Mljekarski list 7-1999

LUJA IBS

Mljekarski

KIH BD STEVA

zali

[KUDA

DIE

TOJ DINI BI ZNSNAZVOJ

ČIGOŠ

BKOA

L0) BA.“

COTE

EUROPSKO KIO ROBLOJDJ:V

OČUVANA

DOBRO

-

ARHITEKTURA KUĆA,

DRVENIH

S

MNOGOBROJNIM g

LA JES

PIKE RODA,

e

NA #

UKAZUJU

JOŠ

UVIJEK

SKLADAN ČOVJEKA PRIRODE

PRIRODE

ODNOS I

SRPANJ, 99.

Mljekarski list PAŠNJACI

PRIRODNI

LONJSKOG

čveš

|

PSKI

SELO

POLJA

DORROOČLJANA

RODA

ARIHSTEKTURA

DBRVENIH

KUĆA.

S

MNOGOBROJNIM GMJEZDIMA RODA, NA

UKAZUJU

Još

SKLADAN

A

ČOVJEKA PRIRODE

SPARK

KRMNEKULTURE Lol Sin. 2 pašnjaci Prirodni

NikolaJagačić, dipl.ing. iRibarskog polja, prehrane stoke Prof. dr. sc. Zvonimir Štafa

i.

OnNOS

1

iranskog ljetne ija

krmnih

PRIROĐEĆ

OČUVANA 1

FLORA

0351-9104

ISSN

oranicama

u slijeduna kultura

osip trošak

Haluška,

ž

glavni ž

dipl.ing.

proizvodnjimlijeka Dr. sc. Stjepan Feldhofer u

minerali značajni fosfor 1 Kalcij

hranidbi goveda

u

Jagačić, Othrana teladi

dipl.ing.

Nikola

napajanjem Kostelić

Dipl.vet. Antun

Njega papaka

Redakcijski kolegij: dr. Stjepan Banožić

Transportna tetanija

Str. 15

dr. Ivo Belan

Kostelić

Dipl.vet. Antun

dipl.ing. Stjepan Brlek dr. Stjepan Feldhofer

Ivan dr.

Kantoci Darko dipl. ing.

Keglević dipl.ing.

Stjepan Štafa prof.dr. Zvonimir

krava

Steriitet li jalovost

Str. 15

Grgić Jakopović

dr. Zoran

Stjepan Banožić

Dr. sc.

dise

MUŽNJA

Mr.

mužnju

Čišćenje uređaja za mehaničku

Str. 16

>

i odgovorni

Glavni

urednik:

dipl.ing. Juraj Čičmak

Redaktorica: Vera Volarić :

Str

Organizacijastada koza pod selekcijskimobuhvatom

17-18

GOSPODARSTVO

Doc.

Utjecajpromjena poticajai naknada

Str. 19-22

1 REPORTAŽE OBAVIJESTI

ing. Mirna

Božičević

OBAVIJESTI

Dr.

Zakonska

Katarina-Zrinka

Crteži:

dipl.ing.Nikola

Čičmak

Božičević

mljekarska udruga,

Zagre

II.stočarska

ObiteljAntoš-Bađinac

Str. 27

Dubrava

-

ki VLS)

NAŠIH

ODGOJ

MALIŠANA

Zagreb, llica 31/Ill

Str. 31-33

424-420

HRV.

4812-410

Str. 33

424-420

VAŠ

OBIČAJI

SREDNJOVJ.

oo

Stjepan Keglević,dipl.ing.

Proslava

SPOMENICI

VRT

POVRĆE

4,50 kn

i

d.d., Ilica 65, Zagreb

VAŠ Str. 36

Darko

:

Datum

Izlazak

ZALAZAK Zalazak

Kantoci, dipl.ing.

Uzgoj povrća

LIJEČNIK

IZLAZAK

i terasi

|

3

i tisak:

"VENCEC" folklornogansambla Stjepan Keglević,dipl.ing.

Baščanska ploča Darko Kantoci, dipl.ing.

Cvjetnjakna balkonu

Str. 36

priprema

Keglević, dipl. ing.

Stjepan Kovjećansta Pong Keglević-

dipl.odgajateljZrinjka :

Str. 34-35

Cijena:

Sirelu

Stević ili Socijalnirazvoj razvojdruštvenosti

NARODNI

Mljekarski

Sikirevci 99.

-

proizvođač mlijeka za

IDOoM

Uprava i uredništvo:

list

i

izložba Brodsko-posavske županije

Str. 30

SUNCA

rasplodnim junicama

SO Str. 26-27.

Bosnić

Stjepan Brlek, dipl.ing.

i izdavač:

I

Petar

sc.

nastavak) regulativa (II. Damir Rukovanjski, dipl.ing.

Obnovljene štale popunjavaju se

idkorca:

Orbis

dan

agrarna

1 REPORTAŽE

Str. 25

Grafička

litrena

24

Simentalka

OBAVIJEST. Str. 23-24

fax: 01/

Rukovanjski, dipl.ing.

Damir

Str. 22

urednica:

tel.:01/

financijski

na

rezultat proizvodnjemlijekaobiteljskih gospodarstava

Tehnička

Hrvatska

Grgić

dr. Zoran

i

dipl.ing.

Vlasnik

Sinković, dipl.ing.

Karmen

I REPRODUKCIJA

SELEKCIJA

Džidić

Alen

sc.

sanducima

u

Dr S

OSIJEK

Kako

ZAGREB

10.07.

5.05

5.19

20. 07.

5.14

523

31.07.

5.26

5.36

10. 07.

20.36

20.49

20. 07.

20.29

20.41

31.07.

20.16

20.20

Ivo Belan

ugasitižed?

KRMNE

KULTURE

Prirodni

pašnjaci

stočari kažu

Lonjskog,

na.

Mokrog,

i

Odranskog

i

U

jegodina uspještlo godinama ispuca

da

sušnim

paša je

vrlo oskudna.

Obzirom

da

Lonjsko Mokro Parkom polje proglašeni flora i fauna Ribarskog polja, prirode, pod osnova su đunarodnom što znači zaštitom, zadržavanje prirodnog stanja koje ljetne prehrane stoke devastirati i smije mijenjati sustav se korištenja.

Pašnjaci koristiti gu da dosadašnji način, Naglašava dosadašnji Piše: Nikola ali više reda dipl.

Jagačić način ing. i uvođenjem pašnog pašarenja predlaže i režima poštivanja ispaše. htijeva “Eurotur", organizacija Lošem Naši stočari ovih poekološkom stanju pašnjake pašnjaka dopriupravkoja pogledu koristili nosi da od koriste ovim lja činjenica pašnjacima davnina, prolja poljima, koja ih i koristit će ih i nastoParkom odnosi danas, posvećuje dovoljna briga, glašena prirode, iz ubuduće izvući što više koristi stoke i Mokro jeći ljetnu njih prehranu Lonjsko polje. bez ikakvih 6-7 ovisno od i locirani bazen(godišnje mj. ulaganja najPašnjaci vremenskih zahvate.

Treba reaktiviprilika). nužnije skim,teškim, nepropusnim glej rati donešenu odluku radi pa ranije Prirodne tlima, malo korirazmjerno dugog pašnjake zaobalupravljanju pašnjacima, prijeste tzv. farmeri veliki zadržavanja oborinskih, proizvoslužbe. Prvo nih i dolazećih voda dlog poljoprivredne đači krave proljeće mlijeka, jer treba znati vlasnika će biti stoka prvo napasujeocjeditim koji drže malo uglavnom stajama, da bi tek odgovoran upravljanje pašnjaonih koriste tratinama, kasnije prešla je koji pašnjake cima. Predlaže koPri tome čeka formiranje pašnjake. okućnicama.

Ipak,najveći broj od vode iz da misije sastavljene upravljača povlačenje pašnjaka iz isporučitelja mlijekaPosavine, od stočara korisnika osuši kako teren bi mogao pašnjaka, iz Moslavačke Posavine i dijela niti čeka pašnjaka, stručnjaka poljoprivrepodnijeti gaženje, ovisno i Pokuplja, je dne Parka službe, predstavnika razvoj v egetacije sposobne stoke ispašu prirodnim pašnjai što sami stočari Vlažno tlo prirodedr., pašu. postaje cima. treba ugaženo, Stoga prirodnimnaročito od terenu Treba i te zahtijevaju. donijeti svinja kopita, voditi oni pašnjacima računa, jer i režim Treba odrediti zadržava voda rupama poplan ispaše. čine bazu više ljetne prehrane visinu naknade i i napasivanje godna razvoj pužića metilja. tisuća gogrlastoke, ponajviše te koriste racionalnjenu raspodjelu, Pašnjaci dogovoriti veda i konja. radove treba izveveć stoka no, pase po koje cijelompotrebne Pod sti tratina može pa pašnjacima, kojima je pašnjaku, tijekom godine pašnjacima. nalazi oko 32.300 od Na riječ, ha, kraju savjetuje oporaviti.

Pašnjake gnoji mljesisačko karama stoka da nitko pase, čega područje otpada koja balegu koje daju junice oko 14.000 ha.

Oni treba kod nabave osim što i imati zauzimajurazbacuje, otopi pašnjake širom raznosi vidu visinu terene, voda. najniže neposredno tjelesnu grla. poplavna Naime, obale i Pase do kasne da niske krave Sva stoka p a rijeka kanala, praksa jeseni. jepokazala i dan blato i vimena i dok krave pase najranije poplavljeni, poplavnaostaje gazeći noć, zagađuju voda i zadržava tim ih oštrim šašem i “četzv. najduže ozljeđuju vraćaju pastiri drugim terenima.

Bez obzira meliovečer kući redari“, mužnju.raslinjem. zahvate i brane bi bilo Racionalim racijske Rugvica Sigurno zanimljivo ispitati korištenjem priroi sustav koliko krave idući dnih i Trebež, iskorištavanje mlijeka gube pašnjakanjihovim ispravostali isti kao kući iz ako nim doći može pašnjaka ranije pašnjaka, gospodarenjem, pogotovo iako blatni i veća. do većih količina pašnepovršine putevi udaljenost mlijeka Na žalost i Koliko veći tokrava te muzara, go njile. smanjio broj poplave štetne, broj stoke Domovinskom liko i korisne ako ekonomičan i ratu, dogode naročito, najbolji tlo način i bez mogu kapaciteti pašnjaka prihva-ljeti, jerobogaćuju vlagom uzgoja junica paši titidaleko veći kad nastambi. broj grla. potrebnom porast trave, skupocjenih i

su

su

se

me-

ne

mo-

na

se

sa

za-

u

su

se

su

a

ne

a

za

se

na

su

uz

na

o

se

na

-

u

muzare

u

u

a

za

na

na

se

se

ne

se

-

vezano

se

uz

za

na

na

o

rova

se

u

za

za

za

se

o

ne

se

na

ne

se

se

samo

na

za

ne

ove

se

uz

u

su

se

a

se

na

muzare

na

na

na

-

su

su

su

se

sma-

uz

se

u

se

mno-

su

a

su

se

na

za

2

Mljekarski list

LUŽNATA [7 M 3 |11] C H,|d1] I|

ZA

SREDSTVA

CIP

KISELA

SREDSTVA

ZA

CIP

SREDSTVA

ZA

RUČNO PRANJE

SREDSTVA

ZA

DEZINFEKCIJU

Tensid Chemie Zagreb d.o.o. tel./fax. 01/483 01 80 10000 ZAGREB Varšavska 6 -

HR

-

TEL043/878- TEL.:043/878081 MOBITEL:099416 059 FAX 034,

Žabjak 7c Rovišće -

-

-

-

-

-

MALI MUZNI MLJEKOVODI IZMUZILIŠTA KOMPJUTERSKO HRANJENJE KOMPJUTERSKO HRANJENJE LAKTOFRIZI

UREĐAJI

KOMPLETNA -

-

STOKE TELADI

-

-

-

OPREMA

U

ŠTALI

VEZOVI BOKSOVI LIGEN SISTEMI ZA IZĐUBRIVANJE SKREPOVI ZA LAUF STAJE TOPLI PODOVI

KRMNE

KULTURE

čega povećava biogenost ali bolesti i tla, smanjuje razvoj štetnika krmne kulture jer koje krmnih kultura slijedu koriste iz različitih u na slijedu iste bolesti i pa porodica,nemaju štetnike ili ciklus oranicama prekidaju bolesti i štetnika. zvoja znanosti Doprinos rješavanju tih kultura podr. sc. Zvonimir ječilo polijeganje te vrlo velik Štafa Piše: prof. problematike je jer trebno odabrati nosače je pri-stalno selekcioniraju novi kultikladne isti način korištenje vari U ili prikladni uporabu gustonaseljenim pri-kao i osnovna kultura. načine Obje i vrlo različite uvjete gradskim područjima, manjim trebaju prispjevati uporabu vrlo često i nužna proizvodnje, površinama, jeproizvodnja isto i koristiti isti vrijeme niske temkrmnih kultura U manjepovoljne (suša, slijedu. način (košnjom, napasivanjem) i različite rokove takvim dr.), područjima perature površine kao zelena sušiti krma, sijeno, i te intenzitete krme sjetve uporabe proizvodnju ograničene, silirati ili proizvodnju i Istovrekrma pa proizvodnje korištenja. njima žitarica i (smjese graška). i tako da su utvrđujunajpovoljniji proizvoditi intenzivno, Dobro odabrane kulture izbazahvati različitim stalno kulagrotehnički površine pokrivene lansiranih bi namirile turom.

To omjera pri korištenju uvjetima kojima postiže sjetvom količini krmnih kultura ili imaju uglavnom p rednosti pred potrebe gospodarstva kombinacija čistim te kakvoći krme. krmnih kultura. Tako kulturama, jeruglavnom proizvedene smjesa više urode mase, čitave Tehnika takoder dala dodaju imaju b olje tijekom vegetacije osiguraizbalansirane je lakvalitetne zelene omjere hranjiva, prinos uvijek dovoljno intenziviranju proizvodnje kše suše i izravno i kokrmnih manjim gubicima. krme, korištenje, Stoka korištenju kultura; rađe stoke i uglavnom jede smjese jom namiruju potrebe obradom, s jetvom, zaštitom, i više imati količinom m ogu voluminozne krme naročito viizravnom pojede.

Smjese sjetvom broja veću lisnu masu, soke kakvoće. pa zahvata tlu odregušći sklop, usijavanjem radi koriste U tu svrhu koristi čitav niz đenih kultura već svjetlo, togabolje postojeće kultura iliizravnom imaju b olje strn raspoređen korijenov u interpoliranih (međukul-sustav usjeve, sjetvom tlu i različitim slokao zelena krma odmah nakon tura) (košnjom, skidanja usjeva, dok viškovi jevima.

Zbog boljeg rasporeda napasivanjem), smanjenjem broja a grotehničkih sustava kao zahvata kao korijenovog krme uglavnom pospreme sijeno (ako pri spremanju i vodi. kulture ili konkuriraju te rada i hranjivima prikladnesušenje) mogućnosti manje brže vraćati mogu kao silaža.

Smjese naročito povoljnim uvjetima, pri istu odnosu čiste kulture ilisilažu. površinu Interpolirane uglav-kulture. Nakon spremanjusijeno koriste kratko košnje, smjese Sve naprijed navedeno vrijeme upućuje veću i ostavljaju korijena veću krmnih kultura tijekom vegetacije, vegetativuporabu strni. kultura lako ili iz Smjesama razvoju, prijelazu posebnointerpoliranih jer = prilagodi agrotehnika proizkulture vegetativnog generativni razvoj. dvije tijekom vegetacije i krme Samo neke koristiti i vodnje korištenja zbog postiže više mogu po jedinici duže mogu do čega uglavnom odnosno pa veća punojcvatnji, formiranja površine postiže koristiti nego čiste kulture. NaKombina(djeteline, grašak, grahorice, proizvodnja hranjiva. kon mahuzob i tom preoravanja smjesa kultura kukuruz, dr.), jer mogu cijama bolje naredna kultura slii narkama, namiriti masi i hrastadiju razvoja najkvalitetnije potrebe obično od 10 do 30% i jedu daje ali i vrlo dobar daju najviše prinose njivima, postići veći prinos. kultura od ranog hranjiva. slijed uporabu Neke i krmne kulkrmnih do Dobrim kratkotrajne Sjetvomkorištenjem pa proljeća jeseni. ture kultura treba tlo stalno i dobar sijatismjesama slijedu je rasporedom postiže lako čime drugim jer poliježu (graho-pokriveno, je omogućen raspored poslova gospodarživot i Da bi tlu vršna u rice, mikroorganizamazbog stvu, pa grašakdr.). mogu spriizbjeći Intenzivna

proizvodnja

stalno

se

su

se

u

ra-

se

za

na

za

u

na

razne

za

s

za

u

se

a

za

na

u

za

za

za

su

za

se

zrna

mora

na

meno

se

u

se

se

na

se

s

se

za

se

s

a

u

se

u

u

u

se

ne

su

na

za

u

se

na

u

se

a

na

za

nom

masu

u

nom

na

se

na

se

s

u

se

u

mase

se

zrna

su

u

se

u

na

mase

za

u

s

u

se

na

se

4

se

Mljekarski

list

KULTURE

XRMNE

va

POSTRNI

MEĐUUSJEVI

KRMNI

Vrijeme

U Urod

|

zelene

Kultura

Stadij o

i

2

1

korištenja 2x212

oblik

korištenja

sjetve

zelenoj masi

mase

tha

| Suhe tvari u

|

|

bjelančevine vrijednost

%

%

u

u

%

6

vi

8

16-24

1,92,2

10-13

5

4

3

škrobna

surove

*

kukuruz

za

20.6.-20.7

krmu

zelenu

po

potrebi š

porast do vegetativni

mliječnezriobe

206-207.

silažu

kukuruz

za

šećemi

sirak

|“ez deke razvoja

fiječno-voš

20.6.-20.7

zelenu

krmu

zaba silažu

sirak

i

20.6.-20.7.

po

|

potrebi

trava

Melka:

20.6.-20.7.

A

keljsijanilipresađen

posoPm križanci

1-2 otkosa

inc

| po

potrebi

trebi |POPOtebi

206-158.

1-2

20.6-1.8.

otkosa

do

metličanja

vegetativniporast

| otgtivni

| po potrebi. <|

mrkva

soja

zelenu

20.6.-20.7.

krmu

suncokret

|

20.6.

20.6.-15.7.

porast

14

40-50

| 16-24

1,5-2,2

10-11

30-40

|

1,92,0

14

2

14

|

22-24

že |

22-26

30-80

|

11-14

30-40

| 916

\-40

|

.| jesedžima jesen-zima

glave

i

gle kod vađenja

lišćće

1,82,8 21-27

67,7

2,2

Bi

1,9

8,3

0,8-1,5

6-8

3,54,7

| os55"|9414

korijen

20-40

|

10-19

po potrebi

formiranje mahuna

20-25

|

20-26

potrebi

vegetativna masa

45-50

|

10-16

našim

izravnu

“

8-10

5 | 89.8g-|8-14 porašt cvatnje

ijen, onen.

po

=

t deo

ivni

“"S2ativni

20645704

koraba

43

vegetativniporast

pune

stočna

za

20.6.-31.7.

8

uljana rotkva

podzemna

2,2

zrioba

po potrebi

krmu

stočni

| 24-28

metličanja

liječno-vošt

| 1otkos

zelenu

za

vegetativniporast do

1-20tkosa

za

sudanska

30-40

zrioba

0

za

|

:

.

.

