Mljekarski list 2-2004

~,

VELJAČA, 2004.

ISSN0351-9104

SADRŽAJ ZLATNIROG Godišnja nagrada HMU proizvođaču mlijeka za najveći štalski prosjek po kravi, proizvedenog za tržište KRMNE KULTURE Pripreme za proljetnu sjetvu i izbor krmnih kultura _ _ HRANIDBA Tov teladi i junadi - dopunska djelatnost uz proizvodnju mlijeka_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ Osnovna pravila hranidbe mliječnih krava _ _ _ _ _ _ _ VETERINARSTVO Njegom kože do veće proizvodnje mlijeka ______ _ Kronična kataralna upala vimena_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ MUŽNJA Protok mlijeka kod ovaca __________________ _

GODIŠNJA NAGRADA HRVATSKE MUEKARSKE UDRUGE PROIZVOĐAČU MLIJEKA ZANAJVEĆI ŠTALSKI PROSJEK POKRAVI, PROIZVEDENO ZATRŽIŠTE

2

6 10 13 16

U 2003. godini «ZLATNI ROG» dodijeljen je proizvođaču mlijeka Mirku Imbrišak, Staro Stefa-

nje 80, iz Bjelovarska-bilogorske županije, za ostvareni štalski prosjek od 6 750 litara mlijeka po kravi, ekstra (E) i prve (I.) kvalitete, isporučenog tržištu.

Na Godišnjoj skupštini Hrvatske mljekarske udruge, održanoj 21. 11. 2003. u Mariji Bistrici, jedan od zaključaka bio je, da dodjela «Zlatnog roga» postane tradicionalna.

17 KOZARSTVO Odvajanje jaradi od koza (majki) _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ l 9 IZ HRVATSKOG STOČARSKOG CENTRA Izvoz jarica, koza i šiljezica u BiH _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 22 Zaključci sastanka sa korisnicima usluga - SLKM _ _ _ 23 Mliječno stado - upravljanje - reprodukcija - zdravlje . _ 27 ČITATEWI PITAJU Pitanje čitatelja "Mljekarskog lista" _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 25 NOVA IZDANJA Mlijeko - od farme do mljekare _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 26 GOSPODARSTVO Analiza gospodarskog položaja proizvođača mlijeka 2000. do 2002 .. __________________ _ 31 RAZMIŠWANJE TERENSKOG AGRONOMA Mlijeko raste na polju, a muze u staji . _ _ _ _ _ _ _ _ _ 37 OBAVIJEST Dječji kutić "Željka" i dalje blista u punom sjaju_ _ _ 40 OBITEW I DOM _________________________ 39 _ 48

KRITERIJI ZA DODJELU «ZLATNOG ROGA» SU SLJEDEĆI: • Proizvođač mlijeka treba imati najmanje 10 (deset) krava tijekom svih 12 mjeseci u godini (prema podatcima Hrvatskog stočarskog centra, Zagreb). potvrda o isporučenim količinama mlijeka mljekari • Isporučeno mlijeko mora udovoljavati ekstra (E) odnosno prvoj (I.) klasi (podatci Hrvatskog stočarskog centra, Zagreb) Podatke za protekli mjesec treba slati poštom na priloženom obrascu na adresu: Hrvatska • Priložena

Redakcijski koleglj: dr. Ivo Belan, dipl. ing. Stjepan Brlek, dr. Stjepan Feldhofer, dr. Zoran.Grgić, dipl. ing. Ljiljana Husinec, dipl. ing. Darko Kantoci, mr. se. Antun Kostelić, dipl. ing. Darko Uher, Glavni i odgovorni urednik: dipl. ing. Juraj Ćičmak Redaktorica: dipl. ing. Vera Volarić, Tehnička urednica: ing. Mirna Božičević, Lektorica: Katarina-Zrinka Čičmak, prof., Vlasnik i izdavač: Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, Uprava i uredništvo: Zagreb, mca 31/111,tel.:

mljekarska udruga Zagreb, Ilica 31/III. Podatke će tijekom godine razmatrati i procijeniti stručno Povjerenstvo za dodjelu nagrade «Zlatni rog» a nagrada će se uručiti početkom iduće godine.

01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4833-349, e-mail: hmu@zg.htnet.hr, MB: 3206599, Žiro račun: 2360000-1101408596, Cijena: 5,00 kn, Grafička priprema i tisak: "Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1, Naklada: 43.ooo primjeraka

Obrazac za unošenje podataka prema navedenim kriterijima

-------~------------¾<:-------------~------------¼<:-----Ime i prezime

proizvođača:

Adresa: ............................................. ..

Broj krava: .............................................................. .

Količina mlijeka isporučena mljekari (litara): ...

Klasa isporučenog mlijeka: .........

Datum predaje obrasca i potpis:.

I

I - - - - - - S>{;-

'

Napomena: i Popunjeni obrazac s podatcima za mjesec SIJEČANJ dostaviti tijekom veljače o.g Za eventualna dodatna objašnjenja izvolite nazvati Hrvat; sku mljekarsku ud' rugu 01/4831-265. O I

- - - - - - - - - - - ->'i,-

- - - - - - - - - - - - ~-

- - - - - - - - - - - ->{š-

- - - - _ 1

KRMNE KULTURE

[;{;I]~

IB ~MCfililQJ f;IJ~

om©[;l ~ow ITECS,]]~

Piše: Darko Uher, dipl. ing.

dio metlice dosegne punu zrelost, svakako prije početka osipanja zrna iz vršnih klasića. Žetva jare zobi dolazi nakon žetve svih ostalih žitarica, dakle najčešće krajem mjeseca srpnja. Prinosi zrna jare zobi kreću se oko 4 t/ha.

Zob u hranidbi stoke Osim kvalitetnog zrna i slama (vlat) zobi predstavlja kvalitetniju krmu od slame ostalih žitarica, bilo da se koristi kao slama ili u smjesi s drugim biljkama. Jara zob se često sije za zelenu krmu sama ili u smjesi s grahoricom i stočnim graškom. Za zelenu krmu zob se koristi tijekom vlatanja, pa do završetka mliječne zriobe, a za konje u mliječnoj i voštanoj zriobi do prijelaza u punu zriobu. Rana jara smjesa zobi i graška osigurava krmu tijekom mjeseca lipnja, a može se sušiti ili silirati. Ova žitarica može se koristiti i za proizvodnju silaže. Vrlo je cijenjena u ishrani konja. Laka probavljivost i sadržaj pljevica čine ju pogodnijom u odnosu na zrno ostalih žitarica.

Zob je vrlo dobra i u ishrani krava muzara (dobiva se kvalitetniji maslac), a oljušteno zrno zobi je sastavni dio startera u prihrani teladi. Obzirom na sve manji broj konja, važnost zobi u našoj zemlji opada. Ipak, zob predstavlja vrijednu kulturu u brdsko-planinskom pojasu kao stočna hrana.

Rana proljetna sjetva u prvom redu ovisi o zasijanim površinama tijekom jeseni, o uspjehu jesenske sjetve, prezimljenju ozimih kultura sijanih u jesen te o osnovnoj obradi za proljetnu sjetvu koju treba izvršiti tijekom zime da bi u proljeće mogli na vrijeme sijati rane krmne usjeve.

Agrotehnika proizvodnje jare zobi Od svih strnih žitarica jara zob uspijeva dobro na gotovo svim tipovima tala te kao skromna kultura povoljno reagira na dobru agrotehniku. Zob, u usporedbi s ostalim žitaricama, treba vodu tijekom cijelog vegetacijskog ciklusa.

Dobri predusjevi za jaru zob iesu krmne mahunarke, krumpir, kukuruz i dr. Monokulturu ne podnosi kao ni ostala strna žita. U jesen tlo treba orati na dubinu od 20 do 25 cm, a u proljeće nešto pliće. Predsjetvena priprema tla (zatvaranje brazde, priprema sjetvenog sloja) mora biti kvalitetna. U osnovnoj obradi tla dodaje se 300 kg/ha NPK 8:26:26, a u predsjetvenoj pripremi tla 150 kg/ha NPK 15:15:15. Prihrana jare zobi obavlja se u fazi busanja KAN-om u količini od 200 kg/ha. Vrijeme sjetve jare zobi je od polovice veljače pa sve do kraja mjeseca ožujka. Poznata je izreka: ,,Zob posij u blato, požet ćeš zlato".

Optimalna norma sjetve je od 450 do 500 klijavih zrna/m 2 ili 140 do 160 kg/ha sjemena. Dubina sjetve za jaru zob iznosi 2 do 3 cm. Sortiment jare zobi na našem tržištu: Joker i Mustang (fakultativna ozimo/jare sorte), Explorer, Slatinka Šampionka, Baranja, Istra, Mura, Kupa, Zlatna grana (jare sorte). U početku busanja pa do početka vlatanja provodi se zaštita jare zobi od korova sljedećim herbicidima: Lontrel 418 C 4 1/ha, Lentagran plus 3 1/ha ili Basagran DP-P 2,5-3 1/ha a zaštita od štetnika, uglavnom od leme koja je najčešći štetnik u usjevu jare zobi, sljedećim sredstvima: Chromorel-D 1-1,5 1/ha, Karate 2,5 EC 0,2-0,31/ha, Sumialfa 5 FL 0,1-0,2 1/ha. Budući da zob neravnomjerno dozrijeva, početak žetve teže je odrediti. Žetvu bi trebalo početi kada vršni 2

Slika 1. jara zob u fazi met!ičanja

Mljekarski Lb;t 02/2004.

KRMNE KULTURE Agrotehnika uzgoja za rane jare smjese ličine sjemena žitarica, mahunarki i žitarica a za silažu treba poveTlo za sjetvu treba pripremiti kao za sjetvu ćati udio sjemena žitažitarica, ali tlo treba dobro poravnati da bi se rice. Grašak ima krupmoglo kositi bez gubitaka i da se pri košnji ne nije sjeme, naročito jare zahvaća tlo. Prije osnovne obrade i u predsjetsorte i populacije, pa je venoj pripremi tlo valja nagnojiti fosfornim i stoga potrebna za sjetkalijevim gnojivima (60-100 kg/ha P20„ i 100-120 vu i veća masa sjemena kg/ha K20). Količine fosfora i kalija ovise o negoli za grahoricu. Sije • zalihama u tlu. U predsjetvenoj pripremi gnoji se se 100 do 200 zrna na s 30-50 kg/ha dušika. Za ostvarivanje visokih m2, što u ozimo-jarih uroda i postizanje stabilne proizvodnje visoke sorata (Maksimirski bikakvoće, usjeve treba u proljeće prihraniti. Prvi jeli) iznosi 120 do 300 put se prihranjuje u busanju sa 100 kg/ha KAN-a, kg/ha a kod jarih sorata a može i više, ovisno o cilju proizvodnje te o (Timo, Erby, Baccara, .___________ stanju usjeva. Drugi put se prihranjuje usjev Solara), čije je sjeme krupno, iznosi 170 do 300 istom količinom gnojiva kada je žitarica u kg/ha sjemena. Sorta Tima se sije nešto rjeđe vlatanju. Ako izostane prihrana, smjese daju niže (100-150 zrna na m 2) ako se koristi za zrno. urode zelene krme i slabije su kakvoće (više Dubina sjetve ovisi o tipu tla, vlazi i pripremi, a vlakanaca, a manje bjelančevina). Ove smjese kreće se od 4 do 6 cm za grašak i grahoricu, a 3-4 treba sijati što je moguće ranije (krajem veljače, cm za žitarice. Količina sjemena ovisi u prvom početkom ožujka) da bi imale dovoljno vremena redu o krupnoći sjemena (masa 1 000 zrna), roku za vegetativni rast i razvoj. U ranijim rokovima sjetve, pripremi tla, te o cilju proizvodnje (zelena sjetve (veljača) mogu se koristiti jare mahunarke i krma, sijeno ili silaža). Ako se kasni sa sjetvom, ili to grahorica sorte Jaga i Ebena, a od graška ako je lošija priprema, količine sjemena treba kultivari Maksimirski bijeli i Poneka. Što je sjetva povećati i do 25 % u odnosu na normalne uvjete kasnija, jare smjese daju niže urode a vrijeme sjetve. korištenja za zelenu krmu je kraće. Količina sjemena Tablica 1: Izbor ranih (jarih) krmnih usjevaza proljetnusjetvu Vrijeme za sjetvu ovisi o namjeni i Stadij razvoja i oblik Kultura načinu korištenja, a iznosi I Upotrebe korištenja Sjetve 150-200 klijavih zrna na Jara zob-zelena knna Po potrebi Početak metličanja do 3. mjesec mliiečne zribe zobi m2, što ovisi o masi 1 000 Jara zob-sijeno 3. mjesec Po potrebi Početak metličanja do zrna a iznosi 70-120 kg/ha mliječne zribe zobi sjemena grahorice. Ako je Jara zob+jara grahorica (zelena 3. mjesec Po potrebi Početak metličanja do voštane zriobc zobi smjesa namijenjena za sila- krma) Jara zob+jara grahorica (sijeno) 3. mjesec Po potrebi Do početka cvatnje zobi žu, tada je povećan udio Jara zob+jari grašak (zelena Početak metličanja zobi do 3. mjesec Po potrebi žitarice, a ako je za zelenu krma) formiranja mahuna ~aka 3. mjesec Po potrebi Mliječna zrioba zobi krmu ili sijeno, tada je Jara zob+jari grašak (silaža) Perzijska djetelina (zelena kmia) početak 4. mjeseca Po potrebi 2-3 Pupanje do pune cvatnje povećan udio grahorice. otkosa 1, Udio žitarice ovisi o načinu Perzijska djetelina (sijeno) Puranje do pune cvatnje početak 4. mleseca U fazi razvoja Jari ječam (zelena knna) 3. mjesec Po potrebi ...f_red klasanje ječma korištenja, cilju proizvodI Jari iečam (silažal Po potrebi Mliječna zrioba ječma 3. mjese~ nje, roku sjetve i vremenu Po potrebi Jari iečam (zrno) 3. mjesec Puna zrioba ječma skidanja, a kreće se od 150 Talijanski i vestervoldski ljulj 3. mjesec Po potrebi 3 do 5 Početak klasanja do pune cvatnje otkosa do 300 (400) zrna m 2 ili 70- (zelena krma) Talijanski i vestervoldski ljulj I 3. mjesec Po potrebi 3 do 5 Početak klasanja do pune 140 kg/ha sjemena pšenice cvatnje (sijeno) otkosa I Po potrebi 3. mjesec i ječma, a zobi 60-100 (120) Stočna repa (masivne) II 3. mjesec Po rotrebi 1, kg/ha. Za zelenu krmu obi- Stočne repe (sadržajne) Stočni kelj (glavni usjev) 3. mjesec pa sve d Po potrebi VI.-XII. U vegetativnoj fazi čno su potrebne manje komiesec, 1-2 otkosa 8. mieseca ....J

I

I

Jvfljekarski list 02/2004.

3

KRMNE KULTURE Korištenje navedenih smjesa za zelenu krmu, sijeno i silažu

Tablica 2: Prirodizelene mase, sijena i zrna te njihova krmna vrijenost Prirod zelene mase, sijena, zrna tiha 20-40 4-8 20-50

U zelenoj masi Suhe

Surove

Škrobna

Kultura Jare žitarice imaju vrlo bjelančevine tvari vrijednost u% u% u% brz porast u proljeće, pa već 60 dana nakon nicanja daju 2-2,1 8,6-9,0 Jara zob-zelena krma 13-28 9,4 38,2 Jara zob-sijeno 86 zelenu krmu, naročito pše13,4 Jara zob+jara grahorica (zelena 14-24 3,2 nica i ječam. Zob, grahorice i krma) grašak mogu se dugo koristiti 4-10 12,5 39,1 Jara zob+iara erahorica (siieno) 85-88 i to od početka klasanja zobi, 13,0 14-22 2,8-3,2 Jara zob+jari grašak (zelena 20-60 krma) odnosno početka cvatnje graJara zob+iari grašak (silaža) 30-50 2,5 10,00 30 h0rice pa do završetka mliPerzijska dietelina (zelena krma) 3,4 30-60 14-18 8,0 ječne zriobe zobi, odnosno 14,6 43,0 Perziiska dietelina (sijeno) 4-10 85-88 formiranja mahuna mahuJari iečam (zelena krma) 20-30 2,0 58,70 14-18 narke za zelenu krmu. Ako se Jari ječam (silaža) 2,0 -:l,8 30 30 -~ 7,5 fi,8-7,1 Jari ječam (zrno) 5,0 86 rane kulture (odnosno smjeTalijanski i vestervoldski ljulj 14-26 1,7-2,1 l',3 50-100 se) koriste za sijeno, treba ih (zelena krma) sušiti u ranijem stadiju razvo5,9 37,5 Talijanski i vestervoldski ljulj 8,0-15,0 85-88 ja jer kasnije odrvene (naro(sijeno) Stočna repa (masivne) 6,2-13,6 0,4-1 1,6-8 60-110 čito pšenica i ječam) pa ih Stočne repe (sadržajne) 1,2 8,4 60-90 13-15 stoka ne jede tako rado. Osje Stočni kelj (glavni usjev) 2-2,5 8,12 80-120 12-15 ječma u kasnijem stadiju razvoja otvrdne pa ječam nije prikladan za ko- sklop će biti gušći a urodi viši. Budući da ove rištenje, jer tvrdo osje može oštetiti gubicu stoci. smjese ostavljaju tlo ranije za 4 do 6 tjedana nego Ječam i pšenicu, odnosno smjese grahorice ili da se koriste za zrno, druga kultura (koja dolazi graška s njima, na kraju mliječne zriobe žitarice na njihovo mjesto) daje više i sigurnije urode najbolje je koristiti za silažu. Siliraju se 4-5 zelene krme. Pored ovih kombinacija iznesenih u tjedana ranije negoli ako se koriste za zrno, a time tablici 1. može se kombinirati još čitav niz se oslobađa površina za sjetvu (kukuruz, krmni kultura koje se mogu sijati ili presađivati nakon sirak), ili presađivanje nove kulture (stočni kelj, skidanja prve kulture. Koje će se kulture koristiti, presadnice povrća i dr.). Rani usjevi se mogu ovisi o potrebama gospodarstva odnosno o koristiti u čistoj kulturi ili u smjesama. Smjese potrebama na tržištu. O mahunarki i žitarica bolje su od čiste kulture, jer bolje koriste vegetacijski prostor, hranjiva iz tla i Slika 2. Smjesa jare zobi i graška vodu. Smjese se lakše kose i suše. One uglavnom ne poliježu ako se podesi sustav i tehnologija proizvodnje, a kao nosač izabere sorta žitarice čvrstog busa, te sklop podesi tako da može nositi mahunarku. Stoga su i velike razlike u količini sjemena ovisno o roku sjetve, namjeni, tehnologiji proizvodnje i korištenja. Također su i velike razlike u urodima zelene krme jer se te kulture, odnosno smjese, koriste svaki dan. Budući da zelena masa svaki dan ima određeni prirast, ne može se računati s nekim prosjekom. Ovdje su iznesene vrijednosti uroda zelene mase i suhe tvari u širokim granicama, a kvaliteta u prosjeku (tablica 2.). Rok sjetve je vrlo važan za postizanje visokih uroda zelene mase. Što je sjetva ranija,

4

1vfljekarski list 02/2004.

redstva

za pran a

dazl

vimena, muznihuređaja, mljekovoda. hladnjaka za mlijeko I ostalog posuđa} ekuće alkalno sredstvo za automat

o , rućno ~ I dezlnfekd)J • P.

voza automa ,;ko ru r o pra, ,,e • P3 Duett - praškasto kombinirano(~ Sl'8~'/a

za automatSi'o

, _,.. o· n,e de2u1tekc11u • P3 Unisept

ro I ,aveče, • Zlatol

- praskasL0. k "' lo sredstvo za automatsko

- praškasto, alkalno sredstvo za rucno r:,ranje i deZlfekcju • Pa

rućno Prat"!

u

Valoucld

- Kozmetička emulzija za njegu vimena • P3 Oxy-Foam

pnJe m„znje • P3 lo-Shield

ECOLAB d.o.o. tel. 01 6321 600, fax. 01 6321 633, Zavrtnica 17, 10 000 Zagreb,

www.ecolab.com

MR-F

kl88lc)

- aktivna pjena za dezinfe CIJlJvimena

- Zaštitni proizvod nakon mužnje • P3 Blu-Gard

- Mastitisprofilaksa.

ECOLA

HRANIDBA

TOV TEIADI IDADI■ DOP DJEIATNOST IJZPIOIZVOD ~

Obiteljska gospodarstva koja se bave proizvodnjom mlijeka za tržište, uz pretpostavku da je za naše prilike ~ gospodarski optimalno uzgajati 15 do 50 visoko ~ produktivnih krava, moraju osigurati najbolje tehnološke uvjete za uzgoj krava i proizvodnju mlijeka te pro~ izvoditi dovoljne količine odgovarajućih krmiva s naju manjim utroškom rada i sredstava. Za takvu proizvod.... nju potrebni su odgovarajući objekti, površine za "O proizvodnju osnovnih krmiva i tehnička oprema, kao i ~ primjereni uvjeti tehnologije držanja i hranidbe krava.

Jl

eC/J

<I)

'-----'~----------------------~a Stare staje najčešće ne odgovaraju tehnološkim potrebama i zahtjevima suvremene visoke proizvodnje mlijeka. Stare staje su obično zapuštene i građevinski nepogodne za ugrađivanje nove tehnološke opreme (strojnu mužnju, automatske pojilice, hranilice, ventilaciju i sl.) i za organizaciju rada. U njima je gotovo nemoguće održavati čistoću, higijenu mužnje, uredno izđu­ brivanje i dr.

S obzirom na uloženi novac u adaptaciju problematičnih, često nefunkcionalnih starih objekata, koji ne odgovaraju tehničkim i higijenskim uvjetima suvremene visoke proizvodnje mlijeka, isplativije je sagraditi nove staje u kojima će uvjeti rada biti bolji (fizički lakši) a proizvedeno mlijeko higijenski čisto.

