Mljekarski list 4-1999

Mlj "0661

FE:

"ENVAVH.

o

< =

4

VZ

IAXXX pod VAIIO:

1)

ni

M

i

BioAktiva

senzacije

niskokaloričnih

Linija nova

okusa.

BioAktiv

jogurta

užitak

Voćni

uz

okus

s

bogatija je još

LGG-om

jagode svježe

i marelice-breskve

zadovoljit ukuse,najprihvaćeniji svjetski probiotik će

će Vas

sve

dva

za

LGG

a

učinit

zdravijima otpornijima. jamčenajnovija istraživanja i

i

diljem koji potvrdili svijeta

znanstvenici

su

probiotički

dodatak

Dukatovi

To

BioAktiv

hrani

s

dokazanim

proizvodi

s LGG-om

LGG

kao

učinkom

na

najdjelotvorniji ljudsko zdravlje.

bioterapeutsko su

kojim počinje zdravlje cijelog organizma, jer

samo

sredstvo

s

prijateljska

mikroflora

omogućit pravilno funkcioniranje probave. će

Dolasku

novog

tisućljeća

nazdravite

BioAktiv

jogurtima

s LGG-om!

od Oumonajbolje prizode

TRAVANJ,

Mlijekarskilist

ISSN

99.

0351-9104

Štafa

Dr. sc.Zvonimir Str. 2-5

Proizvodnjakrme

u

slijeduna obiteljskomgospodarstvu

Stjepan hranidbi krava Feldhofer

Dr. sc.

Str. 7-9

Ovisnost reprodukcije o

visokojproizvodnjimlijeka i

Dr. Stjepan Banožić

Str. 11-12

sc.

—

Str. 12-14

na

ij:

ako

5

Str. 14-18

dr. Ivo Belan

dipl.ing. Stjepan Brlek dr. Stjepan dr. Zoran Grgić

Tehničko-ekonomska

Feldhofer 3

Stn21 Glavni lodgovorniuradnik: dipl.

Juraj Čičmak j

ing.

1998.

u

o

mlijeka u Međimurju Ks

o

I

Stjepan Keglević,dipl.ing.

Volarić

čovječanstva

Kronika

urednica:

BENA

Stjepan Keglević,dipl.ing. >

Božičević

ing. Mirna

godini

ing.

Pustakovca značajan Borović iz proizvođač Obitelj Donjeg

Str. 22-24 Tehnička

gospodarstvu Petar Bosnić

Stjepan Brlek,dipl.

Redaktorica: dipl.ing. Vera

obiteljskom

Sirela d.d. Bjelovarsmanjilaemisiju otpadnih voda

Str. 20

£

u

Damir Brlek, Zvonimir Markovac

Mr.

a

e

1 Sirele

otkup mlijeka Dukata

Rekordan

Jakopović

diling.

Kantoci Darko dipl.ing.

Keglević Stjepan Štafa prof.dr. Zvonimir

obilježja uzgoja koza

Dr. sc.

Stn19

|

dr. Ivan

Ozljede Banožić Dr. Stjepan Biotermičko gnoja raskuživanje dr.

Ivan Jakopović vlastitom stadu Oplodnja goveda one preže tijekomporoda

Str. 10-11

Moliški Hrvati

Str. 24-25

Lektorica: Čičmak Katarina-Zrinka ,

KZŽ

Stjepan

Crteži: dipl.ing. Nikola

Božičević

i izdavač:

Hrvatska

KEM

zehreb

Natpis kneza

Str. 26

Vlasnik

Str.26-27.

mljekarska o udruga, deoskta ma

Zrinjka

Darko

Kantoci, dipl.ing.

MRA

Razmnožavanje bilja sjemenom

$

Uprava i uredništvo: Zagreb, llica31/11

i

Darko Da

Str. 29-30

tel.:01/ 424-420

Mutimira

Keglevićodgajatelj zečića uskrsnog U očekivanju Stević

dipl.

Str. 28

4812-410

Kantoci, dipl.ing.

Pajo

cvijećeljepše bude

Dr. vo

i

Po

Keglević,

dipl.ing.

Zdravo

Stn32

življenjevodič

za

Belan

starije ljude

Cijena: 4,50 kn Grafička Orbis

Str. 35

priprema

i tisak:

Radost

Kroutil iz Hercegovca

:

:

d.d., llica 65, Zagreb

u

obitelji Dragice i Drage

:

Str.36

in

memoriam

POSTOVANIMCITAOCIMA ŽELIMO

SRETAN

I BLAGOSLOVLJEN

USKRS! UREDNIŠTVO

Mljekarski list

KRMNE

KULTURE

Proizvodnja

u

krme

proizvedene pokao ili sijeno (ljeti) spremaju siliraju (proljeće, jesen).

Viškovi

slijedu

krme

se

obiteljskom

na

gospodarstvu

mogutipproizvodnje će jeorganizirati uvjetima gdje nekim kultivarima postižu bolji Piše: dr. sc. Zvonimir Štafa rezultati ako površinenapasivanje uglavili izvršena siju smjesama, grupirane gdje j e koriste jer smjese bolje tlo, svjetlo arundacija. i brže Na mogu gohranjiva.

Smjese obiteljskog površinama Na vratiti istu širi treba travnjacima jemoguće popovršinu.

Imaju spodarstva proizvoditi areal Sastav hranu trebitu ganizirati proizvodnju različitog uzgajanja. smjesa je samozadovoljeali i lakše viškove intenziteta, korištenja.

