Mljekarski list 8-1999

1999.Mljekarski KOLOVOZ. ZAGREB &

list

XXXVI. er GODINA Za M

MLIJEKO

JE

A

ZDRAVE

ZA

BOLESNE

ZA

DUGI

=

MEKE)

LIJEK, VIJEK

[XoSKKeth

=

KOLOVOZ,

Mljekarski list 1E

MLIJEKO

LIJEK,

BOLESNE

ZDRAVE

ZA

A

Za

DUGI

99.

VIJEK

0351-9104

ISSN Prof dr.

Zvonimir Štafa renzivno Korištenje (košnja, napasivanje) Dr. Stjepan Feldhofer ost minerali hranidbigoveda dipl.ing.

Josip Haluška, sc.

,

sc.

u

—

Hrana

-

glavnitrošak u proizvodnjimlijeka |

Jagačić, teladi načela

dipl.ing.

Nikola

OSTI

uzgoja

Osnovna

Dipl.vet. Antun iliacetonemija krava

Ketoza

Str. 12

i

St

Vibrioza (Vibriosis) goveda

13

Stjepan

dr. Ivo Belan

dipl.ing.Stjepan dr. Stjepan dr. Zoran

Feldhofer

-prevencijaiotkrivanje

Mastitis

Str. 14

Vesna

Mio

Grgić

Str

Str. 18-20

aje šodane

Str. 21-22

Bulić,dipl.ing.

goveda Hrvatskoj ić Doc. dr.

Grgi Zoran okrupnjavanja gospodarstava posjeda Potrebe obiteljskih bave koja mlijeka proizvodnjom Damir Rukovanjski, dipl. ing.

Tuništena, po kravi je devastirana godišnje Opreme “proizvede 5.700 litara mlijeka Damir Rukovanjski,dipl. ing.

Brojno stanjerasplodnih

15-17

dipl.ing.Darko Kantoci dipl.ing. Stjepan Keglević Sinković dipl.ing.Karmen Štafa prof.dr. Zvonimir

Džidić

Mr. sc. Alen

*

Brlek

muzara

Stjepan Banožić

Dr. sc.

Redskoijaki kolegi: Banožić dr.

Kostelić

d

Republici

u

se

a

ž

;

Redaktorica: Vera jiVolarić dipl. ing.

Krave

Sin. 22

urednica: Tehnička Mirna Božičević

Str. 23-25

naše Gospe

Crteži:

Govedarstvo

Str. 26-27.

Božičević

istočne Slavonijeu 18. i 19. st.

-

Str 28

Zagreb

:

A

Seko

ia

sude. ne jek poni Darko ing.

Kantoci, dipl.

Ca

Uprava i uredništvo: Zagreb, llica 31/11

Kakvo

Str. 32-33

tel.:01/ 424-420 424-420 :

4,50 kn

Orbis

priprema

Str. 35

i

tisak:

d.d., Ilica 65, Zagreb

:

=

Str. 36

Datum

IZLAZAK ji ZALAZAK SUNCA

Izlazak Zalazak

Mljekarski

list

tlo ikakva oi

Sin 34

Cijena: Grafička

:

<ant

4812-410 fax: 01/

KeglevićDječja prijateljstva Stević Dr. Ivo Belan

dipl.odgajateljZrinjka

ž

mljekarska udruga,

Hrvatska

Pralik Josip Haluška, dipl.ing.

Str. 25

Katarina-Zrinka

i izdavač:

|

Stjepan Keglević,dipl.ing.

Lektorica: Čičmak

Vlasnik

|

Keglević, Kronika čovječanstva dipl.ing.

Stjepan

ing.

dipl.ing. Nikola

vraćaju ina Orlovnjak

se

Prof.dr.sc.

OSIJEK

Miletić (1923.

1999.

Silvija -

ZAGREB

10.08.

5.38

5.49

20.08.

591

6.01

31.08.

6.04

6.15

10.08.

20.02

20.15

20.08.

19.47

19.59

19.26

19.39

31.08.

KRMNE

KULTURE

dovoljno bjelančevina za što izneproizvodnju mlijeka je listu br. 5.

Mljekarskom korištenje (košnja, masi Međutim,takovoj zelenoj trava odnosno košenoj vlatanju napasivanje) doprije cvatnje djetelina, suhe tvari i voljno energije koju zelenom krmom u Piše: treba dnevnom obroku dr. sc. Zvonimir namiriti jeseni trajanju Štafa prof. od 180 do 200 dana. treba iz izvora Smjese drugih (kvalitetno sijeno, odabrati tako da Na farmama većim odgova-silaža kukuruza, brojem koncentrat). edafskim stoke kvamogu rajućim uvjetima uspješna proizvodnja Budući da kasno Sastavu litetne krme približava uspjehom uzgajati. smjetijekom vegetacije rok i načinu može ljetni sjetve (druga p olovica se, uporabe, proizvoditidjetetla i klimi treba linskim kolovoza, početak r ujna) o vdje prilagoditi smjesama(DS),djete-tipu iznosimo ukratko tehnoi upolinsko travnim travno agrotehniku proizvodnje (DTS), nekih biti tako i travnim logiju proizvodnje smjesa porabe, djetelinskim (TDS) određenom dešena da koje području odgovarajućom smjesama(TS).Smjesetrebaju će mogu može biti tako da preporučiti, kojima uspješno sastavljeneosigu-mehanizacijom obaviti. kvalitetnu krmu od propolučiti odgovarajući uspjeh ravaju ako do kasne Vrste i proizvodnji poduvjetom, farmama Na pa ljeća jeseni. u sije najagrokultivari duže koristiti potrebama smjesa prilagodi češće trebaju jednasmjesa uporabu tehnika. zelenu krmu ranih zelene krme što (smjesa travnjaka, odnosno kasnih Za vriNakon žetve strnište treba kultivara). odgovara potrebama, jerje pliduže naročito krme korištekorištenje tko ili da odgo- jemepristizanja poorati, potanjurati kultivrlo kratko i velika tlo žetveni ostaci i strn. varaju potrebi poliploidni nje proljeće vari odnosno intenzivnoj proizvodnji.

Prije oranja, tanjuranja, Budući da mogu pristiže može izvesti kasnije Produženim odnostoci korištenjem stajski gnoj duže koristiti zelenu krmu. i krma tlo. često već gnojovka unijeti daje cvatnji, Također dakle unosi i mikultivari pa ju ocvala, nekvalitetna, Diploidni pogodni neralna stoka nerado kraće gnojiva, fosfor, kalij, jede. ranijuuporabu(i kiselim to kultivari Da bi visoka gdjeje moguće,(na vrijeme).

Diploidni osigurala tlo kalcificira.

Početkom lošu tlima) prikladniji proizvodnju sijenaproizvodnja potrebno je kolovoza tlo duboko više suhe tvari zelenu krmu mokrih (30jerimaju zelenoj (naročito Duboka obrada više od lakše davati koncentriranu 35 (40) c m). masi,stoga siliraju travnjaka) 30 em, lucerne i krmu kao potrebna je provenjavanje. dopunu. osnovici. Nakon smjese njenoj Kako utječe vrijeme košnje Spretnim kombinacijama slijeganja tla, neposredno prije kakvoću krme iznešeno nih i kasnih vrsta je kultivara, tlo kolistartnom sjetve, gnoji listu 5 i 6 i formi Mljekarskom broj diploidnih poliploidnih činom gnojiva (NPK). godine. postiže ravnomjernije prispiAko krme ilitrava izvotrava, smjesa jevanje Predsjetvena priprema uporabu(od koristi di vratilom do ranog vrijeme, prije plitko (4- cm) proljeća, tijekom ljeta pašnjaka faze ili do slične čime i 5 pritišću generativne jeseni) početkavaljkom koja kakvoće, ujedno odnosno kontinuitet metlitlo. izvodi ishrani klasanja (ljuljevi) osigurava ravnaju Sjetva stoke farmi od dobro će do (ostale trave), osigurava sijačicama kojima proljeća čanja Smjese

intenzivno

visoku

za

seno

u

u

-

u

nema

u

se

s

u

s

se

se

vremenu

na

osnovnu

a

ona

mora

se

se

u

a

se

u

se

nas

se

se

uz

za

s

ne

za

se

u

u

u

unesu

masa.

se

se

za

se

sno

u

u

se

su

osnovna

a

za

su

se

za

se

uz

u

se

se

s

ore

uz

za

na

na

ra-

a

u

se

ove

se

se

za

s

se

na

s

a

se

u

na

se

se

se

Mljekarski

list

moo

a

E

OO

ORO

vea

IKRMNJE

KULTURE

unijeti sjeme.

Sije dva da bi ostalo - iz bilo smjera, povrkojeg razloganezasijane šine. Dubina treba biti 1 do sjetve

moći

u

tlo

se

u

ne -

3em.

sjetve povaljati po mogućnosti laganim valjkom Nakon

tlo treba

kolutastim.

povoljnim lucerne uzgoj predlažesmjesa intenzivno zelenu korištenje krmu i Od lucerne sorata sijeno. domaće sorte: predlažemo Osječka 66,Osječka88,Zdravka, Mirna i druge.

Sastav Od sorata smjese djeteline Na

tlima

vrlo

za

se

za

za

| povoljna povoljna | Manje povoljna staništa lucernu | | zacrvenudjetelinu zacrvenudjetelinu | kg/na kglha kglki kg/ha kg/kj kglki Vrlo

predlažu lucerna 18 i Nada ali mogu se (poliploidne), djetelina koristiti i kultivari drugi (sorte). bijela djetelina ili Talijanski ljulj 2,5 westerwoldski oštrica 6,0 Klupčasta domaće

sorte

tla

za

crvene

se

staništa

Vrlo

Croatia

crvena

10

6

3,5

12

7,2

-

-

-

-

-

-

15

5

3,0

-

-

3,5

-

-

6

3,5

2

1,2

12,5

7,5

6

ci

bijele djeteline engleskivlažnijim dlaže te Regal(intermediarna), uvjetima)klupčasta oštrica, ililadino teškim tlima i trstitipa (krupnolisne). vlasulje kaste malim Od sorata udjelom d jetelina talijanskog ljulja vrlo tlima luili (na od povoljnim predlažuBDilana, cernom), Tetraflorum Barmulmanje povoljnim 9, poliploidnih tlima osnovici i ali i bijele traih, Mir, druge. djeteline ladinoforme).

Od oštrica klupčastih predlažu osnovici Smjese i klupčaste B- Barauka, druge. oštrice i trstikaste vlasulje dospi17, Navedene trebale bi smjese projevaju uporabu ranije od 2 osnovici trajati godine (na i duže intenljeće traju, podnose do 4 pa djeteline) godinezivnije Uz korištenje. gnojidbu osnovici (na lucerne) povoljnim dušikom visoke osiguravaju prii intenzivnu uvjetima gnojidbu. i teškim tlima često i Od

sorata

pre-

klimatskim

u

-

se

a

na

s

se

s

a

a

na

na

crvene

-

na

se

za

u

crvene

u

uz

nose

na

mogu uporabuvlažnijim uvjetima, koriste česta čemu (vrlo košnja) napasivati pri osiguravaju našim 6 do 8 kopoveuvjetima smjese tijekom vegetacije ćanim trava vrlo poudjelom (ljuljeva, rištenja (turnusa), i čak i više. pa [il talijanski, westerwoldski, voljnim uvjetima Za

vrlo

intenzivnu

a

se

se

u

s

a

Mljekarski list

u

i

HRANIDBA

Ostali

minerali

u

obrocima

hranidbi

litru

goveda

i to

oko

mlijeka.

0,63 Mg g

na

(Na) vrlo defiNatrij je preživača citaran mineral. Sva krmiva biljna siromašna natrijem, potrebe više goveda još povećavaju velike količine zbog kalija zelenim krmivima. otežava Kalij kao jeslučaj resorpciju natrija,što i kod magnezija.

Općenito, djelovanje natrija je usko djelovanje kalija elekorganizmu.

Natrij jeglavni NATRIJ

u

(nastavakbroja 7/99.) iz

su

a

organizmu).

Stjepan nalazi mekanim magnezija mišićima i živcima. tkivima, resorbira buraMagnezij tankom i debelom gu, knjižavcu, crijevu.

Resorpciju smanjuje lika količina kao i amonijaka, sulfati i citrati iz kalij, kalcij, teško s e trolit međustanične tekućine i krmiva, koji spajaju soli. Veliki i topljive utjecaj plazme, kalij magnezij i elektroliti unutar stanične tekuslabiju resorpciju iskorištavanje i dušik ćine i vrlo održamagnezija imaju k alij koji Minerali važni krznačajni sastojci nalaze velikom osmotske i acidobazične miva rast i postotku vanju potrebni održavanje i ravnoteže Na mladoj proljetnoj travi, stoga organizmu. taj zdravog životinjskog organizma, nedostatak kao način loš i magnezija očituje natrij sprječava utjecaj izmjenu tvari, resorpciju bolest veće količine i sluznice “pašne tetanije" mišićnu i živčanu praćena zu, kalija aktivnost, i sluznisintezu i grčevima, poremećajem svijesti povoljno djeluje stanje djelovanje hormona, kod krava i kretanja istjeranih enzima i aktivnih organa. probavnih porođajnih drugih tvari, lako vodi i proljetnu i pašu.

Natrij otapa mliječnost, plodnostreproduktako može resorbirati Pojavu Obično “ pašne t etanije" sprjepasivno ciju. najviše naglašava čava veća kroz sluznice prisutnost leguminoza važnost i fosfora difuzijom buraga, kalcija (Ca) (P) tratini. i čine kosti i kapureknjižavca.

Ipak najviše koji temeljnu građu resorbira zubi Magnezij utječe Sadrže ih podražljisirištu, dvanajstoživotinja. mnogi vost sustava, i živčanog sudjeluje palačnom crijevu (duodenumu) organski spojevi, sudjeluju masti i debelom Voda mijeni ugljikohidrata, (kolonu). crijevu gimprocesima izmjene tvari, utjefosfovrlo kao i bjelančevina, ču konoksidativnoj je značajna resorpciju podražljivost živaca, i burasuvišnih količina rilizaciji, potreban je staniizlučivanje trakcije mišića, propusnost ga iz govim mikroorganizmima tekućine i neke koji natrija organizma. hranjive mikrobne staugrađuju aktivnost nekih hormona svoje Natrij pretežito izlučuje tvari, nice. kraćom. vode i i Dovoljno pitke enzima, mliječnost plodnost žitaricama ima U krava. vrlo široko 0,13temeljna jepretpostavka Dakle, imaju što tabolizam i -0,19% magnezija, jedva natrija izlučivanje, djelovanje (opisano Mljekarminimalne goskom listu br. dovoljava 1999. potrebe gootklanja otrovanja opasnost 5, god.). veda.

Više luveda da živomagnezija imaju Pored i fosfora natrijem slučaju kao kalcija lucerne veću količinu soli. (sijeno 0,22 0,26 tinje pojedu mineesencijalne (nezamjenjive) %),pšenične Krave dobivati oko 15posije (0,55%), rale treba moraju jošspomenuti: čme uljane ilioko 2 g suhe (0,51%), repice sojine30 g Na/dan Na/kg gnezij (Mg), natrij (Na), kalij (K), (0,43%)i suncokretove sačme tvari krmiva.

U krmiva obično bakar sumpor (S), željezo (Fe), obliku soli klo(0,31%). dodaje natrijeva kobalt mangan (Cu), (Co), (Mn), Potrebe krava rida magnezijem cink (NaCI, 0 ,4molibden kuhinjske jod(J), (Zn), (Mo) višestruko vrisadrži oko 39% povećavaju i selen soli) koja čistog 0,5% (Se).

Krave jeme laktacije. moraju natrija. dobivati oko 30 do 60 g ili Mg/dan MAGNEZIJ KALIJ (Mg) oko 2 do 8 g suhe tvari (K) Mg/kg količina Za razliku od treba Najveća magnezija krmiva. S većom mliječnosti natrija, kalij lazi kostima 70% nalazi dodavati više stanicama krmnim (oko ukupprimarno magnezija Piše: dr. sc.

Feldhofer

ne

količine

Ostatak

u

se

se

u

u

se

u

ve-

vezano

za

u

u

na

a

su

su

su

se

za

u

u

u

se

u

osmo-

na

na

na

ca

se

u

se

se

u

se

na

u

u

u

mno-

za

na

a

ca

za

za

u

na

se

mo-

na

samo

za

me-

za-

u

a

u

cerna

-

sa-

ma-

se

u

za

se

za

na-

se

u

se

u

u

Mljekarski

list

//RAN

DBA

X;

8-10

sumpora povezano jepotrebno bjelančevinama djeluje organizma tvari suhe bakra iz krmiva. aminokiselinama kim Ima ga mnogo mg u zelenoj (CU/kg natrijem.

Osobito obilno ako sumpor plodnosti poremećaji krmiva), potreban je je krmi,posebice od 3 mg već ako dodatkom hranidbu i dušičnim nastaju jemanje goveda gnojena kalijevim suhe tvari krmiva. čemu buragovi mikroorgapri Cu/kg gnojivima.

Stogakoncentracija miteško resorbira nizmi brzo Bakar ovisi kakvoći krmivima sumpor ugrađuju kalija 5-10 % iz i bjelankrmiva), porijekla svoje (samo neralnog crijevu vegetacije. gnojidbi stadiju tla, iz izmetom. ostatak i vodi krmiva, sporije biljnog čevine, izlučuje Kalijotapa gotovo krme.

U voluminozne bakra resorbira posebice probavi je Iskorištavanje difuzijom pasivno iskorištava nedostatku sadrže krmni obroci ako sumpora većinom tankom kroz slabije sluznice, aminokiselina iz i molibdena više sumpor malo u koji kalcija najmanje sirištu, crijevu, i cistina. tionina toksično i stanice U sprječavaju djeujedno kalij kapuri. dolazi krmivima U bakra. Višak sumpor i kaliresorbiranog lovanje natrijeve pomoću ubacuje Od krmiva bakra adenozintrifosfataze. bjelančevine. skuplja jetri. jeve sumpora porijekla najviše može biljnog uzmanjkati Kalija rijetko ŽELJEZO (Fe) sačma sadrži: (0,43%), ako sojina i to hranidbi goveda orgaŽeljezo sačma suncokretova životinjskom je (0,38%), krmivima suhim hrane pretežito nizmu melasa bjeuglavnom djetelinsko sije(0,47%), i više energetskih bjelančevina i suhi kvasac (0,24%).lančevine krvnih tjelešaca (hemo(0,3%) oko sadrže tvari. Žitarice kalij oko dobivati Goveda moraju kukuruzna silaža 0,50,5%, enzimima.

Nalazi i nekim krmiva. suhe tvari g S/kg 1,0trava 0,22- leguminoze nalazi 3,0%, U sastavu lako tanSulfidi hemoglobina resorbiraju 2,0 sačma i melasa suncokretova 4%, 5,0%, 4%, oko količini i kom mioglobinu 60%, crijevu, manjoj sačma 1%, sojinakroz sluznicu repice iz orgauljane oko 3% ž eljeza ukupnog buraga. sačma 2%. sadrže nizma. otežava Bakar željeza Mnogo iskorištavanje hranidbi goveda,sumpora jerstvara teško topljive zalihe Krmiva, željeza organi koji č uvaju sadržavati oko 2,5g K/kg, spojeve. slezena i bubrezi. moraju kao što jetra, pak sprječava Sumpor krava hranidbi 2,5- g K/kg iskorištavanje selena. željeza krvnoj Koncentracija suhe tvari krmiva. iznosi oko 100-300 8,0 mg/100 plazmi BAKAR slaNedostatak (Cu) ml Povezano kalija uzrokuje bjelanplazme. je neki enzimi.

Bakar slabost rast sadržavaju doopću čevinom biji životinja, (transferin) kojom On i neprapovoljno djeluje izmjenulazi jetru, srž. slezenu i koštanu nesigurne kretnje mišića, U tvari i može vilan rad Suvišak organe. krvnoj Željezo iz krmiva teško spolne kalija dolazi i slabosti biti uzrok bjelančeplazmi feri obliku proširenju jer je (Fe***) sorbira bakra visoka blažem obliku koncentracija vine, reducirati i (kolaps), pomoć nalazi kataralnim uzrok ppm). jetri (100kiseaskorbinske promjenama Bakar želučanog soka, žesluznica. sudjeluje 400zajedno oblik. fero line i cisteina (Fe*+*) i krvnih stanica u stvaranju ljezom resorpciji bjelanPrenositelj je Ne(hematopoezi).

