Mljekarski list 6-1999

Mljekarski 1999, z

list

S

gi z 2 sA

&

i

g)

s ioAktiv epobjedivi

LGG-om_ _

čuvari zdravlja

ljepote

i

i Vrijednost

Dukatove

aXoe

vera

linije mlijeka jogurta pod BioAktiv s dodatkom kulture nove probiotičke mljekarske LGG, znanstveno idokumentirali su već dokazali stručnjaci.

No,jošje učinke LGG-a to što su i na važnije blagotvorne zdravlje potvrdili sami potrošači.

Dukatovi

niskokaloričnih

i

i

imenom

stručnjaci dalje ponuditi nastoje jošbolja rješenja i stresova svakodnevno napora ublažavanje posljedica koji vrebaju naše i na snagu zdravlje, Rješenje jeponovno ponudila otpornost. izvor a zove se Aloe vera. priroda taj nepresušni zdravlja, za

-

i vera su Afoe jogurtu sjedinjene međusobno snage najpoznatijeg pojačane svjetskog probiotika LGG-a i Aloe vera, već 4 000 nedostižne godina prirodne biljne ljekarne.

LGG iAfoe a Štoviše, puno zajedno djeluju jače,njihov jedinstveni okus vrhunski užitak! pruža osvježavajući U

novom

BioAktiv

s

dodatkom

od rode One najbolje pri

vera

www.dukat.hr

LIPANJ, 99.

Mlijekarskilist

Str. 7-10

ISSN se.

Zvonimir Prof. dr. Štafa ije) stadija i korištenja razvoja intenziteta tratine krmnu vrijednost travnjačke Dr.sc.

Feldhofer Stjepan Minerali

Str. 11-12

Dipl.

Bolesti

0351-9104

_

na

*

potrebni u uzgoju goveda

-

Kostelić

vet. Antun

puerperija(babinja) Dr. Stjepan Banožić

Prijevoz goveda

Str. 12-14 i

|

Alen

Mr.sc.

Redakcijski kolegij: dr. Stjepan Banožić dr. Ivo Belan

Str. 14

Pravilna procedura mehaničke

zao

S

ooo

Str. 15-18

selekcijskirad

Stjepan dr. Zoran Grgić

u

Feldhofer

Utrošci rada pridržanju krava S

Str. 18-21

Jakopović dipl.ing. Darko Kantoci

obiteljskom gospodarstvu

na

dr. Ivan

Stjepan

dipl. ing.

Keglević

zi ngKa

dipl.ing.Juraj Čičmak

Redaktorica: Vera Volarić dipl.ing.

Tehnička

urednica:

ing. Mirna

Božičević

ip.

Str. 21-22

i uređenje obiteljskih gospodarstava

Opremanje

koja se bave proizvodnjom mlijeka 5

Ž

:

Str. 23-24

Zakonska

i

agrarna

Stjepan

š

regulativa

Keglević,

čovječanstva

C

Keglević, Stjepan ing. folklorne amaterske dipl.

Otvorenje22. događanja

Str. 27-28

scene

grada Zagreba

Čičmak

Stjepan

Crteži:

dipl.ing.Nikola Božičević

"NAŠE MORE"

Jagačić,ing.

Tako je počelo Mr. Marek Franjo Križevcima Otvoren mljekarski praktikum Zrinjka dipl.odgajatelj Keglevićfličuvstveni ajidjece razvoj li čuvsi Emocionalni Stević eni aa Dr.lvo Belan Nikola

Str. 29-30

i izdavač:

Keglević,

dipl.ing.

Krešimirovo

Str. 28-29

Vlasnik

Bosnić

dipl.ing.

Kronika

Str. 25-26

.

Petar

Dr. sc.

Lektorica: Katarina-Zrinka

dipl. ing. ipi. ing.

Josip Haluška,

koa

iodgovorni urednik:

Glavni

mužnje

Sinković, Karmen dipl.ing. kozarstvu 1998. godine tijekom dr. Zoran Doc. Grgić

dipl.ing.Stjepan Brlek dr.

Džidić

dipl.

:

;

:

Hrvatska

mljekarska udruga,

Zagreb

llica

u

777

sni

17.18

2

Str. 32

i

z

tel::01/ 424-420

4812fax: 01/ 424-420 410

Ž

.

Sie

Str. 33

Cijena:

|

Str. 35

Orbis

priprema

i

3

O ia

Str. 35-36

a

I

ZALAZAK SUNCA

Izlazak Zalazak

Mljekarski

list

_

Š

|

;

=

OSIJEK

Datum

IZLAZAK

Kantoci, dipl. na

tisak:

d.d., llica 65, Zagreb

hrane?

ing.

Hašcvjetano balkonu ljeto Kantoci, Darko dipl. ing. ljetneradove Podsjetnikza

Darko

:

Re

Grafička

Kakodosigurne

:

:

4,50 kn

sc.

:

Str.31

Pia a 'agreb,

:

|

ZAGREB

10. 06.

4.53

5.07

20. 06.

4.53

5.07

a

4.57 >

5.07

10. 06.

20.36

20.53

20. 06.

20.39

20.56

30. 06.

20.39

20.56

.

06.

1

KRMNE

KULTURE

4 i5 O TRAVNJACIMA - nastavakizbrojeva i Utjecaj stadija razvoja intenziteta

korištenja

na

vrijednost

travnjačke

tratine

suhe

godine

ove

košena

do

u

kakvoće.

krmnu

tvari

pa cvatnji završetka košnja) cvatnje (kasna i krmu slabe pa daje osrednje

Tratina

poradrugom vrlo dovisoke trave daju stima, i narednim

U

bru pa čak i izvrsnu

porastu,

C.

krmu.

ČETIRIPUTA

TRI DO

DVA, prof. vlakana od 23 do 26 % SA KOŠENITRAVNJACI tvari. Udio ZNATNIM UČEŠĆEM probavljivih suhoj A. INTENZIVNO KORIŠTENI surovih DJETELINA I ZELJANICA U bjelančevina (PSB) o pada VISE TRAVNJACI (41 PUTA) od 16 %.

TRATINI 14,0 TIJEKOM VEGETACIJE suhe tvari U 10 Takvi kg (11,2 k g prošireni ocjeditim intenzivtratini U travnjačkoj košene metličado suhim punom sijena) staništima, najčešće 1590 korištenoj prevladavaju uglav-nju sadržano i grama je povišenim ocjeditim položajima. i niske trave.

Visoke visoke surovih širem bjelančevina probavljivih Bogati djetelinama, trave prevladavajugnojenimdostatnih smislu i od 16 namirenje potreba zeljanicama.

Imaju koriste krmi i travnjacima koji uglav- uzdržnoj ovisno do 22 % suhe staproizvodnju tvari, dok % oko 201 travnjacima košnjom, mlijeka 4,0 mliječne diju razvoja. ali kombiniranog korištenja (napasitratine ovih dovoljno energije masti, Starenjem zajei vanje košnja) zastupljene tako visoku proizvodnju, dnica udio znatno koju sporije opada i visoke i izvora treba namiriti iz višegodišnje dugotrajne surovih drugih probavljivih bjelančevina više niske trave. tratinu Što blago tvari 16 12 i (kukuruz, koncentrat). (od %, suhoj niskih rast pase, intenzivniji je NEL od MJ energije 7,0 5,7), tratini. U trava pregonskomB. DVA,TRI DO ČETIRIPUTA ali raste udio surovih vlakanaca tratina visoka 15 napasivanju je tvari % 0d čak KORISTENI TRAVNJACI suhoj 18,8 30,0 do 20 visini Trave toj prvom porastu.

Ovakvi niske Samo travnjaci prošireni Takvi vlatanju. najranije vrlo dobru travnjaci daju do vlažnim metličati trave prvom svježim staništima, počinju do izvrsnu krmu prvom koja j e i kose tri do četiri kada visinu oko dva, puta porastu, dosegnu bogata p robavljivim bjeporastu U tratini 20 tijekom vegetacije. toj (Poaannua).

Kakvoća krme lančevinama. visoke trave, koriste do U pretežu pa i trećem izvrpočetka vlatanju, drugom je porastu do od pa tratina ima od metličanja početka ako kosi. tličanja najčešće završetka sna, pogotovo Ovakova trado % suhe tvari i vrlo 16,0 17,0 je tina sadrži cvatnje. do suhe od 23 % ukusna.

Kakvoća takve tratine D. JEDNO 17,0 je DO DVOOTKOSNI tvari. vrlo visoka Ona TRAVNJACI KASNO KOSENI (vidi tablicu). tvari ima od 17 do 20 % Od do suhoj to početkametličanja Što tratina kasnije kosi, surovih vlakanaca završetka prvom poima veći udio suhe tvari cvatnje povećava koji od 20 do 21 i tratini udio suhe tim i udio rastu, tratini iznosi od 25 drugom tvari, jednootkosnoj ostalim U tom čak surovih vlakanaca ovisno o florističkom porastima. stadiju (od17,5 do %, 46,0 surovim PSB i dozrebogata je bje- 32,3%), opadaju (od13,3 sastavu, razvoja košnje lančevinama do % i udio svega i (22,5 23,5 losti trava 6,7%).Opada niskih) (visokih koje vrlo proNEL od MJ suhojtvari), koje tratini energije 6,90 takvoj pretežu. do 82 tratine već bavljive (79 %).

5,50.

Starenjem bogate U našim uvjetima, krajem i visokim travama znatno I tratine većina opada lipnjapočetkom vrijednost energetska s rpnja, trava. tim vrlo sredinom trava stadijima razvoja je probavljivost jezrela, srpnja visoka kosi od ako i čak otrusile (vidi tablicu).

Dakle, početka sjeme(osim i nakon 4 i Od trava punog prvi otkos, metličanja pa metličanja, mačjegrepka rosulja poi trećem Za do trava, tjedna tj. drugom početka cvatnje glavnih plavnim staništima).košnju dobiva izvrsna krma. od do sredinom i kolovozu % j e zelenoj masi 18,0 22,0 porastu, srpnja Piše:

Zvonimir

dr. sc.

Štafa surovih

a

prvom

u

u

na

su

na

u

na

no

nom

su

na

za

se

na

za

na

nom

u

o

s

nema

su

za

u

na

na

u

na

em.

su

na

u

u

u

su

na

u

u

se

cm

u

se

a

me-

se

rano

u

se

se

u

a

u

u

u

s

na

a

u

vremenu

na

u

su

na

-

-

u

a

se

su

na

u

u

se

u

list

Mljekarski

LUŽNATA SREDSTVA [1 M 3/0 E H 14] I|d

ZA

CIP

KISELA

SREDSTVA

ZA

CIP

SREDSTVA

ZA

RUČNO PRANJE

SREDSTVA

ZA

DEZINFEKCIJU

Tensid Chemie Zagreb d.o.o.

10000 ZAGREB Varšavska 6 tel./fax. 01/483 01 80 -

HR

-

MUZNA

OPREMA

043/878- TEL.:043/878TEL081 MOBITEL:099416 059 034, FAX

d.o.0.

Žabjak 7e Rovišće -

MUZNI

-

-

-

-

-

MALI MLJEKOVODI IZMUZILIŠTA KOMPJUTERSKO HRANJENJE KOMPJUTERSKO HRANJENJE LAKTOFRIZI

UREĐAJI

— KOMPLETNA _ -

-

STOKE TELADI

-

-

-

OPREMA

U

ŠTALI

VEZOVI LIGEN BOKSOVI ZA IZĐUBRIVANJE SISTEMI STAJE SKREPOVI ZA LAUF TOPLI PODOVI

mj...

Krmna otkosima.

odo

-_-_-.d.d._|_._.d.).].)])]Ia—'—_.;.d,3:d:—:—:—-—l—ro<—_—_—__o_

različite starosti

vrijednost (usuhoj tvari) tratine

različitog

i

intenziteta

korištenja u

Bjelančevine suhoj A. masi Surove vlakanca | zelenoj | Probavljive Probavljivost više korišten i Tratina niskih trava. puno 4 Travnjak tijekom puta vegetacije.

1. porast 16 23.5 19:27 82 ke vlatanju iZ 22.5 18.23 81 20.4 početak metličanja 18 20.7 15.94 79 23.1 puno metličanje 22 18.7 14.40 77 26.1 početak cvatnje 2. i ostali tratine porasti tratina mlađa od 4 16 23.5 18.57 79 20.7 tjedna 4-6 stara 18 21:3 16.40 77 22.9 tjedana 7-9 stara 20 19.0 14.06 74 26.6 tjedana Suha

tvar

%

tvari %

u

Surova

u

prvom

i ostalim

Energija MJ

u

%

|

Iskoristiva_NEL

s

u

Bjelančevine suhoj masi Surove vlakanca _ Probavljive | zelenoj | Probavljivost 2-3 U tratini visoke trave. pretežu putagodišnje.

Suha

B.

tvar

%

tvari %

u

Surova

u

korišten

Travnjak

11.97

7.38

11.48

6.99

10.92

6.58

10.53

6.30

10.53

6.30

10.23

6.09

9.99

5.92

Energija MJ

u

%

|

IskoristivaNEL

1.

porast 17 početak metličanja 18 puno metličanje 21 početak cvatnje sredina do 23 kraja cvatnje 2. i naredni porasti tratina mlađa od 4 18 tjedna tratina 4-6 stara 20 tjedana tratina 7-9 stara 22 tjedana

18.0

13.32

74

19.5

11.30

6.90

15.2

10.64

70

24.7

10.45

6.27

13.0

8.58

66

28.8

9.91

5.88

10.8

6.70

62

32.3

9.38

5.50

18.3

12.81

70

20.8

10,21

6.12

16.6

11.29

68

24.7

10.01

5.95

14.4

9.22

64

28.3

9.73

5.74

Bjelančevine suhoj C. masi Surove vlakanca — Probavljive | zelenoj | Probavljivost 2-3 puta korišten i Travnjak bogat djetelinama zeljanicama.

1. porast 16 18.4 15.09 82 18.8 početak metličanja 18 172 13.07 76 22.9 puno metličanje 20 14.7 12.92 73 26.2 početak cvatnje sredina do 22 16.5 12.05 73 30 kraja cvatnje Suha

tvar

%

tvari %

u

Surova

u

Energija u

%

|

MJ

IskoristivaNEL

-

2. i naredni

7.03

10.79

6.50

10.36

6.18

9.70

5.71

otkosi

tjedna tratina 4-6 stara 19 tjedana tratina 7-9 stara 21 tjedana tratina mlađa

11.48

od

4

17

20.2

16.6

80

18.7

M27

6.87

18.5

13.88

75

22.5

10.44

6.25

18.1

13.03

Te

25.7

10.07

5.97

Bjelančevine suhoj D. masi Surove vlakanca | zelenoj | — Probavljivost korišten 1-2 kasna trave zrele. _Probavljive Travnjak puta tijekom vegetacije košnja Suha

tvar

%

tvari %

u

Surova

u

Energija u

%

|

MJ

Iskoristiva_NEL

-

1. otkos

košnja krajem lipnja sredinom 35 košnja srpnja 44 kolovozu košnja 46 košnjarujnu od 7 2.

26 starijitjedana porast 25

4

11.8

7.08

60

28.8

9.1

4.91

54

31.2

u

8.6

u

8.0

2.80

35

27.3

7.18

11.6

6.03

52

26.6

8.29

-

-

31.8

(9.38) (5.48) (8.56) (4.92) -

-

(4.02) 4.76

Mljekarski

list

muna prvi jeseni daje jetravnjak tijekom (suhotoplo godine), puta porastu i kolovozu početkomrujna ostaje uglav-pašu. trušenja sjemena, kiša i novoga veliki dio slama malo Na (prije jesenskih žalost, polusuha tvari sadrži svega koristi i lišća i vrlo ovaj porasta) suhoj prirodnih travnjaka prizemnogvlatnog obroku od niske % PSB. U dnevnom način. To i malo je razlog produk-2,8 obnovljenih izboja. košene i niske tako kasno tratina ima tivnosti naših kasno košena Tako 11,5 kgsijena travnjaka 280 g tratine sadržano krme kakvoće surovih malo svega njima proizveje (11,8 bjelančevina ni nisu dostatne odražava stočarsku PSB vrlo do % pa i dene, što koje manje), koje 8,0 uzdržnih čak i naročito slabo do svega 35 potreba proizvodnju, proiz-namirenje probavljive (60 500 krave tako eksmanje ispod kg, vodnji mlijeka.

Sijeno %). kamoli košenih tenzivno i kasno travtratini U mlijeka. proizvodnju tijeprvi putkošenoj košenih tratako kasno ima kom uglavnom namiruje potrebeSijeno (srpanj, kolovoz) njaka ljeta hrani. Ako do %.

PSB surovih vlakanaca upotrebljava uzdržnoj je vnjaka 31,2 31,8 krava. sredinom košen košenih tratina Tako kasno srpnja, šivanje travnjak Krava dakle kasno košen vrlo muzara, tjelesne sijeno grubazbog konzistencija je treba 550 do 650 dnevnom obroku od 11,5 vlati. namirenje kg(što kg, velikog udjela grubih 400 330 do suhe uzdržnih košeni što tako kasno Osim tvari) potreba odgovara10,0kg ovisno 490 PSB. oko grama grama je pasmini.

PSB, travnjaci dajugrubukrmu,daju sadržano i intenzivno dostatna Ta količina PSB male urode i nakon mase, Međutim, gnojen je košnje košen uzdržnih korišten slabo punom potreba travnjak Obnavljanje namirenje obnavljaju. masi trava suše i visoke temprvom životinje) metličanju (ovisno tjelesnoj onemogućuju porastu, i ostalim ili 2 litara i od većina do pa porastima, drugom travnjaka proizvodnju perature, starosti 5 do 6 tako kasno tjedana,suhoj košenih,drugom mlijeka. košen

Ako

slabu

nakon

doba

i

u

u

s

nom

nas

se

u

na

na

su

za

na

se

u

a

muzare

s

za

a

s

se

na

za

zasu-

mase

u

za

za

o

u

za

se

u

o

5

za

u

u

u

Lord

SJEMENARNA

boo

Tomislava

Zagreb, Trgkralja tel.: 43 21 48 19 265 (01) 43, fax: 43 18 03 (01)

VINKOVCI, Kralja tel.: 33 23 92 (032) 31 65 84 tel.i fax: (032)

Zvonimira

PJ.

80

SKLADIŠTEVELIKA GORICA Tomislava 9 Trgkralja 72.20 65 tel. i fax: (01)

19

PROIZVODIMO,DORAĐUJEMO, I MALO NA VELIKO sjeme:

TE

I UVOZIMO

IZVOZIMO

PRODAJEMO

bilja, kelj, djetelinsko smjese, ratarskog, krmnog industrijskog i ozimnu i sudansku crvenu, švedsku stočnu stočni grašak, jaru, bijelu mrkvu, grahoricu travu, terene. tratine i lucernu i te trave za ukrasne športske inkarnatku, smiljkitu, djetelinu, i

a

osobito

stočni

Zatim

začinskog najširi sjemena povrća, cvijeća bilja.

Vrtne

alate i

i

izbor

zaštitna

sredstva.

može širom apotekama Sve

se

to

dobiti u

NZETK-R/

Mljekarski list

travne

trave,

veleprodaji gornjoj

adresi

na

iliu

poljoprivrednim vlastitoj maloprodaji i

Hrvatske.

=

IPA

COEVNT

A

2

NAŠE ČITATELJICE

PISMO

SD

Poštovani!

ao

LijepoVas pozdravljam želim svima dobro i zdravlje dugživot. i

pismopišem da ga (Vinapravite korekciju) 12 gomoga objavite, povodu Naime bila | dišnjeg rada. ja pa sabiračica mlijeka 12godina, molim Vas da ovu objavite sliku i mene.