Najproza prilagoditi tehnologiji njegospodarstva, niža razina intenziteta i One tržište. zajedizvodnje korištenja. nički ili To je izmjenički pašnjaci. manje osjetljive utjecaje klime, Da bi navedeni ekstenzivan bez cilj, postigao bolesti i štetnike. Pri tip proizvodnje korištenju treba intenili malim raspoložive površine obično ulaganja ulaganjima. smjesa manji gubici zivno i racionalno koristiti čistih Tajtipproizvodnje nego mogućeje pri korištenju kultura, način govelike tamo koji jenajprikladniji naročito ako kao organizirati gdje spremaju veliki Tome ilibrdsko sladoprinossijeno spodarstvo. ili površine (Posavina) siliraju.

Smjesama je i znanost novih bo Ekstenkreiranjem daje lakše izbalansirati obroke naseljeno područje. prema i kultivara zivni obično rodnijih kvalitetnijih intenzitetu stočarske zajednički pašnjaci i potrebama i različitim bez pregona, dok sjetvu uporabu određenu i vrstu paizmjenički proizvodnje ali i novih mali uvjetima, iznalaženju kategoriju stoke i visinu pregona šnjaci imaju broj (2 proizi do Na takvim ekstenzivnim rješenja proizvodnji korištenju 4). vodnje. kultivara i raste velik površina, njihovih pašnjacima broj b iljnih Budući da novih tehte teritoriju iz različitih vrlo vrsta smjesa,iznalaženju porodica, Hrvatske vrlo različitiklimatski i i korištei različite kakvoće nologijaproizvodnji prirasta, koje edafski krmuvjetiproizvodnju takvom načinu nju. prilagodile nih kultura konfiguTako korišten Novi kultivari i iskorištavanja. paš(sorte hibridi), i bonitetnu raciju, tip vrijednost ima malo njak odmor, ali i uređenost prilagođeni uzgajanje tla, određenih tabli stoka selektivno određenim i različitim jer napasuje uvjetima (odvodnja, navodnjavanje), dok vrste, rokovima te kvalitetnije grube, korištenju sjetve, ličitim mogu orgapodručjima dlakave i vrste različite načine odtvrde, bodljama, koji najbolje nizirati uglavnom tri tipa p roizkao i ruba i okusa te i gorke, oštrog krme govaraju uvjetima opremljenosti u vodnje slijedu: i Neki od novih škodljive, (nepoželjne ostavlja gospodarstva.

1. krme kultivara interProizvodnja prirovrste). prilagođeni dnim između kultravnjacima (napasivanje, polaciju dvije glavne selektivnim Takvim napasivaviše ture i košnja) korištenje načina, te vrste nepoželjne njem ovisno i Kombinirani 2. i šire opremljenosti potrebatano tip proizvodnje razvijaju pašnjaku krme i oranicama gospodarstva. i način travnjacima taj smanjuju produktivnu voluminozne Za 3. krme površinu, jerpovršina koju proizvodnju Proizvodnja u slijedu vrste krme neki novi kultivari oranicama zaposjele nepoželjne je prilan aseljenim gušće Zato i dužini kulture mogu praktički izgubljena. gođeni korištenja; područjima (dvije godištakvim različitim rokovima gubici travnjacima sijati nje) veliki i iznose od 35 do 45% od i različitim kombinacisjetve 1. krme Proizvodnja travnjabrutto često i prinosa jamakultura, smjesa-cima ali vrlo je najprikladniji, i različitim intenzitetima ma, Tako korišteni oblik krme pašnjaci zahtjevan proizvodnje i proizvodnje korištenja. do dva gućuju opterećenje jednog kontinuitetu, jer organizira Neki hekod od ranog do kasno po pa uvjetna goveda jednom interpoliranih usjeva proljeća taru. dok siju čistoj kulturi, jesen pregonskim napasivanjem.

Ovakav

u

su

se

u

za

nom

se

or-

na

za

a

su

su

na

se

s

su

na

za

su

se

za

su

u

za

u

su

na

u

za

su

vezano

su

za

se

na

vremena

u

za

sa-

u

u

raz-

mo

na

se

s

su

za

na

za

na

nesme-

o

se

ma

na

na

na

na

su

u

su

su

se

na

u

u

na

a

mase.

u

u

omo-

u

se

u

se

2

u

se

s

Mljekarski

list

SMJESA

mlijeku čtvari u

Vobičajene 1

hrane

Biteta kolostruma

vitalnosi otprnost Zdrave Zafovijne životinje ' KB) rouoPaesapa teladi

i

>

2

10020

Zagreb, Remetinečka

Tel. centrala: 6552 TVORNICA Tel.: 777-045,

77,

333, nutricionist, sl.:6550

STOČNE HRVATSKA

399

HRVATSKI LE!

VAC

HRANE -

CROATIA

KRMNE

KULTURE

OOO

dozom dušika Takvi patakve je paše travnjaka (KAN). tijekom vegetacije, pašnjado 40 do 80 ke treba 60 do 150 jednako istovjetan prinos1,6 šnjaci gnoje kg gnojiti kg/ha zobi. Takvi ekstenzivni t fosfora i oko 80 Na dušika do 550 2,5 kg/ha kalija.