30-50

10-13

1,3

ishranu

6,7

više

načina.

koje proizvodnji opterećenja viškovi Kroz duže i kada osim promogu razdoblje s vojom koje uvjetima sijati rištenju, uvjetima izvedene krme i vremenske mogu spremiti primjekakvoćom, prilike ograničavajući zimu zadovočimbenik. mogu silaža)čistoj (sijeno, agrotehniku kulturi ili da Budući smjesama(sendvič gospodarstva, pristipotrebe dospijeva vrijemeljiti što žući silaže). m omogućava slijedu, postrnih usjeva ovdje sjetve i ko-

u

u

navode

kulture

se

u

su

se

uz

masom

u

za

renu

u

se

Mljekarski list

na

u

ER? e

Poljodjelci, dobre

vremenske

prinose

pšenice

prilike u vrijeme želi Vam

Tehnologija Pioneer Telefoni:

SAMO

ZA

01/2988-745,

ČITAOGE

žetve

ivisoke

Pioneer

sjeme

d.o.o.

daje

više&

koja

cesta Čulinečka 2B/2, Zagreb

sjeme Mobiteli: d.o.o.,

2989-531,

099/431-620,

I PRETPLATNIKE

099/431-621,

099/454-507

MLJEKARSKOG

LISTA

Nudimo Vam PP VEZIVO (ŠPAGU) provjereno uz visokekvalitete najpovoljnije uvjete Tip 350 (klupko 4 kg) Tip 500 (klupko 4 kg) Tip 800 (klupko 2,5 kg) NAŠEM NA ŽITNJAKU DISKONTU TREBA POKAZATI (STARAPRVOMAJSKA) BROJ LISTA U KOJEM SE MLJEKARSKOG NALAZI OGLAS. OVAJ POSJETU. OČEKUJEMO VAŠU CIJENJENU PRILIKOM

Sve

KUPOVINE

U

informacije na

tel. 01/2406-182

JEDINSTVENA ZA

CIJENA

SVE

1 4, 010) (porezje

TIPOVE

kn

uračunat

s

u

Ke) cijenu)

\ ha

al Z agreb 000 d.0.0.Žitnjak tel: 01/246 182, faks: 01/246 179 bb, 10

INTERNATIONAL 6

Mljekarski

list

HRANIDBA

proizostvaruju glavni Hrana niska Razlozi u vodnji mlijeka. kao po kravi, posljeproizvodnja dica proizvodnji mlijeka nedovoljnog iskorištavanja ili kapaciteta, drugi proizvodnih troškovi proizvodnje. utvrđivali i mlijeka, izvoda, Haluška Piše: prerađuju Uzgojem goveda Josip dipl. ing. i Ta krmiva stočne preprodajnihotkupnih proizvode. racionalna i ekorada biti cijena ukupnupoljoprivredu, međusobni odnosi izražavali da će nomična.

Za očekivati je kukuruza. biti troškovi prema Zbog materijala preradu cijenama i da će oni strukturi najveći cijene ekonomskog poboljšanja stalnog zauzimati stočnih i glavno proizvoda mlijekapogoršanja proizvodnje Prema tome, osnovni mliratarske proizvodnje, pariteti mjesto. odnosu stočnu mlijeka je proizvodnju jeka hranu,terijal krma od procesa Nekada izuzetno koje tijekom povoljni. stvara bili odnosi i kukuruza proizvodnje proizvod. mlijeka 1:1,2, Krma stalni trošak da što dok sada proizje 1:0,40,znači, čini uzdržni i može litru kojeg vodnji mlijeka U mlijeka kupiti jednu proizvodnji mlijeka nastoji četiri do dio.

Niti kukuruza. produktivni troškove i pojekg pet smanjiti proizvodne i Odnos uzdržne čak ni dno To produktivne većati krmivo, visokoproteinproizvodnju. postiže kakvoća te kao sko i i vlastitom cijena, krme, količina, (sačma soje), komponentaosnovni tehnologijama boljim od litre voluminozne stočne u tječu činitelji koji mlijeobroka, nije skuplje proizvodnjom ekonomičnost i rentabilnost vrlo što hrane. proizka, je zadovoljavajuće. vodnje mlijeka. hrane unazad Troškovi stočne poljoPosljednjih godina cijene sudioništva krVisina i tri stalnom do relativnog privrednih proizvoda njihovi dvije godine strukturi troškova varirali. niske đusobni odnosi Bez obzira ukupnih cijejako padu. oko 50%. proizvodnje mlijeka je Odnosi mnoga progospodarstvaNa velikim farmama udio krme cijena poljoprivrednih hrane, trošak

-

u

su

su

a

na

dobit

neznatnu

se

se

osnovu

u

a

za

su

mora

se

za

u

ma-

u

za

na

se

su

su

u

se

su

za

se

se

na

su

me-

su

su

u

me

na

u

ne

u

icijena

smjese proizvodni

vlastite krmne

1: Sastav

Tablica

dio obroka

za

strukturi 40

Krmiva

50%),

do

prekrupa

Stočno

brašno

Sačma

suncokreta

Sačma

soje

Ječam

2: Dnevni

(krme)

sijeno Ukupno: luc.

za

voluminoznu

kva-

hranu

različitogproizvodnje cijene kravi nivo po Godišnji proizvodnje

3000

4000

5000

6000

1

2

3

4

CK

0,50

015

1,20

0,60

0,80

4

=

s

=:

Mljekarski

o

hrane

i iste

nivoa

kod

krave

muzne

0,93

list

ovisi

(silažu, sijeno). sastavljanja

ikg_ 1Hi_ kg silaža

kravi

Kod

obroci

CK

kuk.

po

te

vati kvalitetnu

Litara Obroci

|

krme

mlijeka, proizvodnje i učestaliteti probavljivosti krme, losti hranjenja. žiZa osnovnih zadovoljavanje dobivotnih krave potreba moraju

Struktura obroka

(od

farmama

visini

smjesa Ukupno:

koncentrat

malim

je

niži

50%.

Utrošak

Mineralna

Tablica

nešto

na

a

iznad Kukuruzna

troškova

Hi

-

kg

H

CK

BB

#7

140

S

953

25

75

375

24.

24

4

2,0

2,40

4

CK

-

22:66:

20 86:52

-;

>,

TRA

105

kg

-

H

CK

kg

HC

CK

784.280

:55./692:

15711

72.36

22

6,60

3,30

3

150

1,80

14,42

10,21

20

24

12,6

8,80

-

mn

mne

Tablica

3:

Godišnja potreba

stočne

Lit.

hrane

3000

za

proizvodnju mlijeka

4000

5000

6000

produkciju mlijeka. dodaprave proizvodnju mlijeka tni od konobroci, koji sastoje centriranih krmiva. dio Energetski nižu

Za

veću

se

se

Kukuruzna

silaža

8.030

9.125

8.760

8.030

Sijeno Koncentrat

1.460

1.460

1.460

1.100

lucerne

koncentrirane izveden

krme

treba

biti pro-

gospodarstvu (kukuruz, ječam), proteinske i Tablica 4: visine trošak i hrane komponente (sačma soje Utjecaj proizvodnje cijenu kreta) koje g ospodarstvo proizUtrošak Utrošak 1 — Cijena tržištu.

Utrošak litre —koncentr. vodi, moraju kupovati H.j.

Iz treba Proizvodni 1 litru litri gospodarskih razloga izbjepo energije CijenaCijenamlijeka nivo lit. krme —uhrani gavati kupovinu gotovih smjesa (za Hi. 1Hij. mlijekamlijeka krave), koje pravilu 3000 3150 2079 0,66 0,70 1,05 skupe.

Gospodarski jeopravdano 4000 4080 2734 0,67 0,69 1,02 0,14 i kupovati proteinske komponente 5000 4600 3220 0,70 0,64 0,92 0,22 vlastite krmne praviti smjese koje 6000 5280 3749 0,71 0,62 0,88 0,33 dvostruko sadašnjim uvjetima odnosu gotove smjese jeftinije Tablica 5: efekti različitih nivoa kod tvornicama hrane. stočne Financijski proizvodnje mlijeka troškova strukture 50:50 Tako naprimjer, smjesa gotova krave tvornicama stokravi litara po Godišnja proizvodnja čne hrane do kune stoji 1,55 2,00 3000 4000 5000 6000 OPIS sadrže 12 do 18% pro(pokg), 600

-

1.100

2.010

na

vlastitom

a

sunco-

na

ne

se

za

na

u

muzne

su

u

-

su

u

u

na

u

za

-

muzne

u

a

1. Troškovi

hrane

50%

2079

2734

3220

3749

teina.

2. Ostali troškovi 50%

2079

2734

3220

3749

4.158

5468

6.440

7.498

11,39

14,98

17,64

20,54

1,39

1,37

1,29

1,25

Pripremljena smjesa iste hranidkomponenata približno bene vrijednosti stoji ispod jedne kune ili dvo(Tablica 1), jegotovo struko odnosu kujeftinija

3. UKUPNI

TROŠKOVI

4. Troškovi

po

HD

5. Troškovi

po

1 litri CK

6. Prihodi

po

-

kravi

6000

8000

10.000

12.000

od

u

vlastitih

na

povnu.

smjesa 1,15 H.j.

7. Prihodi po 1 HD. 16,44 21,92 27,40 32,84 i sirovih kg 15,7% proteina, 8.

2,00 2,00 2,00 2,00 iznosi kuna.

Prodajna cijena mlijeka cijena 0,93 Smjesa koristi dio obroka.

9. Fin. rezultat po kravi 1842 2532 3560 4502 produktivni (6Za svaku litru iznad 10 10. Fin. rezultat po HD 5,05 6,94 mlijeka, 9,76 12,34 3) (7litara, dodaje 0,5 kgsmjese.

11. Fin rezultat po 1 lit.

0,61 0,63 0,71 0,75 4) (8vlastite krmne Ulaganjem 5) od litru Tablica 6: Račun dobiti i navedenih nivoa smjese 0,5 kg mlijeka gubitka proizvodnje mlijeka od dobije vrijednost preko d vije 3000 4000 5000 6000 kolika kune, je prodajna cijena razlika 1. troškovi pro4158 j e 5468 6440 7498 mlijeka.

Tako cijeni Ukupni i 2.

6000 8000 10.000 izvedenog kg smjese kupljene 12.000 Ukupni prihod oko kune. smjese 3,5 3. Dobit po kravi 1842 2532 3560 4502 U strukturi obroka god.

(Tablica 2) 4. Dobitak iz kukuruzne 0,61 0,63 0,71 0,75 po litri najjeftinije je Hij. silaže iz (0,50), najskuplja sijena čak od iz krmne (1,20),skupljaH.j. dnevnih voluminozne i koncentrirane obroka hraZato obrocima krave, smjese (0,80). voditi računa krava treba davati više silaže povoljnoj (20strukturi obroka motrišta Za veću hranidbi količine cijena proizvodnju kg), manje sijena (325 i koncentrati.

Hranidba pojedinih komponenata dodaju kg).

4 teženosti obroka.

Krma biti krava treba zasnivati kukuruzne silaže uzima proCijena ukusna i Povlastite voluminozne bazi kukukvalitetna, probavljiva. izvodnji krme, prosječnih prinosa trebno voditi računa odnosu koristi uzdržne i i tržne je koja potrebe cijene kukuruza, Navedena

sadrži

u

a

se

za

se

u

za

se

u

-

a

za

mora

se

muzne

se

u

ne.

o

sa

u

uravno-

a

se

mora

se

na

se

o

se

za

ruza

na

uve-

Mljekarski

list

A

NN NN

AANNN

aaa

i

HRANIDBA

niji

H .j. jedne Cijena H.j. energije Hjj., siliranja. od 50% treba biti litre prodajne manja hrani, opada mlijeka sijena, nju cijena cijena proizvodna troškova Na rastom bazi kukurealno određivati temelju mlijeka. cijene proizvodnje mlijeka. nije izračunati hrane koncentrata Utrošak mogu ukupni jednu koja gospodarstva Obiteljska ililitre HD i troškovi kako raste litru raste i drže 2 do 3 malo procijena jednog mlijeka zemlje imaju i tako isto mehanivlastitu krave, 5).

Hij.mlijeka(Tablica cijena izvodnja, nemaju korištena obračun Za 4. tablici što raste, je u spreprihoda prikazano je usluge plaćati moraju zaciju, kune. od i dnevnih obroka osnovi Na što dvije cijena povećava cijenu. manjasijena, Rastom mlinivoa Tim mlijeka proizvodnje proizvodnje godišnjeg boljeisplati gospodarstvima troškovi stu izračunati proVeća mogu hrane, ukupni godišnje jeka obiteljska kupovati sijeno. troškovi po stočne hrane vlajedinici proizsječni 3).

(Tablica potrebe kojaposjeduju gospodarstva niži. Isto litre ekonoveća stitu Što proizvodnja, vodnje mlijeka je trebaju proizvomehanizaciju efekti i visoka tako Samo učinci mski diti financijski prihodi bolji. jer je potrebe sijeno svoje rastom rastu biti kravi može kulodnosu po proizvodnje.

Vidljivo proizvodnja druge unosnije ovisi kako ekonomska i ekonomična tabilna ture. uspješnost (Tablica 5). je obroka strukturi troutrošak i te obrocima i navedenim Da cijeni značajno hrane, Cijena vlaPrema odnosima hrane. osnovni škovi krmne korištene cijene gotove kupljene preduvjet hrane, stočne stite i ekonomične hrane, kupljene mlijeka. proizvodnje v lastitih, cijena umjesto smjese racionalne vni hrane da troškovi Navedeno bi obroka proizvopreduvjet je 30%, povećala vlastite troškova strukturi troškovi. time i proizvodnja m lijeka je dnje najsudjeluju ukupni uravnotekvalitetne stočne hrane 50%. Utrošak između rasta H.j. jednu manje jaka Postoji obrokom. ženim litru hrane i troškova jedan, pri mlijeka jeispod (Taproizvodnje razini čemu blica m proizvodnje je nižoj 4).

ćano ne

Ako

troškove

za

Utrošak

se

kao

u

veći.

utrošak

s

u

zna

i

na

se

za

ruza.

a

a

ra-

se

no

se

su

su

za

su

ren-

na

u

s

o

u

su

osno-

se

za

a

s

u

s

za

veza

na

rLare

SJEMENARNA

doo

Zagreb, Trgkralja 48 19265 tel.: 4321 (01) 43, 43 18 03 fax: (01)

Tomislava

Zvonimira

VINKOVCI, Kralja 33 23 92 tel.: (032) 31 65 84 tel.ifax: (032) PJ.

80

SKLADIŠTEVELIKA GORICA 9 Tomislava Trgkralja 72 20 65 tel. ifax: (01)

19

PROIZVODIMO,DORAĐUJEMO, NA VELIKO I MALO sjeme:

IZVOZIMO

I UVOZIMO

TE

PRODAJEMO

stočni djetelinsko smjese, kelj, bilja, trave, ratarskog, krmnog industrijskog i ozimnu i sudansku crvenu, švedsku grašak, bijelu stočnu stočni grahoricu jaru, mrkvu, travu, terene. tratine i lucernu i te trave za ukrasne športske inkarnatku, smiljkitu, djetelinu, i izbor Zatim najširi povrća, cvijeća začinskog bilja. sjemena i

alate i

Vrtne

a

travne

osobito

zaštitna

sredstva.

poljoprivrednim adresi vlastitoj maloprodaji može veleprodaji gornjoj Hrvatske. širom apotekama Sve

se

to

ITET

Mljekarski

list

dobiti

u

na

ili u

KAVIZTAET

i

m

HRANIDBA

———————————————

Kalcij

i fosfor

značajni

štane

stanice

vljaju,

Piše:

u

hranidbi

(ploda), tijekom više Osnopovećava.

fetusa

Stjepan

dr. sc.

goveda

Feldhofer

tusa

sve

vnu

strukturu

fe-

rasta

a

se

kostitna

u

čini

se

čak

obna-

ne

i

smanjuju.

Tako dolazi do kosti omekšanja i i (osteomalacije osteoporoze) do češćih kosti. prijeloma a

minerali

neke

više se

S mineralima

koji sudjeluju kosti češće dolaze i okoštavanju, u

u

neke

štetne

tvari

iz

okoliša

organska kolagen koji biti onečišćena krobliku vlakana i fibrila m ogu (fi-kojima kao radionukleidi broznih (stroncij) bjelančevina) povezanihmiva, i teški metali Onečišmrežaste snopove. (olovo). talože ćenja kostima, Na fibrile kolagena postupnotijekom života ta količina potalože minerali fosfora i kalcija, većava i zauzima mjesto k alciju, kostima tvrdoću i drugi koji daju fosforu i mineralima. drugim koštane lamele stvaraju (trabe-Budući da teško iz izlučuju Koštane lamele kule). pružajuorganizmamogu biti uzrok i fosfor vrlo kosti i rasta _maksiKalcij (Ca) (P) smjeru kosti. mnogim oboljenjima težine i snage značajni minerali, posebice malnogpritiska rilade i krave Metabolizam i fosfora Na način trabekule rasplodne životinje, tijela.taj kalcija daju i mlireprodukciji proizvodnji kostima čvrstoću i otpornost Svi minerali koji sudjeluju Oni čine jeka. temeljnu građu grubemehaničke utjecaje i kosti dolaze iz krvmineralizaciji kosti i zubi Sadrže ih životinja. njuju davati mogućnost prijeloma. nog seruma.

Moraju mnogiorganski spojevi, sudjeluju hrani kako bi Unutar koštanih lamela stočnoj mnogim procesima izmjene ostajubirali živaca i iliHaversovi crijevu životinja. katvari, utječu podražaj šupljine (lakune kontrakciju mišića,propusnost nalaze žive Količina i fosfora krvi nali) kojima kalcija stanica tekućine i neke koštane hranjive stanice homeostatski (osteociti) koje je regulirana (usaktivnost nekih hormona tvari, i rastu tako da sudjeluju zaraštavanju klađena) koncentracija i češće i enzima, mliječnostoštećenih kosti. Haversovi kanali krvnom ukupnog k alcija krava. plodnost služe i krvnih i iznosi oko 5 prolaz kapilaragovedanormalno i sastav kosti živčanih završetaka Izgradnja fosfora oko U prekokojihmEq/I, 8,9mEq/I. kosti Kosti sadrže zalihu nedostatka minerala dobivaju hranjive tvari, slučaju najveću živčanih završetaka i fosfora krmivima ili slabe iz preko kalcija šalju organizmu resorpcije ostale Količine i fosfotako da podražaji životinja. kalcija dijelove tijela. crijeva, organizam reagira i fosfor organizmu životinja povlači kalcij Kosti mladih sadrže prvenstveživotinja iz kosti i tako održava povezane, posredno ukupnoj25% 45% mineralnih tvari i vode, količini mineralnih tvari kosti količine krvnom optimalne 30% tvari. S većom dobi organske nalazi oko 37% i kalcija 18,5% životinja količina smanjuje fosfora. Osim i fosfora kalcija de količina i fosfora kostima, povećava Regulacija kalcija kostima nalazi dosta natrija, minerala. krvnom tvari Sadržaj organske jepod utjecajem i klorida. magnezija, kalija bitno hormona U mijenja. kalcitonina, joškasnijoj štitnjače dobi koslabi tvari i taloMineralizacija (osifikacija) postupno izmjena (tireoideje) kojipojačava sti već minerala dobi minerala kokostima i mnoge poćinje najranijoj kostima, ženje dolazi

tvar

s

u

u

se

u

a

se

se

se

se

su

u

za

u

na

u

sma-

se

u

se

u

resor-

u

na

na

u

se

u

za

na

u

na

u

serumu

za

a

a

_u

se

u

u

ra

u

su

a

ne-

u

no

u

se

se-

rumu.

se

vo-

u

u

a

u

se

serumu

se

u

10

ne

u

u

sma-

Mljekarski

list

//RANDBA

Pm

kalcijevih resorpciju ugrađuju svoje koncentraciju njuje mikrobne niska kalcitoninu paraposebice bjelančevine, vrijednost, potrebna je pH djeluje suprot sadrži kiselinu nukleinsku resorbira hormon koja najviše paratireoideje stoga kalcij thormon, fosfora. oko 10% i tako da tankogcrijeva dijelu kalcij prednjem oslobađaju solne želučane nakon osteoliiz kosti fosfor djelovanja (djeluje oslamože kalcija Resorpciju kiseline. te povećavanjihova tički) biti veća količina fosfata i oksakrvi. i koncentracija lata krmivima resorpcija velikom nalazi Fosfor jer crijevnom stalna održava način Na teško vežu taj sadrže ga i kalcijem sadržaju kostima, postotku i fosfora koncentracija kalcija spojeve. topive organski spojevi mekanog mnogi krvi. u

činu

iona

krvi. Na-

u

se

i u

fosfora

u

se

se

u

se

u

u

se

se

u

s

a

u

u

u

i kao

tkiva. Dolazi

metabolit

u

Resorpcija kalcija masti i kosti i Na rast ugljikohidrata, ovisi i potrebama izmjeni okoštavanje organizma, sadrže ga i i neki indirektno mogu mnogi povećava kod visokobređih bjelančevina, utjecati enzimi.