Također tim mljekara istim ljudima želimizreći svoje HVALA i razuza strpljenje smo mijevanje koje obostrano imali. uvijek Ovo

s

a

|

molbom

u

sam

&

#

moj (12godina) bilo je lijepih (više) lošijih trenutaka kako radu životu. bilo 35 U | u moga Mojemjesto jesabiranje mlijekaNovigradu broj (mljekara). početku radabilo je ih a se m og jakopuno ljudi (mljekara) oko35, prikraju radnog vijeka broj smanjio, dosta jeumrlo.

Zato i svima od ovu još jednomkoristim priliku daputemVašegnašeg lista kažem HVALA za oni ove samnom sa i godine koje proveli ja njima.

Vama i Šordinec.

Srdačne pozdrave njimaodbivše mljekarice Barbare m3 Za

rad

sav

i

i

tako

u

iu

|

srca

sve

su

|

ZA ČITAOCE

GAMO

W=

_

=

<A;

MLJEKARSKOG

1 PRETPLATNIKE

LISTA

Nudimo Vam PP VEZIVO (ŠPAGU) provjereno uz visokekvalitete najpovoljnije uvjete Tip 350 (klupko 4 kg) Tip 500 (klupko 4 kg) Tip 800 (klupko 2,5 kg)

JEDINSTVENA ZA

NAŠEM DISKONTU NA ŽITNJAKU POKAZATI TREBA (STARAPRVOMAJSKA) PRILIKOM

BROJ

KUPOVINE

U

MLJEKARSKOG

NALAZI

OVAJ

LISTA

U

KOJEM

(porezje

SVE

TIPOVE

Ke)

knuračunat

u

cijenu)

SE

OGLAS.

OČEKUJEMO VAŠU CIJENJENU Sve

14,00

CIJENA

informacije na

POSJETU.

tel. 01/2406-182

SPNA d.0.0.Žitnjak 000Zagreb179 tel: 01/246 182, faks: 01/246 bb, 10

INTERNATIONAL 6

Mljekarski

list

KULTURE

F;——————————s=_XRMNE

proizimaju proizvodnju PSB, razliku od krava obro%. iznosi oko vodnju, dnevnog potrebnu energiju 14,0 sijenu silažom izvora ka treba namiriti iz obroku od U dnevnom i hranjenih sijenom drugih 11,5 kg sadržano suhe proizvedenomgnojenim, koncentrat) proizve(kukuruz, tvari) sijena (10kg i korištenim đenim vlastitom denih PSB oko 1600 grama travnjagospodarstvu. koje je cima vidan uzdržnih Iz ovoga dostatne susjednim zemljama primjera je namirenje Bavarska krava niske i Švicarska, pa pro(Austrija, proizvodnje (400grama) zlog potreba izneseno što hrani i stoka od oko 201 nas, Slovenija) je jer mlijeka 4,0 izvodnju niske krmne masti. Takvo % primjeru. vrijednosti gornjem sijenosijenom mliječne često poz adovoljava koje jedva energije dovoljno Zato krave krme. tako trebe uzdržne denu proizvodnju.

Stoga tvari sadrži

16%

oko

što

krava

visoku

u

zasuše

rano

muzara

i

nisku

za

mu-

zara

na

su

rano

na

ra-

za

s

za

u

mu-

za

nema

ure-

zara

u

se

u

nave-

za

HRANIDBA

Životinje moraju uzgoju Minerali potrebni minerale krmivima, potrebne u primanja slučaju nedostatnog neko hranom mogu vrijeme goveda iz služiti zalihama pojedinih gana, privremenom zamjenom mokraća i nekim mlijeko, drugo. slina, Feldhofer Piše: dr. sc. drugim m ineralima, boljim Stjepan minerali Također i značajni resorpcijom iskorištavanjem i rast vezani minerala iz plodnost, embrija oko čine Minerali manjim izlučivanjem 3,5% i Nedostatak minerala prehrani podmlatka. minefetusa, organizma.

Najviše životinjskog tijela. mineitekako zatim potrebni Stoga prorala nalazi očituje slabijom najčešće kostima, krarali mladim i životinjama (i staniizvodnjom mlijeka prirastom tekućinama, krvi, tjelesnim visoke gravidMinerali razdoblju mase, tkiva. vama) slabljenjem tjelesne organa i otporvisoke laktanosti i posebice tvari bitni nosti, životinja, slabljezdravlja sastojci djelatnih (enzinakon i telenja. cije razdoblju i reprodukcije. njemplodnosti vitamina) kojisudjeluju Krmni obroci Kravama tvari pojepotrebno, moraju, stoga, (metabolizmu), izmjeni minerale. redovno sadržavati i sljednjem mjesecugravidnosti, iskorištavanju energijebjelanmineralima Pravilna dnevno oko: čevina. g g 6,4 opskrba 11,4 kalcija, i i međusobnim količinom Minerali često g omjedrugih fosfora, 1,20 magnezija imajuspecifiod važnih rima minerala čno mangapa jednaje (željeza, cinka, pretorganizmu, djelovanje ravnoteža i selena i da održava nekim većem na, joda, dolaze dr.).postavki kobalta, postotku odnosi minerala homeostatski Velike količine minerala i fosfor kostiizlučuju organima: kalcij što krvi i i stanicama i ma, (Tablica 1). drugimorganima, je mlijekom kalijnatrij kao tkivnim željezo tekućinama, količine minerala mioglobin Tablica 1. Prosječne hemoglobinkrvi, kravljem mlijeku i tireojod štitnjači mišićima, Sadržaj mlijeku Sadržaj mlijeku idnim bakar u jetri,Minerali hormonima, Minerali g/litri ug/litri vitaminu itd. kobalt B,, Djelo3600 Cink 1,21 nekih minerala organizmu Kalcij vanje 530 Fosfor 0,95 Željezo sigurno nije ispitano, potpuno 120 1,5 Bakar djelo- Kalij imajuznačenje sklopu mine50 0,47 esencijalnih vanjadrugih Natrij Mangan smislu rala 75 Jod 0,12 nadopunjavanja Magnezij ili 0,8 0,32 (sinergizma)suprotstavljanja Kobalt Sumpor 55 Klor (antagonizma).

1,03 Molibden minePosebno 25 značenje imaju Selen kao što izlučevinama dobivati

s

-

sve

a u

se

or-

s

su

a

za

mase

u

se

u

su

u

cama

se

u

su

a

za

u

ma

u

u

sve

-

u

-

se

u

u

u

u

se

u

u

u

u

u

u

u

u

a

u

u

rali

su:

u

Mljekarski list

u

HRANIDBA uvjet

—-—.-:.—

—: =: .-:.s.".o.o.o.o.o.dod_d_d_d]_]AL[LA]L_AD_ADQ N.č::::kdjvo —: — i fosfora šičnim veliomjerkalcija koji gnojivima.

Nasuprot

plodnostimliječnosti i

rasta,

malan

krava.

treba

iznositi

1,5više 2,0 Sastavljanjem

1.

kim

količinama

kalija, krmiva sadrže neke različitih sizelenim krmivima Pojedina nedostaje minerale više nego što rovina krmnim obrocima i potrebni nije trijamagnezija. dok neki miima malo svim životinjama, drugi uvijekmoguće zadovoljavati Natrija biljnim nerali krava mineralima krmivima tako da mogu to nedostajati.

Djete- potrebe je općenito lina i lucerna sadrže obično visoku deficitaran mineral hranidbi proizvodnju mlijeka, gostoga ali malo fosfora. minerali dodavati U travi kao veda. go kalcija, ima malo travi u moraju Magnezija i ili sijenu,posebice djetelinskoposebnidodaci dopunskim (više lucerni), žitaricama travnim ima također krmnim minimalne smjesama, smjesama,superkoncen- jedvazadovoljava podosta ali fotratima i trebe treba tu svrhu kalcija nedovoljno U premiksima. goveda. sfora.

Fosfora ima malo i Nedostatak minerala u sijenu naročito hranidbu i zelenom krpašom krmivima nekih slabo ekstenzivnom davati gnojenih javlja držanju sijeno lucerne, posije naročito kasno trava hranidbu lošim je istočno kravama višom tala, ako goveda, sijebrašno, košena ili loše sušena. nom, Ovaj slamom, kukuruzovinom, proizvodnjommlijekasuncokredostatak fosfora može kravai se, tovu sačmu. i sličnim krmivima,poserepom sojinu bice zimskom Neki minerali slabije _mliječnosti, nadopumogu razdoblju. trajno žitaricama doodnosi i nedostatak krmivima nekih njavati posebice Nepovoljni nedostajati krmminerala i minerala krdavanjem pšeničnih mogu posija, javljati područja.

Sadržaj brašna hranidbi zelena krmiva. i uljanih mivima ovisi nog sačmi,koje ljetnoj vrsti, kemijskom sadrže veći U travi i zelenim krmivima ima i sastavu postotakfosfora, pH vrijednosti tla, naročito i klimatskim mnogo manje kalcija. prokalija, gnojidbi prilikama.

Na i To odnosi taj način,kombinirajućiljetnoj paši površinamakoje posebice fosfor, više može dobiti obilno i dukrmiva, optignojenekalijevim željezo, bakar,kobalt,mangan, su

:

travi

u

i

na-

u

sve

s

u

za

mno-

u

se

s

u

a

u

uz

s

se

u

a

mom

uz

a

s

ne-

ma

u

u

se

s

u

u

uz

o

a

o

a

u

na

se

(86),

se

na

su

PIONEER.

Pioneer sve

za

hibridi kukuruza hrvatske

njive i za

svaki

Poljodjelci, kukuruza ili žetve ovisno u sjetvu lipnju poslije košnje krmnoggraška poslije ječma, Vam Pioneer hibride kukuruza: preporučamo sljedeće za

Helga

Moramo duboko

količina

napomenuti je vrlo u ljetno razdoblje da

Zbog toga,

naknadna

Clarica

oborina

visokih

i postrna

u

Telefoni:

01/2988-745,

načinu

korištenja,

sijani

ulazi

o

Monalisa

ljetnom razdoblju ograničena

i da

kasno

kukuruz

temperatura.

sjetva

navodnjavanja jamčisigurnu proizvodnju.

bez

ne

Tehnologija Pioneer

džep

koja

sjeme

d.o.o,

2989-531,

cesta Čulinečka

Mobiteli:

više&

daje

099/431-620,

2B/2,

Zagreb

099/431-621,

099/454-507

Mljekarski

list

//RANDBA

X

krmivima

mineralnim

Sadržaj kalcija, natrija jod hormone i rasta % | % % | Fosfora Vrsta krmiva čajnepotrebne Natrija Kalcija i i plodnostigonjenje oplodnju 36 i (stočna kreda) Vapnenac embrijakrvnog krava, razvoj 19 36 fosfat fetusa sustava Trikalcijev (hematopoezu), 18 24 fosfat krava. i Dikalcijev gravidnosti ranojvisokoj 22 15 fosfat minerala krmivima Nestašica Monokalcijev 12 26 Koštano brašno može javljati zbogdugotrajne tla nisu 8 suše iz 16 KAFONAL jer suhog biljke minerale.

22 1 fosfat upijati potrebne stanju Diamonijev krmiUzrok nestašici minerala 1 24 fosfat Monoamonijev i kiše vima biti obilne mogu koje FOSFONAL 1 18 iz minerale površinskih ispiru 23 1 FOSFONAL FORTE koncentratla i slojeva smanjuju 38 sol Stočna (kuhinjska NaCl) bilju. ciju potrebnu Od minerala potrebvažnijih krmna Tablica 3: kao nih treba smjesa Potpuna energetska krmiva, bjelanjoš spomenuti govedima krave sirovih vičevinaste sirovine i mineralno mineral vrlo (14% sumpor, značajan dodatke.

S obzirom da taminske mikrobjelančevina) reprodukciju buragovih dokrmne sintezu mikrobnih % Sirovine smjese organizama, potpune minerali i vitamini daju manjim Kukuruzna iskorištavanje bjelančevina, bolje 62,0 prekrupa do bez iz krmiva. celuloze i postocima (0,5 3,0%), bjelančevina Zobena 10,0 prekrupa stočnu hranu dobre gomješalice brašno nedostaje Stočno Sumporanajčešće 10,0 teško može dobiti vedima kada krmne obroke sačma homogena Suncokretova 11,0 iz oslobađa BENURAL S izmiješanost.

2,0 koje dodaje mineralni dodatak Kao veća količina FOSFONAL 2,0 amonijaka koji krmnim obično služi masnim kiselinama 2,0 kalcij smjesama buragu Vapnenac služi vapnenac bu0,5 (stočna kreda, Sol intenzivniju reprodukciju fosfor Vitaminsko mineralni FOSFONAL, ragovih mikroorganizama. kalcit), i 0,5 krmni obroci Prema tome, kalcijevi natrijevi fosfati, premiks sol klokrave visokom natrij kuhinjskanatrijeva proizvodnjom 100,0 Ukupno rida. Uz makrominerale sadržavati mlijeka moraju krmne dominerale smjese još koji potrebni raju dobro zatim ta davati i većinom ali i predsmjesa drugi minerali, mliječnost, druge potrebe sirovinama ostalim kao i vitamini krava (žiA, izmiješa metabolizmu, dobrojmikrominerali, teladi i vitamini B i To taricama). plodnostireprodukciji. DiE, Nekom vrstom 2 i Svi ovi krmiva — predsmjese (Tablica 3). postiže davanjem odgo- skupine. smatrati i dodaci količine i mogu dopunske dodaju manjim varajuće kemijskog krmne količinama i dobra krmnim stava smjese (superkoncentrati) potrebna je dopunskim smjesadrže i mikrmnim će sadržavati hrabjelančevine izmiješanost smjesamakoji koje neralno vitaminske dodatke žitaricama. vitamine i (kalnjive tvari, uključivši i U Vitaminsko mineralne minerale fosfor, natrij druge). premi-cij, koji nedostaju krmne % krmi. dopunske smjese dodaje kse, koji dodaju 0,5noj do % vitaminsko minekrmne minerale treba Uz 2,0 3,0 smjese, naglasiti 1,0izrađuju potpune i kakvoće vrste vitamina ralnog premiksa proizvođači premiksa. jer specijalni potrebnu prisutnost i sastava i iskorikoja dodaje (0,5%) potpune Originalnog prilapoboljšavaju resorpciju krmne i dobi vrstama metabolizmu minerala.

(Tablica 4). smjese gođeni pojedinim štenje krmne često Dopunske smjese životinja.

Gospodari nabavljaju hranidbi —krmnih izradu krmnih govedadaju1,0- kg/ mješalice smje- Mnogi proizvođači dan žitaricama. način sa, Bolje 1,5 smjesa postižu bolju izmiješanost najbolje jer taj tovu tako da načine žitarice i jer najprije pred-iskorištavaju junadi, iskorištavaju dobivaju krave visokom od sirovina dolaze stočnu hranu.

Krmne proizvodnjom smjesu koje jeftiniju često nisu sadržavati žitarice zadovoljene manjempostotkurecepturi,mlijeka moraju smjese i selen

minerale

-

vrlo

Tablica

zna-

fosfora

2:

u nekim

i

za

-

za

-

za

u

u

se

u

u

-

-

-

za

muzne

za

se

u

u

za

se

se

u

se

urea

za

s

u

u

za

za

a

za

za

s

su

mo-

ove

sve

se

za

u

se

za

s

u

se

a

sa-

se

se

u

s

sama

sve

u

sve

sa

u

osnov-

se

se

u

se

su

u

u

se

u

za

sa

na

se

u

u

u

list

Mljekarski

a

s

ee

mms

Tablica

4:

Dopunske

smjese goveda (30%

krmne

prekrupa

Suncokretova BENURAL

sačma

%

Sirovine

24,5

Kukuruzna

51,0

Suncokretova

S

Vitaminsko

prekrupa sačma

5:

9,0

54,0 20,0

6,5

Vapnenac Sol

6,5

Ječmena

2,5

Stočno

100,0

%

prekrupa 10,0 prekrupa 8,0 prekrupa 60,0

Zobena

brašno

Suncokretova

mineralni

premiks Ukupno

3,0

hranidbenim

5,0

sačma

AGROMIKS

12,0

A-GK-Z

5,0

Ukupno

100,0

100,0

Krmna

smjesa

daje

se

kukuruznu svim

mineralno

dodatkom

Kukuruzna

5,0

3,0

s

Sirovine

FOSFONAL

Vitaminsko

smjesa

(AGROMIKS sirovih A-GK- (14% bjelančevina) Z) vitaminskim

5,0

mineralni

Potpuna

krmna

krave

muzne

za

%

Sojina

25

premiks Ukupno

Tablica

sačma

15

Fosfonal Vapnenac Sol

bjelančevina)

sirovih

za

Sirovine Kukuruzna

na

e

silažu

i

uz

hranidbu

s

većom količinom žitarica. sastojcima,uputama često krmne svakodnevnu domaUz i zelenu krmu poreddopunske primjenu pašu dodacima ćim osnovnim krmivima i davati = mineralno vrsta smjese posebnim proizdruga nedostatne količine krava.

Većinom dodatka ispravljaju vodnjom odgo- vitaminskog (AGROte nekih minerala i MIKS i sastav bjelančevina varaju povremenu dopunu A-GKdrugi vitamina. deficitarne hranidbe krava krmne obzirom smjese LJ) potpune većih nekim nedostatak i Mnoga obiteljska gospodarrazdoblju potreba fosfora, natrija stva mineralima i vitaminima veći te lako nemajuodgovarajuće mje(pred magnezija, postotak šalice izradu i i uvodu potpunih telenje, puerperiju razgradivih bjelančevina zelenoj krmnih krmi podopunskih smjesa, mliječnost,poticaj gonjenja (Tablica 6). sebice i krava. homogenomiješanje Tablica 6: krmna (estrusa) bolju oplodnju Potpuna smjesa svih mineralno vitaminskih doneke mineralno vitaminkrave mineralno Ipak dataka i ske vitaminskim dodatkom m ogu bjelančevinastim smjese preporučiti (AGROsirovinama. S obzirom da kao vrlo dodatak krmMIKS sirovih getskim prikladan A-GK- (14% bjedomaća izrada nim mije ipakjeftinija smjesama jersadržajem lančevina) LJ) krmnih tržištu nude | nerala i vitamina ako Sirovine % | [ smjesa, daju različite Kukuruzna mineralno vitaminske količinama 55,0 | propisanim || prekrupa bje- Ječmena 10,0 sadrže makroi | lančevinasta i krmiva | | prekrupa koje smjese energetska mikrominerale i krmiva Paranj | p rsna .. (kalcij, fosfor, (žitarice) (pašu, svim vitaminima. silažu i zadovoi | De trijdruge) sl.) potpuno Suncokretova 10,0 Mineralno vitaminske krava smjese | ljavaju potrebe sačma 50 Sojina ovisno | razdobljima i| |AGROMIKS priličnorazlikuju 5.0 A-GKLJ proizvodnje mlijeka i| proizvođaču sadržajem reprodukcije (Tablica 100,0 5.).

Ukupno često

a

nisu usklađene

se

za

s

mora

se

za

u

s

za

za

na

u

u

u

za

za

za

s

ener-

na

muzne

s

se

se

se

-

u

uz

sve

na-

osnovna

Beno

sa

z

PNEEse

z

ae

se

a

sa

% \|

M /

Sajmišna 8b, Sv. Ivan

HRVATSKA

Zelina_|

ZEMATU rid

eoRiše

Tel.: 00385/1/20

60 920

godišnjakamata

Fax: 00385/1/20

60 595

5%

kamata

na

-

SIKIHER

-

600

kg, 3.500 kg,6.000 kg

PRIKOLICE

ZA

STAJSKI

-CREINA

10

TRAKTORSKE

poček (2 god.) ide u glavnicu

50000

osiguranjekredita 1,5% hipoteka na stambeni objekt

kn:

3 jamca a

Mo gruntovni .

kic izvadak

za

OD

kuću

ilizemlju, Ta

2. fotokopija domovnice, 3. fotografija kuće, 4. mišljenjesavjetodavneslužbe

zemljanijena osobu o zajedničkom domaćinst

FREZE

goinoe

..—.