SUMPOR hemoglobina stačevina (S) smještena apoferitin dovodi do slabodostatak bakra i mineral membranama ničnim vrlo važan citoplaSumporje krvnosti (anemije), slabije plod-zmi. preživače jerjepotreban smrtnosti ploda, pobanosti, Resorpcija željeza povećava srčaburagovih mikroorgaprodukciju posteljice, čaja, zaostajanja i sintezu mikrobnih ako veće nizama bje- nih i probavnih slabosti potrebe organizma oboljenja, iskorištavisokogravidposebice kosti i lančevina, poboljšava željezom, kretanja. otežanog sintezu krava i nih škroba sadrže krmiva bakra Malo potrebe fetusa, celuloze, vanje koja intenzivnom aminokiselina mladih nekih tlima siromašnim esencijalnih životinja dobivaju i B vitamina i i krava rastu i cistina) kao i loša voluminozna laktacije početku (metionina bakrom, razina Visoka i visoke biotina).

Stoga krmiva (slama, mliječnosti. skupine (tiamina k ukuruzovina). više i oksalata fitata oko 3 mg Kukuruz sadrži smanjuje jepreživačima potrebno fosfata, dodate raž pora, 5-6 zob i posebno resorpciju željeza. ječam mg/kg, Cu/kg, sadrže mineralni vati kao Žitarice 14-18 manje željeza: dodatak, 15 mg/kg, posije p šenične 80 razliku od kukuruz 20-30 21 i sačma jednodjelmg/kg, j ečam životinja mg/kg mg/kg, s ojina i nalaze zob 120 nim želucem dovoljnosuncokretova sačma 30 mg/kg. mg/kg, mg/kg, pšenica koji i

oko

Kravama

i ne-

u

s

a

uz

uree

s

s

u

u

se

o

u

a

se

u

se

a

se

u

sav

u

me-

se

a

se

u

vezan

se

u

se

samo

u

uz

u

s

za

vezano

no

se

u

u

se

a

a

se

u

samo

u

u

su

a

u

u

s

s

na

u

na

srca.

re-

se

vezan

za

u

a

srca

a

u

mora

se

uz

se

u

sa

u

u

u

za

za

re-

rane

se

za

su

za

se

u

na

na

sum-

se

samo

mora

za

s

Mljekarski

list

5

LUŽNATA SREDSTVA I E NS

|11]

( H |dM l|

ZA

KISELA

SREDSTVA

ZA

SREDSTVA

ZA

RUČNO PRANJE

SREDSTVA

ZA

DEZINFEKCIJU

CIP

Tensid Chemie Zagreb d.o.o.

10000 ZAGREB Varšavska 6 tel./fax. 01/483 01 80 -

HR

-

MUZNA

ma PRODAJA

-

-

-

-

-

OPREMA

TEL043/878- TEL.:043/878MOBITEL: 099 416081 FAX 034, 059

MALI MUZNI MLJEKOVODI IZMUZILIŠTA KOMPJUTERSKO HRANJENJE KOMPJUTERSKO HRANJENJE LAKTOFRIZI

d.0.0.

Žabjak 7c Rovišće -

-

UREĐAJI

MONTAŽA

-

-

STOKE TELADI

-

— KOMPLETNA

-

-

-

CIP

SERVIS

OPREMA

ŠTALI U

VEZOVI LIGEN BOKSOVI SISTEMI ZA IZĐUBRIVANJE SKREPOVI ZA LAUF STAJE TOPLI PODOVI

moe

RIO

EK

O

POVO

O

HRANIDBA VJ RRRA

PR ORE

zadovoljavati jodommogu soli. jodirane davanjem

i fosfora

i

kalcija količinama mg/kg. krmnim obrocima. suhi sadrži oko 90-110 mg Fe/kg, zelena sadrže Više mangana rezanci oko 200-300 mg Fe/ CINK repini (Zn) nii krmiva prirodnih sijeno mineral Vrlo kg. rasprostranjen je Obično zinskih ga krtkivima. pašnjaka.

Od i bjelančevinastih životinjskim biljnih biljnim krmivima planinskih sadrži enzima nekih dostaje miva sastavu Dolazi željeza najviše krmnom i bilju predjela kretova sačma manje oranica: kukuruzu mg/kg), bje(420 kojisudjelujustvaranju mg/kg), i (4Potrei sačma lančevina mg/kg) repice (160 uljane mlijeka. lusilaži, djetelini, kukuruznoj 5 sintezu ribonukleinske i ban (100mg/kg). soje je cerni i dr. tim vezi i kiseline (RNH), KOBALT više sadrže žitarice: (Co) Mangana životinja, sposobnost spolnu metabolizKobalt pšenica (30mg/ posebice muških sudjeluje ječam(25mg/kg), rasplodnjaka i raž zob i bjelančevina, kg), (50mg/kg) (80mg/ (spermiogenezu). ugljikohidrata kiseline. ribonukleinske (100 Cink posije pšenične fitinskom kg),najviše lako veže posebice rezanci sadrže Suhi miburagovim mg/kg). repini iz jepotreban Stoga biljnih čega je kiselinom, zbog lucerne 27 32 mg i reprodukciju, Mn/kg, sijeno teže kroorganizmima krmiva cink probavljiv Od vitamina B nekih sintezu i mg najviše Mn/kg. uljarica iskoristiv jednoživotinje ima sačma kobalamangana repice uljane želucem.

Cink (vitamin B,, skupine općedjelnim i suncokreta (52- mg/kg), nito teže resorbira i slabo je min). sačma može kobalta Nedostatk manjesojina53 (27mg/kg). toksičan Velika koliživotinje. i aktivnosti Za slabokovati spolne poticanje krmivima cinka čina slabost, tjelesnu ipak treba davati kravama i krvnost gonjenje poremetnje oko 250 (anemiju), s manjuje u zimanje hrane, njuje tvari suhe mg izlučii Mn/kg hei intenzitet rasta jajnikaslabije oboljenje stvaranja dana nekoliko hormona prije krmiva, (jalovost). spolnih vanje moglobina. može povećati još gonjenja teladi i bikoCink Nestašica kobalta može popotrebniji je Po 1.400 mg Mn/dan. kravama minerala nedostatka i junadi. vima, manje javiti zbog veće krave čini da podnose 50-60 oko se volumg tlu ili ako mnogo Zn/kg Dodaje daje krmivima. količine mangana suhe tvari krmiva. sadrže krmiva. Žitarice minoznih kobalta malo (0,02- mg Co/ JOD MOLIBDEN (Mo) (J) Više kobalta sadrže kg).

0,03 pšenične Molibden potreban je rad važan Jod i sačma jeposebno soje mg/kg), posije (0,1 da čini sintezu nekih enzima, Mai štitne suncokreta (tireoiden). dobro žlijezde (0,1mg/kg) uljane mikrodjeluje buragove hrakonjak jodajavlja goveda mg/kg).

(0,29 Mnogo repice celuloze i razgradnju organizme krmivima onim lucerne. i sadrži balta koja njenih sijeno otrovno djeOgraničava buragu. tla s dobivati oko jodom.

Krave siromašnog dobivaju ukokoličine bakra veće 0,1 moraju lovanje i nedostatak krmiva. tvari iskorištenje suhe Slabije krmivima mg Co/kg nađe liko prekoličinu veću i jodajavlja živača. antitireoidne sadrže krmiva MANGAN koja (Mn) sadrKrmni obroci krava mogu stočni lišće tvari kao: mikromineral kelj, repicu, suhe Manganje žavati oko mg 0,1Mo/kg količinu sačme veću šećerne čitavom repe, p o tijelu, najpoređen tvari krmiva. može 0,3 i što više repicesl., uljane jetri, bubrezima, kostima, izlučivaSELEN veliki Ima i dlaci. povezati smanjenim (Se) utjecaj gušterači hormona i vitalnost Selen mikromineral rast (tiroštitnjače povezan njem razvoj kosti, je i E. vitamina plodnostksinom). gonjenja Stoga teladi, pojavu djelovanjem može nedostatka može selena može biti uzrok nedostatak krava. Nedostatak mangana joda Zbog doći do i biti uzrok funkcije jajnika oslabljene ugibanju ploda plodnosti, uginuća slabije ili i metka gonjenje), gonjenju. (tiho nepravilno posteljice, nepravilnom zaostajanja pobačaja, nakon teladi i krava mesa? obroci Krmni poposteljice moraju zaostajanja pojave “bijelog slabe ili slasadržavati oko 40-100 mg pobačaja rađanja Mn/kg roda, goveda zbog naglog uginuća teladi. krmiva. suhe tvari bosti Resorpcija apopleksije). (srčane dobivati oko ovisi Krave dobivati oko Krave u mangana moraju 0,50,1crijevu moraju potresuhe krmiva. tvari suhe bama Il smanjuje 0,8mg J/kg hrane,potrebemg Se/kg organizma, 0,3 Suhi

170

posije

većim

kvasac

u

a

se

za

s

ne-

u

s

u

sunco-

u

s

u

u

mesa

za

a

s

u

za

u

mu

a

a

za

za

a

s

se

s

za

-

se

a

uzro-

za

sma-

u

a

za

se

se

se

svemu

a

u

se

u

za

za

se

a

na

se

u

u

se

s

se

se

u

uz

ras-

a

se

u

sa

na

s

za-

ranom

u

srca

o

a

Mljekarski list

se

s

a

HRANIDBA

-

materijala preradu u i da će oni strukturi najveći stočnih zauzicijene proizvoda proizvodnji mlijeka mati Prema glavno mjesto. tome, osnovni materijalproizvodnju krma od je mlijeka odnosi koje tijekom i kukuruza-bili mlijeka Piše: dipl. ing.

Haluška stvara Josip procesa proproizvodnje dok sada što 1:1,2, 1:0,40,znači,izvod. da litru može U jednu mlijeka proizvodnji mlijeka nastoji Krma stalni trošak četiri do kukuruza. je proizse troškove i kupiti kg pet smanjiti proizvodne čini uzdržni i Niti čak ni visovodnji mlijeka kojeg To jedno krmivo, popovećati proizvodnju. dio. Odnos uzdržne i kao produktivni stiže vlakoproteinsko (sačma soje), i boljim tehnologijama te produktivne krme, količina, stitom voluminokomponenta obroka, nije skupljekakvoća i proizvodnjom osnovni činiod litre što vrlo zadocijena stočne hrane. mlijeka,je ekonomičnost i telji koji utječu voljavajuće. poPosljednjih godina cijene rentabilnost proizvodnje mlijeka.

Troškovi stočne hrane unazad i ljoprivrednih proizvoda njihovi Visina sudioništva do tri stalnom relativnog međusobni odnosi varidvije godine jako krme strukturi troBez obzira rali. Odnosi niske ukupnih padu. cije-škova cijenapoljoprivoko rednih proizvodnje mlijeka je i m noga gospodarstva proizvoda, mlijeka, hrane, 50%. neznatnu dobit utvrđivali proostvaruju Na velikim farmama udio krme i Razlozi dajnihotkupnih mlijeka. cijena ukup- proizvodnji strukturi troškova nešto niži niska kao međusobni je po proizvodnjakravi, poljoprivredu, 40 do malim odnosi iskorištaizražavali (od 50%), prema posljedica nedovoljnog farmama iznad 50%. ili kukuruza. proizvodnih kapaciteta, cijenama Zbogstalnogvanja Utrošak krme troškovi kravi ovisi po ekonomskogpoboljšanja proizvodnje. proiz-drugi visini te kvai proizvodnje mlijeka, vodnje mlijekapogoršanja Uzgojemgoveda prerađuju liteti i učestatarske mlikrmiva stočne Ta krme, p robavljivosti proizvodnje, pariteti proizvode. losti odnosu stočnu biti racionalna i hranjenja. jeka, hranu,prerada izuzetno Za Nekada osnovnih žiekonomična.

Za očekivati da će povoljni. zadovoljavanje je votnih krave potreba moraju Tablica 1: Sastav i vlastite krmne dio obroka cijena smjese proizvodni dobivati kvalitetnu voluminoznu Hrana

troškovi

trošak

glavni

biti

za

u

za

se

su

se

za

u

se

su

zne

na

su

su

u

u

na

ne

a

su

se

na

u

osnovu

su

za

nu

u

a

su

a

se

na

o

ra-

se

u

u

na

mora

su

su

za

Krmiva Kukuruzna Stočno

CK1kg

Hj

CK.

0,60

0,52

0,24

18

0,65

0,21

0,12

15

1,40

0,14

0,21

8

2,10

0,08

0,17

15

0,90

0,18

0,13

3

2,20

%

prekrupa

40

brašno

Sačma

suncokreta

Sačma

soje

Ječam Mineralna

smjesa Ukupno: Tablica

2: Dnevni

Struktura

za

1,15

Litara

8

se

o

mora

0,93

kod

računa

minozne

nivoa

3000

Koncentrat

0,93

0,50

Kuk.

0,15

1,20

22

0,60

0,80

4

=

-

Sijeno Ukupno:

mu-

odnosu

o

i koncentrirane

volu-

hrane.

različitogproizvodnje cijene nivo kravi po Godišnji proizvodnje

muzne

Obroci (krme) CKikgCKikg kg Hi

luc.

mora

sa-

sa

0,06

obroka

silaža

zne

voditi

krave

Kod

za

-

100

obroci

(silažu, sijeno). dnevnih obroka stavljanja voditi računa krave, strukturi obroka povoljnoj motrišta komcijena pojedinih i uravnoteženosti obroponenata ka. Krma biti kvalitetna, ukusna i Potrebno probavljiva. je hranu

maa

CK -

66/33

-

20

24.

86.

57

i iste

4000

5000

6000

2

3

4

kg

Hj 15.17

CK

kg

1,40

Hj

CK

kg

Hj

3

34.

28

55.

632.

5,11

Pa

Soo

6,60

3,30

1,50

1,80

14,42

10,21

25

75.

375

24

4

20

2,40

a

312:

5755

=

hrane

-

20:24.

126

3

880

-

CK

Mljekarski

list

KEBSIBIEEI

epi

krmne

vlastite

Ulaganjem smjese koje sadašnjim litru od dvostruko mlijeka smjese 0,5kg jeftinije_u uvjetima od tvorodnosu zasnivati krava treba d vije propreko dobije vrijednost smjese gotove kolika stočne hrane. krnicama vlastite voluminozne cijena je prodajna kune, izvodnji razlika Tako Tako uzdržne koristi me, cijeni je mlijeka. smjesa naprimjer, koja gotova i tvornicama krave i nižu kgsmjesekupljene proizvedenog mlijeka. potrebe produkciju kune. oko kune do stočne hrane veću Za smjese 3,5 stoji 1,55 2,0 proizvodnju mlijeka strukturi obroka 18 % 12 do sadrže dodatni U (Tablica 2) prave koji (pokg), obroci, iz kukuruzne krmiva. od koncentriranih jeH.j. najjeftinija proteina. sastoje iz od vlasilaže krdio koncentrirane najskuplja sijena (0,50), Pripremljena smjesa Energetski od iz čak iste stitih vlatreba biti komponenata približno (1,20), skuplja Hj. proizveden Zato krmne hranidbene stitom (0,80). ispod smjese vrijednosti stoji (kukuruz, jegospodarstvu više davati krava treba obrocima ili kune go(Tablica 1), je jedne čam), proteinske komponente količine silaže odnosu dvostruko tovo i (20- kg),manje jeftinija koje (sačmasoje suncokreta) (3-kg). sijena kupovnu.

25 gospodarstvoproizvodi, kukuruzne silaže uzima Navedena sadrži tržištu.

Iz kupovati smjesa 1,15 Cijena 4 raju kubazi sirovih treba prosječnih prinosa proteina, Hi. kgi 15,7% gospodarskih razloga izbjei tržne kuna. kuruza iznosi krmnih kukuruza, cijene Smjesa cijena 0,93 gavati kupovinu gotovih troškove uvećano dio koristi siliranja. produktivni (za krave), koje smjesa Ako obroka. cijena proizvodna je pravilu skupe.Gospodarski realno određivati iznad 10 Za svaku litru mlijeka sijena, njunije proteinske opravdano kupovati bazi kukuruza. vlastite i goObiteljska litara, dodaje 0,5kg smjese. komponente praviti se

hranidbi

krmne

proizvodnju koncentrati. Hranidba dodaju

Za veću

u

su

za

se

u

na

na

se

u

u

u

za

se

muzne

za

a

se

se

u

a

na

me

se

u

a

a

u

na

mo-

ne

na

se

se

u

na

a

su

muzne

u

se

za

za

se

Lare

zna

na

se

SJEMENARNA

ne

PAZA

Zvonimira VINKOVCI, Kralja tel.: 33 23 92 (032) tel.ifax: 31 65 84 (032) PJ.

80

SKLADIŠTEVELIKA GORICA Tomislava 9 Trgkralja 72 20 65 tel.ifax: (01)

Tomislava Zagreb, Trgkralja 48 19 265 tel.: 43 21 (01) 43, 43 18 03 fax: (01) 19

I UVOZIMO IzVoziMO PROIZVODIMO,DORAĐUJEMO, | MALO NA VELIKO sjeme:

TE

PRODAJEMO

travne a osobito i stočni djetelinsko smjese, bilja, kelj, krmnog industrijskog trave, ratarskog, i ozimnu sudansku crvenu, i grašak, švedsku stočni bijelu stočnu mrkvu, grahoricu jaru, travu, terene. tratine i lucernu i te trave za ukrasne športske smiljkitu, inkarnatku, djetelinu, i bi Zatim izbor sjemena povrća, cvijeća začinskog najširi sredstva.

Vrtne i alatezaštitna adresi idu maloprodaji ii dobiti u Sve se to u na gornjoj Mesikoj poljoprivrednim može veleprodaji širomHrvatske. apotekama

MTTEREZN2

Mljekarski

list

VISIT

no... rasta spodarstva kojaimaju nizaciju trebaju proizvoditi sijeno Postoji jaka i drže 2 do 3 i troškova hrane mlje krave,nemaju svoje potrebe jerjeunosnije proizvodnje (Tavlastitu odnosu kulture. blica mehanizaciju, moraju pladruge 4). ćati što Da navedenim obrocima Utrošak kao i usluge spremanja sijena, energije H.j., Tim korištene krmne litre povećava cijenu. gospodarkupljene gotove cijena mlijeka hrani, opada stvima bolje isplati kupovatismjeseumjesto vlastitih, cijena rastom proizvodnje mlijeka.

Veća obroka bi sijeno. obiteljska gospodarpovećala 30%, Utrošak koncentrata jednu stva vlastitu mehatime i troškovi. koja posjeduju ukupni litru raste kako raste promlijeka isto tako i izvodnja, cijena Hij. Tablica 3: stočne hrane Godišnja potreba tablici 4. proizvodnju mlijeka raste, što jeprikazano u

malo a

ze-

između

veza

za

u

na

su

u

u

u

se

s

se

za

a

za

a

za

Lit.

3000

Kukuruzna

silaža

8.030

Sijeno Koncentrat lucerne

Tablica

4:

4000 9.125

1.460 -

Utjecaj

visine

5000

6000

8.760

8.030

1.460

1.460

1.100

600

1.100

2.010

utrošak

proizvodnje na

i

cijenu

hrane

Na

osnovi

dnevnih

obroka

i go-

proizvodnje mlijeka izračunati mogu pogodišnje trebe stočne hrane (Tablica 3). ekoŠtojeveća proizvodnja, nomski učinci Samo bolji. visoka kravi može po proizvodnja dišnjeg

nivoa

se

su

Utrošak Utrošak kon= Cijena Hj biti rentabilna_i ekonomična vodni 1 litre 1 litru centr. po — energije Cijena Cijena mlijeka (Tablica nivo lit.

5). krme hrani litri uHj 1Hj mlijeka mlijeka i utrošak te troCijena hrane, 3000 3150 2079 0,66 0,70 1,05 škovi osnovni hrane, preduvjet 4900 4080 2734 0,67 0,69 1,02 0,14 ekonomične proizvodnje mlijeka.