(220 kg/ha KANtakvim masi i iza turnusa pašnjaci najprikladniji uzgoj pašnjacima gubici proljeće svakog a) i i eventualno iznose od 30 do 50% od odnosno nakon držanje podmlatka proiz-napasivanja, zasušene krave vedene Iskoristiva ke U svakom turnusu košnje. prije takvom tratina 22 do 30 stara pašnjaku jednakovrijedkorištenja je Dobri pregonski pašnjaci zobi do ako ako jeprinosu 2,0 4,2 dana, napasuje, razlinajčešće ograđeni pašnjaci takvim t/ha. Na kosi oko 30 35 dana. Intenzivno pašnjacima intenziteta Oni čitog korištenja. dio korišten nakon proguće je površine tijekom pašnjak pravilu od pašnjaci koji udaljeniji staje koristiti i odnosno dva turnusa kosi ljeća sijeno, napasivanja floslabije produktivnosti, lošijeg silažu i (proljeće, jesen). sijeno ljeti, proljeće jesen tlu sustava, rističkog manje Intenzivni kosi i pašnjaka pravilu uređenom ili pašnjaci kojima povrnagnutim silira. stoka boravi 2 do 3 mladu prosjeku šinama, prikladni dana 8 do 16 preGubici 4 do 8 preobično podijeljeni prirastu tog stoku, imaju Na takvim intenziteta Na gona. stoka pašnjacima gona. tijekorištenja pašnjaka jednompregonu kom 0d25 do 30%. Na boravi 4 do 8 dana. Takvi vegetacije moguće je pašnjaku takvog optepregoni 1200 do 1500 žive intenziteta 700 rećenje mogu kg korištenja prinos paše podnijeti opterećenje stoke do zobi do 1000 stoke.

(2,2 3,0uvjetnaistovjetan je prinosu kg Tijekom do t/ha. takve treba grla).

4,16 7,5 vegetacije pregone oko 60 Takvi ingnojiti godišnje kg/ha pašnjaci pravilu Najbolje je početi napasivati dušika tenzivno fosforom 60 do 100 tratinu kada masla(220 kg/ha_KANgnoje pašnjaku nakon i 80 do 150 čak ulazi to Pašnjak prihranjuje kg/hakalijem kg/ha. a). cvatnju, je turnusa niskom Da bi nizinskom dekakog korištenja osigurao potreban prirast području zadnja Prinos

takvih

u

se

s

s

zrna

su

za

na

u

sva-

za

muzare.

mase.

masa

na

su

na

zrna

se

mo-

a

se

-

u

su

za

se

za

a

za

u

na

masa

na

na

su

s

se

u

u

za

su

u

na

mase

su

s

mase

mase

zrna

s

se

u

na

se

sva-

u

a

u

se

Loret

SJEMENARNA

don

Zagreb, Trgkralja tel.: 43 21 48 19 265 (01) 43, fax: 43 18 03 (01) Tomislava

VINKOVCI, Kralja tel.: 33 23 92 (032) tel. i fax: 31 65 84 (032) PJ.

Zvonimira

80

SKLADIŠTEVELIKA GORICA Tomislava 9 Trgkralja tel. ifax: 72 20 65 (01)

19

PROIZVODIMO,DORAĐUJEMO, NA VELIKO I MALO sjeme:

IZVOZIMO

I UVOZIMO

TE

PRODAJEMO

stočni a osobito travne i ratarskog, krmnog industrijskog bilja, kelj, djetelinsko smjese, trave, sudansku stočnu ozimnu i i crvenu, stočni travu, mrkvu, grašak, grahoricu jaru, švedsku bijelu lucernu i te trave za ukrasne tratine i terene. djetelinu, inkarnatku, smiljkitu, športske Zatim

najširi sjemena povrća, cvijeća začinskog bilja.

Vrtne

alate i

izbor

i

zaštitna

sredstva.

adresi na može veleprodaji gornjoj Hrvatske. širom apotekama Sve

se

to

ZET

4

dobiti

u

/21

iliu

PRVIH

vlastitoj maloprodaji poljoprivrednim i

II TA

= 21

Mljekarski list

HRANIDBA

reprodukcije

Ovisnost visokoj

proizvodnji

hranidbi

krava

moraju ograničavati ili krave bez krmiva ostavljati hranidbenih nekih sastodrugih iz krmiva. jaka krepkih hranidbi visoko U mliječnih krava često zadovoljavaju voluminozna

o mlijeka

i

ne

iliuskra-

osnovna

krmiva

sa

sirovom

kninom

i često

su

krmni

vla-

obroci

plod život, odgađa neuravnoteženi hranidbenim Piše: Stjepan prekida razvoj ćujeoplodnju, biti uzrok što može stojcima, i dovodi do (gravidnost) ploda (acidoze, probavnim oboljenjima Željasvakoggospodarstva ili slabe teladi. pobačaja rađanja i boimati atonije proljevi sl.), buraga, proizvodnji je govedarskoj Teškoće hranidbi krava obzitvari lestima mliviše će davati što krave (acetoizmjene koje organizma potrebe Kao i svake i će ketoze). pokazatelj nemije godine kod krava visoke često jeka koje staju i neutravnotežene hranidbe tedovito dobro oteliti. Redovito je 30 1 ako mliječnosti, preko daju bezmasne niži vridohodak postotak masti, u lenje je dan. ograRazlog j e mlijeka suhe tvari i da od teleta već i mlijeku bjelančevina uvjet ničeni suhe jednosti (3 kg kapacitet buraga krava Međukrave više mnogo mlijeka. koje d aju težidobije mlijeka. tvari krmiva/100 kgtjelesne krmnim Sirova vlaknina_u visoka krava često kravama mliječnost tim, ne), zbogčega zadokrava može obrocima reprodukcijom, davati više je suprotnosti proizvodnju mlijeka ako krave krave visoko voljavati dobivaju najkrmiva mliječne jer krepkih (koncentrata).

5 do 7 mnogo manje kg sijena/dan i održaslabije plodne. Krave slučajeva preživači kvalitetnih vrste krmiva, druge rada i buraga probavnogkao vanje silažu. primjerice Opće potrebe krava, dobivati određesustava moraju i mliječnost Sijeno značajno smanjuje reprodukcija količinu voluminoznih krmiva hranidbenu i Krave vrijednost sadrže veći sirove getsku proizvodnji visokoj koja postotak krmnih troše probavljivost obroka, jer znači krvlaknine što mnogo hranjivih mlijeka (celuloze), oko 25ovisno kakvoći sadrži tvari sintezu i niže miva mlijeka, mliječne probavljivosti 30% sirove vlaknine ili oko slabije i laktoze. time hranidbene Već 0,45 masti,bjelančevina vrijednosti. iznosi krmiva dobivati i može h.j./kg.