Ako

-MALČERI -

GNOJ

632

5%

36 DISKOVA

SIJAČICE ŽITNE PNEUMATSKESIJAČICE PRIDE -SIPOVE

stečakom

ARSTVO: u

-TANJURAČA

RASIPAČI

prie

a6

od

-

S BANKOM

SURADNJI

GM: OBI. SEVROTEPOLJOPRIVREDNE rike

svim

o

-

-

sačma

:

u

F

3

-

iz općine.

koja traži kredit,treba priložiti potvrdu vu.

0,90-2,20

Mljekarski

list

VETERINARSTVO

uvjete porodapružapovoljne mikroorganirazvojpatogenih Ako mikroorganizmi dješkoće posteljice odljuštenju Piše: pri vet. Antun Kostelić dipl. goorgane spolne luju zaraznim ili biti uzrokovane mogu vorimo lokalnoj puerperalnoj dobolestima koje parazitarnim klice ako ili po prošire infekciji, je Puerperij babinje vode do (upapojave placentitisa čitavom nakon govorimo organizmu poroda kojem doblje le reakcije posteljice).

Alergijske U krave vraćaju općoj puerperalnoj infekciji. organi spolni i maternice spojuposteljice iz krava (bređosti). graviditeta oboljelih javljaiscjedak stanje prije hranidbom različitim uzrokovane Izlaskom organa ploda započinje zadnjeg mirisa, dovesti do spolnih neugodnog krmivima mogu pojave U i može biti natečena stidnica purperij trajezaostajanja puerperij. goveda mali Vrlo posteljice. od do 6 tom 4 do dolazi tjedana, zaostane dio padamliječcrvenjena, koji posteljice organima ternici predstavlja razdobljuspolnim žarište infekapetita, prestanka nosti, gubitka da Kad vlasnik povišene preživanja, temperatuprimjeti cije. treba Kravu i c iklusa, spolnog re, cilj očistila" treba krava uspostava začepaproljeva. pozvati “nije odnosno rezultat odmah koncepcije mogućnost liječiti, krajnji pokušavati veterinara, i čak biti bolesti može goveda. biti što može izvaditi pa jalovost, posteljicu Bolesti često kravu. javljaju koje uginuće. pogubno nakon poporoda zaostajanje i izvala materUVRTANJE uvrtanje steljice, 1 IZVALA PUERPERALNA i intoksisepsa MATERNICE puerperalna nice, INTOKSIKACIJA lei pareza puerperalna kacija, maternice bolesno Izvala je ili klica Osim organe spolne poroda. žanje poslije stanjekojem rog maternice,čitav krave mogu organizam, bio najprije kojem je plod, i otrovi klica (toksini) djelovati vlastitu ZAOSTAJANJE po(uvrtanje), šupljinu POSTELJICE nalaze materse, maternica izađe kroz koji također, tom normalno krava Kod cijela posteljica nici. im slično kao i stidni otvor U Djelovanje je ali neki struizlazi 6 do 10 (izvala). pravilu sati, kod puerp. uvrće i maternica infekcije, krajnji da izvaljuje smatraju jetajperiod čnjaci biti i smrt rezultat bolesti može do 12 sati nakon 6 da čak do 24 sata. U poroda. prvih slučaju duži, krave. i Uzrok izađe dugotrajni porod je posteljica spomenutom nastale poroda. ozljede tijekom govorimo zaostajanju bolova Životinja POSLIJE PORODA Zaostala zbog počne LEŽANJE posteljica je posteljice. izvale dolazi do pa idetkivo mrtvo “tiskati, kojepredstavlja bolesti Uzroci mnogoistisne maternice.

Ako životinja alnu sredinu bakterija razvoj međutim često treba uzeti čistu brojni, je drudovesti do plamaternicu, mogu pojave koje utvrditi da staviti maternice razlog zbogkojeg guće bolesti. ispod htu, Zaostajanje posteljice gih može stati noge. i razmaknuti vuče životinja po materbiti može podu posljedica grča leći može Krava ili da gaze po junica prije brzo zatvori nice ilikad životinje susjedne grljak ležati nakon i nastaviti Vlasnik trematernici. poroda nakon te ako istisnutoj posteljica poroda, smislu U užem ba žurno ovoj poroda. karunkula oko pozvati veterinara, omota peteljke kad bolesti vratiti maternicu govorimo maternipokušavati (diostijenke gravidne krave. Uzroci uzrok biti može položaj. pravi ležanja prvobitni posljedica ce).

Također, i vezani maternice porod najčešće (opuštenosti) atonije INFEKCIJA PUERPERALNA kod teških i i do dolazi nakon nastaju ozljede koje dugotrajnih koje kao da Već npr. nakon te dugotrajanih poroda, jenapomenuto sadržaj poroda, iscrpljujućih maternici nakon ilisedativa. Tenarkoze pojedinih dijelova nagnječenje koji zaostaje uporabe (babinja)

puerperija

Bolesti

za

zama.

na

samo

o

a

raz-

u

se

o

se

u

na

se

za-

a

u

u

ma-

se

na

se

a

se

ne

a

sam

za

su:

na

se

u

u

na

uvrne

u

a

u

za

a

se

ne

u

o

vremenu

ove

su

za

nemo-

se

ne

ne

na

ne

se

se

a

o

ne

ne

u

su

uz

znamo

sam

u

list

Mljekarski

11

main

pm

se, porođajnog kanala, daje manjemlijeka, ljuljalegne minerala hranidbi U narodu naziva “mliilinasloni Životinja nesrazmjer još glavu jasle. bređosti. Krave leže iako potijekom koje ječnagroznica", jeneosjetljiva stražnjem dijelu nakon normalan Ova bolest Bolest porodaimaju jave groznice. javljatijela. prolazi spontano, slabe visoko strakrava već treba odmah apetit, jedino mliječnih koje životinju liječiti. i dobro krmiviPreventiva žnjemdijelu tijela najčešće hranjene, posebno sastoji pravonakon 2 do 3 ali sadrže krave puno dignu dana, koja bjelančezasušenju (2mj. nakon desetak dana. vina. Od oboi minerali pareze mogu Ispod puerperalne prije poroda)davanju krave treba staviti puno i krave nedostatano nih dodataka mineralni stelje lijevaju koje (VAM, okretati dnevno. i minekamen ili krava par je nesrazmjerno hranjene puta cigla), posebno kravu odmah fosfoPoželjno je liječiti ralima, posebno kalcijem, hranjenihpuno bjelačevina da bi došlo do i krava obroku. komplikacija magnezijem.

Oboljela (nagnječenje, proljevi). jesti, nemirna, prestane postane

deficit ili

uz

PUERPERALNA

PAREZA

u

se

na

nema

u

se

a

su

u

ne

u

su

se

same

se

ma

u

vremenom

su

u

s

ne

u

rom

ćinu. Ako

utovaruju poda, goveda treba 10% gornji opteretiti Ako živon ego manje, donji. tinje u tovaruju jedan ako transportni kalo, životinje Piše: dr. sc.

Banožić Stjepan pod, uporabiti donji pod. i istoprevoze pravilno utovaraju, Kamioni iz voznih sredstava. Nakon prijevoz krupnih varaju imati čvrst i istreba životinja moraju prijevoza, životinje privikastranice vati sredinu i pravan a pod, karoserije prehranu. biti daskama do Ako kakva moraju povišene primjeti promjena visine i nakon ramenog zgloba životinje, zdravlju životinja, prijebiti oštrih treba hitno vetevoza, smije predmeta. pozvati koristiti kamioni i rinara.

Mogu prikolice specijalne građekoji i te svrhe. sredstva prilagođeni Vagoni Prijevozna kamioni živoGubici i štete prijevoz krupnih i tijekom Životinje prevoze manje biti Kao veće tinja i to moraju nasteljeni. prijevoza udaljenostikamionima, može U prostirač odnosno avionima uporabiti i brodopljetijeku prijevoza, željeznicom, slama žitava, kod utovara, i pijesak pljevom, npr. prijevoza istovara, vima, sajmove,otkupna namočen treset vodom i te sredinu i rica, privikavanja mjesta, izložbe, natjecanja, navlažena piljevina. klaonicu i hranjenje, životinje doživljavaju ocjenjivanja, drugdje, živomože biti i stres. odredišta napor koji Zbog životinje moraju Zrakoplovi prijevoz imati doći zdrave. tinjamoraju izgrađene takvog stanja smanjujetjelesna čvrste boksove što sredstva nepropusnim težina, je poznato pod Prijevozna moraju tekućinu i zivom kalo. Kod tapeciranim transportni pri-dovoljavati izvjesne uvjete.

Vago- podom bočnim zidovima da ni imati vrata, isživotinje jevoza željeznicomudaljenost moraju koja bi 30 do 400 km kalo tovnih i ozlijedile prilikom uzlijegoveda pravno otvaraju zatvaraju, oko 7% tovnih oko bočne i tanja slijetanja. je (kod svinja propusni pod tekućinu, Kod doći do strane neoštećene ibez oštrih Brodovi pre4%). prijevoza prijevoz životinja također imati poprozore prijeloma kostiju, probavnih dmeta, ispravne (kapke) moraju dovoljno infekotvarati i boksove mogu remetnji, toplinskog udara, koji ispravno nepropusnim prostrane i Kod žite ventilaAko sitne cije drugog. prijevoza zatvarati, mogućnost podom. utovaruju dolazi i do Na dužim zidovima votinja promjena cije. moraju životinjepalubu, prostor nisu alke i prsne mesu, će p o koje trajne prirode. postojati prečke kojem boraviti treba ograditi, Gubici i štete od sredini. Kola dva kako bi raštrkale prijevoza po čitavoj poda, moraju svesti imati tekumogu n epropusne neizbježni podove palubi.

Prijevoz

oba

se

za

se

samo

na

se

mora

se

za

na

novu

se

u

ne

se

su

za

se

za

na

se

.

na

na

novu

na

s

na

u

a

za

na

se

na-

s

za-

za

na

se

se

u

ne-

ne

za

zna

za

se

s

se

u

na

na

se

12

samo

na

se

na

ne

za

Mljekarski

list

s nužde stanice. iz nužde može Istovar životinje i istovar može Utovar, pretovar ili Goveda obaviti rogovima utovaruju stanici, pristaništu obaviti stanicama, vagon okrenutom naznačeno glavom mjestu, kojenije pristaništima, otkupnimmjestistrani kola i vežu dokumentu kao prema uzdužnoj popratnom i dvorištima poljoprivrednika alke. U ako stanica, tijeku jednomvagonu putna koja odgovaraju propisanim uvjebiti okrenute životinja glave goveda moraju oboli, ugine transporta tima.

To treba obavljati brzo, istu stranu. ili živoozlijedi.

Pošiljku i tako da stručno izbjegne Obezrožena zadržati treba i telad tinjama prvoj i dodir goveda mučenježivotinja, stanici ili onog bez pristaništu mjesta vagone Pri radu klanje utovaruju drugimživotinjama.

Kad telad i kojemje sjedište nadležnog dizalicama vezanja. goveda moraju uporabiti će što organa istom telad pregledati životinju. vagonu, ili klanje pojasevi drugaoprema koja biti Kod od svakog p regleda sastavlja brz i neometan goi utovar pregradom odijeljena osigurava ga veda. zapisnik uviđaju, potpisuje istovar Treba životinja. izbjegaosoba ovlaštena ili prijevoznika vati Ako kamion čvrstim prijevozvrijeme najvećih je i nadležni zastupnik prijevoza vrućina i hladnoća.

U otvorenim iz krovom,goveda slobodnogorgan (veterinarska inspekcija). kamionima ili načina tova iz mogu otvorenoj palubi istog uzgoja Kad utvrdi da postoji treba zaštititi utovariti bez Telad plovila, životinje vezanja. smetnja daljnji p rijevoz, radi također bez Ako odgovarajućim pokrivačima prevozi vezanja. nadležni će organ nalaz upisati zaštite od kiše i i telad istim sunca, prevoze jakog goveda dokumentu i odobriti Ako popratnom zatvoretelad biti odvoprevoze vjetra. kamionom, Ako daljnju ž ivotinja. nim sredstvima otpremu od prijevoznim jenaogradom drugih goveda. utvrdi da pregledom postoji biosigurati dovoljno provjetra-U prijevozu ili nadležni zrakoplovima zarazu, sumnja ili ventikovi biti od krava vanje prozori (kapci) će organ, moraju odvojeni sporazumu prijeŽivotinje i individualne boksolacija. smiju prevoziti smješteni ako i voznikom, je moguće ili broda Obezrožena drugoj trećoj palubi narediti da goveda takve u tovaruju pošiljaocem, ako postoji odgovarajuća stane grupno istovare i stave karanboksove, njih životinje Kad unatoč do 10 Visokobređe kratilacija.je otvaranja ili tenu životinja. mjestu pregleda prozora vagonu i ventilacija prenekom vrijedna goveda drugom najbližem pogodili mogu individualnim boksodovoljna, djelomice da vrate utomjestu, otvoriti vrata ili prvu vima. potpuno stanicu ili ili da pritanište, da drugukuku, uvjet klaonicu radi klanja. otvoreni dio vrata visini od upute i 1,5 Napajanje hranjenje Leševi uginulih životinja rešetke ili metra ograde postave treba istovarit će Prije prijevoza životinje vrijeme prijevoza od dasaka ilimetalnih tako cijevi, nahraniti i Ako ili napojiti. prijevoz stanici, pristaništu mjestu koje da kroz dio donji ograde ispadatraje treba svaka naznačeno dodulje, životinje nije nastir ili popratnom gnjoj.

24 sata nahraniti i Hrakao i napojiti. kumentu stanica, usputna i i istovar žiće njenje pojenje Utovar, obavlja pri-otpremit pretovar mjesto sredstvu. Kod jevoznom votinja obavlja danju, prijevoza škodljivo uklanjanje leševa, gdje iznimno ako dokuće ako secirati da se, željeznicom je osigurano jako popratnom jepotrebno, mentu biti bi utvrdio uzrok Dok svijetlo (jednako dnevnoj prijevoza svjetuginuća. dena stanica 550 luksa treba obaviti utvrdi odnosno losti, jakosti najmanje kojoj uzrok, 90 i od Hrana rezultat hranjenje životinje napajanje. koja dobije nalaza, prijevozno istoiz ostalim životismije potjecati pregledava).

Zabranjeno je mjesta gdjeje sredstvo će dobno tovariti bolest živozadržati stanici odnosno prijavljena jednommjestu njama različite vrste utovara U leš istovaren.

Prije životinja. jedno tinja. govedapo- pristaništu, gdjeje trebno sredstvo svako toizbacivati leševe mogu prijevozno jeosigurati grlo Zabranjeno je variti iste vrste. U zimi 20 litara najmanje životinje vode, uginulih životinja vrijeme 30 litara. Potrebno i oko 8 sredstvu stanicama i ljeti jednomprijevoznom je vožnje, usputnim ili dva Ako jednim poda smiju kgsijena. popristaništima.prijevoz Utovar

-

istovar

utovariti

životinje za

isto-

razne

iz

Istovar

varne

s

se

samo

se

u

u

se

u

u

us-

ma

se

sve

za

u

na

se

sa

se

a

na

za

s

se

s

u

za

su

se

u

mora

u

se

o

a

sa

u

na

se

se

ne

se

za

na

se

se

u

mora

se

mora

za-

se

raza

na

-

s

u

se

u

na

s

ve.

ne

ven-

se

se

a u

u

u

u

u

ne-

se

ve

veoma

voze

se

u

u

nom

na

se

u

varnu

se

uz

na

se

u

u

za

se

u

ne

u

se

se

a

u

se

na

se

s

za

ne-

samo

u

mora

nave-

se

u

na

cm

se

se

ne

ne

zarazna

na

se

na

za

samo

a

s

ne

Mljekarski list

za

na

se

13

monana sova no... životinja, čišćenje plovilom uginu-životinje druge oznake, jemeprijevoza sredstva i ća do nosti prijevoznog skupljanje životinjepristaništa traje pod kojimaje životinja stanici ili leš će baciti će može obaviti od 12 dulje sati, uginula.

Zapisnik predatignoja nadležnom domaćem određenom to mora, organu zapadijelu pristaništu gdje postoje i način Prakiran tako da sigurno uvjeti propisan potone, pristaništu.

Ako ukaže da sastavit će vilnikom zapisnik dezinfekciji prijeuginuću potreba vrisredstava. će označiti sredstvo očisti voznih vrsta spol, kojem prijevozno morskim

i

od časa

se

te okol-

se

u

se

u

za

u

a

o

se

na

u

se

se

se

o

za

MUŽNJA Pravilna

početka pranja. je taj razmak i veći, dulje mužnjatraje vime do ispraznipotrebne Ukoliko

procedura

se

mehaničke

mužnje

ne

razine.

stavljanja jedinice potrebno jepodesiti njezino Nakon

težište

muzne

skladu

težištem

krave.

potrebno je ako težište zidove i stresnih Naime, jedipod.Smanjenje nice usklađeno težištem nekoliko U zadnjih godina situacija postižeprivikavanjem nije krava može nehotično hrvatskom selu vikrava istu sredinu i prisutno je istogkrave, mehaničku šiti še muzača. jedinicu. uređaja mužnju. dužina Da bismo Nakon izmuOptimalna trajanja jeuopćegovorili pravilje togapotrebno dne do 8 minuta mehaničke sti prve mlazove je mužnje kadaje nojproceduri mužnje, mlijeka poi hormona ukratko sebnu i spooksitocina, potrebno jenajprije posudupogledom provje- sekrecija menuti stimulira što ritikvalitetu cilj. sekreciju mlijeka, jenjezin (danije koji togamlijeka krvi krave. i li zadovoljavajuća zgrušano, razvodnjeno postoje CILJ MEHANIČKE MUŽNJE Prvi mlazovi izmuskidanja jedinice krvi).

Prije tragovi mehaničke vimena sadrže ručno Cilj mužnje, potrebno jeisključiti zuju jer najveću kuum. količinu to prvom mjestu, jestpotaknuti mikroorganizama količine što veće mliNakon završetka nužno treba ukloniti iz štale. sekreciju mužnje mlijeko kao izmusti izvršiti sisa i to treba sise Potom jeka, drugo, je dezinfekciju oprati ksimalnu količinu iz vitako da sise uronimo dezinfekdevodom mlijeka toplom kojoj je minimalnu svesti sredstvo ili da ih Ukoliko (tj. prskamo zinfekcijska otopina. pri cijsko količinu To ruci nemate otozaostalog mlijeka otopinom. je dezinfekcijsku dezinfekcijskom Da bismo vrlo važno trebamo to koristiti vimenu). postigli učiniti, jer pinu, nastojte toplu kao kanalić imati da sisni Prilikom vimena bez vodu. na umu prvo poznavati potrebno je je pranja kroz ulaze mikronikada pravilnu proceduru mužnje. koji patogeni dezinfekcijske otopine, vime sise otvoren organizmi još PRAVILNA minuta nakon 30 U PROCEDURA vodu nakon mužnje. promijenite pripreme MEHANIČKE MUŽNJE krava slobodnom načinu svake krave. To važno time držanja je jer svake kravama dati Prijepočetka mužnje onemogućavate je prijenos patoge-preporučljivo treba očistiti štalu i izmuzište. odmah nakon što nih vimena obrok mužnje, mikroorganizama Također treba da stresova dok će ih stimulirati da eventualno zaražene krave paziti legnu krave bude sisni kanalići otvoreni.