5000 4600 3220 0,70 0,64 0,92 0,22 Navedeno da troškovi hrane je 6000 5280 3749 071 0,62 0,88 0,33 strukturi troškova sudjeluju 50%.

Utrošak Tablica 5: efekti različitih nivoa kod najmanje H_j. jeFinancijski proizvodnje mlijeka dnu litru troškova strukture 50:50 mlijeka jeispod jedan, čemu razini pri je nižoj proizkravi litara po Godišnja proizvodnja utrošak veći. vodnje Hy. Cijena 3000 4000 5000 6000 treba biti od 50% Opis jedne Hj. manja Na teme1. troškovi hrane 50% 2079 2734 3220 prodajne 3749 cijene mlijeka. troškova hrane mogu izraču2. Ostali.troškovi 50% lju 2079 2734 3220 3749 nati troškovi i ukupni cijena jed3. UKUPNI 4.158 5.468 6.440 7.498 TROŠKOVI ili litre nog HD mlijeka (Tablica 4. Troškovi 11,39 14,98 po HD 20,54 5).

17,64 5. Troškovi po 1 litri CK Za obračun korištena 1,39 1,37 1,29 1,25 prihoda od kune.

6. Prihodi po kravi jecijena dvije 6000 8000 10.000 12.000 Rastom 7. Prihodi po 1 HD 16,44 proizvodnje 21,92 mlijeka 27,40 32,84 rastu troškovi 8. ukupni hrane, 2,00 2,00 2,00 2,00 Prodajna cijena mlijeka troškovi po proprosječni jedinici 9. Fin. rezultat po kravi 1842 2532 3560 4502 litara niži. Isto (6izvodnje mlijeka 10. Fin. rezultat po HD 5,05 6,94 9,76 12,34 tako i efekti 3) (7prihodi financijski 11. Fin. rezultat po lit.

0,61 0,63 0,71 0,75 | 1 4) rastu rastom (8proizvodnje.

Vidljikako ekonomska 5) je uspješnost Tablica 6: Račun dobiti i navedenih nivoa gubitka proizvodnje mlijekaovisi značajno o strukturi obroka i 3000 4000 5000 6000 hrane. Prema odnosima cicijeni vlastite i stočne hra1. troškovi 4158 jene 5468 kupljene 6440 7498 Ukupni osnovni racionalne 2. preduvjet 6000 8000 10.000 12.000 Ukupni prihod proizvodnje mlijeka 3. Dobit po kravi jeproizvod1842 2532 3560 4502 god. vlastite kvalitetne stočne hranja 4. Dobitak | litri 0,61 po 0,63 0,71 0,75 uravnoteženim obrokom. [il Proiz-

Utrošak

za

u

-

su

u

s

za

na

-

se

-

no

su

s

vo

ne

-

ne

10

s

Mljekarski

list

HRANIDBA

sisanjem prehrane uzgoja načela Osnovna matere ili mlijekom napajanjem i naši stočari ilikrave njih dojilje, znači da stočaTo teladi prakticiraju. treba drugim podučiti odbišto cilju ranijeg dnečinima, 750 grama teleta razvoj Nikola Piše: uštede teladi i veće Jagačić dipl. ing. mlijeka janja vnog prirasta prosjeku. i isporuci. prodaji namijenjenog Ako telad dobiva dovoljnoj količini punog kasnije mlijeka, TELETA OTHRANA biti neće problema obranog, SISANJEM Ako bjelančevinama. dobije i prirodan jednostaSisanje je punog nastaje mlijeka dovoljno teladi. Zdrav način othrane moje bjelančevina koje manjak dobiva tele kao namiriti iz majneposredno jer krmiva, drugih raju kod čino kvalitetno pa što obrano gubici mlijeko, mlijeko, onda mali. koncentrati ili Preporučuje sisanja sijeno leguminoza kad ishrani teizrađeni i pouzdanog osoblja namijenjeni teladi. leta. odgajanje da siše koloPrvo tele Od minerala pusti najvažniji jekalcij dnevno.

5 6 5 6 strum i držatele iskoristi iz i fosfor dana, puta hranjenjem Ispravnim koje tele kvalitetna i 90%. Što tele može p ostoji mogućnost Ondje gdje postići starije, je njem mlijeka Tele ili voluminozna telad konzumira kad odjel. odvoji poseban — rasplodu namijenjena ili biti kravom može u dobiti teladi ili krmiva tovu. odjelu jednonije Uzgoj koncentrat, vezati može što i minerala već složen više 2-3 stavan, majku njenom nego odgovoran puta biti treba mogu ga stajalištu. postupak kojem jer organizam iz 50%.

30 iskorištava tjedna tjedan Sisanje svega pogreške.

Nepoznanapravljene tele da treći tako hranidbe osnovnih važna Vitamini tjedan smanjuje principa vanje komponentasiše 3 već dan kada loš od puta podmlatka, stajski teladi, kojih prehrani prostor može faknapaB i D slabim te smjestiti objekt A uvjetima, neophodni kompleks, higijenskim može 3 2 Sa sintetizira tori tele tjedna janje.

Uzgoj koji uspjeha uzgoju. kasnije tehniku rada i Vrlo prvo krepd ohranjivati, početi specifčnu bakterija. je zahtijeva pomoću buragu zatim kri zdravu mlezivo voluminoznim da tele važno kim, Zahtijeva organizacije. dobije obmivima izbalansirane 2 3 kvalitetnu hranu iza kolostrum nadopunjuje kojima prva telenja, i mineralima. rok vitaminima i racionalnu Kolostrum što puno obroke, jeftiniju mlijeko. tjedna kravu da Važno i vitamina stručnost 20 više sadrži 10 naglasiti je odgovaraprehranu, puta dok treba od i suh i p a te prvog normalno traje dana, nego uvijek daje jući smještaj mlijeko topao dnevno barem 2 3 imunitet. Vitatele. teletu određeni sisanje, puta ležaj siše tele izmusti. i davati treba min A Inače, potpuno uzgoju problema Najviše koji puta obrok do doba teladi dok vitamin D obliku tjedna, puni šestog javlja prehrani injekcija, 8 litara dobiva 6 dnevno da time ako kvalitetnim pravilna sijenom, sisanja, pokriva Nakon 6 krmiva ni lucernom. ročito tjedana smanji mlijeka. prehrana 1/3 dob teleta. Mora obzirom načela punog Ta osnovna zamjenu mlijeka, prehrane 2 Nakon obrano hranidbenim znati U prateladi mlijeko. daje potreba manje- poznata. i teletu načina i i sustava ksi ima više smanji 2/3 mjeseca probavnim b jelanjedinicama više te odnosi i kao kao što punog zamjenjuje mlijeka, njihovi sisanje, čevinama, teladi, je prehrane 3 6 litara starosti i težine kod određene krava domlijeka. obranog korištenje napajanje 10 tele Konačno koncenteleta. dodatnim odbija prehrana jilja, od koliznati malim punog Treba i othranom tratima mlijeka, tjedana potrebebjelanče3 litre 2 se i vitaminima činama zamjenu daje još mineralima, vinama, mlijeka. i dobro kada naš i Za naše sijeno obranog mlijeka udovoljejer jepotrebama prilike seljački koncentrat. normalan očekivati može da držimo no, najpraktičniji uzgoj teladi

sustavi

a

ne

re

na-

s

ne

sve

uz

u

u

u

a

s

ne

van

se

su

su

se

za

nema

se

-

-

se

s

u

se

se

s

mora

na

uz

ono

u

sa

u

se

-

su

sa

su

u

se

na

za

u

u

u

su

a

-

uz

a

se

-

-

-

-

za

u

se

u

u

se

ne

s

se

zna

-

na-

norma

se

na

a

se

su

u

se

u

se

sa

se

-

-

sa

se

a

u

u

-

uz

se

su

Mljekarski list

11

VETERINARSTVO Ketoza

ili acetonemija

Bolest

trajati mjeseci, životinju pored terapije ili zbog iscrpljenosti ekonomski pojavekomplikacija muzara iskoristiti Nakon ozdra(zaklati). bolest može ponovo UZROK BOLESTI. Ketoza vljenja vet. Antun Piše: dipl.

Kostelić krava pojaviti. javlja koje pretežno PREVENTIVA KETOZE. — hranjene silažom, bjelančevinaVeć da od ketoze _ ili je količinom konnapomenuto prevelikom i nekvaliobolijevaju nedovoljno centriranih krmiva. velike Zbog tetno p a hranjene krave, zbog dolazi do proizvodnje mlijeka treba kravu već prije količine toga poroda pada glukoze (šećera) visoku pripremati proizvodnju tome raste krvi, posljedično 60 mlijeka.

Suhostaj trajati količina masnih kiselina cirkudana da bi krava pripremila Masne kiseline talože laciji. buduću i laktaciju osigurala dolazi i te Danas jetri (zamašćenje jetre) malan mnoga teleta maternici.

Hrvatskoj razvoj do metabolizma bave U obrok treba obiteljska gospodarstva pro- snih povećanja suhostaju kiselina. Rezultat Da bi od povećanja količine izvodnjom mlijeka. povećali sastojati povećane metabolizma masnih kiselina količinu i je kvalitetnog proizvedenog mlijeka tvorba ketonskih sijena koncentrata, Hrvatsku holtreba ukinuti tijela (acetoctehranidbu junice potpuno beta-hidroaceton, silažom. kiselina, Obrok treba sadržavati štajnske pasmine, čija jeglavnaksimaslačna kiselina i visoka tvari kao da krava propanol) karakteristika mliječnost. hranjivih daje mokraću i takve krava 10 litara Krmna koja dospijevaju krv, Međutim, pasmine mlijeka. smjesa režim hranidtreba sadržavati 18% i više mlijeko. zahtjevaju drukčiji bjelanSIMPTOMI be od BOLEčevina. Ne domaće simenzaboraviti (ZNACI) uobičajne smije STI. Bolest talske da vitaminskih i mineralnih pasmine nastaje, davanje goveda.

Zbog postupno vlasnik krmiva da dostatne i nekvalitetne došlo ili primjećujeje (stočna cigla kamen). hranidbe, do ketoze Nakon te loših danima u (supklinički higijenskih poroda, prvim oblik). prilika staji, Vlasnik krave treba hraniti kvada jedinoprimjećuje laktacije, javljaju brojni problemi litetnom voluminoznom krava normalno krmom i ali vidu bolesti zdravljem jede, postupživotinja mršavi. količinu ili sustava probavnog Izlučivanje mlijeka postupnopovećavati problema koncentrata do 1 U mokraći i vimena.

(0,5 kg dan) smanjuje. reprodukcijom pojavljuju upalom do 12 dan.

Kravi ketonska Jedna od čestih bolesti visoko mlinajviše kg tijela. treba hranidbu ketoza ili acetooblik bolesti postupno ječnih goveda je Vidljivi (klinički) diti i ostala krmiva ovisno su, dovodi do karakterizira i koja nemijakoja naglo mršavljenje znatnog godišnjem dobu, raspolasmanjenja proizvodnje mlijekanagli padmliječnosti.

Javljaju zimi uoči ( pivski znaci ganju silaža, izoljeti trop, (ako vrijeme), probavnih poremećaja: zelena Kod krava že rezultirati i krma). koje aktivgubitkom staje životinje. preživanje, prestaje danima p uno Ketoza ili daju mlijeka nost prvim bolest može acetonemija je predželudaca.

Balega i više treba laktacije (25 visoko litara), krava biti sluzi i mliječnih koja normalna, pokrivena da što naviknu nastojati prije izrazito nekoliko javlja poneprvih tjedana neugodnog mirisa, veće količine davanje pojedikad i laktacije (početak proizvodnje pojaviproljev.

Mokraća,nih krmiva, 4 najviše kg nekog Ketozu karakterizira koža i izdahnuti zrak mlijeka). mlijeko, krmiva obroku koncentriranog metabolizmu miris po acetonu, poremećaj imaju ugljispecifičan (zrna kukuruza, pšenice, zobi, kohidrata i što odmah nakon ulaska masti, koji javlja osjeti da bi što nadoknaječma) prije velikih količina Jetra može biti zbogproizvodnje staju. dio povećana, nakon pogubitak energije redovito vimlijeka.

Obolijevaju životinja jeosjetljiva područjuroda. U razdoblju nakon poroda soko krave i živčani mliječne kravama Rijeđenastaje također početkujetre. davati moraju bez obzira oblik bolesti starost krava laktacije, vitaminski i mineralni kojemuje dodaci i krave i pospana životinje. osim što Mogu oboljeti potištena, opuštenih (VAM), koji pospješuju mišića. količinu može biti izrakojedajumanju Iznimno, mlijeka, probavu, omogućavaju uspostavu i nekvalitetno zito te time nedovoljno uzbuđena, promuklo muče, normalnog spolnog ciklusa, nasrće i hranjene. prepreke.

Iš životinje. koncepciju (bredost) krava

može

nekoliko

a

moramo

se

se

u

su

ma

u

za

a

mora

u

se

se

za

u

nor-

se

u

u

ma-

se

u

su

a

uvezene

na

u

se

na

a

ne-

ne

u

se

sa

u

s

no

se

na

se

na

u

se

se

ne

na

uvo-

o

na

a mo-

u

se

se

na

se

u

u

se

se

se

u a

u

na

se

na

a

u

su

a

na

12

Mljekarski

list

VETERINARSTVO

dijagnosticirati (Vibriosis) goveda Vibrioza krvi. loškom pretragom Bolest bolesti loša premazivanjem liječi Razvoju pogoduje dr. sc. i sulfonantibiotskim Banožić sluznice Piše: Stjepan i Krave prehrana ambijent. stječu, nekoliko amidskim 4 nakon 3 Vibrioza mastima, puta infekcije mjeseca spolna jetipična rodnice i i bolest ispiranjem dnevno, prema pa goveda, koju otpornost bolesti, i i tele zdravu malno bređe otopinama dezinficijensa puzdre ostaju Campylokujemikroorganizam bikovi bacter foetus tripaflavina. neliječeni foetus),telad; naprotiv (Vibrio treba Kod izvor bolesti. i probolesti, ju suzbijanja ostaju trajan očituje preganjanjem suzbiti bikova. Za prinajprije pobačajima Prvi znakovi bolesti pojavljuju duženjemgonjenja, i rodni bređih krava i sperpripust dobivanje plo- 12 do 14 dana nakon pripusta. smanjenjem biti zdravi i slobikovi vibrioza dnosti bikova. Budući moraju sluznice U krava nastaje upala lako bodni od vibrioze. Bolest i prenosi goveda ljude,dnice, i crvenilom koja očituje Bolest umjetnim osjemenjivasuzbije ubrajamo je je pojavombezbojne do zamućene zdravom spermom (teže je njem proširena sjeverozasluznica sluzi. U bikova preje vrši kad državama prirodno osjemenjipadnim Europe. otekla i suha. Na crvena, pucija treba Bikove bolesni bikovi i Izvori vanje). pripust sluznici mogu puzdre zapaziti kontrolizdravstveno izlučevine organa, neprestano krave, spolnih i Pokatblage e rozije oštećenja. bolesne odmah izlučiti da bolesnih rati, sperma bikova, pobačenikad bikova zapažaju šire Kad i vode te pripuštaju plod, posteljica plodne nikakvi znakovi bolesti. Veoma je krave zaražena hrana. zdravstvenog nepoznatog znak bolesti krava značajan bikovima treba dati Bolest šire bikovi stanja, priprirod-pobačaj.

Ako pobačaj dogodipuzdruotopinu antibiotika. Nomože i pripustu, proširiti do 4. iz maternice izađu mjeseca bikove treba ako prije umjetnim osjemenjivanjem,plodneovojnice,ako krava vokupljene bolesnih sperma uporabe rasplod pregledati uporabljava nakon 4. bređosti mjeseca pobaci bikova.

Zdravi bik zarazi vibriozu, tijeku eksploatacije pri redovno Zaoposteljica. zaostaje kontrolirati krave izatim od zaražene njihovo neprestano oplodnji stajanjem posteljice produljujezdravstveno stanje. bolest zdrave krave. prenosi nastati može puerperij, upala i koza. Bolest Uzročnik ulazi Vibrioza goorganizam maternice posljedičnom neplodveda kroz i koza klica ženorgane: spolne uzrokuje nošću. Zaražene krave i junice inskih sluznice preko rodnice, pregone nakon pripusta Campylobacter foetus, i tako muških sluznice testinalis živi preko puzdre.produžuje koja crijevima time servisMože

i sero-

se

se

za-

-

nor-

uzro-

razna

a

se

u

za

se

me

se

ro-

se

na

s

se

u

zoonoze.

veoma

u

se

za

su

zaraze

se

a

se

ne

u

zarazu.

ne

se

u

u

se

a

nom

se

a

za

se

a

se

na

u

se

na

a

u

u

ovaca

*

s

u

ovaca

se

a

u

var.

se

u

Bolest

se

može

klica kroz

usta.

razviti

a

ulaskom

se

zdravih

i koza.

ovaca

Ona

izaziva

poremeti reprodukcija. period, i koza dva ovaca pobačaj Bolest bakteOd vibrioze obomogu dijagnosticira mjeseca sigurno poslije (pokoncepcije riološkom koze i četka Ovan ovce, pobačenog ljeti goveda, čovjek, bređosti). prenosi pretragom zatim iz bika i i bolest Izvor mogu puzdre pretpostavlja još svinje ploda, ispirka i uzorka sluznice iz rodnice krave. biti svrake i konji. i

u

se

ne

a

se

na

ovcu.

zaraze

vrane.

Sajmišna 8b, Sv. Ivan

ZEMAT SVE

HRVATSKA

POLJOPRIVREDNE

VRSTE

ZA

VAŠE

60

Fax: 00385/1/20

60 595

Z

-

SIPOVE

-

600

kg,3.500 kg, 6.000 kg

PRIKOLICE

ZA

STAJSKI

GNOJ

-CREINA -

-

kamata

na

na

6 godina s

od 2 godine.

5%

poček (2 god.) ide u glavnicu

Gain

"

počekom

3 jamca

:

Neo

hipotekana

Ta)

stambeni

objekt

3 jamca Potrebna

dokumentacija:

1. gruntovniizvadak

za

kuću

ilizemlju,

2. fotokopija domovnice,

3. fotografija kuće, 4. mišljenje savjetodavneslužbe

iz općine.

zemlja nijena osobu koja traži kredit,treba priložiti potvrdu o zajedničkom domaćinstvu.

Ako

MALČERI TRAKTORSKE

5%

#

KREDITI NA 8 GODINA!

=

RASIPAČI

godišnjakamata

:

SINEUMAISKESIETCE SRIRGLI šet -

920

S BANKOM

U SURADNJI

osiguranjekredita 1,5%

36 DISKOVA

3

ZEMAT

kredit bez učešća

Tel.: 00385/1/20

e

MEHANIZACIJE GOSPODARSTVO: -TANJURAČA

Zelina

FREZE

Mljekarski list

OD

0,90

-

2,20

13

MASTITIS

Mastitis

prevencija

-

i otkrivanje

mjesečnog, tromjesečnog ilibarem izvještaja. godišnjeg Znakovi mastitisa akutnog Mastitis jeinfekcija mliječne sise i uključujukoje napuhnute žlijezde kojauzrokuje vidljive bolne dodir.