Probavljivost sijena Stogamoraju nedostajati energetskih da oko potvari kao: sadrže vi55koja hranjive bjelančevinastih sastojaka krmnih 75% krmiva soku i sintezu mliprobavljivosti stigne 65%, (ugljikohidra- proizvodnju energetska obroka visoku pomliječnost to te, škrob i šećere), bjelančevine izgradnju ploda,trebno jeka, i amineke i je sijeno druga (posebice esencijalne plodnost reprodukciju. dodavati žitarice krmiva ovih oko 30 1 nokiseline), glavnih Naime, proizvodnju pored islična određenu i kolidobivrstu krave i maju krepka krmiva, koja sastojaka mlijeka/dan moraju tvari oko činu sadrže sirove vlaknine krmiva vati probavljivost organske (celuloze), koja i hranidbenu 80-90% i slične mikrooko vitamine hranidbenu energetsku minerale, getsku vrijednost vitaminski 25 i 2.100 h.j./kg. vrijednost 1,0g sastojke (mineralno probavlji20, hj. hranidbenu Krmiva vih hranidbenom i maju 1,3 koja premiks). bjelančevina i oko 18% Slično i kravama više, vrijednost 1,0h.j./kg reproje obroku,ukupnonajmanje krmivima.

U sirove vlaknine.

Prema nakon tome nazivajukrepkim dukciji koje oplodnje jajeta i krmiva i krepka ubrajaju probavljivosti (ovuluma)morajuizgraditiukupnikoeficijent hranidbene sirovine sadrže tako krmnih obroka maternici teleta do nositi koje sastavljenih plod doveći iznosi oko tom težine oko 40 bjelančevina, postotak 75%, pri moraju kg, im i neke bitne iznad 30 1 i trošiti hranidbene (esendaju mlijeka/ sastojke proizvodnju vitamindan procijalne) aminokiseline, potrebna je ukupna proizvodnju mlijeka.

Stoga prirododaci i slične krmiva iznad ili sko mineralni 75% da većini djebavljivost slučajeva, zbog latne tvari. hranidbena dostatka nekih tvari energetska vrijednost hranjivih većih sirovom oko kod To znači da i da kraZbog potreba 1,0 h.j./kg. organizmu nemogućnosti obroke krava krmne 301 novi donesu vlakninom, preko mlijeka/dan svijet mliječnosti ispravno i novi

Feldhofer

dr. sc.

sa-

s

u

u

rom

re-

se

ne

na-

na

samo

na

u

se

mora

se

za

se

s

u

u

su

uz

za

su

uz

ener-

nu

u

o

za

sve

za

a

za

za

uz

se

a

samo

uz

a

osnovna

za

ener-

u

s

s

u

se

se

u

samo

a

a

a

za

se

za

ne-

u

u

za

se

ve

na

list

Mljekarski

u

I

IIRANIDD

VO

SAP

O

PK

OO

Pe

mogućeje prije najviše telenja.

Suhostaj je ecetonemije, “mliječnu groznii krmiva/dan i krava 12,0- kgkrepkih telenje puerperij (dvamjesecacu") povećava mliječnost količinu iza U (uz dovoljnu sijena). telenja) najkritičnije 14,0 razdoblje poslije telenja. tom naći svi hranidbeni životu krava. već do krmni obroci krava moraju Stoga Općenito krave biti sadržavati sastojci kojinedostaju osnovnojsuhostaja moraju suhostaju moraju 0,7kravama ni suhe 10-11% krmi, potrebni dobrojrasplodnoj kondiciji,0,8hj./kg tvari, i debele ni što treba i sirovih do visokoj proizvodnji mlijeka mršave, dalje bjelančevina,0,6% do sačuvati. fosfora i produkciji. telenja kalcija, najmanje 0,35% Obzirom hranidbene Krave_ne dva po0,15%natrija.

Posljednjamjeseca gravidsmiju trebe krava visokom nosti to proizvod- plod(fetus) oskudjevati fosforu, jer najintenzivnije i uzimože biti vime uzrok raste, ponjommlijekamogućnošću zaostajanju odmoriti, količine krmiva krave nakon manjaograničene (Retentio morajupripremiti steljice telenja suhe tvari i Hranid(najviše 3,0- kg telenje secundinarum). laktaciju. težine Krave bene krava to dobivati tom krmiva/100 3,5kg tjelesne potrebe moraju još vrlo teško oko vrlo vitamina krava) je sastavljati razdoblju velike, zbog 50,000i.j. krmne obroke visoko veličine i vitamina D i produktivplodapritiskaburag A, 5,000100,000 i.j. nih će 260-390 vitamina da krave mg krava, koji zadovoljavati nedostaje E/dan.

6,000 prostora biološke i fiziološke Kravama od veću količinu krmiva. potrebeuzimaju kojih očekuje krava i visoku Krmni visoka obroci krava dobro davati proplodnost mliječnost je moraju Tu 2 do 3 oko 6 suhe izvodnju mlijeka. pred- smanjiti tjedna prije telenja g 1,5- kg nosti krave dobro tvari težine kojeimaju niacina/dan. krmiva/100 kgtjelesne 1,8 i Kraće 10-12 suhe tvari krrazvijeni buragmikroorganizme (ukupno vrijeme kg prijetelenja veću treba krave kolimogu buragu, koje pojesti miva/dan). privremeno Stoga smanjiti moraju količinu voluminoznih i čine i fosfora količini krmnim dobivati krmiva, dovoljnoj kalcija (da krmiva što će voluminozna mogu p o manjekrepkih (sa uzimaju volji) obrocima, povećati osjetsvim hranidbenim krmiva lakše ovih i sastojcima) probavljivosti boljeljivost boljuresorpciju sačuvati dobru i visoku minerala hranidbene i plodnost vrijednosti crijevuutjecati (zelena U krmiva i vrlo dobro pareze proizvodnju mlijeka. protivsijeno rjeđupojavuporođajne visoka će travne mliječnostpotis-djetelinsko smjese). (“mliječne groznice"). kivati i Silažu treba davati što smanjivati plodnost krava, i manje, Telenje puerperij i života oko 10-15 i to pa utjecatiskraćenje kg/dan, poPriprema telenje krava ako kvalitetna i proizvodnji. četi tri je prekisela. samog tjedna prije telenja.