Ukovime zdrave krave. vrijeme mužnje, još što da muzač ima te liko budete Nakon vime manje, primjenjivali pravilnu pranja jepotrebno bi prakako mikroosušiti INDIVIDUALNIM ručnidovoljno mužnje, broj proceduru prostora vilno obavio Potrebnu i somatskih stanica kom ili ubrusom. mužnju. organizama papirnatim čistoću ako vaših krava će Nakon svake ručnike mogućejepostići mlijeku sigurno mužnje očisti treba i mjesto temeljito smanjiti. opratiosušiti, papirnate kon svake Ako ćeU narednom ubruse baciti. mužnje. broju govorit da bismo si olakšali Muznu treba staviti izmuzištu, čišćenju uređaja jedinicu izmuzišta nakon haničku sise krave unutar minute od pranje mužnje, mužnju. jedne Piše:

mr.

sc.

Alen

navlažiti

Džidić

vodom

sve

u

s

muzne s

se

na

sve

sru-

na

muznu

za

o

u

a

u

muzne

na

s

se

va-

-

a

ma-

sve

u

u

mena

na

u

samo

u

a

s

ne

na

za

su

za

u

se

se

muzno

na-

muzemo

a

I4

a

u

na

mo

o

za

me-

Mljekarski

list

I REPRODUKCIJA

SELEKCIJA

Uzgojno

selekcijski

rad

kozarstvu

tijekom

1998.

zbogkojeg Upravoje razlog kodio uzgajivačauspjeva zarskoj proizvodnji. to

u

ne

U

Hrvatskom

u

stočarsko

selek-

pododjelu cijskom godine peradarstvo kozarstvo, ovčarstvo, 1998. i i kunićarstvo, tijekom uzgojno godine nastavlja educiOsnova rad kozarstvu. nije dovoljno Karmen uzgajivača Piše: lekcijski Sinković dipl. ing. koza. obuhvatu rada bila uzgoju uzgojno je od Jedna Kozarska i pogrešakavaljanih glavnih proizvodnja još upiživotinja njihovom većine novih bi važnost uzgajivača je koju uvijek je Središnji popis g rla, gdje svi stada koza. veličinu obzirom trebala imati goNaime, zabilježen značajniji pomak imati velika bi odnosu odjednom htjeli vrijednost. spodarsku prijašnje godine. stada će već Osnovni tijekom godine koja problemi kojiprate moći uložena kozarsku sredstva, opravdati Hrvatskoj proizvodnju KOZA POD BROJNO STANJE i ono zanemaruje najbitnije, plasmanmlijeka OBUHVATOM neriješen SELEKCIJSKIM koza da svaki novi to uzgajivač U REPUBLICI plasman ja- je mliječnih proizvoda, HRVATSKOJ karakteritreba znati osnovne otežan te mesa, plasman rećeg Prema stike i raspoloživim podacima pasminakoza, pojedinih rasplodnih jarica jarčeva. statistiku zavoda hranidbu način koza sami Veći dio Državnog uzgoja, njihov uzgajivača koza Hrvatske način i prave Republike broj najčešće bolesti, koza, proizvode plasimliječne 1998. dan 15. kvalitetu dok dio ih godine siječnja kozjegmlijeka, žnje, raju tržište, manji iznosio 84.403 vezani i grla. je mlijeka. prerade kozjeg koji uzgajivača organizirane otkupemljekarskih koza i Tablica 1: uzgajivača ukupnog b roja upisanih Upisnik Pregled ima otkupindustrija, poteškoća i 1998.

1997. godini Središnji popis g rla upisanih i isplatom predanog cijenom Problem uzgajivača ukupan broj probroj kozarskoj mlijeka. i grla upisan upisanih jaradi, jer izvodnji je plasman uzgajivača |Središnji popis g rla Upisnik poodjednom početkomgodine 1998.

Plasman veliki 1997. Županija jaradi. god.1997. god.| god. javljuje broj god.|1998. tržište, kojeg 13 341 306 12 jarećeg 1.

Zagrebačka žemo okarakterizirati kao 595 534 24 21 2.

Krapinskoi 3.522 3.929 99 91 Varaždinska 3. pa jarećeg ski, potrošnja zagorska mala.

2.079 1.989 43 48 Međimurska 4. je Hrvatskoj jošuvijek 386 10 523 10 i 5.

KoprivničkoNadalje, problem je plasman 50 0 4 0 6.

Većina Bjelovarskopodmlatka. križevačka rasplodnog 40 4 35 3 Sisačko-moslavačka 7. finanbilogorska uzgajivača početna 68 194 3 8 8. kvalinabavu sredstva Virovitičkocijska 0 0 0 0 Požeško-slavonska 9. tetnih podravska grla.

Tijekom 10. rasplodnih 0 0 0 0 Brodskokao 1998.

173 145 godine 7 6 11. putemkredita, Osječkoposavska Ministarstva od po27 4 2 1 12. jedne mjera Vukovarskobaranjska i krediti265 12 153 8 Karlovačka 13. ljoprivrede šumarstva, srijemska i 73 2.039 268 8 151 4 14. jarica jeukupno Primorsko268 236 9 6 iznosu od Istarska 15. jarčeva ukupnom goranska 121 2 0 0 16. kuna. Ovakovim Ličko2,256.791,30 2.077 4.855 23 48 Zadarska 17. činom formirana 54 stada, 18. senjska 273 56 5 1 Šibenskokozarske proiz- 19. ciljem širenja 1.535 12 18 754 kninska Splitskovodnje.

559 17 0 0 Dubrovačko-neretvanska 20. način dalmatinska i takav No često puta 15.333 [11.178 319 236 UKUPNO što većina zato _| značaj, svoj centru,

za

se-

se

u

rana

na

nas

u

nema

o

vezana

onu

su

u

uz

na

u

na

u

no

su

a

se

za

na

mu-

na

su

osnove

na

u

s

u

u

nom

u

se

mesa

na

u

u

mo-

sezon-

mesa

u

nema

za

rano

u

na-

su

nova

s

nema

Mljekarski

list

15

5///FKCJAIREPRODUKCIJA

X

Tablica

pod selekcijskim je uzgoj čistoj Pregledpasminskog Pogodna obuhvatom 1998. te pogodini krvi, križanjaciljem mesnatosti. boljšanja broj podselekcijskim sveukupan ukupan obuhvatom broj grla grla POTICAJI U dan 31. 12. 1998.

JARACA KOZA JARICA NOVČANI — sastava

3:

koza

noće.

u

za

u

za

s

na

Pasmina

Sanska

Alpina šarena Njemačka koza plemenita DBEZ (srnasta) Francuska

37

508

167

712

313

5.656

1.164

7.133

KOZARSTVU

TIJEKOM

1998.

GODINE

Poticajnim mjerama i šumarstva stvo poljoprivrede uveliko zalaže ovčar46 561 182 789 razvoj krediJedna od stva.

4 UA 24 45 Burska mjeraje dok važna Domaća koza 286 4.299 1.436 6.021 tiranje,jedruga mjera novčani poticaj.

147 34 452 633 Križanci i “Pravilnikom uvjetima 719 11.483 3.110 15.333 činu sredstava kreUkupno korištenja razvitka i obnove ditiranje poljocuske.

Izrazito MESNE PASMINE KOZA: i paje mliječna | privrede" propisujuuvjeti krvi smina i čin BURSKA koja uzgajačistoj korištenja, kriterij namjena pasmina 0,29%, ili naše domaće sredstava izrazito koza. mesnata oplemenjivanje kreditiranje.

(N.N. je pasmina dana od 210-280 koze. U Karakteristika laktaciji 23/98.) pasmine je intenzivnom Prema “Zakonu novčanim dobro formirano mišićno uzgoju proizvodi tkivo, oko 900 litara Vrlo i naknadama te izrazite mirmlijeka. je visoka plodnost poticajima poljoi otporna prilagodljiva novčanih Tablica 4: kozarstvu uvjete držanja.

Pregled poticaja ukupnoisplaćenih toku 1998.

KOZA 2. godine DOMAĆA karakteristike izuima iznos UKUPAN 39,27%, IZNOS zetne | novčanog ISPLACENIH otpornosti, skromnosti, priNOVČANIH i te broj poticaja n ovčanog opis lagodljivosti izdržljivosti, je POTICAJA i poticaja (kuna) grla (kuna) najnepristumoguć uzgoj Nedostatak terenima. kvalitetan 1.

2.309 370,00 854.300,00 je pačnijim i niski niska 1.191 500,00 595.500,00 proizvodnirasplodni plodnost podmladak Ministar-

-

za

se

o

na-

za

se

se

u

na-

sa

za

za

ove

u

o

u

za

sve

u

u

sa

na

za

rezultati.

2. za

osnovno

stado

na

brdskoŠARENA otočkom području PLEMENITA KOZA planinskom (DBEZ) i 1.009 30,00 30.270,00 uključujući poluotok (srnasta) 5,15%, pasmina Pelješac iz Njemačke.

Mliječna je UKUPNO 4.509 vrlo i 1,480.070,00 pasmina, otpornaizdržljiva, života. U plodna, dugimvijekom novčanih Tablica vrstama 5: dobrim doživi i prema isplaćenih Pregled poticaja uvjetima držanja novčanih kvalitetan 15 vrlo ranozrele rasplodni podmladak tijekom poticaja godina.

Spada 1998. koza. Po godine pasmine prvi puta jari dobi 12-14 starosti. iznos iznos i mjeseci jarica jarčeva| broj sveukupan novčanih isplaćen|novčanog |isplaćenih koje j e 4. SANSKA pasmina 4,60%, vrsta novčani novčanog poticaj (poticaja poticaja iz doline Sane podrijetlom je poticaja (broj grla) (kuna) (kuna) Švicarskoj.

Mliječna jepasmina, 1. nizinski 2.309 370,00 854.330,00 te pogodna križanja,uzgoj 2.

188 94.000,00 500,00 brdskokrvi. čistoj Prosječna proizvodnja3. otoci i 57 500,00 28.500,00 Pelješac poluotok od 210-300 planinski mlijeka laktaciji 4. državna skrb __ 946 500,00 473.000,00 posebna dana 900 litara iznosi oko 3.

i

NJEMAČKA

-

sa

uve-

zena

s

za

u

se

u

sa

za

sa

u

u

za

u

s

prosječno 3,4%mliječne

masti.

Mljekarski

list

UKUPNO

3.500

1,449.830,00

17

SELEKCIJA

I REPRODUKCIJA

WWE

pravo poseprivredi" (N.N.17/97.) proizvodnjom, Tijekom godine i šumarstva novčani fizičke i bice drstarstvo poticaj imaju područjima posebne poljoprivrede osobe uvedena žavne pravne čija grla skrbi, brdskojeukupnoisplatilo 1,480.070,00 muških i kuna novčanih otočnom matični te skom, području poticaja grla Središnji popis planinženskih Hrobuhvatom — rasplodnih grlapri pod selekcijskim vatskom stočarsko Sve To to 4). selekcijskom područjakojima je (tablica nepovratna kozarske sredstva koza centru. propostojala tradicija kojima uzgajivači 1998. rata, U tijeku godine isplaćeni izvodnje prije domovinskog povećali brojnostanjesvojih novčani toku stada i nabavili kvalitetna muška rata samog poticaji koja stradala. i visina 1. kvalitetan rasplodni podmlaUpravostoga je rasplodna grlapred pripusnu dak dio tih sredstava novčanog poticajauzgajivače Nadalje, 2. stado veća iskorišten spomenutim područjima je gradnju potrebitih Novčanim želi odnosu ostala Hri nabavku opreme poticajima područja objekata bave vatske. da mužnju. m potaknuti uzgajivače na

1998.

kozarskom

_Mini-

na

na

su

za

u

su

su

u

su

su

za:

a

su

u

za

za

sezonu.

na

osnovno

se

za

u

na

za

se

GOSPODARSTVO

Utrošci

rada

pri

utrošci

držanju

i troškovi

ma-

terijala govedarskoj proizvodnji odnose koji proizvodnju vlastite stočne hrane kao ni druge aktivnosti Na gospodarstvu. rezultata temelju prosječnih dan jedan napravljena jeprojeutrošaka rada kcija jednu Tako dobiveni godinu. podaci

obiteljskom

na

te

u

na

se

krava

rada

na

gospodarstvu

za

za

dobrog g lasa “kuće", doc. dr. Zoran Piše: Grgić čistoći i dati okvirnu sliku struukazuje grla mogu pozornost i Hranidba kturi troškova rada staje. grla čišćenje proizvodnji i ostali kao oko i oko O utrošcima rada u staje, poslovi staji mlijeka ispitivanog obiteljskog osim nužno naši obično krava, predstavljaju staje gospodari gospodarstva. aktivnosti vode računa.

Ne račuRadi potrebnih proizvodovoljno gospodarstvu koje ili vlastiti rad kada 12 muznih krava sidnju mlijeka tovljenikaposjeduje najuposebno vremena". mentalske g oNaime, proračunavaju isplativost proiz-“gubljenje pasmine odgovaračesto Krave nepogospospodari naizgled vodnjemlijeka jućimpodmlatkom. trebno darstvu. takvim provode vrijeme staji Najčešće staji unutarnjih dimenzija oko Isto često kaže kako betonirano 14 8 Uz prilikama računanju goveda. tako, staju je koriste suvremeni načini rada dvoU organi-gnojište.gospodarskom vlastitog staji (vezano rada radne zidom naša rištu nego staji, proizvodnju) zacije (Slika 1) još jednim govedarsku način kako sihorizontalni postupke obavljaju (podni) obiteljska gospodarstva proizvopovezani radilo". U to Dio i de los i “oduvijek praksi gubitke. sjenik. sijenadruge znači: dosta to i i hrane drži Isto stočne neproizvodnog tako,držanje goveda sjeniku hodova i nisu obrok muznih tavanu rada, praznih ponavljaproizvodnja mlijeka staje.

Ljetni izvor i način zelena krava čine livadna trava, nego “jalovih" nja postupaka. egzistencije, U radu i prestočni života Česti prikazani poljoprivrednika. paša, djetelina, kelj osnovni rezultati izrazimskom kada praćenja slučajevi zbogtradicije krupažitarica, vnih i neizravnih utrošaka navika i sličnih obroku livadno goja, naslijeđenih uključeni: sijeobizadržava kukuruzna no, jednog proizvodnji mlijeka razloga, sijeno, gospodarstvo djetelinsko i koncentratna ili nekoliko muznih Slavoniji. gospodarstva jednu krava,teljskog silaža, prekrupa dnevni Praćeni utrošci rada iako ekonomske poopravdasmjesa.

Mužnja obavlja i vezani kretnom muzilicom nosti Goveda stajiposlovi (s njihova držanja. ostali Pritom nisu razmatrani i domaće često simbol grla. kantom) proizvodnje. očuvanja tradicije pa

velika

se

o

u

ne

-

za

se

o

-

s

na

svom

se

su

u

u

vezu

ne

u

na

u

x

m.

uz

u

u

su

na

se

samo

se

u

a

u

na

samo

su

ovom

su

uz-

u

su

u

su

18

u

su

nema

za

muzna

se

muznom

Mljekarski

list

GOSPODARSTVO

Slika

pratećih stajskog objekata gospodarskom i

1: Prikaz

dvorištu

u

grlu ukupno48,8 minuta što cijelo stado, predutrošaka 14,45%ukupnih stavlja rada.

Zbograzmještaja objekata i načina hrahrane smještaj nidbe oko 70% utrošaka staji minuta

ili

po

za

GNOJIŠTE

BETONIRANO

TELAD

EI

za

KRAVE

u

s

rada

u

hranidbi

odnosi

se

na

donošenje davanje i

voluminozne

utrošenog rada ljudiproizvodnji SILOS odnosi STAJA mlijekagospodarstvu i Pritom HORIZONTALNI čišćenje grlaobjekta. dio utroška najveći čišćenja i odnosi ležišta čišćenje te hodnika, iznošenje stajskog Za stado ukugnoja. cjelokupno LA] V dnevni utrošak rada pnije 5,63 što čini sati sebno to odnosi ili Jedna radno aktivne 2.054,95 godišnje. pripremusati, dvije utrošaka Na te svako osobe iz kućanstva temelju rada, sudjeluju muznog aparata količine i kanti te radnim izravrijednosti proizvodnje grlo,prijenos mlijekom postupcima koji izračunata učinkoizvan do vezani U je stajskog objekta pri-mlijeka, goveda. držanje rada vitost odvoz dva i navrata ljudskog proizvodnji (ujutronavečer)preme mlijeka godvorišta.

Dnevni dnevno i ovoga gospodarstva. mlijeka Mjeobavljaju mužnja spodarskog utrošci rada hranidbi Dnevni obroci vrijednosno, proizvodnost 4,07 čišćenje objekta. tri navrata. daju Tablica 1: Utrošci rada godišnja Prosječna proizvodnja proizvodnji mlijekagospodarstvu količimlijeka procijenjenom 12 po grlu grla telad oko dnevnoj dnevno dnevno kojuposiše je po rad. godišnje postupku| god.

33.036 litara ili oko 2.753 litara sati minuta sati sek. min. sati | sati kravi. dio po prosječno Najveći 940 15,67 | 95,31 0,26 [188,00 1.143,67.

3,13 MUŽNJA proizvedenog mlijeka(88,7%) Izravni rad 608 10,13 [61,64 0,17 (121,60 739,73 2,03 ima Neizravnirad_ 332 predaje mljekari koja 5,53 [33,66 0,09 | 66,40 403,93 1,11 S pro244.

40712474.

0,07| 48,80 296,87.

0,81 otkupno mjesto naselju.

HRANIDBA od 469 7,82 | 47,55.

0,13 | 93,80 570,62 1,56 sječnomotkupnomcijenom ČIŠĆENJE kuna po 29.303 litara OSTALO 36 0,60| 3,65.

0,01| 7,20 43,80 0,12 2,18 litri, litre po (2.442 kravi) gospodar-UKUPNO 1.689 28,15 (171,25 0,47 [337,80 2.054,95 5,63 ima od stvo godišnji prihod kuna __ili = 63.880,39 Grafikon rada 1: Struktura utrošaka mlijeka proizvodnji mlijeka kuna kravi. po 5.323,37 Po dnevno jednom grlu utroši minuta prosječno 28,15 i 27,11% (0,47 sati) izravnogneizravnog 2,13% rada. dio od minuta Najveći 15,67 odnosi OMUŽNA (55,65%) mužnju. | Oko rada uf 2/3 utrošaka line je mužnji 14,45% izravni rad, preostalo jeprimanite premno vrijeme,vrijeme i 55,65% opremom pulacije mlijekom. “neizravni“ rad Vidljiv je mužnji kojidijelom nepotrebno opteutroške rada. Porećuje ukupne hrane.

Gotovo

28%

u

vremena

na

se

na

se

na

se

na

za

u

s

su

vno

muzno

za

za

u

s

se

se

su

u

reno

u

u

na

s

za

nom

se

u

za

u

se

se

na

u

a

s

u

Mljekarski

list

19

ram

GOSPODARSTVU

Tablica

2: Dnevni

utrošci

rada

VSL u

ONO

mužnji (izravna neizravna) i

Trajanje ESkimcana

didio 9%

15

1,60

27

2,87

39

4,15

423

45,00 2,98 3,40

Priprema mužnju i masaža vimena Pranje čaški i skidanje Dezinfekcija, stavljanje mužnja Strojna Kontrola rada aparata Ručna mužnja Ručno izmuzivanje i Donos, odnošenje prijenos aparata kanti Prijenos Otprema mlijeka Ostalo |

28

32 59 79

8,40

129

13,72

UKUPNO

se

ne

uzo-

na

re-

u

4,04 :

940

u

no

7,55

38

odnosu

prema

se

6,28

71

je vrijednosti i utrošaka proizvodnje radaoko kuna satu. po Računajući 35 od po mlijeka prihode prodanog rada oko 31 satu ostvaruje kuna. Za sat rada proizvelo oko 16 ligospodarstvu ukupno tara mlijeka.