Promjene boji, kontaupalevimena, tragove te ili prisutnost ožiljaka minira i može mlijeko proizvesti utvrditi lakše nakon se mogu toksine bolest te koji pospješuju kada vime prazno. mužnje je izazvati čak i krave. mogu uginuće mlazova mliPromatranje prvih Za kontrolu mastitisa mliabnorjeka o mogućava uočavanje ječnomstadu, prevencija jepuno malnih Tu pojava mlijeku. važnija od liječenja kliničkog količinu treba odstraniti. mlijeka mastitisa. Cak i ako novih jebroj Te te Slika-1: Mastitis izazvan pojave razvodnjenost, inActinomyinfekcija smanjen, postojeće i krvi. Prilikom pojava g rudica pyogenes tretmanom mogu fekcije pod mlazova iznošenja prvih mlijeka da te Borba onemogući d jelomično izliječiti djelomično. protiviz da staje, potrebno jepaziti mastitisa i padanje jedinice potpuno jedugoročna stalna, jer dođu kontakt repom svimenom, vimena ali i krave, zatvaranjem je nemogućespriječiti prijenos ili nekim krave. drugimdijelom vakuuma ili prije s kidanja bakterijadrugih organizama Ukoliko dođe to mlijeko doticaj vimena krave. bolest. jedinice Ispravkoji uzrokuju muzačevom rukom,potrebnonost preciznosti regulatora da OTKRIVANJE tu ruku je oprati onemogući kuuma i čistoća Više od 98 % somatskih njegova stanica moraju imena prijelaz bakterija jedne kontrolirati redovito. od krvnih krave mlijeku nastajebijelih drugu. da stanica ušle Istraživanja pokazala kao koje mlijeko PREVENCIJA novih može pojava infekcija ulaska vime posljedica bakterija i do 50 % kada njiti krave, Visok somatskih staupotreNajvažnija preventivna mjera broj mastitisa bljava pravilno d ezinfekcijsko nica povezan suzbijanje jepravilna mlijeku je padom sredstvo nakon i to tako Sise treba očimužnje Kada mužnje. proizvodnje mlijeka. je higijena da sisu. stiti i osušiti potpunosti prekrije svih krava prije mužnje. mlijeko pomiješano, sisa već Ukoliko Dezinfekcija utječe kao mlijeko filtrira, prispremniku mlijeko, malih nečistoća prisutnu infekciju. sutnost somatskih stanica ukazuje U pomoćubroja mastitisa slučaju kliničkog sisa iz uzorka može utvrditi nedovoljno čišćenje prije tog veterinara potrebno j e pozvati ili nedostatak mastitisa stadu mužnje higijene će prevladavanje koji preporučiti odgovarajuću ili Tablicu prilikom stavljanjaskidanja (vidi 1). terapiju. jedinice.

Tablica 1: Dobrom dodatprehranom kom selena i vitamina E moguće somatskih Gubitak Broj Broj proizkrava prema je pojačati zaraženih sisa Subklinički otpornost mastiti stanica |vodnji | mlijeka (%) novim infekcijama.

200000 Skoro ni Isto dobrim 6% 0jedan tako, gospodare5 Par njem moguće jesmanjiti pojavu 20000016% 6slučajevamastitisa stadu dva sljedeća 500000 9 Raširen 50000032% 10načina: 1000000 Nakon hranimo kra18 1000000 mužnje 48% Epidemijski 1) barem bi kako sat, jedan somatskih stanica bile i Broj skup- Nadalje, potrebno jeprovjeriti stojećem položaju taj nivo vakuuma vrstu način dodir vimena nog uzorka ukazuje muznojjedinici izbjegnule niti kravu bi trebao iznositi između i nečistoćama 37 ili ležišta infekcije, kojaje koji podova zaražena mastitisom.

Unatoč 40 tobi kPa, njegove oscilaciještale; dobro imati infortrebale biti minimalne.

Već inficirane krave me, ipakje Oscilacije2) somatskih stanica vakuuma tako mogu maciju broju kraju. smanjiti Piše: mr.

Džidić

Alen

sc.

na

bazi

su

na

u

rana

u

u

su

ces

se

se

ne

muzne

s

u

muzne

u

s

sa

va-

se

se

s

u

na

su

su

u

se

sma-

u

se

u

s

za

u

same

u

ne

se

za

na

na

se

na

u

muzne

s

u

<

u

na

>

ve

one

u

ne

a

na

na

u

s

na

a

muze-

o

14

se

mo

na

Mljekarski

list

I REPRODUKCIJA

SELEKCIJA

stanje

Brojno

grlapod uzgojnoselekcijskim

rasplodnih

obuhvatom.

U prikazano je krava Republici goveda poduzgojno tanje b roja u radom razdoblju selekcijskim Znaod 1990. do 1998. godine.

Hrvatskoj povećanja čajnaje tendencija i obuhvaćenih uzgojno brojagrla radom selekcijskim posljednjih Vesna Piše: tih krava Bulić ukupnombroju ing. dipl. godina sedam krava godina.

Broj pod krava Hrvatskoj.

Broj Republici od 1991. selekcijom razdoblju i krava farmama Brojno stanje plotkinja ukazuje do 1998. mliječnim godine povećan je obuhvat krava što od 2622 Hrvatskoj, povećanje krave, nije 45.838 krave i udio je porastao radom odnosu realno povećanje uzgojnoselekcijskim % %.

13,11 35,61 i farmama Do mliječnim obiteljskim godinu. povećanja prethodnu 31.

STADA što 1998.

OBNOVA došlo MATIČNOG gospodarstvima zaključno je zbogtoga 12. 1998. te nismo 1997. i 2.2.

U tablicama 2.1. godine usporedba godini godinu priodređena imali kazana i obnova staranijim godinama, prikazana je podpodatke izlučenja tablici 1.1. narednim tablicama.U i dodane da po (ratom stradalih) ručja selekcijskim promatrana krava Na ostale Podatak službama. prikazan jepodatakbroju pasmine. obiteljskim izlučenju radom obuhvaćenih vii kod farmi odnosi selekcijskim gospodarstvima je nadalje mliječnih te 1997. i 1998. od 13.716 znatno stvarno godinipodatak dljivo povećanje eliminiranje životinje kre-

tablici 1.2.

-

u

u

u

u

na

na

za

u

sa

na

-

na

u

na

s

u

s

za

u

za

su

o

o

se

o

u

Tablica

1.1.

na

stanja rasplodnih Promjena brojnog krava

obuhvaćenih

selekcijom Broj Obiteljska gospodarstva aos Velike MB farme Kontrola Rasplodna Ukupno krava krave mliječnostikontrola krava

aa

Godina

Ukupno | obiteljskim Sveukupno krava gospodarstvima Hrvatskoj krava

u

u

1997.

3602

37109

25096

62205

229605

233207

1998.

6224

42218

33703

75921

224426

230650

+5109

+8607

-5179

-2557

RAZLIKA: Tablica

1.2.

+2622

Kretanje brojnog stanja rasplodnih krava

| Ukupan krava

obuhvaćene

uzgojnoselekcijskim Razlika Razlika ObiteljskeVelike farme farme ++Ukupno Krave

br.

Godina

+13716

radom

%

45797

12015

57812

-91624

30608

5699

36307

-21505

13,11

257290

-19628

33218

5941

39159

+2852

15,22

1993.

241997

-15293

34943

5613

40556

+1397

16,76

1994.

226231

-15766

39051

5178

44229

+3673

19,55

1995.

235400

+9169

42689

4455

47144

+2915

20,03

1996.

1997.

233477

-1923

48247

4132

52379

+5235

22,43

233207

-270

62205

3602

65807

+13428

28,21

1998.

230650

-2557

75921

6224

82145

+16338

35,61

1990.

368542

1991.

276918

1992.

Mljekarski

list

-

-

15,69

15

I REPRODUKCIJA

SELEKCIJA Tablica

2.1. Obnova

WWW

matičnog

stada

mliječnim Izlučenje farmama

na

Broj krava

Organizacija 31.12.1997. farma M. Branjevina 896 Zeleno Polje 146 -

Jasenovac

189

Mitrovac Čeminac

463 206

Popovac

Šipovac Krndija Satnica Tomašanci

31.12.1998.

Broj 289 885 135 46 221 24 :

31,50

35

466.

231

27,42

130

33

16,02

58

623

662

202

170

205

163

26,16.

46,47

49

332 97.

338 97

114

34,34 21,65 20,33

25

“Slatine"

416

Jakobovac

526

403 497

|Viagro 29 Jasenje 315 Jankolovica d.d.

274 “Bokanjac" Bošnjaci 349 Valtura 329 Čepić Križovljangrad 164 “Poleve"

120

104

:

Z

26

3

362 272

92

331

81

98.

317.

106

137

79

176

30

62

-

65

120

21

-

16

>

107

=

118

-

104

104

-

DB

-

203

E

90 63.

86.

86.

B

48

-

42

>

<

62

2

203

63

=

42

Bb

90

Z

48

18,29 -

114 E

118

57,66

202

-

107.

49,52 33,57 23,21 29,78

156

58

-

10,34

1

130.

-

16

:

56.

z

21

27,95

147.

35

-

120

28,85

278

=

127

21

Ukupno

278

56

114

62

PASMINE

“Sljeme"

18

Prosine Mala

32,25

12,69

123

MESNE

Rasplodna grla

vlastitekupljene

%

79

matičnog stada

Popuna

110

24

74

59

15

17

29 1

-

Karašica

Lemeš SVEUKUPNO:

Pe

28

5891

(so)

12

-

-

39,19

14

6,67

3

30,27

1783

6224

11,11

12

=

134

134 14

=

3

-

1855

2116

261

PIONEER.

Poljodjelci, bliži se vrijeme Podsjećamo kad

se

spremati Treba

silaže kukuruza.

spravljanja Vas

da

se

najbolji učinci

silaža

cijele biljke

onda

kad

prelomiti

je mliječna

klip kukuruza

tvrdo, a 1/8 zrna je mliječna trenutak

početak za Tehnologija Pioneer

Telefoni: 01/2988-745,

16

postižu počinje

kukuruza

linijana 2/3 zrna. je 2/3 zrna

i kad onda

je najpovoljniji

siliranja. ..

DI LI koja daje višeQ .v

cesta 2B/2, Čulinečka sjeme Zagreb 2989-531, Mobiteli: 099/431-620, 099/454-507 099/431621,

d.o.o.,

Mljekarski

list

I REPRODUKCIJA

“E LEKCIJA

Pm

Tablica

2.2

Obnova

|

matičnog

stada

na

gospodarstvima Popuna podselekcijom Kupljena grla Junica vl. umgodiuzgoja Obuhvat Ukupno uzgoj Junice popul.

Krave stada

Broj kam pod dić

s

godi

1aa

melo

o

eats

31.12.

1997. 1998. Broj

iz

ci

:

Bila:

Z

iz

s

%

Zagreb

2584

3301

512

19,81

435

312

56

Sv. |.Zelina

1684 5683

2888

493

29,27

273

247

740

25,40

574

322

17,80

259

538

22,05

383 449

405 299

Vrbovec

Krapina Karlovac 2440 3751 Varaždin Đurđevac“Virje 3850 Koprivnica 2647 1809

1444

5596

2663 3384 4260

4475 3014

822 988 522

21,91

25,66

Id 10

293

3

303

3

467

37

409

277

830

Križevci

1763

2196

397

22,52

269

281

3

6144 3065

7031 4091

23,76

943

953

727

23,72

611

74

3025

3750

391

12,92

4274

1499

35,07

707

Virovitica

1634 1668

4329

480

Sisak

494 609

2010

369

22,58

273

247

349 850 603

20,92

279

532

21,01

459

1121

5

13,12

399

321

6

551

20,55

761

969

2

Osijek Vinkovci

4595

2681

Poreč

1796

2265

332

18,49

Gospić

398

1187

1952

76

6,40

75

335

27

55,10

14

47

188

91,70

8

12

52

25,24

14

40

133

21,05

89

104

49

Drniš Imotski

205 206 190

Rijeka

Dubrovnik UKUPNO:

47

369 427

5

-

-

75921

62205

-

13766

108

376

1753

142

1116

56

182

1554

3

222

745

48

456

1315

183 143

1768

19

1751

331

801

206

841

19

82

10

30

2

66

215

4

152

277

-

72

-

-

-

9831

9473

225 2

32 -

22,13

343

2347

22

2634 4963 4861 3881

Zadar

266

1613 889

193

4045

1331

187

8

Brod

576

1482

9

174

Slavonski

608 803

1176

226

17,40

Požega

1357

19,72

214

Čakovec

371

13

1425

V. Zdenci

437

1697

567

1230

1460

1229

767

Sv. I.Žabno

Bjelovar

426

869

5

-

1335

|

5

6843

27482

vini?

“Jankolovica?

278 203 proizvodnje, promjene prikaza stanja grla, svako izlutada nismo imali i 202 teljskog gospodarstva godinujer grla“Popovac" grla. istovremeno izlui farme U čenje grla nije brojno stanjepojedine obiteljskim gospodarstvima iz Na izlučeno 1998.

13.766 čenje proizvodnje.

Izlučenje je stanje pasmine. je godini ukoliko iz farmama 1998. krava čini što % odnosu moguće uzgajatelj mliječnim tijekom 22,13 odustane od izlučeno 1783 krave što krava 1997. kograzloga sudje-godine je broj krajem godine. čini % odnosu izvršena 27.482 lovanja provedbi uzgojno 30,27 je broj Popunastada ili dođe do krava 1997.

Povlastiselekcijskog rada, krajem godine. grla, djelomično junicama rada stada puna promjene organizaciji matičnog obavljena je toguzgoja, djelomično kupnjom službe. nestvarvlaikrava obuhvatom iz te lekcijske Primjer najvećim dijelom junicama junica grla 1.855 i 261 Za istaći da nog izlučenja prikazan je stitog uzgoja grla populacije. je službi tako što Farme stada izvršila selekcijskojSisak, popuna kupljenim grlom. najnajvećim izvršena 1.000 većim službi je primopredaja postotkomizlučenja brojemgrla selekcijskoj službu Sveti odnosu 1997.

2347 Slavonskom “Čegrla podselekcijsku godinu Bjelovar grla, Ivan Zelina.

“Jankolovica" Brodu 1768 i Vinkovcima pić" 57,66%, grla i 49,52% “Šipovac" 46,47%.1751 grlom. obnovi stada U stada izvršena matičnog Popuna je najfarmama došlo do većim “M. mliječnim je brojem grla Branjeiz

dok

kod

obi-

1997.

za

za

za

mesne

u

ne-

na

u

u

na

u

-

s

se-

u

u

s

se

s

s

u

na

u

su

s

s

na

s

na

Mljekarski list

17

GOSPODARSTVO

Potrebe

okrupnjavanja

posjeda

biljnih kultura, činu i vrsti govedarske proizi obiteljskih gospodarstava koja se vodnje (mlijeko meso), potrebne različite po uzgajapovršine Tako bave proizvodnjom mlijeka po uvjetnom grlu.

500 grlu (grlo kg), općenito stitu stočnu uzevši intenzivnu da bi im prohranu, proizvodnju Piše: doc. dr. Zoran našim ili tovne kontinentalnim Grgić izvodnja mlijeka junadi podrubila ekonomski traži između i ha isplativa.

Kuplje-čjima, 0,5 1,5 Jedan od osnovnih stočna hrana koristi kao dolivada i preduvjeta površina oranica, pašnjadobre ka. Kada odnosno krmekonomski puna, osiguranje mliječnosti specijalnim govori stada ili stoke nim dodatno ili osnovnog prirasta smjesama utječeisplativoj proizvodnji mlijeka učinkovitosti hrane. našim tovu, kvalitetna jestočna hrana. povećanje goveđeg obiteljskim Troškovi hrane mogu činiti Iz velika tada obično preko navedenogproizlazi gospodarstvima, troškova 2/3 izravnih važnost i kvalitetnih stado veće od (direktnih) potreba spominje će 12-15 muznih ili tovilište govedarskoj proizvodnji obiteljpoljoprivrednih površina koje grla skih Obikoristiti oko 80-100 gospodarstava gospodarstvo proiz-junadikapaciteta bave stočne hrane.

450-500 Za teljska gospodarstva koja vodnju junadi(mase kg). intenzivnom Ovisno načinu ekonomski pogovedarskom proizkorištenja uspješnu proizvodnju vlastrukturi stakvim je vodnjommorajuproizvoditi ljoprivrednih površina, brojem grla potrebno korištenih

te

na-

su

nom

se

mase

za

u

na

se

za

se

u

o

se

na

mesa

u

se

osnovno

u

u

nas.

za

se

o

u

Tablica

Broj

1:

i struktura

gospodarstava

Gospodarstva/broj grla Ukupno 3ez 604 zemlje do

0.

ha ha

0.1-0.5

s muznim

S 1

kravama

grlom

popisu

1991.

prema Od1do5

Od

g.

5 do

10

Više

od

11

346

245

12

|

717

516

195

5

1

5.604

4.553

1.042

9

0

0.51-1.00

ha

11.706

9.144

2.539

16

a

1.01-3.00

ha

67.821

41.711

25.919

171

20

3.01-5.00

ha

50.178

168.835

30.752

567

24

5.01-8.00

ha

39.173

9.111

28.048

1.970

44

8.01-10.00

ha

12.194

2.382

8.297

1.430

85

9.206

1.761

5.713

1.487

245

5.667

427

preko 10

ha

UKUPNO Udio Bez do

197.203

88.359

102.750

%

u

zemlje 0.1 ha

0.1-0.5

ha

0,31

0,39

0,24

0,21

0,23

0,36

0,58

0,19

0,09

0,23

2,84

5,15

1,01

0,16

0,00

0.51-1.00

ha

5,94

10,35

2,47

0,28

1,64

1.01-3.00

ha

34,39

47,21

25,23

3,02

4,68

3.01-5.00

ha

25,44

21,32

29,93

10,01

5,62

5.01-8.00

ha

19,86

10,31

27,30

34,76

10,30

8.01-10.00

ha

6,18

2,70

8,07

25,23

19:91

4,67

1,99

5,56

26,24

57,38

100

100

100

100

100

preko [UKUPNO 10

18

ha

|

Mljekarski

list

asa

ep

Tablica

2:

korištenih

Pregled

19997. Županijama površina

i neobrađenih

[Opis Županija

g.

po

Ugari i

Krmno

Ukupno zasijano

Žita

bilje

oranice

neobrađene

županija Osječko120.179 Sisačko-moslavačka baranjska županija 101.775 Bjelovarsko- županija 101.221 bilogorska Zagrebačka županija 99.127 Virovitičko- županija 85.546 podravska županija Brodsko76.390 Karlovačka posavskažupanija 69.997 županija Vukovarsko67.516 srijemska Koprivničko- županija 63.230 Istarska križevačka županija 60.280 Požeško-slavonska županija 56.236 županija Ličko44.546 Varaždinska senjska županija 42.316 županija Splitsko39.009 Zadarska dalmatinska županija 36.290 županija Krapinsko35.763 Međimurska zagorskažupanija 28.525 Šibensko- županija 15.552 Grad kninska Zagreb 13.847 županija Primorsko10.932 Dubrovačko-neretvanska goranska županija

104.821

7.960

6.776

36.253

5.389

72.268

58.541

5.749

28.192

60.445

17.802

11.762

58.131

3.179

16.554

48.871

6.444

20.106

15.628

13.633

42.697

47.568

4.559

3.123

52.700

6.263

1.716

13.300

8.912

30.121

31.351

2.841

18.303

7.612

7.683

36.695

30.564

4.185

601

11.311

10.065

12.035

3.761

1.495

25.385

25.218

5.978

919

24.783

1.526

364

3.201

3.853

19.635

7.178

3.187

823

459

1.183

9.140

818

663

6.608

952.151

642.414

148.213

UKUPNO Izvor:

HRVATSKA

Dokumentacija

državnog zavoda

za

263.058

122.549

statistiku

namijenjenu otkupu industrijpovršine prilikama posjedovati naj- prosječne što ha oraničnih 10-15 povrpreradi. skoj hektara, ukazuje činjenicu manje kombiVećina livada dostatan šina dodatnim gospodarstava grla njima nije površinama broj nira nekoliko kvalitetu i visinu neintenda i U nekim poljoprivrednih proizvodnje pašnjaka. izvore iliima bi zivnim načinima proprihoda koja omogućavala govedarske potpunoproizvodnji i izvan što im ekonomski sustavu tov gospodarstva, uspješnu govedarsku (pašni izvodnje Među takvim imati Ova gućava egzistenciju. proizvodnju. gospodarstva “krava- potrebno je dosta onih i oko veće koja je “pri-posjeduju polovice ukupnog gospodarstvima još značajno površine tele") malim 18% krava.

Oko rodnih" livada i muznih poslovno opstaju poljo(sogra- broja pašnjaka i kravama muznim i ničenim privrednim površinamaproizzasijavanjem gnojid-gospodarstava račun rada između 5 i8 zimskom ima vodnjom vlastitog raspolaganju bom), razdoblju kalPrema krmiva intenha vlastitih kojeg zanemaruju površina. govedimadaju potpuno kim oranica. U kulacijama govedarske proizvodpokazateljima gospodarkorištenja zivnog od kom koriste i tuđe povrtražene stva računajući prihode nje, slučaju poljopriv- najčešće i stoke vlastitu veće šine redne (telad, proizvodprodaje mlijeka površine značajno (zakup) i izlučene i od od veličine krave)plaćene Gospodarstva posjedom junad prosječne posjedanju. troškove i 30 % naših 5 do 8 ha (kupljeni materijal raspolažu obiteljskih gospodarstava. gotovo tuđe muznih tako da Preko prema plaćene usluge) pri polovice poljoprivredkrava, muznim krai nih površimjerenju poslovnog uspjehagobroju grla raspoloživim gospodarstava vedarstvu.

