Mljekarski list 2-2003

REPROGRAM KREDITA

LURAd.d.

Dobra stara nova Dukate/o Vaši omiljen namaz~

VELJAČA, 2003.

ISSN0351-9104 ..;)

MINISTARSTVO POUOPRIVREDE I ŠUMARSTVA

\t_fiREPROGRAM KREDITA Želja da se pomogne našim poljoprivrednicima u teškoj situaciji nije bila upitna, samo je trebalo naći modalitet te je stoga pokrenut ovaj program.

Cilj je programa da se kroz nagodbe omogući reprogram kreditnih obveza korisnicima (dužnicima) kreditnih plasmana putem Ministarstva poljoprivrede i šumarstva koji su namjenski iskoristili sredstva, ali zbog opravdanih razloga (elementarna nepogoda, poremećaj na tržištu) nisu u cjelosti ili djelomično podmirili svoju obvezu povrata kredita Odluka o nagodbi će se donijeti na temelju Zahtjeva za nagodbu koji podnosi poljoprivredno gospodarstvo te ocjene tržno-ekonomske opravdanosti poslovnog plana.

Minimalna visina duga za reprogram je 20.000,00 kuna. (manji iznosi mogu ići u jednokratnu otplatu).

Ukoliko je kredit otkazan zbog neredovitosti otplate postoji mogućnost zaključivanja nagodbe, a rok otplate može biti 15-24 mjeseca ovisno o visini duga.

Za otkazane kredite zbog korištenja nema mogućnosti nagodbe.

SADRŽAJ KRMNEKULTURE Direktne i indirektne štete zbog kasne berbe

kukuruza-------------------------------

2

HRANIDBA Hranidba mliječnih krava u suhostaju ______ - - - - _ - 3 Strane i štetne tvari u svježem kravljemmlijeku uzrokovane hranidbom ______________________ I O VETERINARSTVO Loša higijena i tehnika mužnje smanjuju zaradu _________________________________

14

ZAKWUČCI

Reizborna godišnja skupština Hrvatske mljekarske udruge održana 06.12.2002. u MarijiBistrici.____________________________

16

KAKOPROIZVESTIKVALITETNOMLIJEKO Novi način obračuna cijene mlijekai državne potpore _________________________________

19

UREDBA Uredba o ciljnoj cijeni mlijeka _________________

24

KOZARSTVO Jarenje _________________________________

25

REPROGRAMKREDITA Reprogram kredita _________________________

26

GOSPODARSTVO Strateška opredjeljenja u razvoju Hrvatske poljoprivrede_____________________________

28

nenamjenskog zaključivanja

opširnl/ena str. 26 Redakcijski koleglj: dr. Ivo Betan, dipl. ing. Stjepan Brlek, dr. Stjepan Feldhofer, dr. Zoran Grgić, dipl. ing. Darko Kantoci, dr. vet. med. Antun Kostelić, dipl. ing. Ljiljana Husinec, prof. dr. Zvonimir štala Glavnl I odgovorni urednik: dipl. ing. Juraj Čičmak Redaktorlca: dipl. ing. Vera Volarić Tehnička urednica: ing. Mirna Božičević Lektorica: Katarina-Zrinka Čičmak, prof.

Crteži: dipl. ing. Nikola Božičević Vlasnik i Izdavač: Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb Uprava i uredništvo: Zagreb, llica 31/111, tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4833-349, e-mail: hmu@zg.hinet.hr MB: 3206599 Žiro račun: 2360000-1101408596 Cijena: 4,50 kn Grafička priprema: "Hlad", Pluska

OBITEWIDOM Sveta Veronika ___________________________ 32 Lončanice koje cvatu zimL - - - - __ - - ____ - - - - - - - 34 PONAVWANJEJE MAJKAZNANJA KraljevinaNizozemska_______________________

35

AGROMETEOROLOGIJA Snijeg__________________________________

38

KALENDAR RADOVA Kalendar radova za veljaču ___________________

38

VAŠ LIJEČNIK Možemo li živjetipreko 100 godina? _____________ 39

IZLAZAK

I ZALAZAK

10. 02.

20. 02.

SUNCA 28. 02.

OSIJEK 16.52 17.066.37 17.216.24 17.32

Tisak: Orbis, llica 65, Zagreb

ZAGREB 7.04 17.166.48 17.32, 6.35 17.43 J

Mljekarski list 2/2003.

1

KRMNE KULTURE

DIREKTNE I INDIREKTNE ŠTETE ZBOG KASNE BERBE KUKURUZA Berba kukuruza za proizvodnju suhog zrna u Hrvatskoj uobičajeno započinje koncem rujna i traje sve do kraja listopada.

Tehnološka zrelost kukuruza za berbu nastupa nakon fiziološke zrelosti kada kukuruz ima oko 30-35% vode u zrnu i ~ prvenstveno je određena duljinom vegetacije uzgajanog hibrida odnosno vremenskim uvjetima tijekom vegetacije i sušenja u polju. Za mehaniziranu i ručnu berbu kukuruza najpovoljniji je sadržaj vode u zrnu od oko 25-28% budući da se pri toj vlažnosti zrna ostvaruju najviši prinosi uz najmanje gubitke i štete u berbi. To razdoblje nastupa 20-30 dana nakon fiziološke zrelosti koja se kod kukuruza može prepoznati po pojavi tzv. crnog sloja na bazi zrna.

Nažalost, mnogi poljoprivrednici za uzgoj biraju kasne i vrlo kasne hibride za svoje proizvodno područje budući da s tim hibridima u pravilu ostvaruju nešto više prinose zrna u odnosu na ranije hibride. Međutim, u jesen kada je puno dana s oborinama, kao što je bila prošla godina, to može predstavljati z.načajan problem za berbu jer se zbog vlažnog vremena zrno kukuruza sporo suši u polju, a i vrijeme berbe često se mora odgađati zbog nemogućnosti ulaska mehanizacije u polje. Gubitci u prinosu zrna, u berbi kombajnom, naglo rastu s kasnom berbom.

Pri tome se prvenstveno misli na direktan gubitak u kvantiteti, odnosno prinosu zrna po parceli. Te direktne štete su rezultat povećanog ispadanja klipa sa stabljike tijekom sušenja u polju ili neposredno u berbi a uslijed loma stabljike ispod nodija koji nosi klip, odnosno loma drške klipa.

Tako se prema američkim podatcima gubitci u prinosu povećavaju od 5 do 18% kada se berba kukuruza odgađa od listopada do prosinca.

Međutim, stvarni gubitci mogu se kretati od O do 100% ovisno o vremenskim uvjetima u kasnom jesenskom razdoblju.

Berba kukuruza kombajnom moguća. je i pri višoj vlažnosti zrna (30-32% vode) odnosno neposredno nakon fiziološke zriobe zrna koje u 2

tom trenutku ima maksimalnu masu budući da je završeno nakupljanje suhe tvari. Međutim, sušenje takvog vlažnog zrna kukuruza toplim zrakom u sušarama do 14% vlažnosti kako bi se zrno moglo sigurno čuvati u skladištima, jako je skupo. Osim toga, vlažno zrno se jače oštećuje u berbi i lomi se. Nadalje, povećavaju se i štete u samom procesu sušenja što dodatno umanjuje kvalitativnu vrijednost zrna kukuruza. Mehanizirana ili ručna berba kukuruza u klipovima u nas je još uvijek dosta raširena, naročito na manjim poljoprivrednim gospodarstvima, jer se klipovi mogu i bez sušenja spremiti u obične koševe ili na tavanu. No treba istaknuti, da je berbom kukuruza (u klipu) s prevelikom vlažnošću zrna (oko 30%) znatno veća vlažnost oklaska. To znači da su klipovi u prosjeku vlažniji od zrna. Takvi vlažni klipovi čuvanjem i prirodnim sušenjem u običnim koševima ili na tavanima lako popljesnive, kvare se, pa se veliki dio klipova u proljeće mora baciti. Ako se ti suviše vlažni klipovi kukuruza objese negdje pod krovom, mogu izgubiti višak vode u zrnu i ostati upotrebljivi. Indirektni gubitci kvalitete zbog truleži zrna, odnosno klipa kukuruza, često su mnogo veći i značajniji od direktnih šteta u polju jer se u tim zaraženim zrnima formiraju mikotoksini koji uzrokuju različite abnormalne procese na domaćim životinjama. Treba reći, da ti toksini imaju puno značajniju ulogu u ishrani svinja u usporedbi s hranidbom goveda. Najčešća bolest kukuruza je trulež (pljesnivost) zrna i klipa koju uzrokuju više vrsta gljivica od kojih su najvažnije one iz roda Fusarium. Posebice velike štete bile su u vrijeme uzgoja američkih i prvih domaćih hibrida kukuruza. Zaraženi klipovi kukuruza već u polju imaju ljubičasto-crvenkastu boju na krunama (vrhovima) zrna te ružičasto-bijelu paučinu (micelij) na vršnom dijelu klipa ili po cijelom klipu. Trulež klipa najčešće se javlja na vršnom dijelu klipa kojega je oštetio kukuruzni moljac ili ptice. Nadalje, pljesnivost klipa se više javlja u hibrida čiji vrhovi klipova vire izvan listova komušine i čija komušina slabije prianja uz klip.

Mljekarski list 2/2003.

KRMNE KULTURE Fuzarioze i druge vrste truleži zrna, odnosno klipa kukuruza, intenzivno se razvijaju na vlažnim klipovima tijekom skladištenja kukuruza, naročito u prostorijama bez ventiliranja, što je najčešći slučaj kada se kukuruz čuva na tavanima.

Određene štete u kasnoj berbi kukuruza mogu biti posljedica klijanja zrna na klipu. To klijanje zrna prvenstveno se odvija na bazi klipa gdje se zbog otvorenosti komušine i uspravnog položaja klipa na stabljici nakuplja voda, što je

jedan od nužnih preduvjeta za proces klijanja.

Zbog svih navedenih direktnih i indirektnih šteta kasne berbe kukuruza u proizvodnji treba birati hibride koje je moguće i u nepovoljnim godinama pravovremena pobrati u polju bez negativnih posljedica na kvantitetu (prinos) i kvalitetu (hranjivu vrijednost) zrna, a time i osigurati dovoli,no vremena za obradu tla za narednu kulturu, a ta je najčešće pšenica.

HRANIDBA V

HRANIDBA MLIJECNIH KRAVA U SUHOSTAJU Pravilno postupanje s mliječnim kravama u vrijeme suhostaja nužno je kako bi smanjili zdravstvene probleme i povećali ,,,;~ proizvodnju mlijeka u sljedećoj laktaciji.

Mliječne krave u suhostaju nepravilno držane i hranjene podlož.nije su zdravcu stvenim poremećajima kao što su disS:; lokacija sirišta, ketoza, meteritis, mastitis, mliječna groznica i problemi s teljenjem.

Zdravlje i rast tek oteljene teladi također može ovisiti o tome kako smo s kravom postupali u vrijeme suhostaja.

Suhostaj predstavlja vrijeme odmora između dvije laktacije kada se mliječne stanice u vimenu obnavljaju. U tom vremenu i probavni se trakt životinje oporavlja od stresa uzrokovanog intenzivnom proizvodnjom i visokom konzumacijom hrane. Tjelesne rezerve masti, proteina, vitamina i minerala nadoknađuju se u pripremi za sljedeću laktaciju. Suhostaj nam daje mogućnost u liječenju nekih oboljenja i poremećaja koje je vrlo teško ili čak nemoguće liječiti tijekom laktacije.

Dužina suhostaja Kratak suhostaj ne dopušta da se organizam krave dovoljno pripremi za sljedeću laktaciju.

Ako se mliječne stanice u vimenu nisu imale vremena obnoviti, to će se odraziti na smanjenu proizvodnju mlijeka. S druge strane, dug period suhostaja može uzrokovati podložnost krava metaboličkim poremećajima i smanjenju proizvodnje mlijeka. ~

M{jekarski Hst 2/2003.

Istraživanja pokazuju da je proizvodnja mlijeka krava koje nisu bile u suhostaju samo 75% u njihovoj drugoj i 62% u njihovoj trećoj laktaciji od one proizvodnje koju bi postigle da su bile 50-60 dana u suhostaju. Općenito, krave koje su suhe 40 do 70 dana proizvode više mlijeka za vrijeme sljedeće laktacije, negoli krave koje su bile suhe kroz kraće ili pak dulje vrijeme (tablica 1).

Dobri i točni uzgojni podatci, koje vodi sam proizvođač, neophodni su za odlučivanje o vremenu zasušenja za svaku pojedinu kravu. Čimbenike koje moramo uvažiti su starost, interval teljenja i nivo proizvodnje za vrijeme prethodne laktacije.

Krave u prvoj laktaciji trebaju za rast više hranjivih tvari u usporedbi sa starijim kravama, a trebaju i nešto duže vrijeme suhostaja. U najvećem broju slučajeva krave kratkog intervala

Tablica1: Utjecajtrajanjasuhostajana proizvodnju mlijeka u kasnijojlaktaciji Dani suhostaja

Razlike u proizvodnji mlijeka obzirom na trajanje suhostaja (mlijeko kg)

5-10

-585,2

21-30

-285,6

31-40

-70,8

41-50

85,8

51-60

135,3

61-70

142,1

71-80

72,2

81-90

28,6

preko 90

-48,6

3

HRANIDBA teljenja trebaju duže vrijeme suhostaja od krava dugog intervala teljenja. Krave dugog intervala teljenja podložne su povećanju tjelesne težine više nego što je poželjno.

Neka istraživanja predlažu da krave u prvoj laktaciji s kratkim intervalom teljenja (11 mjeseci) trebaju imati suhostaj 60 dana. Kraći suhostaj više odgovara starijim kravama s dužim (13 mjeseci i više) intervalom teljenja. Za jedno prosječno stado prosjek suhostaja je oko 55 dana.

Zasušenje Najčešći način zasušenja krava koje daju manje od 10-15 kg mlijeka na dan (ovisno o proizvodnji) je iznenadno prekidanje mužnje. No ipak, visoko produktivne krave ne zasušuju se jednostavno i lako. Nekoliko dana prije zasušenja kravi trebamo smanjiti hranu i vodu. Uskraći­ vanje hrane značajno će smanjiti opskrbu vimena hranjivim tvarima i vrlo brzo zaustav1t1 produkciju mlijeka. Za toplog vremena ne smijemo kravi ograničavati konzumaciju vode.

Nakon posljednje muzn1e, da bi spriječili upalu, apliciramo u vime preporučeni antibiotik za «suhe» krave. Smještamo ih odvojeno od ostalih krava, nedaleko od farmera da ih može izbliza promatrati. Nadziranje vimena trebamo vršiti dva puta dnevno tijekom tjedan ili desetak dana. Krave ne smijemo ponovno musti, osim ako vime ne postane tvrdo i nabrekla. Ako ponovna mužnja postane neophodna, kravu ponovno tretiramo antibiotikom za vime.

Odgovarajuća kondicija

Odgovarajuća tjelesna kondicija u vrijeme suhostaja neophodna je za optimalnu proizvodnju mlijeka u sljedećoj laktaciji. Osnovno je pravilo da za svakih 50 kg viška tjelesne težine, koji ima krava prilikom teljenja, možemo očekivati 500 do 750 kg mlijeka manje u sljedećoj laktaciji.

Utvrđivanje točne tjelesne kondicije mliječnih i krava u suhostaju zahtijeva mnogo

ri.(}.(}.

Zagreb, Žitnjak b.b.

P.J.Vinkovci, Kralja Zvonimira 80

Tel. (01) 2499 504 uprava Tel. (032) 308 587 (01) 2499 503 fax (032) 308 589 fax (01) 2499 508 tel (01) 2405 732 skladište fax (01) 2499 509 --------------oTs LIVADA za košnju i ispašu

PROIZVODIMO, DORAĐUJEMO, IZVOZIMO.I UVOZIMO TEPRODAJEMO NA VELIKO I MALO SJEME RATARSKOG, POVRTNOG I INDUSTRIJSKOG BILJA ~

· :)'.

Sve naše sjeme u maloprodaji možete naći u preko 900 poljoprivrednih apoteka diljem Hrvatske i u našoj novootvorenoj maloprodaji "KALIA" na Žitnjaku b.b. u Zagrebu te u veleprodaji u Zagrebu i u , Vinkovcima.

li

DTS TRAVNIKza košnju DTS PAŠNIKza ispašu Sudanska trava "SuSu"

Stočni grašak "Poneka" za zelenu masu Stočni grašak "Solara" za zrno Stočna mrkva "Ljubljanska žuta"

Stočna repa "Brigadier" i "Eckendorf"

Jara grahorica" Jaga" i "Ebena" Ozlma grahorica "Popelsdorfer" Lucertna "05-66", "Elga", "Orca", "Europa" Sve vrste djetelina I trava

NAŠE SJEME, VAŠ USPJEH! 4

Mljelwrski li.st 2/2003.

Vrbovec, Eugena de Piennesa bb tel.: 01/2791-057, 2791-990, 2791-822 fax: 01/2792-035, e-mail: jurval@zg.tel.hr

JEDIN'STVENAPRILIKA! ISKORISTITE PREDSEZONSKI POPUST! KOLICINE OGRANICENE !

V

V

Balirka Mascar 120 (vezanješpagai mreža) Prije: 9.700,00EUR Sada: 8.999,00EUR

Omotač bala Mascar 3100 (folija 500/ 750mm,saelektronikom) Prije: 6.810,00EUR Sada: 5.999,00EUR

Omotač bala Mascar 2100

(folija 500/ 750mm,saelektronikom) Prije: 6.150,00EUR Sada: 5.500,00EUR Uz traktor BBLARUS GRATIS Grammer sjedalo i goro.ja

vuča

!