Analizirano gospodarstvo reprezentativni predstavlja rak naših proizvođača mlijeka, dobiveni podaci ukazuju lativno visoke utro“nepotrebne? ške nekih rada dijelovima čine radnih postupaka koji dio utrošaka rada. Potrebna je analiza utrošaka rada cjelovitija bi utvrdili razlozi kako pojei dinim gubicima. odstupanjima ovako Već uopćenoprikazana bez raščlaanaliza, detaljnijeg radnih i višenjivanja postupaka kratnih mjerenja ukazuje ušteda hragućnost mužnji, te nidbi, čišćenju grladiobjekta radnim kao glavnim postupcima vezanim proizvodnju mlijeka obiteljskom gospodarstvu. rada

u

za

IE

100,00

veći

se

Tablica

3: Struktura

dnevnih

utrošaka

rada

grla

hranidbi

u

-

TATE

sekundama

Donošenje koncentrata davanje i voluminozne hrane Donošenje davanje valova Čišćenje krava Napajanje Ostalo ;

:

i

po

grlu

udio

%

27

11,07

169

69,26

na

mo-

u

27

11,07

9

3,69

12

4,92

PRE

oo

Ž

i

za

Črni

UKUPNO

(ILCD CL) 3 S % GH

MI

GARANTIRAMO

FERTIL

FOS

PO

LJ

0 P RE

100,00

na

RADA

dioničko društvo za proizvodnju, preradui

promet stočne hrane, dodataka

i

sirovine za

stočnu hranu i poljoprivrednu proizvodnju

Tel: 01/6501/6552-333 01/6524-449 50-399 ZDRAVLJE

10020

I

MAKSIMALNU

vitaminsko-mineralni

dodatak

za

Ca:P=0,7:1 vrećica 4 1 kn + PDV kg10,08

ZAGREB

-

Remetinečka

cesta 77

KRAVA VAŠIH PROIZVODNJU

plodnosti omjerom krave, poboljšanje s

za

dnevno) (koristi vitaminsko-mineralni dodatak krave Ca:P=3:1 KALCIFOSomjerom kn + PDV vreća 4 25 100-200 grama 3 (koristi dnevno) kg121,25 krmna bez SUPERMILdopunska smjesa mliječne krave, kn + PDV vreća 4 25 40% 100 bjelančevina kg71,50 krmna i krave SUPER-NBN tov dopunska smjesa junadimliječne vreća 4 50 kn + PDV 30% bjelančevina kg79,20 se

za

150 grama

s

se

za

uree

za

20

Mljekarski

list

snasao Tablica

4:

tise

Struktura

utrošaka

dnevnih

čišćenju objekta grlu Trajanje -

pa krava Čišćenje i hodnika ležišta Čišćenje Izvoz stajskog gnoja Dopremaprostirke Stavljanje prostirke Čišćenje ispusta Ostalo

%

58

12,37

134

28,57

148

31,56

47

10,02

39

8,32

mlijeka Prodano mlijeka Vrijednost proizvodnje Prihodi Utrošci

PROIZVODNOST

8) ka. se: mužnja i [gaRučna aparata |[ooKomrolrada | | |mDecsješcija savijanje | alne no =

so

a

oi

1

đ

o

pm

\

Za

u

DA

proizvodnji mlijeka obiteljskog gospodarstva grlu

Po

Ukupno

litara

33.036

2.753

litara

29.302,93

2.441,91

kuna

72.018,48

6.001,54

kuna

63.880,39

5.323,37

2.054,95

171,25

sati

rada

mužnji izravnoj

|

100

Jedinica Proizvedeno

s

+

F

100

ljudskog

aa

rje

š 500 E | o đ 300 e E 200

3,41

rada

e

600

5,76

16

učinkovitosti

2

udio

469

Proračun

u

:

27

UKUPNO

rada

e

sekundama

5:

utrošaka

2: Struktura

po

u

Tablica

Grafikon | pri

rada

RADA

Vrijednosno Sati rada prema vrijednosti proizvedenog mlijeka Sati rada prema prihodima od mlijeka

kuna/sat

35,05

kuna/sat

31,09

litara/sat

16,08

litara/sat

14,26

Naturalno Sati rada

prema

mlijeku Sati rada

prema

mlijeku

proizvedenom prodanom

GOSPODARSTVO

Opremanje

i uređenje

gospodarstava

koja

proizvodnjom

mlijeka

obiteljskih bave se

podmladak (i tov). goveda dipl. ing.

Josip i stočne Farme hrane, gnojadrugi prateći obiteljska gospodarstva Pod nazivom “Farma tehnološkim po objekti. proiz-zlikuju rješenjikarakteristika da kod Bez obzira veličinu Zajednička je vodnju mlijeka" podstada, krave štalama štala i farme od mužnja razumijeva prateći objekti sastojeobjekata koji Hrana krameđusobno kaobavljamjestu. obiteljskog orjentiragospodarstva razlikuju po Hodnici ručno. te i funkcionalnosti.

Pored nog dostavlja proizvodnjupacitetima govedarsku hraštalama obično krave i štala to uski, uzgoj mliječne rasplodni objekti spremanje Piše:

za

Haluška

ra-

-

za

nas

se

se

ma.

na

se

-

se

samo

su

vezane

se

na

u

a

se

vama

na

na

su

Mljekarski

list

za

u

su

nema

21

rar

GOSPODARSTVO

RANO

OTK TERRIER

ON

hodnika; uvjeti beznačajan, objekata nije postoodnose i adateški i vrši funkcionalna gospoproizvodne složeni; izbacivanje gnoja jeće nije pogodna darstvu. naših Problem i ručno. krava Današnji tip obiteljptaciju. je uređenje Mužnja jeuglavskih i funkcionalskih osim orjentiran izgled mehanizirana,gospodar- gospodarstava je dvorišta; svaštarsku krave kao domidrže do stava nost jer dvije proizvodnju odgovaraju neplanski koja jednu oblik i neracionalno i ručno. nirajući organizacije, postavljeegzi-građena jošuvijek i te farme nisu stencije shvaćanja, predstavlja Obiteljske uređene, tehno-ekonomsku kravama Pored i adacijelinu kojuje pružaju udobnost, teško narušiti. izgradnju ulaganja maksimalni štala i čovjeku omogućuju drugih pratećih ptaciju objeradni učinak. nabavu i matičobiteljska gospodarRazvoj govedarske Postojeća kata, mehanizacije nisu stva odnosu nih treba voditi računa prilagođena potrebnom grla, proizvodnje sadašnje visoka kvatreba i radne i tržištu; jecijena proizvodstanje predstavljati:novi đenju ulaganjima druge litet i radikalne dvorištu čipa nje, jeproblem prodaja proiz-prateće zahtijeva promjenevoda. površine koje sastavni dio procesa obiteljskim gospodarstvima. proizvodUsmjeravanje obiteljskih Obiteljsko gospodarstvo, koje darstava nje. gosporobnu i bavi čine sastakrupnu specigovedarskom proizvodnjom, Gospodarske zgrade babiti intenzivno i ekonomično može vni dio dvorišta jaliziranu proizvodnju gospodarskog koje zirati vlastite voluako ima vlastitu kvaliproizvodnji proizvodnju po sebi nikakve priminozne hrane imati to stočne hrane. tetne hode. znatne tromoraju Gospodarstva Naprotiv, iziskuju velike žele i koja specijalizirati proiz-dovoljno površine. škove popravak održavanje. dokazati imati dosvega, i Štale Prije potrebno je vodnju mlijeka moraju uvjet gospodarenje ekonomsku i sredstvo opravdanost govedarvoljne zemljišne površine dovoljan predstavljaju pomoćno ske odnosu bilo 10 ha i 10 proizvodnje broj grla (preko preko proizvodnje. povećanje bugospokojudruguproizvodnju krava).

Pristup specijalizaciji Investicije objekte proizvodutvrditi obim duću traži goodnosu i darstvu, optimalni tov proizvodnju (mlijeka) njumlijeka (u i dati tehnološka kaprogram spodarstva nisu male rješepotrebnih investicija, rasplod) organizaciju Potrebno ko i opreme prenja. jenapraviti financijvisoke i (kosilice, strojeva uvjeta proizvodnje postizasku i eventusamoistovarne silo ulaganja prikolice, konstrukciju visoke rada. vrtači, nje produktivnosti alnu kredita obzirom da li tako i otplatu uštalu krave iznose 1:1 kambajni), zgrada (uređenje radi Investicije ili štala i stočnu adaptaciji izgradnji spremišta hranu). tovna vrijednosti grla, goveda nabavci mogu objekata, proširenju 1:0,50.

Obiteljska gospodarstva stada ili nabavci mehanizaudružiti pa tičnog nabavljati zajednički Izbor mehanizacije hrane i proizvostočne ili da svaki pojedine linije seljakcije proizvodnju stočne hrane dnju podrazumijeva da liići bi opreme. po Postavlja pitanje kupi jednuliniju.

Mogli radnih i najpovoljnija rješenja priili nabaviti potpunu specijalizaciju jednički silokombajn više Tu treba uzeti ključnih strojeva proizvodnju, silaže bi sispremanje koji prilikom obzir proizvodnji. i stočne kouskladištenje transport mogućnosti gospodarstva hrane. Izbor liranja prelazio jednog gospodar- može treba baviti i strojeva Tako bi silosi brže stva je uspješno drugim zasnivati drugo. strukturi oblicima i stočarske planskoj silaža bi bila biljne proizpunili kvalitetnija. i oranicama.

Potrebno da li sjetve je Veća mogu obiteljska gospodarstva vodnjeocijenitijepotrebnautvrditi asortiman i prošira proizvodni trenč silose rekonstrukcija gospodarstva. upotrebljavati (podne kultura gram izvršena modernisilo biljnih proizvodnju cilju silose), manjagospodarstva Ulaganja stočne hrane. procesa zacije govedarske proiztornjeve. i stočarska može stoproizvodnja Biljna opteretiti gospodarModernizacija spremanju vodnje biti Od povezane. kriznih U stvo. čne hrane i stupnja moraju slučaju stanja opremanje strojevima zavise iskoristivosti potržištu i nedostatku zemljišta proje gospodarstvima druge značajna specii tempo mogućnosti tencijalne izvodnje situacija gospodarstvu jaliziranim proizvodnju mlijeka. ribi gospomože Zato Svi ostali zvoja govedarstva.

Najvažnije je pogoršati. potencijali kojima stočne biti oprezna kod darstva trebala proizvodnje ješiti pitanje morajubiti spolaže gospodarstvo hrane. odluka.

Za sada bi treTehnologija proizvodnje donošenja p roizvodnji. podređeni ovoj stočne hrane biti dobro savlabalo ići jednuglavnu proizUvjeti stvaranje specijalizionda može tek planirati dana, ranog (50%) druge proizvodnje obiteljskog gospodarstvavodnju ovise inteInteziviranje povećanje broja grla.

(50%) koje nadopunjavaju. različiti, području: Svako zivno-ravničarskom ili predstavlja najbiljne proizvodnje obiteljsko gospodarstvo je brdsko- različito dio organinskom. procesu pa jepotrebno složeniji posla prethodno plaanalizirati Kada govedarske proizvodnje niziranja pojedinosti. govorimousmjeravanju stočne i goProizvodnja Adaptacija postojećih objekatagospodarstvu. specijaliziranu gospodarstva i hrane može veliki vedarsku stanja razvoja kapaciteta predstavljatiratarskejeipokazatelj proizvodnju uvjetima stočarske fond štala intenzivne proizvodnje.

Sadašnji nije biljne proizvodnje, problem. nidbenih

rada

su

znati

ramo

da

narušavamo

ali većina

za

na

seo-

se

na

nom

ne

su

muzu

na.

ne

a

u

ne

u

na

o

ure-

u

u

na

ne

se

na

mora

se

na

ne

nose

same

a za

se

za

za

su

za

za

u

na

u

za

u

za

na

za

s

za

se

za

o

a

za

ma-

-

se

za

za

se

za-

za

na

na

za

u

s

se

se

na

se

na

a

na

za

u

a

u

na

u

u

ra-

u

za

ra-

se

mora

na

za

uz

su

a

a

se

se

o

u

sve

o

u

na

u

mo-

22

Mljekarski

list

OBAVIJEST

je zemlje p otpisnice.

Zakonska agrarna i dokumenata mnogih potpisnica aktivna je njihovoj provedbi. regulativa U sustavu preproizvodnje, rade i plasmana poljoprivrednih nastanku većih ekoloških duje dr. sc. Petar zakonska Bosnić Piše: reguproizvoda postoji incidenata i ugrožavaju šume, lativa i p ravne kojaobvezuje i rijeke, poljoprivrednafizičke osobe primjenu propisa Za U PRISTUP: tržišnog razvoj mljišta. nerazvijenim zemljama kvaliteti i zdravstvenoj ispraprerazvojavnosti. Izuzetno gdje industrijskog gospodarstva poljoprivredno bitan je aspekat i hrambenih priroda njen zakonske nijeugrožena proizvoda siregulative jerdaje i tim odnosima ima zakonska reguokoliš, postoji čajnuulogu i kupcima, potrošačima ravnoteža. kvalitetna biološka U gurnost lativa odnosi kvalitetu koja poujedno omogućava p lasman odnosima čimbeovim temeljni proizvoda, uvjeteproizvodnje, proljoprivrednih prehrambenih nici zdravstvenu te poljoprivredno zemljište, ispra-voda i različita izvoda promet, međunarodnoj razmjeni.

Za vnost. prirodna bogatstva svjetskoj sudjelovanje ovisno razvoja koja stupnju tržišnoj konkurenciji moraju proizvodnja Poljoprivredna potreba ljudi. kvastavljaju funkciju ispunjavati strogi kriteriji Područje poljoprivredne proizi i Da litete Poljoprivreda poljoprivredna proizvoda usluga. roba, međutim vodnje ješiroko, također određebi tržišne proizvodnja uklopilasvjetske će odnositi rasprava nim te tokove Hrvatska suprotnostima, ocje-grane prethopoljoprivrede namijenjene da oni od zagakao njuje jedni ili zemlja tranziciji, dno, prehranu ljudi, proizvookoliša. ostvariđivača U iz uskladiti cilju pravnu dima koriste hranidbu regulativu koji visokih uroda i kocarinskim agrara provanja profita domaćih životinja. područja risti teška te i kvaliteti mehanizacija, je i pisima propisima Poljoprivreda poljoprivredni nestručno prema korištenje da kriterijima Europske unijeprisutno proizvođači odgovornost zaštitnih sredstava kao i kemijskih (EU).Realizacija ovakvogpraproizvodi nezagađeni njihovi i neracionalna mineće kod sustava da te uporaba vnog uvjetovat prozdravi, odgovaraju ralnih Za dioničkih i i društava kvaliteti. gnojiva. poljoprivrednu proizvođača pisanoj Ujedno niz obvezni da štite proizvodnju potrebni povoljni drugih institucija, organizaokoliš, održavaju i nenarušeni odtehničkih i stručnih kvalitetu proprirodni uvjeti cionih, poljoprivrednog zemljinosi između šta i štite kao i poljoprivrednog materijalna ulaganja. zdravlje ljudi.

Postoje mjena vode i zraka. grupe poljoprivredmljišta, Poljoprivdvije i nih UVOD rednog zemljištajemanje, proizvoda: stalno i 1. ugrožava uzurpira Poljoprivredni proizvodi biljpun svijet Sadašnji je suprotnog dio stanovnosti: dok potrebe industrijskog razvoja. uljarice, porijekla: žitarice, jejedan šećerna repa, povrništva naše rubu međusobno i g rožđe, voće, povezan planete egzi- Svijet je i krmno i selo".

Velike l jekovito bilje. će, stencije gladuje, usporedno je postaje “globalno 2. aniživota i osobe proces kvalitetnog proizvodi prisutan kompanije pojedinačno Poljoprivredni meso, i standarda Kroz autonomno ribe, mogu malnog porijekla: ljudi. ponašati visokog i med. razvivremenski školjke, mlijeko, jaja dugi period uvažavajući položaj susjednih svaku tehnološki indudržava i kontinenata.

PoU biljnoj proizvodnji jenimzemljama drugih kulturu obavinteresi strijski procesi negativnmo jedinačni moraju poljoprivrednu određeni i interesima uskladiti ljaju agrotehnički utjecali prirodu prirodni općim hvati dovodi da štite i okoliša. (priprema tla, sjetveni okoliš, tolikoj mjeri prirode Postepeno zaštita bolesti održivi raste protiv korova, opstanka pitanje razvoj svijest sustavnoj odgovor-dovi, i žetva i vrsta te gnojidba, pojedinih bilja, životinjanosti, međunarodnoj štetočina, treba Time deklavrsta razini donesene mnoge berba) kojih pridržavati. drugih organizama. i kvaliteta i Čuvanje pogoskladištenje poljoprivugrožava života, racije ugovori kojiobvezuju I Hrvatska

u

ze-

mora

na

o

nema

veoma

zna-

u

na

se

su

u

u

se

se

o

u

veoma

se

su

u

u

na

se

one

se

mora

su

u

o

za

se

za

s

se

o

snose

su

su

su

ze-

osnovne

sve

za

se

na

ne

u

se

ne

za

su

na

se

se

u

za-

za-

s

ra-

se

u

o

su

se

Mljekarski list

na

-

se

23

OBAVIJEST

m——————————O——————————————————————=

razini proizvoda velikog prenosioci i te izvor rezidua razliSabora dos pei ekonomskog značajaimaju ljude, Hrvatskog državnog cifične odnosu čitih hornosili iz različitih zahtjeve antibiotika, lijekova, područja i toksina štetnih konski tako i iz uvjete koji utječu održavanje pa zdravlje propisi, kvalitete domene i proizvoda.

Cjelokupni ljudi. poljoprivrede prehramsustavi različitih bene domaćinstva agrotehničkihObiteljska industrije. koja pobave mjeranemaju cilj stočarskom Posebno aktualno proizvodnjom, je pitanje visokih i stizanje prinosauroda,odnosno proizvodnjom i mlijeka, agrarnog prava jer poljoprivreda već funkciji proizvodnje posebnu pažnju moraju poklapoljoprivredna proizvodnja kvalitetnih i zdravih poljoprivnjati higijenskim Hrvatske uvjetima držanja gospodarskom razvoju rednih kao i tehničkim i proizvoda. ima krava, i mužnje značajno m jesto U stočarstvu mnogo jestanje Od niza higijenskim i uvjetimačuvanjaulogu. kriterija, uvjeta domaćih složenije jer putem normi mlijeka. trebalo pravnih koje je i životinjanjihovih i obuhvatiti proizvoda novim ugraditi može i ugropravo Agrarno negativno utjecati propropisima, najznačajnija je žavati Stočarstvo U zdravlje ljudi. i gospoje vlasničke procesu političkih mjena strukture, tj. kao biološka darskih proizvodnja Hrvatska vlasništvo. promjena društvenog privatno rizahtjevna tržišnim djelatnost.

Postoje obuhvaća široko pravo prilagođavati uvjeAgrarno zici da nestručnim zahvatima tima i to te pravno proprivređivanja, područje poljoprivrednu i hranidbi stoke naruši liječenju demokratskim korespondirati izvodnju, prehrambene segmente zdravstveno podržavama okviru stanje životinja, ekoslatkovodindustrije, svjetskog šumarstvo, remeti ciklus i kvaliproizvodni sustava.