1991. činiti dobru prema mogu je popisu imalo intenzivnu mlijeka godine raspolaganju proizvodnju od

našim

1

do

i

5

na

u

s

za

omo-

u

s

s

a

se

u

na

na

u

ne-

s

ova

sva-

samo

za

su

s

s

novcem

u

s

vama

u

nama

nas

osnovu

za

na

Mljekarski list

19

GOSPODARSTVO

oo

E e ENGGANO

S

RN PRO AZ

ESAEKO OP

PRPOPO

U nekim usvojenoj Strategiji tklonjenim posljedicamaNo, zemljišta zakupom. podvitka od oraničnih tuđe koriste poljoprivrede jedan nekorištenju površina ručjima površine novnih razvitka ovim također bez naknade ili vrlo upravo Županijama ciljeva je prido- posebne malom naknadom.

Radi praokrupnjavanje posjeda obiteljskih negativnosti subjektivne prikako bi rode. to nesređena vilu vlasnigospodarstava, proizNajčešće korištenju površina bila ekdnomski imovinskih odnosa i prava štvu ili te vodnja njima pitanja rodbine, susjeda prijatelja učinkovita.

U danas vlasništva društvenih često imovini staračkih kuHrvatskoj je nekadašnjih dosta neobrađenih i i ograćanstava. Također kraće zapuštenih poduzeća, koji usporavaju i mogu poljoprivrednih površina (tablica ničavaju dugogodišnji zakup doblje zakupiti poljoprivredne državnom vlasnim ogu 2) kojejednimdijelom kupnju poljoprivrednog zemljišta. površine štvu. poslužiti okrupnjavanje posjedaNerijetkozakupljene površine ekonomske kopreobiteljskih gospodarstava zbognedovoljne Za i ekonomsku učinsigurnost težito risti od ratarske govedarskom proizvodnjom. proizvodnje kovitost buduće intenzivne Prema tablici 2 proizneobrađenima.

Navepodacima ostavljaju i našim vodnje može m lijeka kako goveda dene Županije zaključitiznačajne predstavljaju naj- obiteljskim gospodarstvima, veće najizvore i neiskorištenih površina područja mogućeg veću će važnost imati bašu Županijama postoje mogućnost koje okrupnjavanja posjeda obiteljskih ili vodeće dugogodišnjeg muznih zakupa kupovine bave govepo broju grla gospodarstava koja i državnog poljoprivrednog darskom zemljiproizvodnji mlijeka (posebno proizvodnjom, njima šta te nabavke označeno kreditiranje zemljidobri i zatamnjenjem).To uvjeti proizvodnje postoji šta od odnosi kupnjom staračkih, i poljoKao dobri svega držanja prije Zagrebačkutradicija goveda. kućanstava ili vlasnika privrednih relativno Županija, Bjelovarskožupaniju. primjeri kućanstva Jedan čija od uzroka nekorištenih likim nemajuglavne muznih krava i brojem bilogorsku izvore iz oraničnih prihoda Sisačko-mopoljoprivrede. neobrađenim i površina manjim zapuštenim Brodskoističu slavačkoj, Karlovačkoj, površinama, Koprivničkoi križevačka i Neke posavskoj Požeškoposebice Krapinsko- mogućnosti povećanja posjekorištežupaniji (istaknute Županije zagorska županija. slavonskoj obiteljskih gospodarstava da većim muznih i Za kreditnih bit će povrbrojem grla povećanje raspoloživih njem p ovoljnih linija brađenim šina danas tekstu površinama) gospodarstvu je objašnjene sljedećem % kovani ratnim i oblik rubrike. djelovanjima najvažniji korištenja tuđeg Prema

rata.

raz-

os-

u

se

sa

nose

se

su

o

u

u

u

o

se

na

raz-

u

za

se

s

u

u

se

rezerve

su

u

nas

se

jeru

se

-

su

na

s

ve-

u

se

s

neo-

su

uzro-

u

u

neo-

POLJOPRERADA

dioničko društvo za proizvodnju, preradui

promet stočne hrane,dodataka i sirovine za stočnu hranu i poljoprivrednu proizvodnju

Tel: 01/6501/6552-333 01/6524-449 50-399 MI

GARANTIRAMO

FERTIL

KALCIFOS-3

FOS

ZDRAVLJE

10020

I

MAKSIMALNU

vitaminsko-mineralni

dodatak

za

za

se

krave

s

150 grama

dnevno)

omjerom 100-200 grama (koristi

Ca:P=3:1

s

kg121,25 SUPERMIL-100 krmna bez dopunska smjesa mliječne krave, 40% vreća i 25 kn + PDV bjelančevina kg71,50 SUPER-NBN krmna i tov krave dopunska smjesa junadimliječne 30% vreća 4 50 kn + PDV bjelančevina kg79,20 kn

+

za

PDV

cesta 77

krave, poboljšanje plodnosti omjerom

vitaminsko-mineralni € 25

Remetinečka

za

(koristi

vreća

-

KRAVA VAŠIH PROIZVODNJU

Ca:P=0,7:1 vrećica 4 1 kn + PDV kg10,08 dodatak

ZAGREB

se

dnevno)

uree

za

20

Mljekarski

list

OBAVIJESTI

REPORTAŽE

I

Ovogputa Vupikovafarma mliječnih kravaJakobovackrajVukovara kako dobra cijena mlijeka i, je Oprema je devastirana i uništena, nikada bila viša kaže Marušić, nije ako negoli d anas, p osebice godišnje kravi proizvede Mea po usporedi cijenom hranjiva. niska dutim, produktivnost litara mlijeka 5.700 bilo kakvo mogućava razmišljanje ekonomici Danas proizvodnje. farma iz Povećagovedarska proizvodi mjePiše: Damir vlastitog podmlatka. dipl. ing. što sečno 220 tisuća litara stoke mlijeka, njembroja godinama Rukovanjski oko 550.000 kn bruto kvalitetu i predstavlja razvijali stručnjaci čak U 100 važili farmu uposlenih. prihoda, najbolju jer farma smislu Stado ima i do 8.400 litara mliosnovu, građevinskom genetsku proizvodili ali tehnomože zato bar nekakve treba kravi zadovoljiti, p o postaviti jeka godišnje. funkcionira.

Alfa Lahranidbe.

To danas dati i Jako može ta logija uvjete nije jepasmina valov od baca dnostavno i iako nismo više mljekovod je funkciji smo, ponekad zadovoljni i što ih hranimo Sada nikada je, jedino 1973., valjda, silažom očaj. uspjeli postići europskufunkcionira. suhim rezancima šećerne i američku Do kukuruza, produktivnost. razmisli da nešto i j e te 1991. farma imala oko 670 Došlo vrijeme repe sijenom, smjese. je tehnoloTelad svih krava i oko 1.950 napuštanju postojeće kravljim mlijekom, napajamo goveda dođe želimo “Povratkom farmu gijeida rekonstrukcijom ponovno upotrebljavati kategorija. do će sat rada ali tehnologije koja mliječnu zamjenicu, pri- proljeće prošle godine,moje dati sto litara kao do hladnom bunarskom zatekao 520 mlijeka, premljenu iznenađenje, sada devet sati ističe Mihovil tehničke vodom. Imali za krava" Mihovil uvjete govori Marušić,Marušić. stočni direktor VUPIK-ove sjenaže, kelj proizvodnju poslovne jeali i skinuti. čime dinice posijati, Vukovar,svojim dojmo- Sve ima svoi *_, nedostatkom vima nakon Vukovar i trajanja Hendikepirani povratka stočne Prolazom kroz i farmu opreme pripremu farmu, kojoj sjetvu kojoj jeproveo cijeli “Veći dio nismo hrane. može da radi i da Ako ništa radni opreme osporiti vijek. drugo,ipak Mihovil Marušić održava da fond i sačuvan zatekli" priča higijena, vidljivo je je govedagenetski i direktor nekih iako i nešto nema, opreme farme Vupikove poslovne dijelova potencijal, je instalirana i Sve Vukovar. oslabio ovih sedam je dotrajala. jedinice jer godina blizini VukoU ima što koristila rok neposrednoj osjemenjivanju slabija svoj trajanja, farma svake normalnim struktura bikova iz Niska smještena jemliječna uvjetima godine Srbije. sastavu Jakobovac Na naše radniku oprema. kojadjeluje po piproizvodnja jejedan izmjenjuje doći do ikakve VUPIK-a. da libi od kao i Pretrpjela jetijekom najvećih tanje moglo problema, velike štete radu i uslijed pristup uvjetima okupacije upravi odgovauzgoja. rekonstrukcije, iako i kako nekakvih naznaka devet iznosi Produktivnost brigedevastacije, danas, je raju redovita rukuvodali i da da to može što znači sati 100 litara proizvodnja, dogoditi, mlijeka, muci da održi što unatoč stvo da i devet niža ponose je velikoj činjenicom negoli je puta Farma svim ovim farmi.

Pala mogu proizvodnju. Jakobovac, problemima nekojobiteljskoj je nekada od tvrditi kako farma to čak četiri odnosu prema jedna najuzornijih najbolja je puta farmi danas izuSa inframliječnih je predratnom razdoblju.

Smanjen Hrvatskoj. sadašnjom Hrvatzetno i strukturom teškoj situaciji.

Naizgled, položajem jebroj krava, proizvodnja mlijeka, redu. U ništa imati može je stvarnosti, broj konkurenciju, ljudi jepovećan.

“Oprema skoj osim funkcionira i kao što imala ni rata. i devastirana mužnje pa je jenije prije je dotrajala svedeno rad. stadu uvelike je ljudski koje, riječ je proizvodnji prisutan Dakle, može hranidbom rad" kaže Marušić i postići boljom ljudski Devet sati za sto litara više. To danas kako mnogo mlijeka dodaje nije jednoje predUpravom baca u i stavno dilema: odlučiti što Govedarska farma Jakobovac očaj. ponekad dalje. kukuruSada ih hranimo silažom ovakvim 770 okvirima, Farma, kapaciteta je krava,razvijala može

sebe nositi.

sama

se

s

one-

o

se

su

za

s

su

ova

sa-

mo

ne

-

u

u

nas

on

se

-

s

o

a

se

na

ne

u

za

na

s

a

sam

za

smo

ne

-

-

a

nemamo

o

smo

u

za

se

na

ne

se

a

on

ova

se

samo

u

se

u

vara

u

ne-

u

a

nema

-

se

se

za

na

na

u

u

u

u

sve

u

ne

a

ne

sve

na

u

o

-

-

nas

osnovna

a

Mljekarski list

u

ne

21

REPORTAŽE

OBAVIJESTI

I

za, suhim

rezancima

šećerne

OOO

Najveći gnojiva nemogućnost smještaja i ređen te table kako bismo stitom neki ga sijenom, smjesom.

Mliječnu je domu, ipak sada koristimo. razvesti. vratili dio zamjenicu mogli jednom No, svojekuće, njih Veći dio i svim unatoč ovim kod neki opreme svog, sjetvu problemimastanuje nekog stočne hrane nismo završili iz i ili pripremu prošlu godinu putuju OsijekaVinkovaca, zatekli. Od šest samoutovarnih 5.700 litara direktora žive samačkom proizvodnjom mlijekapoput nismo zatekli ni kravi. da nekim hotelu.

Vratiti Vukovar i po prikolica jednu, Siguran kao od četiri zahvatima tehnoraditi VUPIK-u teško.

O nijedan kombajna ozbiljnim jako je silaže.

Imali i ishraslavonovog proizvodnju logiji mužnje poboljšanju oživljavanjumrtvog velikih i može doći do 7.000 netko ne problemaproizvodnjom njege skogkapitala donjeti ostala "Class" litara Mihovil Marušić. odluku. Odmah će već sutra sijena, jerje jedna priča sada, da bismo VUPIK d.d. stara vlasništvu Fonda biti kasno!

Kadar i preša, previše je genetske osloniti. Ove odlučiti stada nisu mogli nju godine privatizaciju koji mogučnosti dovoljni nismo izvezli ni što će teško polja kilogram dalje.

Ljudi uspjeh.

Neredovita stajskog gnojiva jer ćaju. jeisplata plaća, repe

čime.

dio

raspo-

na

za

vla-

u

no

ne

su

se

u

za

smo

s

u

sam

se

za

se

na

u

u

smo

s

mora

-

se

na

u

za

mora

na

za

se

vra-

nemamo

u Osječki infrastrukturne, IPK planira sljedeće tri godinenastaniti 15tisuća like,posebice budu formirat će omogućavale, mliječnih krava samostalni gospodarski subjekti, ali vraćaju Krave i Orlovnjak uvijek najvišoj tehnološkoj se na razini. Ako u svijetu proizvodi deset tisuća litara kravi po mnogih pregovora) dogovorili mlijeka Damir Piše: dipl. ing. onda takvu zajedničku gradnju mljekagodišnje, proizvodnju Rukovanjski da imati i tvrde to Procjenili je partner IPK, agilnoj će brzo diva. ovog koji omogućiti upravi poljoprivrednog da nastanimo 15 tisuća više tehnološke razine Na nekada “Cilj prodiranje je okupiranom području krava tri i doi velike farme: Orlovuništene sljedećegodine pojedinim proizvodnjama, od 135 miće surađivati stignemo proizvodnju Meggle jednom njak,Klisa, Marinovci, Lovas, litara kažu iznimno Prkos i baznom lijuna mlijeka"- Josip organiziranom Lipovača, kojenamjeraIPK “Oni vratiti svrsi uprave Pavić, predsjednik proizvodnjom. procjenili vaju jerpostoji izgrai dr Ivan da naša tvornica dobro izvršni đena infrastruktura.

Osijek Bačić, je mlijeka značajna direktor is Za i poljoprivredu. organizirana njom zajednički Orlovnjak sagradili zadatak IPK može Najvažniji Osijek obavljati daljnji prodor kompletne studije, raspisali d.d. obnova okolna tvrdi i međunarodni je poljoprivredne tržišta“,Josip Pavić, javni natječaj. i restrukturiIPK 1.100 krava uprave proizvodnje njezino predsjednik Osijek.

Ukupnainvesticija Dr. Ivan izvršni “Odnos obrtnim sredstvinovog ranje.

Bačić, kapitalu podu- Orlovnjaku direktor IPK zeća bit će 50:50 Ovih dana iznosi oko devet poljoprivredu milijuna posto. d.d. i i maraka. ugovora, Osijek predavač Poljo-očekujemo potpis njemačkih Potpisali fakultetu kreditu i sada radimo ovog ugovor privrednom Osijeku, vrijednost proizvodnje poiznio farbila bi 32 ili državgona jegrandiozni plan približnomilijuna dobivanju bankarskog i maraka. bi Orlovnjak razvoja mliječnog njemačkih Njegova nog jamstva realizaciju toga bila da IPK Važno govedarstva Osijekkojem pretežita proizvodnja trajni projekta. jenapomenuti će veliki dio ratarske i maslac.

IPK U program proizvodnje proizvodi mlijeko je restrukturiranja biti mlibi sastavni dio obnove pogonu funkciji proizvodnje prerađivalo poljoprivrede novih 50 litara jer jeka. milijuna mlijekahrvatskog Podunavlja A to da ćemo ističe Pavić. od obnove do poznači, umjestogodišnje, stoji porušenog kukuruza imati više tehnološke razine. Istomerkantilnog Programrestrukturiranja dizanja kukuruzne lucerke kao oblizirao bi okviru ali bi imamo nekoliko prosilaže, IPK, rok volminoznu stočnu hranu i bez tu nastao hrvatske što cesa, daljnjim procesima je pomoći i veliki raznih države realiziproizvodnji mlijeka goveđeg broj gospodarskih nemoguće gotovo svaki kredit posubjekata, obiteljskih rati, jer gospodarvelika ili kao realna imovina stava Meggleje njemačka manjihpoljoprivrednih stojatipolog lokalne kaže Pavić. m mljekara kojom (nakon poduzeća.

Gdjegod prise

na

se

nove

re.

smo

mora

u

nam

u

u

a

su

s

su

za

se

smo

-

na

a

smo

za

sc.

u

za

u

u

s

ma

na

a

smo

u

o

na

nam

me

za

u

u

-

u

-

novom

se

se

on

sa-

-

rea-

se

za

vremeno

u

mesa.

za

-

mora

-

s

22

u

smo

Mljekarski

list

_/

Obitelj

La

dom

i

bi

Spriječena invazija čovječanstva Kronika F. Castra Sve veće oslanjanje izazvalo SAD je Sovjetski veći bio katolik. Izborni pa je nesigurnosti osjećaj slogan je 1961. kubanskim CIA služba OPET POKRENIMO GODINA NAŠU tajna 10.

ZEMLJU. povela travnja Podpredsjednik jepo- emigrantima 1961.

Priredio: JONSON. B. stao područje Zaljeva Keglević invaziju dipl. ing.

Lyndon nadala da će invaCIA svinja.

Stjepan Vrlo svečana inauguracija (uvoKubi ustanak protiv podići zija bila 20. položaj) je đenje čak i F. na John pa vojsci, njegovoj Castra, Kennedystupa 1961.

Washingtonu,ali siječnja bila netočna. je procjena dužnost bio zahvaćen dan gradje prije Kubanci pružili došljacima KENNEDY John te strašnom Fitzgerald sniježnom olujom,ga i savladali ih ogorčeni Bro1917. otpor rođen tisuće tri brzinu očistilo je29.svibnja ljudinekoliko dana. Veći dio američje od oklinu Bostona dana i 700 ralica.

Josipa kraj Međutim, t og kih i jeizgiemigrantskih vojnika i i bankara sati 12.51 majke veleposlanika je obasjalo 1.113 nuo, preživjelih postali kćerke Rose desnu ruku bostonskog grado-Kenndiyevu dignutu taoci. politički načelnika Americi svečanu Fitzgeralda.

Oboje prisegu; invazije Suzbijeni pokušaj i katoličke bili irskog porijekla preuzima bakljunio SAD velike generacija vanjskoMladi John bio Tom slobode. je Drugom vjere. jegrađa-štete. SSSR prilikom najje prosvjedovao političke marinski ratu Amerike nima i cijeloga poručsvjetskom svijeta N. Hruščov žešćem obliku, teško ušao divan izrekao govor koji ranjen,kasnijeponik, je i agresorom Kennedya Demounutar Govorio karijeri litičkoj povijest. je gospodarintervencijom prijetio sovjetskom kratske strane borbi skom guverner postao protiv procvatu, Kubi instalirao raketne i pa U državi Massachusetts. kao i SAD o saveznoj svjetskoj poslenosti kasnije povukli. uređaje koje novinarto koboriti sili vjenčao vrijeme protiv Čak koja američki i zapadni —BOUVIER Jackelinom kom kao munizma općegneprijatelja od saveznici držali odstojanju Pri završetku francuskog porijekla. (rođ.

1929.) cijelog čovječanstva.

Između opasnog problema. osobne Vrhunac tog “I rekao karijere govora svoje moji Kube i SAD je: tako, do je pogađanja došlo 8. stuizborima Ne američki postigao je sugrađani: oko dragi Castro koje j e zarobljenika doduše 1960. kada će vaša što je denog zemlja pitajte dolara 28 tražio isprva milijuna izabran 35. uskom vi možete što dati nego pobjedom pitajte obliku industrijskih strojeva, i 44 SAD-a Zatim nastavio učiniti." svojih Predsjednika je nju đutim pa zahtjevi povećali bio predsjednik“Čovječanstvo godine najmlađi svijeta: SAD čitavog Kubi živežne isporučile i do sada državi i Amerika će što prvi jedinipitajte svojoj od mirnice i vrijednosti lijekove što učiniti nego pitajte lodolara. Američkih 53 milijuna sloučiniti žemo zajednički i ima ših procjena situacije još Svivi tražite od bodu Čovjeka. danas. i istu snage sposobnosti mjeru i mi od žrtvovanje, koju u Sastanak Hruščov Kennedy zamolio Zatim tražimo. je Beču i te da Božji blagoslov pomoć, Nakon opasnih zaoštrenja istinski ostvaritelj Božjeg crti Moskvadošlo postane je djela zemlji. od do sastanka poglavara njihovih Washington svih tih divnih misli i Nakon tlu neutralnom 3.- 4 lipnja bolno možemo Beča.