Traktori ARUS-MTZ , 892,920,

ompe asortiman traktora 25- 260

JNIJINa o

HRANIDBA iskustva u držanju mliječnih goveda. Nema jednostavnog laboratorijskog ili matematičkog modela za točno određivanje tjelesne kondicije i ono zahtijeva uspoređivanje više čimbenika.

Sistemom bodovanja tjelesnih mjera krave od 1 do 5 procjenjujemo tjelesnu kondiciju (vidi sliku). Jedan bod znači da je vrlo mršava, a pet bodova - previše debela.

Suhostaj nije najbolji period za poboljšanje tjelesne kondicije krava ili pak za njihovo mršavljenje. Ako je krava nakon teljenja u približno istoj tjelesnoj kondiciji koju je imala prilikom zasušenja, mogla bi imati manje metaboličke poremećaje u toku sljedeće laktacije.

Krava koja je u dobroj tjelesnoj kondiciji u suhostaju, povećat će tjelesnu težinu samo onoliko koliko je potrebno za razvoj ploda, tj. oko 0,5 kg na dan ili 40 do 45 kg za vrijeme suhostaja.

Takvim kravama dovoljan je obrok za podmirenje samo uzdržnih potreba uz uvjet izbalansiranosti proteina, vlakana, energije, kalcija, fosfora i magnezija. Mršave krave u suhostaju trebat će bogatiji obrok.

Istraživanja su pokazala da je poboljšavanje tjelesne kondicije učinkovitije u vrijeme laktacije nego u suhostaju jer krave u laktaciji imaju oko 25% bolju konverziju hranjivih tvari od zasušenih.

Preporučuje se pažljivo promatranje tjelesne kondicije krava u laktaciji, te korištenje bodovnog sistema ·u procjeni tjelesne kondicije. Stoga valja prilagoditi hranidbu, odnosno unos energije, kako bi je zasušili u odgovarajućoj tjelesnoj kondiciji.

Obično se preporučuje zasušivanje i telenje krava s tjelesnom kondicijom između 3,0 i 4,0 boda. Da bi izbjegli probleme prilikom teljenja, za prvotelke je najbolja tjelesna kondicija što bliže vrijednosti 3,0 boda.

Hranidba u suhostaju Mliječne krave u suhostaju najbolje je držati u dvije skupine. U prvoj skupini trebale bi biti sve zasušene krave, osim onih koje su unutar dva tjedna od teljenja, a drugu skupinu sačinjavaju sve krave koje su unutar dva tjedna do teljenja.

Hranidbene potrebe suhih krava razlikuju se od krava u laktaciji. Preporučeni sastav hranjivih tvari obroka za «suhe» i krave u laktaciji 6

uspoređeni

su u tablici 2. Obrok za krave u suhostaju mora sadržavati minimalno 12% sirovih proteina (SP), 22% sirovih vlakana (SV), 10,33 MJ/kg probavljive energije (PE), 0,39% Ca, 0,24% P i 0,16% Mg. Potrebe za sirovim proteinima mogu se podmiriti jednostavno, ali posebna pozornost treba se posvetiti potrebama za energijom, Ca i P. Da bi krave u suhostaju pravilno hranili, moramo ih odvojiti od mliječnog stada. Ukupna konzumacija suhe tvari krava u suhostaju obično je u količini 1,7 do 2,0% od tjelesne mase. Količina suhe tvari koju želimo da ·krava pojede najviše ovisi o sastavu dostupne voluminozne krme i o željenoj težini prirasta. Paša ili neka suha krma dugih čestica preporuča se u količini od barem 1% od tjelesne mase krave. Silažu kao i krmiva u kojima prevladavaju žitarice treba ograničiti, a sijeno davati po volji.

Kravama u suhostaju nisu nužni neki posebni mineralni dodatci. Dodatni kalcij ili fosfor obično može biti podmiren iz vapnenca, mano-natrij

Tablica2: Preporučeni sastav obrokakrava u suhostaju i krava u laktaciji) Krave u suhostaju

Visokoproduktivne krave u laktaciji

Sirovi protein(%)

12

17

Sirova vlakna(%)

22

15

Neto energija (MJ/kg

5,26

7,19

PE (MJ/kg)

10,33

13,84

Ca (%)

0,39

0,65

p

(%)

0,24

0,42

Mg(%)

0,16

0,25

Sastav obroka

K (%)

0,65

1,00

Na(%)

0,10

0,18

CI (%)

0,20

0,25 0,20

s (%)

0,16

Fe (ppm)

50

50

Co (ppm)

0,1

0,1

Cu (ppm)

10

10

Mn(ppm)

40

40

Zn (ppm)

40

40

J

(ppm)

0,25

0,60

Se (ppm)

0,30

0,30

Vitamin A (IJ/kg)

3645

3179

Vitamin D (IJ/kg)

1191

992

Vitamin E (IJ/kg)

15,5

15,5

Mljekarski list 2/2003.

HRANIDBA Tablica3: Kemijski sastav voluminoznihkrmiva korištenihu obrokuiz tablice4 (% u suhojtvari) Silaža Silaža Sijeno Sijeno trava kukuruza žitarica luceme dobre kvalitete

Sijeno trava loše kvalitete

Suha tvar

37

39

89

89

89

SP(%)

9

13

19

12

8

SV(%)

25

28

24

30

34

PE(%)

67

62

66

58

50

Ca (%)

0,37

0,38

1,04

0,38

0,29

P(%)

0,21

0,24

0,26

0,21

0,17

Tablica4: Primjeriobrokaza krave u suhostaju Knnivo (kg) Silaža kukuruza (kg)

Obrok 1 Obrok2 Obrok3 Obrok4 Obrok5 20

10

Silaža žitarica (kg) Sijeno luceme (kg)

14 2,5

Sijeno trava dobre kvalitete (kg)

12

Sijeno trava loše kvalitete (kg) Sojina sačma (kg)

7,0

10

0,7

0,7

Zrno kukuruza (kg)

6

1,5

Vapnenac (g)

30

45

Di-kalcij fosfat (g)

30

Mono- kalcij fosfat (g)

30

Soli mikroelemenata (g)

30

30 30

30

30

30

fosfata, di-kalcij fosfata ili u kombinaciji tih minerala. Potrebe za soli i mikroelementima lako se podmiruju mješavinom mineralnih soli sa selenom. Ovi mikroelementi mogu se dati dnevno u obliku mineralnih cigli slobodno po volji ili ograničeni na 30 do 45g po kravi. Od komercijalnih mineralnih mješavina moramo izabrati one koji se slažu i nadopunjuju s obrokom koji krava već jede.

Dobra paša ili zelena krma obično predstavljaju dostatan izvor vitamina A i E za krave u suhostaju. Loše spremljena krma ili ona presušena ima manje tih vitamina. Obrok krava u suhostaju morao bi sadržavati i dodatak A, D i E Mljekarski li.st 2/2003.

vitamina, osim ako im oni nisu dani prilikom zasušenja ili ako nemamo dostupne svježe zelene krme.

Primjeri obroka za krave u suhostaju prikazani su u tablici 4. Obroci su sastavljeni na osnovi krmiva (sastav krmiva prikazan u tablici 3.) za kravu tjelesne mase 600 kg, dobre tjelesne kondicije prilikom zasušenja. Krave kojima je potrebno poboljšati tjelesnu kondiciju trebaju u obroku i dodatna krmiva.

Vrijeme prije telenja Dva tjedna prije očekivanog telenja kravu treba smjestiti u čist prostor odvojen od ostalih krava koje su u suhostaju ili laktaciji. Za to vrijeme krava se priprema za narednu laktaciju pa joj treba davati obrok za mliječne krave. To je potrebno da bi se mikroorganizmi buraga prilagodili na promjenu sastava obroka koji će krava od sada, te tokom cijele laktacije dobivati. Ako obrok krava u laktaciji sadrži silažu, tada se i u ovom vremenu ona mora davati kravi, kao i sva druga hranjiva, ukoliko su dio obroka mliječnih krava.

Kravama se mora onemogućiti slobodna konzumacija soli. Ograničena konzumacija natrija i kalija u ovom periodu može pomoći u kontroli pojave edema vimena. Treba izbjeći i pretjeranu dostupnost kalcija, posebno kravama koje su sklone mliječnoj groznici. Zbog svega nabrojenog omjer kalcija i fosfora u obroku treba biti u odnosu 1:1 do 1,5:1.

Naročito debelim kravama i onima sklonim razvoju ketoza moglo bi pomoći davanje 6-12 grama niacina po kravi na dan. S ovakvom hranidbom treba nastaviti i u prvim danima laktacije.

Metabolički poremećaji

Ketoza Ketoza ili acetonemija poremeca1 je u metabolizmu ugljikohidrata i masti u organizmu mliječnih krava. Obično se javlja 10 dana do 6 tjedana poslije telenja i to posebno visokoproduktivnih grla. Mnoga visokoproduktivna grla na granici su ketoze u ranoj laktaciji zbog nedostatka energije uzrokovane visokom proizvodnjom mlijeka i još uvijek nedovoljnom konzumacijom suhe tvari obroka.

Nedostatak energije mliječnih krava uzrokuje 7

-

.

~ [} za Startnakon telenja '\Q;'~~,f

Krave spremne

Za brži oporavak krava nakon telenj a

Zahtjev: Krava se nakon telenja mora brzo oporaviti.

Proces rađanja izvanredno je opterećenje.

Oporavak i regeneracija moraju se odvijati brzo.

Zadaća:

Izgubljene mineralne tvari, elektrolite dati u obliku posebne vrste izotonične mineralne vode.

Uzrok: Krava je oslabljena, postoji manjak elektrolita i energije, slaba vitalnost, posljedično zaležavanje, mliječna groznica, usporedni start laktacije, niska proizvodnja mlijeka.

Rješenje: BoviFit, fitnes napitak za svježe oteljenu kravu.

Djelovanje: Otopina elektrolita za brzu regeneraciju krava nakon telenja. Smanjivanje osjetljivosti na stres i brže ustajanje nakon telenja. Laktoza za brže jačanje snaga, pivski kvasac kao fitnes komponenta i pospješivač apetita u buragu. Dodatni izvori energije uslijed laktoze i dekstroze (groždani šećer).

Zašto: Sa svakim gubitkom vode povezan je i gubitak elektrolita. Elektroliti su minerali (npr. natrij, kalij,

~~

,::s:;_.

klorid, itd.), čija je glavna zadaća regulacija prometa vode u organizmu. Iz tog je razlog izuzen:io bitno nadoknaditi i gubitke elektrolita nakon telenJa. Osim toga, telenje je povezano i s vrlo velikim gubitkom energije, koji kravu oslabi u većoj ili manjoj mjeri.

Kada: Neposredno nakon telenja prije nego krava popije vode.

Kako: Jedna vrećica BoviFita (1 kg) otopi se u 20 litara tople vode (25 - 30°C) i ponudi kravi piti direktno nakon telenja. U slučaju potrebe dati sondom.

Utrošak: 1 kg BoviFita po kravi.

Rezultat: Manjak elektrolita i izotonije odmah se nadoknadi, kupiraju se problemi s cirkulacijom, stimulira se burag, a time i konzumacija hrane.

Punjenje buraga, da bi sirište ostalo na svom mjestu (zaštita od dislokacije buraga), brzo čišćenje posteljice, povećanje općeg dobrog zdravlja krave.

Prednost: - zdrav krava - visok učinak - optimalan start laktacije

Sano - Suvremena hranidba životinja d.o.o., 10010 Zagreb, Hrelićka 98, Tel: 01 / 6609 - 851, Fax: 01 / 6609 - 728, e-mail: sano-zagreb@zg.tel.hr

HRANIDBA

mobilizaciju i uključivanje u metabolizam velikih količina tjelesne masti. Kada razina šećera u krvi postane niska i pretvorba masnih kiselina u energiju onemogućena, počinje nakupljanje masti u jetri i proizvodnja i nakupljanje ketonskih tijela, odnosno dolazi do ketoze.

Ne postoji 100% sigurna metoda u prevenciji ketoze, no sljedeće preporuke u suhostaju pomoći će u kontroli ovog metaboličkog poremećaja.

Prevencija • postigni· dobru tjelesnu kondiciju krava tijekom laktacije i održi je tijekom suhostaja • ne dopusti da krava postane previše debela ili previše mršava • ne stavljaj pretešku kravu u suhostaju na dijetu za smanjenje tjelesne mase • pripremi «suhu» kravu na obrok mliječnog stada postepenim davanjem koncentrata počevši s 10 do 14-tim danom prije telenja • daj kravi 6 do 12 grama niacina počevši dva tjedna prije telenja.

Mliječna groznica Mliječna groznica poremećaj je u metabolizmu kalcija a nastaje zbog niskog sadržaja kalcija u krvi, obično unutar 24 sata nakon telenja. Nagla promjena iz niskih potreba za kalcijem za vrijeme suhostaja do vrlo visokih u toku laktacije često dovodi do mliječne groznice.

Mliječna groznica naJcesce se pojavljuje u visokoproduktivnih i u starijih grla.

Višak kalcija u obroku «suhih» krava neće spriječiti pojavu ovog poremećaja, no ona je moguća u sljedećim slučajevima.

Mljekarski list 2/2003.

Prevencija • daj kravama dovoljno, ali ne više od potrebne razine, kalcija i fosfora u vrijeme suhostaja.

Obrok sa 40g Ca i 30g P ne pridonosi povećanoj pojavi mliječne groznice.

• ne hrani suhe krave leguminozama kao jedinim voluminoznim krmivom.

• krave osobito sklone mliječnoj groznici mogu imati koristi od unosa smanjenih količina kalcija u obroku (manje od 20 gldan) 10 do 14 dana prije telenja.

Dislokacija sirišta Dislokacija sirišta poremećaj je u kojem dolazi do njegova prevrtanja ulijevo ili udesno u odnosu na njegov normalan položaj u trbušnoj šupljini. Većina dislokacija (80 do 90%) nastupa unutar tri tjedna od telenja. Nedostatak voluminozne krme u obroku, davanog kravi prije telenja, te obrok baziran na koncentratnim krmivima za vrijeme suhostaja, spominje se kao uzrok ovog poremećaja.

Prevencija • hrani kravu suhom voluminoznom krmom, minimalno 1% od njene tjelesne mase • izbjegavaj hranidbu silažom (osobito kukuruzom) za vrijeme suhostaja , • kontroliraj ostale poremećaje kao što su; debele krave, zaostajanje placente, mliječna groznica, mastitis, jer oni mogu kravu učiniti sklonom dislokaciji sirišta • smanji hranidbu žitaricama za vrijeme suhostaja, osobito 10 do 14 dana prije telenja Sindrom debelih krava Krave koje su u predobroj kondiciji ili debele prilikom telenja imaju poremećaj poznat kao sindrom debelih krava. Ovaj pojam koristi se za opis kombinacije metaboličkih, probavnih, infektivnih i reproduktivnih stanja koja pridonose pretjeranoj tjelesnoj težini krava poslije telenja.

Posljedica ovoga poremeca1a su gubitci u proizvodnji mlijeka, a u nekim slučajevima i visoki mortalitet.

Klinički znakovi povezani sa sindromom debelih krava uključuju smanjenje apetita, ketoze, smanjenje proizvodnje, povećanje pojave mliječne groznice i problema s telenjem. Također, zaostajanje posteljice, meteritis, mastitis, 9

HRANIDBA

•

i ne dopusti joj da postane preteška prije zasušenja ne dopusti kravi u suhostaju da poveća tjelesnu masu. Smanji konzumaciju visoko energetske krme kao što je silaža kukuruza.

Zaključak

A.

B. C. A- 1,5 bodova - mršava krava B - 3,0 - dobra tjelesna kondicija C - 4,5 bodova - predebela krava

dislokacija sirišta mogu biti uzrokovani pretjeranom tjelesnom težinom krava.

Prevencija • promatraj tjelesnu kondiciju krave u laktaciji

Suhostaj je vrlo važan da bi krava postigla visoku proizvodnju u vrijeme sljedeće laktacije.

Pravilna hranidba i držanje za vrijeme suhostaja neophodno je kako bismo bili sigurni da će se naše krave: • teliti bez problema • dati nam živo i zdravo tele • biti bez mastitisa, zaostale placente, ketoza, mliječne groznice ili dislokacije sirišta • imati dugu i visoku proizvodnju mlijeka.

HRANIDBA

STRANE I ŠTITNE TVARI V SVJEŽEM DAVLJEM ....

MLIJEKU UZROIOi llllNIDBOM ~

o

:§

mlijeka prema c: boji, mirisu, okusu i strukturi mlijeka, a ~ zatim kemijskim, bakteriološkim i a, ·o toksikološkirn pretragama.

Promjene V> prirodnog izgleda i sastava mlijeka mogu nastapt1 zbog patvorenja i kvarenja mlijeka, prisutnosti stranih i štetnih tvari koje mogu izazvati odbojnost prema takvoj hrani ili zdravstvene poremećaje konzumenata.

ORGANOLEPTIČKE PROMJENE Boja mlijeka Svježe mlijeko je porculansko bijele boje koju mu daje kazein, kalcijevi karbonati i emulgirana mliječna mast. Mlijeko s većim postotkom masti dobiva žućkastu boju, jer se na lipoproteinsku ovojnicu masne kuglice veže biljna boja karotin (provitamin A). Stoga se uz hranidbu krava pašom i zelenim krmivima, kukuruzom i kukuruznom silažom dobiva žuća boja mlijeka.

U patološkom smislu žuto mlijeko izlučuju krave s izraženom žuticom (ikterusom) zbog bolesti jetre, kod otrovanja arsenom, bakrom i nekim ~

10

Komercijalna

upotrebljivost

općenito se određuje organoleptički

mikotoksinima (Aflatoksinima).