Stare objekte trebalo bi urediti za uzgoj rasplodnih junica i za smještaj tovnih goveda. Za to nisu potrebna veća novčana ulaganja a itekako bi doprinijelo isplativosti držanja krava proizvodnji mlijeka.

Proizvodni interes držanja krava nije samo u dobiti od proizvedenog mlijeka nego treba raču­ nati i s vrijednosti teladi, prirastom mesa, vrijednosti stajskog gnojiva, racionalnijim iskorištavanjem poljoprivrednih površina, racionalizacijom ljudskog rada i rada strojeva, jeftinijom proizvodnjom i iskorištavanjem krmiva itd. Treba stoga na gospodarstvima, uz krave za proizvodnju mlijeka - ako postoje mogućnosti iskorištavanja postojećih objekata, poljoprivrednih površina, strojeva i 6

radne snage_ organizirati i tov vlastite teladi za proizvodnju mesa i na taj način povećati ukupni dohodak gospodarstva.

Od 15 do 50 krava obiteljskog gospodarstva obično se godišnje dobiva oko 10 do 35 kvalitetne teladi. Dio ženske teladi ostavlja se za rasplod i reprodukciju u vlastitom stadu, ostala telad (nakon skupog sisajućeg razdoblja i utrošene velike količine mlijeka) obično ide u prodaju i završava u klaonicama već sa 150 kg težine. Upravo su to velike neiskorištene mogu-ćnosti povećanja dohotka za gospodarstvo, jer s produženim tovom teladi do 350 ili 500 kg žive težine dobiva se dvostruko pa i trostruko veća količina mesa, i to uz korištenje jeftinijih krmiva.

U postojećim starim stajama, nadstrešnicama i sličnim objektima na gospodarstvu može se osigurati smještaj za oko 15 do 35 teladi - junadi iz domaćeg uzgoja koja se, nakon sisajućeg razdoblja i odbijanja od ishrane mlijekom, može i dalje uzgajati za proizvodnju mesa do 350 i 500 kg tjelesne težine. U tu svrhu potrebne su samo jednostavne i jeftine adaptacije napuštenih staja i nadstrešnica s odgovarajućim boksovima, valovima, hranilicama, pojilicama i sl., što neće mnogo opterećivati radnu snagu a ni cijenu proizvodnje junećeg mesa.

Uz postojeće objekte za tov manjeg broja teladi i junadi iz domaćeg uzgoja može se vrlo racionalna nadopunjavati i iskorištavati postojeća radna snaga, strojevi i tehnološke linije proizvodnje krmiva i hranidbe krava, izđubrivanje, gnojidba poljoprivrednih površina i druge radnje koje ne će značajno povećavati troškove gospodarstva.

Za tov junadi mogu biti iskorišteni sekundarni proizvodi i krmiva koji su inače neiskorišteni na gospodarstvu, ili su manje vrijedna pa možda i štetna za steone krave i krave visoke muznosti.

Jfljd,m;\·kilist 02/:!00-J.

HRANIDBA Treba računati i s mogućnosti dobivanja poticaja (premije) za proizvodnju i tov junadi.

Prema tome, gospodarstva koja se bave proizvodnjom mlijeka, stvarat će nove veće ljudske vrijednosti i povećavati dohodak gospodarstva ako postojeće objekte na imanju adaptiraju za uzgoj teladi iz reprodukcije vlastitog stada i za tov junadi. Bit će također iskorišten višak krmiva proizveden na gospodarstvu, te strojevi i druga tehnička oprema.

Vlastitu telad i junad trebalo bi toviti na manjim i srednjim obiteljskim gospodarstvima.

Dobro organizirana gospodarstva ne trebaju se bojati ni značajnijih zdravstvenih problema zbog istovremenog držanja stoke različite dobi i uzrasta, jer životinje nisu dovedene izvana a kreću se unutar poznatog zatvorenog kruga vlastitog gospodarstva.

U ovom sustavu nema ni gubitaka zbog transporta, koji su značajni ako telad vozimo na sajam ili prebacujemo na druga gospodarstva. Telad ovdje prelazi u tov bez većih stresova jer je već naviknuta na ljude i uobičajena domaća krmiva, a to će rezultirati većim i racionalnijim iskorištavanjem hrane.

Velike farme trebaju, međutim, razvijati specijaliziranu proizvodnju mlijeka, napajati telad tijekom sisajućeg razdoblja i uzgajati rasplodne junice. Zasebno treba osnivati veće farme za tov junadi i za specijaliziranu proizvodnju goveđeg mesa.

HRANIDBA TELADI I PRIPREMA ZA TOV Uzgoj teladi tijekom sisajućeg razdoblja je stručan i zahtjevan posao o kojem ovisi dalji razvoj i proizvodna sposobnost junadi. Telad se rađa vrlo neotporna s obzirom na nepovoljne vanjske utjecaje, hranidbu i njegu, pa tijekom prvih 10 do 12 tjedana života mora imati besprijekoran smještaj (u kavezima ili boksovima) kao i poseban sustav hranidbe.

Tijekom sisajućeg razdoblja telad treba hraniti ograničenim količinama mlijeka i pripremati ih da postanu što prije preživači, da što prije mogu iskorištavati jeftinija i voluminozna krmiva.

Već u prvim satima (2 do 6 sati poslije teljenja) tele mora popiti najmanje 2 litre kolostruma.

Kolostrum sadrži imunoglobuline (antitijela) koji jačaju otpornost i štite mladi organizam teladi od bolesti i infekcija (pasivna imunizacija). Kolostrum treba davati teletu prvi dan svaka 2 do 3 sata, odnosno u prvom danu mora popiti najmanje oko 4 litre kolostruma.

Kolostrum sadrži protutijela prema sojevima bakterija iz okoliša u kojem su krave obitavale posljednjih tjedana prije teljenja. Zato o tome treba osobito voditi računa ako se telad odvaja od krava i stavlja u drugu sredinu ili udaljenije teličnjake, ili ako se u gospodarstvu javljaju neke nespecifične uzgojne bolesti.

Tijekom 1. i 2. tjedna telad se napaja mlijekom tri puta dnevno do sitosti. U 3. i 4. tjednu treba teladi davati najviše oko 7 litara mlijeka/dan, s tim da imaju stalno na raspolaganju posebnu krmnu smjesu, kvalitetno mekana sijeno i čistu pitku vodu. Poslije 4. pa do 7. tjedna treba smanjiti količinu mlijeka na 6 i 5 litara/dan, a od 8. do 10. tjedna na samo 3, odnosno 2 litre mlijeka/dan. (Tablica 1.)

Tablica 1: Napajanje teladi ograničenim količinama mlijeka Dobteladi Mlijeko Krmnesmjese Sijeno I/ukupnokg/dan kg ukupnoI Tjedana 1/dan I. . 4 (kolostrum)28 '2. po volji 42 povolji 6 3. i 4. povolji• 0,35 4,9 98 7 5. i 6.

6 84 povolji- 0,45 6,3 7. povolji- 0,70 4,9 5 35 8.

21 povolji- 1,40 9,8 3 9.

2 14 po volji- 1,60 11,2 10.

2 14 po volii- 1,80 12,6 li. povolji- 2,00 14,0 12. povolji- 2,25 15,75 Ukupno 336 79,45 I

Smanjivanjem

količine mlijeka sustavno će se

povećavati potrošnja

krmne smjese, tako da će u 11. tjednu tele pojesti prosječno već oko 2 kg krmne smjese dnevno. To je vrijeme kada više ne treba davati mlijeko nego će tele jesti potpunu krmnu smjesu i sijeno koje može uzimati po volji i do sitosti. Za čitavo razdoblje ukupna potrošnja mlijeka iznosi oko 336 litara i oko 80 kg krmne sm1ese.

Potpuna krmna smjesa za telad mora sadržavati 18% sirovih bjelančevina i visoku nastavak na str.9

.1/(jekarski[i_~t 0:2/:200-+.

Nova tehnologija za vrhunske Sano TMR • potpuno

__

=~

,_.,.......,

,

..... ,....,.,.,... ~

e,

izmiješan

(f

Primjer othrane u laktaciji za 30 litara mlijeka, npr:

Vaše prednosti pri primjeni ove tehnologije i SAN O-proizvoda:

25 kg kukuruzne silaže 5 kg livadnog sijena 8,5 kg sojine sačme 3,0 kg kukuruza 2,5 kg ječma 0,3 kg Sano TMR Profi

ušteda vremena i hrane povećanje mliječnosti

bolja kakvoć~ mlijeka (proteini, mast)

Primjer. othrane u suhostaju.

25 kg kulawzne sila& 5 kg Nvadnog sijena 0.4 kg aojlne sa6me 3,0 kg slame 50 g Sano TMR Plua TR 150 g TMR Proti

obrok

dodatak za visoku mliječnost I•

I• V

khlO tOrEutsr, KIMitnUlld H."'1 ltlnUfflGdttkMMMt•Y•lffllf

~

othrane krava rezultate

bolja plodnost - više teladi po kravi manje bolesti vimena, papaka i organa za probavu veća zarada od proizvodnje

dodatak za suhostaj

HRANIDBA različita krmiva

fizikalno-kemijskim djelovanjem na sluznicu buraga, kao i brzo naseljavanje mikroorganizama u buragovu sadržaju. Razvoj buragovih mikroorganizama počinje već u najranijoj dobi, a najviše ovisi o hrani i dodiru teladi s okolišem. Posebice je značajno: boravak teladi na stelji čiste slame, hranidba sijenom i kontakt s drugim životinjama. Stoga je dobro stariju telad, već poslije 4 do 5 tjedana, držati slobodno i u manjim skupinama (3 do 6 teladi).

HRANIDBA TOVNE JUNADI Telad treba poslije odbijanja od mlijeka razvrstati u skupine prema spolu i približnoj tjelesnoj težini. Sustav držanja junadi treba prilagoditi tehnološkim mogućnostima hranidbe i izđubrivanja (na betonskoj podlozi, dubokoj stelji i sl.). Ovisno o broju junadi, ležištu, hranidbenom prostoru i mogućnostima kretanja u prvom razdoblju tova mogu se držati u skupinama od 10 do 20 junadi.

U prvim tjednima tova (prosječne tjelesne težine iznad 120 - 150 kg) junad treba hraniti sijenom i odgovarajućom potpunom krmnom smjesom s 14 % sirovih bjelančevina. Nakon mjesec dana može se u krmne obroke postupno dodavati kukuruzna silaža, a bjelančevine u krmnoj smjesi smanjivati poslije dva do tri mjeseca na 13% i na kraju tova do 12%. (Tablica 2.)

Tov junadi kukuruznom silažom kao voluminoznim krmivom vrlo dobro utječe na prirast

energetsku hranidbenu vrijednost (iznad 1,15 H.j./kg ili 7,4 MJ ME) s odgovarajućim mineralno vitaminskim dodatkom. Krmnu smjesu ne miješati s mlijekom!

Telad treba napajati mlijekom samo preko siski koje imaju toliki otvor da pijenje traje 10 do 15 minuta. Pijenjem mlijeka preko siski potiče se refleks zatvaranja jednjakova žlijeba, usporava gutanje mlijeka, poboljšava izlučivanje sline i probavljivost mlijeka.

Ovim sustavom smanjivanja količine mlijeka telad se u dobi 10 - 12 tjedana života postupno odbija od mlijeka i bez većih stresova prelazi na suhu hranu. Prirast tjelesne težine teladi usklađen je s rastom bez suvišnog debljanja, a prosječni prirast je oko 800 do 900 g/dan tako da u dobi 10 tjedana telad postiže dvostruku porođajnu težinu, a u 12. tjednu tjelesna težina Tablica 2: Krmni obrocitovnejunadi s kukuruznom silažom i potpunom 1·znosi prosječno oko 110 do krmnom smjesom 120 kg.

Tielesne težine kv kg Napajanjem teladi ograni- Krmiva 150-200 200-250 250-300 300-350 350-400 400-450 450-500 čenim količinama mlijeka kg Siieno 1,0 1,0 1,0 0,5 0,5 0,5 0,5 smanjuje se potrošnja mlijeka Kukuruzna i omogućava brže uspostavljakg silaža 1,0 3,0 6,0 8,0 9,0 11,0 12,0 nje normalnog mikrobiolo- Potpuna krmna 14% SP 4,0 kg 4,5 škog sastava buragova sadr- smjesa kg 5,0 smiesa 13% SP 6,5 7,5 8,0 9,0 žaja (koji je karakterističan za Sadrži: preživače), omogućava se ra- Suhe tvari g 4 610 8 465 5 680 6 750 7 395 9 215 9 965 nija upotreba i bolje iskori- Sir. bjelančevina g 677 802 873 954 1 074 1 167 1 195 štavanje voluminoznih krmi- Sir. vlaknine g 472 615 756 745 888 965 1 030 va što je posebice značajno za Sir. masti g 219 261 288 319 360 391 400 junaci namijenjenu rasplodu i Kalcija 52,5 g 37,5 43,5 49,5 58,5 63,5 64,5 reprodukciji te junadi za tov i Fosfora 27,4 35,5 g 31,7 38,8 43,0 46,7 47,3 Energetske hranid.

H.j.

5,60 6,86 8,12 9,14 10,40 11,33 11,66 proizvodnju mesa.

Razvoj buraga potiču vrijednosti ukg MJ NE 36,764 44,834 53,125 59,367 67,460 73,452 75,552 ]1,f//ekarskilist 02/2004.

9

HRANIDBA tjelesne težine junadi, a Tablica 3: Krmni obrocitovnejunadi s mljevenimkukuruznim klipom i dopunskomkrmnom smjesom uz dodatak odgovarajuće krmne smjese mogu se Tjelesne težine kg Krmiva postizati visoki prirasti 150-2001200-250 250-300 300-350 350-400 400-450 450-500 (prosječno oko 1,2 do 1,5 kg Sijeno 1,0 1,0 0,5 kg/dan) i vrlo dobra kvaKukuruzni klip 1,0 kg 3,0 6,5 8,0 9,0 10,0 11,0 liteta mesa. (Tablica 2.) mljeveni Potpuna krmna Zelena krmiva, trava kg 3,0 1,0 smjesa 14% SP i travna silaža dobra su Dopunska krmna kg 1,5 0.5 I.O 1,5 1,5 1,5 1.5 osnovna krmiva za ras- smjesa 30% SP I plodne junice jer sadrže Sadrži više bjelančevina a nižu Suhe tvari g 4 680 5 000 6 910 7 720 8 520 9 320 10 120 energetsku hranidbenu Sir. bjelančevina g 743 1 125 1 200 1 275 723 979 1 050 Sir. vlaknine g 521 644 764 761 843 925 1 007 vrijednost. Uz takvu hraSir. masti g 256 420 480 242 364 390 450 nidbu junice nemaju Kalcija g 43,9 44,3 41,9 40,7 45,5 43,1 43,5 intenzivan prirast tjeleFosfora g 40,2 42,2 29,1 27,2 36,2 34,2 38,2 sne težine i ne stvaraju H.j.

5,57 5,61 8,49 9,61 10,61 11,61 12,61 Energetske hranid. suvišnu masnoću. Trava Vrijednosti MJ ME 36,915 38,326 56,035 64,540 71,445 78,350 85,255 i zelena krmiva jeftina su krmiva, ali nisu pogodna u hranidbi tovne junadi jer se njima ne postiže a prirast naše junadi simentalske pasmine iznosi intenzivan prirast tjelesne težine, a boja mesa je od 1,3 do 1,5 kg/dan. Pokazalo se, da je vrlo dobro ako je tovna junaci na stelji svakodnevno svježe tamnija zbog čega nije poželjna na tržištu.

Kao osnovna krmiva u tovu junadi mogu slame tako da je junad prema potrebama i jede.

Krmne obroke treba junadi davati svakoposlužiti, osim kukuruzne silaže, mljeveni kukudnevno samo u potrebnoj količini, tj. toliko da ne ruzni klip (Tablica 3.), silaža kukuruznog zrna i kukuruznog klipa uz dodatak dopunske krmne ostaje u valovu. Prije svakog davanja obroka smjese, kao i izvjesne količine sirovih repinih krmiva valove je potrebno očistiti od ostataka hrane. Valovi moraju biti tolike dužine da rezanaca, pivskog tropa i sl.

U krmnim obrocima obično nedostaje sirove omogućavaju svekolikoj junadi istovremeno vlaknine, a junad mora dobivati krmiva visoke pristup hrani. energetske hranidbene vrijednosti da bi prosječan Voda za piće treba biti također u dovoljnoj količini uvijek dostupna junadi. CJ prirast tjelesne mase iznosio najmanje 1,1 kg/dan,

HRANIDBA

~~ ~'[i[)O:& ~o~ ~W8 Povećanje proizvodnje

mlijeka, a time i dohotka, svrha je proizvođača mlijeka.

Visoka proizvodnja mlijeka po kravi, znači manje troškova proizvodnje t manji utrošak hrane po litri mlijeka.

10

~~o~ f;še]osipHaluška,dip/.ing

Visinu proizvodnje mlijeka po kravi određuju i eko čimbenici proizvodnje i genetika, zbog čega je važno da krave oplode pozitivno progeno-testirani bikovi. Od vanjskih ili paragenetskih čimbenika koji utječu na povećanje i uspješnost proizvodnje mlijeka najvazn1Ja je hranidba, reprodukcija, tehnologija, uvjeti držanja i zdravlje životinje. /l,f(jekarsk1· list 02/2004.

HRANIDBA Hranidba krava je najveći problem mnogih obiteljskih gospodarstava. Nepravilna hranidba uzrokuje nisku proizvodnju, lošu plodnost, utječe na zdravlje i izaziva druge poremećaje kod životinja. Dobar hranidbeni program mliječnih krava treba sadržavati dovoljno sirovih vlakana (za zdravlje buraga), dovoljno energije, sirovih bjelančevina, minerala i vitap:1ina. Kvalitetna voluminozna hrana temelj je dobre hranidbe, pa u obrocima krava treba biti zastupljena s 30 - 60 %, a koncentrirana 40 - 70 % što ovisi o visini proizvodnje. Voluminoznu hranu treba «skidati» s polja u odgovarajućoj fazi rasta i u optimalnom stadiju razvoja. Prvi otkos djeteline se silira, drugi suši za sijeno ili sjenažu kao i treći otkos. Košnja se obavlja u skladu s vremenskim prilikama.

Kasna košnja povećava udio vlakana, sman1u1e udio proteina a smanjuje i hranidbenu vrijednost krmiva. Voluminoznu krmu treba skidati kod odgovarajućeg postotka vlage. Siliranje ili baliranje (rolo bale) djeteline obavljamo, kada ima 40 - 45 % suhe tvari, a sijeno se balira kada ima 15 % vlage. Kukuruznu silažu treba spremati na prijelazu iz mliječne u mliječno voštanu zriobu (oko 35 % suhe tvari ). Kod siliranja treba osigurati dovoljne količine vlage za proces fermentacije. Siliranu masu treba isjeckati (2 - 3 cm), silos brzo napuniti, dobro nabiti gaženjem, istisnuti zrak i prekriti ga folijom. Proces fermentacije traje tri do četiri tjedna kada se može koristiti nova silaža. Silaže iz trapa valja uzimati jednakomjerno po cijeloj širini silosa. Veličina silosa ovisi o potrebama, odnosno o veličini stada.

Godišnje potrebe silaže po jednoj kravi iznose 7 500 - 9 500 kg ili 20 - 25 kg na dan. Voluminozna hrana sadrži neophodna vlakna za funkciju buraga, leguminoze i trave sadrže proteine, a kukuruzna silaža potrebna je za energiju. U prehrani krava bolje je koristiti voluminoznu krmu u konzerviranom obliku negoli zelenu krmu, jer je tako hranidba ujednačena tijekom cijele godine, smanjuje rad i isplativija je. Izbor vrste voluminozne hrane ovisi o pojedinim područjima. Prije upotrebe voluminozne hrane poželjno je ispitati hranidbene vrijednosti kako bi mogli napraviti izbalansirani obrok.

Krave treba hraniti prema fazama proizvodnje. Proizvodnja mlijeka raste u prva dva do tri mjeseca poslije teljenja, a nakon toga polako se

il4(jekarskilist 02/2004.

sman1u1e. Porast proizvodnje nešto je veći u starijih krava negoli prvotelki. Važno je da krava 30 dana poslije teljenja ne izgubi mnogo na težini zbog nedostatka energije, a zatim se tjelesna težina krava polako povećava sve do kraja laktacije. U suhostaju krave ne bi trebale biti debele jer hranidba u suhostaju mora osigurati rast ploda, a ne debljanje. U prvim danima laktacije krave jedu manje hrane no valja ih poticati da jedu što više. U završnom razdoblju laktacije količinu hrane treba smanjiti. Potrošnja hrane ovisi o veličini krave, stadiju laktacije, visini proizvodnje i dobi krave. Krave koje proizvode više mlijeka, zatim teže krave i starije jedu više, brže i troše više suhe tvari. Zimi jedu više negoli u ljetnom razdoblju. Krave valja hraniti prema visini proizvodnje i prema biološkim fazama proizvodnje. Hrana mora biti dostupna kravama tijekom 24 sata, mora biti zdrava, kvalitetna, ukusna i lako probavljiva. Uravnoteženi obroci moraju sadržavati sve hranjive tvari osobito proteine i minerale, pogotovo kalcij i fosfor te vitamine A i D. U ljetnom razdoblju hranidbe krava na obiteljskim gospodarstvima manjka energije a obroci su bogatiji proteinima. Budući da se baziraju uglavnom na zelenoj masi ili paši, treba dodavati 2 - 3 kg sijena i koncentrat.

Zimski obroci baziraju se na suhoj hrani, a od koncentrata koristi se uglavnom kukuruz. Zbog viška energije, krave obično budu debele. Zimi im osobito valja dodavati proteine i minerale. Na velikim farmama krave dobivaju jednakomjerno konzerviranu voluminoznu hranu uz dodatak koncentriranih smjesa tijekom cijele godine.