Uz i dobru hranidbu krmiva treba davati Kravama pravilnu krmnom obroku Krepka zaboraviti da već kooko 5 smije i trave ilikuvelikoj količini, daje kgsijena dobru krava visokom ličini plodnost 0,5%tjelesne krava,kuruznu silažu vrlo dobre kakvovrlo što iznosi oko 3-4 dan. će proizvodnjom što će davati i mlijeka kg/ (do sitosti), i tehnološki i čajni uvjeti smještaja Kravama Kravama niže mlisuhostajupašu poslije telenja. i načina zelena davati podržanja krava, treba davati blagi krmiva, dovoljno je ječnosti prije telenja zaštita od suvišnih 1-2 i krmiva i stupak 1-2 to kgkrepkih krmiva/dan, krepka kg/dan, zdravstveno ali treba mineralni kravama od mirivanja (stresa), viša pripaziti kojih očekuje i pravovremeno sastav viši 2-4 stanje liječenje krmiva, posebice mliječnost kg/dan. bolesnih krava. Krave vrlo i magnePravilo da krave 3 sadržaj fosfora, natrija je posljednja stanju do hranu dovegetativno napregnutom zija. tjedna teljenja i sustava. krmiva živčanog hormonalnog ista krmiva će dobivati Krepka suhostaju bivaju koja krava sadržavati i nakon što će moraju buragu telenja, omogućiti Hranidba krava u razdobljimaviše stabilnih (nerazgradivih) da krave brže i lakše izdrže bjelančevina i sačmu reprodukcije rumino-intestinaltzv. (sojinu sojinurazdoblje što dobra staze da Suhostaj (zasušenje) ljusku) energetska poslije telenja,manje Hranidbeni krava krmiva održava dobru omršave i brže uvedu program kondiciju mliječtreba suhokrava i vitalnost krmivima nost već reprodukcijizapočeti ploda, smanjuje koja dva metabolička navikle.

Naravno treba stajem (zasušivanjem)mjeoboljenja (ketoze, pripaziti dodavati

oko

se

seca

uz

u

u

u

a

su

u

re-

na

s

na

se

mora

a

se

za

novu

su

uz

u

a

na

sve

se

za

se

su

u

na

samo

u

u

u

s

za

_u

na

-

nom

na

samo

samo

u

mora

ne

ne

ne

za

se

su

u

za

samo

s

se

u

u

mase

zna-

se

u

uzne-

uz

samo

a

na

se

na

su

u

za

u

u

uz

ne

u

se

s

u

na

su

Mljekarski

list

0

ooo

\/D01

perazdoblje produljeno pratiti nalijevanja laktacije duže Dorioda". hranidbom. dođe ako do Gonjenje javlja odgovarajućom vimena, togaipak krave nakon hranidbu. treba odmah telenja, energetskih vrijeme pustiva koncentracija sustegnuti znakove krave krmiva može biti gonjenja pokazuju jasne krepkih Poslije telenja ili treba im Nakon što ustanu tvari 50-60% gone, gonjenje) ukupnog (tiho suhoj 2 da oko krmni obroci (preganjivanje). ponuditi popiju kg krmnogobroka, gravidne ostaju razmućenih obično Kliničkim 18% sadržavati pšeničnih posija pregledom moraju najmanje vodi. nalaze sirove vlaknine.

Posije imaju blagi mlakoj promjene patološke laksativni tzv.

To hranidbe načinom ispražučinak, pomažu genitalnim organima. je Opisanim visokim stefunkcionalni ili njavanju crijeva, nespecifični sprječava naglo mršavljenje fosfora biti rilitet može utječu povoljnokrava poslije sadržajem posljedica koji telenja, smanjuje metabolizam minerala.

Nakon skrivenih (kriptogeni upala zbog poremećene broj oboljenja iveće krave ali treba odmah i ketvari imaju potrebeizmjene poroda podometritis), (acetonemije vodom neke ili zbogvelikog gubitkatoze), maksimalna pogreške mliječsumljati postiže biti vode. Voda hranidbi. smije nedostatke plodne krava nost laktaciji, omogućava već malo zagrijana. pojava hladna, unutar sastave Odmah treba (estrusa) gonjenja provjeriti treba kravama tije-2 do 4 mjeseca Oteljenim iza i krmnih obroka telenja, usporediti šest dana davati da kom sljedećih gooplodnja je sigurnija. mlijeka.

Pojavu i dnevno proizvodnjom po volji sijeno uzimaju očekivaAko krave krava postižu do4 potiče puštanje oko njenja posija kg pšeničnih treba utvrditi ili štalske i hramliječnost krava tekućine. Potrebe ispuste pašu voljno ke: zdravstveno krmom. nidba zelenom stanje (vimena, daleko veće obzirom uto Pogreške vrijeme i hranidbi mogu biti: organa, veliki i hragenitalija probavnih gubitak energije i hranidbenu gu papaka), tvari hrana te vrijedslaba i telenja, nost krmiva njivih prilikom nedovoljna (ko(nedostatak energije, ličinom i povećanja izlučivanja zbognaglog kakvoćom) ili hranidkrave bjelančevina drugih neuravnotežena mlijeka.