Mlijeko s manjim postotkom masti, poslije obiranja ili razvodnjavanja (patvorenje) dobiva vodenasto-plavkastu boju zbog većeg postotka riboflavina (vitamina B2). Plavu boju dobiva mlijeko i od nekih vrsta bilja koje može biti u hrani (Anchus officinalis, Polygonum fagopyrum).

Crvena boja mlijeka može nastati zbog unutarnjeg krvarenja u sisi ili vimenu. Ako se krv taloži na dnu posude s mlijekom, to je dokaz da crvena boja ne potječe od hrane nego od krvi.

Crveno i krvavo mlijeko može se izlučivati kod krava ako su otrovane antikoagulantnim pesticidima (rodencidima za uništavanje glodavaca), kao i kod otrovanja bakrom i živom. Takva mlijeka ne treba miješati s drugim ispravnim mlijekom.

Crveno mlijeko mogu uzrokovati i neke vrste bilja, kao što je žabnjak (Ranunculus acer), ako se nađe u većoj količini u stočnoj hrani.

Miris mlijeka Miris mlijeka je slab i ovisi o hlapivim masnim kiselinama. Obično podsjeća na rnms Mljekarski list 2/2003.

HRANIDBA krave.

Mlijeko lako upija m1nse iz okoliša (hrane, štale, balege, prostorije u kojoj se čuva i sl.). Miris kao i okus po krmivima dobiva mlijeko ako se krave hrane prije mužnje većom količinom repe, repina lista, provrelih repinih rezanaca, silaže, djeteline, lucerne, šlempe i sličnih krmiva koja sadrže eterična ulja, nezasićene masne kiseline, alkohol, mirisne organske i anorganske tvari.

Takva krmiva mogu se davati kravama u manjim količinama i uvijek poslije mužnje.

Loš miris i okus dobiva mlijeko krava koje se hrane pokvarenim i pljesnivim krmivima, pljesnivim sijenom, slamom, lošom silažom i sl.

Takva krmiva treba značajno smanjiti ili potpuno izostaviti iz krmnih obroka.

Strane mirise teško je odstraniti iz mlijeka.

Okus mlijeka Okus mlijeka je ugodno slatkast zbog mliječnog šećera (laktoze) i mliječne masti. Okus mlijeka mijenja se kod premorenih krava, u kasnom stadiju laktacije (starodojno mlijeko pred zasušenjem), neposredno poslije telenja (mljezivo, ketoza), u vrijeme gonjenja zbog sustezanja mlijeka i sl. Mlijeko postaje slano ako se smanji laktoza, a povećavaju soli natrijeva klorida i općenito mineralne tvari .. Može imati i malo gorčine zbog lipolitičke i oksidativne razgradnje masti kao primjerice mlijeko visoko gravidnih krava pred zasušenjem.

Užeglost mlijeka javlja se zbog oksidativne razgradnje masti, a pojačava se djelovanjem viših temperatura, bakterija, plijesni i kvasaca, uz prisutnost zraka, metala (željeza, bakra i dr.), kao i zbog nezasićenih masnih kiselina iz uljanih pogača i masnih krmiva.

Gorak okus mlijeka mogu uzrokovati gorke tvari i tanini, saponini i glikozidi u krmivima.

Javlja se uz hranidbu većom količinom graška, grahorice, sirovog krumpira, starih i pljesnivih krmiva, slame, loše silaže, lucerne, djeteline, divljeg luka, repičinih pogača i sličnih krmiva.

Repa, repin list i slična krmiva daju gorak okus zbog betaina koji se razgrađuje u trimetilamin, a koji se brzo izlučuje mokraćom i mlijekom. Repičine pogače sadrže veću količinu eruka kiseline i glukozinolata.

Metaličan okus dobiva mlijeko zbog veće količine Mljekarski list 2/2003.

željeza, bakra i cinka u hrani kao i zbog mljekarskih posuda i mljekovoda načinjenih od takvog materijala.

Krmiva koja utječu na promjenu okusa mlijeka treba davati u manjim količinama i uvijek poslije mužnje.

Boja, miris i okus mlijeka mijenjaju se ovisno o stadiju laktacije. To se odnosi na kolostralno mlijeko koje se ne smije dostavljati u mljekare 7 do 14 dana poslije telenja jer ga treba zadržati u gospodarstvu za hranu teladi kojoj je priroda to mlijeko i namijenila.

Starodojno mlijeko, od krava pred zasušenjem, često je slano i gorkog okusa. U mlijeku se tijekom 12 do 24 sata na sobnoj temperaturi izdvaja vrhnje trpkog i užeglog okusa a zbog prisutnosti enzima lipaze, koji razgrađuje mliječnu mast, mlijeko nije upotrebljivo i kravu treba zasušiti.

Kod svake organoleptičke promjene mlijeka treba vime savjesno i potpuno izmuzivati više puta na dan i to uvijek poslije zdravih krava, stavljati ga u posebne posude, a uz to poduzimati potrebno liječenje i kontrolu krmnih obroka.

U promet ne treba puštati mlijeko bolesnih krava (s upalama vimena, kod zaostajanja posteljice, ketoze, probavnih oboljenja i sličnih bolesti) jer obično ne zadovoljava osnovne higijenske propise. Mlijeko bolesnih krava može imati okus i miris po upotrebljenim lijekovima, a

11

HRANIDBA pogrješke u okusu mlijeka mogu se os1et1t1 poslije upotrebe dezinfekcijskih sredstva.

FIZIKALNO KEMIJSKEI TOKSIČNE TVARI U MLIJEKU Svaka kemijska tvar može biti štetna i otrovna ovisno o vrsti i količini kemijskog spoja, načinu uzimanja, vrsti, dobi fiziološkoj konstituciji životinja. Stoga se govori o optimalnoj, podnošljivoj, toksičnoj (otrovnoj) i letalnoj (smrtnoj) dozi. Mnoge od tih kemijskih tvari ulaze i u mlijeko.

Na otrovnost i djelovanje nekog kemijskog spoja ili proizvoda djeluje brzina i sposobnost resorpcije, ovisno o topljivosti i ulaznom mjestu preparata. Tako su brže i izrazitije toksične promjene ako se toksična tvar unosi u organizam udisanjem para i prašine preko pluća ili ako se daje preko probavnog sustava otopljena u vodi, mlijeku i drugim tekućinama. Sporija je resorpcija preko kože, a pojačava se ako su koža i sluznice oštećene.

Jakim otrovima smatraju se kemijske tvari koje za kratko vrijeme, već u malim količinama, uzrokuju bolesna stanja pa i smrt životinja.

Djelovanje otrova se značajnije smanjuje brzom metaboličkom razgradnjom do vodotopljivih i netoksičnih metabolita i brzim izlučivanjem metabolita iz organizma. Sve to ovisi o vrsti, dobi, stanju reprodukcije, konstituciji životinja i sposobnosti organa za izmjenu tvari i izlučivanje.

Na otrove su posebno osjetljiva djeca i mlade životinje, naročito ako otrove primaju mlijekom, makar i u manjim koncentracijama.

Jetra je značajan organ u pretvorbi hranjivih i toksičnih tvari koje sudjeluju u izmjeni tvari (metabolizmu). Rezidue se nakon toga izlučuju sa žuči, slinom, balegom (fecesom), preko kože i znojnih žlijezda, plinovima i parom preko pluća, mokraćom preko bubrega i mlijekom preko mliječne žlijezde. Pri tom mogu manje ili više oštetiti i izazvati oboljenje izlučnih (ekskretornih) organa.

Vime (mliječna žlijezda) se ponaša također kao ekskretorni organ. Kemijski sastav mlijeka ov1s1 o genetski određenim količinama i koncentraciji hranjivih sastojaka u krvi. Sastav mlijeka održava se homeostatskom ravnotežom u krvi ovisno o količini i kvaliteti krmiva i 12

potrebama organizma. Stoga se u mlijeku nalaze hranjive tvari u vrlo promjenjivim količinama ali i poneke štetne tvari.

S obzirom da je mlijeko po prirodi određeno kao prva i osnovna hrana novorođenčadi , koja su vrlo osjetljiva na hranu, vime posjeduje izvjesne barijere koje upravljaju specifičnim sastavom i kakvoćom mlijeka i čuvaju od nepovoljnih i štetnih utjecaja koji bi mogli ugroziti život mladunčadi.

Ipak visoka koncentracija toksičnih tvari u krvi može savladati prirodne barijere vimena i u mlijeku se mogu naći neke toksične rezidue koje kvare ispravnost mlijeka. Posebice se to odnosi na teške kovine, neke pesticide, mikotoksine, radioaktivne elemente i slično, koji se kumuliraju u organizmu i ostavljaju trajne posljedice, često s malignim i smrtnim završetkom.

Pri određivanju kakvoće mlijeka često se n:e pridaje dovoljno brige i značajnosti stranim i štetnim kemijskim tvarima koji se sve više nalaze i kumuliraju u prirodi i stočnoj hrani. Preko stočne hrane i krvi one dolaze u vime, onečišćavaju mlijeko i mogu vrlo štetno djelovati na zdravlje teladi i potrošače konzumnog mlijeka, naročito na zdravlje djece.

TEŠKI METALI (KOVINE) Teški se metali nalaze prirodno u zemlji i vodi. Zbog česte i vrlo široke upotrebe u industriji, industrijskoj preradi, predmetima široke potrošnje i poljoprivredi sve se više kumuliraju u prirodi i onečišćavaju okoliš.

1. Arsen U tkivu životinja normalno ne prelazi mg/kg. U organizam životinja dolazi većinom preko probavnog sustava, pluća i kože. Nakon resorpcije kumulira se u jetri, bubrezima, koštanoj srži i slezeni. Prolazi kroz barijeru posteljice (placente) i loše djeluje na fetus i reprodukciju, · izaziva pobačaje i nepravilan rast ploda (malformacije).

Izlučuje se balegom (fecesom), mokraćom, znojem i mlijekom. U mlijeku se obično nalazi 2060 J.Lg/1(prosječno 45 J.Lg/1mlijeka), a dopuštena koncentracija iznosi 0,1mg arsena u litri mlijeka.

Po nekim podatcima arsen u malim M{jekarski list 2/2003.

HRANIDBA količinama

potiče rast razvoj organizma.

Mehanizam djelovanja nije poznat, a pretpostavlja se da djeluje na spr1ecavanje aktivnosti štetnih mikroorganizama. Međutim, značajnije su spoznaje da djeluje toksično na strukturu tkiva i da loše djeluje na plodnost i reprodukciju. Stoga se treba čuvati arsenom onečišćenih krmiva.

2. Bakar Bakar je često prisutan u prirodi. Esencijalni je element u organizmu, a fiziološka koncentracija u krvi iznosi 0,7-1,3 mg/1. U mlijeku se obično nalazi oko 0,01-0,7 mg/I (prosječno oko 0,12 mg bakra/I). Bakar se veže na lipoproteinsku ovojnicu masnih kapljica mlijeka, a tolerancija bakra u maslacu iznosi do 0,5 mg/kg.

Potrebe bakra u krmivima iznose oko 1-2 mg/kg.

U slučaju otrovanja dolazi do hemolize, hemoglobinurije i pojave žutocrvenog mlijeka (hemolitička kriza).

3. Željezo Željezo je također esencijalni element u organizmu, a fiziološka koncentracija u krvi iznosi 1 mg/I. U organizmu je željezo vezano za bjelančevine kao što su hemoglobin i mioglobin i služi kao nosač kisika.

Mlijeko sadrži vrlo promjenjivu količinu željeza od 0,06-1,0 mg/I. Željezo obično nedostaje u prehrani mladunčadi, ako je mlijeko isključiva ili pretežita hrana. Stoga treba pripaziti na davanje odgovarajuće količine i kvalitete željeza u krmivima da se postigne veća koncentracija u mlijeku krava.

4. Cink Cink pripada skupini elemenata koji su najčešći u životinjskom organizmu. Nalazi se u svim stanicama organizma i sudjeluje u enzimatskom sustavu. Sam cink ne onečišćava okoliš i relativno je netoksičan, međutim, u prirodi je povezan s olovom i kadmijem koji su teški otrovi.

Cink se nalazi u mlijeku u većim količinama (1,5-7,0 mg/I, prosječno oko 3,6 mg/I ). Nema veće toksikološko značenje, ali prevelika količina cinka smanjuje resorpciju bakra i željeza i djeluje nepovoljno na jetru, bubrege i pluća u kojima se cink nepotrebno kumulira.

5. Selen

Ml,iekarskil~t 2/2003.

Selen je značajan esencijalni sastojak hrane i ako u većim količinama može biti toksičan.

Djeluje povezana s vitaminom E na reproduktivne organe i spolne funkcije, a značajan je i za rad mišića (posebice rad srca) i stanje vimena.

Selen često nedostaje u tlu i krmivima, posebice ako u krmnim obrocima prevladava paša i trava u kojoj se selen slabo kumulira. Više selena se nalazi u legumionozama i kupusnjačama.

Postoje biljke koje mogu kumulirati velike količine selena i izazivati otrovanje životinja.

Takve biljke imaju poseban miris i stoka ih po mogućnosti izbjegava. Za goveda nema veće opasnosti od otrovanja selenom zbog degradacije od buragovih mkroorganizama.

U mlijeku se nalazi 2-70 µ,g selena/I , prosječno oko 25 g/1 ovisno o prisutnosti u krmivima.

6. Živa Živa i živini spojevi resorbiraju se oko 60% u probavnom sustavu. Talože se i kumuliraju u svim organima i tkivima, ponajviše u živčanom sustavu (mozgu). S tim u vezi javljaju se i bolesne promjene. Prolazi i barijeru posteljice i kumulira se u fetusu. Izlučuje se mlijekom prosječno oko 4 µ,g/1 (1-15 µ,g/1) što može biti u izvjesnim prilikama opasnost za sisančad i može ' uzrokovati teška otrovanja.

7.-8. Kadmij i olovo Teške su kovine vrlo raširene u prirodi, vrlo toksične i opasne jer se teško razgrađuju i mnogo kumuliraju u prirodi, u tlu, biljnim i životinjskim organizmima. To su potpuno strani i štetni elementi u životinjskom i ljudskom organizmu.

Ovisno o onečišćenosti i primanju ovih kovina hranom, vodom i zrakom, izlučuju se nešto i mlijekom životinja. U kravljem mlijeku nalazi se kadmija 1-30 µ,g/1 (prosječno oko 4 µ,g/1), a olova 2-70 µ,g/1 (prosječno 30 µ,g/1) što može biti vrlo štetno za novorođenčad.

Više kadmija, a posebno olova , može stvarati metaličan okus mlijeka.

S obzirom da ekotoksikološki znacaJ ovih kovina zaslužuje posebno razmatranje čitajte u sljedećem broju Mljekarskog lista: «Kadmij i olovo štetne kovine štetni i vrlo značajni onečišćavači krmiva».

13

VETERINARSTVO

LOSAHIGIJENAI TEHNIKA MUŽNJESMANJUJUZARADU -d

Loša

tehnika

i

higijena

mužnje

1. NEREDOVITO I POVRŠNO ČIŠĆENJE STAJE PRIJE MUŽNJE. U slučaju da staja nije počišće1'.-a ~ pomuzenog mlijeka ali i na zdravlje v~mena. prije mužnje, povećava se mogućnost zagađenja .,.. U Hrvatskoj, nažalost, uz upalu vimena, mlijeka tijekom mužnje (prašina,slama,balega) . i3 odnosno previsok broj somatskih stanica, 2. BUKA U STAJI ILI IZVAN STAJE (TRAK:si velik problem predstavljaju i mikro- TOR, LAVEŽ PASA, PREGLASNI KOMPREorganizmi (bakterije) kojih ima u SOR). Mnogi zanemaruju činjenicu da je buka ~ prevelikim količinama u mlijek~: Prve stresna za kravu, što rezultira manjom količinom c analize u Središnjem laboraton1u za pomuzenog mlijeka, da se krave„na~iknu na b~k~. kontrolu mlijeka u Križevcima pokazale su Međutim, to nije istina! U stap tljekom muzn1e da skoro 80 % mlijeka hrvatskih proizvo- treba biti mir i tišina. ~ đača ne zadovoljava kakvoću propisanu 3. GRUB POSTUPAK S KRAVAMA. Prilikom p;:; Pravilnikom i to najčešće u pogld e u h.ig1čišćenja staje ili same mužnje krave ne s~~jem~ jenske ispravnosti (mikroorganizmi i tući. Ako kravu tučemo ona luči hormon kop koci somatske stanice). izlučivanje mlijeka.

Muzači zaboravlju da je mlijeko prehrambeni 4. NEODRžA VANJE OSOBNE HIGIJENE (PRAproizvod te stoga premalo pažnj~ fosveć~ju NJE RUKU). Muzači moraju biti svjesni da _s~ tehnici i higijeni mužnje koji uz bro1ne c1In:be1:3-~eprljavim rukama također može mlijeko zagad1t1 djeluju i na kakvoću mlijeka. Kod P?_Jediruh klicama, posebno kod ručne mužnje. proizvođača nije potrebno slati uzork~ ml11ekan~ 5. NEKORIŠTENJE DEZINFEKCIJSKIH SREDlaboratorijske analize nego je dovol1no provesti STAVA. Dezinfekcijska sredstva namijenja higimastitis test i nazočiti mužnji pa da se vidi kakvo jeni mužnje smanjuju mogućnost za?ađenj~ (zagađeno) mlijeko proizvode. Ne ~ože _se mlijeka mikroorganizmima tijeka~ muž~J~, kao 1 pomusti prljavo vime posebno ako su u_prlpn~ sise ulazak bakterija u vime između dvlJe muzn1e. a da pritom ne dođe do zagađen1a ml11eka.