Obrok mora biti veći za 10% od potreba i sadržavati 50-70%suhe tvari jer krave moraju biti

11

HRANIDBA osnovnom obroku (za 10 lit), a za dodatni obrok O- 150 150- 305 Rani suhostaj Kasni suhostaj još i 5 kg smjese (10 lit x Faze u hranidbimliječnih krava: 0,5 kg). Sastav krmne 14 - 15 12 12 - 13 l. Siroviproteini % 17 - 18 smjese: kukuruz mljeve1,45- 1,55 2. Neto energija Mcal / kg 1,65- 1,75 1,50- 1,60 1,05 - 1,10 ni 45 %, ječam 15 %, me35 27 30 45 3. Sirovavlaknalako prob. % kinje 11 %, sačma suncokreta 15 %, sačma soje 2,2 l0kg/dan 4. Suhetvari na I00 kg žv. % 4 3,0 - 3,5 10 % i mineralni dodatak 70- 30 5. Odnoskoncent.: volum.krma 50 - 50 4 %. Obrok sadrži oko u rasplodnoj kondiciji. Hranidba bi se trebala zas- 15,75 Hj i 1 600 gr Pb i 19,5 kg suhe tvari. Odnos nivati na vlastitoj proizvodnji voluminozne krme, voluminozne i koncentri-rane hrane iznosi 50 : uz kupovinu proteinskih komponenti (sačme). 50. Hrana je najveća stavka u proizvodnji mlijeka.

Prijelaz sa zimske na ljetnu hranidbu treba biti U strukturi ukupnih troškova zastupljena je s preko 50 %. Pored dobre hranidbe temelj proizpostepen kao i prijelaz na novo krmiva, a sastav vodnje mlijeka čini reprodukcija. Bez podmladka obroka tijekom cijele godine ujednačen. Potrebno je što više komponenti krmiva. Kravama ne valja nema obnove stada. Najbolje je stado obnavljati davati polusuhu hranu koja nije fermentirala. vlastitim podmladkom umjesto kupovine bređih Treba im osigurati miran i udoban smještaj, junica. Krave treba osjemenjivati nakon drugog ili odgovarajuće ležište i svježe čiste vode po volji. trećeg estrusa, 60 dana poslije teljenja. Krave Mužnja treba biti uvijek u isto vrijeme, a visoke proizvodnje mlijeka sjemeniti nešto kasnije. Ako su stalno na vezu, pojavljuje se vremenski razmak između mužnji jednak. problem tihog gonjenja. Velik broj krava izlučuje Mliječne krave trebaju dobiti najmanje 100 g Ca i 120 g P na dan, a zasušenim kravama mine- se iz rasploda zbog jalovosti. Dobro bi bilo da krava bude u proizvodnji bar 5 godina, tj. da ima ralnu smjesu davati po volji.

Potrebe krava za hranom drjele se na uzdržne pet laktacija u dobi od sedam godina starosti, i produktivne, a obroci mogu biti osnovni i kada se amortizira (20 % godišnje), ili otplati dodatni. Osnovni obroci sastoje se od volurni- kredit ako je kupljena kreditnim sredstvima (na nozne hrane (silaža, sijenaža i sijeno), kojom se pet godina). Poželjno je da se krave tele jednom u podmiruju potrebe za proizvodnju mlijeka do 10 13,5 - 14 mjeseci, da servisno razdoblje iznosi 100 litara. Osnovni bi obroci trebali sadržavati 10 Hj i - 110 dana a međutelidbeno 390 - 400 dana. Kravu oko 1 100 g probavljivih proteina (25 kg silaže i 4 treba zasušiti 60 dana prije teljenja bez obzira na kg sijena). Za proizvodnju iznad 10 litara mlijeka visinu proizvodnje. Ako krave jedu suhu hranu, potreban je dodatni obrok koji se sastoji od smjese nije potrebno postepeno zasušivati (smanjivati) koncentrata. Za svaku litru mlijeka iznad 10 litara broj mužnji, već se mužnja odjednom prekine. Pri daje se 0,5 kg koncentrata. Koncentrat treba zasušenju krave veterinar treba pregledati vime, i sadržavati 1,15 Hj i 16 - 18 % bjelančevina. Suha staviti u sisne kanale antibiotsku mast za tvar je ključni čimbenik u postizanju visoke zasušenje vimena. Bređost se utvrđuje dva proizvodnje mlijeka. Krava mora dobiti 2,5 - 3,5 mjeseca poslije osjemenjivanja. Junice treba osjemenjivati u dobi 14 - 15 mjeseci i težine 380 kg suhe tvari na 100 kg tjelesne težine.

Najisplativije je praviti koncentratne smjese 400 kg. Rani pripusti dovode do teških teljenja.

Prosječni prirast rasplodnih junica. treba iznositi od vlastitih komponenti jer se na taj način postiže 600 - 700 gna dan. Prvo teljenje junice treba biti u niža cijena krmnih smjesa za 30 - 50 % u odnosu dobi 24 - 26 mjeseci starosti. Za ostvarenje visoke na gotove kupljene koncentrate.

Navodimo primjer obroka za kravu koja daje 20 litara mlijeka proizvodnje mlijeka i visoke dobiti, pored dobre hranidbe i dobre plodnosti, važni su dobri uvjeti na dan. Krava treba dobiti do 25 kg kukuruzne silaže i 4 kg dobrog lucerkinog sijena, ili 10 - 15 kg držanja, zdravlje vimena, opće zdravlje životinje i kukuruzne silaže, 10 kg sjenaže i 3 - 4 kg sijena u dobra kvaliteta mlijeka.::] Dana

12

lvf{jekarski list 02/2004.

VETERINARSTVO V

/

NJEGOM KOZE DO VECE PROIZVODNJE MLIJEKA Proizvođači mlijeka

moraju redovito održavati higijenu kože mliječnih životinja/ fer time pozitivno djeluju na zdravlje životinje a samim time i na proizvodnost. Krave i koze urednog i čistog dlačnog pokrova ugodnije se osjećaju što pridonosi većoj mliječnosti.

Koža štiti organizam od vanjskih utjecaja, odnosno od naglih promjena temperature, vremenskih nepogoda, mehaničkih povreda, te aktivno sudjeluje u toplinskoj regulaciji organizma (znojenje). Dokazano je, da su životinje kojima je redovito održavana higijena kože otpornije na pojedine bolesti pogotovo zarazne i parazitarne (npr.šuga), zatim bolje iskorištavaju hranu, a samim time proizvode i više mlijeka. Osim kod goveda, premalo pažnje se posvećuje i higijeni kože koza, posebno držanima isključivo štalski. ŠTO NEGATIVNO DJELUJE NAZDRAVLJE KOŽE? Odumrle stanice kože, prašina, loj, znoj i balega zatvaraju pore na koži, a dlake zadržavaju nečistoće. Na taj način ometa se fiziološka funkacija kože, a nečistoća pogoduje rastu i razvoju parazita i patogenih mikroorganizama.

Na zdravlje kože utječu hranidba i mikroklimatski uvjeti u staji, u prvom redu vlaga i količina prašine u zraku.

Poznato je da se pojedine parazitarne i gljivične bolesti pojavljuju u stajama s visokim postotkom vlage u zraku. Često je u našim stajama, posebno zimi, relativna vlažnost zraka viša od 90% (!!!). Tako visok postotak vlage, osim na kožu, štetno utječe i na opće zdravstveno stanje organizma životinje ali i ljudi (ventilacija!).

KAKO NJEGOVATI KOŽU? Potrebno je jednom tjedno sve životinje temeljito iščetkati metalnom četkom (česalom, češagijom), a zatim finom četkom. Četkanjem se uklanjaju odumrle stanice, otpala dlaka i nečistoće koje spqečavaju "disanje" kože. Važno je napomenuti da je potrebno iščetkati cijeli dlačni pokrov a ne samo jedan dio, i pritom se ne smije

Piše: mr. se.

Antun Kostelić

biti grub sa životinjom. Poželjno je životinju četkati izvan staje. Koze možemo četkati na izmuzištu nakon mužnje.

Veliki problem predstavlja balega u koju životinja legne, a koja se zatim sasuši i na taj način onečišćuje kožu. Za toplijeg vremena, posebno u proljeće i ljeto, balega se može oprati vodom no pritom je važno da je staja otvorena kako bi se životinje što prije osušile, ali ne smije biti propuh.

Držnje životinja na pašnjacima i ispustima pored svih prednosti u odnosu na štalski način držanjay pozitivno djeluje na higijenu i zdravlje kože. Zivotinje držane izvan staje izložene su djelovanju sunčevih zraka, vjetru i kiši, te je kod njih koža otpornija odnosno čišća i zdravija nego u onih štalski držanih.

U pojedinim područjima Hrvatske životinje borave izvan staje, posebno u proljeće, pa dolazi do invazija krpelja. Stoga je potrebno nakon svakog povratka s paše temeljito pregledati dlačni pokrov osobito na "skrivenim" djelovima tijela i na mjestima gdje se životinje intenzivno češu.

Budući da se krpelji hrane krvlju, u organizam životinje mogu unijeti brojne uzročnike zaraznih i parazitarnih bolesti.

Zimi je potrebno osigurati ulazak svježeg zraka u staju, ali ne smije biti propuh. Ležišta za goveda moraju biti suha i čista, a i odjeljke koza treba redovito steljiti suhom i čistom slamom.

ENERGETOL II B OKO ENERGETSKO-PROTEINSKA DOPUNSKA KRMNA SMJESA ZA KRAVE MUZARE KORISTIMO GA:

1. jer on spriječava energetski deficit kod krava visoke mliječnosti na početku

lak acije

SIROVINSKI SASTAV

POMAŽE - DJELUJE

1. DEKSTRINIZIRANI KUKURUZ

- direktan je izvor energije za bakterijsku mikrofloru buraga, pri čemu određeni dio prolazi buragovu barijeru te biva probavljen direktno u crijevima, bypass efekt - os ·ešu·e metabolizam masnih kiselina

- "rezistentni " škrob u kukuruznim pahuljicama ima bypass efekt 2. MAST ZAŠTIĆENA - hidrolizirana mast

- direktan je izvor energije za buragovu mikrofloru - smanjuje mobilizaciju masti iz tjelesnih rezervi krava muzara

3. ULJARICE - termički su obrađene

- kako su termički obrađene u većem dijelu prolaze buragovu barijeru, bypass efekt - sadrže OMEGA 3 masne kiseline koje pomažu u radu cijelog reproduktivnog aparata (smanjuje pojavu cisti na jajnicima)

4. METIONIN - bypass (mikroinkapsuliran)

- u najvećem dijelu prolazi buragovu mikrofloru te biva probavljen u crijevima kao "dodatna" bjelančevina mlijeka - davatelj je metilne grupe (za fosfolipide) čime spriječava zamašćenje jetre, pojavu KETOZE

5. PROPILEN GLIKOL i Na propionat

- povisuje koncentraciju GLUKOZE u krvi, smanjuje mobilizaciju tjelesnih masti, spriječava KETOZU

6. KULTURA KVASCA

- povećava broj celulolitičkih bakterija, smanjuje koncentraciju mliječne kiseline

7. MIKROELEMENTI, kelirani

- za proizvodnju enzima koji neutraliziraju štetne oksidacijske tvari

* Kod krava muzara ENERGIJSKI BILANS je NEGATIVAN sve do 6 - 8 tjedana laktacije, a najviši je u samom početku laktacije, pomanjkanje energije nepovoljno utječe na stvaranje gonadotropnih hormona (LH i FSH) zato je ENERGETOL II B dragocjen IZVOR ENERGIJE. Način davanja:

DIJAGRAM ENERGETSKOG BILANSA H.J.M. DEFICIT ENERGIJE

5

-2 - 1 SUHOSTAJ

- RJEŠAVAMO SA "ENERGOTOL li 8

„

OSNOVNI OBROK (VOL. KRMIVA)

O

1

2

3

LAKTACIJA

4

5

6

7

8

9

10 MJESECI

a) 3 tjedna prije teljenja - od 0,3 do 1,0 kg na dan po grlu b )'3 tjedna poslije teljenja - od I ;odo l,5 kg na dan po grlu c)od 4- 8 tjedna laktacije -od 1,5-2,5 kg na dan po grlu ovisno o kondiciji i proizvodnji mlijeka, ENERGETOL II B * kod proizvodnje mlijeka od 40 50 litara dajemo 3,0 - 3,50 kg na

STANDARDNA LAKTACIJSKA KRIVULJA

PROIZVODI I DISTRIBUIRA "G.E.R. KOMPANIJA" d.o.o.

Trstenik 20, Buzet * 052/660 229 * ++ 385 (O) 91 660 22 99 KONSIGNACIJA: 1) ZADAR: - "EKOFARM" * Antona Dobrile 3 *

023/340 190

2) KARLOVAC - CRPK Karlovac* Mostanje 49 tel:047/654 460 * fax: 047/654 461 3 HRAŠĆINA-TRGOVIŠĆE - "KONAGRA" d.o.o. tel: 049/458 037

VETERINARSTVO

KRONIČNA KATARALNA UPALA VIMENA Kronična katara/na upala vimena Kao što vidimo iz tablice, najveći predstavlja jedan od najvećih problema u gubitak zbog upale vimena je u smanjenoj proizvodnji mlijeka. Pojavljuje se u svim proizvodnji mlijeka (956,00 kuna) i raniuzgojima i nanosi veliku materijalnu štetu. jem izlučivanju iz uzgoja (329,67 kuna).

Prema brojnim istraživanjima krave ~ proizvode 20 % manje mlijeka zbog ~ ovakvog oblika upale vimena. Gubitci nisu samo uočljivi u količini proizvedenog mlijeka nego se oboljele životinje ranije izlučuju iz uzgoja jer su im pojedine četvrti trajno oštećene što dovodi do smanjene proizvodnje mlijeka. Mlijeko iz takvog vimena lošeg je kemijskog sastava kao i higijenske kakvoće, a također je i loša sirovina za daljnju preradu. Takvo mlijeko može štetno djelovati na zdravlje ljudi.

Prema istraživanjima američkih stručnjaka prosječni gubitak zbog upala vimena iznosi 184 dolara što preračunata iznosi skoro 1.500 kuna (! ! !) po kravi godišnje.

g

GUBITAK

GUBITAK POKRAVI kn UKUPNI GUBITAK~.

SMANJENA PROIZVODNJA MLIJEKA

956,00

66

ODBAĐENO MLIJEKO

82,55

5,7

TROŠKOVI R~NIJEG IZLUČIVANJA

USLUGE VETERINAAA

329,67 9,0 58,14 21,5

22,6 0,1 4,1 1,5

UKUPNO

1.456,86

100

UTROŠENI RADZBOG UPALA LIJEČENJE

/6

Važno je naglasiti, da od svih oblika upala vimena upravo kronična kataralna upala nanosi najveće štete jer dovodi do dugotrajne smanjene proizvodnje mlijeka i ranijeg izlučivanja iz uzgoja.

UZROCI KRONIČNE KATARALNEUPALE VIMENA Upala vimena je posljedica ulaska mikroorganizama u vime kroz sisni kanal a rjeđe kroz povrede kože ili putem krvotoka. Navest ćemo glavne uzroke pojave upala vimena u uzgoju: 1. nehigijenski smještaj krava 2. loša tehnika i higijena mužnje 3. neispravan muzni uređaj 4. nepravilnosti u građi vimena i sisa 5. loše opće zdravstveno stanje muzara 6. loša hranidba Svi navedeni čimbenici podjednako pogoduju pojavi kronične kataralne upale vimena.

ZNAKOVI KRONIČNE KATARALNEUPALE VIMENA Upalni proces se razvija postupno kroz duži period (tjednima i mjesecima), zahvaća cjelokupnu strukturu mliječne žlijezde (sluznicu cisterne, velike i male mliječne kanale te alveole) i traje mjesecima.

Važno je napomenuti da na vimenu nema uočljivih promjena, a opće zdravstveno stanje krave nije poremećena. Međutim, s vremenom dolazi do atrofije (smanjenja) oboljele četvrti. U vimenu se nakon dužeg vremena mogu napipati čvorići koji su posljedica proraštanja vezivnog tkiva.

Mlijeko je u početku bolesti nepromijenjeno, jedino se javlja povećani broj somatskih stanica, a kasnije se u mlijeku mogu naći krpice gnoja.

Napredovanjem bolesti dolazi do postupnog smanjenja lučenja mlijeka.

Vlasnik uočava razvoj upale tek kada dođe do smanjenja i otvrdnuća oboljele četvrti. Kada počne sumnjati da «nešto nije u redu», tada je već J f(jekarski h~t O:l/':!00-f.

VETERINARSTVO PREVENTIVA Kao i kod drugih bolesti preventivne mjere su uvijek jeftinije od troškova liječenje ili od gubitaka količine proizvedenog mlijeka, a one su sljedeće:

1. SMJEŠTAJ MUZARA U ČISTIM STAJAMA 2. ISPRAVNA HIGIJENA I TEHNIKA M UŽNJE 3. IZBALANSIRANA HRANIDBA

4. REDOVITAPROVEDBAMASTITISTESTA

Sustav za mužnju nužno je redovito kontrolirati prekasno jer je vime trajno oštećeno, a i liječenje otežana ili bezuspješno.

DIJAGNOZA BOLESTI Bolest možemo prepoznati na temelju klinič­ kog pregleda vimena, mastitis testom ili brojanjem somatskih stanica. Prema brojnim istraživanjima broj veći od 200 000 somatskih stanica u mililitru mlijeka ukazuje na pojavu upale vimena.

Najsigurnija metoda je, svakako, određivanje ukupnog broja somatskih stanica u mlijeku.

5. REDOVIT A KONTROLA ISPRAVNOSTI MUZNOG UREĐAJA Na kraju valja napomenuti, da mnogi proizvođači proizvode mlijeko izrazito loše higijenske kakvoće, što je posljedica upale vimena koju oni ne uočavaju zbog nemara. Taj nemar je, ustvari, loša tehnika i higijena mužnje («prljava mužnja») i neprovođenje MASTITIS TESTA. :J

LIJEČENJE Liječenje provodi veterinar tek nakon bakteriološke analize mlijeka iz oboljele četvrti, odnosno kada se antibiogramom utvrdi koji antibiotik najbolje djeluje na uzročnika ili više njih.

Mastitis test

MUŽNJA

~'tl®fu DuiJO~]@~ ~ @\Vi§@ -

Piše: mr. se. Alen Džidić mlijeka u prvom redu ovisi o anatomskim karakteristikama vimena. Kao što smo već pisali u jednom od prošlih brojeva «Mljekarskog lista», postoje alveolarne i cisternalna frakcija mlijeka prije početka svake mužnje.

Kod krava cisternalni dio iznosi 20 %, a kod ovaca i preko 50 %.

Toj anatomskoj razlici treba dodati još jednu, naime određeni dio tog cisternalnog mlijeka nalazi se i ispod razine sisnog otvora tako da se

U sklopu poticajnog projekta Vijeća za istraživanje pri Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva (/Poboljšanje muznosti i menadžmenta ovaca na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima» prvi put je na gospodarstvu Radošević u Brtonigli (Istarska županija) mjeren protok mlijeka tijekom strojne mužnje križanaca istarske, awassi i istočno-frizijske ovce.

Mjerenjem protoka mlijeka određuje se muznost u svim zemljama visoko razvijenog ovčarstva (Francuska, Španjolska, Njemačka, ... ). Protok

M!:fekarskilist 02/2004.

17

MUŽNJA može pomusti samo tijekom izmuzivanja pn kraju strojne muznJe. Selekcijom na veću proizvodnju mlijeka vime ovce ima još nepravilniji položaj sisa, što dodatno otežava izmuzivanje. Mjerenje protoka mlijeka obavljena je prototipom specijalno kalibriranog uređaja Lactocorder© (WMB, Švicarska). Tijekom mjerenja prikupljeno je 627 krivulja protoka mlijeka u vrijeme strojne mužnje. Dobivena su tri različita protoka mlijeka od kojih je prvi prikazan na slici 1.

Slika 1: Krivuljaprotokamlijeka s jednim vrhom 1-5

Protok1

1.0

0.5

cisternu, moguće je odmah nakon cisternalnog pomusti i alveolamo mlijeko bez pada protoka.

Takva vrst krivulje u kojoj pomuzemo i cisternalno i alveolamo mlijeko, najbolja je i najčešće prisutna kod istočno-frizijske pasmine ovaca. Ista takva krivulja, koja traje vrlo kratko i ima jedan vrh, može predstavljati. i samo pomuzeno cistemalno mlijeko. Takva vrst krivulje nije povoljna jer je alveolarno djelomično pomuzeno ili nije pomuzeno. Druga vrsta krivulje protoka je prika-zana na slici 2.

Kod protoka s dva vrha sa sigurnošću možemo tvrditi da se radi o cisternalnom (vrh 1) i alveolarnom (vrh 2) mlijeku. Pri izmuzivanju kod takve vrste protoka, količina mlijeka je minimalna. Ovakva krivulja uvijek je poželjna u stadu ovaca jer sa sigurnošću možemo tvrditi da smo pomuzli maksimalnu moguću količinu mlijeka tijekom strojne mužnje. Treća vrsta protoka mlijeka prikazana je na slici 3.