Međutim, (neizbalansibenih ilislab rekonvaleskon sastojaka) genetski hranidba telenjastanju rana) krava. i mogu potencijal cencije postupno Osnovna voluminozna minedostatak krmiva bjelančevina, obnavljati tjelesne funkcije, vitamina ili nekih hranidbene biti što nerala, drugih teže proveća bolje moraju posebice količina, krmnih obroka što će uzrokovati sastojaka može vrijednosti smanjiti previbavljivih krmiva, hranidba i soko krmiva preobilna krepkih energetporemetnje, indigestije davanje probavne skim krmivima ilivelikom količisirove vlaknine i atonije buraga. povećati postotak lako i Nakon dana iza krmnom obroku. po6 topljiivih probavljivih (balasta) telenja uvod treba izbaciti iz krmnih (razdoj). bjelančevina činje mliječnost Potpuno U tom i obroka tvari krmivima: štetne razdoblju postupno, pljesniva, zagađena plisvaka 3 količine krmiva. znuta i hordana, povećavaju njihovi toksini, biljni jesni krmiva krave i Osim hranidi antitireodrugih (koja opisanih uvjeta moni, antiestrogene i tako da dobivale kravama treba održavati čist i tvari telenja) idne prije be, (strumogene) tvari, 21. dana dobre farmakodinamičnim poslije telenja daju udoban smještaj, zoohigidjelovanjem količine mliječkojepovećavaju kao: teški jenske uvjete držanja, izbjegavati pesticidi, kortikoidi, odnosno krava nost suvišno (201/dan), neki metali alkaloidi i uznemirivanje, provjera(kadmij), očekivana visoka vati i Na proizvodnja tvari. zdravlje poduzimati. teratogene 25 1 mlijeka: mlijeka/dan. bolesnih krava. vrijeme liječenje treba koli21. do 30. dana Prema tome Najčešće smanjiti činu i i krave s visokom Gonjenje oplodnja lakotopljivih (estrus) razgradivih poslije telenja i davati više dnevno trošiti (koncepcija) bjelančevina buragu mliječnosti moraju Prvo stabilnih “krava 4-6 25-30 silaže ili gonjenje (estrus, bjelančevina, povećati kg sijena, kg traži obično mineralno 2-3 zelenih oko 40 krmiva javlja davanje vitaminskog (trave), bika") kg ukoliko vitamina Di 10-12 krmiva te mjeseca poslije telenja, je dodatka, posebice A, kg krepkih i minerale sve, od zasušenja mangana, protelenja, E, fosfora, (krmne smjese). teklo kobalta i redu. Krave visokom što može krava joda, potaknuti Mliječnost je najviša i često krava.

2 do 3 prva mlijeka imaju gonjenje oplodnju tijekom mjesecaproizvodnjom da

ne

dođe

do

što

ranog

se

“servis

i

mora

se

a

ne

ne

su

umor-

samo

ne.

se

u

a

ne

se

ne

a

u

na

a

s

se

na

en-

za

na

ne

u

u

a

nova

s

ne

na

s

uzro-

nu

su

na

s

no-

na

u

-

su

na-

-

u

samo

-

a

-

nom

u

u

se

smr-

-

u

su

s

se

u

se

u

Mljekarski

list

s

VETERINARSTVO

puotežavaju prolaz porođajnim Ozljede tijekom poroda ionako tem, koji je najužipodTakve ručju grljka. životinje dovno velike Kad Piše: dr. sc.

Banožić kasnije imaju potešpovrede s tijenke Stjepan koće te ih ternice prognoza porodu, zbogtoga manje, je potreba izlučiti iz ali kad velikim nastati uzgoja. voljna, riječ je mogu Tijekom poroda maternice Do rodnice. veće ili sluznice i povredama s tijenke ozljeda Ozljede manjeozljede rodnice dolazi kod žistrane, kroz donje je nepovoljna. najčešće stijenke porođajnih puteva i kod Pri maternice votinja koje prvi rađaju p ut koje prolazi (maternica, rupturi porod plod otvoren treba brzo treba izvaditi postidnikojih j enedovoljno grljak maternice, rodnica, završiti, kanal.

Povrede biti i mogu brzo zaustaviti te ca, pa i rođajni plodposteljicu, zdjelica). od veličine i dubine; krvarenje.

Uzroci takvih Manje povrede stijenm ogu povreda i do ke mogu sašiti kroz gnječenja ogrebotina, potpubiti vrlo često porođajne različiti, nastaju rodnice.

Kod malih velikih rupture slučajevima nestručnih puteve, prilikom pomaganja znakovi povreda rodilja očituju povreda donjeg dijela maternice, kada i priporodu, grubo kod težih žiizvršiti bolesti, povreda ulazi rukama potrebno je laparotomiju prezno porođajne stav trbušne šuvotinja tiska, joj pogrbljen, j e (operativno i nasilno otvaranje te putevematernicu, iz stidnice i tada zašiti trbušne rep podignut, cijedi pljine) izvlači Ponekad plod. jeplod strane. Ako krvav Katkad kommaternica iscjedak. pri do je patopa ponepravilnom položaju, rodnici loški mogu pletnoj rupturi vreda može doći promijenjena (nekrotična) neopreznom pri naći i mokraćni treba odrezati. Ako se crijeva mjehur. operaju ispitivanju nepravilnog položaja Tada može izvršiti promijeni stanje, opće cija Do dolazi i najbolje je ploda. povreda pri ili rodilja slabije uopće jede, životinju uputiti klanje. različitim neopreznom rukovanju otežano mokri i Kao pobalega.