6. IZBJEGAVANJE PRANJA VIMENA I SISA. Strojna mužnja ( u kantu ili mljekovod) __ olakša~~ ljudski rad ali nije garancija da će mh1eko b1t1 Pranje vimena i sisa je osnovni preduvjet da bi dobili nezagađeno mlijeko. nezagađeno.

U velikom broju staja još uvijek se muze 7. PRANJE VIMENA HLADNOM ILI PRLJAVOM VODOM. Hladna voda dovodi do ručno, posebno tamo gdje je vmali -~roj krava: sužavanja krvnih žila u vimenu, a samim tim i do Prilikom ručne mužnje ne maze ml11eko ostati smanjenog lučenja mlijeka. Pranjem _rrljavo_r_n nezagađeno ako je krava na s~ran~ s ~?je se ~uze vodom još više zagađujemo vime 1 kasruie uprljana balegom ili slamom 1 ko1a c11~lovn1eme maše prljavim repom iznad kante u ko1u se muze. pomuzeno mlijeko.

Prilikom takve mužnje u kantu stalno pada 8. BRISANJE VIMENA PRLJAVOM KRPOM. Brisanjem prljavom krpom također povećavamo nečistoća koja zagađuje mlijeko. mogućnost zagađenja mlijeka.

Važno je upamtiti, da se svakim propus~or_n (nemarom) prilikom mužnje krava sman1u1e 9. PRANJE VIMENA SVIM KRAVAMA U STAJI ISTOVREMENO, A KRAVE MUZEMO JEDN~ količina i (ili) higijenska kakvoća mlijeka te se PO JEDNU. Muzač mora znati da je pranie ugrožava zdravlje vimena. vimena ujedno i masaža vimena, pa krava počne Ponovo ćemo nabrojati pogrješke kod mužnje koje, nažalost, još uvijek nailazimo u brojnim otpuštati mlijeko. U slučaju da kravu ne počne~o musti nakon pranja i brisanja, dolazi do kočen1a stajama širom Hrvatske. izlučivanja mlijeka a vime se može ponovno POGRJEŠKE I PROPUSTI PRILIKOM onečistiti.

MUŽNJESU:

E značajno utječu na higijensku kakvoću

* J

14

Mljeka.rskiliYt 2/2003.

VETERINARSTVO 10. IZBJEGAVANJE MASAŽE VIMENA PRIJE MUŽNJE. Masažom vimena potiče se lučenje hormona oksitocina koji stimulira otpuštanje mlijeka, a bez masaže nema oksitocina, pa krava kasno pusti mlijeko. Važno je napomenuti da temeljito pranje vimena predstavlja i masažu, odnosno dolazi do «puštanja» mlijeka.

11. IZBJEGAVANJE IZMUZIVANJA I KONTROLE PRVIH MLAZEVA. Prvi mlazevi mlijeka uvijek sadrže više klica, pa ih je potrebno odmusti u posebnu posudu.

12. MUŽNJA PRVIH MLAZEVA NA POD. Mužnjom prvih mlazeva na pod povećava se mogućnost širenja uzročnika upale vimena po staji, a samim time povećava se mogućnost pojave većeg broja krava s upalom vimena.

13. PREGLED MLIJEKA NA CRNOJ PODLOZI. Umjesto na pod prvi mlazevi moraju se odmusti u posudu s crnim dnom kako bi se što prije uočile promjene u mlijeku (npr.krpice ili promjena boje).

14. NEOBAVLJANJE MASTITIS TESTA. Mastitis test je najvažnija mjera kojom se omogućava muzaču da pravovremena otkrije povišeni broj somatskih stanica u ~ijeku, odnosno da pravovremena otkrije upalu vimena.

Cijena plitice i reagensa je nemjerljiva s cijenom gubitka mlijeka ili cijele četvrti vimena zbog prekasnog uočavanja upale vimena, kada su troškovi liječenja veliki a sam rezultat liječenja upitan.

15. NEIZMUZIVANJE ZADNJIH MLAZEVA NAKON MUŽNJE. U zadnjim mlazevima mlijeka ima najviše mliječne masti, a zaostala mlijeko predstavlja idealnu podlogu za razvoj mikrooganizama koji uzrokuju uealu vimena.

16. PREKIDANJE MUZNJE. Prekidanje muzn1e zbog pretakanja mlijeka iz kante smanjuje lučenje mlijeka u nastavku mužnje.

17. PRETAKANJE MLIJEKA U STAJI. Pretakanjem mlijeka u staji povećava se mogućnost zagađenja mlijeka prašinom iz zraka staje, a mlijeko može poprimiti miris staje.

18. KONTROLA KRAJA STROJNE MUZNJE, MUZILICA JE PRIKLJUČENA A VIME JE PRAZNO. Muzač mora biti svjestan da se mužnjom praznog vimena nadražuje i oštećuje sluznica unutar sise što može dovesti do pojave upale vimena.

19. NEREDOVITO CISCENJE I ODRZAVANJE MUZILICE. Muzilica mora biti oprana ODMAH

nakon mužnje kako ne bi došlo do zgrušavanja zaostalog mlijeka koje u narednoj mužnji zagađuje mlijeko.

20. NEISPRAVAN STROJ ZA MUZNJU. Neispravan stroj za mužnju može oštetiti vime ili dovesti do nepotpune mužnje.

21. GRUBA ILI NEPRAVILNA RUCNA MUZNJA. Gruba i nepravilna ručna mužnja izaziva bol te krava slabije izlučuje mlijeko.

22. IZBJEGAVANJE PRANJA KRAVA NA STRANI S KOJE SE MUZE. Ako je životinja uprljana na strani mužnje nečistoća tijekom mužnje pada u kantu s mlijekom.

23. IZBJEGAVANJE VEZANJA REPA U RUCNOJ MUŽNJI KRAVE. Krava prilikom mužnje maše repom s kojeg nečistoća pada u kantu u koju se muze, stoga je potrebno rep fiksirati vezanjem ili stavljanjem imobilizatora.

Također, tako sprječavamo kravu da repom udara muzača po glavi i čini muzača nervoznim.

Nabrajali smo najčešće pogrješke koje muzači čine a imaju direktan utjecaj na kakvoću pomuzenog mlijeka ali i na zdravlje vim~na: Svaka od navedenih pogrješaka može rezult1rat1 smanjenom proizvodnjom mlijeka, zatim proizvodnjom higijenski neispravnog mlijeka, a također može rezultirati upalom vimena.

Još jednom valja napomenuti da su za ispravljanje loše tehnike i higijene mužnje potrebna minimalna financijska sredstva i rad, a u korist (zaradu) proizvođači će se uvjeriti kada počnu posvećivati više pažnje higijeni i tehnici mužnje!

V

V

V

V

V

V

Mije/carski list 2/2003.

V

,

V

15

SKUPŠTINA

HMU V

ZAKLJUCCI Reizborne godišnje skupštine Hrvatske mljekarske udruge održane 06. 12. 2002. u Mariji Bistrici Zaključci

se temelje na izvještajima o radu, programu rada te diskusiji.

1. Prihvaćen je Izvještaj o radu Hrvatske mljekarske udruge u 2001. te za razdoblje do rujna 2002.

2. Prihvaća razdoblje.

3. Dosadašnji dužnosti.

se

Program

rada

za

sljedeće

7. Intenzivirati suradnju s domaćim i stranim znanstvenicima, prvenstveno u časopisu Mljekarstvo, kako bi zadržao status znanstveno-stručnog časopisa.

Upravni

odbor

razriješen

je

4. Imenovan je, na dvije godine, novi Upravni odbor u sastavu: prof. dr. se. Neven Antunac, Agronomski fakultet Zagreb, mr. se. Inga Koren, Lura d.d. Tvornica Zagreb, Ignac Križan, dr. vet. med., Lura d.d. Tvornica Bjelovar, Željko Ljubić, dr. vet. med., Vindija d.d.

Varaždin, Stjepan Ban, Leda d.d. Zagreb, Nada Božić, dipl. ing., Belje d.d. Beli Manastir, Miroslav Siladić, dipl. ing., Ludbreška mljekara "Antun Bohnec" Ludbreg.

5. Djelatnost HMU nastaviti istim intenzitetom, s naglaskom na izdavačku djelatnost.

Nastaviti s izdavanjem znanstvenih knjiga i udžbenika, priručnika i brošura s mljekarskom tematikom.

Poseban naglasak dati edukaciji proizvođača mlijeka a u svrhu proizvodnje što veće količine kvalitetnog mlijeka.

I u narednim brojevima Mljekarskog lista tiskati odabrane priloge u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede i šumarstva, HSSC odnosno Laboratorijem iz Križevaca te intenzivirati suradnju s Hrvatskim zavodom za poljoprivredno savjetodavnu službu, Hrvatskom gospodarskom komorom, a sve u cilju bolje informiranosti čitatelja časopisa Mljekarstvo i Mljekarski list.

16

6. Djelovati na okupljanju što većeg broja napose mladih stručnjaka u članstvo Udruge.

Posebne napore posvetiti uključivanju Udruga proizvođača mlijeka u rad HMU.

8. Shodno zaključcima 35. hrvatskog mljekarskog simpozija rnljekarskih stručnjaka, održanag u Lovranu, sredinom studenog 2002. godine, u vremenu između simpozija organizirati tematska predavanja i stručne rasprave po pojedinim aktualnim temama.

9. Iz rasprave su proistekla mišljenja da je situaciju u području primarne proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj teška, da mjere agrarne reforme iako su u globalu pozitivne, neće u prvom razdoblju značajnije pokrenuti razvoj proizvodnje mlijeka i specijalizaciju obiteljskih gospodarstava.

10. I dalje se aktivno baviti procesima restruktuiranja Udruge u cilju postizanja suglasnosti na nivou Hrvatske, o njenom profilu rada i nadležnostima iz područja proizvodnje, prerade mlijeka i tržiša (stručno, upravno i među­ narodna suradnja, zakonodavne aktivnosti).

Komisija za zaključke: prof. dr. se. Neven Antunac v.r. dr. se. Petar Bosnić v.r.

Juraj Čičmak, dipl. ing. v.r.

Konstituirajuća

sjednica Upravnog odbora Hrvatske mljekarske udruge održana je 19. prosinca 2002. godine. Za predsjednika Upravnog odbora jednoglasno je izabran prof. dr. se. Neven Antunac na razdoblje od dvije godine.

Uredništvo Myekarski li.st 2/2003.

ISPRAVAK

KOZARSTVO prof. dr. se. Boro Mioč prof. dr. se. Vesna Pavić Naši uvaženi profesori s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof.dr.sc.

Boro Mioč i prof.dr.sc. Vesna Pavić, obradovali su nas i podarili svima nama izuzetno vrijedno djelo s područja kozarstva. Ono će zasigurno osuvremeniti i upotpuniti domaću literaturu te zadovoljiti potrebu za kvalitetnim štivom s tog područja. Malo je autora odlučno napisati tako vrijedno djelo, naročito u vrijeme nepovoljno za izdavaštvo. Tim više se s nestrpljenjem očekivao izlazak iz tiska ove vrijedne knjige, obzirom da domaće literature s tog područja gotovo da i nema.

Djelo je namijenjena prvenstveno budućim stočarskim stručnjacima-studentima Agronomskog i drugih srodnih fakulteta, koji u nastavnom programu obrađuju teme iz kozarstva. Nadalje, koristit će stručnjacima u praksi, nastavnicima i učenicima u srednjim gospodarskim školama, ali će istovremeno biti izuzetno štivo našim vrijednim uzgajivač,ma koza.

Knjiga je sveobuhvatna, pisana u praksi provjerenim spoznajama, a brojne fotografije, crteži i tablice čine ovo djelo još preglednijim. Kvaliteti djela doprinosi i odlično ukomponirana povezanost znanstveno-stručnih i praktičnih informacija, što čitaocu daje mogućnost potpunog razumijevanja. Recenzirana je od strane naših eminentnih stručnjaka, koji su u svojim vrlo pozitivnim ocjenama jedinstveni.

Kroz 16, logičnim slijedom poredanih poglavlja, čitatelju je omogućeno relativno brzo i lako usvajanje najvažnijih informacija o kozarstvu, kao jednoj od značajnijih grana u stočarstvu: 1. Uvod; 2. Privredno-ekonomska važnost koza; 3. Tipovi i pasmine koza u svijetu; 4. Namjena koza; 5. Uvijeti držanja koza; 6. Divlje koze i prilagodba; 7. Anatomske i fiziološke osobitosti koza; 8. Reprodukcija koza; 9. Nasljeđivanje i selekcija koza; 10. Uzgojna-tehnološki postupci s jaradi; 11. Hranidba koza; 12. Proizvodnja mesa; 13. Proizvodnja mlijeka; 14.

Proizvodnja vlakna; 15.Objekti i oprema; 16. Bolesti koza.

Cijena knjige iznosi 250,00 Kn, a narudžbu možete izvršiti na adresi izdavača: Hrvatska mljekarska udruga, llica 31/111,tel/fax: 01/4833-349 i e-mail: hmu@zg.hinet.hr Tablica 1.-Kretanje brojnog stanja po županijama i selekcijskim službama za mjesec RUJAN 2002. godine Županija

Pod kontrolom mliiečnosti

1592 3161 ZAGREBAĆKA 2124 6877 KRAPINSKO - ZAGORSKA 1469 SISAĆKO - MOSLAVACKA 1673 1400 KARLOVAĆKA 1842 VARAŽDINSKA Koorivnica 1286 Križevci 856 Sv. I. Žabno 2065 KOPRIVNIĆKO-K.RIŽEVAĆKA Đurđevac 2398 Ukupno: 6605 Bjelovar 4231 BJELOVARSKO BILOGORSKA Veliki Zdenci 2448 Ukupno: 6679 187 PRIMORSKO-GORANSKA VIROVITICKO -PODRAVSKA 1431 PO2ESKO -SLAVONSKA 1616 2068 BRODSKO-POSAVSKA Osijek 2244 Beli Manastir 388 OSJEĆKO - BARANJSKA Ukupno: 2632 1084 VUKOVARSKO - SRIJEMSKA 134 ISTARSKA MEĐIMURSKA 2312 36969 SVEUKUPNO: V.Gorica Vrbovec Sv. I. Zelina Ukunno:

Mlfekarski fut 2/2003.

Pod kontrolom rasploda

Ukupno:

2229 2171 1232 5632 2827 4080 3460 4082 3294 2959 772 3590 10615 3962 4101 8063 508 1731 1223 32 64 3025 404 3429 3981 2052 2277 56839

3821 5332 3356 12509 4296 5753 4860 5924 4580 3815 2837 5988 17220 8193 6549 14742 695 3162 2839 5332 5269 792 6061 5065 2186 4589 93808

lISIPRAVAK Ispričavamo

se cijenjenom te autonc1 Ljiljani Husinec 7 dipl. ing. zbog tehničke pogrješke u članku "Progeno testiranje bikova na osobine mliječnosti s obzirom na populaciju krava obuhvaćenih kontrolom mliječnosti" (u tekstu krivo tiskana ime autora), objavljenog u Mljekarskom listu broj 1/2003., strana 25, u rubrici čitateljstvu,

"SELEKCIJA I REPRODUKCIJA".

Radi potpunog razumijevanja objavljujemo tablicu broj 1 u cijelosti.

Zahvaljujemo na razumijevanju.

Uredništvo 17

UKOJOJ KLASI ISPORUČUJETE MLIJEK Klasa

Broj mikroorganizama/ mi.

E

< 50.000

I

50.000· 100.000

li

101.000• 400.000

Ili

> 400.000

članak 21. Pravilnika o kakvoći svježeg mlijeka

Sredstva za pranje muznih uređ*, laktofriza, bazena i mljekovod~

7

sredstvo caluonlt o lužnatoza svakodnevno pranje oaluonlt LRlužnato sredstvo s dodatkom klora sredstvo oaluonlt s kiseloza uklanjanje kamenca prah/tekući,

prah/tekući

prah/tekući,

Sredstva za njegu vimena

7

konc. 1:100 (njega vimena prije muznje)

lt Eu'ERREIN eaIuon konc na baZJghccnna L 10 a~uodlp (nJega vunena po hj mužn1 ) melk creme balzam

zan1

DISTRIBUTERI :

7

ISTRUVETZagreb (01 658 90 62) TRGOPROM servis Sv. I. Žabno (048 851 474) AGROSIPGornji Hrašćan (040 858 430) BRAZDAVirovitica (033 725 994) SJEMENARNAZAGREB(01 24 05 200) PZ NAPREDAKŽupanja (032 840 162) AGROOPSKRBAMATEJZagreb (012308 261) AGROTRGLipovljani(044 676 690) AGRORASINJARasinja (048 837 400) OROZ PHARMPleternica (034 251 053) POLJOVETĐakovo (031814274) i ostaleboljeopskrbljene poljoprivredne i veterinarskeljekarne

jamče vam proizvodi C 1a

i LOLITA d.o.o. Osijek

I. Kršnjavog 44 • tel. 031 358 700 • e-mail: lolita@os.tel.hr

KAKO PROIZVESTI KVALITETNO MLIJEKO

o~ w -,

-

...I ~

o ,..... z

u ,..... I-

zo w

-

I~ ...I o V,)

,..... ,u ,..... ~

~

-

o< I~ tn <..... w u

NOVI NAČIN OBRAČUNA CIJENE MLIJEKA I DRŽAVNE POTPORE 1. SIJEČNJA 2003. počeo se primjenjivati novi način obračuna cijene mlijeka kao i državne potpore.

Nakon dugotrajnih usuglašavanja između proizvođača mlijeka i prerađivača mlijeka uz sudjelovanje MPŠ formiran je prijedlog načina obračuna kao i ciljne cijene mlijeka. Vlada je ovaj prijedlog u obliku Uredbe o ciljnoj c11em mlijeka (Zakon o poljoprivredi) donijela na sjednici od 19. 12. 2002. s danom stupanja na snagu 1. 1. 2003. Uredba je objavljena u NN 156/2002. Danas vam donosimo skraćeni tekst uredbe sa primjerima izračuna cijene mlijeka. Također je s 1: 1.