Slika 3: Krivulja niskogprotokamlijekasa vršnim protokommanjimod 0.4 kg/min

o.o+----~---I~~---~-----. o

15 ·

Protok 3

2

Vrijeme mužnje (mlnJ

Krivulja protoka mlijeka s jednim vrhom označava samo cistemalno ili cistemalno i alveolamo mlijeko. U slučaju da ovca ima veliku

Slika 2: Krivuljaprotokamlijekasa dva vrha 1 ·5

Vrijeme mužnje (min)

Protok2

1.0

0.5

o

2

VnJeme mužnje(mln)

18

Ovakav protok karakterističan je za ovce koje luče vrlo malo hormona oksitocin ili ga uopće nema. Kod takvih ovaca alveolama sekrecija mlijeka je vrlo mala ili je nema, dok mužnja traje najduže u odnosu na ostala dva tipa protoka mlijeka. Ovce, čiji je protok mlijeka prikazan na slici 3, bilo bi poželjno izlučiti iz stada. Na farmi Radošević podjednak je broj ovaca i prve i druge vrste protoka, dok križanci - kod kojih prevladava istočno-frizijska krv - imaju u većem broju krivulju protoka sa jednim vrhom. O Mljekarski list 02/2004.

KOZARSTVO

Piše: prof. dr. se. Boro Mioč

ODVAJANJE JARAD! ODKOZA (MAJKI) Vrijeme je jarenja i nastupa razdoblje laktacije. U našoj kozarskoj praksi prve količine mlijeka najčešće posiše (popije) jarad; a kozari počinju musti i mlijeko plasirati na tržište; ili prerađivati na obiteljskom gospodarstvu; tek nakon odbića i/ili prodaje jaradi.

1e bogat vitam1mma i mineralima bitnim za metabolizam mlade životinje. Jedna od važnijih osobina kolostruma 1e što sadrži imunoglobuline, odnosno antitijela koja u novom okruženju štite jarad od razhc1t1h m1kroorgamzama. Preko kolostruma jarad stječe pasivni imunitet, a aktivni imunitet dobiva aktivnošću vlastitog imunološkog sustava. Učinkovitost apsorpcije (upijanja, gutanja, usvajanja) imunoglobulina iz kolostruma u probavnom sustavu ovisi o sadržaju (ukupnoj količini) imunoglobulina u mljezivu, o količini mljeziva kojeg posiše (popije) tek ojareno jare i o činjenici nakon koliko će sati poslije jarenja dobiti mljezivo. Poželjno je da jare dobije kolostrum što ranije, odnosno najkasnije 20-28 sati nakon jarenja. Ukupna količina imunoglobulina u kozjem kolostrumu ovisi o pasmini, sezoni jarenja, redoslijedu laktacije, veličini legla i broju sisanja. Ako koza pri jarenju ili neposredno nakon jarenja ugine, ima bolesno vime (mastitis) ili nema mlijeka, jaradi se mora dati kolostrum od drugih koza. Kolostrum se može zamrznuti jer i takav čuva imunološka svojstva dvije godine.

Stoga se preporučuje kozarima da uvijek u pričuvi imaju određenu količinu zamrznutog kolostruma.

Budući da su imunoglobulini termolabilni, zamrznuti kolostrum mora se odmrzavati polagano i ne smije se zagrijavati iznad 50 °C. U nedostatku svježeg ili zamrznutog kozjeg kolostruma jarad može piti i kravlji kolostrum. Ako je jarad •v•

Uvod Rijetka su obiteljska gospodarstva u kojima jarad odvajaju od majki odmah nakon posisanog kolostruma i dohranjuju mliječnom zamjenom ili mliječnim nadomjestkom.

Trajanje razdoblja sisanja je različito a ovisi o svrsi proizvodnje i samom gospodarstvu. Uzgajivači trebaju znati da koze najviše mlijeka dnevno proizvedu u prvih 3-5 tjedana laktacije, a zatim proizvodnja počinje postupno padati. Dakle, ako jare siše, ili dobiva majčino mlijeko u prva 1-2 mjeseca ono će pojesti velike količine mlijeka što svakako nije poželjno u gospodarstvima koja se u prvom redu bave proizvodnjom mlijeka. Jarad treba što prije odvojiti od majki i prihranjivati mliječnom zamjenom za jarad. Dugo je vladalo mišljenje da mlada jarad teško podnosi odvajanje od majki, te da hranjena mliječnom zamjenom sporije raste i ima lošiju kakvoću mesa. Točna je da je odvajanje jareta od majke obostrano stresna, i za mlado jare i kozu - majku. Međutim, stres će biti slabiji ako se jarad odvoji u najboljem trenutku, drži u adekvatnim prostorima i odgovarajuće hrani.

Pozitivni rezultati brojnih znanstvenih istraživanja preporučuju, slično kao i u mliječnih krava a u svrhu povećanja ukupnih prihoda, odvajanje jaradi u mliječnim stadima koza odmah nakon jarenja (ili što prije) a zatim napajanje mliječnom zamjenom, pod uvjetom da je povoljan odnos cijene litre mlijeka i kg praha mliječne zamjene.

Kolostrum (mljezivo) i imunitet Kolostrum je prva hrana mlade jara di te glavni ograničavajući čimbenik postnatalne smrtnosti. Kolostrum je bogat mašću, osnovnim izvorom energije potrebne za termoregulaciju i prilagodbu na okolišne uvjete jer su pričuve masti u tek ojarenoga jareta vrlo male. Uz to, kolostrum Jf(jekarski list 02/2004.

•

19

KOZARSTVO odvojena od koza (majki) prije nego što je posisala kolostrum, najbolje je da ga dobiju odmah nakon mužnje.

Kada odvojiti jare i kako ga hraniti?

Kako razlika između odbića i odvajanja jaradi nije baš jasna, ove pojmove potrebno je ukratko objasniti. Odbiće jaradi je prijelaz s hranidbe mlijekom i/ili mliječnim krmivima na hranidbu čvrstim krmivima (sijeno, koncentrat, paša, brst, slama, lisnik, itd.). Znači, jare se odmah ili brzo nakon jarenja ne smije odbiti. Ono mora određeno vrijeme sisati i/ili dobivati mliječna krmiva, a potom se privikavati na voluminozna krmiva i koncentrat koji potiču razvitak buraga da bi u određeno vrijeme, s određenom tjelesnom masom (razvijenosti probavnog trakta, ponajviše buraga) bilo sposobno konzumirati samo čvrsta krmiva.

Dakle, svako fizičko odvajanje jareta od majke nije odbiće. Za razliku od odbića jare se od majke (koze) može odvojiti u svakom trenutku. Nakon odvajanja može biti hranjena (napajana) kozjim mlijekom, kravljim mlijekom, mliječnom zamjenom i zakiseljenim mliječnim krmivima. Postoje različite metode odvajanja jaradi od majki i nakon toga hranidbe, odnosno napajanja. Neki odvajaju jarad odmah nakon što posiše kolostrum, a drugi u dobi od mjesec, dva ili još kasnije. Ako uvjeti dopuštaju, najbolje je jarad odvojiti od majki odmah nakon jarenja. Dakle, bolje je da jare ne osjeti akt prirodnog sisanja jer je odvajanje manje stresna i za jarad i za koze. Uz to, ako se u isto vrijeme jari više koza, njihov kolostrum se pomiješa, ujednači mu se kakvoća i nakon toga daje jaradi. Na taj način svako jare dobije podjednaku količinu kolostruma ujednačene kakvoće.

Napajanjejaradi

20

Napajanje jaradi Postoji više načina i metoda napajanja jaradi odvojene od majke. Jarad može biti napajana skupno i pojedinačno, uz pomoć bočica, kanti s dudama ili automatskih pojilica. Svi navedeni načini su prikladni i primjenjuju · se ovisno o veličini stada i namjeni, intenzifikaciji proizvodnje, ekonomskoj vrijednosti gospodarstva, raspoloživosti radne snage, opremljenosti gospodarstva, itd. Pri umjetnom napajanju treba voditi računa o broju obroka i količini hrane. U početku broj obroka treba biti veći, a količina mliječnih krmiva po obroku manja. Kasnije se broj obroka smanjuje a povećava količina hrane po obroku.

Dokazan je manji broj nadimanja sirišta u jaradi napajane više puta dnevno u odnosu na jarad napajanu jednom na dan. Mliječni obroci iz automatske pojilice jaradi su stalno dostupni.

Ovakvim načinom hranjenja veći je utrošak hrane kao i prosječni dnevni prirasti jaradi, ali je stupanj iskoristivosti hrane manji za 8-12%. Napajanjem jaradi na dudu postižu se bolji prirasti negoli napajanjem iz kanti. Mlada jarad lakše i brže se privikava na dudu nego starija jarad, odnosno jarad koja je duže sisala. Jarad bi trebalo napajati tri puta dnevno toplim mlijekom ili drugim mliječnim krmivima temperature 38 °C. lako je jednokratno napajanje lakše jer je manji utrošak radnog vremena, ono se ne preporuča zbog mogućih probavnih smetnji. Ako se mlada jarad hrani mliječnom zamjenom ona (u odnosu na kozje mlijeko) mora sadržavati više suhe tvari, masti i bjelančevina. Sadržaj suhe tvari u tekućoj mliječnoj zamjeni može varirati od 12-24%. Za mladu jarad potreban je obrok sa 14-18% suhe tvari. Veći sadržaj suhe tvari u mliječnoj zamjeni smaniuie mogućnosti recidivirajućeg nadma, odnosno. probavnih smetnji. Ranije se smatralo, da se hranidbom jaradi mliječnom zamjenom ne mogu postići tako dobri rezultati kao prirodnom hranidbom (sisanjem). Međutim, mnoga novija znanstvena istraživanja potvrđuju da se hranidbom jaradi mliječnom zamjenom mogu postići isti, pa i bolji prirasti nego kad jarad siše. Rezultati ovise o sastavu i kakvoći mliječne zamjene, razini konzumacije i sustavu hranidbe. Ostvareni dnevni prirasti u pozitivnoj su korelaciji s količinom konzumiranih mliječnih krmiva. lJ ll,f{jekarski list 02/2004.

=aur

~

-

Vrbovec, Eugena de Piennesa bb tel.: 01/2791-822, 279_1-?57, 2791-990 fax: 2-035, e-ma1l:

Sl

ajprodavaniji u . 1 • g0< ~ Balirke i omotači bal

-

IZ HRVATSKOG STOČARSKOG CENTRA

08\"l(o)g dJ&WD@B 0 ~0Z~ O~D[blJlJfšO@L 000~m B GJ~0@8 ~0wo1~~ 1

Razvitak kozarske proizvodnje, kao i uzgojno selekcijski rad koji organizira i sprovodi Hrvatski stočarski centar, dobio je svoju potvrdu izvozom jarica i jarčeva u Bosnu i Hercegovinu. Naime, pred kraj prošle godine, za kupce iz Bosne i Hercegovine, Hrvatski stočarski centar organizirao je izvoz 235 jarica, 55 koza i 10 jarčeva, sa područja Međimurske, Varaždinske, Krapinsko-zagorske i Koprivničko-križevačke županije.

Piše: mr. se. Zdravko Barać

utvrđivanja reproduktivnih

odli-

ka.

Sanska pasmina uzgaja se u Republici Hrvatskoj u značaj­ no manjem broju u odnosu na francusku alpinu. Naime, pod uzgojne selekcijskim obuhvatom Hrvatskog stočarskog centra nalazi se 1 100 matičnih grla koja predstavljaju oko 10% od ukupne matične populacije koza. Sva grla iz matične populacije uključena su u kontrolu rasplodne proizvodnje, a 300 grla i u kontrolu mliječnosti.

U sljedećim tablicama prikazane su prosječne laktacijske vrijednosti, prosječni pokazatelji reproduktivnih odlika, kao i rezultati performance testova u field uvjetima sprovedenih unutar matične populacije koza. ■

Najveći dio izvezenih jarica i jarčeva je pasmine francuska alpina, a manji dio sanske pasmine. Uz jarice i jarčeve izvezeno je i 20 šilježica i 5 ovnova romanovske pasmine ovaca iz Virovitička-podravske županije.

Kupci su prije same odluke o kupovini imali uvid u matičnu evidenciju koza i ovaca koju vodi Hrvatski stočarski centar, a unutar kojega su imali uvid 1 u proizvodne· osobine kontrolirane populacije koza i ovaca.

Kupci su posjetili i neko- Tabica 1: Laktactjska proizvodnjapo pasminamakoza liko farmi uzgajivača Pasmina Brojzaključenih DužinalaktacijeProizvedenoMast Mast ProteinProtein matičnih stada nakon (kg) (dana) mlijeko(kci) (%) (kCJ) (%) laktacija 547,55 3,10 16,97 2,59 14,18 Francuska alpina 2293 238 čega su se, zadovoljni 247 628,05 3,03 19,03 2,55 16,02 Sanska 248 ponuđenim, odlučili za 569,37 3,49 19,90 3,05 17,36 Srnasta 62 222 kupovinu.

Pasmina francuska alpina zauzima domi- Tablica2: Reproduktivneodlikepo pasminama koza nantno mjesto unutar jarenja*veličina legla** pasmina brojojarenih koza brojjarenja brojiaradi indeks matične populacije koza 761 1100 1,02 1,45 Sanska 748 koju kontrolira Hrvatski 6178 1,00 1,33 Francuska alpina 6161 8211 1,40 Srnasta 515 515 721 1,00 stočarski centar i sa 8 460 1,02 1,64 Burska 213 217 355 matičnih grla predstavlja 1,14 1,37 Hrvatska aarena koza 91 104 139 gotovo 80% od svih matičnih grla obuhvaće- indeks jarenja = broj jarenja / broj koza nih uzgoj no selekcijskim veličina legla = broj jaradi / broj jarenja radom. Od ove popula- Tablica3: Rezultati performancetesta odabranemuškejaradi u cije oko 2 500 grla ukljuft'elduvjetima čeno je u kontrolu mlijebrojtestirane muške prosječna porodna prosječni dnevni prosječna masana Pasmina čnosti, · a cjelokupna prirast/ka/ krajutesta/ka/ masa/kQ/ iaradi matična populacija uklju26,74 Francuska alpina 35 4,020 0,216 26,78 3,678 0,219 Sanska 9 čena je u kontrolu ras26,28 Burska 3,589 0,216 9 plodne proizvodnje radi

2:Z

J fljekm:~kilist O:Z/:Z00-1.

IZ HRVATSKOG STOČARSKOG CENTRA

~//cJ

Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka - Križevci ~ Zaključci sastanka sa korisnicima

rn ··&\~

usluga SLKM

__ ...__. ~ . l l

Početkom godine

Hrvatski stočarski centar ima praksu sastati se sa korisnicima usluga kako bi zajednički sagledali dosadašnju suradnju te prijedlozima unaprijedili dosadašnji rad sustava kontrole mlijeka. Tako smo se u prvoj polovici s11ecn1a sastali sa korisnicima usluga Središnjeg laboratorija za kontrolu mlijeka - proizvođačima mlijeka, prerađivačima i otkupljivačima mlijeka.

Kako smo i očekivali, a dosadašnja praksa održavanja ovakvih sastanaka je to pokazivala, da su burni s puno emocija, žustrih rasprava i različitih mišljenja. Kada se rasprave «očiste« od primjedbi za koje SLKM nije odgovoran (CIJENA MLIJEKA) ostaju nam kvalitetni zaključci koji će svojom provedbom sigurno poboljšati rad sustava.

Prenosimo ih uz kratko objašnjenje.

analize od proizvođača i sabirnog mjesta riješit će SLKM, tako da će Udruge proizvođača u pismenom obliku dostaviti prijedlog rješenja skraćivanja puta.

Radi poboljšavanja sustava transporta i uspostave sustava kontrole rezidua u mlijeku, i dodane vode u mlijeku, potrebno je uspostaviti hladnu liniju za dopremu uzoraka mlijeka u SLKM. U tu svrhu potrebno je sabirna mjesta opremiti sa rashladnim uređajima ( + 4° C), te sve kamione za dopremu uzoraka mlijeka opremiti sa rashladnim uređa­ jima ( + 4° C). Kad se uspostavi hladna linija za očuvanje uzoraka ne će se koristiti konzervans nego će kvalitetno hlađenje čuvati uzorak od daljnjih promjena.

Ovakvi uzorci puno su kvalitetniji iz razloga što se na jednom uzorku mogu provesti sve potrebne analitike mlijeka.

1. Da bi mogli komparirati sustav kontrole mlijeka u RH i EU, HSC orgamz1rat će posjet jednom od laboratorija u EU. Posjet ćemo omogućiti svim korisnicima usluga. Najvažnija primjedba odnosila se na uzorkovanje i transport uzoraka mlijeka.

3. Jedini ispravan način za rješavanje prigovora na analitiku mlijeka od strane proizvođača ili mljekara je pismeni prigovor SLKM-u. Nakon toga SLKM je dužan komisijski izaći na sabirno mjesto i utvrditi opravdanost prigovora.

Komisija se sastoji od predstavnika proizvođača, predstavnika mljekare i djelatnika HSC-a. Komisija se formira za svaki slučaj posebno. Ukoliko

2. Udruge proizvođača imaju primjedbe na transport uzoraka i na njegovu duljinu. Put uzoraka mlijeka za

M(jekurski !t.st 02/:!00.:f.

23

IZ HRVATSKOG STOČARSKOG CENTRA

se utvrdi da je prigovor opravdan, analiza ulazi u izračun prosjeka kvalitete mlijeka, a osoba zadužena za uzorkovanje mora proći ponovnu obuku i osposobljavanje za uzimanje uzoraka mlijeka.

4. Veliki problem komunikacije sa proizvođačima mlijeka je telefonsko rješavanje pritužbi, upita i naručivanja bar kod naljepnica.

Prigovori proizvođača u dijelu nemogućnosti telefonskog kontakta su opravdani ali ih nije moguće riješiti na drugi način nego je to slanje prigovora, upita ili narudžbi pismeno.

Telefonske linije stalno su otvorene ali je broj zaposlenika (3) koji mogu komunicirati ograničen. Proizvođače upućujemo na pismeno obraćanje SLKM-u, a udruge proizvođača će također nastojati pomoći sistematizirati upite te ih dostaviti s potpunim podatcima o proizvođaču putem fax-a ili e-maila u SLKM. 5. SLKM će nakon svakog ulaza uzoraka u toku mjeseca pojedinačno izvještavati prerađivače o broju uzoraka koji su došli, kao i o imenu proizvođača koji nisu obuhvaćeni uzorkovanjem kako bi se na terenu moglo reagirati i obuhvatiti uzorcima sve proizvođače mlijeka.

6. Uputa za uzimanje uzoraka mlijeka mora se potpuno provoditi na terenu.

Nadgledanje uzimanja uzoraka mlijeka trebaju obavljati proizvođači i predstavnici mljekara. U slučaju da su primijećeni slučajevi nepoštivanja upute, korisnici usluga dužni su pismeno obavijestiti laboratorij o konkretnom slučaju.

Mljekare se obvezuju provesti sustav uzorkovanja u dijelu ispunjavanja predatnica na sabirnom mjestu i na vozarskim linijama robnim proizvođačima. Od 01. veljače SLKM neće obavljati analizu uzoraka mlijeka koji dolaze bez pravilno popunjene dokumentacije.

7. Zbog pojedinih problema pri označavan­ ju uzoraka mlijeka SLKM će napraviti uputu za označavanje uzoraka mlijeka, te je proslijediti korisnicima posebno za svaki slučaj uzorkovanja (vozarske linije, robni proizvođači, sabirna mjesta). Mljekare su dužne prijavljivati svaku promjenu robnih proizvođača i pro-

24

izvođača koji su

na vozarskim linijama kako bi im se izradile i posebne naljepnice preko čepa.

8. Sustav kontrole rezidua u mlijeku primjenjivat će se do uspostave hladne linije prema postojećoj proceduri. Sve mljekare obavezne su poštivati dobivenu proceduru, te vršiti redovna uzorkovanja mlijeka i dostavu u SLKM. U slučaju potrebe dodatnih objašnjenja vezano za rezidue kontaktirati SLKM. HSC će podatke o povećanom broju somatskih stanica i prisustvu rezidua u mlijeku prosljeđivati veterinarskim inspektorima veterinarskom institutu redovito.

10. Postoji mogućnost dodatnih kontrola mlijeka u SLKM. Dodatne kontrole mogu se vršiti na postojeću analitiku mlijeka (kemija, mikrobiologija, somatske stanice). U svrhu poboljšanja menagmenta na farmama, u SLKM ' se može kontrolirati i sadržaj UREEu mlijeku.

Korisnici usluga mogu prema svom zahtjevu ostvariti mogućnost dodatnih kontrola mlijeka.

11. Na sastanku su iznešene i nove inicijative vezane uz Uredbu o ciljnoj cijeni mlijeka. Predlaže se promjena, u dijelu regulacije prisustva rezidua i dodane vode u mlijeku.

U druge proizvođača predlažu da se razmotri mogućnost uvođenja minimalne cijena mlijeka u Uredbu o ciljanoj cijeni svježeg sirovog mlijeka.

Svrha i cilj ovakvih sastanaka je da se odnosi u kompleksnom sustavu te pojedino provođenje unaprijedi, da se sustav prilagođava prema zahtjevima korisnika koliko je to moguće.

Sastanku su prisustvovali i predstavnici Povjerenstva za praćenje sustava kontrole mlijeka čiji je predsjednik dr. I. Jakopović (MPŠ) koji su aktivno sudjelovali sa svojim prijedlozima. Provedba ovih zaključaka i prihvaćanje odgovornosti sudionika sustava za provedbu pojedinih dijelova sustava uveliko će unaprijediti sustav a time i vjerojatno zadovoljstvo korisnika usluga SLKM. ■

Mljekarski list 02/2004.

ČITATELJI PITAJU V

11

0

V

Citatclj Mljckarsk09 lista iz KNIZIVIH VINOGRADA - Pavle Lovak - pita sjeći (sječka) na dužinu

Odgovara - dr. se. Stjepan Feldhofer: Situacija je zaista vrlo teška, posebice jer ste nam se kasno javili, i teško je ponovo vratiti izgubljeno mlijeko zbog gladovanja krava.