Beč htijenja trijskog glavnog grada sudbinom dahnuti nad kulturnom njegovom ozračju je svojem Dalasu 22. zadesila neformalne ga koja je mogućnosti pružio 1963. osobito i F. John razgovore studenog misli, izmjene Kennedy na

Kubu

na

u

savez

sve

mu

s

na

se

u

na

u

a

u

su

za

u

na

oca

u

sunce

su

a

su

u

na

*

na-

nova

u

u

u

a

na-

a

u

za-

zvao

o

u

neza-

na

se

su

s

se

mora

su

se

na

na

za

s

vama

u

za

se

-

me-

sa

za

su

u

su

se

ne

na-

za

vas

u

-

mo-

se

za

nas

za

vas

-

za

na

na

aus-

na

uz-

samo

u

u

Mljekarski list

za

23

ČOVJEČANSTVA---:::

KRONIKA

:—::—_:—:":":.,tk!\['*"* _;_;_|;'7_;_]_]?

——————;————.—— Društveni vrhunac sile tek četiri dana od i Hruš\6(\u\x\ razoružanju.

Zapadne zahtijevalo Kennedya sastanka bila večera nakon Zida uločova da “odmah direktnu je gala tog početka gradnje stupe carskom dvorcu Schonbrunnu žile nisu ništa pomeđusobnu kako bi kojim protest spriJackeline i Ni29 sukob i supruga je prisustvo stigle.

Zid sagrađen, trajao je ječili prijeteći osigurali vidio mnogo i komir." deklaHruščovljeve koje dopri-godina, mrtvih, svjetski Beogradska načno 1990. osloimala 27 točaka i zauzela ga nijele opuštenomraspoloženju. je porušio racija je Nikita do šarmantne bođen narod kao simbol nizu međunarodstavove je sjedio prema njemački Jackeline i konih kao: pomalo jojudvarao, samourušenja neprirodnog problema obustavljanje Nina rekla Johnu: “Želim da sustava. ovisnih je munističkog podjarmljivanja naroda, uskoro vidimo."

Međutim opet povratakkolonijalnih posjeda tom došlo Sastanak ni do nesvrstanih u kao i prilikom nije opće cjelovito razoružanje. kakvih konkretnih političkih Beogradu Deklaracija jeupućena U jedinjezultata. nim narodima.

Od 1.

1961. sastali 6.lipnja S nestankom blokova nestali Gradi Berlinski zid se Beogradu najviši predstavnici i nesvrstani.

25 nesvrstanih država osiu Vlada Demokratske cilju Njemačke borbe 13. guranja s vijetskog mira, Republike (DDR)zaopčela je u svemiru Gagarin č ovjek p rvi kolovoza 1961. zida poprotiv kolonijalizma, imperijalizgradnju kao i Aleki kroz Berlin diskriminacije, Sovjetski pukovnik Jurij po pograprečno i GAGARIN crti između prava i zbog pitanja razoružanja sejevič (rođ.

1934.) ničnoj zapadnog naroda Za što samoodređenje. prvi ječovjek koji je 12.travnja istočnog dijela grada jeujdno 1961. svemirskim brodom bila od sektora sazivanjekonferencije utjecapoletio granica Zapadnog lo veće između sve VOSTOK 1 Svemir.

Težina i DDR. Već kolovoza je zaoštravanje početkom Istoka i kriza i broda iznosila 4.725 Obletio sastanku sekretara Zapada (Berlinska je kg. generalnih sukobi dana 108 svih članica Laosu), najsnažniji jeGagarin Zemlju tog Varšavskog dolazio od minuta visini između 181 i 327 Walter ULBRICHT poticaj je Jugoslavenizvjestio je i km i to bio 70 minuta DDR skog državnog partijskog predvrijeme (1893 1973) predsjednik Maršala BROZA bestežinskom da će zatvoriti svi Zasjednika Josipa stanju. prilazi TITA Uz bili kako bi ko(1893 1980). njega padnomBerlinu, istaknuti Javarhalal načno veća inicijatori spriječila rijekaNEHRU i GaTime i indijski premijer bjegunaca Zapad. mal Abd El NASER slavna Brandenburška kao vrata egipatski znak ostala predsjednik. prepoznatljivgrada Kao nesvrstane smatraistočnom zemlje dijelu. le mikoje provodile roljubivu koegzistenciju (suživnisu ni lje), pripadale jednom i vojnom podupirale oslobodilačke naroda bez pokrete vlastitih država. Na Beogradskoj konferenciji sudjelovalesljeo

su

u

u

uz

ne

s

vezu

se

su

a

se

re-

su

-

se

su

u

ma

rasne

na

ove

u

na

u

saveza

a

za

na

za

-

u

se

-

se

su

sve

na

su

u

su

se

one

su

savezu

su

su

deće

države:

Afganistan, Alžir, Burma, par, Etiopija, Gana, Jemen, Jugoslavija, Indonezija, Irak, Kongo, GAGARIN Aleksejevič IndiJurij Kambodža, Kuba,Gvineja, SauBrod 9.07 Moja,Libanon, po Mali, Maroko, jepoletio skovskom iz dijska Arabija, Somalija, Suda, mjesta BAJKONUR istou Ujedinjena ArapskaRepublika, Kazahstanu, i čno od Tunis, NepalCeylon.

Aralsokg jezera, pristao velikih razlika među 10.55 sati kod SmeUsprkos je mjesta lovka prisutnima ipak energično području grada Saratov, Ci-

-

u

vremenu

a

u

Walter

24

ULBRICHT

se

na

Mljekarski

list

ČOVJEČANSTVA

KRONIKA

desnoj

sudjelovao iskrcavanjima Normandiji, Kube otkrivao vodama njemačke francuskim bio podmornice, Kini itd. partizanima, Većinu svojihdoživljavanja romanima opisivao je mnogim onih idolom te generacija postao smatrale izgubljenima. koje ratnih izvanredna Uz opisivanja besmisurovosti spoznao je slicu ratovanja, kojoj kasnije čak i izrugivao.

Najpoznatiji je ziti

Volgeispod veličanstvevolske visočine.

Ovaj bio udarac ni sovjetski uspjeh je Amerikance sličan što je izazvao “SputnikJA. Gagarinje poginuo šok".

1968. nažalost već prigodom leta zrakoplova. probnog jednog na

Pri-

obali

za

antifašista

u

u

u

s

onome

u

u

su

se

Hemingwajzauvijek odputovao i slavni američki Taj književnik nosilac Nobelove nagranovinar, 2. de zvoni" iz “Kome svojomje voljom srpnja 1962.

1954. rata svog je imanja mjestu španjolskog kojeg Ernest Ketchum dobio Nobelovu Hemingwaj (Idaho) zauvijek odpunagradu.

Najostavivši STAtovao pravječnost popularniji je čigensko jezero,kasnije neizbrisive I RAC šumama Afrike lovu lavove. po zemlji MORE, kojemje tragove.

1899.

Oak film Rodio i nezaboravan duh Bio Parku, snimljen jepustolovan ogromne E. Bio životne u liječničkoj gradiću Chicago Tracy.

Ipak energije. jeboksač,glumcemSpencer U tom starcu borac podjetinjstvuigrač obitelji.

Hemingwajnije bikovima, ragbija, kazivao našao tako odlično ratni već 1917. želju jenevjerojatnu opisao kojeg je dopisnik navodno kako treba hrabro sebi zatim pa samostalnošću, je podtalijanskoj bojišnici, sudjedao ribarski i otac nositi udarce sudbine i lovao trećoj godini prirode španjolsko građanskom lovačku im zdravim životnim strani U ratu pribor,djed desetoj odoljijevati republikanaca.

MiLutao šumama kao izraratu pušku. je optimizmom. m Drugomsvjetskom Ernest

svu

se

mu

zvono

roman

sa

u

za

na

u

roman

a

u

se

mu

na

u

s

uz

ranom

u

s

za

na

mu

uzor

u

u

u

a

na

uz

naše

Pralik

SPOMENICI

SREDNJEVJEKOVNI

HRVATSKI

Gospe

rom) trouglasti Biskupija hrvatski od zabatu tom grada jenepoznati jugoistočnokraljevskog Kosovičicu. kamen lik BI. Ime Knina umjetnik rječicu Prikazana do 11. sela iz MARIJE. je potječepočetka stoljeća Djevice crkva posveočima kada tu pasa, gledapobožni puk je izgrađena i SVErastvorenim rukama ćena MARIJI SVETOJ grudima, TOM STJEPANU da i dvor hrvat- vazda spremna dijeli obilje bazilisi da skim Crkva milosti. Možemo biskupima. je predstaviti kako kamene čak 42 m, oko lika to grede visjela kalna, duga GOSPA VELIKOG ZAVJETA dao kandila i pokazuju današnji ostaci, ju mnogizavjetni darovi, dobri “Slava jepo svojprilici izgraditi puk je pjevao višnjih Oko Pralika proslavljen je tog Zvonimir.

Možda hrvatski Kralj je Bogu".

Ovdje biskupiveliki 13. kršćanjubilej stoljeća neke hrvatske građena temeljima starije pričešćivali kraljeve vjer-stva Hrvata Solinu 11. i 12. nalazi

Selo

se

7 km

imala

zabat.

urezao

uz

U

u

u

s

na

su

s

s

a

kiki

.

x

a

v

ona

sa-

su

na

u

crkve.

ne

ondašnjem čkom oltaslogu građenja pred visoka kamena prejestajala oltasredini (pred gradakoja —romani-

Prema

rom

na

Mljekarski list

sinove

sv.

Crkve

katoličke.

Bu-

u

rujna jeprvi b iskup dući da do sada i nije pronašaoHrvata zagrebački nadbiskup lik naše GOSPE kardinal Dr. KUHARIĆ jošstariji Franjo hrvatskom smatramo obnovio krsni hrvatovaj tlu, zavjet cijelog naroda. našim PRALIKOM. m skog najstarijim, 1976.

kada

u

se

na

25

IZ POVIJESTI

obradi

zemlje u M. A. Relković slabom pisao je i hranidbi držanjulošoj goveda.

18. i 19. st.

“A od krava što ću govoriti, tobom zaludu zboriti: Kad ti ovdje Stoka boravila i otvorenom je Piše: Haluška držiš to dipl. ing.

Josip sedam, je krava, od živjela paše (kao zimi da al momče, istina, hrane govedarstvu).

Goveda, Povijesni uvjeti lika bi našo ti kući tribuješ Na ovim slavonskim nedovoljno timarena, pasla mlika. Kako hoćeš da ti mlika buprostorii vladali Turci od 1526. prostranim pašnjacima poljima kad nitko timarit de, znade, ju žetve žitarica i berbe kuku1687. poslije metneš sina u godine.

Mirom,potpisanim nego joj šljiviku, ja te ruza, ugara, Karlovcima 1699. površinama ću tebi sad kazat i Srijemskim pa priviku ostalim niskim oslobođena Slapodvodnim i ledi godine, jecijela brađenim po priko ždere, jer snig goi od turske okupovršinama.

Dakle, kiša dere.

Ako hoćeš krave ti vonija Srijem veda vrlo lošim ivlasti. oslobođen gajila držati i od neku hasnu pacije Osijek je još njih i loše 1687.

1697. uvjetima držanja, smještaja, baš i prez ako godine, godinehranidbe. Koncentratna ju imati, sveži teleta, krmiva kao feudalni i adeta". je“Belje" nije toga nepoznanica. princa posjed EugenaSavojskog. i hranidbu Međutim već 1700.

SlavoDržanje, timarenje godine Početak stočarstva r azvoja dva upravno goveda Slavoniji opisao je nija jepodijeljena turska F. W. Taube i različita sektora.

Južni dio putopisac kraljevski Dugogodišnja okupacii te ratna iz carski ja zbivanja pustošenja, Slavonska pravni s avjetnik Beča, posarijeku Savu,tj. uništila cvatuća i nekoć boravio ovim i naselja vina kao koji je krajevima Vojnagranica, kojaje i polja plodne S lavonije Srijema. imala Slavonske pisao stočarstvu, općemstanju upravu vojničku Privreda i kultura i posve i življenja do 1867. gospodarstva uvjetima vojnekrajine, zađene.

Zato tri viroaustrijske tadašnje županije godinepotpadala pod upravu vlasti niz kako bi i poduzele mjera vitičkoj, požeškoj srijemskoj.

Ministarstva Beču. rata i životne Taube poboljšalo stanje pri(1777.) svojoj knjizi dio Sjeverni Slavonije prikljulike ovih i pustih pokrajina, koje “Historijski gospodarski opis čen Banjetrojednoj kraljevini bile i malo ni zimi ni “Stoku nepristupačne Slavonije" piše: poznate skoj Hrvatskoj.

Austroi ni ni noću uštagone austrijskim Europi. zemljama leti, danju 1867. nagodbom ugarskom godine Slavonija To siroih i lenost ijer jepotaknulo brojne austrijske i ušle le, j er sastav Vojnakrajina i činovnike maštvo naroda da časnike, stručnjake dopušta krune Sv. Ugarske Stjepana.

Voj- štale dolazak Taube kaže: Pomagali Slavoniju. grade".

Dalje 1871. krajina je god. i ovim “Za slabo svojim s avjetima pisali čiji naseljenu zemlju, 1882. godine pripojena jačena, Tek 1800. stanovnici krajevima. godine počeHrvatska osjećaju nikakvog Banskoj Hrvatskoj. lo i radinost nagona poboljšavati stanje opće odgovara 1918. našla tvogodine novoj i stočarništa stočarstvo. Ono zato napredak poljoprivrede revini 1929. bolje je kraljevini god.

SHS, stva.

Ilira Pašnjačke površine Slavoniji, glavno zanimanje Jugoslaviji. i to sela ili rale kao i svi surovi narodi ograđivati cijela koji, predGovedarstvo više sela bila To tromi život prikraju Turskog postavljaju pastirski zajedno.je doba stočarsvakom načinu čajnamjerapoboljšanja drugom življenja. vlasti. Za stva od strane proizvodnjaNajveće Poljoprivredna tadašnjih sastoji blago zemlje 18. i 19. st. istočne bana J. Jelačića (1848.području banovanja razvijeno". stočarstvu, koje jejako slavonske Posavine i 1848.

Relković Antun i Slavonije Rezolucijom godine Matija (1732. 1859.) i feudalne karaktekmetstva slavonske Srijema, ekstenzivnog je 1798.) vojne ukidanjem kapetan ovisnosti dolazi do U ratarstvu intezifikacije postoji tropolje. granice koji je sedmogodišnjeg kod vlasteniske i i rata upoznao posebno Proizvodnja daje prihode “posao polju,proizvodnje lina. Dolazi do tehnoloških vrlo ekstenzivnu stoomogućava timarenje i lipše uređenje Preočarsku Od ratarskih što otažbina nego pređenjauvođenja pluga. proizvodnju. vilajeta, jemoja dio livada i kultura popašnjaka, sijalapšenica, kukuruz,Slavonija" ratujući je postao i krmno uvodi zobi i od nešto industrijsko boba, krmnog ljoprivredni pisac.

Izdaje poruku 1850. g.

Struktura “Satir iliti U Slavoncima bilje. površina bilja grahorica.Slavoniji knjizi krmno žitarica ih bočovik" tada bile izgledala je: 70%, dvije pasmine goveda.divlji gdje poučava Govedarstvo

istočne

ljoj

Slavonije

i brizi za

stoku.

o

s

na

osam

osnovne

sve

u

u

ne

su

ma

su

u

na

-

ne

na

u

na

ono

neo-

srca

su

u

se

a

osnovano

su

u

u

uz

su

u

o

una-

su

sve

u

su

-

nove

u

se

u

su

-

u

ne

su

nema

u

na

se

ne

u

na

su

razvo-

o

a

ne

se

za

u

se

ne

a

su

u

u

se

mo-

za

zna-

u

se

u

na

-

-

ra.

za

na

una-

marve

-

rava

se

a

se

se

a

su

u

o

26

Mljekarski

list

moo

—m—aaoooenaoenaomomo

sooo

espopvavnom

[10000000

snorenaneramenaonanemenemomi

razvoj ukupne jače govedo oranje.

Stoga bilje 1,5%, utjecalo bilje 4%, industrijsko iz Mađarske uvozi istočne 17%. koji podolac, 7,5%iugar poljoprivrede Slavonije. povrtlarsko bilje uvodi križa bušom.

Tek za Od Na poslije Slavonije davnoj velikog značaja razvoj području i “Hrvatskoautohtona bilo područja pincgavac uzgajala poljoprivredeje prošlosti iz 19.

Na društvo" simentalac.

Slavonsko buša prijelazu sitno, gospodarstvo primitivna maleno, bilo 1841.

20. st. županiji srijemskojje godigovedo.

Zagrebu jednobojno bikova 422 licencirano turske vlasti uvode bio Za zane, rasplodnih vrijeme predsjednik je biskup Podolac i 27 bušaka.

18. st.

Haulik. “Hrvatskobivoli. U podolca je polovici grebački Juraj drugoj Prilike iz društvo“ izrazito radno uvozi Slavonsko govedo. koji gospodarsko podolacMađarske, državnih od takvih ekstenzivno križa bušom.

U “List misečni?

1842. razdoblju uzgoj godine izdaje dolazi do bile 1826-1867. list. stručni većeg prvi povoljne zbog godine poljoprivredni goveda Hrvatsku. držana izlazi “Horvacki Godine 1821. goveda cijelu obilja paše, gdje goveda vlaNa đakovačkom i noću.

1834.

“Danibiskupskom kalendar", godine mlijeka danju Proizvodnja J. stelinstvu bila Podolske važna.

Prvo biskupa posredstvom manje zagrebačka". gospodarje 1853.

J. krave nisu sko-šumarsko učilište otvara Strossmayera godine muzle,nego je i 1868. zi telad. Krave Za Križevcima.

1860. marijadvorsko godine posisala mlijeko godine istočno Telad često telile MažuIvana frizijsko govedo, kojeje vrijeme paši. banovanja brzo nestalo. Grof Elz Vukovarski kravama išla ranića donosi zajedno pašu.

(1873Od 1868. uvozi bernsko bila zakon Hranidba Donosi zakonodavstvo. govedo. goveda jejedno1880) uvozi do 1880. hrana Preko zime Zastavna. je godine jedina županijskom ustrojstvu, iz i bila kukuruzovina Zakon družni području pincgavacAustrije, pljeva zakon, pučkom slama, Nakon 1885. simentalac. davala i uvode žitarica.

Zob Zakon godine konjima školstvu, zemlji, 1895. bikovima. subveterinarski godine pojave svinjske kuge Sijeno je rasplodnim propisi, daju i agrarne krize od 1873. i bilo trebalo uvodi godinevencije, gruntovnica. konje jerje njih žita kada došlo do zime društvo dosta.

Slavonsko pada cijena Zbog jegladi je gospodarsko jake bilo bila veća hrane. oskudne U 1875. sigurnost uzgoja je je proljeće, Osijeku. zbog osnovano i znalo Virovitičke Hrvatskoj.Vjećnici po goveda Slavoniji pripolasku pašu, županije raste. Tako slabosti zavaliti od donose 1897. goveda Brojno stanje godine Osijeku koje goveče 1880. više izvući. blato i u odluku da Hrvatskoj je god. cijeloj istočnoj Slavoniji nije moglo bilo 838.000 30 bila nisu brdskim Goveda goveda, godina uzgaja pa prevezala, podolac, 1.268.000. Povećava Zimi poi teško meltalsko kasnije plašljiva pristupačna. djelima govedo. i izvoz bila torovima 19. st. stogoveđeg trošnja ogragoveda Krajem osnivaju izvozila žitanadi Prva đena čarske goveda.

Slavonija je šibljem, marvogojska granjem udruge.

Goveda rice i živu stoku i slamom strešnice klanje. pokrivene udruga ovimprostorima Goveda bila zdrava i trstikom. i tjerana Ugarsku Nagyje Županji Soljanima. i Šopranj, odatle Kanižu i bruceloze.