2003. počela primjena novog Zakona o potporama, pa u nastavku teksta donosimo izmjene koje se odnose na obračun potpora za mlijeko.

~ o o E-i a: ~

~ ~

,.....

-

o

~ ~ ,.....

>V,)

~

~ ~

~

BJELANČEVINA U MLIJEKU 55%, a postotak MLIJEČNE MASTI utječe na cijenu mlijeka 45%.

Osim ovih parametara, na cijenu utječe ukupan BROJ BAKTERIJA kao i BROJ SOMATSKIH STANICA u mlijeku.

CILJNA CIJENA MLIJEKA standardne kakvoće iznosi Kravlje mlijeko - 1. 798 kn /lit (3,7% m.m., 3,2% bjelančevina, < 400 000 somatskih stanica, < 100 000 bakterija u 1 ml mlijeka Ovčije mlijeko - 4.620 kn /lit (6% m.m., 4,0% bjelančevina, i < 1 500 000 somatskih stanica, < 100 000 bakterija u 1 mi mlijeka Kozje mlijeko - 2.384 kn /lit (3,5% m.m., 2,6% bjelančevina, i< 1 500 000 somatskih stanica, < 100 000 bakterija u 1 mi mlijeka

~ CL ~

U odnosu na dosadašnji način obračuna mlijeka, kada je težinu i utjecaj na cijenu imala mliječna mast (koja je ujedno i najvarijabilniji dio mlijeka, što se tiče proizvodnje ali i uzorkovanja i kontrole, ova Uredba potpuno drugačije određuje formiranje cijene mlijeka.

Najveću težinu pri plaćanju ima postotak najveću

Ciljna cijena mlijeka je polazna osnovica za preračunavanje cijene mlijeka s obzirom na kvalitetu. Prerađivačke kuće će i dalje na ovu cijenu mlijeka dodavati tvorničku premiju a MPŠ potporu za mlijeko.

Mljek.arski list 2/2003.

19

KAKO PROIZVESTI KVALITETNO MLIJEKO V

IZRACUN CIJENE MLIJEKA IZNOS KOREKCIJE KRAVLJE

OVČIJE

KLASA MLIJEKO

MLIJEKO

KOZJE MLIJEKO

Ukn

Ukn

Ukn

E

0,2697

0,462

0,2384

I

o

o

o

II

-0,0899

-0,231

-0,1192

III

-0,1798

-0,462

-0,238

PRIMJER IZRAČUNA CIJENE MLIJEKA (4,0% m.m., 3,4% bjelančevine, E klase OCM = (4,0% x 0,236) + (3,4% x 0,289) OCM = 0,944 + 0,983 OCM = 1,927 CIJENA MLIJEKA= 1,927 + 0,2697 CIJENA MLIJEKA = 2, 1967 kn /litra + državna potpora + tvornička potpora

Kravlje, ovčije i kozje mlijeko svrstava se u klase na osnovi broja mikroorganizama i broja somatskih stanica. Pri određivanju klase kravlje mlijeko se svrstava uvijek u nižu klasu ako je broj somatskih stanica i mikroorganizama veći od dopuštenog u pojedinom razredu.

OVČIJE I KOZJE

KRAVLJEMLIJEKO KLASA

Broj

mikroorganizama

MLIJEKO

Broj Broj somatskih mikroorganizama stanica

E

< 80 000

< 400 000

< 1200 000

I

< 100 000

< 400 000

< 1500000

II

<400 000

< 600 000

< 6 000 000

III

>400 000

> 600 000

> 6 000 000

1. AKO MLIJEKO SADRŽI MANJE OD 3,4% m.m. i 3, 1% bjelančevina, cijena mlijeku se umanjuje za 0,1798 kn /lit 2. AKO MLIJEKO SADRŽI VIŠE OD 4,3% m.m. i 4% bjelančevina obračunava se kao da ima 4,3% m.m. i 4,0% bjelančevina

20

Ml.fekarski list 2/2003.

KAKO PROIZVESTI KVALITETNO MLIJEKO

.

.

IZRAČUN POTPORE ZA MLIJEKO 6

•

I &· ..

1i -·

•

•

L.

~

I

_.

•

• I"

I -

.

'

• -"'

••,

OIP = % m.m. x Vl + % bjelančevina x V2

OIP = Osnovni iznospotpore

IP = IZNOSPOTPORE= OIP + DODATAKNA KAKVOĆU

VRIJEDNOST JEDINICE U kn VRSTA MLIJEKA

Vl - MLIJEČNE MASTI

V2 - BJELANČEVINA

PODRUČJA SA TEŽIM UVJETIMA

PODRUČJA

OSTALA

PODRUČJA SA TEŽIM UVJETIMA

PODRUČJA

KRAVLJE

0,1378

0,0853

0,1688

0,1045

OVČIJE

0,789

0,0584

0,2119

0,1623

KOZJE

0,1586

0,1172

0,3092

0,2290

OSTALA

DODATAK NA KAKVOĆU u kn/ litra OVČIJE I KOZJE MLIJEKO

KRAVLJE MLIJEKO

KLASA

PODRUČJA SA TEŽIM UVJETIMA

PODRUČJA

PODRUČJA SA TEŽIM UVJETIMA

PODRUČJA

E

0,157

0,097

0,135

0,1

I

o

o

o

o

II

-0,052

-0,032

-0,067

-0,05

III

-0,105

-0,065

-0,135

-0,1

OSTALA

OSTALA

Primjer izračuna potpore za mlijeko kravlje 4, 1% m.m., i 3,4% bjelančevina, E klase - ostala područja

OIP = (4,1 x 0,0853) + (3,4 x 0,1045)

OIP = 0,705

IP = O,705 + 0,097 IZNOS POTPORE ZA MLIJEKO- IP = 0,802 kn / litri Primjer izračuna potpore za mlijeko kravlje 4,1% m.m., 3,4% bjelančevina, E klasa - posebno područje sa težim uvjetima gospodarenja OIP = (4,1 x 0,1378) + (3,4 x 0,1688) OIP = 1,139 IP= 1,139 + 0,157

Ml.fekarski list 2/2003.

IZNOS POTPORE ZA MLIJEKO IP= 1,296 kn/ litri

21

KAKO PROIZVESTI KVALITETNO MLIJEKO

Kao što ste iz navedenih primjera mogli vidjeti izračun cijene mlijeka se potpuno promijenio. Novi drugi parametri kakvoće mlijeka imaju veliki utjecaj na cijenu mlijeka. Vi kao proizvođači mlijeka morate uvidjeti ove promjene te promjenama u pristupu proizvodnje mlijeka i tehnologije proizvodnje izvršiti odovarajuće korekcije i postići veću cijenu mlijeka.

KVALTETNO MLIJEKO MOŽETE PROIZVESTI NA VAŠIM GOSPODARSTVIMA, A SVAKO ULAGANJE DONIJET ĆE VAM VIŠESTRUKI POVRAT KROZ KVALITETU I KOLIČINU MLIJEKA. Cjelokupni dosadašnji posao na približavanju standardima proizvodnje mlijeka zaokruženi su sa ovom Uredbom i novim načinom plaćanja potpore za mlijeko. Ovako povezani sustav od proizvodnje mlijeka preko kontrole i plaćanja koji stimulira kvalitetu vrlo će brzo doprinjeti razvoju proizvodnje kvalitetnog mlijeka. Za godinu dana očekujemo velike kvalitativne promjene u proizvodnji. Naši potrošači mogu iz godine u godinu očekivati kvalitetnije proizvode, proizvođači veću cijenu mlijeka, a prerađivačka industrija kvalitetnu sirovinu i niže troškove u proizvodnji.

UREDBA O CILJNOJ CIJENI MLIJEKA - STIMULIRA PROIZVODNJU KVALITETNOG MLIJEKA NOVI NAČIN OBRAČUNA POTPORA - STIMULIRA PROIZVODNJU KVALITETNOG MLIJEKA

PROIZVODNJA MLIJEKAprilagodbaproizvođača mlijeka novimzahtjevimai standardimau proizvodnjimlijeka Za sve informacije i eventualne savjete koje trebate na ovom putu popravljanja kvalitete mlijeka možete dobiti u HSSC-u i drugim stručnim službama koje rade na razvoju poljoprivredne proizvodnje kao što je HZZPSS, Veterinarske službe.

22

Mljekarski list 2/2003.

Sredstva

za pranje

i dezinfekciju

(muznih uređaja, mljekovoda, hladnjaka za mlijeko i ostalog posuđa): P3 Asepto

N - tekuće, alkalno sredstvo za automatsko

dezinfekciju.•

P3 Horolith

ručno pranje•

P3 Duett - praškasto, kombinirano (alkalno i kiselo) sredstvo za

N - tekuće, kiselo sredstvo za automatsko

automatsko i ručno pranje i dezinfekciju • P3 sredstvo za automatsko

i ručno pranje i

Unisept

- praškasto,

i ručno pranje ujutro i navečer• Zlatol

i

kiselo

MR-F

-

praškasto, alkalno sredstvo za ručno pranje i dezifekciju • P3 Veloucid - kozmetička emulzija za njegu vimena • P3 Oxy-Foam za dezinfekciju

vimena prije mužnje • P3

nakon mužnje • P3 Blu-Gard

• ECOLAB

Kučerina 5, 10 000

Zagreb

Zagreb,

- Zaštitni proizvod

- Mastitisprofilaksa.

ECOIAB Henkel

lo-Shield

- aktivna pjena

d.o.o.

tel. 01 3651 383, fax. 01 3651 388,

www.ecolab.com

UREDBA

O CILJNOJ CUENI SVJEZEG SIROVOG MLIJEKA UREOBA

Članak 1.

Ovom Uredbom određuje se ciljna cijena svježeg sirovog kravljeg, ovčjeg i kozjeg mlijeka (u daljnjem tekstu: mlijeko) i način njegova obračuna. Članak 2.

Ciljna cijena mlijeka standardne kakvoće koje se stavlja na tržište Republike Hrvatske, isporučenog na mjestu otkupa iznosi po litri za: kravlje mlijeko 1,798 kuna; ovčje mlijeko 4,620 kuna; kozje mlijeko 2,384 kune.

Mlijeko standardne kakvoće je ono koje udovoljava zahtjevima kakvoće iz članka 5., 6., 7. i 8. Pravilnika o kakvoći svježeg sirovog mlijeka (»Narodne novine«, broj 102/2000), te u pogledu sadržaja mliječne masti i bjelančevina, odnosno broja mikroorganizama i somatskih stanica sadrži kod: • kravljeg mlijeka 3,7% mliječne masti i 3,2% bjelančevina, te u 1 ml ima 400.000 somatskih stanica i 100.000 mikroorganizama; • ovčjeg mlijeka 6,0% mliječne masti i 4,0% bjelančevina, te u 1 ml ima 1.500.000 mikroorganizama; • kozjeg mlijeka 3,5% mliječne masti i 2,6% bjelančevina, te u 1 ml ima 1.500.000 mikroorganizama. Članak 3.

Ciljna cijena mlijeka dobije se kad se osnovna cijena uskladi s klasom iz članka 5. ove Uredbe, a kod kravljeg mlijeka i brojem somatskih stanica. Članak 4.

Obračun osnovne cijene mlijeka obavlja se na temelju postotnog udjela mliječne masti bjelančevina, te njihove jedinične novčane vrijednosti prema formuli: OCM = (M x v1) + (B x v2) gdje je: OCM = osnovna cijena mlijeka, M = % udio masti u mlijeku, B = % udio bjelančevina u mlijeku, v1 = novčana vrijednost masne jedinice, koja iznosi kod: kravljeg mlijeka 0,236 kuna, ovčjeg mlijeka 0,270 kuna, kozjeg mlijeka 0,280 kuna, v2 = novčana vrijednost jedinice bjelančevine, koja iznosi kod: kravljeg mlijeka 0,289 kuna, ovčjeg mlijeka 0,750 24

kuna, kozjeg mlijeka 0,546 kuna. Članak 5.

Osnovna cijena mlijeka usklađuje se korištenjem ispravka vrijednosti za mlijeko standardne kakvoće (3,7% mliječne masti i 3,2% bjelančevina za kravlje, 6,0% mliječne masti i 4,0% bjelančevina za ovčje, odnosno 3,5% mliječne masti i 2,6% bjelančevina za kozje mlijeko), zavisno od klase u koju je razvrstano glede broja mikroorganizama, a za kravlje mlijeko i na osnovu broja somatskih stanica prema sljedećoj tablici:

Ispravak vrijednosti Klasa

Kravljemlijeko

Ovčje i kozjemlijeko

Razmtavanjeu klase

Razvrstavanje u klase

Broj Ispravak Broj Broj somatskih vrijednosti Klasa mikroorganizama mikroorgani=a stanica

1,15

E

S 80,000

$400.000

l,IO

E

$1.200.000

1,00

I

:<:: 100.000

$ 400.000

1,00

I

$ 1.500.000

0,95

II

600.000 :<::400.000 :<::

0,95

li

:,;6.000.000

0,90

III

>400.000

> 600.000

0,90

III

> 6.000.000

Pri određivanju ispravka vrijednosti kravlje mlijeko se razvrstava u onaj razred kod kojeg je utvrđena niža klasa, odnosno veći broj somatskih stanica. Članak 6.

Obračunata cijena kravljeg mlijeka umanjuje se za 0,1798 kuna po litri, ako ono sadrži manje od 3,4% mliječne masti ili manje od 3,1% bjelančevina. Članak 7.

Ako kravlje mlijeko sadrži više od 4,3% mliječne masti i 4,0% bjelančevina obračun se obavlja kao da ono ima 4,3% mlliječne masti i 4,0% bjelančevina. Članak 8.

Mlijeko bez utvrđenih parametara kakvoće iz članka 2. ove Uredbe ne može se otkupljivati. Članak 9.

Ova Uredba stupa na snagu 1. siječnja 2003. godine i objavljuje se »Narodnim novinama«.

Mljekarski[u;t 2/2003.

KOZARSTVO

JARJEN]E "fil

Jarenje

zauzima

važno

mjesto

u

E uzgoju koza jer njime završava graviditet i ~

započinje

laktacija

koza.

Uzgajivač

je

s..: dužan posvetiti puno pažnje kozama koje

se jare jer će tako spriječiti gubitak jaradi, a Kako bi jarenje protekla tJ bez poteškoća, potrebno je osigurati odgo~ varajući smještaj i hranidbu gravidnih koza. ~ Smještaj koza ~ Ovisno o stadiju graviditeta potrebno je cjj odvojiti koze koje će ~e jariti od ostatka ~ stada. Koze pred kraj graviditeta (bređosti) moraju biti smještene u čiste i prozračne staje u kojima ne smije biti propuh. Svakoj kozi je potrebno osigurati dovoljno prostora (površine poda) kako bi se nesmetana mogle kretati i jariti.

Jedna od mogućnosti je da se smjeste u manje boksove, pritom kozi mora biti osigurano 1,5 m 2 površine poda. Stelja mora biti čista i suha._ U prostoriji mora biti dovoljno svjetla kako 61, u slučaju da je potrebno, nesmetana mogli pomoći kozama prilikom jarenja. Poželjno je da temperatura u kozarniku ne bude niža od 12°C._ Kozama mora biti osigurano dovol1no hranidbenog prostora kako prilikom hranidbe ne bi došlo do međusobnog naguravanja koje može uzrokovati pobačaj.

Hranidba koza Koze moraju biti hranjene manjim količinama kvalitetne voluminozne krme, poželjno je da se najmanje tjedan dana prije samog jarenje daje koncentrat čime se one postupno pripremaju i za hranidbu u laktaciji.

Kozama mora biti osigurana dovoljna količina pitke vode čija temperatura ne smije biti niža od 15 °c, jer prehladna voda može dovesti do pobačaja. Poželjno je mjesec dana prije jarenj~ kozama dati, u vodi ili hrani, vitamin E 1 mikroelement selen čime se sprječava pojava mišićne distrofije u jaradi nakon poroda.

Vakcinacija koza Poznato je da zarazna bolest enterotoksemija "d

:S:F neri1·etko i koza.

Q)

Mlfekarski list 2/2003.

može izazvati masovna uginuća jaradi. Jarad možemo zaštiti tako da koze vakciniramo mjesec dana prije jarenja vakcinom protiv enterotoksemnije. Nakon poroda jarad će preko kolostruma biti zaštićena od djelovanja uzročnika enterotoksemije (pasivni imunitet).

Ophođenje s kozama

.

Uzgajivači s gravidnim kozama moraiu postupati pažljivo kako bi se izbjegao svaki stres životinje. Stresne situacije kao što su buka, grubo manipuliranje ili tjeranje koza, zatim prenapučeni kozarnik često mogu uzrokovati pobačaj.

Porod koza Na temelju znakova i ponašanja koze možemo približno odrediti vrijeme poroda.

Nekoliko dana prije jarenja vime se nalijeva i otiče. Prije samog poroda koza postaje nemirna, ustaje, liježe i odvaja se od ostalih koza. Uslijed pojačanih trudova koza se počinje napinjati, stenjati i kmečati. Porod može trajati 1-2 sata.

Starije koze mogu se jariti stojećki, a mlađe najčešće u ležećem položaju. Posebnu pažnju zahtijevaju koze koje se prvi put jare, jer su kod njih mogući otežani porodi zbog uskog porođajnog kanala. . . .