Preporučam da u sadašnjim prilikama, a prema Vašim navodima, upotrijebite kukuruzovinu ili ječmenu slamu kao osnovni krmni obrok, a kukuruzni klip (kukuruz s kučenom-oklaskom) za izradu dopunske krmne smjese. (Tablica 1 a i b)

Tablica 1: Krmni obrociza muzne krave a)

na dan-po kravi Sirovine ki! Sadrži I! Kukuruzovina (suha) 6,0 Suhetvari 15680 ¾uST Kukuruzni klio(suhi) 10,0 Sir.bjelančevina 1992 12,70 Suncokretove nMače (32%SP) 2,0 Sir.vlaknine 2920 18,62 0,2 Sir.masti BenuralS (ekv.115%SP) 550 3,51 Ukupno 40 0,25 182 Kalcija Fosfora 50 0,32 Energetska hranid. vrijednostu kg .

H.j. 14,7 o,94 MJNEL 98,736 6,297

I

I

b) g Sirovine ki! Sadrži Kukuruzovina (suha) 4,0 Suhetvari 15330 ¾uST Kukuruzni klip(suhi) 1988 12,97 10,0 Sir.bjelančevina Dehidrirana lucerna 2,0 Sir.vlaknine 2710 1767 Suncokretove no~ače (32%SP) 1,5 Sir.masti 526 3,43 BenuralS (ekv.115%SP) 0,2 Kalcija 52,5 0,34 Ukupno 17,7 Fosfora 45,9 0,30 Energetska hranid. vrijednostu kg H.j. 14,62 0,95 MJNEL 94,536 6,167 I

M{jekarski list 02/2004.

(ili ječmenu slamu) treba sa3 do 4 cm i davati između krmnih obroka koji se trebaju sastojati od izmiješane smjese mljevenog kukuruznog klipa, suncokretove pogače, dehidrirane lucerne i Benurala S. Navedenu krmnu smjesu treba davati podijeljena na dva obroka.

Posebno treba pripaziti da se ne daje pljesniva kukuruzovina, a naročito kukuruzni klip. Potrebnu količinu kukuruznog klipa treba (zbog opasnosti od razvoja plijesni) svakodnevno svježe samljeti i neposredno prije hranjenja izmiješati s drugim sirovinama.

U krmnim obrocima nedostaje minerala naročito kalcija (oko 20 - 30 g!dan po kravi), pa i fosfora (oko 5-10 g/dan po kravi), kao i nekih drugih mikrominerala i vitamina, pa je potrebno svakoj kravi davati još 100 do 150 g/dan odgovarajućeg mineralno - vitaminskog dodatka (premiksa).

Krmni obroci su načinjeni po predpostavljenoj hranidbenoj vrijednosti krmiva za krave muznosti do 15 litara mlijeka na dan, što je iznad prosječne muznosti Vaših krava. S tim treba pokušati poboljšati oslabljenu kondiciju i muznost krava. Također, ako postoji mogućnost nabave melase, dobro je kukuruzovinu ili ječmenu slamu politi prilikom hranjenja melasom razrijeđenom s 3 - 4 litre zagrijane vode, jer poboljšava loš okus i probavljivost ovih krmiva.

Krmne obroke može se načiniti i u kombinaciji sa svježirp. pivskim tropom (daje se do 10 kg/dan po kravi), odnosno vlažnim (sirovim) repinim rezancima (do 20 kg/ dan). Isto se može postići kvašenjem 2 do 3 kg suhih repinih rezanaca u vodi. Ova krmiva mogu utje·cati na povećanje količine mlijeka.

Krave dobivaju ovim sustavom hranidbe uglavnom samo suha voluminozna krmiva, i treba upozoriti na uredno i dostatno napajanje krava vodom. S obzirom da nemate automatske pojilice, a zimi krave piju manje vode, kravama tr~ba ponuditi više puta dnevno blago zagrijanu pitku vodu. Muzne krave treba uvijek poticati na uzimanje što veće količine vode, jer tekućina je osnovna u metabolizmu i za proizvodnju mlijeka. ■ Kukuruzovinu

Posjedujem 12 krava i nalazim se u velikim teškoćama, jer sam zbog prošlogodišnje suše ostao bez hrane za moja goveda. Imam oko 20 jutara pod travom i djetelinom, ali se sve osušilo i uvenulo tako da sam ostao bez osnovnih krmiva za moja goveda. Imao sam posijano nešto soje koju sam morao već zeleno pohraniti kravama (što sad ostaje kao problem zbog premije). Nemam ni silaže i sad mi je ostalo samo nešto ječma i ječmene slame, kukuruza u klipu i kukuruzovine.

Molim za savjet kako u takvim prilikama sačuvati krave koje su gotovo potpuno ostale bez mlijeka zbog nedostatka hrane?

25

NOVA IZDANJA

MLIJEKO

Tekst pripremila:pro{ dr. se. Dubravka Samaržija

od tanne cio •Qelrare U izdanju Hrvatske mljekarske udruge, tiskana je knjiga "Mlijeko od farme do mljekare" autora Jasmine Havranek i Vlatka Rupića uvaženih redovitih profesora Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Objavlji-vanje tog sveučilišnog udžbenika odobrio je Senat Sveučilišta u Zagrebu, Senat Sveučilišta J. J. Strossmayer u Osijeku i Senat Sveučilišta u Mostaru, a njezinom izdanju potpomoglo je Ministarstvo znanosti i tehnologije i Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske. Potpora koju je knjiga dobila i opsežnost tema koje obrađuje govore sami za sebe s kolikom željom je očekivan prvi udžbenik takve vrste objavljen u Hrvatskoj. Knjiga se sastoji od međusobno različitih, ali logična povezanih 14 poglavlja. Sva poglavlja u knjizi napisana su u formi odvojenih podpoglavlja u kojima su tematske jedinice, na jednostavan i stručan način opisane te se mogu čitati kao zasebne cjeline, što je i najznačajnija odlika svakog dobro napisanog sveučilišnog udžbenika.

U opisu pojedinih tema autori se koriste najnovijim referentnim podatcima i vrlo dobro odabranim fotografijama te vrhunskim crtežima. U uvodnom prvom poglavlju čitatelju je predstavljena značenje i sva složenost proizvodnje mlijeka. Radi lakšeg i jednostavnijeg prihvaćanja tematskih jedinica obrađenih u knjizi poglavlje "Mliječna žlijezda - vime" uz detaljan opis građe i funkcije mliječne žlijezde, koncizna opisuje sekreciju najznačajnijih sastojka mlijeka. Kako proizvoditi, kako kontrolirati i kako spriječiti moguće pogrješke mlijeka na putu od farme do mljekare opisana je u poglavljima 3, 4, 5, 6, 11 i 12, s naročito praktičnim i korisnim informacijama. Iz razloga što je upala vimena najskuplja bolest u proizvodnji mlijeka autori su dva opširno napisana poglavlja posvetili načinima prepoznavanja i dijagnosticiranja upale vimena.

Autorski pristup i raznolikost obrađenih tema u knjizi: "Mlijeko od farme do mljekare" svrstavaju taj udžbenik u izvrstan studentski udžbenik i nezamjenjivu literaturu za stručnjake u praksi. Knjiga je također izvrstan izvor u organiziranju edukativnih i radnih seminara za sve proizvođače mlijeka.

Knjiga se može kupiti ili naručiti u Hrvatskoj mljekarskoj udruzi, Hica 31/III, Zagreb (tel/fax:. 01/ 48 33 349; e-mail: hmu@zg.htnet.hr), kao i na Agronomskom fakultetu, Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za mljekarstvo, Svetošimunska 25 (tel. 01/ 23 93 848).

Cijena knjige je 250,00 kuna.

26

M{jekarsk, list 02/200-J.

IZ HRVATSKOG STOČARSKOG CENTRA

MLIJEČNO STADO

Piše: mr.sc. Mato Čačić

upravljanje - reprodukcija - zdravlje upravljanim stadima uvijek postoji mogućnost pojave određenih problema.

Problematična grla treba izlučiti iz proizvodnje ukoliko ne postoji mogućnost oporavka, dok manje problematična, ako postoji mogućnost oporavka, treba držati izdvojene od stada sve dok se ne oporave do ekonomskog potencijala.

Kada farmer uoči problematična grla u proizvodnji, ako problem ne može sam riješiti, treba pratiti takva grla kako bi stručnjaku mogao prenijeti zapažanja i time mu pomogao u rješavanju problema.

Velik broj poremećaja koji se pojavljuju u mliječnim stadima privremenog je karaktera i farmeri mogu ponekad vrlo jednostavnim metodama sanirati problem prateći upute stručnjaka.

STRUČNJAK KAO PARTNER lako su proizvođači mlijeka u svojoj proizvodnji samostalni, općenito prihvaćena ideja među njima je timski rad ili partnerski odnos sa širim spektrom stručnjaka iz područja proizvodnje kojom se bave. Današnje profitabilno upravljanje mliječnim stadom zahtijeva pouzdanu stručnu pomoć u svim segmentima proizvodnje s posebnim naglaskom na uzgoj, higijensku proizvodnju mlijeka, hranidbu i preventivu od bolesti.

FARMER ILI PROIZVOĐAČ MLIJEKA KAO POSLOVAN ČOVJEK Rezultat proizvodnje pokazatelj 1e uspješnosti ili neuspješnosti, odnosno dobiti ili gubitka proizvodnje. Stoga je samostalno praćenje vlastitih rezultata znaca1no za farmerovu sveukupnu profitabilnost, a time i opstanak njegove proizvodnje.

Općenito gledano, dok god farmer svojom proizvodnjom ostvaruje dobit, treba povećavati broj proizvodnih jedinica ili krava ali onoliko koliko može uspješno držati pod kontrolom. U pojedinim slučajevima povećanje proizvodnog stada ograničeno je nekim drugim čimbenicima, npr. veličinom obradivih površina kojima farmer raspolaže.

Ukoliko se proizvodno stado povećava, a farmer nije u mogućnosti cjelokupnu proizvodnju držati pod kontrolom, i onaj mali broj grla koji je višak u stadu može uzrokovati značajne gubitke cjelokupne proizvodnje. Po jednoj kravi gubitci mogu biti i mali, ali umnoženi s ukupnim brojem grla u proizvodnom stadu mogu stvoriti vrlo velik ekonomski gubitak. Farmer mora neprestano pratiti svoje proizvodne rezultate da ne bi došlo do nekog poremećaja koji može prouzročiti negativan ekonomski efekt.

UZGOJ MOŽE BITI PROBLEM Normalna reproduktivna sposobnost mliječnog stada posebno je značajna. Nedjelotvorna reprodukcija stada u ukupnoj proizvodnji je vrlo veliki gubitak. Treba istaknuti da i u najbolje :llljPkm:~ki list 02/2{)0-f.

ŠTO JE NORMALNA UZGOJNA SPOSOBNOST? Glavni čimbenik u uzgoju je dob životinja koje ulaze u proizvodnju. Većina mladih junica pokazuje prve znakove tjeranja već u dobi od 8-9 mjeseci, ali najpovoljnija starost junica za pripust je u dobi od 16-17 mjeseci, odnosno da se prvi puta otele u dobi od 25-26 mjeseci. Pri tome se, osim dobi, treba imati u vidu i tjelesnu razvijenost. Pri prvom pripustu junice trebaju biti uzrasle 60-65% od konačne tjelesne težine, a pri prvom telenju 80-85%. Mladi bikovi za reprodukciju su sposobni u isto vrijeme kad· i junice, ali maksimalni potencijal je od 20-24 mjeseca starosti bika.

Kada dosegnu potrebnu dob i razvoj, smatra se prihvatljivim da pri prvom pripustu uspješno bude oplođeno 50-60% junica, dok će preostale biti oplođene većim dijelom u drugom a manji dio u trećem tjeranju.

Nakon prvog teljenja visokomliječnih krava ekonomski je zadovoljavajući međutelidbeni razmak od 13 mjeseci.

27

Perem i dezinficiram uređaj za mužnju za svega 2,00 kuna - 70 gr.

- 10 lit. vode

- operem Zapamtite:

uređaj,

imate

70 pranja.

ćete

cijenu

ljeti na 40°C ili zinu 50° -60°C

muzni

sa 1 kg. bilo kojeg

muzni

deterdženta

uređaj

calgonit sredstva

dok sa kantom Podijelite

ili tekućini

calgonit O u prahu

od 5 kg, koju

cijenu potrebnog

iz poljop.

možete

14 puta oprati

kupite

u Poljop.

apoteci

sa 70 pranja

i dobit

muznog

uređaja.

apoteke

za jedno

pranje

oalgonlt i LOLITA d.o.o.Osijek I. Kršnjavoga 44, tel. 031/358-700; e-mail: lolita@os.tel.hr

Vaš

IZ HRVATSKOG STOČARSKOG CENTRA

ODRASLA KRAVA Normalno tjeranje krava je svakih 19-23 dana i da traje u prosjeku 16-18 sati, a može se protezati od 6 do 36 sati. U manjeg broja krava javlja se tzv. «tiho tjeranje» a to su najčešće predebele krave i krave na vezu zbog premalo kretanja. Ipak, u najvećeg broja krava znakovi tjeranja su očiti, a najznačajniji su nervozno ponašanje, skakanje na druge krave i dopuštanje da druge skaču na njih, te prozirna rastezljiva vaginalna sluz. Ovulacija ili izlazak jajne stanice iz grafovog folikula nastupa 12-14 sati nakon prestanka vidljivih znakova tjeranja. Najuspješnija oplodnja: je osjemenjivanjem plotkinje pri kraju tjeranja. ŠTO POMAŽE ILI SPRJEČAVA USPJEŠNU REPRODUKCIJU Općenito, postoje četiri glavna čimbenika koja se odražavaju na cjelokupno stado što pomaže ili sprječava reprodukcijski kapacitet, a to su: hranidba, management stada, genetika i bolesti.

Hranidba. Hranidbeni programi farmi vrlo često su nedostatni i za proizvodne i za reprodukcijske svrhe. Ipak, postoje i izuzetci iz prije spomenute tvrdnje. Na primjer, ukoliko se krava bori s ekstremnim vremenskim prilikama duže razdoblje, a ima dobar hranidbeni program, uzgojna sposobnost bit će usporena. Kako nedostatna tako i previsoka hranidba može biti problem. Depoi masnog tkiva negativno utječu na rasplodnu sposobnost. Prekomjerno nakupljanje masnog tkiva često uzrokuju privremenu neplodnost kako ženskih tako i muških jedinki.

Ipak, najveći broj izostanaka tjeranja i drugih problema u uzgoju uzrokuje nepravilna hranidba.

Management stada.

Dobar farmer prepoznaje opće elemente menagementa stada.

Najzna-čajnijim elementima smatramo hranidbu, pravovremena osjemenjivanje plotkinja, pravilan remont stada, adekvatnu njegu i smještaj, preventivu bolesti, praćenje proizvodnih rezultata te suradnju sa stručnim osobljem.

Najčešćim pogrješkama smatraju se: loše zapažanje tjeranja, prerano osjemenjivanje krava nakon teljenja, neprimjenjivanje kontrole bređosti nakon osjemenjivanja i pokušavanja oplodnje krava koje imaju neki reprodukcijski poremećaj.

Genetika. Potvrđeno naslijeđe raspoloživo Mljekarski fi,st 02/2004-.

ponajprije putem servisa za umjetno osjemenjivanje naziva se i «snaga bika». Pod tim se ne podrazumijeva prirodan pripust bika. Progeno testirana dokazani bikovi, raspoloživi za umjetno osjemenjivanje, jamče dobar genetski potencijal potomstva. Nasljeđivanje pozitivnih svojstava odražava se kroz reprodukcijsku uspješnost, rast i razvoj, proizvodnju mlijeka i druge poželjne osobine.

Bolesti. Virusi, plijesni i bakterije najčešće uzrokuju probleme u uzgoju. Uzročnike bolesti vrlo lako se može kontrolirati i po potrebi riješiti nastale probleme suradnjom sa stručnim osobama.

Infekcije genitalnih organa, koje uzrokuju spomenuti uzročnici, izazivaju razne poremećaje: abortuse, ponovljena tjeranja nakon osjemenjivanja, izostanke estrusa tjeranja, nenormalne vaginalne iscjetke i drugo. Takve infekcije može prenijeti bil<, ali budući da se u većini slučajeva u mliječnim stadima primjenjuje umjetno osjemenjivanje, vrlo čest put širenja infekcija je s krave na kravu. ŠTO AKO KRAVA NIJE OSTAIA BREĐA? Ukoliko junica ili krava nije ostala nakon dva ili tri osjemenjivanja bređa, treba ju pregledati veterinar jer možda plotkinja ima neki vlastiti problem ili u gorem slučaju može biti prva krava u stadu u koje se pojavio visoki stupanj infekcije.

Pri pregledu veterinar treba dijagnosticirati poremećaj i pokušati riješiti problem.

Neizbalansiranost hormona u organizmu krave vrlo je čest poremećaj a najčešće se odražava izostajanjem tjeranja, nepravilnim tjeranjima ili pojavom pobačaja. Od drugih poremećaja treba istaknuti infekcije maternice.

Bez obzira o kojem se razlogu radi, nesposobnost plotkinje da ostane bređa može biti prvi znak koji možda ukazuje da se u stadu pojavio puno veći problem.

UTVRĐIVANJE ILI DIJAGNOSTICIRANJE BREĐOSTI

Dobar management mliječnim stadom podrazumijeva rutinska utvrđivanje bređosti u junica 30-40 dana nakon osjemenjivanja, a krava nakon 60-70 dana.

Redovno prakticiranje utvrđivanja bređosti je nužno. Neke plotkinje su ostale bređe i u njih se 29

IZ HRVATSKOGSTOČARSKOG CENTRA ne javlja tjeranje, dok neke od njih nisu ostale bređe niti se pojavljuje tjeranje. Nadalje, u nekih plotkinja može doći do uginuća ploda iz mnogo razloga, dok manji broj plotkinja zabređa ali se i unatoč tome javlja tjeranje.

Praćenjem bređosti i praćenjem proizvodnih rezultata krave može se dobiti puno informacija o reproduktivnoj povijesti ali i stupnju reprodukcijske uspješnosti nekog stada, odnosno uspješnosti farmera.

UMJETNO OSJEMENJIVANJE Kroz umjetno osjemenjivanje farmer može koristi u uzgoju vrhunske bikove koje ne može posjedovati na svojoj farmi. Općenito gledano, glavni razlog za primjenu umjetnog osjemenjivanja je napredak koji je omogućen osjemenjivanjem plotkinja dokazanim genetski natprosječnim bikovima. U konačnici to rezultira visokoproizvodnim kćerkama koje su poželjne u proizvodnji mlijeka. Od drugih razloga treba istaknuti manji trošak proizvodnje i bolja kontrola širenja bolesti.

Umjetnim osjemenjivanjem u istim uvjetima postižu se isti rezultati osjemenjivanja kao i prirodnim pripustom. Mnogi strani farmeri neke krave na svojim farmama nazivanju «problematičnim kravama" jer ostaju bređe u drugom tjeranju, 5-8% junica uzgojenih za remont stada su sterilne a u stadu 10-20% krava ima neki od reprodukcijskih problema.

ZNAKOVI TJERANJA Većina krava u vrijeme tjeranja je nervozna, muču, proizvodnja mlijeka je smanjena, stidnica otečena, zacrvenjena a iz nje se cijedi prozirna i rastezljiva sluz. Najbolji znak tjeranja je ako krava nije na vezu a stoji kada ju zaskoči druga krava.

Ukoliko farmer znakove tjeranja zapazi ujutro, kravu treba osjemeniti navečer, a ako se znakovi tjeranja zapaze navečer kravu treba osjemeniti ujutro drugog dana. Ukoliko krava 12 sati nakon osjemenjivanja i dalje pokazuje znakove tjeranja i stoji, treba ponoviti osjemenjivanje.

Pravilo je da kravu treba uvijek osjemenjivati pred kraj tjeranja. Ukoliko je prerano osjemenjena, spermiji mogu uginuti dok ne dođe do ovulacije, odnosno dok jajna stanica ne iziđe iz grafovog folikula. Suprotno, ukoliko je osjemenjena prekasno, može uginuti jajna stanica dok

80

spermiji dođu do nje. U oba slučaja krava neće zabređati jer nije došlo do spajanja muških i ženskih spolnih stanica, tj. spermija i 1a1ne stanice.

HRANIDBA Treba se prisjetiti da hranidbeni programi farme mogu biti dostatni za održavanje proizvodnje i zdravlja krava, ali da su često nedostatni i za reprodukcijske svrhe.

Neophodne komponente obroka su sljedeće: Voda. Krave u laktaciji trebaju 3-5 litara svježe vode na svaki kilogram proizvedenog mlijeka. Ukoliko potrebe za vodom nisu podmirene smanjit će se proizvodnja mlijeka. Mlada grla koja još nisu u proizvodnji, a težine 350-450 kilograma, trebaju 75-80 litara vode svaki dan.

ProLeini su u visokokvalitetnim leguminozama i u koncentratnim pripravcima. Dijelimo ih na sirovi i probavljivi protein, a oba su mjera za određivanje sadržaja proteina u obroku. Probavljivih proteina je otprilike 3/ 4 od ukupnog sadržaja proteina u obroku.

Minerali imaju veliku ulogu u plodnosti.

Proizvedena krma najčešće ne sadrži dovoljne količine minerala ni pravilan odnos kalcija i fosfora, a često krmi nedostaju i mikroelementi ili tzv. elementi u tragovima. Stoga u obrocima trebaju biti redovito zastupljeni gotovi pripravci izbalansiranih mineralnih mješavina za potrebe krava.

Vitamini. Dijelimo ih na vitamine topive u vodi i vitamine topive u mastima. Vitamini topivi u vodi su vitamini B kompleksa i C vitamin.

Goveda podmiruju potrebe za njima iz krme ili ih sintetiziraju mikroorganizmi buraga. Vitamini topivi u mastima su A, D, E i K vitamin. Vitamine A, D i E treba davati obrokom, a vitamin K sintetizira se u buragu.