U i morsko ribarstvo. nomskog bivšoj JugoReguliraju teta proizvoda (meso,mlijeko, federalno i kvaslaviji uređenje uvjeti proizvodnje, jajaidr.). litete samoupravna planska privreda poljoprivredno prehrambeU stoodređivali i nih i ustavno sklaindustrijskim uvjetima politički proizvoda, čuvanje čarske velikim broi izproizvodnje pravni položaj Hrvatske, koji dištenje, unutrašnji promet razini nisu zdravstvena stoke voz, jemstoke, neodgovarajući uvjeti republika omogućavali ispravnost tekuće veću ekonomsku i i zakonodavnu stočarskih i zdravizđubrivanja, posebno proizvoda kontasamostalnost.

U stvena mogu komponente gnoja, promjenjenim ispravnost poljoprivredminirati okoliš i onečistiti vodoHrvatska kao i nog uvjetima je šumskog bilja. tokove.

Domaće i stalna i neovisna država životinje njidonijela Unutar strukagrarne ukupne hovi konstitutivne zakone i te proizvodi potencijalni Ustav, ture zakonima i normipropisima i regulira problematika ZAKONSKE REGULATIVE PODRUČJA zaštita poljoprivrednog zemljišta, i poljskih dobara, iskorištavanje PREHRAMBENA POLJOPRIVREDNA zaštita voda, protugradna obrana, INDUSTRIJA PROIZVODNJA ribiljna proizvodnja, stočarstvo, zaštita bibarstvo, veterinarstvo, šuma i lja, iskorištavanje lovstvo, popoljoprivredno zadrugarstvo, KVALITETA pa ljoprivredno školstvo, selekcijska PROIZVODA Tok služba, poljoprivredna savjetodaUSLUGA novčani i kreslužba, poticaji te upravditiranje poljoprivrede, ni i nadzor. inspekcijski m PRE IZVOZ UNUTRAŠNJI SKLADIŠTENJE rednih

od

su

izvori i

nekih

bolesti

na

su

se

sukcesivno

na

su

u

na

na

za-

mona

za

se

za

su

samo

u

u

veoma

se

u

veoma

se

u

mora

se

u

sa

u

no se

norme

su

s

na

samo-

su

ra

se

vna

PROMET

PROIZVODA

24

BVoz

(nastavlja se) Mljekarski

list

Kronika

čovječanstva

SARRADŠ. Uskoro im Jemen. pridružio Sjeverni To ujedinjenje potaklo jelijeve Hamid

GODINA 1958.

Jacobo

Piše: Keglević dipl. ing.

Stjepan

Arbenz

GUZMAN

nacio-

se

muslimanske

stranke

da

u

Libanonu

organiziraju njihovu zemlju, stracijepripojenje tojnovoj SAD-a organizirala jenjegov pad.

Republici.

Predsjednik Libanona, Gospodarska nejednakost Daljne poteškoće zemalja Kamil bio među SHAMUN, koji je državama bila ovisnost razvoju jenjihova kršćanski pozvao desničar, Razlike između siromašnih i je ili proizvodnji jedne dvije američke tako snage, pa država u pomoć je izvozio kulture.

Na pr. Ceylon bogatih svijetu postajale je rat dugotrajan građanski veće.

Dok započeo i zapadne isključivo čaj kaučukovac, oko 24 koji završetku doj e prekide trajao rata Grenada po zemlje (otok Karipskom godine. veći muškatni oraščić. življavale gospodarski moru) krizu i Irak tu države JuU ili Svaka žetva uspon, uključio koji mnogobrojne neuspjela pad bio od 1945. žne Afrike i borile je neprijateljski Amerike, Azije cijena proizvoda svjetskom tog ali socitek prema tržištu dovodio države te svog razvoja. položen Egiptu, je početak je Abd Za monokuljalistički orijentirani general Gospodarstvazemljama propast. uvođenje el-KASIM umorstvo bila većinom rukama bile često tura organizirao razvoju putaodgovorne FAISALA II. 23velikih inozemnih koncerna ili bivše kao ( iračkog kralja j e kolonijalne sile, što i nekoliko domaćih uvela godišnjeg mladića) proglasio kapitalističkih pr. Velika Britanija Egipat 14.

1958.

Ista Kao taMonorepubliku lipnja obitelji. primjer jednog pretežno uzgoj pamuka. sudbina zadesila koncerna bilo UJEkulture je generala kvog je tog jednostrano iscrpljivale 5 Kao što DINJENO DRUVOĆARSKO nepunih godina. gospotla, upropaštavale cijelu krize Fruit ŠTVO (United darsku strukturu te političke traju Company) zemlje, Bliskom istoku i danas.

To 1872.

Kostariki eventualne još kojeje počelo kasnije izmjene borbe velikih sila banana. teško izvršavale. posljedice otkupljivati plantaže i Ono desetak prevlastnjihovih pristalica je godina otplatilo Nove krize na Bliskom istoku vlast Samo svojojzemlji. dugovesvojedržave, uzvrat dobilo 325.000 ha Da Bliski ili parlamentarna demokracija je prisjetimo: že i žeistok donijeti bolja trajnija rješenja. zemlje, besplatno korištenje Prednji spadaju zemlje 99 i 20 ljeznice godina godinajugozapadu Azije, tj. koje Političke od poreza. od promjene Pakioslobođenje Kompa- zapadno Afganistana, uskoro i Politička Francuskoj stana nijaje ujedinila proizIndije. situacija i banana Političko ponovno vodnju trgovinu stanje Francuskoj počela pogoršavati tih Južne Amerike i bilo kada NApodručju cijele pesedetih godina jepod veljači 1958., je time zadobila veliki većim borbe SEROVU politički utjepritiskom inicijativu proglašeno Alžiraca od nezavisnost caj. ujedinjenje Egipta Sirijom UJEDINJENU REARAPSKU Zbog svog _monopolističkog Francuske, koja jezapočela držala radničke nadAlžira već 1881.

PUBLIKU. To bio korak položaja je janje 1830, je prvi nice niskom učinila ga diksastavnim stupnju, jepotpuno ostvarenju njegovog političkog tirala bananama. da stvori veliko svog državnog svjetsku cijenu dijelom teritorija. jedno Države imale većih Probuđeni alžirski nacionaliZa carstvo. pojedinstveno arapsko teškoća ali vodstvom FLN tom bio strane kompanijom, ujedinjenje pod (Front sirijske je kad Gvatemale otvozaslužan šef službe Abdel je predsjednik nacionalnog oslobođenja), tajne nalizirao

vlada

velike

demon-

za

u

o

|

u

samo

su

sve

su

a

uz

u

sve

samo

se

ras-

na

su

se

za

u

u

u

su

u

su

u

na

u

su

za

a

u

su

znamo

na

su

se

za za

za

sve

a

u

za

se

mo-

u

na

na

one

su

u

na

se

u

u

na

sve

sa

za

u

osva-

a

u

na

a

sna

su

se

sve

s

sa

Mljekarski list

zam

25

KRONIKA

ČOVJEČANSTVA

ma,

parlament, Međutim, čak i diveć 17. iste po nego situacijamazemlju stale, je ožujka ktatorska lansiran satelit punomoćja. drugi Togprosin-godine izabran Ch. de Gaulle VANGUARD bi značilo je (što ili On predsjednika Republike. prethodnikpredstraža). je U tom 15. bio razdoblju, tj. rujna još manji;njegova zbio dalekosežni odriznosila događaj: jesvega 1,5kg, promjer žan naime sastanak bio 16 Nosio je prvi kugle je je kancelara šest krutih služili s aveznog njemačkog štapova koji Konrada ADENAUERA kao antena (1876.emitiranje signala. i de sunčanim će1967.) predsjednika Gaulla, Zahvaljujući svojim sunčeva kojimje započelo zbližavanje lijamapretvaranje što elektičnu podvaju povijesnih neprijatelja, čenja energiju, i trebnu rad instruuspješnodalje nastavljalo. mjernih Tako danas francuski i među menata, njemački ovajpatuljak Konrad ADENAUER narod služe kao telitima emitira svjetski primjer jošuvijek signale. rio borbu Francuske 1. kako i Tako Leksije protiv razumom, snošljivošću piše Enciklopediji 1954. Došlo tako do međusobnim zavoda studenog je mogu uvažavanjem kografskog Zagrebu rata, nadvladati 1962. To iznenagrađanskog jermnogobrojni nagomilana neprijaobjavljenog nije francuski nisu i mirno dobrodoseljeniciželjeli teljstva živjeti đujuće jerjevijek trajanja tog nezavisni Alžir i odnosima obo200 suprostavljali susjedskim “patuljkapredviđen FLN. Međutim kada vlada korist. stranu lansirala trostuje godina.

Njegaje Parizu odlučila dati Alžiru znatnu satelitska pnjevita raketa, je i američkih bio III. autonomiju, pobunile protivLansiranje smješten njen stupanj satelita francuske raketni motor čvrsto nje tamošnje vojne sovjetskih gorivo. kao i Nakon prposade doseljenici.

Zbog slavnog lansiranja Iste nisu ni Rusi godine satelita vog umjetnog je Francuskoj togaproglašeno zemljinog lovorikama 13. počivali slave, izvanredno SPUTNIK I sovjetske svibnja stanje, proizvod15. lansirali nego svibnja Rene lansirali Amerikanci 31. predsjednik Republike, nje, SPUTNIK III. Imao oblik COTY je 1958. pozvao je umirovljenog siječnja svojprviumjetnistošca visine i m, promjer Charles de GAULLE 3,57 satelit EXPLORER I (što osnovice generala (č. težina m, 1,73 d da iz svog znači Šarl Gol) mirnog “istraživač“).

Njegova i radioemisione znanstvene apasela vrati ministra bila od znatno položaj je manja Spu- rature iznosila čak 1.327 je kg.

Kada Narodna težila 14 predsjednika. je tnikove, je kg, intenmeđu Mjerio j e, ostalim, obilaska oko skupština potvrdila tajpoziv, trajanje jednog zitet i električnog magnetskog slavodobitno vratio i zadobio iznosilo zemlje je početku i sunčevo kozmičko polja Zemlje ovlasti šest 114.95 minuta.

Zadatak bio posebne sljedećih je zračenje. kozmičkih mjeseci. ispitivanje zračenja.

U iste već ili po rujnu godine je Njegovo trajanje, kruženje Sljedećih godina postignuta nakon oko bilo vrhunska organizirao referendum, eliptičnoj putanji zemlje, daljna dostignuća ustava Satelitu svemirskim Lako 3-5 novog njegaizglašavanje jepredviđenogodina. istraživanjima. zraka bilo američkim naime pokojim jezapočelo povijesno zbog otpora je bogatim Francusku visina _i reznicima snositi troogromne razdoblje postepenosmanjuju PETA REPUBLIKA. Tim ustaali brzina ulazeći škove tih pa leta, gušće istraživanja, jadni atmosfere do narod odricati predsjedniku Republike slojeve zagrijava sovjetski dana velika kao životnih osnovnih da sasvim te meteora ovlaštenja svojih potreba. mjere poput oda može pr raspustiti sagori. a

u

iznimno

teškim

SAD

nisu

na

tom

na-

ca

za

zvan

masa

se

a

samo

cm.

su

za

s

za

zra-

u

se

za

sa-

se

u

u

u

su

se

na

na

u

a

su

se

u

on

uz

na

u

na

a

su

su

naznan

a

se

masa

na

-

samo

a

on

se

u

za

mu

su

a

u

novo

za

se

nazvano

u

vom

su

se

sve

se

morao

nova

na

26

Mljekarski

list

OBIČAJI Otvorenje

22.

amaterske

folklorne

bijelim maramicama, dječaci crnim šeširima.

Iz Međisvojim mladi i murja, pjevači plesači Zaprenijeli Hrvatsko SVE PTIČICE gorje pjesmom

događanja

a

scene

nas

su

u

s

grada

ZAPJEVALE.

Zagreba

Glazbenu

učinio

obradu

je VARGA, a Goran koreografiju KNEŽEVIĆ. ali da došlo oko 250 veseli je zacijelo Sljedeći priredio nastup Priredio: Stjepan razdraganih dipl. ing. iz okolice HKUD posjetioca “ŽEjepodmladak Keglević Zagreba.

LJEZNIČAR",najprije pjesmaPozornica bila okićena cvii iz je plesovimavinogradarskog hrvatskom i JASKE zastavom naslovom jećem, prigorja pod KRISNICE crvenim liciSU što bijelim barjakom GRKOVALE, tarskim dio narodnih kojipredstavlja je Ivanjskih običaja. folklorne amatere grada Zagreba.Djevojčicebijelim vjenčićima Mlada crvenim vrpcama voditeljica prigorskoj glavi, i košaricama nošnji pozdravivši prisjetila pletenicama goste ZAGREBA da takva folklorna ostvarile dražestan je rukama, iz dobrih starih U po priredba peti događa prizor put 22.događanja što kako im ovoj dvorani,pokazuje plesu kasnije pridružili Dubravi dečkići . folklorne scene amaterske posebnonjeguje bijelim nošnjama, foklorna baština. dobio mali par, najveći pljesak je građaZagreba 0d3-4 sredini kola Posebno istakla 20godine koji je je proslavu drusvoj ples. godišnjeg jubileja ovdašnjeg plesao štva Mladi društva pro“VENČEC",kojeje istoga nošnjadvoranom storu izveli pred postavilo sjeverne Dalmacije izložbu radu. kolo U PROMINI IMA DEVET uspješnom odano vrti snažnim je Priznanje etnografskim SELA, koje Vesni ZORIĆ,Dr. koracima bez stručnjacima: pratnje glazbala, Kao što navijestili Branku IVANritam čvrsti udarci nogama ZEBEC Tvrtku daju lista 23. prošlombrojunašega KOVICU. Samo Promina pro(da otvorenje podsjetimo, je 1999. sati 19 travnja pri-glasio Ivica od je lijepim riječima planina sjeverno Drniša). sustvovali svečanom otvostihove: “U ProRUBIC, upravitelj Narodnog Zapamtili folklornih renju jednomjesečnih sveučilišta mini devet sela ima Dubravi, cijeli održano priredbi, kojeje fela". program večernji ispunila djecasvakojakih Dvojeplešu dvorani kazališnoj Narodnog i mladi, kulturnosredini im tj. podmladak kola, drugi pjevaju sveučilišta “Dubrava". društava. Za složenu hoš umjetničkih “Biraj, biraj k oga 22. svih ovih folklornih Tijekom Ako događanja organizaciju nećeš nemoj još.

Narodnom sveučilištu “Dubrava? zaslužna ti iz kola". Kolo zbivanja jevoditeljica, nikoga, bjež i Domu hrvatske brzinu svojih vojske nastupala FRANIĆjednoličnih prof.

L ucija pojačava 44 folklorna društva. slobodni odati dok pa NOVAK, jojpri-koraka, najednom zaori Već 19 sati muški “STOJ".

Tad prije predzgradom,znanjei naših mnogobrojnih glas još i i ružo ispod lipanapupalih kestenova, čitatelja. zapjevalo: “Promino, oj ti si strane". skupljali posjetioci.

Hrvatski ljiljane lijepa Program j ezapočeo Naokolo trčkarala vesela Pa i folklorni ansambl “ENjedan “STOJ" ogromni opet dječji obučena da TENTIN" ali kaČini je djeca prigorske pljesak publike. čeznutljivim, rodne od to bila točaka i vrlo međinošnje. jedna najtežih snije živahnim, izvođače.

Glazbu Dvorana uskoro obradio do murskim i je napunila pjesmama plesovima Vesna ROBINIĆ, devet članova tamMarko posljednjeg mjesta,mnogi ples pratnju i orkestra.

Plesali ROBINIĆ. stajali postrane.

Službujući buraškog rekao mi da zatim KUD pa je vatrogasac najprije parovima, “RESNIK", koje dvorani ima 190 kolu mahale slavi čak sjedećih mjesta, kojem djevojčice godine 70godišnjicu list 27 Mljekarski Dražen

nam

s

ma

s

srcem

s

u

»DUBRAVA«

FOLKLORNA

na

u

DJELATNOST

s

u

(GRADA

nas

se

su

vremena.

u

se

su

u

se

u

a

u

SVEČANO

DOGAĐANJA

22.

OTVORENJE

u

u

1. KONCERT

23.

travnja

velika

dvorana

petak

1999.

-

u

Cerska

19

ma

sati

1

o

su

svom

se

u

a

smo

u

i

se

u

smo

smo

u

a

u

u

cura

-

su

u

a

-

u

samo

mene a

su

razna

smo

ne

se

su

se

na

sve

su

u

na-

nam

s

se

za

se

a

su

a

uz

su

u

u

u

u

su

ove

OBIČAJIraara___a—-:—:—:—:

=:

——.-.“.o_d;_d;.L.— Andree FORKO. U tamzanim očima svoga rada,izveo je plesove: grafiji kojemu pjevaju “Ajd, 3"."._:;đ::'o ŠEMIČKA i KUburaškom ima orkestru ćeš ići kolo". to pa j e ZUBUNKA, podostapogodi tko REKOV što Zatim starinsku iz vidi novost, DRMEŽ. Koreografdjevojaka, jeprilična koje Jasna HALIĆ imale da biti kako žena kaže kinja objasnila dvije glavi Zubunka zavodnički starinski način.

“Ja žena veli povezane repu, repu jedaje ples posijem kombinamak ženo nek vrši Šemička pa parovima, je Djevojkesjedile krugu, aj, aj moja i Kurekov kao šile i nek od bude repe cija polke drmeža, vezle,dvije pjevale volja tvoja drmež tako prozvan JABLANE".

Uskomak". po je jednom “JABLANE, zaslužnom sviraču kolo Iz starom, pokrenulo napjev dječje igreprešlo resničkom Orkestar okretat završne PRIGORSKE PLESOcure, kraju.

“Ajmo ajmo koja od i harmonike neće triba i smetat? izvedbe a sastojao violine, VE, obje glazbena “Mene rodila obrada Danku MAZUŽenska bajsa. nošnja bogata je majka petak....", pripada crvenim šarama i ali nismo što PILApregačama dalje razumjeli je TU, plesovi Dejanu muški hlače i bilo tim Na Sve od šarenila TUŠU. rukavima, petkom. pozornicu jeprštalo bilo novi članovi kola stihovima po oplećke.

Ijuškanje je pridolazili nošnji, vrtnji što također kosama i “Sokočica iz urnebesno,jepublika svježim cvijećem pilepeče pileta burno Ovu šeširima i ćemo voda teče" starim “Čuvat pozdravila.glazbu je pjevali: pripjevom obradio dr.

PEPELi “AI naše tiha stare vodo Stjepan običaje" jelipo “Dunaj,Dunajve, NJAK. kolo malo da bi ni veće ladna". T vrhunac je kraju veselja “VESELI KUD PRIGORCI" Kolo kriči tiček valjalo“. pleše življe,pjesmom“Kriči, iz Jasenovca koraci suhem tebi tresu nastupili sitniji, tijela grmeku kajje moj Folklornom i tamburaritmu si tak turobni". stare stihove svojom “Bolje mi, tiček, kaj No, škom izvornom vi vi malo ste turobnost bila časovita nego pa skupinompod šašavi", je jer vodstvom i “idi vraže te Miljenka MESECA, gdi traže",kraju opet razvijapustopašnost izveli PLESOVE SESVETSKOG kolo tresu rastavi, parovi hvataju drobnoga drmeža, gdje PRIGORJA. Orkestar ima čak i tako veselo i i I ovog cijuk glave je puta devet izlaze krvi glazbenika.

Zapamtili pljesak publike pozornice. razdragana publika, koja stihove: “Tri koraka tri I folklorne nosi te iste sim, kraj parade ritmove, povlađivala koraka okreni mala mladi iz KUD “PRIžaleći tam moja, stupili svojimpljeskom, ako imaš kam“. mili Pa zatim iz Markuševca. dlanove.