Tijekom poroda iz radnice se po1avl1u1e mjehur s plodom koji nakon izlaska najčešće sa~ puca. Prvo se pojave prednje noge i glava ploda 1h stražnje noge što je uvjetovano položajem ploda u maternici. Ako mjehur sam ne pukne, potrebno ga probušiti. Koze se najčešće jare bez veći~ problema. U slučaju da je kozi potrebno pomaci tijekom poroda ruke pomagača moraju biti oprane i dezinficirane. Ako je izlazak ploda otežan, potrebno je pažljivo potezati jare naizmjenice za noge, pritom moramo provjeriti da ne vučemo noge od dva različita jareta, odnosno da ne vučemo jedno jare za prednju i stražnju nogu istovremeno.

Ne preporuča se ulazak rukom u maternicu jer ona zbog svoje relativno tanke stijenke može lako puknuti što dovodi do uginuća koze.

25

KOZARSTVO Uzgajivač mora predvidjeti da koza najčešće jari dvojke, a može i trojke, stoga je potrebno ostati uz kozu kako bi joj u slučaju izlaska narednog ploda (plodova) mogli pomoći.

Posteljica izlazi 30 minuta do 2 sata nakon poroda. U slučaju da ne izađe 10 sati nakon poroda potrebno je pozvati veterinara kako bi se spriječile komplikacije.

Nakon istiskivanja posteljice iz radnice se cijede lohije, što može trajati tri tjedna.

Prilikom svakog otežanog (sumnjivog) poroda preporučeno je pozvati veterinara kako bi se spriječile moguće komplikacije koje mogu rezultirati gubitkom ploda ili koze.

Postupak s jaretom nakon poroda U slučaju da smo bili prisutni prilikom poroda, jarad je potrebno osušititi brisanjem slamom ili još bolje čistim ručnikom. Pupčani tračak je potrebno (obvezno) dezinficirati. Danas na tržištu postoje preparati jada u obliku spreja tako da je olakšana njegova aplikacija na pupčan1 tračak. Jod, osim što dezinficira pupčani tračak, pospješuje i njegovo sušenje čime se sprječava infekcija koja može biti pogubna za jarad.

Prije nego novorođena jarad počne sisati, potrebno je prve mlazeve iz svake polovice vimena odmusti jer se u njima nalazi veći broj bakterija koje mogu inficirati jarad.

Jarad mora kolostrum posisati u što kraćem razdoblju nakon poroda jer preko njega dobiva energiju potrebnu za uspostavu termoregulacije, zatim hranjive tvari potrebne za rast i razvoj i, što je izuzetno važno, protutijela čime stječe pasivni imunitet koji ga štiti od zaraznih bolesti.

I na kraju važno je naglasiti, da se pravilnom pripremom za jarenje - što uključuje odgovarajući smještaj, hranidbu i pomoć prilikom ili nakon poroda koza - značajno smanjuju gubitci jaradi, a u pojedinim slučajevima i koza, što znači da se sprječavaju gubitci u uzgoju.

U sljedećem broju Mljekarskog lista pročitajte o mužnji koza i upalama vimena.

REPROGRAM

KREDIT A

REPROGRAMKREDITA Ministarstvo poljoprivrede i -~ šumarstva provodi reprogram kredita ~ odobrenih u razdoblju od 1992. do ,c.S 2000. godine.

-~ Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva ~ je od 1992. do 2000. kreditirala razvoj m poljoprivrede putem plasiranja kredita fizičkim i pravnim osobama direktno z15 zajmovima ili indirektno kreditima putem banaka. (najveći dio prema Pravilniku o uvjetima i načinu korištenja sredstava za OD

26

kreditiranje razvitka i obnove poljoprivrede).

Ukupni kreditni plasmani Ministarstva iznose cca 690 milijuna kuna (ukupno 9321 kreditna partija) od kojih je naplaćena 200 milijuna kuna, u korištenju i nedospjeli dug u otplati iznosi 274 milijuna kuna, a ukupna dospjela nenaplaćena sredstva iznose 120 milijuna kuna (po glavnici i kamati) i 94 milijuna kuna (421 kreditna partija) spornih potraživanja kod kojih je izvršeno utuženje (sudski postupak). Dakle, cca 215 milijuna kuna

~

Mljekarski li.st 2/2003.

REPROGRAM

su u prvom redu predmet ovih kriterija za sklapanje nagodbi.

Naslijeđena je stanje u kojem mnogi nisu iz pravdanih razloga podmirilii svoje obveze preuzete ugovorima o kreditnom zaduženju, (primjerice zbog elementarnih nepogoda, nesretnih slučajeva ili osobnih tragedija i bolesti), a prijetile su im visoke zatezne kamate, sudske tužbe te ovrhe. Želja da se pomogne našim poljoprivrednicima u teškoj situaciji nije bila upitna, samo je trebalo naći modalitet te je stoga pokrenut ovaj program.

Cilj je programa da se kroz nagodbe omogući reprogram kreditnih obveza orismc1ma (dužnicima) kreditnih plasmana putem Ministarstva poljoprivrede i šumarstva koji su namjenski iskoristili sredstva, ali zbog opravdanih razloga (elementarna nepogoda, poremećaj na tržištu) nisu u cjelosti ili djelomično podmirili svoju obvezu povrata redita, a na način da se pospješi uspostava ugoročne financijske ravnoteže gospodarskih subjekata, stabilnost i uspješnost poslovanja adi stvaranja preduvjeta za razvoj poljoprivrednih gospodarstava.

Odluka o nagodbi će se donijeti na temelju Zahtjeva za nagodbu koji podnosi poljoprivredno gospodarstvo te ocjene tržnokonomske opravdanosti poslovnog plana. U kriterijima su korisnicima kredita pružene različite mogućnosti za nagodbu: 1. jednokratna uplata uz popust, popust je vezan uz starost obveza (od 60% popusta za obveze iz 1995. i ranije do 5% popusta za obveze iz 2000. godine), s tim da popust ne može biti veći od iznosa obračunatih kamata za neplaćeni dug.

2. reprogram potraživanja na rok od 1 o 7 godina u ovisnosti o visini duga (u visnosti radi li se o fizičkoj ili pravnoj osobi), reprogramom bi se ukupni dug po glavnici i redovnoj kamati mogao pretvoriti u novu lavnicu kojoj će se odrediti novi rok otplate u visnosti o visini zaduženosti i predviđenoj mogućnosti otplate, a obračunata zatezna amata Odlukom o nagodbi bi se otpisala ijelom ili u cjelosti.

/1,_f l:fekm-skili,st 2/2003.

KREDITA

3. prijebojem s potraživanjima prema korisnicima državnog proračuna i izvanproračunskih fondova 4. ustupanjem nekretnine 5. ustupanjem potraživanja iz drugih poslovnih odnosa, uz prihvatljiv instrument osiguranja plaćanja 6. multilateralna kompenzacija 7. pretvaranjem duga u vlasnički udio, kod dužnika koji jesu u većinskom državnom vlasništvu ili će to postati primjenom ovih kriterija Poljoprivredna gospodarstva (dužnici), dakle fizičke i pravne osobe s područja Republike Hrvatske koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom, kojima su za programe vezane uz poljoprivrednu proizvodnju odobreni kreditni plasmani u ranijim razdobljima, a sada se nalaze u objektivnim poteškoćama, nemogućnosti povrata kreditnih sredstava ranije predviđenom dinamikom, ovim programom odobrit će se nagodba duga ukoliko zadovoljavaju minimalno sljedeće uvijete: • namjensko iskorištenje ranijeg kreditnog plasmana • da ocjena programa restrukturiranja i ocjena poslovnog plana ukazuju na budu_će uspješno poslovanje · • da osiguraju kvalitetna sredstva osiguranja povrata reprogramiranog duga-kredita (uz zadržavanje postojećih koja su kvalitetna i dostavu novih boljih) Minimalna visina duga za reprogram je 20.000,00 kuna. (manji iznosi mogu ići u jednokratnu otplatu). Ukoliko je kredit otkazan zbog neredovitosti otplate postoji mogućnost zaključivanja nagodbe, a rok otplate može biti 15-24 mjeseca ovisno o visini duga.

Za otkazane kredite zbog nenamjenskog korištenja nema mogućnosti zaključi­ vanja nagodbe.

Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva će svim koji se uklapaju u ove kriterije poslati poštom dopis sa iznosom kreditnog zaduženja i obrascem koji su korisnici kredita dužni vratiti u što kraćem roku pravilno ispunjeni natrag u Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva.

27

GOSPODARSTVO

STRATEŠKAOPREDJELJENJAU RAZVOJUHRVATSKEPOLJOPRIVREDE Položaj proizvodnje mlijeka u sustavu novih državnih potpora (nastavak 1O)

Uvod Na različitim nivoima obavljaju se aktivnosti i pripreme za početak primjene paketa novih agrarnih propisa od 1. siječnja 2003. god. Hrvatski Sabor donio je i STRATEGIJU POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA {3 REPUBLIKE HRVATSKE ("Narodne nodj vine " broj 89/2002.) i time se uz ranije ><ll iS: donesene reformske zakone zaokružuje nova politika razvoja agrara. U Strategiji razvoja poljoprivrede i ribarstva obuhvaćena je prehrambena industrija i biotehnologija. Za poljoprivrednike i proizvođače mlijeka od poseb-nog je značaja Zakon o državnim potporama u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu ("Narodne novine" broj 87/2002.) koji je sastavni dio zakonske regulative u okviru veoma složene agrarne reforme poljoprivrednog sektora Hrvatske.

U reformi agrara navode se obveze usklađivanja mjera naše poljoprivredne politike prema modelima zajedničke agrarne politike u Evropskoj uniji. Osnovni ciljevi promjena i razvoja je osiguranje strukturne prilagodbe, porast konkurentnosti i integriranje poljoprivrede i prehrambenog sektora u europsko i svjetsko gospodarstvo.

Definirana je agrarna politika tako da se odvojeno kroz socijalnu politiku i mjere trebaju rješavati pitanja egzistencije malih neproduktivnih i neperspektivnih poljoprivrednih gospodarstava. Sustavom državnih potpora stimulira se proizvodnja i razvoj komercijalnih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva dok se ostala poljoprivredna gospodarstva tretiraju kao nekomercijalna gospodarstva.

Ocjenjuje se da Hrvatska ima malo obiteljskih gospodarstva koja imaju preduvjete da na tržištu, gdje će vladati konkurencija, mogu ostvariti zadovoljavajući nivo dohotka.

Zakon o državnim potporama poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu

u

Pravo je i obveza poljoprivrednih gospodarstava da se vlastitom odlukom opredijele za jedan od modela državnih potpora (komercijalna ili nekomercijalna gospodarstva) s time da su prethodno ispunili određene propisane uvjete.

Za stjecanje statusa komercijalnog poljaprivrednog gospodarstva s proizvodnjom mlijeka za obujam poslovanja potrebno je imati 3 ili više proizvodnih jedinica. U razdoblju (2003.-2005. god.) i tijekom određene godine u proizvodnji

Tablica 1: Minimalne poticanekoličine u proizvodnjimlijeka komercijalnihgospodarstava2003.-2005.god. (dodatak III.) Opis Poticanje

stočarstva i stočarskih proizvoda

Obračunsko

Kravlje mlijeko

mlijeko

Jed.mjere

3,7% m.m.; 3,2% bjelančevina < 100.000 mikroorganizama < 400.000 somatskih stanica

Naturalno-sirovo mlijeko Mliječne krave

Minimalna poticana količina 2003.

2004.

2005.

Lit.

6.000

9.000

12.000

Lit.

5.715

8.572

11.430

Grlo

3

4

5

(105 % prosječan faktor konverzije naturalnih litara mlijeka u obračunske litre) 28

Mije/carski list 2/2003.

GOSPODARSTVO

treba držati minimalan broj mliječnih krava i isporučiti godišnje minimalne propisane količine mlijeka. Pored ispunjavanja uvjeta o minimalnim godišnjim isporučenim količinama mlijeka izražena u obračunskim litrama, mlijeko mora udovoljavati i dr.ugim kriterijima kvalitete propisane Pravilnikom o kakvoći svježeg sirovog mlijeka.

Obiteljska poljoprivredna gospodarstva Prema popisu iz 1991. god. u Hrvatskoj je bilo 534.266 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, međutim u međuvremenu se njihov broj smanjio ali još uvijek nisu poznati podatci iz najnovijeg statističkog popisa stanovništva. Prema vlasničkoj strukturi poljoprivrednog resursa dominiraju obiteljska poljoprivredna domaćinstva i u njihovom posjedu nalazi se 66,4% ukupnog poljoprivrednog zemljišta i prosječno 80% stočnog fonda. U poljoprivrednim gospodarstvima 80% dominiraju mješovita gospodarstva s dvostrukom strukturom zaposlenosti i ostvarivanja dohotka.

Tablica2: Kategorijeobiteljskihpoljoprivrednih gospodarstava( 1991.god)

hektara poljoprivrednog zemljišta po glavi stanovnika odnosno 0,45 ha obradivog zemljišta.

Osnovni problemi odnose se na usitnjenost privatnog zemljišta, na nesređenu evidenciju zemljišta i imovinsko pravne odnose, neobrađenost zemljišta, gubitak poljoprivrednog zemljišta, status i procese privatizacije državnog zemljišta koje sada pretežno koriste bivši kombinati, nerazvijenost tržišta poljoprivrednim zemljištem kao i nepovoljni izvori sredstava za kupnju zemljišta. Mnoga od ovih prioritetnih pitanja obuhvaćena su u donesenoj Strategiji razvoja poljoprivrede Hrvatske.

Prosječna veličina obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva iznosi 2,7 hektara obradivog zemljišta s pet nepovezanih zemljišnih parcela. U ovako nepovoljnim zemljišnim kapacitetima veoma je veliki broj gospodarstava (34,8%) s posjedom manjim od jednog hektara dok 49,7% gospodarstava je s posjedom veličine od 1-5 hektara: S većim zemljišnim površinama od 5-10 hektara ima 13,0% obiteljskih gospodarstava a onih s preko 10 hektara svega 2,5% gospodarstava.

ZASTUPLJEProizvodni kapaciteti i postojeća tržna VRSTA GOSPODARSTVA BROJ NOSI% struktura proizvođača mlijeka Obiteljska poljoprivredna gospodarstva -ukuono534.266 100,0 Proizvodnjom mlijeka · bavi se 105.000 106.843 20,0 Cistapolioorivredna poljoprivrednih gospodarstava, a među njima je Miešovita gospodarstva 427.412 80,0 3,0 Gospodarstva u sustavuPDV 1.603 65.000 tržnih proizvođača koji isporučuju mlijeko

Iz podataka o veličini obradivog zemljišta proistječe struktura poljoprivrednih gospodarstava s mnogo malih gospodarstava čija proizvodnja nije tržna već su organizirana i djeluju kao samoopskrbna gospodarstva kojima je poljoprivreda sporedna djelatnost.

Zemljišna struktura obiteljskih gospodarstava Pored ostalih problema u poljoprivredi postojeće stanje s poljoprivrednim zemljištem jedno je od najsloženijih pitanja razvoja i ostvarivanja strukturne agrarne politike. Hrvatska je razmjerno bogata poljoprivrednim zemljištem s 0,65 Mljekarski list 2/2003.

(putem otkupa) na tržište, dok je preostalih 40.000 gospodarstava u kategoriji malih netržnih proizvođača koji ne prodaju proizvedeno mlijeko.

Veoma su niski proizvodni kapaciteti netržnih gospodarstava proizvođača mlijeka koji u

Tablica3: Proizvodnikapaciteti (brojkrava) tržnih i netržnihproizvođača mlijeka u 2001.god.

PROIZVOĐAČI

PROIZVOĐAČI

ukupno

%

KRAVA ukupno grla %

Proizvođači

krava

netržni - ukupno

40.000

38,1

40.000

15,38

1,0

manji

55.250

52,6

138.125

53,14

2,5

tržni

veći

9.750

9,3

81.802

31,47

8,39

ukupno

65.000

61,9

219.927

84,61

3,38

105.000

100,0

259.927

100,0

2,47

Sveukupno

29

GOSPODARSTVO

prosjeku imaju po jednu kravu. Ovako organizirani nemaju nikakve perspektive razvoja, posebno u novim uvjetima agrarne politike, te će ova proizvodnja postepeno nestajati.

U ranijem periodu među tržnim poljoprivrednim gospodarstvima, koji tijekom godine prodaju mlijeko te ostvaruju i novčane poticaje, struktuirane su dvije grupe proizvođača mlijeka.

Manja tržna gospodarstva (55.250 gospodarstava) u prosjeku u proizvodnji imaju po 2,5 krave i u isporukama mlijeka sudjeluju sa 30% - 40% godišnjih količ1na, po jednom gospodarstvu godišnje isporuče kroz otkup cca 3.000 litara mlijeka ili prosječno po kravi 1.200 litara mlijeka. Manji dio ovih obiteljskih gospodarstava, kroz određeni period, investicijskim ulaganjima će se razvijati, specijalizirati i povećavati svoje proizvodne kapacitete. Preostala obiteljska gospodarstva ne će se moći održati u tržnim uvjetima poslovanja te će se prestati baviti proizvodnjom mlijeka.

Druga grupa od 15 % većih tržnih obiteljskih gospodarstava i to 9.750 proizvođača specijalizirano je za proizvodnju mlijeka; u prosijeku imaju po 8,39 krava. Njihova je proizvodnja mlijeka veća i godišnje u otkupu mlijeka participiraju sa 60%. Po jednom gospodarstvu prosječno se proda 25.000 litara mlijeka ili godišnje 3.000 litara mlijeka po jednoj kravi.

Primjena nove agrarne politike u području mljekarstva Tržno cjenovni model subvencija u proizvodnji mlijeka, koji se do sada primjenjivao u Hrvatskoj, osim utjecaja na cijene mlijeka ostvario je i razvojnu funkciju. Ovaj se model premiranja u prijelaznom razdoblju razvoja proizvodnje mlijeka mijenja u kombinirani sustav subvencija, te kada se završno ostvari dovoljan obujam tržnih količina mlijeka onda se prelazi na sustav direktnog poticanja proizvodnje.