Fosfor kao hormoni visoke krava najviše drugihormoni, razdoblju laktacije, i tankom bira intenpasivno te kod mladih životinja crijevu, preko režnja hipofize prednjeg slično kao i nadbubrežne kalcij preko zivnog skerasta (adreno-aktivno, žlijezde okoštavanja bjelančevinastih prenositeljaleta. Na tajnačin prilagođava hormoni), štitnjače kortikotropni vitamina D. i većim hormoni) jajnika pomoć (tireotropni životinja. potrebama hormoni). (estrogeni D Vitamin i iskorištakao utječe općenito Resorpciju, i već Prema tome, i fosfora resorpciju kalcija fosfora, izgrađeno bolju (osifikavanjekalcija aktivnu i stalno tkivo mrtvo koštano alkalne aktivnost resorpciju je pojačava nije ciju), pomaže tvari i fosfataze rast specifičnih bjelancrijevu preko izmjene pod utjecajem kojapotiče organvrlo stanica koštanih i nalazi i kosti ske strukture se poboljšava osteocita, čevina, propusnost i membrana staničnih ući stanica mogu kalcij stanicama osteocita. pokretnih koje strukrast brzo krvotok i mogu potiče organske premje-fosfor, i Hranidbene potrebe k alcija minerakosti ture kosti. štati unutar (kolagena), fosfora u goveda normalne kosti i održava lizaciju i iskoristivost kalResorpcija biti može Nedostatak i foodnose kalcija koncentracije kalcija ovisi i fosfora iz krmiva cija i slabih uzrok mekih krvi. sfora pojavama sastasti i kemijskom porijeklu, i kosti (rahitis, osteomalacija vitamina Osim mineralnih i spoD, resorpciju topljivosti slabo Životinje osteoporoza). i fosfora i i kao okoštavanje, stanju probavnogkalcija jeva, i teško duže leže drže nogama, i vitamin mineralnih Od sustava utječe A,vjerojatno životinja. bolesti podižu, j avljaju vezi specifičnim djelovanjem i krava poposlije ležanja prije koštanih stanica osteocita. karbonati iz sedimentiranih cijevi i roda (paraplegije puerperalna i školjkipuževanego ljuštura doći do može fosfor krmivima U pareza), pobačaja, biljnim porijekla, vapnenci dolomitskog ili mrtve slabe fitinsku dolazi često teladi, rađanja od fosfata FOSFONAL (mono- kiselinu. U i vezi fosfor teško zaostajanja posteljice, grčeva je toj fosfat). amonijev češće To živčanih resorbira kod i teško poremećaja. topiv visokom mlikod krava želucem. i resorbira slabo pojave jednodjelnim životinja Kalcij otapa velike krave lako fitinski fosfor kroz sluznitako da U gube ječnosti, jer preživača buragu količine i fosfora izlučenim mikroresorbira kalcija jerburagovi razgrađuje predželudaca fidobro sirištu do g (prosječno 1,21 Ca/l mlijekom razgrađuju organizmi 1,1% 4,7%kalcija, i kolii tinske Za % oko g mlijeka).

P/l mlijeka 0,95 spojeve,značajnu razgradnju 8,7 kalcija. i

fosfora

a

o

a

se

se

resor-

u

u

za

u

uz

se

na

u

u

za

u

se

o

vr-

u

na

vu

se

na

o

na

u

se

se

sa

a

vezan

za

su

se

s

s

se

se

se

u

samo

cu

a

u

a

list

Mljekarski

11

HRANIDBA ee Krmni

e

O

OO

I

AV

Ori

silaža travna govedamoraju je (0,8%), (0,23%), sadržavati i fosfor prema bremenom slama kalcij razdoblju (produljuje leguminoza (1,0%). tablici 1. do ponovne vrijeme oplodnje),Fosfora najčešće nedostaje poremećajima gonjenju (nepraSmatra da osnovnim voluminoznim krmije optimalan vilan i produžen estrus), slabijoj odnos Ca:P hranidbi ima vima nedostatka širi; zbog tlu, plodnosti (“preganjivanje više što ako kasne kokalcija,jedopustivo nedovoljne gnojidbe, i krava") zaostajanju posteljice slobodno kreću sušegoveda šnje p rezrelih krmiva, lošeg (retentio secundinarum). i ako sunca zelenih iliako prirodi podutjecajem nja krmiva, daju vitamina D velike količine Dobra volumidobivaju i dobro dovoljno grubih paša sijeno hrani. noznih krmiva. Često travi ima sadrže preživače dovoljno oko livadnom ako tratini ima Dnevne u i fo0,08%, kalcija, posebice potrebe kalcija i fosfora. više Dobre sfora ovise i krava sijenu 0 ,1% manje djeteline. djetelinskomliječnosti Zelena krmiva treba travne sadrže oko uvijek smjese 0,3% stoga (Tablica 2). kositi i kalcija vrijeme (prije 0,1% cvjetanja fosfora, sijeno Nedostatak fosfora i nepovovećine više i fosfora. trava), 0,9% otkosa, kalcija 0,3% odnos slabi prema ljan kalciju treba suše ili posebnupažnju Međutim, posvetiti zbog ispiranja iskorišćivanje_krmiva, pogodujetla obilnim dobrom i može doći sušenju čuvanju sijena. padalinama pogorprobavnim poremećajima, do ovih značajnog smanjenja sačme sadrže više fošava Uljane opskrbu organizma bjelanminerala fosfora posebice sačma čevinama i Na sfora, primjerice: sojina energijom. taj krmivima. i način fosfor može 0,25% kalcija0,6% fosfora, utjecati suncokretova sačma i i rast Od krmiva 0,3%kalcija mnogo tjelesni prirast tjelesne biljnih sačma i sadrže i lucerna mase, 0,98%fosfora, uljane proizvodnju mlijeka plod-kalcija djetelina i fosfora. krava. nost Nedostatak fosfora suhi rezanci repice 0,4%kalcija 0,9% (0,37repini fosfora sadrže Mnogo 0,40%), ovojnice žitarica zrnja (kao pšenične posije Tablica 1: i fosfora krmnim obrocima Prosječni sadržaj kalcija goveda 1% fosfora, kal0,08% suhe tvari krmiva kg cija).

Telad Junad Krave Minerali Krave lošim hranjene sije6-8 8 8 g Kalcij nom, slamom, kukuruzovinom, Fosfor 4-5 4-5 obroci

češće

uzrok

dužem

među-

se

u

u

se

u

u

se

u

se

u

u

za

samo

a

u

o

na

a

u

-

-

a

u

na

a

u

a

samo

u

-

6

g

i sličnim

repom krmivima

Tablica

2: Dnevne

potrebe kalcija

i fosfora

u

govedu

životinja

Telad

Kalcij

dobivaju dovoljno kalcija,jošmanje fosfora. često izrazita Stogaje nestašica i fosfora kalcija hranidbi i ekstenzivno zimskoj krava. držanje -

obično

ne

a

g/grlu Vrsta

voluminoznim

u

Fosfor

uz

10-15

6-15 8-35

Junad

rasplodna

12-30

Junad

tovna

20-50

15-30

Krave

uzdržno

33

20

visokomliječnih

mlijeka 201 + mlijeka 30 | + mlijeka + visoko gravidne

58

40

nedostatak

83

60

110

80

krmivima,

40

35

+

12

101

S

obzirom

na

visoke

potrebe

krava

minerala

u

i

česti

osnovnim

je obroke dodavati krdopunska miva i (superkoncentrate preminužno

u

krmne

Mljekarski

list

An

HRANIDBA

ANŠŠŠNŠšžščščščšn Šš dd diji

poticati sastojaka djelovanju poništavaju čavaju kse) krava i kao: i fosfora ili dodatke bolju adaptaciju antagonisti), pored (sinergisti kalcija krmiva. i i fosfora koštano vapnenac životinje moraju sorpcijuiskorišćivanje kalcija kreda), (stočna će doći dobro Takva minerale kao: natridobivati i adaptacija druge kalcijeve fosfate, brašno, mliuvodu nakon FOStelenja, magnezij, željezo, bakar, natrij, KAFONAL, jevefosfate, kada selen i fosfate i slipopovećavaju ječnost, cink, kobalt, druge.

FONAL, amonijeve trebe čno. hranjivim organizma i fosfora Na resorpciju kalcija nisu krave stanju stojcima, mogu mnogiendogeniuzimati veću količinu krmiva utjecati i fosfora Sadržaj kalcija zbog čimbenici potrebe koji usklađuju i minetonusa proizvodima organa pojedinim probavnih slabijeg i iskorištavanjem resorpcijom ovisi ralnim dodacima i restriktivne hranidbe. porijeklu Tako se resorpcija organizmu. ili i sastavu proizvoda proizi Za koncenako visoka kalcija boljuresorpciju je smanjuje iz dešto vidjeti vođaču, dobro fosfora kravama i jeuvijek krmivima, tracija kalcija proizvoda. klaracije količinu i davati hranidbu obratno odgovarajuću povećava A i D. malo vitamina krmivima m U kojimaje mlijeka visokoj proizvodnji može iskoOva se teško održavati često kalcija. pojava pravilne je krarišćivati kod fosfora pa i odnose visokomliječnih drugih kalcija, tako da minerali smanji predtelenje ponekad minerala, jer hranidkoličina i međusobno (nastavlja se) drugih kalcija pojanadopunjavaju, s

ili

postotkom

minerala

većim

što

benih

u

će

re-

za

a

u

u

se

sa-

za

u

a

u

s

u

o

o

se

mora

u

se

-

u

s

se

va

se

napajanjem

teladi

Othrana

uz

prednoNapajanje svojih ima

sti: da

može

kontrolirati količina

mlijeko.

Jagačić Piše: ing. dipl. količinama malim is mlijeka razmjerno može dio punog neobramlijeka mlijeka,prvo vrijeme ili obranim može i To tretman zamijeniti mlijekom posebnimnog poslijeobranog, je i telad zdrava što treba pa mnogo zamjenicom mlijeko, odgojiti koja ostaje uvjetima teleta vrlo života. može iskustva i prema upravlja razvoj sposobna tijekom pažnje, interesu dobro i odgajivača provesti Mlijeko nalijeposudu uspješno lakše teleta uroni To jer j e odbijanje je najkoju ruka, uronjene prilikama.je povoljnim prst od teleća usta čime ruke gurne odvojeno majke već 2 3 Kao i kod sisa. U tom teladi. Prakticira imitira čin othrane sisanja, majčina može starosti teletu tele kada telad kod mentu potjedna ranog sisajući pomalopije odbijanja četi davati obrano treba što te mlijeko prihvatiti prehranumlijeko, priučinapajanje. prije lucerna i kontreba čistoi koncentratom.

Naročito sijeno, prvoklasno paziti sijenom Teletu centrat. i nakon ću.

Tele naprave, natrlja gubica prvo vrijeme, Postojespecifične koncentratom tele prvo sidobiti kante treba koji počne umjetnim gumenim mlijeko poroda lizati i tako kako bi matere priuči uzimanje (kolostrum) svoje i nikada Nikako koncentrata. biti i Mlijeko napajanje crijevaopskrbilo pročistilo oko 35 “C. Za nužnim Neko mlijeko napajanje stavljati napajanje sastojcima. vrijemetoplo, ili i i da treba vladalo posije koncentrat, jer je vještine znanja, jemišljenje jenajbolji iskustvo da tele može što tele teladi ako način pokazalo strpljivosti smije popiti odgoja od dobiva obrok više i što m puno upale pluća. oboljeti dulje svoj naglo.

No

Nikola

iz iskustva

se

zna

-

se

se

u

se

-

a

s

se

za

za

a

se

u

se

u

u

a

se

-

u

se

sa

mo-

se

-

se

uz

na

se

na

s

se

u

s

se

sama.

se

mora

za

u

a

ono

Mljekarski list

-

na

za

nam

ne

13

VETERINARSTVO

Njega

Papak

puknuti Maceracija što izaziva zatim sitne do jakebolove, gnoju, povrede može lako dolazi liječenje potrajati dulje kojih omogućuju PODSJEĆAMO U i uzročnicima nekroze stajamamjestimainfekciju vrlo gdje g oveda s toje dugo vlažnoj čiji je vijek l iječenja dug Piše: Nikola dolazi do kože dipl. ing.

Jagačić podlozi maceracije (spherophorus necrophorus). i izaziva Do danas da li panaricijuma koji jaku nije sigurno je što odražava bolesti možda uzročnik virus. bol, smanjenjutoj i Da što ozdravi i da proizvodnje mlijeka umanjegrlo prije ako veće njemprirasta tjelesne težine, spriječe moguće posljedice radi stoci. treba što dotovnoj prije oboljeli papak bro obrezati i Proizvodni proces pregledati, očistiti, p aptrpi, jer skinuti nekrotično tkici mogu stoka kleči temeljito trunuti, Jedna od vrlo važnih zootehPri tome treba često uzima plašiti koljenima, liježe, ničkih i Na tako očišćeno i mjera jeodržavanje njega hranu, i apakrvarenja. prip ostaje bezvoljna kod svih vrsta stavi papaka goveda,tična. premljeno mjesto otopina naročito kod krava muzara, od 50 60 fekoja Neki formalina, i su stručnjaci mišljenja direktno nola 500 stavi te mjeraje vode, tvrde da krava oboljela uslijed U lakšim i ako uspjehproizvodnji. voj. bolova slučajevima papaka, slabijeg uzimanja U vodi doodmah stajama gdje po oboljelo grlo hrane i oboljenju može njenog iskorištenja računa vlažnosti tretira može koristiti krolin ili voljno poda i do 30% Koliki izgubiti mlijeka. ležišta velika oboKod nekroze i jemogućnost jod. jačeg š irenja tek ako oboje gubitak mlijeka, 20% bakarni sulfat ili ljenja papaka. perkrava kalijev ići ljela papcima Naročito ako stoka odlazi i načini Postoje nekoliko drugi kilometara manganat. tvrdom po stalno rastu, sulfo i sličnim prepapašnjake papci liječenja pašnjak. putu teško muče i ratima što životinje stoje, je ocjeni stručnjaka Krava bolesnim niti često čime znati da papcima liježu, daju veterinara. količinu trave radi popase dovoljnu da oboljenju papaka, najNo,sigurno je najbolje je češće radi uslijed težeg kretanja. stoka dobro drenipanaricijumu suhom, Sve navedeno razlozi da i da (gnojna upala). koji tlu, je suhoj stelji da nas U literaturi navodi da kod prisiljavaju proispustima blata, jer nekih stalno brinuti tivnom neće papagoveda genetski uvjetovano održavanju slučaju terapija uži i obzirom da ih Tu važnu zootehničku papci premali go ka, njegujemo obrezivanjem pomoći. što i čestim teža konstiDa stoku nogu, kao može debljinu je i čišćenjem. mjeru liječenje prodržimo suhom vesti svaki iole obučeni tucijska pogreška, stajalištu, stočar, iako su suhom što čime a troškovi se panaricijumom simptomi podu, liječimo ju izbjegavaju lijeslični. ako ponašanju životinje prije, jeoboljela. čenja,povećava proizvodnja. [il može

papaka

i inficirati

se

kože

blatu

u

ili

a

se

vremena.

s

na

se

u

se

se

o

na

vo.

ne

se

ne

se

a

cem

vezana

na

cem

u

cem

se

za-

u

se

se

ne

o

se

-

na

mora

ne

na

sa

na

se

u

s

se

o

ne

a

se

-

o

na

su

se

su

na

ranom

se

moramo

na

u

nema

u

o

mno-

na

a

nema

veze

s

na

na

u

a

Sajmišna 8b, Sv. Ivan :

m

\

M

HRVATSKA

|

u

za VAŠE ZACJa GOSPODARSTVO: SVE

POLJOPRIVREDNE

VRSTE

-TANJURAČA -

-

-

60 920

godišnjakamata

Fax: 00385/1/20

60 595

5%

4t KIPER -

600

kg,3.500 kg,6.000 kg

PRIKOLICE

ZA

STAJSKI

GNOJ

14

5%

poček (2 god.)ide u glavnicu

do 50000

kn:

SO

3 jamca

z

osiguranjekredita 1,5% hipotekana stambeni objekt

Ka:

E

cija:

1. gruntovni izvadak

za

OD

ilizemlju, 4

3. fotografija kuće, 4. mišljenje savjetodavneslužbe

o

FREZE

kuću

2. fotokopija domovnice,

Ako

-MALČERI TRAKTORSKE

6 godina s počekom od 2 godine.

3 jamca

-CREINA

-

1-:

098/281-550

na

Sel

BANKOM

SIJAČICE

PRIKOLICE

-SIPOVE

e

na

od

SIJAČICE

RASIPAČI

kredit bez učešća

kamata

S

SURADNJI

36 DISKOVA

PNEUMATSKE

-ŽITNE

ZEMATU

Tel.: 00385/1/20

GSM:

MEHANI

Zelina_| E

zemljanijena

osobu

iz općine.

kojatraži kredit,treba priložiti potvrdu

zajedničkom domaćinstvu.

0,90 2,20 -

Mljekarski

list

VETERINARSTVO

od

pa t etanije jevelika, portne tetanija Transportna i 90% krava. može oboljelih uginuti Ako životinjaliječi gotovo direktno kada iako ponekad grla ugine, sigurno Banožić transport Piše: dr. sc.

Stjepan općestanje utovarujuprijevozno usprkos liječenju pašnjaka bolesti treba kravu Mehanizam tada sredstvo. pa još poboljšava, ali iskoristiti zameso. protumačen,je nije potpuno kod načelu sličan bolest treba odpašne Čim pojavi od brzimah tetanije. jer pozvati veterinara, zavisi ishod bolesti krava Kod intervencije njegove je pojave bolestbrzo Kada bolesti. nemirna i napreduje škripi prestrašena, učinkovito i i bima i životinja liječenje nije mogu pojaviti slini, ako iubrzano otežano životinje, Oboljele ugiba. grčevi.

Disanje je već kod bilo kroz komplikacije dolazi kod nastupile njih proširene nozdrve, je obliku tetanija Transportna miši150 udaraca ubrzano propadanja srčanog ibređih krava muznih (do transportu, muskulature i istojetre, tek dan nakon t jelesne ali obično ća, Tjelesna minuti). temperatura prvi treba normale.