GOREC" Orke“Oj kad će doći I imao čak dva ovih redaka stavio star moj,dragi moj je brundajuća pisac je kad ćeš biti Puni izvela temolovku notes usta, pao, pa moj". bajsa.

Djeca najprije kolu “Enten i dlanovima dao brojanicu tini, je svojim peramentpokazali poznatu crni što savaraka savaraka oduška radosti stvorili ovi “Tancaj, tancaj kos“, tini, tika, taka, koju red red buf". amaterski Iako pa najprije plesalimuških, bijabaja Igrali umjetnici. dok svi i i vlažnu dečkići ušli ženskih, kraju skrivača, “lopova prohladnu travanjuhvatiše kolo. osim sku noć pustopašno pandura".

Djevojčica, osjećali toplinu mlade KUD “SESVETSKA SELA" narodnim bilo što nošnjama, jepet generacije priidilični seoski sasvim hvaćanu hrvatsku narodnu traprikazalo je ugođaj bijelim, dugačkimhaljiRazvilo i tako i deset obradi nicama Slavoniji, glazbenoj dječaka. diciju jamčenjenuopbudućnosti. i koreosredini PAVKOVIĆA pove—[ Dragutina kolo, jedan stojnost daljoj u

-

onu

a

nam

su

na

marame

u

mora

na

su

su

u

a

a

u

sve

se

ro

se

-

su

-

uz

se

se

se

se

ne

na

-

nam

za

u

na

a

a

nose

s

crvene

su

sa

u

-

sa

ne

-

na

sve

su

sa

s

se

sve

na

u

a

-

,

uz

se

-

na

se

se

u

za

ramena

se

ramena.

uz

smo

s

ove

u

na-

za

se

-

sve

su

ne

ona

-

ura

su

su

u

a

mu

on

u

su

su

su

se

na

se

smo

a

ne

u

u

u

smo

u

u

u

SREDNJEVJEKOVNI

nove

se

a

HRVATSKI

srca

u

s

u

SPOMENICI

svoju

rasprostranio “NAŠE Drave do Krešimirovo MORE? jednojedinstveno političko- podlatinski ručje upravno “Regnum 1058. i Dalmatiae Croatiae".

Bio et Piše: je prijestolje je KeglevićStupio dipl. ing.

Stjepan uskoro od Bizanta znači veliki preuzeo obnovitelj hrvatskog dalmatinskim IV. sin nad svim Petar Krešimir upravu Kralj je kraljevstva. kćerke i nad kada bio 1069. te I. i Oko kraja gradovima otocima, godine je Stjepana Hicele, oblasti. Tako odlučio dužda Petra Orseola. vrhuncu je moći, je, mletačkog Neretljanskom svoje državu

od

mora

u

nazvano

na

na

28

Mljekarski

list

HRVATSKI

SREDNJEVJEKOVNI

SPOMENICI

rasprostranio,

odlučismo

na

Krševana

ZAPAR ** 6u

samostanu

srca

vlastiti

naš

koji prostireNAŠEM DALMATINSKOM MORU, Maun".

Sva težina i značaj teksta leži ovoga riječima otok

KRŠEVAN“

mučenika

sv.

darovati

sprem-

4

U

se

a

zove

se

u

“Našem

dalmatinskom

je

uzrečica

moru".

To

koja često životu javljajavnom latinskom MARE NOSjeziku TRUM NAŠE MORE, koju svi Hrvati dokaponosni, jer naše i zuje pradavno prirodno ona

i danas

se

u

na

na

-

smo

na

pravo

Petar

naše

Jadransko

Krešimir

more.

je 1075. Ova kao zahvalnost darovati povelja počinje riječima: polovici “Ja,prvoj povelja Bogu, iz 13. čuva zadarskom Kršesamostanu KREŠIMIR,upravljajući Božjom prijepisu stoljeća, milošću Hrvatskom i Dalmadanas arhivu Državnom Zadru otok. jedan Njegov kancelar, i nakon kako informirao arhivist hrvatski g. = biskup= Anastazije, cijom,kraljujući djeda je blažene Denis latinskom MARTINOVIĆ, svoga uspomene kraljaprof. napisao je jeziku Krešimira i čemu zahvalni.

Snimku iz svoga kralja poveljukoje izdvajamo sljedeće “I iz od Stjepana..."

Daljenastavlja povelje preuzeli knjige najvažnije riječi velikog budući da naše hrvatsku naroda?

U jesvemogući “Povijest hrvatskog čenja povijest.

Bog i hrvatski MACANA iz 1971.

Trpimira prijevodu jezikkraljevstvokopnu IV.

umro

u

u

se

sv.

vana

u

u

nas

na

na

smo

oca

mu

ove

zna-

smo

za

moru

na

na

OBAVIJESTI

Tako

počelo

je

I

REPORTAŽE

vrijeme jošnije ni organiziranog otkupa sabiranja kao što Malo to danas. mlijeka je 1953. iz Varaždina domaćinstava bavilo godine Nikola mljekarPiše: dipl.

Jagačić ing. došao Sisak kao agronom storobnom stvom, proizpogotovo čar. U Varaždinu kao bilo i još vodnjom, jer nije sigurnog Kod isi jednogproizvođača nosio dječak mlijeko jednu organiziranog plasmana. poručitelja mlijeka pročitao kuću, g dje prvim list držim 1956. imao sreću Mljekarski3/99, koji godine oblikom kooperacije.

Naime, da ukusno otići Švicarsku je opremljen specijalizaciju časopis jimroditeljima potrošač jekupio vrlo dobrim i sadržajem poučnom kravu koju otplaćivali udrugegojenja simentalskog mlitematikom.

Tamo upoznao goveda. jekom. gocjelokupnom organizacijom Nakon lista pročitanog iz Siska Vozeći od Zagreb spodarstva uzgojakrava, tiviran da nešto iz napišem jutarnjim vlakom 1953. do godine,mužnje,sabiranja mlijeka, i povijesti sabiranja mlijekanje- zapazio da već Mraclinu, i dostave mljekare otpreme nih imalo početakakojeje više Švicarski još željezničkoj postaji potrošaču. goveznačajan utjecaj razvoj Velika kantafilmove kao Gorica, mljekari eksperti prikazivali darstva naročito Posavini i nas, stalnim kuriozitet da mlijeko Zagreb namjerom Pokuplju. “kontama" ili Filmovi pomognu. mušterijama snimljeni tržnicu.

Bilo mi ih Jedan od žao kod da kako nas, orgapionira je gledati pokaže si- |kakvom mukom niziranog sabiranja mlijeka uspinju| kantarenjem snabdijeva grad Posavini. vagone sačkoj putnicima. Zagreb mlijekom. pretrpane U

sam

bilo

ono

se

u

sam

u

sam

sam

se

s

susreo

za

sam

mo-

na

s

u

u

su

sam

se

sa

mo-

se

u

-

sam

sam

a

u

u

na

su

nam

na

u

u

u

ma

nose

u

s

nam

na

sam

su

s

u

Mljekarski list

se

se

se

u

29

I

OBAVIJESTI

REPORTAŽE

m

proizvostručnjaka prvenstveno đača To nakon 40vlakova i “kantara" mlijeka. staža više kanti Počeli radnog ispunjava penju vagone umjetnim osje-godišnjeg i čistovezanih užetom prebačenih preko menjivanjem korištenjem zadovoljstvom. krvnih bikova krava. da ima Danas oplodnju čujem poteškoća mi i čistokrvne i radi Pitao da li ću Nabavljali isplatom mlijeka premija doživjeti simentalke bilo i da i mi imamo ciljem povećanja kašnjenja isplata.

Togaje organizirano količine i kvalitete Da bi držim da to Švicarsku. mlijeka. ranije, rješivo. je po sabiranje kridaleko ostalo zamjena d omaćega š arenog, “Kantarenje" je Kada ćemo imati takve staje, bila što nama, žanoggoveda prije sabiranje organizirano minifarme i visokomliječne krave, dočekivali i (orisimentalcem, mlijeka odvijalo vrijeme sl. tvornicom rata. ginalna ideja) pred domovinskog Hvala to “Gavrilović! kamione doživio, Bogu jer koji osiSiguran plasman m lijeka telad dovozili žensku tom procesu unapređenja lijepu i veću gurava potiče proizvodnju, i iz simentalske pasmine klanje pa govedarstvamljekarstva, stalna mljekarstvo postaje i ostale aktivno Podravini suradnike, sudje-nakupa bjelovarskog siguran djelatnost koja daje ih našu lovao. te kraja, mijenjali bi naši stočari rekli “dobi(što nekvalitetnu mušku U bilo teško prvenstveno komadu makar i počecima je jer telad domaćih ga pa jemo pasmina. bili novost selo i tako Da zahtjevi zakašnjenjem").

U našli Zagrebačkoj mljekari i i čvrsti odnosi ostali stočare, organizatore. sigurni Mljekara Zagreb, Stočare trebalo partnera. _i tovu pridobiti, je kooperativnom svinja danas “Lura grupa, naročito poznata kamoli sreće.

Slobodno osposobiti, uvjeritiistovremeno goveda, i i opremala da može konstatirati prednost organiziranog sabiranja davala pomoćproizvođačima Novaca bilo i ratu mlijeka. je malo, nije mljekarska industrija mlijeka granicama ondašnjih bilo sabirače rata laktofriza, poslije postavila kooperamogućnosti. nisu čime si prema prisiljavali sabiranje jer tivnije stočarima, je autocisterne Nabavljene Tako tom sirovinu pravom stimulaciju. poslu vidjeli osigurala zatim laktofrizi, prijevoz mlijeka, više silom nego bivši Ako ništa budućnost. sabirači, i izgrađena ekipirana bili držaoci bikova.

Za tomilom, promijeni odnosima, valja sabirališta.

Organizirana jesavjetovilišta da početak sabiranja inicijativu je todavna vljačima savjetovati i služba služba kao dala prvo krave Zagrebačka mljekarakontrole kvalitete mljekulje staje Osipretvore mlijeka. i im treba čemu to nisu kojapostaje nositelj akcije, pomoći, te mljekara gurani krediti, je zainteresirana svim mali Veća mlijeko potrošnja kapaciteti. davala bređe stočarima junice količinama. stimulira i veću mlijeka potiče Grade otplatu mlijekom. pa stoga blagoU proizvodnju, mikrosuradnji Zagrebačkomdernije štale, stvaraju i Hrisplatu mlijeka farme mljekaromnajprije organistrojnom mužnjom, koje vatska može Švicarska, zirana i postati desetke danas po predavanjatečajevi godišnje proizvode Danska ili Nizozemska to selima mi i jer Sabirače tisuće litara gdje agronomi nijeima mlijeka. i do sada što veterinari stočare uvjeta sami trebalo tražiti upoznavali javljali dokazalo i mljekarstvu. i posao sabiranjauvidjevši akcijom kupovanja, siguran egziželimo ući OdrAko načinom Europsku plaćanja mlijeka. visokoprodukstenciju.

Vrijedni dužni ući što većom žano stotine tivni stočari je predavanja nagrađivani,Uniju _kvotom boleizlažu krave mlijeka. proizvodnom telenju, uzgoju, oplodnji, visokovrijedne Zato treba odati inoi izložbama priznanje djelatstima, higijeni, mužnji, prehrani koje jednake nicima zemnima. i dr. se, mljekarskih industrija, Stručnjaci ondašnjih poljoOsjetio terenskim stručnim stanica i se, radnicima, jerje osjećam zadovoljnim privrednih stočarskog i naročito iz davne ostvarena bili obrazoproizvođačima mlijeka, mojaželja nositelji dosvim onim 1956. stočara. Vršili Švicarskoj. Želja pionirima koji godine vanja pokusna mi Zadanas već hranidbi ispunilazalaganje prinijeli razvijeispitivanja krava, ispii maksitivali grebačkemljekare ostalih, mljekarstvu Hrvatskoj. [i vrijednost krmiva, Sjetio sam

se

jutarnjih idr. koji mljekara

naših

se

malne

kapacitete

muznosti

me

s

u

i

krava

smo

s

ramena.

za

sam

smo

se

s

sa

uzoru

no

na

za

sa

a

smo

se

sam

sam

u

su

u

uz

na

u

novac

za

su

sa

u

za

a

su

za

u

smo

a

u

se

sama

se

se

svu

u

u

a

smo

na

u

su

za

s

za

su

ne

se

a

su

u

u

za

u

a

su

za

u

na

se

sa

mo-

uz

se

su

vremenu

sa

za

smo

s

su

-

se

se

u

u

na

o

su

smo

a

sa

na

su

sam

saveza

su

u

su

u

su

se

uz

ovom

nom

30

u

Mljekarski

list

KRIŽEVCIMA MLJEKARSKI U školi 12.

Srednjoj gospodarskoj Križevci, svečano otvoren je mljekarski praktitravnja t.g. kum.

Otvaranju prisustvovali predstavnici i poljoprivredne struke, javnipolitički djelatnici, OTVOREN

PRAKTIKUM

U

su

te učenici

i nastavnici

škole.

Mljekarski praktikum je ministar i Božidar Pugelnik, prosvjete športa.

Praktikum od laboratosastoji mljekarskog i te rija, mljekarske vježbaonice dvije učionice, pratećih Mljekarski laboratorij je prostora. i za mlijeka, opremljenučenjeanalizu fermentiranih sira. i mliječnih proizvoda rada obraMljekarstvo područje jeisključivo n g: koj mukan ro Brena zap školi Križevci realizira idood 1994. su Mljekarski otvorio u Križevcima praktikum je darskoj godine.

“Božidar Pugelnik, ministar 1 športa ugo Pp prosvjete po da kvalitetnom nastavom Želja je pokrijemo Hrvatske Realno očekivati da obrazovnom neće Republike potrebe profilu. je ukupne potrebe tridesetak učenika prelaziti godišnje. bitno rada i tehničar i veterinarski obrazovnim Mljekarstvo je područje profilima poljoprivredni opći svečano

otvorio

mr.

sc.

se

u

;

:

mr.

nam

sve

na

ovom

u

tehničar.

praktičnu obavljali Bjelovaru,mljekarama Od naredne školske učenici će i nastave svojih mjesta stanovanja. godine vježbe jednu polovinu praktične kod i velikih realizirati praktikumu, drugu polovinu prakse srednjih proizvođača mlijeka. će po koristitii studenti učilišta i Mljekarski praktikum potrebi visokog gospodarskog Križevcima druge zainteresirane prema programu. institucije, posebnom kao dio za Ovaj praktikum jeformiran projekta unapređivanje mljekarstva Hrvatskoj dogovoren putem Memoranduma nivou Vlade Hrvatske i Vlade Nizozemske. razumijevanju Republike kraljevine Koordinator i Ministarstvo investitor Ministarstvo realizaciji projekta poljoprivrede je šumarstva, i tehnički dio škola Navedeni športa, posla obavlja Srednja gospodarska Križevci. projekt prosvjete sastoji od učenika i studenata Hrvatske i male razmjene Nizozemske, stručnog usavršavanja nastavnika, uspostave 300 litara kod vlasništvo uspostave Šantića), mljekare mlijeka kapaciteta (uMiholjcu Križevaca, Josipa i školi Križevci. mljekarskog praktikuma govedarskog praktikuma Srednjoj gospodarskoj Preostao dio odnosi i je projekta, koji adaptaciju, rekonstrukciju opremanje govedarskog praktikuma. bit će stvoreni za ovog Uspostavom projekta uvjetiobavljanje kvalitetnih i od voluminonastave vježbi praktične proizvodnje stočne do hrane, preko proizvodnje mlijeka (staja) prerade i mlijeka (mljekarski praktikum) plasmana mliječnih proizvoda. Svi učenika i za obuku kapaciteti predviđeni studenata, nisu zanemarivi ni učinci. financijski škola i novi Srednja gospodarska godine upisuje učenika tehničar i naraštaj obrazovnog profila mljekar, mehaničar poljoprivredne mehanizacije.

Uvjeti upisa jednaki školama Hrvatske. uvjetima drugim srednjim Republike Iskustvo da će dobro bitno opremljeni govori praktikum kvaliteti i nastave, doprinijeti vježbi praktične zbogčega učenika zadovoljstvom objavljujemo mogućnost upisa Do

sada

su

učenici

nastavu

svu

u

“Sireli" d.d. u

ili u

nedaleko

sve

u

a

u

u

o

na

u

se

u

se

na

zne

su

no

ove

su

u

sa

u

ovu

školu.

školu vole Želja jeda polaznici upišu koji svoje buduće i završetku po žele školovanja zanimanje obavljati za poslove zvanju koje opredijelili. im tome Poželimo potpuni uspjeh! praktiMarek Pripremio: Franjo nam

se

u

=

u

su

se

u

Sudionici kuma

opremu razgledavaju

:

mr.

Mljekarski list

sc.

31

NAŠIHMALIŠANA

ODGOJ

Emocionalni razvoj

onoga koji jeprema

njemu ili nezainteresiran.

Po ili nalogu dužnosti i to može dijete voljeti će iskreno i reći.

Stoga,nije nikada odmet staru ponoviti istinu da može davati dijete onoliko koliko ljubavi jeprimilo

ili čuvstveni

hladan

ne

djece

na

samo

ogovaranje, ruganje, KeglevićZrinjka nje). dipl. odgajatelj Stević, od odraslih. prikriveno (ponašanje neobičan i način nepoželjan koje zlje Emocionalno zrelo mi odrasli i za prvipogled dijete dovodimo školu u ljubomorom). kada rodi Primjerice, obitelji Na kraju p redškolskog će drugodijete starijepočeti navršenih šestomokriti noću sisati razdoblja (kod krevet, prst, godišnjaka) govorimo pojmu p a gristi nokte, odbijati hranu, emocionalne zrelosti školu. To čak i mucati.

Sve prikrivene konkretno znači da iza jedijete ljubomorne reakcije nesvjesne, ali sebe ostavilo burnu fazu predstavljaju jednu poruku složena Ljubomora emocija nestabilnih i često žudnje po pažnjom svojih najbližih prevrtljivih, Priznali mi odrasli to ili ne, osoba. okolinu neganapornih i zljeva i tako ljubomora nije rijetko Čuvstvo tivno Ono ljubomore prvi obojenih emocija. p ut kod prisutanosjećaj djece.javlja 18 mjeseci te dobi sada može više kontrolirati jer prije Američki A. Gesell (mopsiholog i suzdržati dijete osjeća suparništvo. da od gućnost samokontrole) je uočio ljubomora sastoji Između 3. i 4. od godine l jubomora nekoliko osnovnih poto naglih, nepromišljenih emocija, dostiže vrhunac zatim te svoj bilo fizičkih ili verbalnih stupaka bijes, strah, bol, potištenost, doba smanjuje, adolescencije i pa osjećaj (govornih). zabrinutost, sažaljenja ponovno (mladenačko doba) jasebi. prema Ljubomora je Šestogodišnjaci jošposjeduju najčešće prisutnaobiteljima određenu razinu snošljivosti dvoje djece,psiholozi smatrajuLjubavdjetetu frustracije najpotrebnije (osjećaji nezadovoljda češća i između je jača dviječuvstvo što znači da će stva), ustrajati dva sestre, nego kada pitanju školskom i onda kada brata.

Svako žudi učenju _ je baš i dijete Ljubavprema drugima znati će i zatim često nije z animljivo, čuvstvo kod male i pažnjom ljubavlju koje djece i vlastiti dolazi pravilno reagirati prema suparnički položaj razvija.