Ugljikohidrati i masti. Ove komponente su i u voluminoznoj i u koncentriranoj krmi. Obje su izvor energije i vrlo značajne za odvijanje normalnih fizioloških procesa u tijelu te za proizvodne svrhe.

Za maksimalnu proizvodnju i uzgojnu sposobnost, obroci moraju biti dostatni, izbalansirani i dostupni svakom grlu.

USPJEŠNOST U UZGOJU Za održavanje ili povećanje uzgojne uspje-

Ml..fekarskilist 02/2004.

IZ HRVATSKOGSTOČARSKOG CENTRA šnosti stada nužno je u praksi obratiti pozornost na sljedeće: • farmer mora pratiti proizvodne rezultate svojeg stada, • za vrhunske proizvodne rezultate farmer treba surađivati sa stručnim institucijama, • proizvodnja mlijeka sastoji se od velikog broja komponenti koje su usko povezane, • nestručnost u bilo kojoj komponenti proizvodnje može uzrokovati manje ili veće gubitke, • za osjemenjivanje plotkinja koristiti dokazana genetski superiorne bikove, • junice treba osjemenjivati u odgovarajućoj dobi i uzraslosti,

• dijagnosticirati bređost nakon osjemenjivanja, • veterinar treba pregledati krave koje nisu ostale bređe nakon dva ili tri osjemenjivanja, krave koje se ne tjeraju, krave koje se ne tjeraju u pravilnim vremenskim intervalima te krave u kojih se pojavio nenormalan iscjedak iz stidnice, • ukoliko se pojavi pobačaj, utvrditi razlog pobačaja,

• utvrditi

razloge

zaostajanja

posteljice

ili

uginuća ploda tijekom bređosti,

• hranidbeni programi moraju podmirivati sve potrebe grla, • higijena cjelokupne proizvodnje mora biti na najboljoj mogućoj razini. :J

GOSPODARSTVO

~

' ~ Wffi1®) ~ ''-'

·@i

U Hrvatskoj je organmrana proizvodnja goveđeg mesa i kravljeg mlijeka u ~ 110 000 obiteljskih poljoprivrednih gospoo N darstava, od kojih se oko 61 000 bavi trž;,i nom proizvodnjom kravljeg mlijeka. Proiz..: '1'::: vodnjom i isporukom mlijeka pretežita se ~ bave mala, nerazvijena obiteljska gospo;.; darstva. Do 10 tisuća litara mlijeka '"' godišnje u otkup isporučuju 52 119 ili ii:: 50,89% proizvođača od ukupnog broja, a godišnje prosječno isporuče za tržište svega 3 412 litara po jednom domaćinstvu ili dnevno 9,35 litara mlijeka. lako je ova grupa proizvođača najbrojnija (85,44 %), u ukupnom otkupu mlijeka participira sa (samo) ukupno otkupljenih 50,89 % količina.

U govedarskoj proizvodnji naših obiteljskih gospodarstava posljednjih je desetak godina stalna potpora dohotka. Kada se utvrđuje ukupni dohodak proizvođača mlijeka od 28,81 do 41,69 % dohotka po kravi, dohodak se odnosi i na različite oblike državne potpore i potpore prerađi 0 vačke industrije. Kako kod nas nema selektivnog pristupa u raspodjeli potpore proizvođačima mlijeka, a gospodarstva se značajno razlikuju po

~

Mljekarski list 02/2004.

svojim proizvodnim i ekonomskim obilježjima, je i učinkovitost njenog djelovanja na gospodarski položaj proizvođača. Velik broj malih proizvođača (karakterističnih za našu proizvodnju s prosječnom muznošću manjom od 3 tisuće litara po grlu) ostvaruje značajno manje poticaje, pa time narušava svoj gospodarski položaj i razvojne mogućnosti u odnosu na velike i dobre proizvođače koji djelotvorno iskorištavaju proizvođačke poticaje i kreditne linije za povećanje gospodarske učinkovitosti i razvojne sposobnosti.

Prema podatcima iz anketnog praćenja proizvodnih i ekonomskih rezultata odabranih obiteljskih gospodarstava, te podataka LURA d.d., ocijenjen je gospodarski položaj proizvođača mlijeka u razdoblju od 2000. do 2002. godine.

Proizvođači mlijeka grupirani su prema predanim godišnjim količinama mlijeka u 4 razine (do 10 tisuća litara, od 10 do 30 tisuća, od 30 do 50 tisuća i preko 50 tisuća litara). U pojedinim skupinama odabranih gospodarstva provedena su dubinska anketiranja kapaciteta i proizvodnje radi detaljnije i pouzdanije kalkulacije proizvodne cijene mlijeka. različita

81

GOSPODARSVO

Kao osnovni elementi za ocjenu gospodarskog položaja proizvođača mlijeka uzeti su ostvareni prihodi, dohodak i dobitak po muznom grlu i gospodarstvu, a posebno je analiziran utjecaj nekih važnijih mjera državne potpore, kao što su poticaji za mlijeko i umatičena grla, te uzgoj krmnog bilja. Isto tako, ispitani su utjecaji povlaštenih kreditnih linija za okrupnjavanje posjeda, nabavu muznih grla, muzne opreme i izgradnju objekata farme. S obzirom na postojeću strukturu proizvođača mlijeka u nas ispitivana su gospodarstva različitih razina godišnje proizvodnje mlijeka (od 10 tisuća do 50 tisuća litara).

Velika odstupanja prihoda, dohotka i dobitka mlijeka po muznom grlu u ispitivanim gospodarstvima upućuju na zaključak da mnogi, relativno mali proizvođači, nisu učinkovitQ iskoristili financijske poticaje za proizvodnju mlijeka.

Kalkulacije su načinjene prema tekućim cijenama u 2002. godini. Osnovna cijena mlijeka promatranih gospodarstava je 1,798 kuna po litri, državna premija za mlijeko je 0,635 kn po litri (na području od strateške važnosti je 1,04 kuna po litri), a ostvariva premija mljekare 0,20 kuna po litri. Za gospodarstva na bazi 40-50% površina pod poticajima izračunat je državni poticaj za proizvodnju žitarica (1.250 kn/ha), a poticaji za umatičena grla na području od strateške važnosti su 300 kuna po grlu.

Od ukupno 28 715 gospodarstava samo 310 ili 1,08 % predaje u otkup godišnje više od 50 tisuća litara mlijeka. Do 10 tisuća litara mlijeka godišnje isporučuje 22 562 gospodarstva ili 78,57 %. Prosječna veličina posjeda gospodarstava je nešto veća od 5,9 ha s 3,63 grla po gospodarstvu.

Prosječna prodaja mlijeka po gospodarstvu je 7 686 litara ili 2 119 litara po kravi. Skupina od 3,34% gospodarstava predaje više od 30 tisuća litara mlijeka ostvarujući muznost iznad državnog prosjeka. U skupini od 30 do 50 tisuća se proizvodi 3 508 litara, a u skupini iznad 50 tisuća litara proizvodi se 4 451 litra mlijeka po muznom grlu.

Po muznom grlu gospodarstva posjeduju prosječno 57,91 tisuću kuna osnovne imovine.

Pritom se u gospodarstvima koja predaju do 10 tisuća litara mlijeka ostvaruje najniža muznost sa 32

Tablica 1: Pregledpoljoprivrednihkapaciteta i proizvodnjeu gospodarstvima Opis

Broj

Ha Prodaja Mlijeko/ Krava/gosp. /gosp mlijekaIii. krava 3,80

2,60

3 833

1474

2 735 10,35

5,27

12096

2 295

2 460 13,08

7,36

20 318

2 761

30 001-50000

648 19,41

10,62

37 252

3 508

>50001

310 36,11

19,58

87143

4451

UKUPNO

28 715

3,63

7 686

2119

<10000 22 562

10001-15000 15001-30000

5,92

Izvor: Anketa

znaca1no najvećim opterećenjem imovine od gotovo 69 tisuća kuna.

Proizvodnja mlijeka po grlu povećava se kako se po skupinama povećavaju količine predane u otkup uz istovremeno smanjenje vrijednosti osnovne imovine po grlu. Ovo pokazuje porast iskorištenja muznih grla i bolje korištenje ukupne 1movme u gospodarstvima koja posjeduju veći broj grla.

Tablica2: Vri/ednostosnovneimovinei proizvodnja mlijeka po grlu

<10 000

Proizvodnja Broj-r Vrijednostimovine mlijekalitara tisuća kuna 22 562 68,92 1 474

10 001-15000

2 735

47,14

2 295

15 001-30000

2460

42,45

2 761

30 001-50000

648

42,34

3 508

>50 001

310

40,79

4 451

UKUPNO

28 715

57,91

2 119

Opis

Izvor: Anketa

Prema pros1ecn1m prodanim količinama po skupinama proračunati su ukupni prihodi, te cijene proizvodnje mlijeka. Prema prosječnim prihodima i bruto marži u skupinama do 30 tisuća litara jasno je da se iz proizvodnje mlijeka ne može ostvariti puna egzistencija gospodarstva M{jekarski List 02/2004.

GOSPODARSVO

Tablica 3: Proizvodnjamlijeka, prihodi, troškovii dohodak po gospodarstvu (U litrama i kunama) Opis

<10000!10001-1500015001.30000 30001.50000 >50001

Proizvodnja mlijeka Iii.

j 4 2m

I 13064

21740

40046

Prodaja mlijeka-Iii.

I 3 833

12096

20318

37252 187143

Ukupni prihod • kuna

14111 43887

i93330

skupine s najvećim predanim količinama. Ovo je već često ponovljeno u domaćim istraživanjima.

Tablica 4: Proizvodnjamlijeka i struktura prihoda po muznomgrlu (U litrama i kunama) Opis

<10ODO

10001- 15001- 30001· 001 15ODO30000 50000 >SO

71924

129579 002394

Troškovi proizvodnje mlijeka 13616

26995

41777

65947 151620

Proizvodnja mlijeka • Prodaja mlijeka

1622 1474

2479 2295

Amortizacija

13168

18122

23833 140735 I

Ukupni prihod

8.328 9.772 12.201 15.444

2,06

1,77

I 1,74

5.427

2,23

9454

30060

48269

87464

191510

Proizvodna cijena mlijeka ~ litri 1.211 Bezamortizacije

1,14

1,16

1,13

Prihod odcijene mlijeka Prihod oddržavne premije Prihod odpremije mljekare

3.288 1.845 295

5.119 6.156 7.822 9.925 2.750 3.064 3.677 4.629 459 552 702 890

I 8959

I

Proizvodna cijena mlijeka polttri 3,55 Bruto marža

I

I

1,27

Troškovi proizvodnje mlijeka 5.237

5.122

2954 2761

5676

3771 4767 3508 4451

6.210 7.744

Izvor: Proračunata prema anketi Izvor: Proračunate prema anketi

s pretpostavljena dva uvjetna radnika, odnosno radno aktivna člana.

S porastom prodanog mlijeka po skupinama smanjuje se proizvođačka cijena. Pritom se bilježi veći porast prihoda od porasta troškova, odnosno brži pad proizvodne cijene. Gospodarstva s predanih više od 10 tisuća litara mlijeka u otkup ostvaruju cijenu ispod proizvođačka-prodajne cijene u nas, pa se može reći da predstavljaju donju granicu na kojoj nije narušen gospodarski položaj, odnosno opstojanje gospodarstva. Proizvodna cijena na razini 1,74 kn i 1,77 kuna po litri u gospodarstvima koja predaju od 30 do 50, te preko 50 tisuća litara mlijeka omogućuje punu efikasnost poslovanja s obzirom na osnovnu prodajnu cijenu mlijeka. Poticaji kao potpora dohotku predstavljaju čisti dobitak u ovim skupinama proizvođača.

Računajući proizvodnu cijenu na temelju varijabilnih troškova, odnosno proračunavajući bruto maržu, gospodarski položaj svih proizvođača je vrlo povoljan. Izračunate proizvodne cijene više su nego dvostruko manje od proizvođačka-prodajnih. Zbog boljeg opterećenja proizvedene litre mlijeka troškovima proizvodnje i amortizacijom (odnosno ukupnom imovinom po litri mlijeka) u skupinama od 10 do 50 tisuća litara ostvarene su najniže proizvodne cijene.

Kako nedovoljno korištenje kapaciteta u prvoj skupini itekako utječe na cijenu proizvodnje, u uvjetima bez troškova amortizacije cijena proizvodnje čak je niža nego u gospodarstvima

Utjecaj promatranih mjera potpore na gospodarski položaj i učinkovitost proizvodnje mlijeka u našim gospodarstvima može se vidjeti prema podatcima u tablici 4. Ukupni prihodi promatranih skupina kreću se od 5.427 do 15.444 kuna po muznom grlu. Pritom se od osnovne cijene mlijeka ostvaruje od 3.288 do 9.925 kuna, a od 2.140 do 5.519 kuna se ostvaruje iz sredstava poticaja. Poticaji od mljekare predstavljaju od 13,70 do 16,12% ukupnih poticaja, dočim državni poticaji čine od 83,88 do 86,30% ukupnih poticaja. S porastom proizvodnje mlijeka po skupinama smanjuje se udio poticaja u ukupnim prihodima (sa 39,42% na 35,73%), pri čemu raste utjecaj poticaja od mljekare na ukupne prihode, a smanjuje se utjecaj državnih poticaja. Ovo kretanje strukture poticaja proizlazi iz povezanosti premije mljekare isklju- ""''-"'"'""'

Grafikon 1: Razlika prihoda od mlijeka po skupinama gospodarstava

i~,

:::1 i i

!

~

~QW

400'0

;;~ o 1000}-1'5 00!:

13001-JOf'H)O

3000t,,OOO(l

li;l!'\t.\1'lii\l.l.>!,iffi~~ .i..-.<lo~... tQI\\ ~'~ !;!~~-

l'k""~•G..0., ~ i'I',,.