Kanastanak liječiti. uzrokuje ostajegranicama Njezin Osnovna žeslabost dijela preventivna mjera je stražnjeg snije nastaje kamionom, prijevoz primjeren krava 24 sata ali Krava zatim i prije pokazuje pašnih držanje tijela. žeđa, ljeznicombrodom, obroku kvaliteU hodu hranu. interes menske zanosi, ustajina transporta neprilike, prenatrpanost suhe hrane kravaOsim sruši više nakon što ustaje. tnogsijena. dugotrajanje prijevoznog sredstva, treba više i pospana, je osigurati kraju prije Krava transporta kočenjeprevelika vožnje, naglo bi mir i kako i komu velika prevozno odmor, zabacuje glavu životinjepada brzina, vrućina, od koš.

Smrtnost transsredstvo ušle i bez vode i hrane. [i odmorene. grudni je potpuno Neprimjeren ne

se

s

se

se

ne

u

u

onome

se

ne

zu-

se

a

su

u

veoma

u

ne

u

u

ne-

vara.

ne

vre-

a

za

ne

se

goveda

ili jalovost

Sterilitet

u

uz

u

su

a

ma

na

sve

(lokalna nice,puerperalnainfekcija i intoksikacija. opća), puerperalna učestalo Ciste jajajnicima orgavet.

Antun građi spolnih Nepravilnosti krava visoko kod Kostelić, Piše: dipl. mliječnih vljaju karakteriziraju nedovoljjunice posljedica (laktacijski sterilitet), malamaternicai ženskih žiSterilitet ili norazvijenijajnici, jalovost vitaminima ishrane nedostatne stidnica rodnicom. smežurana votinja jeporemećajreproduki minebeta(A,D, E, uočenu Svaku spoŽivotinja nepravilnost građiralima nije funkciji. tivnoj i Ciste fosfor). (kalcij karoten) sobna za organa junice prinošenje plodaili spolnih oplodnju, i kod (predebelih) javljaju pretilih službi da bi život živih i sposobnih javiti selekcijskoj rađanje cisti jajniciPosljedica životinja. i mladunaca.

U gonasljednost sprimliječnih proučila njihova uzgoju nepravilnim tjeranje imatijedno širenje. telenjeječilo njihovo vedaciljnamje stalno izostanak tjeranja, macima, Uzrok JALOVOST. 305 dana lakta365 odnosno STEČENA dana, ili nepravilno tjeranje ovulacija krava stečene dana promjejalovosti upalne Akoje cijui60 suhostaj. veteU današnje vrijeme vrijeme. i dijelovima spolnihrinari pojedinim jalova, tajperiod produžuje ciste liječe jajuspješno vidu dolazi do i organajuniceilikrave,ciste najajnigubitaka liječenja nicima hormonskim preparatima, proizvodnje mlijeka, jer produ-cima,tenepravilnodržanjeihranidhormonskih također lijepomoću i ba krava servisni Jalovost prije poroda peurperiju dijeližuje period. ciklus. i kova mogu regulirati spolni i Zarazne ili u dvije parazitarne prirođenu(babinju). skupine: bolesti Da bi dovesti do bolesti isto mogu stečenu U spriječili pojave privredanjašnje vrijejalovost. nakon ili čak 20 % posljedijalovosti krave, ju- razdoblju poroda, jalovosti nije trajne ukupne i čno tome nice ilibika. utvrditi uzrok. junicu mogućujalovost, pravi moguće čistim i držati ili kravu U JALOVOST. PRIROĐENA organa (maternis polnih Upala i tu ce, prijeposlije stajama posljedica je prozračnim rodnice) jalovosti spadaju priro- grljka, skupinu biti kvaliHranidba nastalih đene životinje poroda. porodom građi spolnihozljeda nepravilnosti tetna bolesti ili kao organa (izbalansirana), preobilna, posljedica koje Najčešćenasljedjunice. mineralne ivitaminske uzobavezne prirode, tetakveživozaostajanje puerperiju: (genetske) javljaju ili i izvala materdodatke iz (stočna ciglakamen). uzgoja. posteljice, uvrtanje isključiti tinje na

se

u

na

a

su

s

u

u

se

moramo

se

za

na

ma

raz-

u

su:

u

u

su

ne

se

na

na

u

a

se

u

u

mo

u

me

a

mene

u

u

moramo

mora

u

se

su

ne

u

ne

moramo

Mljekarski list

15

MUŽNJA Cišćenje

uređaja

mehaničku

očistiti

vanjske dijelove uređaja vodom od svih nečistoća. toplom

za

mužnju

Nakon

svake

procemužnje, dura čišćenja unutrašnjosti od četiri đaja mužnju s astoji Dodatno vakuum Alen 8) mr. sc. crijevo Piše: Džidić dijela: ispiranje sisnog sklopa (uslučaju vodom 1) Ispiranje zagrijanom da imate vakuum vod U mliu štali). modernoj proizvodnji 27 "C 62 *C (bitna je zbog veća jeka za pažnja pridaje Dnevna procedura čišćenja ispiranja mehaničku uređaja mehaničku kantom čišćenju uređaja mehaničku mužnju od mužnju zaostalog mlijeka) To i važno proNakon mužnju. je mužnje potrebno j e vrućom vodom izvođača i 2) Pranje očistiti vodom i četkom prerađivača mlijeka. vanjski deterdžentom Proizvođač time dobiva visoko(služiuklanjanje dio Za uređaja mužnju. i kvalitetno i proteina masti).

Preporučena mlijeko smanjujeispiranje koristimo oko 9 uređaja vode i doza deterkrava temperatura mogućnostinfekcije pa- litara čiste vode. Voda stavi dženta obično nalazi dok togenim mikroorganizmima, plastičnu kantu, uključi uređaj deterdženta dobiva kvalitetnu siljepnici kutije koji prerađivač i uroni sisni mužnju sklop koristite. rovinu poTemperatura preradu. vodu. Nakon vodu ispiranja, koja četku faze blizu Pravilno čišćenja je čišćenje postiže nakupila muznojkanti, maksimalne termalkombinacijom kemijskih, koju temperature odstranimo iz štale.

Ukoliko vode može nih i fizičkih *C Mogrijač proizvesti (90 postupaka. uočite ostatke mlijeka muznoj -120 Kvaliteta može *C). gućnost čišćenja greške pričišćenju manja vode i kanti, dodajte još ponovite biti kod bilo od tri ta je manjetemperature kojem vode; postupak. postupka. kiselikorak 3) Ispiranje organskom Sljedeći je čišćenje treba imati Gospodarstvo kako bi slje-deterdžentom bazi obavlja kraju (obično deću opremu odstranile čišćenje zaostale miuređaja vodi. nakupine klora) koji otopivrućoj kod mehaničke mužnje: nerala iz Niski doPotrebna količina vruće vode i mlijeka. pH i hladnu 1)Instalaciju biven nakon toplu kiselinom deterdženta otisnuta čišćenja je naljepvodu blizu te muznog mjesta nici rast dok deterdženta.

Uobičaspriječava bakterija kutije mogućnostspajanja crijeva mehaničku koristi oko 15 I vode đaj mužnjunije po jeno polijevanje; može obavuporabi.

Ispiranje muznoj j edinici.

Temperatura Jednu ili više 2) plastičnih hladnom ili de trebala bi biti 90 *C. Ukoliko ljati toplomvodom, neopkanti, odgovarajuće četke, ovisno tome kiselinu nemate te koju grijač postizanje hodne menzurama; kemikalije koristite. Obično koristitite maksije temperatura temperature, 3) Odgovarajuće spremište vode otisnuta malnu možete naljepnici kutije pomogućukoju i opreme čišćenje, uključujući stići. deterdžentom kiselinom; Poslije pranja kemikalije; izvršiti obično potrebno je ispiranje Termometar 4)Sanacija obavlja 4) (0- *C); dom. deterdžentom bazi i to Plastične rukavice rukoklora, 100 5) Nakon izvršiti kako bi p otrebno je toga neposredno prije mužnje, vanjekemikalijama; kiselinom i uništile ispiranje Jednu malu iliguorganskom bakterije koje još 6) plastičnu mlakom vodom. kadicu prisutne uređaju mužnju. pogodnu pranje Dnevna Ukoliko budete za opreme u blizini pipe čišćenja procedura pridržavali i vaše vodu; mljekovodizmuzište pravilne procedure čišćenja Metalne držače i kuke kvaliteta i 7) opreme, Priječišćenja unutrašnjosti mlijeka očišćene opreme; vaših krava bit će spremanje uređaja mužnju, potrebno je zdravlje bolji. ure-

za

se

za

na

sve

-

se

za

za

za

s

za

za

za

se

u

se

na

na-

se

za

se

u

na

za

se

ove

se

u

u

u

nom

na

se

na

se

za

se

u

za

na

ure-

za

za

se

u

se

vo-

o

za

s

na

za

s

vo-

se

na

za

s

se

menu

muzne

su

u

za

za

za

se

za

muzne

za

16

Mljekarski

list

I REPRODUKCIJA

SELEKCIJA

jednoj pripadaju grla pod stada koza Organizacija iliženska iliviše grla pripasmina muška jednoj pasmini, padaju obuhvatom selekcijskim pa pasmini, drugoj grla pripadaju tako o grlima različitog govorimo ili stadu sastava pasminskog Svako popripada grlo koje kod Karmen kojeg Sinković (stado pretapanju Piše: dipl. ing.

Hrvatkoza pulaciji Republici pasmine pretapanje jedne obavlja Upisnik od skoj, nije upisano dozvolu imati Za drugu svakog provedbu uspješnu grlapripada valjanih uzgojno stočarsko selekstrane tako i Hrvatskog pa programa, Uzgojnog stadu. to ili proizvodnom Znači, centra pretapanje cijskog stvaranja gojidbenog “Programa nisu stada koza pod koja i više koza križanje dviju dozvoljeno Hrvatskoj“, Republici Iz skuobuhvatom. selekcijskim obaviti pasmina) pojedine potrebnoje stada formira p roizvodnih pine od dokumenata što kao grla upiformiranje predradnje, stada. upisanih izdati skupina može stadu veličina te stada jedino koza,njihova stado koza stado koO PORIJEKLU POTVRDA je Upisano organizacija njihova obuhvatom da selekcijskim pod u pipotvrđuje jegrlo prema jom skupinama pripadnost karakteristikama: sljedećim stadu. kvaliteti upisanih uzgojno Upisnik grla tom svako te koza k oje pripada stada grlo Sva životinje valjanih grla porijeklo upisana stadu Središbiti duže ukoliko upisano životinja pod je grla pri uzgojno valjanih Upisnik i ima obuhvatom valjapou pisanih uzgojno stočarsko nji p opis Hrvatskom lekcijskim selekcijHRvodi nih rodiod ili znate pri razvrstana grlakoji skom centru, roditelje jednog SEVATSKOM STOČARSKO bez obzira da li nekoliko telja. skupina kao LEKCIJSKOM staPoslovi ekstenCENTRU, radi koji provode intenzivnom, od ustanovi du od strane ili ovlaštenoj jedinoj zivnom Hrvatskog djelatnika poluekstenzivnom strane Vlade Hrvatske centra stočarsko lakše bi Republike Da koza. činu selekcijskog uzgoja stadu tom tih shvatilo pripadaju grlakoja sljedeći: skupina, značenje imati poznamogu stada razvrstana kontrola 1. jednog prema datoj pripusta to shemi: 2. kontrola majka najčešće je roditelja, tog podmlatka 3. odabir podmlatka ženskog novih stada formiranja ciljem će biti kategoriji upisanih koja u

-

stadu

a

u

o

se

u

u

a

mora

u

su

za

sva

u

se

su

u

za

-

se

sanom

za

vezana

sa

se

sano

u

u

-

u

u

mora

su

se-

se

u

o

se

na

se

na-

su

se

-

samo

su

s

u

stada

4. odabir za

najboljih

ženskih

stada

matična

najboljih grla i pripust upisanim proizmuških

5. odabir za

MATIČNASTADA ji

KOZA

grla

u

vodnim

stadima.

stada

Matična

baza

su

za

pro-

“Programagojidbenog Hrkoza Republici stvaranja Grla toj vatskoj“. kojapripadaju Središnji upisana skupini matični popisuzgojnovaljanih stadu Svako grlo grla. tri imati genenajmanje poznate iz svako te grlo skupine racije rodovnik matičnih stada izdaje /pedigree/. matiči muška I ženska grla stadu pripadaju jednoj vedbu

u

UPISANA

STADA

KOZA

ZF

su

u

mora

u

KOZA

(STADA

POD

OBUHVATOM) SELEKCIJSKIM

za

se

PROIZVODNA STADAKOZA list

Mljekarski

u

nom

samo

17

6. odabir

najboljih grla test performance 7. progeno _mlitestiranje osobine kod kćeri odabraječne nih jarčeva 8. odabranih testiranje grla rasplod 9. i ocjenjivanje rasplodnih grla izračun njihove uzgojne vrijedmuških

za

na

za

nosti.

Ovakvim tičnim

načinom

stadima

rada

koza

na

odabrat

ma-

će

se

rasplodna grla natprosječnom to uzgojnomvrijednošću, je nukleus stada temelj stvaranje od Na slici: Jarice čija grla najboljenajboljeg. alpina pasmine Vezano stada organizaciju tako stočarsko pa o koza pasmini, govorimogrli-vatskog obuhvaselekcijskog pod selekcijskim čiste dužan centra “Zakona pasmine. tom, jeobavljati sljedeće temeljem U matičnom stadu obvezno stadu: čanim i je poslove poticajima poljoprivredi kako bi ribarstvu" obavljati planski će pripust prema uzgajivači 1. kontrolu muških imao oba rasplodpodmladak poznata svojim z alaganjima provedbi njaka predpripusnu roditelja.

“Programa gojidbenog stvaranja 2. kontrolu matičnom pripusta koza Najmanji broj grla biti i Republici Hrvatskoj" 3. kontrolu stadu je rasplodnog mliječne pod- adekvatno nagrađeni pasmine putem mlatka koza 10 kod mesnih čanih životinja, visina ovisi poticaja, čija koza 20 4. kontrolu svih pasmina stado životinja. mliječnosti tome kojoj skupini pripada, Svaki vlasnik ženskih stada stadu da li matičnim ili matičnog grla upisanim koza Hr5. kontrolu servis stadima. zajednodjelatnicima perioda s

a

za

su

za

ma

a

o

na

nov-

u

u

sezonu

u

u

za:

nov-

a

o

u

s

POLJOPRERADA

dioničko društvo za

proizvodnju, preradui

promet stočne hrane,dodataka

i sirovine za

stočnu hranu i poljoprivrednu proizvodnju

Tel: 01/6501/6552-333 01/6524-449 50-399 MI

GARANTIRAMO

FERTIL

FOS

ZDRAVLJE

10020 ZAGREB

I

MAKSIMALNU

vitaminsko-mineralni

dodatak

za

-

Remetinečka cesta 77

PROIZVODNJU VAŠIH KRAVA krave, poboljšanje plodnosti omjerom za

s

Ca:P=0,7:1 vrećica 4 1 kn + PDV 150 kg10,08 (koristi grama dnevno) KALCIFOS-3 dodatak krave Ca:P=3:1 vitaminskoomjerom vreća f 25 kn + PDV 100-200 grama mineralni kg121,25 (koristi dnevno) SUPERMIL-100 krmna bez dopunska smjesa mliječne krave, 40% vreća 4 25 kn + PDV bjelančevina kg71,50 SUPER-NBN krmna i tov krave dopunska smjesa junadimliječne 30% vreća 4 50 kn + PDV bjelančevina kg79,20 se

za

s

se

za

uree

za

18

Mljekarski

list

GOSPODARSTVO

wo

poticaja

promjena

Utjecaj

financijski na

nomski

i naknada

nesposobni osjetljivi i

za

nestabilnosti

veće

rezultat

tržištu.

na

ulaznih

odnosima

ci-

Situacija zaštitna gnojivo, jena (sjeme, mlijeka obiteljskih proizvodnje i sredstva i proizvoda dr.)cijena ku(žitarice, proizvodnji biljnoj gospodarstava i dr.) je uljarice dugoročno kuruz, pa m jeri dakle veći većoj nepovoljna, broj dnju mlijeka, Piše: doc. dr. sc. Zoran Grgić kvalitetnih sredstva više gospodarraspoloživa je grla, potrebno iskorištena stava namjensku stočnu uložiti prihodi hranu, žitakultura listu br.

U 5/99.od mlijeka opterećeni biljnih Mljekarskom proizvodnju otplai krmno kukuruz bilje jeplanpoti-tom kredita. U važnom razdoblju (str.

12- objavljen rice, hrane 1999. i naknada godinu (proljetna proizvodnji 15) caja namijenjeno sjetva) proizvodnje, milii tov.

Nažalost, goveda ostala bez očemliječna koji jeproračunat 1,12 gospodarstva međuvremenu ni kuna.

U danas je kivanih sredstava (grafikon proizvodnja nije 1 jardi odluHrvatske ekonomski Vlada Republike čine oko 30% isplativa. ukupne poticaji miod čila nedostatak novaca stiMinistarstva Iz 3,5 nadležnog mlijeka) ispootkupne cijene izdataka dodatnih kuna kako će žu lijarde ručeno vijesti umirujuće Zbog zastoja mlijeko. namaknuti državnom donaknade i budući zaostale proračunu dovoljno premija isplatom inod 25% biti inkapitalnim nabavku štednjom isplaćeni, poticaji spjeli potrebnih 10%-tnim i kar stočne prosječno vesticijama zakašnjenjem. pa je primjetnim (roba), priprema puta izdataka tekućih preodnosi i svakako To zimsko hrane smanjenjem propremije razdoblje će Tako dviđenih Zakonu U proračunom. vedena potimlijeko. pravi nekvalitetno, izdaci Ministarstva da i naknadama poljo-gativni tek učinci će mogući stoji cajima vidjeti biti i šumarstva sredstava vlasmanjeninakon korištenja privrede potinovčanog isplatu pohranjene kuna što će 111 oko i naknade zimskom milijuna stite stočne hrane proizvodnju caja i korisnik i tov djelovati smanjenjedoblju. sigurno goveda mlijeka i naknade. iznosa Što do 31. ostvariti može sad već poticaje Na ovoga, najkasnije primjeru će to značiti što bi iduće gospodarstvimapolugodišnjeg godine, siječnja zastoja, vidljivo je Od rokom držati ekomlijeka? naši kako proizvođačima zadnjim moglo proizvođači Zakoi vnih poticajanaknada, i naknadama 1999.

1: Struktura o poticajima Grafikon cijene mlijekasiječnju godine prodajne lit. =2,37 njimaje osiguran(1 poljoprivredi, kn) kn po litri od mlijeka, poticaj0,50 1.480 kn po odnosno ostavljenom Iznos Već 3-4 mjeseca rasplodnom grlu. nakon tvor.premije većini slučajeva siječnja (u većina 8,41% isplaćuje 1999.) mljekara “osnovnu mlijeka cijenu" i bez sada često bez državne, dodatne premije mljekare. s

u

su

za

za

a

u

u

-

su

za

za

na

su

ova

-

za

u

sve

s

nema

u

novca

ma-

za

s

na

se

za

a

ne-

o

za

se

za

u

za

raz-

na

za

-

osno-

se

su

u

nom

u

samo

a

koja privu- Iznos Gospodarstva rep. čena obećanjimadugoročnom govedarske proiz- premija potpomaganju 30,00% kreditiranjivodnje“povoljnim" i fonda obnove stočnog sada proizvodnje, dernizacije su

o

Vrijednost mlijeka 61,18%

mo-

ma

se

nalaze

u

ekonomski

intenzivnu

položaju.

Za

nezavidnom

Mljekarski

list

proizvo19

GOSPODARSTVO

__——————————————

isplate.