Majka je, postepeno kao i Budući boreći uspjeh neuspjeh. drugomdjetetu, njim prvi objekt dječje ljubavi, da naše od izuzetne važnosti oca, emocije pokretači pažnju majke, odgajatelja. tajje temelj dovode do emocionalno nezrelo i Situacije koje ljubo-jer dijete njemu gradi djelatnosti, sebe samoga, imati će školi i u povjerenje razvija dijete problema i odvažnosti pa to što će zato jednodijete jebolesno, osjećaj sigurnosti prvenstveno životnim teškoćama.

Radrugogubipažnju kojuje pred nedostajati motivacija (poticaj) zličite vrste i naklonosti naviklo; slabo će moći ljubavi učenje.

Nadalje, često i glasno uspoređivanje majčina, očeva, bratska, ljubavkontrolirati svojepostupkei baka i po djece inteligenciji, ljepoti, djedova, drugih rođaka,teško će podnositi školsku dii kumova i pa uspjehu ponašanju, dijete prijatelja Sve dovodi sciplinu. nabrojeno tim kojegubi usporedbamadoprinose pozitivnom razvoju i otvoreno pitanje druženje kod i vršnjacima iskazuje ljubomoru. emocija djeteta najbolji razredu takvom iskamože način koji djetetu ga Ljubomoru dijete uključuju ljudsku i će zivati dva različita načina: mogu vrlo dobro ga, pa rugati izbjegavati zajednicu.

Dijete i inotvoreno kako odrasla osoba prema djetetovo (neposredni samopouzdanje napad koja fizički ili školu biti teres neće ono drugo dijete riječima: njemuponaša poljuljani. voljeti zadirkiva-

Piše:

na

-

na

ne

svezu

s

se

u

samom

ono u

o

za

ove

su

onu

-

za

se

se

s

ne

se

se

a

se

su:

a

u

samom

ča.

u

s

na

a

-

u

su

u

mu

za

a

se

na

u

se

za

s

na

naravno

su

a

na

more

su

ove:

u

se

-

mu

na

-

za

-

sve

-

one

u

u

s

na

se

u

na

-

na

32

u

zna

se

-

za

Mljekarski

list

VAŠLIJEČNIK Kako

do

sigurne

hrane?

Kuhanje 1.

Kuhanje hrane

temeljito, tako da potpuno, temperatura ili zamrzivač što središtu barem 70 stuhladnjak jeprije dostigne Piše: dr. Ivo Belan kroz i da 2 moguće.

Toplina automobila, pnjeva najmanje minute, da ili hrane uništi većinu štetnih jednostavno nošenje bakterija koje već kroz sat uzrokovati hranom. mogu naokolo, jedan trovanje može hrane i 2. označeno povećati temperaturu Vrijeme kuhanja etiketi porast ili izneseno pospješiti broja bakterija. pakovanja skraćikući hrane u knjizi smije recepata Spremanje vati. održavati 1. treba Hladnjak 3. Sirova katkada sadrže baod 5 ili jaja temperaturistupnjeva niže, Ove kako bi baktekterije koje u zrokuju trovanje. ograničio porast ubiti mogu hrane. bakterije temeljitom rija koje uzrokuju kvarenje termičkom obradom 2. U (kuhanjem, cilju održavanja hladnjaka pečenjem). ga hladnim, nemojteprenatrpavati.

4. Hrana skuhali držati otvovrata koju Njegova nemojte treba treba biti renima što kasniju konzumaciju biti nego Hranjenje zadovoljdulje je potrebno. ohlađena što Čim i hrana stvo zato 3. jeprije moguće. zahtijeva posebnu Hladnjak usporuje, ohlađena unutar kako bi zivač čestih rast većine je (po mogućnosti brigu, izbjeglo njezino zaustavlja uzrokovano štetnim bakali ih Prema jednog sata), smjestiti ju hladnjak kvarenje bakterija, ubija. ilizamrzivač.

Nakon što hranu treba tome zaustaviti terijama. kupimo njihovo 5.

Skuhana hrana biti stalno da bi od hranu. smije potrebno je paziti širenje jedne drugu više od došlo do tom Ako nisu zamotani podgrijana jednog puta. eventualnog trovanja (ili smješteni istom hranom.

Od kad momenta sirovo iliodmrznuta hranom posude), Otrovanja do spremogu ju trgovini izabrali, hranom hrana, bakterijama zagaditi Simptome otrovanja i stanu hranu. manja njezinog možemo već unutar kuhanja, drugu osjetiti jednog što možemo i 4. biti toga puno postoji nakon ali čak i dana sata Jaja m oraju stavljena jela, pet boučiniti. hladnjak. kasnije.

Najčešći simptomi lovi i hrane Kuhinja Kupovanje želucu, povraćanje proljev.

1. opreza Ako bol ili Najvažnija mjera je 1. datum otisnut je jaka simptomi Kontrolirajte ruke vodi i sapunu oprati toploj označava do prolaze, potrebno jeposavjetovati proizvodu, koji hranom. prije rukovanja kada namirnica biti svojim liječnikom, posebno uporab- 2. ruke nakon ako ste trudnica ili Oprati nužde, Ne može starija osoba, ljena. izgleda kućnih kante ako radi diranja ljubimaca, i mirisa smatrati da hrana sidjetetu. je smeće itd.

Ako konzumirana do gurna. ili v aš nije Akovi liječnik posumnjate 3. Previti eventualne datuma ili ako da posjekotiima određenom smrznuta nije infekcija tog ili (ili ogrebotine kraste) treba hranom iz određene ili to (akoje pogodna), ju trgovine rukama. baciti. Etiketa takotome restorana, proizvodu informirajte 4. Cesto ili kuprati mijenjati đer sadrži Ako spremanju. nitarnog inspektora. upute ili Površinu hinjske krpe spužve. držimo tih uputa hrana možda Ako ste lagano o bolili, konzerve treba prije otvaranja neće “izdržati" niti do tog datuma. dosta tekućine i uzimajte obrisati vlažnom mirujte krpom.

2. “Bacite i dok da možete pogled" higijen-5. vodom i deterdženosjetite ske Toplom krutu hranu. čvrstu, ponovo uvjetetrgovini gdje kupujete. i tom jesti prati posuđe, jedaći pribor oštećena U dok od Izbjegavajte pakovanja.površinu povraelementa vrijeme patite kuhinjskog ili kući hrane radimo hranom. ćanja proljeva pripremajte Nošenje kojem hranu osobe.

Ako 1. Dobro i 6. Držite kućne druge ipak zamotajte odvojite ljubimce podaljemorate, onda dodatnu svaki komad i od hrane i posvetite sirovog perad, posuđa. ruku. tako da oni doći kontakt 7. Otvorena i prosuta brigu pranju mogu pakovanja biti skuhranom. hrana mogu i Jajatrebaju temeljito drugom privući muhe, dok stvrdnu i 2. sirovu i šire prenose hana, Odvojeno zamotajte miševe, koji bakterije. i hranu od već Treba odmah hraprosutu bjelanjak žutanjak. spremljene počistiti Bilo već skuhana i jelo. koja kupljena 3. Ohlađenu ili smrznutu naknadno ohlađena hranu 8. Ne isti nož ili hrana ili uporabljavati pečedasku domesa, ponovo nastojte zadnju. rezanje piletina, moraju kupiti sirovog 4. Ohlađenu ili smrznutu hranu i bro ih kuhane hrane svježeg povrća. podgrijati.

Nemojte jesti Stavite ih između tih hladne.

H zamotajte zajedno. ju Operite radnji. biti

mora

u

ure-

samo

na

u

ne

se

na

se

se

smo

a

za

zamr-

se

u

ne

se

ne

ne

na

u

meso

smo

u

u

u

moramo

su

u

ne

u

na

s

se

mora

se

na

sa

osnovu

za

se

o

veze

ne

s

na

za

na

o

sa-

o

se

ne

samo

na

sve

ne

u

na

ne

s

za

mesa

ne

u

sa

mrave

sve

one

se

ne

za

nu.

za

na

se

u

Mljekarski list

I3,

HR

N

CVIJEĆE Preostale

ljeto

Rascvjetano

na

oblikujte

grane

ore-

zivanjem. će Češćim orezivanjem fuksija i stvarati će veći biti broj bujnija cvjetova.

balkonu

položajima uspješno Piše: dipl. ing. dekorativnih mogu uzgajati biljke Viseće posude c vjetne će listova, bršljana koji poput kada cvatu balkonu Ponekad preLjetoje vrijeme živi zid. Uredno stvoriti zeleni je osim vrste, malo mnoge cvjetne koje oblikovan također mjesta smještaj biljaka, ligustrum možemo vrlo vrtu, uspješno biti ukras balkomože raspolaganju prikladan balkonima.

Ovom visećim U uzgajati šimšira i Tu vrste posudama stropovi. još poput nekoliko donosimo = mnoge prilikom mogu uzgajati cvjetne patuljaste crnogorice. iskoristiti kako što vrste, savjeta bolje begonija, gomoljastih poput balkonski i neke visećih prostor. fuksija petunija, Fuksija kugla Ove vodenike. vrste biljke listovi u Šareni Ukoliko imate sjeni sjenovitim isključivo fuksiju loncu,uzgajaju Za da ili možete oblikovati raste mjestima. uspješan uzgoj je Istočni, zapadni sjeverni dnevno oko im određenih vrsta pola posvetite kugle.

G rmolikoj b iljci položajiuzgoj poput i ostaodrežite sata, grane prihranjivanje zalijevanje, poželjni zbog manje bilja postrane i ocvalih dnevnih i vite samo visine razlike između jednu, uklanjanje cvjetova. centralnu, svjetla, 20 do 30 noćnih neznatne. temperatura Darko

Na

Kantoci

ovim

se

na

u

za

no

na

na.

nam

su

na

su

se

-

se

na

u

za

za

sve

su

a

cm.

su

VAŠ VRT Podsjetnik

na

ljetne

vizirati: u veću

radove

posudu ulijte vodu

umočite

traku

nju tkanine Drugikraj loncu.

Za zemlju i

u

tkanine.

utaknite

u

zalijevanje godišnjih Piše: dipl. ing. iskoristiti bočice od možete kada obično putovanja, bočicu i vodu sokova. bi Iako kamo Uspite biljem. postoji načinite malu Na nekoliko možemo naići je. začepite čepu rješenja, i utaknite Svaka rupu zemlju. izvjesne probleme. je tako ododlaska pa biljka drugačija, godišnji Prije može izdržati i 15 dana severija biljke premjestitesjedok fikus i filadendron bez ali ih novito vode, mjesto, nemojte tako mraku. mogu dugo podnijeti. ostavljati bi bilo da Najbolje brigu bilju Ukoliko prepustite I PROZORI TERASE BALKONI, tada mjesec.mate prikladnu Lipanj je prviljetni osobu, 20 sati i 21. kada balkoni i odsustva Ljeto počinje lipnja jeperiod vrijeme vašeg osigurajteLjeto ima 50 minuta.

Iako različitih krase terase Možete poslova cvjetovi bilju dovoljno vlage. dobro veličina.

Kako bi takvo i staviti kadu i nego u je manje proljeće, bilje biljke njoj boja bi iste kako redovito ostaviti nešto vode. ga podsjetiti potrebno je Drugoje cvalo, što vrućina i dva bilje uspijevalo bolje. ljetnih rješenje uporabanapravica zalijevati, dnevno. automatsko Zalijevanje zalijevanje koje puta BILJE CVIJEĆEI UKRASNO nakon i što nabaviti mogu uveče, svakoj boljojobavlja lonac malo ohladi. kada niste Ako biljkom Ljetoje razdoblje je trgovini. spremni taj ni ali dodatni možete cvijeće vjerojatno najljepše, trošak, impro-Danjunemojte pomišljati Darko

Kantoci

bliži se

i

odmora

sezona

ne

u

znamo

u

s

u

na

san-

na

na

mor

ne

u

o

ne-

znancu.

za

u

sve

u

se

na

u

nam

a za

za

se

se

u

u

za

se

zoru

s

na

Mljekarski list

35

AŠ

VT

PENJAČICE zalijevanje. cvjetove i božure. redovito redovito biljkama perunike uklanjajte. dijeljenjem Grmlje je potrebno Redovito do dva Ljetiprihranjujte provodite prihranjizalijevati, jednom puta cvatu u jesen. ali obilno. Pokošenu travu trajnice koje vanje.

Ljetitjedno, trakao sijemo maćuhice, potočnice, možete staviti oko grmlja, KAMENJARE i malč. tinčice, šebojdrugo dvogodišnje Osnovni tokom U i kolovozu cvijeće. možete posao ljeta srpnju korova i razmnožiti zelenim reznigrmove kamenjari jeplijevljenje i koReznice režite i zalijevanje.

Tijekom srpnja RUŽIČNJAK ujutro lovoza možete rasaditi odmah ih stavite perunike I ukorjenjaosnovni posao rizoma.

Gladiolama i ružičnjaku je podjelom vanje i Ocvale plijevljenje zalijevanje. podrugimkrupnimtrajnicama obvezno redovito stavite POVRTNJAK cvjetove režite, potporanj. i uklanjajte divlje izboje.

Ljeti Ljeti već možete uživati ruže LJETNICE I TRAJNICE pa pratite napada pepelnica, i vrta. U svoga plodovima srpnju zdravstveno ruža. Želite li stanje U cvatu. kolovozu vezati i Trajnice bujnom potrebno j e ruže ubrati režite ih vazu, raskoši stiže beru i cvjetnoj jedva pincirati rajčice, prvi iliuvečer. ujutro ukloniti ocvale to dozreli Ostali cvjetove, je plodovi. poslovi važna Na će način i mjera njege. taj plijevljenje, zalijevanje prihraI ŽIVICE TRAVNJACI svega bilje prije izgledati ljepše, njivanje. će duže i i cvatnja trajati biljka Nastavlja sjetva; sije velikih vrućina Ljeti uslijed neće stvamrkva zimsku nepotrebno iscrpljivativoda vrlo brzo potrošnju, iz ispari tla, kasna rotkvica i korabica. rajući sjeme. hune, stalno žedan. Dnevno travnjak je I i možete cvatu Sadi i kasni salata i trajnice lijepo kelj, kupus, treba oko 5 litara vode ih rezati i važno vazu, je njih poriluk. kvadratni. metar Uz zalijevanje i Dobro i osnovni plijeviti zalijevati. je Ljeti je povrtnjaku i svakih sedam obavlja košnja odlaska Kako više posao cvijetnjak isplijeviti prije zalijevanje. ostavite travu dana, pokošenu odmor biste nakon tlu stvara godišnji jer zalijeva, pokorica travnjaku. zateći vrtu redovito pa povratka mogli jepotrebno okopareže prema tla Živica džunglu. potrebi vanje povrtnjaku. m Ocvale

U

na

kolovozu

možete

rasaditi

samo

GRMLJE

I

one

na

cama.

na

u

a

u

su

u

za

rano

se

a

se

a

su

se

se

se

za

ma-

a

se

mu

za

na

no

u

se

se

a

na

na

se

na

u

se

Vaš

u

agrometeorolog "Nema ljetado Svetoga Petra" mr.

Dražen

Kaučić

"ZO-NA

u

SESVETE, Bjelovarska Lipanj je redoslijedu najtoplijih mjeseci godini.

Zagrebu je od kolovoza od 1.9 Celsiusovih 1.2, tel.

01/2002lipanj hladniji srpnja ističe po danima.

Od 19. do 25. stupnjeva.

Ovaj mjesec najduljim lipnja 142 REZERVNI Tih dana dani noći traje ljetna suncostaja. najdulji, najkraće. dana i velike visine Sunca DIJELOVI ZA: pa Posljedica dugih podnevne jetoplo vrijeme, maksimalna zraka može narasti do 37.2, temperatura kosilice muzilice utovarne Osijeku do 37.6 Celsiusovih Izrazito Zagrebu za stupnjeva (1950. godina). jetoplo prikolice prikolice gnoj Pučka izreka: "Nema do Petra" krajem mjeseca. ljetaSvetoga (29. lipnja) cisterne prskalice plugove to i potvrđuje. lanjurače drljače sijačice Ukoliko i obilna kiša otežava pa ovog česta, tijekom mjeseca i balirke prevrtače sijena kosidbu i kontinentalnim sušenje sijena, nemojmo ljutiti.

Lipanj je berače i kukuruza Hrvatske kombajne kiša krajevima najkišniji mjesecgodini.

Primjerice, Osijeku klinasto le13 dana, dok kotrljajući remenje, ovog mjeseca padaprosječno tijekom prosječne ukupno i semerinzi lanci i količine oborina iznose čak 101 ovog mjeseca žaji galovi izmjerene lanaca kardalako trećine službenom smatra spojnice galovih dvije lipnja pripadaju proljeću, nii kardana Astronomski 21.

20 sati i 50 za dijelovi pojilice ljetnim mjesecom. jepočetak ljeta lipnja dok prema odrednicama stoku i stoza oprema minuta, pučkim počinjespomendan pribor Ivana čarstvo i (24. lipnja). mljekarstvo treći u

U

u

za

a

75

za

se

su

a

u

a

u

e

e

e

e

e

e

e

e

e

e

nam

*

se

e

u

e

u

u

e

mm.

on

e

se

e

u

ono

36

na

sv.

e

Mljekarski

list

8

e sinox

vas

proizvodnju za

poduzeće

prehrambenu za

opreme

rm"

i kemijsku Donja

industriju

Stubica

proizvodnja prehrambenu i kemijsku industriju izrada cisterni nehrđajućih (izoliranih, volumena od 500 do neizoliranih) za

opreme

50.000

litara

izrada

duplikatora od

litara

servis i nabava

50 do

100.000

pumpi mlijeko tipa ALFA LAVAL iAPV Pasilac izrada od 100 do 12.000 laktofriza litara (servisiranje) izrada armatura nehrđajućih turbine (Tprofili, priključci, spojnice, slavine za za pranje, uzorke, redukcije, koljena) montažanehrđajućih cijevovoda za

mliječnih servisiranje pumpi, pakerica, ipasterizatora separatora za izrada nehrđajućih kontejnera voćnepasteikoncentrate za izrada nehrđajućih autocisterni prijevoz prehrambenih proizvoda izrada kada(schulenburg) sirnih volumenaod 1.000do 5.000litara za izrada opreme minimljekare za izrada opreme pivovare za farmaceutsku izrada opreme industriju izrada mjernih posuda(etanola) od 3 do 1.000litara za izrada industriju papira opreme REFERENCE: “SIRELA" “VINDIJA" d:d. Varaždin “DUKAT" “MLJEKARA" Bjelovar Zagreb Zadar “MLJEKARA SPLIT" Pula “DOMIL" “KOKA" Županja “MLJEKARA' Varaždin MLJEKARA “ZIM" Zenica “MLJEKARA “KARLOVAČKA PIVOVARA" “ANTUN BOHNEC" SARAJEVO" “MLJEKARA MOSTAR" Stubica “ETOL' IPK “DONA"Gornja Celje Osijek “KARBON" Zagreb

*

*

*

e

e

e

e

e

e

e

E

Vass1n0x ==

e

e

e

.

e

e

e

e

e

49240 DONJA STUBICA, Matenačkabb, CROATIA tel.: 287-366 tel/fax: (049) 287(049) 287- 287368; 377, 375,

e

Probiotik GiZD

Vindija funkcionalni je light(lagani) jogurt, s nedavno otkrivenom kulturom mikroorganizama BBL kojaje ispitanau istraživačkocentru Morinaga (Japan). razvojnom Po okusu i učinku izvanje konkurencije.

Za odrasle idjecu,prisvakodnevnoj konzumaciji,ima zdravstveniučinak: Stanje

Djelovanje imunitet pospješuje metabolizam potiče osteoporozu ublažava peristaltikupojačava florucrijeva obnavlja _ smanjuje m— tilostmoe —

—

—

QALITEZ,

_

_

Kakva

snaga

u

tako

malo

Vindija

grama!