Diferencirane mjere subvencija ili sustav proizvodnih kvota u agrarnoj politici se primjenjuje tek onda kada se iz vlastite proizvodnje osigura samodostatnost i kada je 30

potrebno uravnotežiti odnose u ponudi i potražnji određenih poljoprivrednih proizvoda pa tako i mlijeka.

Rješenja novog sustava državnih potpora neprimjerena su postojećoj situaciji deficita određenih poljoprivrednih proizvoda pa tako i mlijeka. U Hrvatskoj već dugo postoji trajan deficit mlijeka iz domaće proizvodnje te se godišnje uvozi preko 30% od godišnje potrošnje mlijeka i mliječnih proizvoda. U odnosu na nove državne poticaje za mlijeko sada je u primjeni sustav ekstenzifikacije koji je također u primjeni u Europskoj uniji koja na razini 15 država članica ima samodostanost mlijeka od 108%. Zbog nerazvijenosti i deficita mlijeka kod nas je trebalo nastaviti premiranje svih količina tržnog mlijeka uz primjenu modela intenzifikacije u premijskom sustavu.

Prema novim propisima samo poljoprivredna gospodarstava, koja su u sustavu komercijalnih gospodarstava, u modelu su poticanja proizvodnje i ostvaruju poticaje za proizvedenoprodano-isporučeno mlijeko.

Značajan broj poljoprivrednih nekomercijalnih gospodarstava ne će moći udovoljiti propisanim obveznim kriterijima i njihova proizvodnja odnosno prodaja mlijeka ne će se poticati državnim potporama, te dio ovih proizvođača mlijeka može biti obuhvaćen sustavom potpore dohotku. Postoji kategorija ostalih nekomercijalnih obiteljskih gospodarstava koja se bave proizvodnjom mlijeka a koji ni po jednoj osnovi ne će biti korisnici sredstva državnih poticaja.

Iz razloga trajnog deficita mlijeka od 2003.god.u ponudi mlijeka, odnosno kupoprodaji zbog primjene novih mjera agrarne politike u prometu će biti značajne količine mlijeka koje nisu u sustavu državnih potpora te će postojati mlijeko različitih prodajnih cijena.

Restruktuiranje i smanjivanje broja farmera proizvođača mlijeka dugotrajan je proces što potvrđuje praksa zajedničke agrarne politike Europske unije kao i sadašnje aktulano stanje u Mljeknrski list 2/2003.

GOSPODARSTVO

Tablica4: Procjenastruktureproizvodača i otkupa mlijekau 2003. god.

01KUP MLIJEKA-OBITELJSKA GOSPODARSTVA 400mil.lit.

Potporaproizvodnji 70%količina Mlijeko KomercijalniModelkapitalnih ulaganj s potporom 280mil.lit Proizvođači s potporom PROIZVOĐAČI

Nekomercijalni Potporadohotku (prodajamlijeka) 65.000

15% količina 60mil.lit.

Miljeko bezpotpore

15%količina Ostali Izvansustava Mlijeko nekomercijalniProizvođači bezpotpore be-.potpore 60mil.lit.

tranzicijskim zemljama. U zemljama članicama Europske unije EU9 (Njemačka, Francuska, Italija, Holandija, Belgija, Luxemburg, Engleska, Irska, Danska) prosječno se, u razdoblju od 1973.-1998. god., broj mliječnih farmi godišnje smanjivao za 2,90%.

Procjena otkupa u 2003. i mlijeko bez državnih poticaja.

U 2003., god. realno je planirati ukupan otkup mlijeka od 460 milijuna litara, od čega otkup od obiteljskih gospodarstava cca 400 mil. litara.

Od ukupnih količina mlijeka cca 70% mlijeka (280 mil. lit.) odnosilo bi se na komercijalne proizvođače koji ostvaruju novčanu potporu za prodana

mlijeko. Ostalih 30% količina mlijeka (120 mil. lit.) isporučili bi tržištu-kupcima mljekarama.

Obiteljska gospodarstva koja su izvan sustava poticanja proizvodnje, za ove količine mlijeka ne mogu ostvariti poticaje za isporučeno mlijeko.

Ovakvo će stanje nastati na tržištu mlijeka u 2003. godini kao posljedica definiranja razvoja poljoprivrede na osnovi administrativnog političkog pristupa a ne na objektivnim činjenicama i stanju proizvodne prakse. Smanjivanje broja obiteljskih gospodarstava koji su do sada bili u sustavu financijske stimulacije proizvodnje i prodaje mlijeka odvija se postepeno i ravnomjerno i to usporedno s povećanjem proizvodnje mlijeka i rastom broja komercijalnih proizvođača. Kao što je navedeno, u Europskoj uniji se kroz period od 25 godina broj mliječnih farmi godišnje smanjivao za 2,9%, a u razvijenim zemljama u tranziciji (grupa država koje 2004. god. postaju članice EU) dinamika promjena bila je intenzivnija. Godišnja stopa pada broja pro-izvođača mlijeka iznosila je i do 6%. Ova iskustva o godišnjem smanjivanju proizvođača mlijeka za oko 6% može se primjenjivati i na naše prilike. U odnosu na mliječno govedarstvo i za potrošnju od značaja je i mlijeko

Tablica 5: Mlijeko iz otkupa izvan sustava državnih potpora u 2003. god.

Mlijeko naturalno litara

Obračunsko

mlijeko litara (faktor 105%)

NEOSTVARENA SREDSTVA (za iznose potpore) Obračunska

litra - kn

Ukupno kn

42.000.000

44.100.000

(70%)

a.potpora dohotku b.ostali proizvođači Ukupno

42.000.000 84.000.000

44.100.000 88.200.000

Teži uvjeti gospodarenja (30%)

a. potpora dohotku b.ostali proizvođači Ukupno

18.000.000 18.000.000 36.000.000

18.900.000 18.900.000 37.800.000

60.000.000

63.000.000

48.510.000

Ukupno

a.potpora dohotku b.ostali proizvođači

60.000.000

Sveukupno

120.000.000

63.000.000 126.000.000

48.510.000 97.020.000

Ravničarsko područje

Mljekarski li,st 2/2003.

0,65 0,65

28.665.000 28.665.000 57.330.000

1,05 1,05

19.845.000 19.845.000 39.690.000

31

GOSPODARSTVO koje su do sada proizvodila i prodavala najmanja obiteljska gospodarstva .

Primjenom Zakona o državnim poticajima u poljoprivredi , ribarstvu i šumarstvu u 2003. god. za cca 30% količina mlijeka, i to za 120 mil. litara naturalnog sirovog mlijeka (126 milijuna obračunskih litara), ne će biti moguće ostvariti sredstva državne potpore u iznosu od 97.020.000

mna.

Analize i procjene posljedica ovakvog stanja ovisit će o poslovnim odlukama mljekara tj. hoće

li kupovati skuplje mlijeko za cca 30%. Mljekare mogu svoje potrebe za mlijekom podmirivati većim uvozom nego do sada, jer se cijene uvoznog mlijeka izjednačavaju s ovim skupljim domaćim mlijekom.

Mlijeko naših nekomercijalnih proizvođača ima znatno nižu kvalitetu od kvalitete uvoznog mlijeka.

Gdje je rješenje problema? Pokrenuti legalni postupak izmjene postojeće regulative koja se odnosi na državne poticaje za mlijeko i predložiti rješenje primjereno našim uvjetima.

OBITEW I DOM

Piše:StjepanKeglević, dipl. ing Naučavanje

Isusa Krista o ljubavi čovjeka prema svakom čovjeku, o ljubavi muža prema svojoj ženi, kako sinovi trebaju častiti svoje majke privuklo je mnoge žene u Jeruzalemu da su s uzbuđenjem pratile suđenje Isusa, te ga pratile s njegovom majkom Marijom na krvavom Križnom putu prema Kalvariji. Sve su ga žalile, a najhrabrija među njima, imenom Veronika, probila je kordon vojnika i dala u ruke izmučenom Isusu svoj rubac kojim je obrisao svoje znojno i krvavo lice. Ostavivši svoj lik na rupcu, vratio ga Veroniki.

Prema pobožnoj legendi Veronika je otišla u Rim gdje je i umrla, a njen rubac s Kristovim likom čuva se u crkvi Sv. Petra. Širenjem pobožnosti Križnog puta širila se pobožnost i prema sv. Veroniki koja je uključena u šestu postaju. Evo kako glasi opis njenog čina u jednom starom molitveniku.

«Među silnom svjetinom, koja se je naslađivala mukama Isusovim, našla se jedna pobožna žena, te požali Isusa. Ona mu pruži rubac, da otare svoje krvavo lice.

A za nagradu vraća joj Spasitelj sliku presvetog obraza svoga, utisnutu u rubac.

32

- Kako je lijepo ogledalo dobila sveta Veronika.

Ogledaj se i ti često u to ogledalo.»

Veliki talijanski pjesnik Dante Alighieri (1265.1321.) pjesnički je u 3. dijelu Božanstvene komedije («Raj») ovako povezao sv. Veroniku s nama Hrvatima: «Jer ja Bernarda njen sam preodani: ko čovjek, možda iz Hrvatske, koji Veroniku nam vidjet došao je, Pa pred tom slavom starodavnom stoji Zabezeknut, a misli mu se roje: «Gospodine moj Isukrste Bože, Takvo je dakle bilo lice Tvoje.»

Crkve posvećene sv. Veroniki nismo našli u popisima naših župa, ali njenih slika i kipova nalazimo često. U nas je možda najljepši u župnoj crkvi u Kloštru Ivaniću, gdje u baroknoj sceni Božjeg groba, ispred sedam kulisa, stoji među ostalima kip sv. Veronike u naravnoj veličini, a potječe iz 1756. U mjestu Sveti Petar u šumi (središnja Istra) u starinskim oltarima crkve Svetog Križa i varaždinskoj katedrali stoje veliki njeni kipovi od pozlaćenog drva. U gotičkoj kapeli Sv. Vida na Vrhovčaku poviše Samobora otkrita je zidna slika iza glavnog oltara koja prikazuje Veronikin rubac u toplim bojama. U Mariji Mljekarski li,st 2/2003.

--~

OBITELJ

I DOM

Bistrin, na brezuljku iza svetišta, podignut1 Je šec;ta Veronikira postajct 1wju Jf' izradio kipa1 Jos1p Poljan 1989.

Sveta Veronika neka bude nadahPuće i zaštitnica svih dobrih ljuc:11 koji pomažu nemoćnima, bolesnima stanma I osaml1emma [ u našoj teško1 prošlosti sv. Veroniki bile su slične om. djevojke, žene 1 majh ko1e su hrvatskim zarobl·eninma na kilometnma dugoP1 Križnom putu davale vodu i hranu 1 time izazvalt: b11espobjedničkih vojnika ko;1 c;uih gurah tukli · vrijtđali M 1.oge od 11.jihnosile '>U u sjećan11m;, iznemogla lic& hrvatskih stradalnika z:a koje msu vrijedila nikakva među:i.arodna prava 1običaji.

Draga ·e · oopularna w. Veromk& pa mnoge djevojčice dob1va1u na krsteniu n!eno ime: Ver.;.

Vjera, Venca, Vf'rcma ih po ruski Vjeročka te c;lave svo1e imendane na dan 4. veljače Mi se rridruž1mo r;!.\ov1m čec;titarima „ naiboljim žel j a.'lla.

Dao dobn Bog svima dugo I dobro živl1en1e ■

•

48327 Molve, B. Novakovića 12, e-mail: poler@kc.tel.hr,www.poler.hr

Veronika .leta/1 o/ta a _v. Kriza / "'b3.

tel. 048 / 280-457,280-458, fax. 048 / 892-452

proizvodiod polipropilenai polietilena

Rešetke od

iJJačve od polipropilena

___., ivsti 350 kg 310,00 kn 830 325,00 kn 1000X 980 366,00 kn dvijevrste pa 45x18 ili 45x13 Rešetke za krave- nosivosti 750 kg OVeličin 900 542,00 kn Rešetke iće i ostale sitne životinje Velič' 155,00kn DCIGI nn.,.....n • LAKO ČISTI

Wjekarski li.st 1/20().'J.

plutajući poklopac visoko kvalitetni polipropilen 0 38 x 100 cm 100 I 041 x100cm 1201 0 44 x 100 cm 1401

048x100cm 0 50 x 100 cm 0 54 x 100 cm

1701

180 I 210 I

2401 2701 3001

OBITELJ I DOM

LONČANICE KOJECVATU ZIMI Bez obzira

na to što je zima, u cvjećarnicama možemo pronaći cvijeće u loncu. Odlučite li se za kupovinu takve biljke ili je dobijete na dar, dobro je znati kako njegovati takve biljke.

ZUMBUL ~ Vrtni zumbul cvjeta od travnja do :U svibnja, no ako je lukovica pripremljena, ~ cvjeta tijekom jeseni i zime. Takve lukovice ~ nazivamo preparirane i najčešće dolaze iz p.., Nizozemske. Ako imate lukovice zumbula možete je sami preparirati. U jesen ih posadite u lonac sa zemljom tako da je vrh iznad zemlje. Lonac sa lukovicama smjestite na tamno i hladno mjesto dok se ne pojave izboji. Kada izboji narastu 7 cm visoko, lonac premjestite na svijetlo i toplo mjesto gdje će se ubrzo pojaviti cvjetovi.

Ovakvom metodom lukovica se jako iscrpljuje i može se ponovno preparirati tek nakon 2 do 3 godine provedene u vrtu. Pri kupovini zumbula odaberite biljku kod koje je otvoreno manje od polovice cvjetova jer će dulje cvjetati. Zumbule držite na temperaturi od 18° C. JAGLAC Na tržištu se mogu naći razne vrste jaglaca a odlikuju se bogatim cvatom i raznim bojama.

Uvjeti za sve jaglace su isti. Smjestite ih na temperaturi od 5 do 10° C, zemlja mora biti stalno vlažna a mjesto polusjenovito. Uzgajaju se isključivo u plastičnim loncima. Ako ste skloni alergijskim reakcijama, izbjegavajte dodir s jaglacima jer izlučuju alkaloid primin. Jaglaci su u prirodi trajnice, no kao lončanice se ponašaju

34

poput jednogodišnjeg cvijeća. Nakon cvatnje presadite ga u vrt na sjenovito mjesto, a u jesen ga ponovno unesite u kuću.

KALANHOA Kalanhoa potječe iz Afrike i spada u sukulente. Cvjeta od siječnja do lipnja sitnim mirisnim cvjetićima, crvene ili narančaste boje.

Zimi je držite na svjetlom mjestu i na umjerenoj temperaturi. Zalijevajte vrlo malo, a prihranjujte svakih 14 dana. Nakon cvatnje !JlOŽete je smjestiti na sjenovito mjesto u vrtu. Zelite li da ponovno procvate, od kolovoza je svakodnevno držite u mraku od 18 do 6 sati. Ako ne procvate, razmnožite je pomoću reznica. U proljeće uzmite vršne reznice i ukorijenite ih u vlažnom supstratu.

Reznice su ukorijenjene nakon nekoliko tjedana i tada ih presadite.

AFRIČKA LJUBIČICA Ova lončanica cvate gotovo cijele godine i česta je sobna biljka. Ako se držite pravila uzgoja, nagradit će vas obilnom cvatnjom. Prvo, nikako je ne držite na direktnom suncu. Zalijevajte je mlakom vodom, po mogućnosti kišnicom. Nikada ne močite listove. Osjetljiva je na suhi zrak, a zračna vlaga mora biti visoka i stalna. U podlošku lonca ne smije se zadržavati voda, a višak vode nakon zalijevanja može se zadržati najviše pola sata, nakon čega vodu treba odliti. Kada biljka cvate prihranjujte je dva puta mjesečno. Nakon cvatnje nemojte je zalijevati i prihranjivati. Stariji primjerci slabije cvatu i možete ih pomladiti dijeljenjem biljke ili listom.

PEPELJUGA Ova je biljka poznatija pod pogresrnm nazivom Cineriahybrida. U Europu je «došla»u 18. stoljeću i do danas je uzgojena mnoštvo sorata.

Jednogodišnja je biljka koja se kod nas uzgaja kao lončanica zbog klimatskih prilika. Cvate krajem zime i početkom proljeća. Cvjetovi su živih boja, ružičasti, bijeli ili ljubičasti. Ako nabavite biljku koja još nije u punom cvatu, držite je na temperaturi nižoj od 10° C, i moći ćete puna dva mjeseca uživati u njenoj cvatnji. Pepeljuga traži puno vode, a prihranjuje se svakih 14 dana. Ako je biljka izložena propuhu ili je temperatura u prostoriji previsoka, mogu je napasti biljne uši. w

Mljekarski list 2/200:J.

PONAVLJANJE

JE MAJKA

ZNANJA

Koninkrijk der Nederlanden Piše: Stjepan Keglević, dipl. ing

Zemljopisni položaj Nizozemska je malena vrlo napučena zapadnoeuropska zemlja površine 32.437 km 2 kojoj je na istoku Savezna Republika Njemačka, na jugu Kraljevina Belgija dok ju na sjeveru i sjeverozapadu oplakuje Sjeverno more u kojem se nalaze zapadna i istočna Frizijska otočja. Sjeverno more duboko na sjeverozapadu ulazi u kopno stvarajući slatkovodni zaljev Ijselmeer, koje je odijeljena od mora umjetnim nasipom širokim 32 km.

Od ukupne površine Nizozemske četvrtina leži niže od morske razine, a osmina je u istoj razini.

Duž obale diže se 5 km širok i 6 m visok pojas dina. Dine su nastale nagomilavanjem pijeska i mulja koje morska struja i valovi nanose na obalu.