2-3 nisu naša trenucima teško odriču stoje jasnajer prošle godine svoje važnost domaće mliobnoviti ke i tradicionalne proizvodnje gospodarstva uspjela proizvodnje. može da će i opremu jeka, pretpostaviti stočni fond, te Kako izostanak o bjekte poticaja do prema najavama kraja srpnjaotplatiti kreditne obveodražava dospjele isporučeno mlijeko svi zaostaci biti premija isplaćeni.Obnova i modernizacija goprofinancijsko stanje obiteljskog Još nisu i potvrđena mišljenja te prospodarstva značajnom izvodnjezadržavanje sadašnje izjave manjim promjenamarazine bit će izvodnjom mlijeka, vidljivo nas, je mliječnih grla poticajaproizvodnju kravljeg stvarnom izosljedećem primjeru upitni pri 10 mogućemduljem mlijeka (smanjenja lipa gospodarstva Brodskostanku državnih Bude strateškom i 5 ostalom poticaja. lipa Radi gosposkoj županiji. posavli većih Hrvatske ali kašnjenjapremijamadarstvu području 2!), 20-ak koje p osjeduje će narušiti će morati i gospoozbiljno proizvođači uklopiti znih grla rasplodnim podmlatdarski te ekonomske okvire. mlipoložaj proizvođača kom. Gospodarstvo 5 steonih je tada hoće li Nadam kako navedeno jeka, nije sigurno nabavilo 1995. da, je junica godine moći računati razmičlanku iz lista kredita Ministarstva poznatim Mljekarskog (br. korištenjem kostr. i šumarstva.

U šljanjima proizvođača mlijeka 2/99. 19), nije jošstiglo poljoprivrede i “mršavih 1998. i kreji najtežim gospodarskim doblje godini korištenjem gladnih krava“, Kako

svima

u

se

se

za

na

ze.

sa

o

u

u

za

za

na

u

na

se

o

s

mu-

se

se

s

u

a

se

se

s

u

raz-

se

Tablica

1: Ostvareni

primici

i izdaci

su

isporučeno mlijeko li LILI

za

Opis mjesec Gospodarska obilježja 0,00 Republička premija Tvornička 0,20 premija % masti 4,15 mliječne litara 5.398,00 Isporučeno masnih 22.401,70 Broj jedinica 0,35 Cijena jedinice 1 litre 1,45 Cijena mlijeka PRIHODI 8.983,40 /

IV

VA

Ukupno

0,00

0,00

0,00

0,00

0,20

0,20

0,20

4,18

3,95

3,95

5.317,00

5.418,00

5.410,00

22.225,06

21.401,10

21.369,50

0,35

0,35

0,35

1,47

1,38

1,38

8.905,28

8.636,69

7.851,80

7.789,88

7.501,09

0,00

0,00

1.079,60

1.063,40

8.624,01 7.490,01 0,00

1.083,60

1.082,00

4.308,60

52,00

52,00

52,00

52,00

208,00

4.825,75

5.367,66

4.825,75

4.833,95

19.853,11

4,50

4,50

4,50

4,50

18,00

4.741,18

4.741,18

19.546,72

39,98

80,07

88,27

288,39 19.546,72

masne

Vrijednost mlijeka Iznos rep. premija Iznos tvor.premije Troškovi struje ODBICI

u

0,00

35.149,37 30.632,77 0,00

Mljekarski Obustave banke Provizija

4.741,18

OBUSTAVE

4.741,18

5.323,18

4.741,18

4.741,18

2.811,13

2.881,68

2.811,13

2.811,13

11.315,07

197,27

197,27

797,51

700,34

700,34

3.611,28 3.822,86

list

Kredit

za

Jednokratni Kredit

za

Kredit

za

OSTATAK *

20

za

V

80,07

junice

197,27

kredit

junicedevizni juniceZA ISPLATU devizni

5.323,18

205,70

1.032,44

1.178,16

700,34

1.057,64

1.032,44

1.032,44

| 4.157,65

3.537,62

3.810,94

3.790,06

mjesec proračunato temelju prosječne predaje mlijeka na

i obveza,

odnosno

15.296,26

obustava

Mljekarski

list

GOSPODARSTVO

X

Grafikon II-V

2:

dinamika

Očekivana

godine

mjesec

1999.

prihoda

i izdataka

gospodargospodarstvu siječnju godine, dinamici stvo po predaje je istoj do od mlijekarazdobljuveljače oko očekivati moglo svibnja finankuna te 50.000 prihoda, rezultat od oko 30.000 kuna cijski Iz ovih 30.000 2). (vidi grafikon obveze bi kuna podmirivale 5.500 kukredita (oko junice te ostali troškovi gospodarna), i kućanstva.

Može stva pretbi ostalo kako dovoljno postaviti i kvali+ sredstava organiziranje tetno provođenje proljetne sjetve. izostanka Zbog navedenog istom državne razdoblju premije isplatu razdoblju je gospodarstvu isporučeno oko 35.000 kuisplaćeno mlijeko rezultat gospona, financijski obveza nakon otplate darstva, izdvajanjapolugo(odnosno Ministarprema otplatu) dišnju i šumarstva stvu je poljoprivrede Za oko 9.500 kuna. proizvodnju stočna (kupljena hrana, mlijeka proveterinara) vitamini, usluge potrebno je tromjesečje sječno 1999.

za

u

u

60.000,00

r-———————

os

50.000,00

40.000,00

kuna Iznos

se

30.000,00

za

20.000,00

se

10.000,00

za

0,00 OSTATAK

*

u podacima i ostatak 3: Stvarno primitaka kretanje tablici 1

prema

Grafikon

IIV/99

ZA

ISPLATU

u

za

u

za

a

40.000,00 35.000,00

za

30.000,00 25.000,00

kuna Iznos 20.000,00

15.000,00 10.000,00

5.000,00

za

oko

+

Kako

kuna.

4.900

se

proku-

tromjesečne sječne ćanstva voda,telefon, (struja, i zdravstveno mirovinsko osiguaktivna člana 2 radno ranje obvezama oko %. S dita (provizija kojaotkupljuje drugim kućanstva) procijenjene mljekare uračunati nabavnisu od 4500 ukupnih banke) namirivanje mlijeko gospodarstva kuna, sredbilo izdaci i obustava svakodnevni 3 steone jepotrebno hranu, junice ljene 2.058 litara i obtroškove stava oprema. vrijednosti dr., mjesečne prijevoza Prosječne odjeću, siNakon oko 6.230 da isporučenog mlijeka. uopće gospodarstva vidljivo je gospodarstvo 1999. sredstava od oko 4.830 kuna te izostanka raspoloživih ječnja godine, kuna, čega istih obveze državne odnosi prema mljekari. premije otplatu ozbiljnije ulaganje proljetnu kvalitetne kredita i j e mjesečno potrebno pripremu i izdataka sjetvu primitaka Pregled buduće 3.001 litru krmne (promlijeka jednoizdvojiti obračunu prema mljekare prikabezmasna masnoća 3,95%, sječna razdoblje. tablici tablici 2 godišnje je suha tvar 1, je stanice somatske Loši vremenski iz8,75, očekivanih i vrijeme uvjeti primitaka prikaz i nedostatak 18.000/ml).

Ukupne mjesečne dataka prema proljetne sjetve stanju siječnju obveze kvalitetnu sredstava prodajnom 1999. namiruju U 1999. pripremu godine. siječnju litara oko 3.054 krmiva odrazit će vrijednošću obveze gospoproizvodnje godine mjesečne kvalitetu kreditima mlijeka. darstva po preuzetim mjeri određenoj Iz zimsko krme litara strukturi 2.018 Prema bile razdoblje. prodajne cijevrijednosti i izvora izvan i masnoće 1998. poljomljekarstva godine 4,15 prosincu mlijeka prosječne obveze

0,00

OSTATAK

ZA

ISPLATU

za

na

za

a

muzna

za

u

su

veze

se

za

nema

za

na

u

osnove

a

u

zan

za

u

u

u

se

s

za

se

su

na

u

za

u

ne

list

Mljekarski

u

21

GOSPODARSTVO

Tablica

2

Očekivani

primici

i izdaci

za

Opis/mjesec Gospodarska obilježja Republička premija Tvornička premija % masti mliječne litara Isporučeno masnih Broj jedinica Cijena jedinice Osnovna 1 litre cijena mlijeka PRIHODI

isporučeno mlijeko ll

Ili

0,171875

masne

V

0,171875

0,171875

0,20

0,20

0,20

0,20

4,15

4,18

3,95

3,95

5.398,00

5.317,00

5.418,00

5.410,00

22.401,70

22.225,06

21.401,10

21.369,50

0,35

0,35

0,35

0,35

1,45

1,47

1,38

1,38

UKUPNO

0,171875

12.725,2212.315,00

12.833,69

Vrijednost mlijeka Iznos rep. premija Iznos tvor.premije Troškovi struje

IV

12.296,89

| 50.170,80

7.851,80

7.789,88

7.501,09

7.490,01

3.850,29

3.819,93

3.678,31

3.672,88

15.021,42

1.079,60

1.063,40

1.083,60

1.082,00

4.308,60

52,00

52,00

52,00

52,00

208,00

30.632,77

ODBICI

(ML+provizija+ | 19.853,11 obustave) 4.825,75 5.367,66 4.825,75 4.833,95 OBUSTAVE 4.741,18 4.741,18 (Krediti) | 19.546,72 5.323,18 4.741,18 OSTATAK ZA ISPLATU 7.357,56 7.489,25 7.462,94 | (prihodi | 30.317,69 odbici)8.007,94 -

privrede, gospodaruvjetima.

Vjerojatno jenepovoljproizvodilo gubistvo će tekuće troškove i većini tke. Isto sredstva tekuću podmiriti nije složenije stanje tako, Očekivana često proizvodnje. isplata gospodarstava kojaimajumanje proizvodnju dobivaju zaostataka do srppremije kraja stado, proizvodnja prodajom određenog dijela će ekonomsku također stada.

Ove vnog nja djelovati mlijeka je opterećena pojave posei stabilnost kreditnim obvezama.

Nisu bno štetne sigurnost daljnjeg rijetki gospodarstvima da muznih poslovanja.

No, slučaju primjeri gospodarstvo proiz-manjimbrojem grla, koja radi vedeno koristi tov telateško i i sporo gospodarstvu koje mlijeko pravilu obnavljaju di ili odnosno slamuznih i predstavlja primjer iznadprosječ- svinja, lošijom povećavaju broj grla. našim hranidbom snižava nog proizvođača mlijeka bijom mliječanalizirano

nost

kako

bi

ne

u

za

se

osnovno

a

osno-

na

su

u

u

se

s

ovom

o

za

u

u

OBAVIJESTI

I

REPORTAŽE

IvanLončarević vlasnik najbolje slavonske krave Simentalka 24 litre na dan

međužupanijskoj aukcijskoj prodaji održanoj jesenas stanovnici ovog '98. kraja kooperanti, sajmu A gro zemlja Piše: Damir dipl. ing. više krava. Ivan Lončarević U je prvoj laktaciji mojakrava, Rukovanjski iz selu i dala 24 litre Štitnjaka, neposrednoj koja je pobijedila, je blizini štali ima dan. Za Požege,svojoj mlijeka nagradu U zamahu krava i tri simendobio zlatno dvobrazni razvoja mliječnog zvono, junice farOLT-ov i dar govedarstva obiteljskim talske pasmine.

K ooperant j e plug 500,00 k una, veliki mama, istaknuti Ivan i napredak zapažapožeške mljekare, je sajmaAgrozemlja, priča Požeštini. Unatoč teškoćama kako krava i da mužu koristi domaći jejednanjegova dodaje nalaze 1. vitreksov kojima mljekare čiji dobitnica zlatnog stroj. izložbi i

na

sve

-

u

u

na

sam

osam

na

se

u

za

-

u

se

22

a

su

za

zvona

na

Mljekarski

list

OBAVIJEST

tradicija Zakonska agrarna U vremenu intenzivnog nastavlja. cijeli pravni industrijskog razvoja regulativa i sustav različitiji je složeniji, LURA GROUP biti usklađen te zahtjevniji i (nastavak II) međunarodnim propisima tive intezivira sredinom bi lakše kako mogli Piše: dr. sc. Petar Bosnić i međunarodnu integrirati estog početkomdevetnaestog bila Osobito i bogata mjenu, je stoljeća. usluga kapitala. roba, navedeni razlozi Već ranije aktivnost i zakonodavna sustava pravnog vrijeme i Stvaranje normiranja reguliranja potrebi i DalmatinSlavonske Hrvatsko i od zakona propisa donošenje kao i djelatnosti, ske poljoprivredne osim vlade kada nadležnih državnih strane organa je zemaljske grana, drugihgospodarskih i iz i iz i složen proces područja drugih p odručja je dugotrajan posebnoprocesne prehrambene donesen Hrvatska od da može značajni poljoprivrede ocjeniti je Potrebno je napoindustrije. i neovisnosti okružnica, zakona, naredbi, broj sticaja svoje menuti da pritakozvanoj i zakonostalnosti naputaka. poslovnika području poljoprivrednoj proizvodmarnoj zakonske ostvarila veliku davne regulative Područje regulative tehnomnoge njiprimjenjuju odnosilo aktivnost i postigla značenje različita kei koriste logije dio zultate. U redarstvo i Ratarstvo peridu sredstva.

Dio početnom poljsko njih mijska iz bivše Jučuvaratarstva, je propisa (unapređivanje preuzet pa njihova nepravilna priotrovi, i novi i sada livapostojeći goslavije može pašnjaka, nje, poboljšavanje zdravlje ugrožavati mjena srodnim da i propisi u sklađuju njiva) ljudi. i voćarstvo zajednice. i Europske države propisima U sustavu Vinogradarstvo pravne i Hrvatski bolesti vigeografski prostorni misli (mjere p rotiv ušencu, prava primjene i to raznolik slobode i položaj je demokratske propisi protiv pravljeloze, ljudska kvaliteti i prema poljoklimatski, već umjetnog nja prometovanja prava, pravni cjelokupni prema zemljišta, privrednog obuhvaća sustav voća) vina, gajenje gospokoji i brdsko ničarskim i planinskim darske i pčelarstvo, lov, Sviligojstvo mnoga grane područja i odnosu te zaštita lokacijama života. ptica ribolov, Poljoprivreda jeproizvoPreHrvatske. i i radi pomorski položaj hrane đač Marvogojstvo konjogojstvo ljudske toga hrvatske i pounaprestrategiji razvoja vrlo stratretira kao (nabava uzgojstoke, i značajna MinibiFAO, Međutim ljoprivrede (IX/1995, teška licenciranje đivanje stočarstva, djelatnost. i šumarstarstvo seoske poljoprivrede i velika mljekarske udruge, kova, odgoproizvođačima je Hrvatska podjeljena stva), je ianimalni da vornost konjogojstva) unapređivanje njihovi biljni i Veterinarstvo regije podregije. budu zdravi i određene proizvodi vodno kvalitete. Šumarstvo, pravo REGIJA PANONSKA propisne (SlavorazdoU gospodarskih nija) Promicanje povijesnim ranijim zavodi i i učilišta, postojalo jepravo propisiha,Gospodarska bljima Istočnopanonska podregija P, Statistika odnosili to gonarodnog društva, vrijeme koji Srednjopanonska podreP, i državna Uređenjeseljačkih pitanja spodarstva, najaktualnija gija osobito među odnosa poljoprivrezadruga, komasacija ljudima, Zapadnopanonska podreP, iz bile pravne dnogzemljišta razvijene gija tada bila agrarna Hrvatska vlasničkih odimovinsko domene je Sjeverozapadnapanonska odi veliki dio P, Iz doba regulative zamlja potječe poznato tog Rapodregija nosio U odnosu rimsko pravo. poljoprivredu. države narod REGIJA mi kao GORSKA Hrvatsku zvijene Europeznačajno (Brdsko i norme i drrazličita pravne utjecale planinska) politička prolazili imali U da i žavna propise. prošlosti podregija G, Predgorska ustrojstva je i Gorska misao i regup ravnu pravna bogatu područje regula-razvijenu podregija G, lativu i ova

i danas

se

s

mora

nor-

osamna-

se

mama

raz-

u

o

su

u

a

se

samo-

se

u

na

se

se

re-

na:

-

su

se

sa

-

ne

se

samo

veoma

nove

na

na

rav-

sve

-

u

na

-

se

ma

na

u

-

-

svr-

-

-

su

na

za

se

-

a

-

norme

su

-

nosa.

se

na

na

smo

su

znano

se

na

smo

-

-

Mljekarski list

23

OBAVIJEST

ooo

SUSTAV

AGRARNOG

PRAVA

U PROIZVODNJI

|

PRATEĆIM

materijala, uvjeti DJELATNOSTIMA i i sredstava dištenje čuvanje bilja zaštitu obvezni zdravbilja, |]POL SsTvo PREHRAMBENA stveni i i pregledi usjevasjemena i sadnog materijala, sprečavanje karantenskih širenje štetočina, poljoprivredne ljekarne) STOČARSTVO FF] |] PČELARSTVO PROIZVODNJA 3.

Poljoprivredno sjeme, poljoi šumski sadni privredni materijal : kakvoće pa1 (norma proizvodnje, i zaštita sorti i kiranje deklariranje, na ra Kr i prava, priznaoplemenjivačkog novostvorenih vanje MEDITERANSKA sorti) REGIJA IZ PROPISI BILJNE | 4. Mineralna mediteransko gnojiva (proizPROIZVODNJE | (Primorsko podrusklavodnja, korištenje, promet, 1. čje) Poljoprivredno zemljište osobine i dištenje gnojiva, sastojci zaštita poM3 Sjevernomediteranska (korištenje zemljišta, kontrola gnojiva, kvalitete) podregija ljoprivrednog zamljišta, promje- 5. Duhan (ugovaranje proizM, Srednjomediteranska namjenekorištenja, raspolakontrola vodnje, uroda, otkup državnom podregija ganjezemljištem klase i duhana, kvaliteta) dariJužnomediteranska koncesija, zakup, 6. vinu i M, pod- vlasništvu, Propisi (proizvodnja regija vanje, evidencija) i grožđa, proizvodnja promet 2. Zaštita i raznolikost i vina i od bilja (sprečavanje Bogatstvo proizdrugih proizvoda promet vodnih zdravstvena i visuzbijanje štetočina, regija Hrvatskoj daje grožđa vina, regionalizacija kontrola označabilja unutarnjemnogradarskih komparativne prednostirazvoj područja, i državne i to prema vipoljoprivrede preko granice, regio-prometu vanje kontroliranog podrijetla nalnim modelima i uvjeti proizvodnje, proizvodnje. prometa na, označavanje vina, registracija sredstava odzaštitu Specijalizacija proizvodnje primjene proizvođača vina, vinogradarski fitosaniteski i analiza je bilja, prirodne uvjete uvjeti osnova katastar, obavljanje i razvoja intezifikacije bilja, sjemena,peranaliza). poljo-poljoprivrednog mi i sadnogšumskog poljoprivredprivredna proizvodnje. (nastavlja se) Primarna poljoprivedna proizvodnja djelujekomplementarsustavu drugimdjelatLL nostima i granama "ZO-NA gospodarskim te osnovi i pravna po toj tako SESVETE,Bjelovarska 75 regulativapoljoprivredi donosi i međusobno tel.

01/2002usaglašava.