Ako maternica instrumentima rupturirana tijekom poroda, može nastati upasljedica bude živorupture zatim i pravodobno sašivena, la prilikom embriotomije pri i Propotrbušnice septikemija. će Pokatkad kada uginuti. izvlačenju dijela ploda, koja tinjasigurno kod gnoza je nepovoljna jačih i unatoč oštra kost zapne o itd. pravodobnoj pomoći stijenku ili ako oštećenja (ruptura) može doći do raznih komplikacija biti maternice strane. mogu Ozljede donje kao što upala p otrbušnice, ali maternice Kod treba zaustaviti površinske, stijenka liječenja i priraslice drugo. biti i može pa šupljina sašiti rane, te davati probušena, krvarenje, maternice komunicira trbušnom Ozljede materničnog grljka. antibiotike i sulfonamide.

Treba nastati kad mogu Ozljede grljka je što prije izvaditi i živošupljinom. posteljicu kad plod prevelik, jegrljak držati nadzorom više Znakovi maternice tinju pod povrede itd. otvoren dovoljno dana. različiti i ovise veličini i mjestu Povređeni mnogo i stidnice.

Pri velikim grljak krvari, Ozljede Ozljede povrede. povredama iz ističe pa stidnih porođajnih maternice puteva puknuće nastaje stijenke naglo prestaju veća količina krvi. Površne i ukoliko znakovi šoka plitke jeplod velik, porođajni trudovi, javljaju bez i nisu povrede prolaze posljedica pa putevi dovoljno otvoreni, (hladno znojenje, drhtanje, plitko ali su velike prognoza je povoljna, ubrzan rad iz plodnaglo povlači.

Svježe disanje, srca), protreba odmah konci povrede cijele stijenke grljka obilno sašiti, porođajnih nastaje puteva vade 10 14 dana krv se može gnostički nepovoljne. kasnije. krvarenje, nakupiti Ubrzo Kod velikih Liječenje povreda g rljka trbušnoj šupljini. ozljeda ostaju ožiljternice slično znakovi ci i liječenju je povreda javljaju anemije (bljedilo iskrivljenje stidnice, maternice.

Treba što zaustaslab ubrzano ditada dobro ulaz zatvara prije sluznice, puls, koja viti sašiti ranu, ako Pri velikim rodnicu te krvarenje, je sanje). povredama rodnicu, dospjevaju otvoriti trbušnu maternice može čestice i šupljiplod pasti potrebno mikroorganizmi, balege i sašiti trbušne strane. trbušnu maternici Radi šupljinu, prljavštine. toga i rodnici može Ako mogu ranu, (ponekad rodnici) nastaje upala koja životinja preboli naći i i živeliki pa crijeva (mogu pojaviti mjestupovredenastaju prenijeti maternicu, često i time stidnici). votinje postaju jalove. ožiljci kojisužuju grljak u

re-

_ma-

su

u

o

s

ona

razne

na-

se

a

a

ne

u

se

se

neo-

a

u

se

ranu

u

a

s

se

u

se

se

ne

ne

na

ne

su

su

s

ra-

zne

s

ne-

su

o

ras-

usana

a

se

se

rane

se

a

a

-

ma-

se

u

usana

ne

a

u

u

u

a

se

u

se

10

nu

u

na

ranu

s

razne

u

se

na

na

Mljekarski

list

VETERINARSTVO

ws

Ozljeda zdjelice. pretragom kojoj opipavaju prekid Potpuni Pri raskolu kosti kad škim p reprevezdjezdjelice. ploda pri izvlačenju porodu, je plod porodima, lične simfize prognoza silom i velikom lik i izvlači pojesumnjipri paduživotinje, nepravilnom neke kod doći do može iznad ukrštene va, prijeloma zdjelične k ostiju povreda gla(noge ložaju kosti te kod poslati ježivotinju razdvajanje zdjelične najbolje naprezanja, zdjelice: jakih ve), ililomova do simfize dolazi že pa zdjelice.klanje. kostiju puknuti međica, Kod simfiza Ako i ulaza poliječenja životinje (rektuma) jerazdvojena zdjezadnjeg crijeva trevređenim obično leži iskrečenih U novonastalu rodnice zdjeličnim kostima, rodilja šupljinu.lice, i duboku staviti Ona batu nogu. stelju pokušavabaju stražnjih istiskuje životinja šupljinu dođe do ako 10 stane ali noge. dana, liječiti rijetko ustati, jeupala legu, posljedica toga U hodu ustati Ako može rodnice. poslati poboljšanja ju klanje. uspije proširiti Upala kosti mogu kukrava i te srasti, zdjelične naizmjenično podižespušta postaje životinja maternicu, i ali došlo do kove. Ako nikada Takve suženje deformacije prijeloma ostaju je neplodna. što može već zarastu, zdjelične šupljine, životinja zdjeličnih kostiju, životinju spontano Takve tno remetiti budući i operamože treba odmah porod. ustati,pripomicanju operirati, iz tiradi često noge bolje jeisključiti životinje čuje pucketanje. jedne cija nijeuspješna rektalnom šavova. i ploda.

Dijagnozapostavlja pucanja životinje skanja međice.

se

Pri

Pri te-

teškom

se

u

u

a

mo-

na

s

u

na

a

na

a

na

u

se

se

ne

na

rane

zna-

ne

ne

a

a

ras-

se

se

Biotermičko

raskuživanje

i

duboko

zemlja dubok isto tako sloj nabije široka 3 metra, ilovače. Ploha je Po p rema potrebi. dugačka 20

se

gnoja

30

-

cm

se

a

zemlju, nije zakopati Stjepan zraka vode i dovod dini nalazi kanal rješenje, jerpodzemne klice širok i dubok oko 50 cm, razni crvi mogu ploha iznijeti Kanal prema njemu.