el)~\<!>'l\i\

~~~<;,\~!;>~

Izvor: Proračunate prema anketi

I

-- .

Otkrit ću Vam tajnu kvalitete moga mlijeka!

Moj vlasnik za održavanJe čistoće muzilica, mljekarskih kanti i ostalih posuda koje dolaze u dodir s mlijekom koristi:

C

Uvjerite se i vi u njegovu učinkovitost!

o

KAKO? Ukratko ću vam objasniti: • predispiranje: poslije svake mužnie provesti 1sp1ran1epotapan1em rnuznih 1ed1rnca po moguć:nost1 u mlaku vodu; odgovaraiućirn četkama oostraniti grublje nakupine nečistoća. Napomena: 1spiran1e ne provodit, vruccm vodom da ~e acđe do koagulaciJe kazeina te da se lakše isplahne mliječna emu1z1Ja. - pranje i dezinfekcija: u 1O litara tople vode otop1t1 100 do 150 g BIS-a C 5330 (5 - 8 jušnih žlica ih 3;4 jogurt-čaše). U pnpremlJenu otopinu potopiti muzne jedinice , po potrebi četkom odstraniti nakupine

SLIJ28A TEHNICKE PRIMJENE MARKETINGA INOUSTRUE 1 ■ 1031-513,593;fax:031-513-~03

PRODAJA

lol· 1>31• 513 · 577: fax: 031 . 513 • 503 SAPONIA

nečistoća.

~ » Visokokvalitetne gibljivecijevizaprehrambenu industriju U ponudije nekolikotipovasilikonskih i PVCcijeviovisnoo potrebi: • Za protokalkohola(pivo,vinoi sl.),mlijekai mlječnih masti,voćnih sirupa,mineralne vode,jestivihuljai sl.

• Upromjerima od2 mmdo 150mms radnimtlakomod6 barado20bara.

» Visokokvalitetne gibljivecijeviza industrijsku namjenu U ponudije nekolikotipovagumenihi PVCcijeviovisnoo namjenii potrebi: • Cijevizaprotokodpadnih voda(fekalije),pretovarzrna(kukuruz, pšenicei sl.), zaodzračivanje i otprešivanje, zaparui vruću vodudo 210C. • U promjerima od 10mmdo150mms radnimtlakomod6 barado20bara.

4 TEHNO-HIDRAULlll •L=11/H H Ili

1E1: 11/33 23 Hl FD: 11/H 21311 Ili: 111/33 li 111 IUL: prodaja@tehno-hidraulik.hr; UllliU li. li · 11437IUnt.ll/lllR,1

GOSPODARSVO čivo uz proizvodnju mlijeka koja bilježi rast po grlu u analiziranim skupinama proizvođača.

Ovako visok udio poticaja u ukupnim prihodima ukazuje koliko je značajan utjecaj potpore na dohodak proizvođača mlijeka u nas.

Zanimljivo je promotriti, uvjetno rečeno, gubitke odnosno neiskorištene mogućnosti gospodarstva s proizvodnjom mlijeka manjom od 50 tisuća litara jer nedovoljno koriste proizvodni potencijal muznih grla. U našim uvjetima se računa s genetskim potencijalom od 5,50 tisuća litara za grla simentalske pasmine, a u skupini s najvećom proizvodnjom mlijeka proizvede se oko 4,45 tisuće litara mlijeka. Uspoređujući neiskorištene prihode skupina s manjom proizvodnjom u odnosu na ovu, vidljivo je da se godišnje po

muznom grlu iz osnovne cijene za mlijeko «gubi» od 2.103 do 6.637 kuna prihoda. Od državnih poticaja ne ostvaruje se od 952 do 2.784 kuna pr'ihoda, a od premije mljekare od 189 do 595 kuna.

Jedan od razloga zašto u anketiranim gospodarstvima (s manjom proizvodnjom mlijeka od 15 tisuća litara) ovi «gubitci» nisu dovoljna motivacija za promjene u tehnologiji proizvodnje i porast proizvodnje mlijeka po grlu. Sada je pokazana cm1enica da je zadovoljavajući gospodarski položaj i malih proizvođača osiguran na temelju potpore dohotka u obliku državnih poticaja i ekstra poticaja mljekarske industrije.

Ovo je uzrokovano sadašnjim lošim stanjem domaće proizvodnje u kojemu je stalni manjak domaćeg mlijeka u preradi.

RAZMIŠLJANJE TERENSKOG AGRONOMA

MLIJEKO RASTENAPOLJU,

AMUZEU ~AJI

Naš moto za veljaču: Suvremena organizacija i maksimalna proizvodnja na svakom OPG-u

•(.J

;;;

=s C'CI

...J

o

~

•U

~

cn (.)

U)

..:

E

PRAKS~ I ISKUSTVA PROIZVOĐAČA„ RAZMIŠL.JAN.JA I PRI.JEDLOZI Tijekom 2004. godine još više će se zaoštriti privredno ekonomski odnosi. Bit će veliki pritisci na području uvoza poljoprivrednih proizvoda, zatim na cijene roba i usluga. Podizanje standarda i infrastrukture, da bismo imali ono što imaju i drugi unutar Europske Unije, zahtijeva i od nas mnogo više rada i daleko bolju organizaciju.

Neki će reći, bolje ti je ići na posao pa biti gospodin. Ali budi ti u gradu sada više gospodin sa 1.500 do 2.000 kuna plaće, a ni za posao više ne možeš biti siguran i za čas se nađeš na birou rada.

Ako imaš svoje imanje, radiš na svome - svoj si gazda, siguran za svoj posao i svoju mjesečnu .J6

plaću. Ako mjesečno za mlijeko dobiješ recimo 8.000, 10.000 ili 12.000 kuna i više, nije ti to tako neka velika proizvodnja. Mlijeko dođe kao izvozno uvozni proizvod jer Hrvatska još uvijek mlijeko uvozi, a uvozit će ga još izvjesno vrijeme.

Za tih 8.000 kuna, trebaš isporučiti oko 2.960 litara mlijeka, za 10.000 kuna oko 3 700 litara, a za 12.000 kuna 4 440 litara mlijeka, i to samo ako je po 2,7 kuna. Sve što je iznad 2,7 kuna po litri dobro je došlo. To je dnevno 98 litara, 123 litre ili 148 litara. One proizvođače mlijeka koji mjesečno primaju 25.000, 30.000, 40.000, do 60.000 nećemo ni spominjati, a na području Koprivničko­ križevačke županije ima ih iz godine u godinu sve više. Ovi proizvođači mlijeka spadaju već u manje ili veće poduzetnike. Jedan od takvih je i nama dobro poznati i više puta spominjani Josip Martinčević iz Molvi. Započeo 1995. godine (na nagovor poljoprivrednog savjetnika) kreditom i izgradnjom lauf staje sa 27 ležišta. 2002. i 2003. godine mjesečni prihod od mlijeka koje daju 33 krave je do 60.000 kuna. Sada, 2004., Josip Martinčević i njegova obitelj neće više biti obični proizvođači mlijeka, već poduzetnici u proizvodnji mlijeka. Poljoprivredni savjetnik na pri-

RAZMIŠLJANJE TERENSKOGAGRONOMA i drugih, educira buduće proizvođače i nagovara ih da i oni što prije izgrade «lauf staje» pričajući uvijek istu priču kako bi bilo dobro proširiti staju za još 20 do 30 krava.

Dosadašnja ocjena razvoja proizvodnje mlijeka na OPG-u Martinčevićevih je izvrsna, a kada staju prošire za još 20 do 30 krava, ocjena će biti još bolja, odnosno mjesečni prihod od prodanog mlijeka mogao bi biti 100 000 i više kuna.

Kod Mladena Petričevića u Koprivnici započeli smo s razradom razvojno_g programa 1999. godine. U štali su bile 2 krave, kreditom je kupljeno još 5 junica na aukcijskoj prodaji, a proizvodnjom mlijeka započeo je nakon teljenja junica početkom 11. mjeseca. U 12. mjesecu 2003. godine «doguralo se» do 200 litara mlijeka dnevno od 12 krava, a tijekom siječnja od 13 krava preko 200 litara dnevno. U veljači će se oteliti još 4 junice, a 4 krave - zbog proizvodnje ispod 20 litara - izlučit će iz proizvodnje, tj. prodati. Do kraja 2004. godine planira imati 20 krava iz vlastitog uzgoja. Od kupljenih 5 junica na aukcijskoj prodaji 1999. do sada, zbog niske proizvodnje izlučene su 2 krave, sada će biti izlučene još 2, a zamijenit će ih prvotelke bez obzira što kredit još nije otplaćen. Tako će od tih 5 junica kupljenih na aukcijskoj prodaji ostati u proizvodnji samo 1 krava koja daje dnevno u vrhu laktacije svega 20 litara. Sve su krave izlučene nakon prve, druge i treće laktacije jer nisu podigle mliječnost do 20 litara dnevno. Ovo je selekcija, iako po pravilima mjeru

Martinčevićevih

M!aden Petričević - razgovori prrj'enosiskustva na mlade proizvođače m/1/eka Mljekorski list 02/2004.

prilikom kreditiranja i kupnje uzgojno valjanih junica na aukcijskim prodajama, kupljeno grlo ne bi smjeli prodati prije negoli otplate kredit. Eto, pravila su zato da se krše, iako u pravilima ne piše da kravu nedovoljno visoke proizvodnje možemo ili ne i prije otplate kredita izlučiti. Sve prvotelke, kćeri od ovih izlučenih krava, imaju proizvodnju od 20 do 25 litara dnevno u vrhu laktacije. Eto, ovo je selekcija u praksi i tako se treba provoditi. Što se tiče proizvodnje mlijeka, Mladenov plan je još ovog proljeća isporučivati minimalno 6 600 litara mlijeka mjesečno, ne manje od 220 litara dnevno, a do kraja godine biti će i više ako riješi smještaj za sve prvotelke. Ne bude li proširenjem staje u štagalj dovoljno mjesta za sve krave, Mladenov poljoprivredni savjetnik predlaže da krave koje ne može smjestiti u staju veže ispod kruške a one će uz istu hranu davati i više mlijeka nego one u štali. Uspije li povećati okućnicu i izgraditi «lauf staju», Mladen Petričević će već ove godine za isporučeno mlijeko mjesečno dobivati negdje oko 15.000 do 18.000 kuna.

U razgovoru oko uzgoja ženske teladi, junica i krava, sjenaže, talijanskog i engleskog ljulja, štale, mlijeka i novca, veli mi Mladen:» Znaš li ti da sam ja najčistiji čovjek u ulici. Kupam se dva puta dnevno: u jutro poslije mužnje i uveče poslije mužnje.»

Eto, dobra mjesečna plaća, štala i krave i gospodin. U gradu baš nema puno gospode koja se kupaju dva puta dnevno.

U proizvodnji mlijeka možemo, stvarno, govoriti o mjesečnom osobnom dohotku. Svaki mjesec zaraditi plaću, velika je prednost u odnosu na neke druge proizvodnje.

E, sada, tko je gospodin, a tko nije? Mnogi vole mlijeko i sir, pa i govedinu, ali staja im smrdi.

Ima ih i sa sela koji imaju prilično zemlje i dovoljno velika gospodarstva pa su ipak na birou rada ili negdje rade za 1.500 do 2.000 kuna. Oni su kao gospoda. Ne smrde po staji.

Neki novi manji proizvođači mlijeka tek su 2002. ili 2003. počeli od nule nabavom 5 do 6 bređih junica. Poljoprivredni savjetnik ih praktično educ:;a na manjim obiteljskim gospodarstvima. Kod Pere Mahovlića u Koprivnici

37

RAZMIŠLJANJE TERENSKOG AGRONOMA

u staji je «kao u apoteki», a krave samo što ne nose ukrasne mašne oko vrata. U staji Mladena Petričevića tolika je gužva da jedva prođeš između krava, junica i ženske teladi.

Mladen kaže da je, proizvodnja mlijeka i uzgoj dobrih krava ozbiljan posao i nije za svakoga. Događa se i to da neki uzmu kredit, kupe junice i misle poteći će med i mlijeko. Na kraju to završi psovkom i kravama i poljoprivrednom savjetniku i laboratoriju i svemu, a negdje uskaču i jamci da bi otplatili kredit. Takav je život i što mu možeš. Nekome idu dobro krave, nekome svinje, nekome povrće i cvijeće, a nekome najbolje biro rada.

Krave su vrlo fina i precizna bića i kako vele Mladen i Pero, ako nisi točan u minutu, već ćeš pomusti koju litru mlijeka manje.

Suvremena organizacija posjeda: Sve što pojede svinja = 1 kuna i manje.

Mladen Petričević i Nina Sataić - praktična edukacija Sve što pojede bik u tovu = 1 kuna i manje.

Sve što pojede krava = 1,5 do 2 kune.

Računica je vrlo jednostavna i ona kaže sve, a 1 tržište nas iz dana u dan školuje. :J

KOZARSTVO prof. dr. se. Boro Mioč • prof. dr. se. Vesna Pavić Naši uvaženi profesori s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof.dr.sc. Boro Mioč i prof.dr.sc. Vesna Pavić, obradovali su nas i podarili svima nama izuzetno vrijedno djelo s područja kozarstva. Ono će zasigurno osuvreme-niti i upotpuniti domaću literaturu te zadovoljiti potrebu za kvalitetnim štivom s tog područja. Malo je autora odlučno napisati tako vrijedno djelo, naročito u vrijeme nepovoljno za izdavaštvo. Tim više se s nestrpljenjem očekivao izlazak iz tiska ove vrijedne knjige, obzirom da domaće literature s tog područja gotovo da i nema.

Djelo je namijenjena prvenstveno budućim stočarskim stručnjacima­ studentima Agronomskog i drugih srodnih fakulteta, koji u nastavnom programu obrađuju teme iz kozarstva. Nadalje, koristit će stručnjacima u praksi, nastav-nicima i učenicima u srednjim gospodarskim školama, ali će istovremeno biti izuzetno štivo našim vrijednim uzgajivačima koza.

Knjiga je sveobuhvatna, pisana u praksi provjerenim spoznajama, a brojne fotografije, crteži i tablice čine ovo djelo još preglednijim. Kvaliteti djela doprinosi i odlično ukomponirana povezanost znanstvenostručnih i praktičnih informacija, što čitaocu daje mogućnost potpunog razumijevanja. Recenzirana je od strane naših eminentnih stručnjaka, koji su u svojim vrlo pozitivnim ocjenama jedinstveni.

Kroz 16, logičnim slijedom poredanih poglavlja, čitatelju je omogućeno relativno brzo i lako usvajanje najvažnijih informacija o kozarstvu, kao jednoj od značajnijih grana u stočarstvu: 1. Uvod; 2. Privredno-ekonomska važnost koza; 3. Tipovi i pasmine koza u svijetu; 4. Namjena koza; 5.

Uvijeti držanja koza; 6. Divlje koze i prilagodba; 7. Anatomske i fiziološke osobitosti koza; 8.

Reprodukcija koza; 9. Nasljeđivanje i selekcija koza; 1O. Uzgojna-tehnološki postupci s jaradi; 11.

Hranidba koza; 12. Proizvodnja mesa; 13. Proizvodnja mlijeka; 14. Proizvodnja vlakna; 15.0bjekti i oprema; 16. Bolesti koza.

Cijena knjige iznosi 250,00 Kn, a narudžbu možete izvršiti na adresi izdavača: Hrvatska mljekarska udruga, llica 31 /Ili, tel/fax: 01 /4833-349 i e-mail: hmu@zg.hinet.hr 38

1Wjekarsldbst 02/2004.

POVIJESTHRVATA

ffl) 100~ rnJRW~

-

Onih _sedam ili o:am hrvatskth plemena sto su se ~-----------u drugoj četvrtini sedmog stoljeća naselili po Dalmaciji imala su različita plemenska imena i osobitosti u jeziku i običajima koje su donijeli iz pradomovine. Evo, kako su ta plemena međusobno podijelila svoju novu domovinu.

Pleme koj~ je (po predaji) vodila sestra Buga po njoj se zvalo BUZANI, a zauzelo je najsjeverniji dio Dalmacije, starine poznato kao Liburnij. .._od _______________________ _.

============================Tu To je područje od rijeke Raše u istočnoj Istri pa uz obalu Jadranskog mora do rijeke Zrmanje koja kod Obrovca utječe u more. Da je to pleme prešlo Velebit potvrđuje činjenica da se nalazi i na Gackom polju. U rečenoj oblasti postojali su liburnijski gradovi Trsat i Senj a vjerojatno su joj pripadali i kvarnerski otoci: Krk, Cres, Lošinj, zatim Rab i Pag. Pleme koje je vodio HRVAT zvalo se Hrvati, a naselila se od južnih obronaka Velebita i obala Zrmanje sve do rijeke Cetine koja kod Omiša utječe u more. Prema sjeveroistoku pleme se raširilo do Duvanjskog polja. To najnaprednije hrvatsko pleme utemeljilo je pet župa, a unutar njih sela i selišta te grad kao jezgra za obrane.

Tako su tijekom daljnjih stoljeća obnovljeni stari rimski gradovi: Nin, Knin, Drid i Karin, ali osnovani novi hrvatski gradovi: Livno, Klis, Bribir i Imotski. Na obali Jadranskog mora podignut je Biograd, a kasnije Bijači i Šibenik.

Treće pleme, nepoznatog imena, zauzelo je oblast NERETVU koja je na kopnu bila mala jer je imala samo tri župe: Makarsku, Rastočku i Dalensku. Žitelji su bili gardi, hrabri, vrsni pomorci, a plovili su do italskih gradova. Toj oblasti pripadali su i veliki otoci: Brač, Hvar, Korčula, Vis i Mljet.

Ostala plemena smjestila su se južno od Neretve do latinskog grada Ragusiuma (današnji Dubrovnik). To je područje nazvana HUMSKA ZEMLJA ili ZAHUMLJE, a kod izvora rijeke Bune u današnjoj Hercegovini je grad Blagaj kojega ruševine i danas postoje. Uz njega se spomm1e 1 1vfljelwrski ltit 02/2004.

~

današnji Stan.

Jedno pleme je naselila područje zvano TRAVUNJA koje se pruža od Dubr?vnika do Kotar~, s ilirsktm ~~ado?1 ~izono~ 1 1 (danasn1 njem kod Risan) Popovog Treb1polja.

V

je i znamenita župa KONAVLI koja se i danas ponosi svojim hrvatstvom, a nedavo se hrabro oduprla svojim grabežljivim susjedima. I dalje na jugu je pleme u oblasti DUKLJA, danas južni dio Crne Gore gdje se hrvatski element polako oporavlja. Dalje na istok hrvatska plemena nisu prodirala jer su tu u međuvremenu došli Srbi.

Dijelovi nekih hrvatskih plemena morali su se vraćati na sjever u staru rimsku Panoniju, osobito u krajeve uz Kupu, te između Drave, Dunava i Save. Tu su našli druga slavenska plemena koja su se na istoku okupljala oko grada Sirmijuma (Srijemska Mitrovica), a na zapadu oko Siscije (Siska). Naziv tog područja bio je SLOVINSKA ZEMLJA, kasnije promijenjen u Slavonija. Od kneževskih imena s kraja VIII. stoljeća do nas je stiglo iz te Panonije samo ime legendarnog PORGE. Hrvati su potisnuh Vlahe, starosjedioce ilirsko-keltskih i romanskih plemena, koji su u planinama od Istre do Kotora živjeli od stočarstva. U gradovima i na otocima i dalje je živjelo romanska stanovništvo osobito u Zadru, T rogiru, Splitu, Dubrovniku i Kotaru. Hrvati su pomalo ulazili u te gradove, trgovati s njima pa i stupati u brakove. Mnogi starosjedioci počeli su govoriti hrvatski i osjećati se Hrva tima pa povjesničar T rpimir MACAN (1971.) zaključuje:» ... pa je tako hrvatski narod nastao stapanjem hrvatskih i slavenskih plemena sa starosjediocima, koji su Hrvatima predali mnoge tekovine starih kultura: ilirske, grčke i rimske. __J

39

OBAVIJEST

Proslava 5. obljetnice osnutka Dječjeg kutića «Željka» u Vukovaru

m2J~nJDMLJrn ~~

IOJEJrr JJJJ~

11IP1JfJ©11;fl ~

w

Dolazak u dragi grad Vukovar svaki puta u nama budi snažne emocije. Osjećaj je to koji pamtimo od predblagdanskih dana u prosincu 1998. godine, a tako je to i danas, pet godina poslije. Razlog našeg dolaska u ovaj grad, i tada i danas, je lijepo uređena kuća, na kojoj stoji ploča s poznatim tekstom: Dječji kutić «Zeljka» obnovljen je sredstvima humanitarne akcije LITRA MLIJEKA ZA OBNOVU VUKOVARA, u organizaciji Hrvatske mljekarske udruge.

Ponosni smo što je upravo Hrvatska mljekarska udruga organizirala ovu humanitarnu akciju te prikupila značajna sredstva, uz samo jedan uvjet postavljen Poglavarstvu grada Vukovara, a to je izgradnja ili obnova neke dječje ustanove.

Smatrali smo da su upravo djeca najosjetljiviji dio populacije kojoj je 1tekako potrebno mirno utočište gdje će provesti ugodno vrijeme i barem nakratko zaboraviti sivilo razrušenih ulica, pa i svojih domova na čiju obnovu, nažalost, još mnogi od njih čekaju. Uz odličnu suradnju s Poglavarstvom grada, te društvom "Naša djeca" - u vrlo kratkom vremenu Kutić je zablistao u punom sjaju postavši rasadište ljubavi, radosti i mira.

U prikupljanju sredstava tijekom provođenja akcije najveći doprinos dali su upravo proizvođači mlijeka koji su iz svojeg skromnog kućnog budžeta redovito svaki mjesec izdvajali po 2,00 kn (toliko je iznosila cijena litre mlijeka u otkupu) kroz cijelu 1997. godinu, koliko je i trajala ova akcija. Velikodušno su se u ovu akciju s jednokratnim iznosima uključili i zaposlenici u mljekarama, mljekarska poduzeća te neke ustanove i škole.

Na proslavi 5. obljetnice kutića «Željka», voditelji i djeca pripremili su prigodan i raznolik program. Predstavnici društva "Naša djeca" govorili su o mnogobrojnim aktivnostima koje se provode u ovom Kutiću.

Tako saznajemo da se programske aktivnosti odvijaju putem šest radionica, odnosno sekcija, koje su mahom besplatne, a za samo neke od njih roditelji uplaćuju simbolične iznose.

Broj polaznika u pojedinim radionicama broji i do 100 djece.

• Predškolska radionica- rad s djecom (koja nisu obuhvaćena radom u vrtiću) 3 puta tjedno po 2 sata

40

• Engleska radionica • Sekcija mažoretkinja ponos je grada Vukovara.

Sudjelovale su na tri državna prvenstva mažoretkinja Republike Hrvatske, te na Europskom prvenstvu mažoretkinja 2003. godine u Bratislavi gdje su osvojile 3. mjesto u Europi • Manekenska sekcija • Sekciju "Dječji forum" pohađa najveći broj djece, a svrha rada ove radionice je edukacija djece o njihovim pravima • Likovno-kreativna radionica Društvo "Naša djeca" planira ustro11t1 još dvije radionice: talijansku i njemačku.

Planova, ideja i želja je mnogo, ali prostora i materijalnih sredstava za realizaciju premalo, dala se je naslutiti iz riječi predstavnika društva «Naša djeca». Poziv je to svima nama na razmišljanje!

1D

.:

•

•

1l,/{jekarskilist 02/2004.

OBAVIJESTI

Dragi čitatelji «Mljekarskog lista», budite ponosni što ste bili sudionici ove humanitarne akcije te svojim prilogom pružili radost i zadovoljstvomnogim vukovarskim mališanima, kojima ovaj Kutić punih pet godina pruža mirno utočište i bijeg u zaborav na teške ratne i poslijeratneprognaničke dane, koji će u njihovim malim glavicama ostati samo kao mučna sjećanja iz pripovijedanja njihovih napaćenih roditelja, baka i djedova.

Uredništvo

Ili

Ne riskirajte sa kvalitetom izmiješanosti komponenti u Vašoj smjesi I I I Uštedite vrijeme I SCHAUMANN je uz svoje proizvode za govedarstvo Rindavit VK Rindamin GM Rindavit TOP Rindamast 2000 SMEStabil Energietrunk proširio ponudu.

Na raspolaganju Vamje

Pokretna mješaonica stočne hrane koja dolazi na poziv u Vaše dvorište .

■ smjesa kakvu trebate ■ smjesa pod vašom kontrolom•smjcsa od vaših Gcftinijih) sirovina ■ dodavanje specijalnih dodataka ■ na dvorištu bez dodatne radne snage i troškova

Informacije i narudžbe: Organizator: tel./fax 01/291 55 71 mobil. 098 638 860

Tehničari:

mobil. 091 254 1976 0915946669

Izrada receptura Schaumann: mobil. 098 350 463

DJECA

NA SELU

Piše:Dražen Stević, prof

Snalaženje u školi ranoškolcima ne predsavlja problem. Već nakon prva dva razreda postav/jaju kriterije odnosa na svoje mjesto. Razred je za njih cjelina koja se dugi niz godina ne mijenja već se nadopunjava novim sadržajima i novim spoznajama.

Na selu ranoškolac nekako brže sazrijeva gledajući svakodnevnu borbu svojih roditelja u različitim poslovima. Ti poslovi podijeljeni su kroz redovne (kod nekoga u poduzeću, uredu i sl.) i poslove u slobodnome vremenu (vlastito kućan­ stvo, zemlja i sl.). Oni prvi nose mjesečne materijalne stimulacije, a oni drugi pričuvne vrijednosti koje se unutar obitelji mogu iskoristiti na različite načine. Rijetkost je da netko iz obitelji na selu ima

samo jedan posao.