Iza pojasa dina pruža se široko područje močvar­ nog tla koje je niže od razine mora. Znatan dio tog tla su mudri i marljivi Nizozemci isušivanjem pretvorili u vrlo plodne poldere. To otimanje tla moru počelo je već u 15. stoljeću kada su pomoću vjetrenjača crpili vodu i odvodili je kanalima. U 19. stoljeću uvedene su crpke na vodenu paru pa je 1852. isušeno cijelo Haarlle-msko more. Na tom polderu nalazi se danas velika zrakoplovna luka Schiphol, četiri metra ispod razine mora. Velika su to djela koja bi se mogla smatrati svjetskim čudesima. Tri europske rijeke: Rajna, Schelda i Maas utječu svojim razgranatim ušćima u

Mljekarski fi,st 2/2003.

DEUTSCHLAND

Sjeverno more čineći u Nizozemskoj mnoge korisne vodene puteve.

Na krajnjem jugoistoku je ravnjak visok 150200 m koji na jugu prelazi u ogranke Ardena.

Klima je oceanska s prosječnom srpanjskom toplinom od 17-18 °C. Godišnje oborine iznose do 850 mm, magle su česte jeseni i zimi, a sunčanih dana ima samo 60-65.

Stanovništvo U Nizozemskoj živi 15,919.000 stanovnika što znači čak 383 po 1 km\. Nizozemaca je 95,8% među koje je uključeno 360.000 Frizijaca.

Turaka ima o,9%, Marokanaca 0,3%, a toliko i Nijemaca i ostalih. Jezici su nizozemski i frizijski koji pripada sjeveromorskoj grupi germanskih jezika, a sličan je engleskom. Po vjeri je 36% rimokatolika, 26% protestanata, 3% muslimana, oko 6% Židova, a oko 30% izjašnjava se bez religije.

Porast stanovništva je kao svugdje u Europi samo 0,6%, a nepismenih je ispod 5%.

35

PONAVLJANJE

,JE MAJKA

ZNANJA

Krunjenje kraljiceBeatrix 30. 04. 1980.

Državno uređenje Nizozemska je izborila nezavisnost od Španjolske godine 1648. i postala kraljevinom.

Danas je ona parlamentarna kraljevina nasljedna i po ženskim prvorođenim članovima obitelji Orangepa. Vlada kraljica Beatrix koja je udovica od 2002. Prestolonasljednik je princ WilliamAlexsander. Parlament se sastoji od Prve komore sa 75 članova i Druge komore sa 150 zastupnika.

Kraljica imenuje premijera. Vlada je koalicijska i sastoji se od Kršćanskih demokrata (CDA), Lijst Pim Fortyn (LPF) te Narodne stranke za slobodu i demokraciju (VVD).

Narodni blagdan je 30. travnja, Kraljičin dan.

Državna uprava je podijeljena na 12 provincija.

Od prekomorskih posjeda ostali su Aruna na Karibima 193 km2 površine i Nizozemski Antili 800 km\ koji se sastoji od pet otoka. Imaju svoj parlament i guvernera.

Gospodarstvo općenito Sudjelovanje privrednih grana u ostvarenju bruto društvenog proizvoda jest kao i u drugih

,'/6

Kral1icaBeatrtx - danas razvijenih europskih zemalja tj. da poljoprivreda sudjeluje s malih 3%, industrija s 27%, a razne uslužne djelatnosti s visokih 70%. Po glavi stanovnika godišnje se ostvaruje visokih 24.970 $.

Nezaposlenost je 2001. god. iznosila samo 2,6, a inflacija 1.9%. Vanjska trgovinska bilanca je pozitivna jer je izvoz vrijedio 231,3, a uvoz 205 milijardi $. Izvoz donosi Nizozemskoj polovicu njenih ukupnih prihoda koji većinom ide u zemlje UE. Najvažnije industrijske. a po tome i izvozne grane su: prehrambena industrija, industrija kemikalija i petrokemikalija, automobilska industrija, ind. trgovačkih zrakoplova, ind. elektro opreme, računala i mikro-elektronike.

Najveća izvozna luka je Rotterdam, koja je svojim mogućnostima na1veća u Europi i svijetu.

Poljoprivreda Iako je Nizozemska mala zemlja ipak njena poljoprivredna obradiva površina iznosi 1,95 milijuna hektara što je 5no od ukupne površine države. Najveći dio tj. oko 1.11 mil. pokrivaju travnjaci, koje koriste goveda i ovce.Za ratarske

Ml/ekarski lLSt 2/2003.

PONAVLJANJE

Poznaticvjetni'marketAalsmeer kulture, najviše za pšenicu, krumpir i sladornu repu koristi se 800.000 ha. Za povrće i cvijeće 110.000, od kojih je 10.000 ha je pod staklom ili folijom. Kukuruz siju na 230.000 ha, ali uglavnom za silažu, a za zrno ili klipove samo na 10% površina. Poljoprivredna i stočarska proizvodnja izvanredno je visoka i učinkovita tako da se iznad potreba za prehranu vlastitog stanovništva proizvodi: povrća 250%, sladora 190 %, krumpira 190%, sireva čak 320%, maslaca 150%, jaja 255%, svinjskog mesa 275% itd. Viškove izvoze, pa tako poljoprivreda znatno doprinosi pozitivnoj izvoznoj bilanci.

U govedarstvu Nizozemske prevladava crnobijelo govedo, potom crveno-bijelo te holsteinfrizijsko. Prosječna godišnja proizvodnja mlijeka po kravi je oko 7.500 kg, ali količina od 9-10.000 kg nije više iznimka. Mlijeko crveno-bijele pasmine sadržava 4,45% masti i 3,53% proteina. Nizozemska je po proizvodnji mlijeka deveta zemlja na svijetu sa 11,188 milijuna tona godišnje.

Mliječne krave oko polovice uzgajivača danonoćna su na otvorenom s time, da se na jednom ograđenom pašnjaku nalaze što kraće tj.

2-5 dana. Uzgajivači koji noću dovode grla u prostorije daju im kukuruznu silažu jer se njome bolje koriste proteini iz trava. Bez ispaše je vrlo mali broj mliječnih krava. Zimsku prehranu su potpuno izmijenili, a sastoji se od silaže i sasvim malo sijena.

Glavna zasluga za izvanredni razvoj poljoprivrede pripisuje se 100 godina staroj Poljoprivrednoj savjetodavnoj službi Nizozemske vlade Mljekarski li,st 2/2003.

JE MAJKA ZNANJA

koja 1993. privatizirana i naziva se «DLV AGRICONSULT» sa sjedištem u Wageningenu.

Ova nova organizacija zapošljava 720 osoba, od kojih su 560 visoko obrazovani poljoprivredni savjetnici. Godišnji proračun se kreće oko 50.000.000 USA $ od čega dvije trećine dolazi od samih farmera i njihovih uglavnom zadružnih organizacija. Broj proizvođača bio je krajem stoljeća 111.000, a prevladavaju uzgajivači goveda (39.000).Za ove podatke zahvaljujemo se Hrvatskom zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu službu u Zagrebu.

Nizozemska - Ujedinjena Europa Hrvatska Nizozemska je u samim temeljima stvaranja europskih integracija jer je već 1992. pristupila Zajednici za ugljen i čelik, zatim Ekonomskoj zajednici, Atomskoj zajednici sve do Ugovora o Europskoj uniji 1.studenog 1993. U njenom glavnom gradu Amsterdamu sklopljen je 1999. poseban ugovor koji stvara «Prostor slobode, sigurnosti i prava» Nizozemska je priznala nezavisnu Republiku Hrvatsku 15. siječnja 1992. i osnovala u Zagrebu svoje Veleposlanstvo u ulici Medveščak br. 56.

Ovo veleposlanstvo surađuje s našim Ministarstvom za poljoprivredu i šumarstvo, a sudjelovali su sa svojim DLV Agriconsultantom u našem projektu: »Privatizacija bivših državnih imanja».

Krajem prošle godine Centar za stočarstvo Veepro Holland organizirao je za naše stočare i mljekare seminar za tri slavonske županije.

Po cijelom svijetu, tako i u nas, šire se lukovice, presadnice i sjemenje uvijek novih sorata prekrasnog nizozemskog cvijeća.

37

OBITELJ I DOM

temperaturama zraka i do -20 celzijeva. Ozimim AGROMETEOROLOGIJA ratarskim kulturama spomenute minimalne OD

o

2 o

~ (I)

E

Poljodjelskih radova trenutno nema.

Zvuk traktora nestao je s naših polja pa ~ samo jato crnih vrana otkriva svu ljepotu ;o njiva prekrivernih gustom maglom. No, u ~ ove duge zimske dane kada se dim u pušnicama stidljivo provlači između kobasica i slanine, marljivi poljodjelci ....,. pažljivo računaju koliko su ove godine ~ uložili i truda i novaca, a koliko se njihov trud po blatu, kiši i suncu isplatio. ~ Međutim, poljodjelce koji su posijali ~ pšenicu i ječam brine kako će spomenute '"- kulture prezimiti. Od sjetve do danas spomenute kulture nisu trpjele od suše, tlo je bilo relativno toplo, a snijeg ih štitio od golomrazice.

Snijega na tlu tijekom prosinca skoro i nije bilo. No, već početkom siječnja njegova je pojava iznenadila samo one koji se brinu o cestama, ali ne i poljodjelce. Uživali smo u blještavilu snijega visine i do 50 cm, ali ne i minimalnim ~

j

temperature zraka nisu naškodile jer su se temperature tla na 2 cm dubine kretale samo oko 1 ili 2 celzijeva stupnja. Dakle, ispod snijega je bilo relativno toplo. .

I tako, u nadi da će snijega biti još i tijekom veljače, spomenimo da se u našem svakodnevnom govoru za različite vrste snijega koriste i različite riječi. Pršićem zovemo snijeg koji je sitan, suh i zrnat te na odjeći ne ostavlja mokri trag, a kada pada u zraku vidimo svjetlucanje sitnih kristalića.

Snijeg pun vode zovemo susnježicom. Taj je snijeg izrazito težak te se pod njim lome grane drveća. I upravo zato taj snijeg voćarima nije po volji. Polomljene grane u voćnjacima nenadoknadiva su šteta jer kad dođe vrijeme rezidbe nastaju problemi i nedoumice kako pravilno izvesti spomenutu rezidbu. Eto, to je razlog da:ne samo voćare, nego sve one koji oko kuća imaju živice ligustruma podsjetimo kako mokar snijeg moramo što prije otresti s grana. Djeca se naročito vesele snijegu kojega zovemo ponovac.

To je snijeg koji je napadao na već postojeći snijeg. Snijeg na koji još nije stala ljudska pa ni životinjska noga zovemo cijelac i njegova je sudbina u rukama svih ćudi vremena.

lll)

.S

U polju počinje prihranjivanje ozimih

! ci· usjeva dušičnim gnojivima i kompleksnim

:a gnojivima većim sadržajem dušika. Krajem ·o mjeseca započinje sjetva jarih usjeva. Livade g... treba drljati i prihranjivati. Ako se na ~

livadama nakupila voda treba je ispustiti.

Ako vremenske prilike dopuštaju, u vinogradu može početi rezidba. Osim toga, mogu se obaviti i svi · propušteni radovi: ~ kopanje jama, vađenje starih i oštećenih trsova, popravak armature, gnojidba stajskim i kompleksnim mineralnim ojivom, nabava cjepova i sredstava za zaštitu.

U voćnjaku - uređivanje voćaka, prihrana i · ska zaštita.

U povrtnjaku topla klijališta punite ioenergetskim materijalom i kvalitetnom ·jališnom zemljom. Povrće sijana u siječnju sada treba njegovati. U zaštićenom prostoru sijati rane

38

sorte kupusa, kelja, cvietače, ra1c1ce, paprike patlidžana i korabice, a na otvorenome: bob, cikla grašak, luk, mrkva, peršin i rotkvica. N otvorenom sadi češnjak, krumpir, rani kupus kelj, luk kozjak i artičoke. Rajčicu saditi zatvorenom prostoru.

U vrtu započinje rezidba živice. Vrtni ala pregledajte, popravite ili kupite novi. Ako zemlj nije smrznuta, možete saditi neke vrst lukovičastog cvijeća.

Narodne uzrečice: Ako se mačka u veljači sunča, u ožujku ć opet za peć.

Bolje vidi u veljači gladna vuka nego u košulj" čovjeka.

Matija led razbija, ako ga nema, sprema.

Kakva Pepelnica takva cijela korizma. Što burnija Svijećnica, to ljepše proljeće.

Ml_jekarskili-Yt2/2003.

VAŠ LIJEČNIK V

V

M0%EMO LI ZIVJETI PREKO100 GODINAI g

~

Za vrijeme prošlog stoljeća, prosječna očekivana dužina ljudskog vijeka u Americi

povećala se za skoro 30 godina i još se

uvijek povećava.

Znanstvenici se već dugo pitaju gdje su -u točno biološke granice ljudskog života. Neki ~ od njih, oslanjajući se na izvore toliko stare ~ kao Biblija i toliko nove kao što je istraživanje gerontologa Roya Walforda sa sveučilišta u Los Angelesu, vjeruju da možemo živjeti i do 120 godina. Drugi pak misle da nam je tijelo tako konstruirana da se «raspada» nakon 85 godina života.

Za vrijeme prošlog stoljeća, prosječna očekivana dužina života (kod poroda) u Americi, povećala se za skoro 30 godina i još se uvijek povećava. Kako se znanje o ljudskom zdravlju i medicini povećava, sve više ljudi živi duže od svoga 85. rođendana.

Dobra i sretna kombinacija genetike, sreće i zdravog načina života, koji uključuje razumnu prehranu i redovnu tjelovježbu, može vam omogućiti da živite godine i godine duže nego što sugeriraju prijašnji limiti i da živite u daleko zdravijem stanju.

Prema podatcima američke vlade to se već i događa. U 1980. bilo je u Americi 14.200 stogodišnjaka. U 1985. godini njihov se broj popeo na 25.400.

1994. ured za popise stanovništva izvještava o 49.894 Amerikanaca koji su bili u dobi od barem 100 godina. Službene procjene o broju stogodišnjaka koji će živjeti u 2010. godini kreću se od 75.000 do 108.000.

Profesor James Carey, sa sveučilišta u Kaliforniji koji vodi istraživački program na Nacionalnom institutu za pitanja starenja, kaže: »U prosjeku, današnji 65-godišnjaci su mnogo zdraviji nego što su bili njihovi vršnjaci unatrag nekoliko desetljeća. Prije 50 ili 100 godina, organizam ljudi bio je oslabljen već u dobi od 60 ili 65 godina. Sada to može biti 85 godina. Mi ne znamo što će se dogoditi u budućnosti.»

Usprkos Careyevog opt1m1zma, neki znanstvenici smatraju da mi ne ćemo nikada živjeti mnogo duže nego što živimo danas.

«Osnovna stvar je u tome da postoji biološki limit u vezi s vremenom do kada postoji reprodukcija za određenu vrstu» - kaže prof. Jay Olshansky s Medicinskog fakulteta u Chicagu. o > :

Mljekarski li.st 2/2003.

On misli da živa bića nisu tako stvorena da žive mnogo duže od dobi u kojoj su još reproduktivna sposobna i aktivna. «Kao rezultat toga» - on kaže «vrlo je malo vjerojatno da očekivana dužina ljudskog života bude mnogo duža od 85 godina.»

Stručnjaci smatraju da će u svakoj generaciji biti mali pomaci koji će pridonijeti povećanju očekivane dužine života. Oni kažu, dodati godišnje čak samo mjesec-dva, tijekom vrmena može značiti znatno produženje.

Dugovječnost tek nakon promjene stila života S obzirom da se ove promjene neće dogoditi preko noći, znanstvenici vjeruju da oni ljudi koji obave određena prilagođavanja u načinu i stilu života mogu postići duži očekivani vijek.

Dugovječnost je «paket» koji sadrži u sebi mnogo toga, od ispravne prehrane i odgovarajuće tjelovježb~ do nepušenja i življenja u zdravom okolišu. Sto se tiče očekivane dužine života mnogo od svoje sudbine ljudi imaju u svojim' vlastitim rukama.

Neki stručnjaci smatraju da je u svemu tome najvažniji naš stav prema starenju. Čak i sada ima mnogo ljudi koji nisu baš oduševljeni idejom da žive duže, jer povezuju duboku starost sa slabošću i senilnošću. Međutim, mi znamo da ne mora biti tako. Sve dok ljudi posjeduju zdravlje i vitalnost, njihov stav prema određenoj dobi može govoriti da to za njih ne predstavlja neku posebnu starost.

Danas mnogi mogu očekivati da će biti iznenađujuće zdravi usprkos njihovoj visokoj dobi.

39

Vitaminsko-makromineralni premiks s erobiotikom namiienien izradi krmnih sm1esa za mhiečne krave Svakodnevnom primienom u količini 100-200 grama po kravi osigurava se: 1.000 000 i. j. vitamina A 1.000 mg vitamina E 9.000mgZn 6.000mg suhogaktivnog kvasca Ca:P2,5:l Mg5%

ii Privlačan okus i miris note.žen omier sfora

ii Uravnote.žena kombinaciia vitamina i minerala

i/ Suhi aktivni kvasac - probiotik za visoku proizvodniu mliieka

Proizvodnjo veterinorskih proizvoda, dru!tvos o;IGničenom odgoro111ol6, Svefonedjeljska 2, Kalinovica, 10436RokovPotok, Hm,t,L,

PIONEER SJEME d.o.o.

Ču 1n ·

sta28/210040 ZAGREB

Tel 012958-000FaxO

hp

88-746

Sitrni ftlJIJ,ffllllt~ 111.

Light

Liptauerski

Provence