1885. bez tuberkuloze Slavonija je godine sudjeIz i načina života Buizložbi austrijski trgovci gonili goveda lovala goveda opisa prilika Franaprema te Beču,Bavarskoj, Slavoniji prošlosti, prikaza dimpešti.

Stoka i važnosti i čkoj, Češkoj Saskoj. govedarstva njegove tržište. i da vidi to prodavala talijansko Zaključak igralo doba, je DalmaPodolac važnu tjerao preko bila Goveda ulogu gospodarskom prošlosti volovi i Utovljeni cije Veneciju. naroda i je pogledu bilo temelj napretka temelj ekonomskog stanja da života naroda ovim tjerali polako izgube jerjeobrada zemlje bila slaba. krajevima.

Hrvatska težini. U 1905. navedenih godini je Goveda autora držana kao (TaubeZapisi radna, izvezla 150.000 + i aiM. A. (krave zatim radi goveda te Relkovića) držanju gnoja telad). hranidbi Slarabili vuču oranice. Volovi goveda istočnoj 18. stoi Za tereta vonijidrugoj polovici Općirazvoj poljoprivrede oranje. mlijeko i komentari tih doGodine držale koze.

1850. novih Pored goljeća zapisa, pasmina uvidu tadašbilo 6.350 stočarstva veda i prinijeli boljem području Slavonije je oživljavanja kao i Na koza.

19. st. njegstočarstva, boljem vinkovačkog polovici počela se području drugoj i 11.000 kotara bilo 680 koza osnivati grane razumijevanju razvoja je poljoprivredna društva, razdoKada izlaziti stručni ligospodarstva kasnijim goveda. počela poboljpoljoprivredni šavati obrada bilo što m tla, jepotrebnobljima. stovi, kalendari, časopisi je veće i

brži

na

za

se

s

se

u

se

se

na

ova

u

-

osnovano

u

u

a

se

za

se

s

se

su

u

uvoza

su

a

se

ca

uvo-

sve

se

se

su

u

su

na

na

s

se

se

se

se

na

ovom

o

a

o

se

se

o

se

za

se

u

u

na

se

u

u

se

se

u

a

a

su

se

u

se

mesa

su

se

u

a

za

za

su

osno-

na

u

vana

a

su

u

su

u

u

na

u

se

u

na

ono

se

se

u

u

su

u

su

na

ne

se

u

su

a

su

o

za

mesa

se

u

za

su

se

u

na

uvoza

su

u

su

ove

se

list

Mljekarski

u

27

NAŠIHMALIŠANA

ODGOJ

Dječja

samopouzdanja, odnosa. stavljanju prijateljskih hrabreći

prijateljstva

ih u uspo-

druženjem spolom je Izbor dipl. odgajatelj Zrinjka kroz takve odnose prijatelja prepustite jaka jer djeca Keglevićvlastiti identitet. djetetu potvrđuju spolni Stević da Naravno, događa zajedno Na da vlastitim urođen i roditeljima je i neki pa Osjećaj prijateljstva nije igraju dječaci djevojčice, tzv. i treba da nauče što društvu primjerom, obiteljskim djeci dječaci uživaju djevojčica kako to znači biti Kako bi i lutkicama. delom, pokažu njeguju prijatelj. djeca njihovih igara odnosi. vaših što stekla i što Još zašto prijateljski Posjete prije bolje njegovala jejedanrazlog djevašem odlasci mi odrasli im više vole One prijatelja domu, su, svoja prijateljstva, vojčice djevojčice. izleti... trebamo i poi i zajednički mnogo jednom goste, pomoćiriječima načelu, zrelije spretnije vaš društveni život će razviti odnose mogu rječju mnogo pružit stupcima. ranije da radost Do treće djetetu mogućnost osjeti godine dijete jeego- drugima. i da centrično i teško misliti Kada odnosno koliko druženja održavanje prije će, brzo, bilo odnosa osim sebe. životna nakon vrtić steći samog koga polaska dijete jateljskih postane Trenuci i Znate i ovisi i naravi druženja drugomdjecom prijatelje njegovoj potreba ugodan doživljaj. odrasli imati liizrazito sami koliko i vesele kada kratki, moraju je povučeno sramežljivo djeca te ili i otvoreno Taulogu posrednika predlagati igre pak nametljivo.pozvana dječji rođendan, kođer važno li koliko ga isudjelovati njima.

Dvoje (ili više) je je dijetesvojoj uzbuđenja očekuju, malenih ostaviti ili ima braću. kako tek kada vlastiti smijemo obitelji jedinac je lijepo da oni nisu Jedinca vlastitom više u mogu igraju jer sposobni koji pozvati svojih, dragih niti toliko zreli da sami domu nametati i boriti socijalno svoje prijatelja. sukobe oko U može društvu riješe svoje igračaka.mjestoobitelji Kada krene obično svađe oko često u snalaziti od iza dijete vrtić, slučaju jedneigračke slabije djeteta nakon treće dobi treba iskustva braćom i godine, počne sklapati djeci predložiti kojeg vlastita i time im sestrama. prijateljstva (proširuje krug poU svakoj igru drugim igračkama grupi djece izvan onih kumovskih i odvući susjedskih, pažnju. stoje popularna, omiljena dje-vaših tada U fazi doba ca, okvira) sljedećojuspostavlja predškolsko je može prijateljskih da “JA da dogoditi roditelji sposobnost razlikovanja tipično djevojčice omiljene DRUGI" izbor te koi lakše govorna dublja jer bolje Tajprisocijalizirane odobravaju prijatelja. među može biti munikacija djecom.

Oblikuju jatelj, primjerice socijalno prilagođavaju. pregrub, odnosi kroz može imati ružan uzajamni igre uloga, preagresivan, ti si sviđa Veći ili pa igre glume(“pretvaramo riječnik, roditeljima manji b roj p rijatelja Pošto Tako ga prodavač, ja kupac"). njihovo dijete oponaša.

Neka druže većim brodjeca i JA će da zabrani javljujuigre zamjene uloga dogoditi roditelj jem svojih vršnjaka, druga TI SIJA. Na način smanjim i tim SAMTI, taj druženje igru “nepoželjnim? oko 15-ak (prosjek je uključene malo vrlo dijete počinje dugačak Razlozi prijateljem.

Dječji neka psiholozi djece). zbogkojih vlastite proces slažu takvim Oni izgradnje svoje malo postupkom. mogu djeca i maju prijatelja osobnosti i odnosa. da treba ni prijateljskih biti: smatraju sprječavati Zato možemo od četverobi 1. Umor jedno prijateljstvo jer moguća očekivati da našao djeteta koji je povećan zabrana godišnjaka je nakon bolesti ili kod mogla poljuljati djetetovo iscrpljenosti idealnog prijatelja kojim uvijek sklone čestom samopouzdanje, njegovu vjeru i slaže. Bit će djece obolijevanju. mnogo još suda ili izbora.

Takva obično druže ispravnost vlastitog svađica i djeca trzavica, povrijeđenih Braneći da druži i aktivnom djetetu dok dođe do mirnijom manje djeosjećaja idealnog nekim kod mogu com; drugim, roditelji prijatelja.

2. Emocionalna nestabilnost i svog potomka pobuditi potrebu lukavstvom i sebe iza(starija predškolska Prijatelj istog spola općanesigurnost koja školska čak i ziva nekolivezanost pa odmah navršene tri djeca), laganjem. Često jaku poslije će se, nastaviti cinu iz okoline Dijete naime, igrati djece najbliže (prigodine djevojčicepribližavaju iz “zabranjenim prijateljem", jatelj osjećasusjedstva). djevojčicama, dječaci dječacima. ali i odlučnost da tim treba svakako Tada vlada jući krivnju, djeci pravilo privlačnosti Nesigurnoj ga što jeslično, prema nastavi, zbunjeno roditeljskim pomagati razvijanju pozitivne odbojnost slike i što različito. Potreba sebi, podizanju sigurnosti odobravanjem. m je svlastitim

Piše:

vrlo

se

vremena

se

mo-

u

se

s

u

u

-

u

s

mu

mu

na

na

u

s

su

o

-

a

se

su

na

u

s

u

ne

a

same

na

se

se

ne

mora

se

u

ove

novu

su

se

razna

za

u

s

ona

se

no

se

za

ne

su

-

su

se

se

se:

se

ne

sam

se

se

*:

s

se

-

a

za

s

se

ne

s

ne

ne

s

u

se

u

svemu

se

s

svom

se

s

se

za

u

samo

za

se

a

s

ono-

u

a

onome

28

za

ne-

o

list

Mljekarski

VAŠLIJEČNIK Sunčanje

(ozonski sloj) učestalost raka kože. povećati Sunce postaje jače bezazleno zato kroz učinku, jerjefiltracija oblici raka i atmosferu i više Najčešći izlječivi Piše: dr. Ivo Belan pa manja slabija, bazaliom i zraka dolazi do kože, spinaliom, opasnih kovani prekomjernim izlagazemlju. sunčevim njem ultraljubičastim OPREZ I KADA JE DAN pose(ultravioletnim) zrakama, OBLAČAN bno onima UV-B. se koje Ako vremenski udvostručite razloga paniku. svoje Ipak, Nema da ostatak UV-B svog povepotrebe izlaganje zrakama, života kuće. unutar ćate rizik 3 do 4 provedete Srećom, puta.

Potrebno obvezno da dva oblika raka je imaju spomenuta nekoliko sklonost sporog rasta i brigu jednorijetko povedete stavnih šire o preza: mjera promjenite druge dijelove tijela.

Ipak, dnevni Sklonite od ako ih oni raspored. dijagnosticira, Bilo kada uzrokovati oštemogu jevrijeme jemekana, vrijeme najopasnijeg ozbiljna stalno dana.

UV-B zrake tkiva i ih porculanski bijela koža, dijela najćenja zbogtoga zaštićena od sunca, bila smatrana između 11 i 15 sati. Prema omalovažiti. jače smije znakom velike i aktivnosti tome, ljepote bogatstva.Najopasniji oblik raka planirajte svoje kožnog i Bilo kada bilo melanom.

Ako ranije prijepodne kasnije jevrijeme nije ga maligni raka kože. poslijepodne. epidemije otkrije njegovoj ranoj fazi, Nosite zaštitnu ZaDanas znanstvena istraži- može biti po život opasan. odjeću.

Postoje ako toliko dokazala da dokazi da pamtite: je odjeća vanja je izlaganje prilično uvjerljivi je da kroz može uzrok bora i melanom također vezi prozirna nju glavni pojavi onda i kroz može raznih koži Oni vidjeti, nju (sve pjega izlaganjem koji Zato odaberite ali što nekada sunčeve sjajiti. lagani, okrivljavalo mladosti doživljavali tekstil. nosite šešir ili da gušći Uvijek starenje), ali, jošgore, je opekotine (smjehurima koži), im obod tim Što dvostruko veću kapu. je širi, prekomjerno sunčanje odgovornoimaju vjerojatnost i 90 da će od te bolje. s lučajeva najčešćih nego posto oboljeti bolesti, oblika raka.

Nosite sunčane naočale.

Rak oni nisu nikad imali kožnog opekoji kože može i dobre da svatko kotine. Ovo to da pojaviti Ipak, vijesti upućuje je nekoliko od ima vlakratko intenzivno studija je mogućnosti spasiti izlaganje kapcima, očne leće stitu kožu. S malo dalekovidnosti i više rizično zamućenje pojavu melanoma,povezalo nekoliko (katarakta) izlaganjem jednostavnih mjera nego dugotrajno profesionalno da možete uživati kao što govore opreza, izvještaji previše izlaganje, je primjerDrugi može biti štetno također i bez da kod sezone, mornara, ljetne trpite njepoljoprivrednika, mrežnicu oka.

Prema tome, štetne učinke.

I itd. ukagove Epidemiološki podaci naočale zaustavobole od raka kože nesretne da potražite koje koji zuju je zadnjih desetljeća barem 95 svake dobre učestalost melanoma ljaju postoultraljugodine,postoje svijetu bičastih zraka i 75 i Ranim livišestruko i vidljivih vijesti. otkrivanjem posto povećana.

Mnogi infracrvenih zraka. svi oblici raka znanstvenici da će proUpotrijebite ječenjem kožnog uvjereni zaštitno sredstvo bez zaštitne atmokožu, izlječivi. rjeđenje zemljine nije

uvijek

sfere

i u budućnosti

sve

svom

u

uzro-

nas

na

su

zovu

nema

za

za

samo o

se

na

se

se

ne

sunca

se

zove se

su

ne

za

se

ne

za

u

su

vam

suncu

u

na

ono

se

za

se

s

suncu.

su

sunce

u

samo

na

za

su

se

na

nas

na

a

suncu

za

s

s

u

suncu

suncu.

na

sunca

za

za

one

u

su

su

za

Mljekarski

list

29

VAŠLJEČNIK m

———————————————————————————————————————

ljudi je isplatiti Naravno, sredstvo već više ošteda možete Ne šanse prirodno osjeljiva smanjiti faktorom barem 15 i razmažite kod od ga isto tako sunca, nego nego drugih. ćenja pojavu raka, kožu svaki dan. li imate zelene ili sive Da sačuva i Da, točno,možete pomoćida plave, svaki dan! Makar dan i oblačan. da li ste ili je održi i mladenački oči, plavokosi riđokosi, lijep izgled Sunčeve zrake isto tako opasne da li ste da li imate vaše kože. Dok svijetloputi, potamnjela i kad dan i kad tmuran je je koža Da li lako koži? čokolade možda sada pjege boje sunčan.

Gotovo 85 ultraposto “zaradite“ ili teško i izlaopekotine lijepo pristaje, prekomjerno zraka može ljubičastih prodirati Ako slabo ste takvu stvara vrst pocrnite? odgoganje kroz oblake.

Stavite sebe vorili DA bilo od tih čini da koje oštećenja koja sredstvo barem 15 sunčanje trebate voditi koža stara. pitanja, posebnu minuta idete van, kako izgleda nego prije zaštiti.

Isto tako Neki često brigu svojoj bi koži da ga što uporabljeni lijekovi omogućili bolje treba voditi ako učiniti posebnu b rigu je mogu Ponovite prekomjerno upije. stavljanje tog već bilo sunčeve zrake.

U uobitelji slučajeva pojave sredstva barem svaka 2 sata, kao i osjetljivima melanoma. razih nakon ili stvari, uporaba antibiotika, plivanja jakog znojenja. zatim lijekovi protiv depresije, Barem 90 svih dijagnoposto i neki pojačanje mokrenja drugisticiranih NIKAD 1 NIJE PREKASNO raka kože lako slučajeva uzrokovati mogu medikamenti, NIKAD NIJE PRERANO da ih tome je liječi. kratkoStvar već nakon jake o pekotine, da kožna ošteS obzirom uoči Prema tome, svog trajnog sunčanja.

Zapitajte od ilifarmaceuta da li bilo ćenja kumulativna, vrijeme p regledaliječnika možda ćete da kožu. od trenutno pomislitije vajte, promatrajte svoju koji lijekova koje kasno i besdane i osobe već trošite može izazvati takve Želim starije ugodneljetne zaštiti i korisno voditi brigu sigurno sunčanje. m akcije.

Možda ćete prevenciji. kazati, već ionako vjerojatno oštećenje je tako. Nikad nastupilo.

Ipak, nije "ZO-NA" Jer ako nije prekasno. započnete obzira

kakvo za

jevrijeme. zaštitnim sunčanje

Izaberite

dvostruko

sa

u

nekih

koža

budućnosti.

na

samo

za

na

se

su

vam

na

suncu

na

sa

svremenom

za

na

o

vas

na

za

se

su

sunca

samo

se

rano.

vremena

na

u

s

za

vam

re-

o

zaštićivati sebe

u

dobi

50 i 60

od

godina, spriječiti SESVETE, Bjelovarska 75 dodatna pojave oštećenja.

0 1/2002tel. ni prerano Isto nikad tako, nije 142 zaštitu od 80 Ljudi prime REZERVNI DIJELOVI ZA: ovog životnog izlaganja posto 20 života. prije godina kosilice muzilice utovarne za prikolice prikolice gnoj Čovjekabi trebalo zaštititi od cisterne prskalice plugovetanjurače drljače sijačice da

možete

se

nova

za

sunca.

suncu

e

e

e

e

e

rođenja. biti zaštićene mjeseci trebaju Bebe

samog

šeširićima

do dobi

i suncobranima.

od 6 sa

e

e

e

e

prevrtače kukuruzakombajne sijena klinasto i semerinzi lanci i remenje, kotrljajući ležaji galovi lanaca kardani i kardana spojnice galovih dijelovi pojilice i i za stoku za stočarstvo oprema pribor mljekarstvo i balirke

e

e

berače

i

e

e

e

Nakon

e

e

e

primijeniti sredstvo zaštitu kože. Sve jr koži može stvari ugađanje i kod

toga

njih

treba

za

ovo

se

30

e

u

list

Mljekarski

NAŠE ČITATELJE.

PISMO

26. 06. 1999.

VIRJE

uredniče!

Poštovani ovom JavljamVam svakompočetku, tako srdačne pozdrave Kaoina ina primite izVirja. se u ime proizvođača kojih sabirnommjestuotkudVam išaljemsliku 160. jena ovom na se odnosi nas u prošlom a ona listu Oduševila Mljekarskom (6), jeideja pismačitatelja. stalni čitatelji, da takvarubrika jednostavno PredlažemoVam,jersmo svimi vaši nastavi tu se prijedlozi, obljetnice, kutakposvećen običnimljudima. da naći živjeti i mogu trenutno u sa objekt Sabiralište oznakom URprimadnevno2800litara, je Virju 8:1398, mlijeka bilo kapaciteta do sadasakupljenog je3500 litara čistog i 4200 litara.

Najviše sve zajedničkog druženja, iako godine proslaviti deset g odina je teže, zdravog.

Ove ćemo na u nadida se jednostavno pojavljuju bezobzira mlijeka svakodnevno proizvođači cijenu to nam su živjeli. se nešto skupa p oboljšati, jedini od kojeg Svima jerzapravo imje izvor će se ne s nam ovo ukoliko složite prijedlogom da želja da našim vratite je pročitate pismo, pa sliku ipismo.

za što želje boljim uspjehomu Vašemradu, intelektualnom istvaralačkom, Uz najljepše vremenom u kojemćedoći izrekaSVISULJUDI boljim koje tek doći doizražaja što će iza U BOŽJIM KUTIJICE S SJAJEM SEBI. Štefica Trešek Saštovanjem

Mljekarski list

31

CVJETNJAK

Kakvo

tlo

i kakva

uspjeh zelenom postiže gnojidbom. želimo Zemljište koje pognojiti tlo vašem Pri tom Darko Kantoci cvjetnjaku.

Piše: dipl. ing. zasije posebnom smjesom, štedite i vrijeme Umjesto obično i sličnim djetelinom biljveć i skupih kemijskih analiza, kama.

Te tlo biljke obogaćuju jednostavan pokusprstima daje mineralima i količinu povećavaju tlu. o dovoljno podataka Pjesko-humusa. tih Korijenjebiljaka vito tlo zrnasto klizi kroz prste. i vodorahljuje zemlju povećava Ilovača drobi. zračni režim tla. zelenu Sijanje Glina među prstima pretva-gnojidbu obaviti od najbolje je male kuglice. do kolovoza.

Nakon kraja travnja Osim važna i vrste 6 do 10 izrasle tla, je tjedana biljke rahlost. rahlo Do njegova Dovoljno proljećapokošene tlo će i zračnost humus. osigurati dovoljnu biljke pretvore vlažnost normalan rast cvasti vrtu biljke.

Cvijeće metoda oboDruga prirodnog i teška raskošno i to će Pjeskovita srednje glinasta dugo, postići tla Tvari gaćivanja jemalčiranje. tla rahla i lako ako ima što obrađuju. gredici je lako trava i sl. koje razgrađuju, trebali bi odrediti i tlo to svega Prije sadnje potrebno.