Ranoškolci pomalo ulaze u svijet odraslih pomažući roditeljima u jednostavnijim poslovima na selu. To su, primjerice, hranjenje i pojenje stoke, nošenje manje količine tereta (drva, otučci, kukuruz i sl.), te neki od poslova čišćenja u kućanstvu. Djeca te dobi još uvijek maštaju o likovima iz crtića, pa je uživljavanje u poslove roditelja malo teže. Roditelji trebaju biti obazrivi kod preraspodjele poslova u kojima kojiput ranoškolci nerado sudjeluju. Ako se djetetu biranim riječima objasni kako ima jako puno poslova na koje mama i tata ne mogu stići, te kako bi bilo pohvalno da i djeca pomognu, stvorit će se radne navike i djeca će početi razmišljati pozitivno.

Djevojčica trećega razreda imala je u staji među brojnim životinjama svoju ljubimicu, malo tele koje je odlučila napojiti vodom. Oveća kanta

bila je preteška pa je odlučila kako će je napuniti do pola i ponuditi teletu. Vukući kantu spotaknula se, pala pored teleta i prolivene kante vode.

Dok se snašla, tele je okrenulo glavu i počelo lizati njezin obraz. Za tren je nastao smijeh iako je situacija bila gotovo opasna i bolna.

Biti kao mama ili tata, potreba je djeteta za identificiranjem. Ona će biti jača što je kontakt djeteta i jednoga od roditelja češći i potpuniji.

Bitno je voditi razgovore koji u konačnici obavljena posla imaju sitnu nagradu (uvijek nešto različito). Naime, dijete te dobi ispravno formira pojmove uz vlastito mišljenje, što treba poštivati, osobito stoga što su situacije na selu konkretnije nego u gradu. Ako ponudite djetetu neprimjereni posao, djetetova procjena bit će nepogrešiva.

Nemojte odbijanje posla shvatiti kao djetetov inat, nego smanjite količinu posla.

Ranoškolac te dobi pronalazi lako uzore.

Najćešće su to likovi iz medija (TV, novine i sl.), međutim, djetetu su uzor roditelji iako to roditelji ne zamjećuju.

Sitni poslovi učvrstit će u djetetu osjećaj za obitelj koja na selu još uvijek čuva crte prirodnosti. ■

-.:~ -----~ . ---~2.. g~·:; 'c

-

~ [\Gl~G) JUJm(W~o J1m(illfil] ]G!WJl zE J]~@~@ ~ ~0WOwC §

~

SIJEČANJ

Naziv siječnja, prvoga mjeseca u godini, ,3 potječe od glagola sjeći (imenica sječa).

Dakle, nešto se siječe u siječnju. Pjesnik Relković kaže da se u šumi sijeku drva za 0 ogrjev: Sičan misec od sičenja drva ima svoje [ ime. U najhladnijem mjesecu treba dosta J5 drva za zagrijavnje kuća pa su seljaci

i ·s

dovozili drva konjskim ili volovskim zapregama na kolima ili saonicama, a šume su odjekivale od udaraca sjekira.

Drva cijepaju, sijeku i u dvorištima. Pjesnik Kavanjin pjeva kako siječani siječe drvo svako, ali tvrdi da drveće siječe zima, studen. Drvo se od hladnoće smrzne, zaledi se voda u njemu, pa samo od sebe puca i ruši se. Od ljute studeni ne .l!f;i !..nrsk1'list 02/:!0(J.f.

1

PRIČE BAKE ANICE siječe se samo šuma, nego se siječe, lomi se i led na jezerima i rijekama. Zvuk pucanja leda pri smrzavanju čuje se nadaleko.

Siječanj nije bio naziv samo za prvi mjesec, nego i općenito za jaku zimu pa se tako i u veljači može reći da je st/ečanj zima. Zato su nekoć i veljaču nazivali siječanj, a u slovenskom jeziku se veljača i danas zove sečan, sečen.

Međunarodni naziv januar dolazi iz latinskog jezika prema januarius, koji se odnosi na Janusa, rimskog boga vremena. Prikazivali su ga s dva lica, mladenačkim i staračkim, što je upućivalo na prolaznost i promjenjivost. Danas imamo izraz čovjek (maramica) sa dva lica za dvoličnu osobu. Tako je januar bio dvolični mjesec, lijepog ili hladnog vremena - naravno u Rimu - a kod nas je siječanj vrlo hladan mjesec.

Ostali zabilježeni nazivi za siječanj - sičen, sičan, s1'čan/ sišanj, sičenj, sečen, sečan1 sečanj, siko, sječanj, januar, jenar, jenvar, envar1 čenar, denar...

VELJAČA Veljača

je jedini hrvatski naziv mjeseca kojemu se ne može pouzdano objasniti postanak pa ćemo navesti neke znanstvene pretpostavke.

Nekada se veljača nazivala veli (velji, veliki) siječanj sa značenjem velike hladnoće pa je skraćivanjem naziva na pridjev velja nastalo ime veljača. Kako je veljača najkraći mjesec (28 dana) možda joj je ime nastalo izrugivanjem njenoj veličini pa je postala velji (veliki) mjesec. Rječnici bilježe i glagol oveljiti se, u značenju oduljiti se.

Dani postaju dulji, dan se odulji, ali odulji se i veljača svake prestupne godine za jedan dan.

Veljača je poznata i kao mjesec tjeranja mačaka.

Veljača - mačja derača, kaže narod. Kako veljati se znači i tjerati se, bio bi to mjesec tjeranja mačaka.

Ipak, bit će da najuvjerljivije objašnjenje dolazi prema glagolu veljati (govoriti, pričati~ velim...).

Veljača je mjesec pričanja priča i dogodovština.

Obitelj se okupljala oko ognjišta i zabavljala pričanjem jer nije bilo knjiga, časopisa, radija ili televizije. Tako pjesnik Relković pjeva da ukućani

po starinski med sobomveljaju što od davna ii od skora znaju.

U Zavalju

u Lici zabilježeno je prezime je još 1287. neki Jakob Veljača prodavao zemlju. Istog je porijekla i prezime Veljačić u Lici, Crikvenici i Bribiru.

Ostali zabilježeni nazivi - velja, ve!jac, veljak, velje1 velača, prevrtača, privrtača1 svečan, svećen, Veljač, a u Zadru

svečen,

sečko

ma/( mrazn( unor, februar, pervar,

prvar...

Naziv

februar

potječe

od latinske

imenice

febra, svečanosti čišćenja i pomirbe koja se slavila sredinom veljače. Februar je bio posljednji mjesec rimske godine. ■ JI(Ji,karski h,t 02/200--J.

Pitala sam baku kada se na1v1se nasmijala u životu. Dugo je razmišljala pa ispričala priču o gljivarima počet­ nicima braći Borić iz sela Gornja Vas pod planinom.

Te godine bijaše kišno 1j eto pa na -8 krumpirištu dvojice braće izrasle neke ~ nepoznate bijele gljive lijepe za vidjeti, a -~ kakve li su za jesti? Seljaci su poznavali _..::__ samo vrganje, žute lisičarke i bijele paprenjače i nitko se nije usuđivao kušati bilo koju drugu vrstu plašeći se trovanja. No nepoznate se gljive dopale braći pa stariji brkati Ilko smisli plan: pripremljenim će gljivama prvo nahraniti mačku pa ako mački ništa ne bude, ne će valjda ni njima. I postupiše upravo tako ne žaleći što mačkin život stavljaju na kušnju. , Ništa ne sluteći mačka se najela gljiva.

Cekaju braća što će biti. Pripremljene gljive se hlade, a mački dobro. Prošlo jedan sat kad Ilko reče:

- Idemo jesti. Kad joj nije ništa do sada, ne će ni biti. Ako se gljive posve ohlade, ne će više valjati za jelo.

I najedoše se ukusnih mirisnih nesvakidašnjih plodova.

- Mene je ipak malo strah. - žalio se mlađi Ivo kojeg su svi zvali nadimkom Pobro.

- Ne budali. Vidiš da nam je svima dobro. umirivao ga Ilko.

Prošlo možda i dva sata od objeda, već braća i zaboravila na gljive, kad se mačka stade čudno pon§lšati. Proteže se, pa se grči, cvili i mijauče. Cas pobjegne pod krevet pa u dvorište. Postade im jasno: mačku boli trbuh, a razlog su gljive. Oni još nisu osjetili nikakve želučane tegobe, ali smjesta upregoše konje pa u grad liječniku da se spase što prije. Liječnik obradi jednog pa drugog. Gurao im neko crijevo kroz usta u želudac i ispumpao neprobavljenu hranu. Uznojili se dečki od bolova. Onda im je dao neke injekcije i gorku tekućinu. da piju pa neka se vrate ako započnu kakvi bolovi. Još ih liječnik pohvali zbog savjesnosti što su odmah došli, a ukori zbog lakomislenosti da jedu nepoznate gljive. Izmučeni i blijedi stigoše kući pa pođu leći da se odmore.

Tradiciiu i povierenie gradimo godinama i

PremikS zavisoku proizvoditi U.m,Ue

1dobro zdrav~e krava ®

tkraY, zasluedecu lakacuu

PremikS zauspjtlnu. pripremu

Pelana®

Počttna krmna smjesa zatelad zauzg~ zdrave ina~redne t~,lad uustedu mtuek @)VETERINA

d.o.o

Svetonedeljsko 2, Kolinovi.:o, l 0436 Rabv Potok, HRVATSKA,telefon: 01 /33 88 888, telefaks: 01 /33 88 600 e·mail: infc@veterino.hr,

www.veterina.hr

PRIČE BAKE ANICE

Gdje li je mačka uginula? - zanimalo je Pobru.

- Sutra ćemo je naći i baciti - odbrusio mu Ilko skidajući prekivač s kreveta.

Onda je stao kao ukopan, bez riječi, a potom stade žestoko psovati. Priđe i Pobra i ima što vidjeti: na krevetu mačka živa i zdrava s troje slijepih još vlažnih tek okoćenih mačića! Sad im je bilo posve jasno da_je mačka imala porođajne trudove, da su gljive bite jestive, da se nitko nije otrovao i da su se nepotrebno namučili kod liječnika.

KALENDAR

Tajili su svoj sram, ali u selu se uvijek sve dozna. Liječnik bijaše lovac pa je, čim je došao loviti ,::livljesvinje, pitao kako su braća Borići i ispričao o trovanju gljivama. Seljaci nisu pojma imali ra upitaše braću. Sad ih je već ljutnja prošla i sami su se sebi smijali pa ispričaše svima.

Godinama su seoska djeca iza plotova i ograda za braćom Borić, kada bi prolazili selom, uzvikivala: -Mijauuu .. C)

VRTNI ALAT

RADOVA

v7C3C!DW@WUREĐENJE U polju počinje prihranjivanje ozimih usjeva dušičnim gnojivima i kompleksnim o. gnojivima s većim sadržajem dušika. Krajem mjeseca započinje sjetva jarih usjeva.

Livade drljati i prihranjivati a ako je na livadama voda, treba je ispustiti.

Dopuštaju li vremenske prilike, u ..§ vinogradu može početi rezidba. Osim toga, mogu se obaviti i svi propušteni radovi: Q.) kopanje jama, vađenje starih i oštećenih H: trsova, popravak armature, gnojidba stajskim i kompleksnim mineralnim gnojivom, nabava cjepova i sredstava za zaštitu.

U voćnjaku se nastavlja uređivanje voćaka, tj. rezidba, zatim prihranjivanje i zimska zaštita.

U povrtnjaku treba topla klijališta puniti bioenergetskim materijalom i kvalitetnom klijališnom zemljom. Povrće sijana u siječnju sada valja njegovati. U zaštićenom prostoru sijati rane sorte: kupusa, kelja, cvjetače, rajčice, paprike, patlidžana i korabice, a na otvorenome: bob, ciklu, grašak, luk, mrkvu, peršin i rotkvicu. Također je na otvorenome vrijeme sadnje češnjaka, krumpira, ranog kupusa, kelja, luka kozjaka i artičoke, rajčice u zatvorenom prostoru.

U vrtu započinje rezidba živice. Vrtni alat pregledajte, popravite ili kupite novi. Ako zemlja nije smrznuta, sadite neke vrste lukovičastog -~

:e

8

cvijeća.

Narodne uzrečice: Ako se mačka u veljači sunča, u ožujku će opet za peć.

Bolje vidi u veljači gladna vuka nego u košulji čovjeka.

Matija led razbija, ako ga nema on ga sprema.

Kakva Pepelnica takva cijela korizma. Što burnija Svijećnica, to ljepše proljeće. :J

illljrkarski list 02/2004.

VRTNOGALATA Zima

je najpogodnije vrijeme za vrtnog alata, kako bi mogli spremno dočekati glavnu sezonu poljoprivrednih radova - proljeće.

Prije svega pregledajte držala na alatima. Ukoliko su dotrajala, najbolje ih je zamijeniti novima. Ako možete, nabavite kvalitetna držala D ili T tipa.

Rad takvim držalima bit će vam lakši i manje ćete umarati ruke.

Pera na lopatama i motikama nabrusite kako bi vam kopanje bilo lakše.

Nabrusite kose i srpove. Ako niste vični tome poslu, prepustite ga stručnjaku da ne biste napravili više štete nego koristi.

Ako tek sada namjeravate kupiti vrtni alat, dobro razmislite što ćete kupiti. Naime, umjesto lopata i motika možete kupiti motokultivator. No, ako imate manji komad zemlje, dobro će poslužiti ručni alat. U našim se prodavaonicama može naći kvalitetni alat različitih namjena. Možete kupiti rucru razrahljivač tla ili ručnu vrtnu frezu i tako uštedjeti znatnu svotu novca. Rad takvim alatom bit će nešto teži nego rad motornim strojem, no radovi u vrtu su, između ostalog, korisni i za zdravlje.

Kad počnu radovi u vrtu, na ovaj način dočekat ćete ih spremni. Ne zaboravite nakon svakog rada svaki komad alata oprati pod jakim mlazom vode. Nakon toga alat obrišite i zaštitite uljem ili sličnim zaštitnim sredstvom.

Tako ćete produžiti vijek trajanja vrtnom alatu i izbjeći nepotrebno kupovanje novog, a samim tim uštedjeti i novac. ::J uređenje

45

SOBNO

BILJE

[MmmDfil 0[]~ Bez obzira na zimu, u cvjećarnicama možemo pronaći lončanice s biljkama koje cvatu. Odlučite li se za kupovinu takve biljke ili je dobijete na dar, dobro je znati kako ćete njegovati takve biljke.

ZUMBUL Vrtni zumbul cvjeta od travnja do svibnja, no ako je lukovica pripremljena, o i~ >-< cvjeta tijekom jeseni i zime. Takve '1j Cl lukovice nazivamo preparirane, a najčešće ,~ dolaze iz Nizozemske. Ako imate lukovice ~ zumbula možete je sami preparirati. U jesen ih posadite u lonac sa zemljom tako da je vrh iznad zemlje. Lonac s lukovicama smjestite na tamno i hladno mjesto dok se ne pojave izboji. Kada izboji narsatu 7 cm visoko, lonac premjestite na svjetlo i toplo mjesto pa će se ubrzo pojaviti cvjetovi. Ovakvom metodom lukovica se jako iscrpljuje i može se ponovno preparirati tek nakon 2 do 3 godine provedene u vrtu. Pri kupovini zumbula odaberite biljku kod koje je otvoreno manje od polovice cvjetova jer će duže cvjetati. Zumbule držite na temperaturi od 18° C.

JAGLAC Na tržištu se mogu naći razne vrste jaglaca a odlikuju se bogatim cvatom i raznim bojama.

Uvjeti za uzgoj svih jaglaca su isti. Smjestite ih u prostoriju gdje je temperatura od 5 do 10° C. Zemlja u plastičnim loncima mora biti stalno vlažna, a mjesto polusjenovito. Ako ste skloni alergijskim reakcijama, izbjegavajte dodir s jaglacima jer izlučuju alkaloid primin. Jaglaci su u prirodi trajnice, no kao lončanice se ponašaju poput jednogodišnjeg cvijeća. Nakon cvatnje možete ih presaditi na sjenovito mjesto u vrtu, a u jesen ga ponovno unesite u kuću.

CBill ©9BOO filJJO J ne procvate, razmnožite je pomoću reznica. U proljeće uzmite vršne reznice i ukorijenite ih u vlažnom supstratu. Reznice su ukorijenjene nakon nek9liko tjedana) tada ih presadite.

AFRICKA LJUBICICA Ova lončanica cvate gotovo cijele godine i česta je sobna biljka. Ako se držite pravila uzgoja nagradit će vas obilnom cvatnjom. Prvo, nikako je ne držite na direktnom suncu. Zalijevajte je mlakom vodom, po mogućnosti kišnicom. Nikada ne močite listove. Osjetljiva je na suhi zrak, a zračna vlaga mora biti visoka i stalna. U podlošku lonca nikada se ne smije zadržavati voda, a višak vode nakon zalijevanja može se zadržati najviše pola sata nakon čega vodu treba odliti. Kada biljka cvate, prihranjujte ju dva puta mjesečno. Nakon cvatnje prestanite sa zalijevanjem i prihranjivanjem. Stariji primjerci slabije cvatu i možete ih pomladiti dijeljenjem biljke ili listom.

PEPELJUGA Ova je biljka poznatija pod pogresmm nazivom Cineria hybrida. U Europu je došla u 18. stoljeću i do danas je uzgojena mnoštvo sorata.

Jednogodišnja je biljka, a kod nas se uzgaja kao lončanica zbog klimatskih prilika. Cvate krajem zime i početkom proljeća. Cvjetovi su živih boja, ružičasti, bijeli ili ljubičasti. Ako nabavite biljku koja još nije u punom cvatu, držite je na temperaturi nižoj od 10° C pa ćete moći puna dva mjeseca uživati u njenoj cvatnji. Pepeljuga traži puno vode, a prihranjuje se svakih 14 dana. Ako je biljka izložena propuhu ili je temperatura u prostoriji previsoka, mogu je napasti biljne uši. O

KALANHOA Kalanhoa potječe iz Afrike i spada u sukulente. Cvjeta od siječnja do lipnja sitnim mirisnim cvjetićima, crvene ili narančaste boje.

Zimi mora biti na svjetlom mjestu i umjerenoj temperaturi.

Zalijevajte je vrlo malo, a prihranjujte svakih 14 dana. Nakon cvatnje giožete je smjestiti na sjenovito mjesto u vrtu.

Zelite li da ponovno procvate, od kolovoza je svakodnevno držite u mraku od 18 do 6 sati. Ako 46

-·.

·--:~:

__, ----=--;-

j\tf(jekarski hst 02/2004.

AGROMETEOROLOGIJ

Akumuliranjem vlage u tlu tijekom studenog i prosinca 2003. godine, a i siječnja 2004. godine, nismo zadovoljni. Naime, mjesečne _količine oborina spomenutih su mjeseci bile manje od prosječnih višegodišnjih vrijednosti. Strah, da će vode u dubljim slojevima tla tijekom proljeća i ove godine biti vrlo malo, potpuno je opravdan.

Spomenuti strah opravdavaju i pretpostavke Svjetske meteorološke organizacije, koje govore da smo ušli u doba globalnog zatopljenja.

Naime, prema znanstvenim podatcima, u posljednjih tisuću godina - a posebno od 1990. do 2000. godine - temperatura zraka na Zemlji je znatno porasla. Laiku se možda čini da globalni porast temperature zraka za 0.5 celzijevih stupnjeva nije velik, no stručnjaci napominju da toliki porast temperature zraka nije zabilježen u posljednjih 10.000 godina.

I tako, razmišljajući o vremenu, moramo istaknuti kako opasnost od mogućih šteta na

A

ozimim usjevima još uvijek nije prošla, jer 3. i 12. veljače u Europi dolazi do pojave tzv. "zimskih monsuna". Posljedica pojave monsuna su strujanja hladnog kopnenog zraka iz istočne Europe prema toplijem zraku koji se nalazi nad Atlantikom. Uostalom, 17. veljače 1956. godine u Zagrebu je izmjerena - čak -27.6 °C. Dakle, spomenuti nam monsuni donose hladnoću, a ne kao indijski monsuni kišu. Da se podsjetimo, monsuni su sezonski vjetrovi koji nastaju zbog nejednakog grijanja kontinenta i oceana. Ljeti pušu s Indijskog oceana na kopno, a zimi obrnuto.u

·1 1

IZLAZAK I ZALAZAK SUNCA 10. 02.

20. 02.

29. 02.

OSIJEK16.52 17.066.37 17.216.24 17.321 ZAGREB7.04 17.166.48 17.326.35 17.43

• I

/'

I11 \,

i ..,.

I

..

Brouwers oprema za staje: Vezovi, topli podovi, ograde krmne zabrane, ležišta, pojilice, termo pojilice sve vrste spojnica Folije i mreže: Folije za okrugle bale Rani, folije za silažu Rani, mreže za bale Novatex Polovno: Izmuzišta, mehanizacija, hangari Instalacija: Izmuzišta, stajske opreme

Ned agro d.o.o.,

Mekušanska

cesta 62, Karlovac,

=-eROUWERS

Tel./fax: 047 /654-292, GSM:098/365-857, e-mail: nedagrQ@.hihtnet.hr

:JIIIEQUIPMENT

M!jekarski list 02/2004.

47

VAŠ LIJEČNIK

Rak dojke je najčešći oblik raka i uzrok smrti žena u dobi od 35. do 54. godine.

Uzročnik raka još uvijek je nepoznat, ali su poznati faktori koji povećavaju rizik raka dojke a uključuju:

više nemate menstruaciju, pregled obavite prvog dana svakog mjeseca. Što je ranije utvrđen rak dojke, veće su šanse za uspješno liječenje.

Ako je pomoću navedenih postupaka uočen čvor ili druge promjena u dojci, liječnik može zatražiti dodatne pretrage (dodatni rendgenski pregled, tjelesni scan, biopsiju). Biopsija je jedini siguran način dijagnosticiranja raka dojke.

Kako se liječi rak dojke Rak dojke se liječi lokalna i sistematski.

Kirurški zahvat, na primjer, lokalna je i najčešće liječenje raka dojke. Terapija zračenjem je također lokalna liječenje.

Kemoterapija, primijenjena nakon kirurškog zahvata, sistemsko je liječenje u svrhu uništenja stanica raka bilo gdje u tijelu.

Hormonalna terapija se primjenjuje kako bi se onemogućilo stanicama raka da primaju hormane potrebne za njihov život.

Briga, razumijevanje, ohrabrenje i podrška obitelji i prijatelja od posebne je važnosti tijekom procesa liječenja. Istraživanja pokazuju da je vrijeme preživljavanja nakon oboljenja od raka dojke produženo ako su se žene uključile u grupe žena s istim problemima i pod vodstvom stručne osobe pružale i primale emocionalnu podršku.

•------------------111

Dob. Oko 80 posto svih slučajeva pojavljuje se u žena starijih od 50 godina.

Obiteljska povijest. Žene čije su majke ili sestre imale rak dojke izložene su većem riziku.

Osobna povijest. Žene izložene većem ,~ riziku su one koje imaju dobroćudne O:: prom1ene u tkivu dojke koje su prvu menstruaciju dobile prije 12 godina sta'------------' rosti, koje ulaze u menopauzu u dobi nakon 55 godina, imaju prvo dijete nakon 30 godina života ili nisu nikada rodile.

Prehrana i faktori okoline. Svi vodeći stručnjaci preporučuju ženama hranu niskog sadržaja masnoća, redovnu tjelovježbu i umjereno ili uopće ne piti alkoholna pića.

Manje od 1 posto svih slučajeva raka dojke javlja se kod muškaraca.

TRI KORAKA DO RANOG PREPOZNAVANJA BOLESTI 1. Mamografija. Sve žene iznad 40. godine života trebale bi redovito ići na pretragu koja se zove mamografija. Eksperti preporučuju sljedeću učestalost mamografije: - Prva mamografija do 40. godine.

- Između 40. i 49. godine obaviti mamografiju svake ili svake druge godine, ovisno o savjetu liječnika.

- U dobi od 50 i više godina mamografija je potrebna svake godine.

2. Liječnički pregled dojki. Vaš liječnik trebao bi pregledati dojke barem tako često koliko odlazite na mamografiju. Ženama koje imaju izrazitu obiteljsku povijest raka dojke ili koje su bile liječene od te bolesti, liječnik bi trebao pregledati dojke češće.

3. Samopregled dojki. Mnoge nepravilnosti u dojkama pronađu same žene. Ako još uvijek imate menstruaciju, obavite samopregled dva ili tri dana nakon što je prestala menstruacija. Ako 48

Upozoravajući simptomi na koje treba

obratiti pažnju Rak u ranoj fazi ne izaziva bol u dojci.

Međutim, kako se razvija rak može izazvati promjene na koje žena mora obratiti pažnju: - Kvržica ili odebljanje u dojci ili blizini dojke ili u pazuhu - Promjena u obliku dojke - Otjecanje, crvenilo ili toplina u dojci - Iscjedak bradavice - Uvlačenje bradavice - Promjena u boji i izgledu kože dojke ili područje oko bradavice (naboranost, ljuskavost).

Nemojte odlagati Ako primijetite bilo koji od gornjih simptoma ili ste napipali bilo kakav nenormalni čvorić u dojci za vrijeme dok si sami pregledavate dojke, odmah otiđite svome liječniku. Iako, više od 80 posto kvržica u dojci nisu kancerozne prirode, mora ih pregledati liječnih što je prije moguće. f.J

M(j('karskihsl 02/2004.

Tehnologija kojadajeviše!"

Postovan1 poljodjelci, za sjetvu 2004. godine tvrtka Pioneer sjeme d.o.o. pripremila je dovoljne količine visokokvalitetnog sjemena Pioneer hibrida kukuruza koje odlikuj

~ .~

PIONEER„ PIONEERSJEMEd.o.o.,Čulinečka c. 2b/2,10040ZAGREB.Tel.:012958000. http://www.pioneer.co A DuPoN,

coMPAm

OĐ Zašlit111mak registriran 111pnm1en1enu ctrzavamasv1re1aod strane. PIONEERH1- B1ectlntetndt1ona1111c. Des Muines. iO\\d, li~