Iz sustava agrarnog 142 prava proističu složeni REZERVNI DIJELOVI ZA: uvjeti koji određeni propisima obavljanje kosilice utovarne za određene muzilice prikolice prikolice gnoj poljoprivredne djelatcisterne nosti. prskalice plugove tanjurače drljače sijačice Poljoprivredna proizvodnja i balirke prevrtače sijena berače i kao biološka kukuruza kombajne proizvodnja klinasto i i lanci biti normirana i kontrolom remenje, kotrljajući ležaji semerinzi galovi pod lanaca i kardana kardani spojnice galovih dijelovi pojilice mogu jernjihovim nepoštivanjem i za stoku za stočarstvo i oprema pribor mljekarstvo _kontaminirati poljoprivredni onečistiti proizvodi, vodotokovi, i atmosfera. ponekad nog

skla-

za

za

yopRIVREDA

VODOPRIVREDA

|1—]

[1

RIBARSTVO

a

na

-

u

-

o

u

u

za

za

u

nosu

na

za

uvoz

su-

u

nom

s

se

u

veoma

su

za

e

e

e

mora

e

e

e

e

*

e

e

e

e

e

e

e

e

e

se

a

24

Mljekarski

list

I

OBAVIJESTI

REPORTAŽE

štale

Obnovljene popunjavaju

rasplodnim

se

junicama daljini Vukovar, štar, Piše:dipl. ing. vinseže strane buduću radnika će pogled južne koji opsluživati Rukovanjski nešto kovačku farmu.

Ponovo bi stada modernu bolnicu, istočnije stotina Nekoliko i Mirkovce. i presvim od kvalitetnih bila Usprkos nevoljama sastavljena grla od metara PP iz Vin“Žankovac" holstein već čuju detonacije. prekama, prvu pasmine, terena kovaca uskoro vraća štalu stane 150 krava. Na deminiranja je Akcija proizvodnju budućoj i kako “Gubac" Papac govori je farmi neće biti vezane, već slokoja je tijeku. mlijekafarmu imao više od U nekada “Žankovac" srušena. rata potpuno da bodne u tijekom ispustima, očekujući ratarskih 2000 hektara 500 će biti barem 500 biti vraćeno će im površina. početku naseljenokrava, denakon Danas završene iznositi ratarstvo nezavršenog hektara okolne zemlje, kapacitet farme krava. smo će oko 1000 muznih bit će miniranjaposjedu svega “Žankovaca" cijelosti kaže nada200 hektara od Vinkovaca Prolazeći cestom krme Papac, proizvodnji podređeno odukako će desne strane prema stoku nepravedno jući Nuštru, uprave govori predsjednik biti rukama oči farma zeta ceste ponovo silaje već zemlja upadala uvijek pokazujući pripremljenu koi štala i nekoliko radnika, žu kukuruza. popratnih obje-poduzećanjegovih bi tako našla rata kata. posao. kim Na jima osigurao Tijekom jedogovoren pitanja uskoro kada bude ZaVinkovaca. crti obrane kako Inače, prvoj je je otkup, odgovoreno novih 500 krava naći će devaraždinske ljeno sijana jeminama, prije toga ponuda najozbiljnija već novih 17 radnika vastirana i farmi bilo Na sravljenazemljom.posla je Vindije. ovoj 35. desne strane izmuod postojećih Posljednjih godina izgrađeno jedno prvih Na ratarstvu i stočarstvu radilo ništa osim zišta velikog nije vidjelo krava, kapaciteta 128 stalno već vide dva korova.

Danas izmuzište biti će Novo djelatnika, uposlenih je odjednom. toliko sezonskih.

Za sada Jedna velika tako da isto još obnovljena objekta. k apaciteta većeg vratiti dio što i nekadaupravna može musti čak 24 krave. zgrada je cilj prije štala, vrijeme bude. izmuzište. bit ostvari takva Ukoliko Sjećanja šnje ideja imala do rata Farma “Gubac" Hrvatizmuzište će to i je najveće od proizjednu najsuvremenijih skoj.

400 baziranih vodnji mlijeka krava holstein pasmine, mliječnih imala zavidnu proizvodnju koja je tisuća litara od sedam po mlijeka kravi godišnje. jedeminirana,jugu Farma štala. U fazi izdiže jepokrova.

U pratnji predstavljanja PP “Žankovac" uprave sjednika graStjepana Papcarazgledamo a

Damir

i

u

dok

s

na

a

na

nas

se

u

a

ovu

u

nam

na

a

a

u

u

-

za

se

s

-

u

u

s

se

se

na

s

use-

nam

se

a

uz

za

sa

s

se

osam

se

uz

se

u

nam

se

se

u

na

a

se

na

nova

-

dilište. S tavana

se

kao

na

dlanu

gdje cijela Pokazuje biti budući objekti, predstavnicima proWestfalije, njemačkog izvođača nekada od farme opreme, poka- Na gradilištu najboljih govedarskih "Gubac", jedna izmuzišta. S ratu do farmi danas sastavu PP budućeg zuje mjesto "Zankovac", koja je Hrvatskoj, srušena farme vidimo Nustrane jedne temelja

vidi

će

farma.

a

muzne

u

u

a

u

s

Mljekarski list

25

OBAVIJESTI

I

REPORTAŽE

stočarska

II.

zahtjeva grla uzgoj odobren ženskog podmlatka je iznos od kuna.

1.345.000,00 Na izložbi ovogodišnjoj predgostavljene sljedeće kolekcije 328

izložba

Brodsko-posavske

županije

-

za

538

za

su

Sikirevci

99.

veda:

junica od pasmine kojih jeproizvodnja 10.530 ili Brlek plotkinja smanjenjemajki standardnoj Piše: dipl. ing.Stjepan laktaciji 3.350 Nakon plotkinja 24,1%.

3.700 proizvele kg (u rasponu akcije “Oluja? b rojno s tanje 2814-4493 Pod Minimlijeka) kg pokroviteljstvom govedarstvupovećava da bi mladih *10 krava starstva i šumarstva koje poljoprivrede koncem 1998. bilo godine ukupno i Brodskoprvoj laktaciji proizvele prosječno Republike Hrvatske, 11.012 što plotkinja, jepovećanje17,78 od 12-23 kgmlijeka (raspon posavske županijeorganizaciji 482 odnosu 1993. plotkinje stočarsko kgmlijeka) Hrvatskog selekcijskog godinu. *10 ostalih krava Sikirevci i centra, općina koje Udruge Umjetnim— osjemenjivanjem, i stočara ratara 16. standardnoj laktaciji proizvele Sikirevci, od 11.012 plotkinja obuhvaćeno održana mlijeka (raprosječno 4,931 kg svibnja jedrugaŽupa- je 8.469 plotkinja ili 699 77%, 3414-7317 izložba Sikirevcima. spon kgmlijeka) nijska bikoviplotkinja osjemenjeno je +5 ostalih krava domaći stočarska bikouzgoj, Dugaje tradicija porijekla (10 poznatog ili 6%.

Nekontrolirano ili koje standardnoj laktaciji području Brodskova) 4.094 mli1.814 ili proizvele prosječno kg županije. posavske neoplođeno je plotkinja 5.663 Davne 1894. što svrstava jeka (3.355 kgmlijeka) orgaŽupaniju godine 7%, *5 holstein-friesian medu sedam paŽupanija junica nizaciji Gospodarske podružnice najvećim smine Nova i Stara te obuhvatom kvalitetne Gradiška,podoplodnje. ružnice Nova *5 ostalih krava holstein-frieradom Kapela, organi-Uzgojno selekcijskim zirana sian obuhvaćeno od 9.140 krava jeproizvodnja je mjesnomperivoju pasmine, kojih je Nove Gradiške iznosila izlo4.963 krave ili što zajednička standardnoj laktaciji 54,3% opet žba 7.457 150 križanaca domaće među četiri s vrstava Županiju grla kg rasponu. buše i simentalca.

Iz svake od Županijenajvećim postotkom kolekcija dodjeobuhvatom. i treća Među 1907. prva, je podselekcijskim ljene druga prvima godine grla Na ima i šamformirana Ž upanije području grada, proglašena je Hrvatskoj udruga 1.500 izložbe. simentalske proizvođača mlijeka. pionka uzgoj pasmine preko da bi 1917.

Novoj Gradiški, Prikaz krava po uzgajivaču: broja izlogodine organizirala udruga žbu 64 Izložbe krava 1-3 4-6 16 i više 13-15_ 7-9 10-12 grla. broj i 1970.

942 421 TA 17 39 15 organizirane godine broj u zgajivača Starom Petrovom Selu 69 *10

steonih

na

simentalske

u

za

-

u

se

su

u

za

u

u

na

-

uvoz

su

u

u

na

ma

su

ove

u

-

u

ovu

s

u

ovu

u

sa

u

s

su:

u

na-

a

za

u

sa

su

u

sa

Izvor

goveda,

podataka: Hrvatski

stočarsko

selekcijskicentar

Zagreb (Godišnje izvješće Govedarstvo, -

Zagreb

1998.)

godine Novoj Gradišci 101 govedom,prošle Sa 15 i više krava na ovoj Šampionkomizložbe progla1998.

Sikirevcima 46 šeno ima 22 što godine ŠARICA Županiji grlo oteljena je uzgajivača, je 1994. uvežena iz 5 više nego li goveda. to Austrije, godine, uzgajivača je našu domo7.317 III. tablici.

Prije agresije laktaciji proizvela je prikazanoprethodnoj vinu 1989. vlasnik ILIJA godine području Najveći njen je proizvođačpodručjukgmlijeka, bilo 13.880 iz Berislav Bičanić MATASOVIĆ Županije koji županije je plotkinja Gundinaca, je i vlasnik 16 krava.

53 krave. (krave rasplod dospjele je Hrvatski stočarsko Novčani kvalitetna junice). selekcijski poticaji i šamcentar Prema na prvonagrađenima podacimaHrvatskograsplodna grla području stočarsko 523 centra Županije = selekcijskog dodjelio jediplome. dodjeljeni grla pionki Prvo 1993. visini od kuna od nagrađeni godine tajbroj jesmanjen 1.372.080,00 1975.

u

sa

a

u

sa

za

na

na

u

u

ove

a

na

ove

za

sa

za

ove

su

u

26

za

a

su:

list

Mljekarski

REPORTAŽE

OBAVJESTI

o

GALOVIĆ pasmineoteljene godine kojaje 5.416 Beba kirevaca proizvela kg godine. prvoj laktaciji junicu oteljenu i Pored 1997. diploma šampionku godine, čija jemajkapro- mlijeka. vlasnicima iz 4. MATO izvela 4.493 ALASIĆ grla, prvonagrađenih Oprisakgmlijeka, svim vlasnicima kravu 2. MARKO vaca ŽuVIDIĆiz Bebrine Dragica oteljenu nagrađenim iz 1995.

1996.

Lisa dodijeBrodskogodine domaćeguzgoja,panija prvotelku oteljenu lila i novčane kontroli U laktaciji jeposavska nagrade, proizvela kojaje standardnoj godine.prvoj 5.663 23 mlijeka najboljem proizvođaču proizvela kgmlijeka. je kgmlijeka. iz 5. VID VUKOVARAC 3. MATO BRKLJAČA iz Zbje- Domil d.0.0. iz Županje dodijelila holsteinIvana Stela kravu ga jerasplodnu junicu. junicu oteljenu Svilaja iz

1. MATO

Si-

iz uvoza,

1995.

1997.

friesian

u

za

za

za

za

a

u

za

za

Obitelj

Antoš-Bađinac

Dubrava

proizvođač

-

mlijeka

Sirelu

za

potrošnju mlijeka podmehanizaciju gradio Objekte ing.Stjepan dipl. domladak vlastitu i vlastitim sredstvii potrošnju, je nabavljao 1998. maćinstvo Kredit korišten godine i spojedino je je Vladimira Kućanstvo pored ručilo Sireli 42.500 litara mlijeka. podmlatka uzgojvlastitoga sin čine supruga Kata, Željko, Vladimir Gospodin govedarstvu. članke i i unuci Tomislav snaha Čitajući primjenjujući Ankica, i jeselekcijskom zadovoljan i dr. Feldhofera Ana. Štafe p rof. upute također i terinarskom službom, krava kao i od broja drugih, istoga i 25 kada vlastitogacijenom Posjeduju k.j. mlijeka prelazi Sireli 1996. je tijekom godine U 5-6 što zemljištazakupu. pedesetpostocijene, k.j. ju isporučeno 30.240 litara mlijeka, kukuruz 7 strukturi litri siju sjetve po krajnji potrošači. 1998. godini 12.360 litara plaćaju 3-4 silažu k.j., stabljikaU 1996. U više nego zadnje vrijeme premije moostalo travno3-4 klip-zrno zobi, redovito te k.j., k.j. dostiže dnevna mentu mlijeko isplaćuju ' isporuka i livade. djetelinske smjese 170 litara nezadovoljan paritetom jestoga mlijeka. skoro svih 20 od poljoprivrednih objekte grla cijena Posjeduju Do po povećanja mliječnosti odnosu i 15 krava cijenu proizvoda odgovarajući čega nakon individualne došlo migrlu je šest i šest materijala, ishrane reprodukcijskog junica podmladak ovisno svako grlo, neralna zaštitna teladi + tov 8 muških. ženske sredstva, gnojiva, posao odnos obavlja i dr. Poseban proizvodnji, koji sjeme, goriva Sistem Ankica.

U obroku držanja vezovi, pored gospođa poljoprivredni strojevi cijena od mužnjaje travno silaže i pajanje pojilicama, kod većine sijena djetekoji poljoprivručno kukulinskih koristi izgnojavanje strojna, rednika smjesa izdisaju.

Kupiti betonirano. krmne je spremištegnoj dodaju odnosu prekrupa, cijene poljoprivrednih raznih vitaZa i proizvođača smjese izgradili spremnik sijeno proizvoda jenemoguće. minski dodaci. m?

170 m? i 75 strojeve.Smatra gosp. Vladimir da i i i silose Posjeduju iz Vladimira gospodina tijejunica Djed cijene rasplodnih kukuruz i siliranje stabljika- previsoke. kom kao i 2500 Sve što prelazi prošlog stoljeća mnogi klip. iz Rohatec te doselio dva traktora DM U je područja posjedu je neprihvatljivo.

Papirominibi trebalo svesti ostale Čehoslovačka, krajeve. poljoprivredne potrebne logiju mehanizacije. i

Brlek

Piše:

Uz

za

za

ma.

u

ve-

a

cca

s

u

na

a

za

u

na

su

se

u

ovom

ne

za

u

za

na

-

o

za

na-

su

su

su

-

nove

na

se

u

za

ruzna

na

su

za

su

za

zrno

uvoza

su

-

na

u

ove

mum.

Mljekarski

list

27

_/

Obitel

Kronika

J

=,

i

dom

čovječanstva

litičkom

smislu

Hruščov

je povukao Berlinski svoj ultimatum, htio Berlin sloGODINE I 1960. reformu i 1959. amerije proglasiti nacionalizaciju koji bodnim i što izazvalo gradom, pristao čkog kapitala, je sastanak velesila velike tom Revolucionar između Kube i Castro zauzima četiriju suprotnosti U i tehekonomske SAD-a Kubu i danas. pitanju. cilju kojetraju još nološke Hruščov posuradnje je Kuba nalazi Ujedno je počelo približavanje Republika velike Castra što sjetio brojne tvrtke, otoku banke, Velikih Antila Sovjetskom je najvećem farme kukuruza urodilo Americi.

Srednjem sklapanjem trgovačkog Srednjoj Rasprostire silose kao i multikomuniugovora. padu, km?

114.524 pšenice živi Zbog svoje gdje 9,83 nacionalni elektronski koncern stičke iz Kube stanovnika većinom biorijentacije jebjemilijuna IBM. boravka imao i žalo siron ego i Program je bogato Španjolaca), jelaca(potomci kulturno-zabavni mašno nešto mulata dio; i Kineza. sovjetstanovništvo, uglavnom svoj crnaca, ska filmski Floridu. delegacija posjetila je Glavni poljoprivredni proizvodi studio pa postoje Hollywoodu, šećerna trska, duhan,kava,Nikita SAD snimke veselom HruHruščov p osjetio druženju ali i ananas, banane, agrumi, ščova slavnim i Od 15.-27. glumcima kukuruz. rujna 1959., poziv Uzgajaju goveda, SAD-a D. EISENglumicama. i predsjednika svinje konji. hladnokrvi Nikita promaNezavisnost od Međutim, HOWERA, Sergejevič Španjolske trači da i HRUŠČOV Kuba stekla 100 zaključili poslije (1894.-1971.) predje prije godina, Davida i vlade vladali domaći diktatori Camp dvije sjednik s upersile SSSRposjetio je njome sticati čvrste Američke Države.To vrhovništvom SAD-a. dalje n astoje a, Sjedinjene polipod Zemlja tičke i bio te uzvratni iste bila rukama velevojne p rednosti svijetu, je posjet jer je je uglavnom da HLADNI RAT time bio nisu stangodine nije srpnju podpredsjednik posjednika koji podizali završen.

Richard M. dard stanovništva. Na SADNIKSON, siromašnog SSSR i Osim teza čelo mladi stao a, posjetio Poljsku. togaHruščovljeva nezadovoljnika je MIRNOJ KOEGZISTENCIJI Fidel Političari RUZ CASTRO pravnik obiju supersila željeli izazvala Komutim 1953. ublažiti sukobe kapitalizmom je (rođen 1927.), koji je posjetom nističku različitih interesa i Moncada smekpartiju Kine,kojajuje zimanjemvojarne svojih odbacila i 23.

1960. šati zaoštreni hladni rat. kubanlipnja graduSantiago započeo Svijet je smjesta učinila lom Moskvom. sku nakon dočekao je Uskoro revoluciju. olakšanjem Međutim, približavastala Kine. stranu Castro velikih osuđen te malo Albanija prvih neuspjeha je nje protivnika, je 15 ali sablast godina prisilnog rada, izblijedjela trećeg svjetnezavisne države Nastaju 1955. amnestiran i odlazi nadvila nad rata proskog koja SAD i Meksiko.

U Kao čovječanstvo. gonstvo posljedica mnogobrojnih domovinu vraća 1956. i zapoSastanci i kolorazgovori dvaju pokreta oslobođenje borbu brdima državnika slučinje gerilsku nijalnim odigravali posjedimaeuropskih Kube. ruši 1. kao i Uspješno siječnja sila, shvaćanja žbenoj predsjedničkoj rezidenciji njihovih 1959. diktatora vih CAMP DAVIDU da klasičnim generala Fulgen(država političara MaryBATISTU inouskoro načinima više održavati pa mogu cija kojibježi land), cijela zemstvo. oslobodile popolitika sustavi, smanjenja napetosti kolonijalni Ubrzo nakon vlačela nazivati DUH CAMP 1959. i DA1960. mnoge preuzimanja tijekom sti Castro uvoditi agrarnu VIDA U poosobito Africi. počinje (č.Kemp Dejvid). kolonije, na

o

se

na

savezu

u

na

se

za-

na

ne

samo

na

u

su

o

sa

na

se

su

a

su

u

u

u

o

s

su

zau-

u

s

s

na

na

se

u

u

se

za

u

su

se

u

u

no-

u

u

se

se

ne

nova

su

se

u

28

Mljekarski

list

KRONIKAČOVEČANSTVA

X

pritisak sovjetske nisu odbiti. dala nezavisepiskop Njegovadjela kojaje Francuska, III. vodio i MAKARIOS nost umjetnički uklapala sovjetski jevišego(14) zapadnoj kolonijama SOCIJALISTIod ustanak ali program oslobođenje dišnji Africi, je ujedno središnjoj konačno čemu V. ČKI po kojemje REALIZAM, Britanije, je organizirala jednu uspješno morala bilo g rana umjetnosti predsjednik koja postavši prvi suradnju uspio financijskobiti odraz nakon ZAJEFRANCUSKA revolucije ekonomsku socijalističke kratkog Međutim, Cipra. i služiti do rata došlo mira našla promidžbi. njenoj je građanskog svoje je DNICA, u kojoj i turske između kao bivša matična interese zajednice, grčke svemira Nova istraživanja otoka urodilo što mlja. podjelom je 1959.