Prije i tlo pokose postave kiselost tla.Većina traži tla biljaka odgovarati zahtjevima biljaka jer između nasada u 2 sloju debljine malo lužnata ili tlu sadržana hrana je reakcija je kojaje čija do 3 Ovajpokrov smanjuje malo odnosno rast. kisela, čija jepH biljci potrebna tla i isušivanje sprečava nicanje između 7 i Ako vrijednost 5,5. je korova. malča Sloj polako bez humusa tlu morate Ništa pH vrijednost ispod 5,5 i tvarima razgrađuje hranjivim dodavati kod li da tlo vašem vapno, Želite vrijednosti cvjettlo. obogaćuje iznad 7 tlu Ako treset. dodaje njaku odgovara mnogimcvjetnim nabavite znate obvezno vrstama, pH vrijednost to BEZ RADA NEMA sadržavati visok humjerač kojim jednostavno postotak Humus teška tla čini utvrđuje.

USPJEHA lakša tla lakšim, postaju plodnija, već vrtu Kako kvalitetu tla Uspjeh nije slučajan, sadrži poboljšati potrebne hranjive rezultat rada. Posebno bitno je je tvari rast Vrlo mali vrtlara amatera biljaka. broj ili tlo prije sjetve sadnje dovoljno Ako ima sreću da idealnim jegornji sloj zemlje zdrav, raspolaže duboko obraditi. dobro Samo nalazi vrlo mnogo tlom i No njemu uzgojbiljaka. će usitnjena zemlja p ružit biljod izrakvalitetna tla mikroorganizamakojih mogu popraviti kama dobru i rast podlogu ovisi rast Ti _mikronekoliko načina. bilja. jednostavnih će hrane. osigurat dovoljno biološku Kako bi tlu organizmiodržavaju mikroorganizmi ravnotežu tla hranu Prvi korak stvarati barem stvarajući jejesensko grubo mogli humus, dubinu lovrta tlu kombiljke. prekopavanje jednomgodišnjedodajte Tako tlo siromagruboprekopano Kompostobnavlja pate. post.

Kako utvrditi kvalitetu tla atmosferšnu indirektno ostavljadjelovanju zemlju, daje Različite vrste skih i zime veće hranu i cvijeća zahtijetijekom najjeftinije je gnojivo. prilika, različitu kvalitetu tla i dobro će naći vaju Kompostište mjesto grudezemljepostat sitnije. da utvrdite Istovremeno stvara svakom vrtu. j e je prije sadnje kakvo prirodna Dobar

obrada

uz

malo

truda

se

u

se

novac.

raz-

se

za

se

ra

u

se

zaoru.

se

u

u

za

mora

a

na

se

sve

mu

su

za

se

se

mora

se

se

na

u

em.

za

se

a

u

se

ono

ne

mora

se

musa.

a

u

sve

za

s

u

se

za

ne-

se

za

vno

na

u

za

na

se

novu

mora

u

se

32

list

Mljekarski

(00000

ooo.

biljke biljaka otežan,nerijetko protiv kojaznačajnu ulogu vode. ima u zbog manjka Stoga ugibaju proljeće. obzira Bez pažljivu pripretim što malo nakon U neophodno je slučajevima proljeće, bimeđu mu, uvijek uzgajanim uređivai zatopli, nastavljamo zalijevanje.

No, zalijevanjem i korova.

Ako ima poljem Preostale šteta ako može grude duzmemo njem gredice. napraviti kultivatorom. razrahlimo mjere protiv korova, zemlje po pravilima. provodi Biljke isti će uskoro nadrasti aktivira uzgajanelijevajte ili kasno Zemlja razrahli, i i kulture. Korov oduzima hranu život mikroorganizama prekinikako najjačeg uveče, rast tako pa usporava kojima vlagavlagu, daju kapilare bilja Zalijevajte ali rjeđe, obilnije korov treba isparava. može douzgajamo.

Stoga često koje zalijevanje jer imalo što Kako bi stalno bolje bilje razmaziti slovno uklanjati, plijevljenjem, Biljke biljke. ili rast, prije ili neki sjetve okopavanjem uvjete slabo drugi koječesto zalijevamo tlo što više usitniti sadnje način. više i tako još zvijaju korijen ili razrahliti. Jedino najfinije sušu. Idealna postaju osjetljive i zemlja jamče Zalijevanje rahljena usitnjena kišnica koja tijezalijevanje je uvjete koji potrebniklijanje, Hladna bačvi. kom dana doba kada i dobar stoji Ljeto jegodišnje razvoj razvoj korijena i voda može normalna duža sušna kod Osim pa prouzročiti šok, razdoblja biljke. toga, pripreme tim rast korova.

U uništava veliki m biljaka. je uvjetima uginuće pojava. broj korova

Borba

vode

zaliha

a

na

u

sa

se

ne

se

ne

za-

se

se

ranom

zorom

sunca.

za

a

se

se

za

na

se

ra-

mora

raz-

na

za

za

su

u

su

se

Sto

tučom

nazivamo

i kako

ona

nastaje? mr.

DraženKaučić Vašagrometeorolog odleti prema nebu. će već iz iskustva dan sunčan i vruć Iako pogled Poljodjelci je može biti tuče". A što to? reći: “Danas je biti komada im može leda. od ili Tuča oborina Polumjer sastavljena kuglicanepravilnih je Cumulonimbus. iz oblaka iličak i od 2 do 25 pada koji veći,najčešće narasti do visine od 10-ak visinama od 2 oblaci Navedeni mogu razvijaju km, i često im olovna. tih oblaka strana kilometara. jeuvijek plosnata, glatka Boja je Gornja iskidani oblačići Između tla i oblaka širi obliku magličasti nakovanja. pojavljuju dolazi do strah. kako i bi kad pa njihovom pojavom izazivaju Uostalom, lojičovjeku uzlazne i silazne da bi došlo du prave i sijevanja grmljavine.No tuče, pojave jakog vjetra, vrhu oblaka Cumulonimbusu biti izrazito velike, moraju struje temperatura kružiti od baze do vrha i tuče mora više biti 0 ispod Celzijusovih stupnjeva puta desetaka kilimetara. U i po nekoliko više tuče oblaka. prelazi putasvoj Dakle, put i eto do kad zrna tuče narastu prevelike veličine, opadanjem tope slučajevima kiše. pojave pljuska nam

na

se

se

zovemo

a

mm

a

se

u

ne

u

mora

na

u

zrno

zrno

ne

Mljekarski list

se

nam

33

ISKUSTVA

DRUGIH

Povrće

u

češće

Francuskoj

kupuju

porijeklom

Francuzi

iz Afrike.

patlidžana, endivije, uzgoj špinata, povrća grade dipl. ing. male široke i 3 metar benica, dinja, šparoga, artičoka, plastenike, Francuska kao ze4 mahuna, graška, boba,mrkve, jepoznata dugačke kojima uzgajaju i ostalih kvalitetnih vina i ali i dok rajčica, paprika mlja sireva, celera, povrće postane i artičoke Obilazeći velike tržnice i vrsta povrća. Šparoge onda ih Tlo povrća. “tijesno", otkrivaju.

Francuza i naš omiljeno povrće često trgovine Francuskoj, pokrivaju folijom ih troše velikim količinama. može diviti izboru i čovjek kako bi sačuvali i toplinu vlagu.

Proizvode i različite kvaliteti i voća. U svako prodaju povrća Grašak mreži od žice uzgajaju doba što sorte. godine, postoji ili Na način konopa. ovaj dobiju nalazi svijetu, ovdje svježe, Najveću kovelike i dobru kvalitetu. U privlači pozornost prinose tako da i svježeg povrća rijenasto stiže iz povrće koje berbe učenike vrijeme voća nikada angažiraju prestaje. slatki Afrike, krumpir, manioka,i studente, obaveznu koji imaju tržnice pune i nekoliko vrsta Ljeti šajo rotkvica, koštićavog državnim U praksu poduzećima. voća.

Ove vrste luka, rotkve, salate, krastavaca, egzotične najnešto više od Francuskoj 400000 ha uzgajagrašakkoji ishrani stoke. zamjenjuje soju Prinosi kreću 4 3,5 tone/ha.

Povrtni oko grašak uzgaja Piše:

Darko

lu-

Kantoci

Za

Francuzi

-

m

u

mu

ne

a

u

se

su

crnom

u

samo

se

na

A

sve

u

se

sezona

ne

su

u

se

na

u

se

-

se

40 000

Zašto

34

na

ha.

ne

bi i mi

tako?

Mljekarski

list

VAŠLIJEČNIK učestalosti

velikog povećanja da lanoma. smatraju Stručnjaci i promjene pitanju ovdje i brige više žive načinu života.

Ljudi ima puno sunca, predjelima gdje zrake A Ultravioletne više borave izvan kuće Piše: dr. Ivo Belan (UVA) ljudi tamnjenje(rekreativne kojeuzrokuju aktivnosti, dugotraji ali mogu ili oko pridonijeti sunčanja plažama kože, (ultravioletne) kože. UVA Ultraljubičaste zrake mi danas i bazena Osim starenju itd.) vole zrake iz toga, spektra sunčevog zrakama UVB tome živimo kombinaciji poprema p a duže, vole stanice One vašeg rak da također oboliti i veće šanse da ćemo uzrokuju izgleda stoje sustaobrambenog imunološkog, kože neće kože. od od raka kože.

Potamnjela boja Opasnost vole vaše One bjelančevine,zaštititi. tek vaše oči. skogsloja počinje. vole enzime.

One kotri osnovne vrste Postoje zrake vole Ultravioletne spajati “namogu iz sunčezrake raka, k oje Ultravioletne žnog bi kako kisikom krvi, vašoj Bazaliom vrsta, je najčešća oštetiti čitavu pasti". mogu vog oksisvijetla stvorile spojeve kemijske Obično ali i opasna. je najmanje kontrolnu funkciju imunološkog danse i slobodne radikale, koji površan širi i sustava (obrambenog) organizstarenje Spinaliom metastazirati i prijevremeno može uzrokuju Katarakta očne (zamućenje dovesti do raka kože i mogu muškarci kože, biti fatalan. Svijetloputi također povezana leće) je sustava izloženi dobi iznad 60 slabljenja obrambenog godina ta proteina, rožnice oštećenjima uoči riziku. Ako zamućenja organizmu, ga najvećem uzrokovana sunčevim vole ultraoštećenja itd. stvar velik koju Druga dovoljno postiže otkrivena svijetlom. zrake rupa ljubičaste je postotak izliječenja.

Bez ozonske ozonskom daleko melanom sloju. je Maligni život o zonskog sloja, oblik Smanjenjem zaštite atmosferi, najsmrtonosniji kožnog više ultravioletnih zraka stiže intenzivnim od bi Obično raka. nestao pod razvija Zemlji Ako deža.

Amezemljinu površinu.

Srećom, ga uoči, zračenjem. ultraljubičastim nedavna Za može brzo daju zaštitu okoliša istraživanja rička po proširiti tijelu. agencija Dean nadu.

Profesor određenu dva razliku od gore svaki poda će spomenuta procjenjuje kaže: sveučilišta, Emory ozonske stotak povezana Jones, oblika, koja zaštite, pada bića bila ultraviokroničnim uvijek 4 “Ljudska učestalost raka kože izlaganjem porasti bilo izložena melanom letnim karcinogenima, do 6 zrakama, posto. ilisunčevom zraku da ga smatra povremene svijetlu. hrani, uzrokuju mi svrhu intenzivne sunčeve U Rak i opekotine preživljavanja starenje prijevremeno životu. Učestadobivene razvili obrambene ranije mehanizme, kože alarmelanoma lost izložite kožu Kada svijetu antikancirogepomoć prirodnih najjačem U raste mantno nih od 10 sati sunčevom zadnjih godina. kemijskih spojeva“. svijetlu učedeset ta do 3 sata je zadnjih godina poslije podne ujutro, stalost udvostručena. nalaze Ti vi bez gotovo spojevi najčešće dobijete opekotine zaštite, žuMi ih od i zelenom, svježem zračenja. više ultravioletnih zraka Sve i voću. Među takvim tom B Ultravioletne čeve povrću opekotine. na C i tvarima i vitamin stanice stiže zrake Zemlju E, (UVB) razaraju i Sve to betakaroten zrake kože i te glutation. sloja vjeProrjeđenje ozonskog vanjskog sloja snažni antioksidansi. uzrok ovako vezi rakom kože. vrlo usko m nije jedini rojatno

Došlo

ali

sunčanje,

je

njim s

me-

su

u

u

u

sve

su

sve

one

na

na

u

sa

vas.

ozon-

va.

vas

se

vas

sa

u

-

ne

se.

u

mu.

sa

u

su

u

a

su

se

se

rano

u

na

u

sve

ma-

se

se

ne

on

se

na

nam

za

za

sa

sa

su

su

za

za

u

se

smo

za-

u

uz

u

-

-

u

se

crvenom

sun-

zovemo

su

su

su

s

u

Mljekarski

list

35

IN MEMORIAM

Prof.

dr.

(1923.

Silvija

sc.

Miletić

1999.)

-

Nedavno

jepreminula Silvija profesor mirovini, nastavnik znanstvenik i stručni dugogodišnji predmeta “Mljekarstvo", Zavoda fakulteta Sveučilišta djelatnik mljekarstvo Agronomskog Zagrebu.

Dr. Miletić rođena 1923.

Sisku. Osnovnu školu i Silvija je godine realnu završila 1948. gimnaziju je Zagrebu.

Diplomirala je godine fakultetu staž PoljoprivrednoZagrebu.

Specijalistički Institut Section des Etudes provela je Agronomique.

Superieures šumarskom d'Industrie Parizu. Kao Tehničke boravila stipendista pomoći je iz od 1954. do 1955.

Hannah specijalizaciji mljekarstva Velikoj Britaniji travnja travnja (Reading University, Research Dairy Institute).

Na radne radila kao agronom školi početku svoje karijere je Nižoj poljoprivrednoj Slavonskoj Požegi, kraće i od 1950. do odlaska vrijeme Gradskoj mljekari ZagrebPovjerenstvu poljoprivredu Zagrebu, mirovinu Zavodu fakultetu 1991., mljekarstvo Agronomskom Zagrebu.

Doktorsku naslovom “Mikroflora naših maslaca i kvalitetu" 1957. je disertaciju pod njen utjecaj obranila temu maslaca i naše maslarstvo? godine,habilitacijsko predavanje “Principi tehnologije 1950.

U izabrana 1966.

1972. je održala godine. zvanje izvanrednog profesora je zvanje redovitog profesora godine. i aktivnosti dala kao autor znanstvenih i stručnih U bogatoj znanstvenoj stručnoj jevrijedan doprinos brojnih radova.

Bila Po odlasku mirovinu ostala i što rezultiralo aktivna, jevoditelj mnogih projekata. je dalje je 1994. iz naslovom i izdanjem knjige godine područja mljekarstva, pod “Mlijeko mliječni proizvodi“, redu studentima fakulteta. Prof. Miletić bila član Hrvatske prvom namijenjenu Agronomskog je najstariji znanstvenim stručnim radovima i mljekarske udruge.

Mnogobrojnim objavljenim časopisima “Mljekarstvo" i list" kvaliteti ovih naročito kada izabrana i “Mljekarski pridonosila je časopisa, je glavnog odgovornog urednika dužnost obnašala do smrti. Znanstveni rad dr.

Miletić časopisa “Mljekarstvo", koju je prof.

Silvije bio i mikroflore sastava maslaca sireva jeusmjerenistraživanja kemijskog mlijeka, proizvedenih uvjetima naših Dio radova odnosio i sireve iz domaće-seoske Znanstveno mljekara. mlijeko proizvodnje. je osobinama kvalitete i kao stručne i znanstvene pristupala mlijeka mliječnih proizvodaobjektivne, niza tehnoloških i kvalitete. U poduzimanju mjera standardizacije unapređenja dugogodišnjem nastavnom kao izraženim sklonostima nastavničku radu, istakla Nesebično bila pedagog djelatnost. je studentskih Veliki dio i rad nastavne obveze angažirana rješavanju brojnih pitanja. odvajala je studentima.

Bila radova i doktorskih jevoditelj brojnih diplomskih, magistarskih disertacija, predavač iz poslijediplomskom studiju područja mljekarstva.

Prof. dr.

Miletić bila aktivna i radu seminara Aktivno Silvija je organizaciji mljekarskih stručnjaka. je radu znanstvenih i stručnih i sudjelovala brojnih skupova, simpozija, seminara, savjetovanja zemlji inozemstvu Jerusalem; (Rim; London; Kopenhagen; Munchen; Pariz; ...).

Na dužnosti. član član odbora Instituta mnoge je je Fakultetu obavljala Bila Fakultetskog Savjeta, Upravnog stočarstvo i fakulteta ak. nastavnika, mljekarstvo, tajnik Povjerenstva Vijeća prodekan Poljoprivrednog god. dekan fakulteta 1973-75.

Zavoda bila od 1987.

1970Poljoprivrednog ak.Predstojnik mljekarstvo je do 1991.

72; godine. god. stručnim bila kao od vodećih istraživača i nastavnika.

Prof. dr.

U krugovima jecijenjena jedan mljekarskih Miletić sobom nastavnika i će uspomenu mnoge Silvija ostavlja čovjeka, znanstvenika, kojeg studenata radni struci. Čitav generacije stručnjaka sjećati poštavanjem. svoj vijek posvetila je mljekarskoj Bila velike radne radu.

Hvala dr.

Miletić ječovjek energije, prof.

Silviji njen doprinos struci. mljekarskoj dr. sc.

Miletić, redovni

u

za

u

sc.

u

u

na

u

na u

na

u

na

u

za

u

*

u

za

u

na

a

u

u

na

a

na

suvremene

a

u

u

u

u

a

za

na

u

se

na

osnove

u

svom

se

sa

za

u

vremena

za

sa

na

u

u

u

za

za

za

-

na

se

s

neumorna

je Neka

u

slava i hvala

36

za

prof. Silviji dr.

Miletić!

Mljekarski

list

sE

9

Vass1

ox

g

proizvodnju za

poduzeće

prehrambenu za

opreme

EE"

| omijsku Donja

industriju

Stubica

proizvodnja prehrambenu i kemijsku industriju izrada cisterni nehrđajućih (izoliranih, volumena od 500 do neizoliranih) za

opreme

50.000

litara

izrada

duplikatora od

litara servis

i nabava

ALFA

LAVAL

50 do

100.000

pumpi mlijeko tipa za

iAPV

Pasilac

laktofriza litara (servisiranje) izrada armatura nehrđajućih turbine (Tprofili, spojnice, priključci, slavine za za pranje, uzorke, redukcije, koljena) montaža nehrđajućih cijevovoda izrada

od

do

100

12.000

servisiranje mliječnih pumpi, pakerica, ipasterizatora separatora za nehrđajućih izrada kontejnera voćnepasteikoncentrate za nehrđajućih izrada autocisterni prijevoz prehrambenih proizvoda izrada sirnih kada(schulenburg) volumenaod 1.000do 5.000litara za izrada opreme minimljekare za izrada opreme pivovare za izrada opreme farmaceutsku industriju izrada mjernih posuda(etanola) od 1.000 3 do litara za izrada papira opreme industriju REFERENCE: “SIRELA" “VINDIJA" d.d.

“DUKAT" “MLJEKARA" Bjelovar Varaždin Zagreb Zadar “MLJEKARA SPLIT" “MLJEKARA “DOMIL' “KOKA" Županja Pua Varaždin MLJEKARA “ANTUN BOHNEC" “ZIM" Zenica» “KARLOVAČKA PIVOVARA" “MLJEKARA SARAJEVO" “MLJEKARA MOSTAR" “DONA" Stubica “ETOL' IPK Gornja Celje Osijek “KARBON" Zagreb +

e

e

e

e

e

e

e

ok

VASSINOX m"

e

e

e

+

o

e

e

e

49240 DONJA STUBICA, Matenačka bb, CROATIA tel.: 287-366 citac(049) 287(049) 287- 287368; 377, 375, :

e

Probiotik

Vindija funkcionalni je light(lagani) jogurt, s nedavno otkrivenom kulturom mikroorganizama BBL kojaje ispitanau istraživačkocentru Morinaga (Japan). razvojnom Po okusu i učinku izvanje konkurencije.

Za odrasle idjecu,prisvakodnevnoj konzumaciji,ima zdravstveniučinak: Stanje

Djelovanje imunitet pospješuje metabolizam _potiče osteoporozu ublažava peristaltikupojačava florucrijeva obnavlja smanjuje pretilost smiruje stres _

_

&WALTE,

_

_

_

Kakva

snaga

u

tako

malo

o) inoija ž

grama!