Godine ostvarena Mi i danas Sada već traje. stariji belgijski kraljkojajoš pokojni vrhunska kao Makariosa dostignuća daljnja I. BAUDOIN koji je 1930.) (rođ. progla-sjećamo već 2. dolazio nesvrstanih Pokreta član je nezavisnost istraživanju svemira, jer sio svečano ogroje Umro često bivšu Sovjetskom SreKONGO siječnja Jugoslaviju.je kolonije lansirana pro1977. međuplanetarni Africi rijeku koja dišnjoj I. LUNIK sonda stor kozmička do 1959.

U poluotok Kongoprostire Atlantskog siječnju Te iste neograničenim trajanjem. od 49. država ALJASKA površini 2,345.405 je postala II. lansiran LUNIK koji godine je oko staod carske km?

29,2milijuna SAD- koju još dok pao je Mjeseca, bio je površinu od novnika.

To 1867. To pri-a, najprije je kupili jezemlja Rusije teIII. LUNIK prve omogućio vatni djeda kralja1,518.782 posjed njegovog km?,bogatanaftom, snimke strane druge Desada živinim levizijske LEOPOLDA te zlatonosnim i je II., ugljenom i emitirao ih Zemlju.

Mjeseca bila vrlo mokratska Ta rudama. =RepublikaKongo jekupovina oko bilo je Vrijeme t rajanja dobar posao.

Josepf kojoj jepredsjednik postao vlajedne g odine. državama U a te KASAVUBU, predsjednik promjene Počele i Ubrzo de Patrice LUMUMBA. slanje pripreme i bismo je mogli ubrojiti sjedinjenje Amepa ustadošlo do svemir, 1959. čovjeka HAVAI 12. pobuna, štrajkova, ožujka otočja CAP 1959. rikanci 28. naka i svibnja država.

50-ta kao SAD Najsvakovrsnog nasilja. njihova CANAVERAL Moise nastalo (poluotok otočna je je gore stanje kad Havai skupina p rozvan nezavisnom Cap Floridi, kasnije km?

16.731 ČOMBE proglasio površine Polineziji, svemir lansirali Kennedy) SAD 800.000 stanovnika. oko KATANGA, bogatu pokrajinu dva međusobdama.

Nakon Sovjeti majmunčića. kapsuli 1892.

Glavni to mnogih osvojileotočje V. SPUTNIKU 1971. država nih usporedo i luka uništavanja jeHONULULU, po grad i dva S trijelku poslali psića: urodu to preimenovala ZAIR, glavnim jeprva zemlja minekoliko te KINSHASA. Bijelku štakora, gradom svijetu.

Svi i 9.251 Otok sjemenja. muha, biljaka ševa, CIPAR,površine Smrt nakon što sretno stanovnika pjesnika km?

645.000 velikog preživjeli smjeobletili 16 Sredoistočnom šten p revalivši Zemlju puta pjesnik, novelist, Sovjetski dijelu je km. km visini od 320 704.100 Boris i nezavisan mora, zemnog romanopisacprevodilac je postao lansi1960.

Leonidović 1960. godine Tijekom PASTERNAK, i dobi od 70 svemir devet američkih 1960.

30. rata Početkom je svjetskog je svibnja Prvog satelita. Sve tri Velika otok od Turske najslavniji sovjetska umjetna Njegov prisvojila godina. je let bile to DOKTOR i učinila prvog ŽIVAGO pripreme ga (kasnije svojom jest Britanija svemir 1961.

1959. dobio i Stanovnikrunskom hrabrog čovjeka film), je zbogkojeg kolonijom.

GAGARINA. ali Nobelovu štvo 80% Jurija nagradu, juje govori grčkim jezikom, U

tome

istakla

naročito

se

sjeveru Pravoslavni jezikom.

20%

otoka

na

vlade

turskim

morao

se

u

u

nazvan

za

u

novu

nazvanu

ze-

su

u

se

u

u

mne

se

savezu

u

u

uz

s

sve

oceana

u

s

su

na

a

na

mu

u

za

su

su

u

u

s

na

u

su

s

ru-

su

se

u

s

u

su

a

u

u

ananasa

na

su

su

sa

u

na

umro

rano

u

u

roman

za

su

u

a

list

Mljekarski

-

na

29

NAŠIH MALIŠANA

ODGOJ

Socijalni

po suradnja, podjele dobro slažu oba spolu (jednako svađe česte i te spola), kratke, društvenosti brzo i lako dolazi do pomirenja.

Vođa obično inteliskupine je iako to fizički snažno i djeteta, reagira drugo Piše: razvijeno, dipl. odgajatelj Zrinjka gentno, onda kada vrlo dobro dijete jepotrebito.

Keglevićdijete spretno Stević Socijalno slijepo dijete zvijenom socijalnom uopće percepcijom društveno biće kao i Dijete je obraća društvenih odne pažnju prisustvo zamjećivanjem svi Odmah nakon ljudi. rođenjadrugog među d jeteta. drugom djecom. život bića ovisi tog malog Psiholozi U istraprvoj svojim godini djeca o stvaruju odraslim osobama koje ga kontakt uočili dva živanjima postojanje sjednim djetetom jedan društvenosti okružuju.

Razvoj je tren. vođa: tzv. i odnos između dva tipa “grubijan? “diploTaj djeproces tijeku kojega dijete teta nastavit će mat". i pripojavi međusobnim odnosima ljudima Također nekogtrećeg djeteta. je iz okoline GRUBIJAN, vođa, je dijete svoje stječe znanja, ovako malu vodi računa i djecu tipična koje drugima i stavove navike, vještine, To znači da traži da ostali bez ga pojava paralelna igra. poslijede spoznaje. iliviše ali Ako tko tome govora. dvoje djece igra blizu, Novorođenče protivi, danima prvim svako Ne li svojim igračkama, života od svega postaje ljut. promijeni razlikuje ljude vlastitim aktivnostav, ga zamjenjuje kupljeno svojim svoj skupina što ga već ostalog okružuje.

No, doima da i te nekim stima, pridrugim. dva p rva tijekom mjeseca Već u mjećuje drugu d jecu. tijeku i DIPLOMAT, vođa,je dijete reagira ljudski glas druge odlično druge polovice drugegodine koje zvukove i šumove.

Kada je socijalno prilagopo troje intelektualno udružuje od djece igru. između i đeno, zrelije drugog trećeg mjesecaNakon treće prave ostalih članova Ono godine nastaju bebinom to skupine. je pojavi osmjeh licu, male sličnim inigrupice vršnjaka znak puno prijateljski raspoloženo, je prvi njenereakcije interesima No i svađe i spremno igrama. lice.

Nakon cijative ustupke. ljudsko šestogčesta između treće ičetvrte Takvi vođa češće nalaze pojava života beba tipovi mjeseca smije ali kratko među godine, traju. lica. djevojčicama. prisustvu poznatih svađi više koriste razdomale Dječaci Socijalni Krajempredškolskog razvoj djece snagu tridesetih (otimanje igračke, ugriz, blja dijete jemnogo stabilnije proučavale godina i a odnosima može te udarac, guranje sl.), djevojčice ovog stoljeća socijalnim Austrijanke, psiho-verbalna sredstva ću te lakše kontrolirati Charlotte Biihler i Hilde(“tužit loginje svoje postupke “reći ću te odraslima kao i prema Hetzer. Nakon raznih mojoj mami"; teti"; prema gard ispiti“nisam ti više utvrdile tri prijateljica"...). djeci. vanjadjece Primjerice, šestogodišnjaci tipa Oko četvrte će imati suradnički odi godine javlja socijalnog razvijen ponašanja prvoj će da treba čekati to nos, suparništvo, želja natjecanjem razumjet drugoj godini života, želi biti prvo, hvali da stvari zavisno dijete je svoj red, dijeliti drugima, socijalno dijete od i imat će nezavisno tuđa jače spretnije. razumijevanja socijalno dijete bolje drugih, Posebno od i stavove; to očekuje odobravanje gledišta socijalno uvjeti slijepo dijete strane odraslih te trudi da budu zavisno izbjeći prihvaćeniskupini.

Socijalno dijete je osudu.

Ono Četverogodišnjak kojeje pod utjecajem dijete kojenjegovi vršnjaci drugog njihovu češće i želi biti dobro i bodri ili dulje prihvaćaju djeteta osjeća kojega potiče društvu te stvara i koči u smeta prva pa vršnjaka, vrtiću, njegove pak igri. mogućnosti U krubilo nezavisno prijateljskom napredak Socijalno dijete kojempodje prijateljstva.

4 5 uzrasta nezavisno od gu godina, javljaručju razvoja umanjene. prisustva drugog djece

razvoj

ili razvoj

se

nema

se

su

se

na

s

na

ra-

-

nosa

o

su

u

u

u

u

»

se

s

za

ne

razne

o

se

se

u

sa

zao-

on

ne

se

ne

se

u

ono

na

na

se

na

sa

na

u

se

su

na

se

u

u

u

su

su

se

u

a

za

su:

se

-

-

s

za

-

a

-

se

ono

sve

sve

sve

su

u

u

ne

ne

se

u

su

za

u

-

30

Mljekarski list

OBIČAJI

NARODNI

folklornog SVENČEC*

Proslava ansambla

Keglević ing.

Stjepan dipl.

Piše:

U

“22.

okviru

terske

folklorne

događanja ama-

scene

Grada

VENČEC" Zagreba" Dubrave proslavio krajZagreba 1999. dvadesetu 15. travnja je svog plodnogdjeloobljetnicu i društva Prijatelji vanja. toga dvofolklora ljubitelji napunili “KRALJ hrvatske vojske i burno ZVONIMIR" pozdrai izvođače plesnih pjevačkih vljali odmora točaka.

U provrijeme našli tajnicu prezaposlenu POLEBožicu ansambla gđu. informirala NAC koja je više povijesti društva,još i osnovali sela iz kulture nu Kulturnohrvatskog cijele uspješnoj sadašnjosti. njegovoj Od čko društvo “BORAC".

Domovine. njih umjetnidruštvu Osim smo mnogo toga aktivan član danas jejoš uvijek izložbi saznali njihovih plakata Erik orkestra violonist MOLPovijesni pregled izloženih i novinskih napisa živu NAR koji p redstavlja povikazališta i Narodnog industrijalizacijidruštva. foajeu Usprkos jest Povodom učilišta Dubravi. banom načinu života stanovnika same naše slobodne S osnivanjem dobili svečanosti su starom posjetitelji predgrađu zagrebačkom dručlanove Republike Hrvatske, rada našlo 1979. nekoprogram podacima DUBRAVA, štva zahvaća radost i volja baštinarodnu bla liko i širenju tradicijskezaljubljenika čuvanju tom (1990.) prilikom radom,pa VENnaziv društva mijenjaju svečanosti simbol ČEC koji je iz

“FA

su

ranu

smo

o

nas

a

o

o

na

u

sve-

ur-

u

u

ansam-

s

se

nova

na

za

u

u

u

narodu.

U

tom

zamahu

novom

sudjelovala je današnja tajnica ansambla B. Polenac koja jeknjižničarka struci te po jecijeli svoj radni radila vijek najljepšim i U plodovima ljudskog radu Društvu poletnom njenom Zoran suprug voditelj jenjezin i sin Petar plesač tamburaša, s

srca

uma.

u

u

folkloru.

Današnja organizacija ansambla

“VENČEC" registriran je kao čelu odbor udruga kojoj je od 7 članova, predsjednika FA

na

a

list

Mljekarski

ne-

31

OBIČAJI-—--.:

NARODNI

-:—:—:::

av—.— o;dz;ZRZžZA>ZžŠ'— Od 120 članova odraslih Ri“Procvala ruža o— je spomenuti Termoplastgatroža? mladih 70 i Tiskara izvedba 15.pedeset, skupina broji jeka Ivanić Stipandić Zagreb. povodomproslave članova. Oni tri skurada i dijele godišnjice “Komediji? u inozemstvu Gostovanja uzrastu.

Gorici okviru “Goričkih prema pine Voditeljica Velikoj FA “VENČEC" redoansambla Daria KARAvečeri" surađuje dječjeg je 1993.; Hrvatskom maticom isedomu SAHILOVIĆ.Upravookupljanje Europskom Zagrei od bu 1996.

“Uskrs ljenika sudjeluje njihovim Šokadiji"; mladih, jedna je ideja vodilja državama ansambla da ih očuva od “Otočke manifestacijama gdje uprave kraljice" Sportskoj žive Hrvati kao narod. loših i oduševi što dvorani manjinski 22.

04.

1995. utjecaja Zagrebu Tako od 7.-11.

1993. npr. istinski radosno duhu Ivice IVANKOVIĆA je rujna i jelijepo koreografiji VENČEC naše hrvatske i i obradi Branka IVANRumunjgostovao srednjeeuropske glazbenoj Carasova kulture. Tamburaški orkestar ima skoj,mjestu (središtu KOVIĆA; naše i izvodio i sedam članova veliki koncert Dubravi 22. manjine), pjesme napopukoji iz raznih hrvatskih kramladima.

11.

1997. plesove KUD njava Umjetnički gostovanje Kod ansambla mladi i jeva. iz Starih Perkovaca RAVNICA i posjeta uzvratnog ditelj je plesač Hrvata 1994. također VELEBITA iz munjskih je KAVEDŽIJA propjevač Bojan Stuttgarta; VENČEC. fesionalni član koncert sudjelovao Hrvatskom LADA, koji uspivojnom Na festivalu hrvatske kulture “izvući" iz članova učilištu 5. 12. 1998. naslovom jeva njihov pod DEVINSKOM NOurođeni dar i “Vu svetli Slovačkoj glazbu, pjesmu Zagrebu gasi s vetliju?

VOM SELU Bratislave ih sustavnim te iz amatera kraj plesni pokret, gostovanje Pregraistaknuo VENČEC dovesti do zanosnih de i pjevanjem vježbanjima Murtera; Mise crkvi uskrsni koncert poslije te svečani tamošnjoj ostvarenja.

Duha.

Zatim bilo crkvi Mihaela 5. 04. 1999. po je gostovanje Veliko ansambla vlablago našu tekstu “Jezuš starom manjinu Mađarskoj kajkavskom stite narodne iz raznih nošnje Hrvatskom kazalištu PEČUvstal". gore je dijelova Hrvatske, posebne HU. “VENČEC" stalno surađuje I tako iz iza uspjeha uspjeh ih pomogne popotrebe uvijek društvima često i večeri večeri Gradišću, mnoge kojih Posudionica i radionica znata međudošla i sudjeluje Zagrebačkim napornih pokusa, je narodnih nošnjiZagrebukojojnarodnim smotrama folklora. čana proslava: našem Listu. Isto tako pisali --_V_]?][/a;..,«m:m:a:

=:

ma.

-

a

-

-

se

na

u

u

vno

s

-

u

u

u

u

u

u

-

za

sve

u

u

u

u

u

se

u

-

vo-

uz

ru-

u

-

u

u

za

uz

se

sv.

u

u

-

sv.

su

sv.

za

u

u

u

a

nam

za

u

s

u

a

su

na

u

smo

sve-

o

u

posuđuju svoje nastupi nošnje drugiVažni Dvadesete rada obljetnice ansambli kao iz npr.

VENČECA Tavankuta, Članovi svoj održala Starih Perokavaca i dr. Poteškoće način nesretnim koja podoriginalnim pomogli izbješokačkim naslovom MILI i BOŽE iz te smještaju čuvanju nošnji jer glicama Dalmacije SMO VALJDA PA SMO to ŠTA klubom MI; podesnih prostora. povezali Zavičajnim SVATOVI".

Kada Uz je riječ prostoru, gđa “Kijevo"Zagrebu. pomoć i naučili goamatera i Svojim jasnim lijepim tajnicapotužilaprostor njihovih Katarina članica koriste vorom, ROČIĆ KIJEVSKO Šport-postavili vježbanje jer kazališta uvela skom dvoranom Dubravi KOLO te ga izveli i Dječjeg Dubravi, pod Zagrebu dvosatno vrlo U Gorici 1992.

Time je uživanje pjesme, nepovoljnim uvjetima. Velikoj i duhovitosti. uvodnim i završnim igara govorima doprinijeli očuvanju narodnogplesova, Tekstom programa osudio poleđini proslavi naglašen je tajgorućiblaga kojega jeneprijatelj točke: U načelu ansambl Jaobjašnjene sljedeće problem. uništenje.

Voditeljica je sine da dobiva novčanu senka Bunjevci žive", BLAŽEKOVIĆ, glazbe-“Pivaj godišnje potporu iz Podrarad od Ureda kulturu Grada obradio kolo “Igrajmo vanjkušeca" je Kijevsko kuće dostatna i gospovine, “ Bog poživi POGRMILOVIĆ.

Zagreba, kojanije Bojan dara" iz obično kasni. već Od Karlovačkog Pokuplja, Sponzori mnogihdrugihnastupa kanalom" Podiz teško ćemo: navest “Podgorskim nalaze, programu im

u

Domovini

su

na

se

su

nema

u

su

za

se

sa

o

u

se

na

za

su

se

na

u

scenu

u

u

nas

su

u

na

na

su

na

-

a

za

za

no

-

se

se

a

32

u

su

Mljekarski

list

ČAJI

OBI

VARODNI

——»

Zagreba, kama, palicama velika osobna visokim čizmama. zvečkama mili...? iz Bačke.

Ta “Bože odricanja naglasivši zadnja VENsvih i članova mladenka točka bila DARABOŠ voditelja prire-Tanja je premijerno ih dovela đena ČECA koja blještavim oglavljem, crvenoj proslavu maštovitoj Svi folklora. vrh i i Davora DULIĆA je zagrebačkog knjizlatožutoj pregači pjevala koreografiji članovi amateri.

Na i obradi Zorana JAKUspominjanje plesala odlično,njen glazbenoj zaslužnih imena mladenac bio tri šoIzvedena NIĆA. voditelja, je Juraj dijela žljivi Božice Mladenka “Jakačkih svatova JAKLIĆ. napose Polenac, tajnice je dirljivo Bačkoj: nakon izvela buka" ili gromoglasno pljeskali. svoj blagoslov kojegaprisutni “Kapara", izvođenje i VEGdi Polenac uručena kliknula: “A SVI mladenke iz te nagrada: je blagoslov,je sad, kuće, zaista i slika “Mladenka SELI"!

Nakon prštiloumjetnička glazbene Veselje je opće veselje. akademske slikarice Dravelom" uvertire čelu svadbene popubliku prešlo razdraganu Završne neštedimice CVEK-JORDAN. dva mlada čauša vorke ušla pljeskalagice kojaje bile L. Novak-Franić ritmu Petar riječi gđe objesnoplesali plesa. koje i Na POLENAC i Daniel “Želim puno REMIĆ kraju jeslavljenicima nastupa bila što služenu čestitku i čuturicama uputila gđa uspjeha",jeujedno želja preko peškirima svih i crnim zelenilom NOVAKmena, dipl. prisutnih.

Lucija cvijećem, stručna suradnica šarenim ukrašenim traFRANIĆ etnologinja, šeširima,

velebitskog primorja, te za

rečeni

u

s

rukama

i

folklorni

amaterizam

na

s

-

za

na

su

su-

u

ovu

sam

su

a

srame-

a

su

u

su

s

na

na

u

su

su

su

za-

sa

vam

ra-

za

SREDNJOVJEKOVNI

HRVATSKI

SPOMENICI

ploča

Baščanska

apostola dvanajest Amen.

Evanđelista i svete Lucije, benediktindarovao moli Da tko vladanja Piše: njih. ovdje Boga Keglevićskom samostanu živi, Stjepan dipl. ing. hrvatJa Lucija sagradih Dobrovit, opat DMITAR sko-dalmatinski devetero braće crkvu kralj svojih O ZVONIMIR dane kneza Kuzmata (1075.-1089.).

(Kuzme), koji bila tome povelja jevladao cijelom je sastavljena I bijaše krajinom. ali DOBROVIT Mikula Lusvetom te dane papiru, jeopat svaku dao sigurnost cijom kasnije jedno." tekst uklesati kamenu Pod nazivom “Mikula? povelje i i to hrvatskim Nikole samostan ploču jezikom trao i samostanom uglatom glagoljicom ugradio je Otočcu, koji je zid rečene crkvice.

U Jedna od osobitih bio tada svetinja Lucije pod jednim hrvatskom tekst naroda jeziku hrvatskog je BAŠČANopatom. i Sina i “U Oca ime dobila SKA Ime PLOČA. po glasi: Svetoga Baščanska pločajejedanod je Duha.

Ja Držiha BAŠKA i pisao jugoistočnom mjestu opat jezičnih pravnih najstarijih dade Nađena otoka Krka. koju kraljhrvatskih spomenika.

Zvonimir, dijelu je ledini, Njenaprva od selu Jurandvoru vrijeme svetojrečenica koja starohrvatskom (udaljenom Hrvatski,svoje Krbavi I mi Baške 1 “V ime Otca i Sina i svjedoči Luciji. župan km) ranoromaničkoj Svetoga glasi Lici. Tko Martin to oko 1100. crkvici hrDuha" smatra god. Desila, Lucije početkom neka od i ledini svog Ploča čuva poreče, jeproklet Boga vatske književnosti. kojujepočetkom akademiji današnjoj Hrvatskoj znanosti i Literatura umjetnosti Zagrebu, Frano Bulić Lovre Katić: Stopama hrvatskih narodnih vladara, Zagreb. palači njena kopija biskupskoj Krku.

Jeronimska Knjiga 259. knjižnica: i

četiri

za

sv.

ovu

-

u

sa

na

sa

u

za

u

sma-

u

sv.

se

sv.

sa

su-

u

vremenom

ovo

na

o

u

u

na

u

u

u

sv.

se

na

se

u

u

a

u

-

na

Mljekarski

list

33

VAŠ VRT Cvjetnjak

balkonu

na

pri otporne vlagu niske Vrlo temperature. laga-

i

tom

a

su

i

na

su

ne.

terasi

posude je stoje vodoravno.

U će protivnome višak otvora rub dnu rijena.

Rješenje je bušenje Piše: Darko Kantoci vlage skupljati dipl. ing. i Pri postavljenje drenažnog sloja. posude. svakako dno sadnji posude U svakom može naći NA SUNCU ILI U SJENI stavite krhotine naselju glinenog starog šarmantna kuća balkonom ili komadiće lonca, opeke, šljunak, Ako je vaš balkon ili terasa Balkon iliterasa često terasom. islično. Za uživat ćete kuglice stiropora uzgoj okrenuta jugu, drvenom ili možemo koristiti različite sunčanom imate i ograđeni kamenom, cvijeća položaju, već beizbora željeznom ogradom, pri posude, klasične, mogućnost nevjerojatno od zelenila. tonske ili islužene gradnji odvojeni vrsta žardinjere velikog broja c vjetnih koje Vremena drvene možete kombinirati vlamijenjaju, posude. prema i tako češće Dekorativnost pa i njimanavike, posude nije naj- stitoj želji potrebi.

Geranije, balkonima i bitna dubina viseći uzgajamo cvijeće važnija; je posude, petunije, klinčići, lobelija, ih samim time i dubina terasama, pretvarajućipravi zemlje, jer papučica, kadifica, kadulja, Iako suviše to dubok vrste mnoge neke cvjetni raj. nije vrste samo bilja imaju bena, koje složen treba dok kod posao, Mokorijen, je pozornost manjeg brojadobro uspijevaju obratiti neke stvari kako bi vrsta i biljka žemo ih i plitak.

Stoga posuda uzgajati jugoistočnoj bio biti obostrano ili strani da uspjeh potpun. moraju prilagojugozapadnoj uvjet U često mogu đene. Posude od razlibarem 12 sati dnevno. trgovinama izrađuju imaju naći cvičitih svaki ima jeftine posude uzgoj materijala, svojeImate li balkonu iliterasi neke od dnu i nedostatke. od 12 sati jeća, njih prednosti je manje dnevno, riječ suvišne otvor Glinene Na nemaju otjecanje posudeugodne polusjenovitom položaju. vode. neće doći do oko i zdrave suviše takvom će dobro Zbog toga biljke, mjestu uspijevati ali može doći do zasiteške i Pri nabavci nedirak i poplave, lomljive. gli-begonije, dragoljub.

Voda nenih Balkon iliterasa okrenuta ćenjazemljevlagom. posuda kupujte prednu i neko ili dužine od 40 nalazi skuplja posude većegpromjera sjeveru sjenovitom dolazi do koPlastične sve su I vrijeme truljenja posude ljepše, položaju.ovaj položaj postoje traže malo To biljke koje je sitnocvjetna petunija, sitnocvjezeleni tna gomoljasta begonija, i ljiljan, dragoljub fuksija.

Imate li kobiljke posađene “viseći izložen šaricu, vrt", je i pa vjetru jačojhladnoći, ovakav najprikladnije biljke i uzgojkadifice, lobelija dragoljub.

Za

važno

sve

da

se

uz

na

na

se

s

su

u

a

a

su

se

one

a

razne

s

sve

na

a

u

ver-

su

na

na

suncu.

na

uz

se

se

za

no

sunca

a

na

sunca

na

o

za

su

za

za

se

na

no

ne

za

su

one

ma

se

cm.

u

za

sunca.

u

su

za

ILI PROLJEĆE NA BALKONU TERASI Dabiste morate sijali cvijeće čekati da “ledeni prođu sveci", jer dobar dio može vrsta _ cvjetnih noć u svibnju. podnijeti Terase zaštićene kućom, balkoni da bi previsoko biljke oštetio njima koji ne

s mrazom

su

a

su

na

34

mraz

se

Mljekarski

list

VAŠ VRT ii

o:

.*<*<* e <*:*:*:e*:*.> rub sadite 2. viseće vrste Ima izložite ih dana suncu. tlo. zadržava —— Maćuhicama,preko sadite sredinu oblicima. i ih raznim tratinčicama posude i posude, bojama svjež potočnicama ili visoko od Jedna uspravnog zrak čak cvijeće kojima jesen biljaka godi. proljetni uz

uz

a

u

u

ono

u

ili terasu

ukrasiti balkon

možete

rasta.

jevrijesak.

Nakon što ZIMI ZELENILO cvijeće jeproljetno I zasadite ljetno Zima ocvalo,posude balkonu ili terasi zauzima Tu prvo mjesto cvijeće.

Različite vrste treba biti pusta.

Ostale pelargonija. biljke pe- vrijeska držati i zimi. Dok možete papubegonije, fuksije, tunije, zimi ostale vrste vrijesak miruju, nedirak, lobelija, procjepak, čica, cvate. cmogorica Patuljasta neke ukrasne koprive, kadifice, također jeugodna posudama od vrsta. velikog broja oko.

LJETA

DOLAZAK

BOJA

IZBOR

VELIKI

je uzgajano Dugo do boje. cvijećejednoj dvije različitih Danas uzgaja cvijeće niste Ako i sigurni boja nijansi. po savjeta boja, kombinaciju ili terasa će vaš balkon kojem kaTo plava postati poznat. lobelija, kadulja, dulja, i sanvimirisna kunica SAVJETI BOJE JESENI kadifice, vodite računa izbora Kod Kada talija. bilja cvijeće ljetno prestane vrste Uz cvjetne da dva uobičajene posadite je pravila: cvasti, vrijeme i iliterasi možete balkonu do uzgajati sadite 1. cvatu pa jesen, zajedno biljke koje čine iste koje Te mnogobrojne penjačice ipak biljke uzgojnezeleni biljke kojeimaju prvih zid. zaštićeno cvjetni m | mjesto, zahtjeve. smjestite u

vremena

ne

na

u

se

su

u

evo

u

su

za

su

crvena

na

o

samo

u

one

mrazeva.

a

na

Vaš

tuče?

od

“Obrana

Dražen

agrometeorolog mr.

Kaučić

Uostalom,

njene pojave. razmišljali usjeve Oduvijekpoljodjelci iz mužara ilizvonili crkvenim zvonima, tučonosni kako su, kad bi oblak, i danas pucali ugledali pričati ljudi znaju još im možemo bilo tome teške i oblake. No, da da će tako povjerovati. uspjeha, je otjerati vjerujući daleko i može tuče, odnosno otišla iz Danas znanost njeno pojavu utjecati dovoljno područja meteorologije je time direktno ćemo odlučite sami. to A dali njega vrijeme, utječemo Podsjetit je ispravno, nastajanje. štete. i ogromne nekome možemo Jednostavno zato Zašto? poznato Primjerice, nanijeti jer utjecati. smijemo radilo kako bi količina kiše. Kad izazivali Amerikanci ratu da ogromnih padanje vijetnamskom je ostali i bi nekima bi suše neki bi nekome rijeke mnogi potoci ljudi ugodno živjeli; zbog opustjeli, prohtije, krajevi rad od tuče. Danas obrana vode itd. No, bi izvori njen je organizirana Hrvatskoj ipak djeluje pitke suhi, presušili radari Varaždinu, ali meteorološki sredstava nešto Bilogori, Sljemenu, smanjen, financijskih zbog smanjenih Centar zavodu hidrometeorološkom rade. U Državnom Gradiške kod Nove i Goricama Tremi djeluje Osijeku, i sistem snažni lansirne obranu od tuče, rakete, telekomunikacijske postaje, generatori,kompjutori postoje nekoliko redaka raketom Kako tuče, doznat ćete slijede. koji padanje protutučnom sprečavamo vide oblacima leda, Rakete prema djelatnici zaposleni nastaju jezgre kojima usmjeravaju oblak točno i rakete centra naredbama radarima.

Prema gdje stvaraju ispaljuju usmjeravaju radarskog raketa oblak Dolaskom sebi nosi i osim leda. Raketa isijava jodida. prašinu srebrnog pogonskih goriva jezgre leda tih čestica vrlo mnogo, mala, pa leda. oko čestice j e jezgre Kako jodida kojihstvaraju srebrnog tuče. Dakle, raketama oblak, već i dolazi do do tla kiše, razbijamo pojave pljuska otopiti padanjem uspiju leda. oko sitnih čestica oblak mnogo donosimo reagensa kojeg stvaraju jezgre košta prašine navedenog njima nosi interesira koliko tzv. reagensa raketa, i koliko da I jodida) jedna (srebrnog vjerujemo kraju, istočni i raketa da bi količini takva raketa. Interesantan zapadni potrebnih godišnjoj jepodatak jedna redom.

Jedna raketa nosi 400 grama tuče. Krenimo obranili od Hrvatske kontinentalni reagensa padanja krajevi obrane od tuče Hrvatskoj Za DEM. oko 600 već srebrni jodid, cijena jednu joj je spomenuti koji jeumiješan tisuća komada raketa. Uz 250 obrane od tuče od 10 do 15 navedeno, funkciji Hrvatskoj je akcijama jepotrebno rada i treba računati raketara treba Osim raketari također lansirnih cijenu platiti. postaja gdje angažirani koje obrane Kada navedeno radarskih centara navedenih zbroji, cijena jedne ljudi. pripadajućim brojem naš strah od tuče biti tek sistem obrane će I od tuče zato, mala, upravo djelomičan, godine njie veći. da stradaju još usjevi kako

su

od tuče, a išto učiniti da

zaštiti

do

dođe

ne

u

crne

ne

na

a

na

vas:

na

ne

nam

se

u

su

a

to

se

u

u

u

na

u

na

veze.

za

u

a

u

se

to

se

u

se

s

na

samo

ta

u

u

a

se

su

zrna

se

ne

ne

se

u

a

vas

na

se

o

u

sezonu

a

u

u

u

su

se

s

a

nam

novaca

nema.

ove

sve

sezone

a

-

Mljekarski list

35

POVRĆE Uzgoj

Piše:

povrća

dipl. ing.

Darko

sanducima

u

foliju postavite sloj, zatim sanduk kvalitetnapunite kupovnom zemljom.

Na

Kantoci a

drenažni

mjesta možete njak, povrće uzgajati Sjetvu možete direktno obavljati drvenim sanducima kao što je sanduk. Najbolje je uzgajati slikama. prikazano vrstu sanduku. jednupovrtnu Za koristimo stare uzgoj povrća Sanduke složite ili terasu vrt, Ako

nemate

za

povrt-

nom

u

u

samo

na

u

drvene

sanduke

dubine

do

70

u

cm

na

balkon.

čijuunutrašnjost prekrijemo sanduku Povrće sanducima kao bljomplastičnom folijom.

Folija Zemlju održavajte njegujte sanduka i zadrkada izraste 4 i obično neće izosprečava truljenje vlažnom, biljkama uspjeh sigurno žava do5 listova obavite i stati. potrebnu vlagu zemlje. prihranjivanje. m VAŠLIJEČNIK de-

u

u

a

Kako

ugasiti

žeđ?

ljudski organizam. holnog pića odakle ima sebi i korisne i tvari. Pola potječe, kalorija hranjivih male količine fluora i bakra. decilitra 97 do joda, žestokog pića Ovih dana d aje ugostiteljske radnje, Bez vode život nezamisliv.

124 Ako ih je kalorije. miješa kafići itd. samoposluživanja, imaju i više. U tri i tonikom, još pol traže Kava usta Žedna mnogo i čaj popularni posla. napici, decilitra ima 150 i piva kalorija tekućine. čudno da kava bez mnogo Nije posebno kojemilijuni B-vitamina. ovim tragovima danima naš naših zamisliti radni toplim organizam ljudimogu više tekućine dan. Ti tekumnogo nego gubi napici osiguravaju SOKOVI VOĆNI obično. Da bi ali sadrže ni tjelesne funkcije ćinu, kalorije ta odnosno ih Voćni sokovi istovremeno i odvijale normalno, izgubljena hranjive tvari, imaju tekućina biti nadoknađena. vrlo malim količinama. i hrana. čisti Međutim,piće Razlikujemo Odrasle normalnim dodatkom šećera ili voćni sok ikakvih osobe, pod šlaga situacija (bez dodataka), okolnostima dan liViše od zaslađeni 80 voćni sok i svaki 2,5 izgube mijenja. (dodan šećer) posto tre znanstvenika koncentrirani da voćni sok.

Vrismatra i vode, uglavnom preko mokraće, liječnika ali i čak i mlaki voćnih je njihovim stolicom, znojenjem, čaj najbolje gasižeđljetnih jednost sokova Vodu nadoki mineralnim solima i vitaminima. nego disanjem. djelomično sparina boljeosvježava hrane hladna voda. kiselinanađujemo pomoću koja Mnogaispitivanja Zahvaljujući organskim drži određenu količinu vode da između oni ma, (kra-pokazala postoji imaju osvježavajuća svojsadrže 95 i različitih to te gase žeđ. Voćni sokovi stva, stavci,primjer, kofeina, posto kave, jest dio bolesti naročito kod korisni ali vode).

Ipaknajveći potreba ljudi koji specijalno djecu, raznim konzumirali veće količine odlično alkoholna mogu podmirujemo napicima. kave, zamijeniti kad netko alko600 iliviše kofeina kao npr.

Drugačije je pije miligrama pića aperitiv. holna do dnevno.

Jedna šalica kave može Na zaboravimo Čovjek pića. koji pije dvije kraju tri litre će sadržavati od 90 do više od 300 izvanredno korisno i vina, podmirivat potrebe piće, hranjivo vina sadrže 70 ovisno Sadrži visokokvalitetne tijelavodom, jer miligrama, njenoj jakosti.mlijeko. do 80 ali bi smrt biti oni vitamin Oprezni moraju koji bolujubjelančevine, kalcij, fosfor, postovode, uskoro ili kao što nastupila zbog intoksikacije obitelji imaju oboljenja A,D,B(posebno B,,). alkoholom. šećerna Osim ili i ju(trovanja) organizma bolest, hipertenzija mlijeka, spomenimo od niza koronarne bolesti Oni kao odlične s poDakle, čitavog pića (srčane). he, napitke, posebice menimo vodu. velike količine kave. od najprije Zapravo,smijupiti juhu rajčica.

Svakako, osigui Alkoholna bezalkoholna našem ovim podrugapića pijemo zbog pića, pića rajmo organizmu trebe zavodom. ivoćnisokovivrlo vrelim danima Tri i tekućine.

Najjeftinijeje piće, popularni. dovoljno sadrži i toksično decilitra bezalkokalorije nije pol zaslađenog Ovisno

Piše: dr. Ivo Belan

o

sadržava

tome

u

112

do

170

nema

se

s

su

u

u

ne

se

ne

u

su

mora

se

za

sa-

u

su

veza

na

su

su

za

ne

za

o

na

-

u

su

ne

sva

u

su

ne

36

za

Mljekarski

list

Mo

e

VAsSsSiNOX

proizvodnju za

poduzeće

prehrambenu za

opreme

Ee

| omijsku Donja

industriju

Stubica

m

proizvodnja prehrambenu i kemijsku industriju izrada cisterni nehrđajućih (izoliranih, volumena od 500 do neizoliranih) za

opreme

*

*

50.000

litara

izrada

duplikatora od

litara *

*

servis

i nabava

ALFA

LAVAL

50 do

100.000

pumpi mlijeko tipa iAPV Pasilac za

izrada laktofriza od

do

100

12.000

(servisiranje) izrada armatura nehrđajućih turbine priključci, (Tprofili, spojnice, slavine za za pranje, uzorke, redukcije, koljena) montaža nehrđajućih cijevovoda litara

*

*

mliječnih servisiranje pumpi, i pasterizatora pakerica, separatora za nehrđajućih izrada kontejnera voćnepasteikoncentrate za n ehrđajućih izrada autocisterni prijevoz prehrambenih proizvoda izradasirnih kada(schulenburg) volumenaod 1.000do 5.000litara za izrada opreme minimljekare za izrada opreme pivovare za izrada opreme farmaceutsku industriju izrada mjernih posuda(etanola) od 3 do 1.000litara za izrada papira opreme industriju REFERENCE: “SIRELA" “VINDIJA" d.d. Varaždin “DUKAT" “MLJEKARA" Bjelovar Zagreb Zadar Pula “DOMIL' Županja “KOKA"Varaždin “MLJEKARASPLIT" “MLJEKARA' MLJEKARA BOHNEC" “ZIM" Zenica “KARLOVAČKA PIVOVARA" “ANTUN “MLJEKARA SARAJEVO" “MLJEKARA MOSTAR" “DONA' Stubica “ETOL' IPK Gornja Celje Osijek “KARBON" Zagreb

.

*

*

*

*

*

*

*

+

e

e

e

e

e

e

+

NP:

CVASSINOX mi

»

e

e

e

e

e

+

e

e

DONJA STUBICA, Matenačka 49240 bb, CROATIA — tel.: 287-366 iax (049) 287(049) 287- 287368; 377, 375,

e

Probiotik GiZD

Vindija je light(lagani) funkcionalni jogurt, s nedavno otkrivenom kulturom mikroorganizama BBL kojaje ispitanau istraživačkocentru Morinaga (Japan). razvojnom Po okusu i učinku izvanje konkurencije.

Za odrasle idjecu, prisvakodnevnoj konzumaciji,ima zdravstveniučinak: Stanje

Djelovanje imunitet pospješuje metabolizam potiče osteoporozu ublažava peristaltiku pojačava florucrijeva obnavlja tilost<svniijnjuje “mE. _

_

_

&WALTEL,

_

_

_

Kakva

snaga

u

tako

malo

Vindija

grama!