Kemijsko raskuživanje površinu. blago spušta zimi zatvoren. rezultata. otvoren, Gnoj jeljeti daje željenih kanal i to Na može i spaliti jenajsigurnijitaj srednji postave ali ilirešetka. Na čitavu način i plohu uništavanja klica, taj grede kanalu složi rešetku način biljno dragocjeno propada ilinezaraženi slama gnojdebljine hranjivo. rahlo bioNa 40 30 postupak je tajsloj Najrašireniji ostaraskužitermičko (biokemijsko) stavlja gnoj raskuživanje, 50 po slobodnog uništavaju g noja kojim vljajući vanje izvor hrane Stajski gnojje bosvake strane. uzročnici različitih zaraznih Gnoj prostora tlima, lesti.Bit raskuživanja biljke gospodarskim do visine od dva što slaže je piramidalno tla i tlo: teška popravlja bočne metra, gnoja plohemoraju način, r astvaranjem taj Međuveže. rahljuje, pješčana termofilnih baimati od 70%.

Poslije djelovanja nagib uslijed toga tim neuredno gubi spremljen gnoj bočne i do svih strana stvara (dvije kterija, gnoj temperatura mnogo vrijednosti jerostaje75*C. Cilj i to obloži očuvati tu i ljeti toplinu odozgo) slamom, je biti čak i štetan. može nezreo, od zimi od oko 40 tzv. to “pakidebljini 10, postiže gnoju, od bolesnih može potjecati Gnoj svih Sve to strana gnoja. ranjem" uzročnike i sadržavati životinja više zemlje debljini izvodi prekrije slojem Raskuživanje i bolesti kao i crijevnih jajašca isto. načelo ali od oko 10 uvijek je načina, tako biti te drugihnametnika, ni barem 50 biti ni Na presuh Gnoj smije prostoru, dobri Na izvor gnojištu od 100 100 poje fermentaciju udaljenom staja, prevlažan: i muha parazita uvjeti razvoj 50%. Kod od trebna vlažnost od 20 do 200 ljudskih udaljeno uzročnike mnoge koji ili i bunara.

Glavni nastambi vjetrovi svinjskog gnoja, prevlažnog bolesti. po njivama Gnoj rasipa koristi od nastambi odnosno kada neka prema nastir, pušu i tako naširoko šire uzročnici kod preobratno. suha slama, dodaje gnojištu, treba te taj gnoj bolesti, zbogtoga ili voda ili betonska gnojnica.

Napravi ploča suhog d odaje može učiniti bezopasnim.

Gnoj zamrznuti ilovače.

Zimi od gnojmiješa Iskopa ploča nabijene Banožić

Piše: dr. sc.

ali to

u

pravo

sre-

za

se

a

na

se

ne

se

a

se

na

se

na

na

se

cm.

-

za

cm

se

za

se

sa

a

na

se

na

raz-

a

a

se

na

sa

u

a

se

a

a

u

se

sa

se

cm.

u

na

cm.

ravnom

ne

-

su

zaraze.

a

m

za

za

m

-

raznose

se

se

se

a

ne

ne

a

se

se

se

se

se

list

Mljekarski

sa

l1

WW

VETERINARSTVO

(GC

—————————————WWWWWW

i mizagrijanim gnojem međuproizvoda koji imaju kolimnogidrugi Uzročnici tuberkužljivo pakira.

Najboljezagrijava dezinficirajuće djelovanje (npr.kroorganizmi. skupine zatim i i alkoloze oko 3 konjski, goveđisvinjski mravljamliječna kiselina, ugibaju mjeseca. fenoli i biotermičke raskužbe gnoj. holi, drugi spojevi).

Gnoj Tijekom U mitako 1 2 i nametnici i “upakiranom" gnoju ostaje pakiran mjeseca, gnoja ugibajubiljni kod nekih bolesti i 4 3 uzročnici kao kroorganizme temperaturu mjeseca. bolesti, sjemenke i Tu U ličinke korova i djelujudrugičinitelji. je pakiranom gnoju drugi. muha 4 dana.

Različiti Konačni natagonističko djelovanje pojediugibaju proizvod biokemijnih oblici i skih _huminske paprocesa skupinamikroorganizama. vanjskihunutarnjih Mikrobiološka aktivnost uzrokurazita 1 2 tvari oko 10 stradavaju tjedna. bogate dušikom, tvari i Za tri iz vode.

15% jerazgradnju organske tjedna ugibaju bakterije m i naročito

stanak

pa-

se

a

za

na

-

uz

a

-

za

su

za

crne

s

-

-

na-

SELEKCIJA

I REPRODUKCIJA

Oplodnja

OOO

goveda

Dosadašnji obavljanja umjetnog osjemenjivanja vlastitom stadu važnost Uvažavajući znanja zanih obavljanje umjetnog i i oni do sada životinja drugo) koji osjemenjivanja, umjetdr. sc. Ivan Piše: Jakopović neposredno uvjetovani subjektiv-osjemenjivanjeobavljale nim odslužbene osobe utjecajem čovjeka veterinarskog Uvod iveterinarski procesa. vijanje reproduktivnih (veterinari mjerenja U tehnološkom veterinarprocesu proOvajsubjektivni utjecaj očituje tehničari), najčešće od više načina. Tu skim stanicama odnosno ambusvega izvodnje reprodukcija jejedan prije misli estrunjegovih najznačajnijih dijelova. vrijeme otkrivanja lantama. Čin kao konačni rezultat otelenja, (tjeranje plotkinje), vrijeme Ranije umjetno osjemenjiživotite način procesa reprodukcijskih oplodnje, oplodnje plot-vanje obavljalo najvećim dijelom istodobno stanici odnosno nje, predstavlja poče- kinje. veterinarskoj tak što osnovica Pravovremeno ambulanti tako da laktacije je otkrivanje jeuzgajivač, trusa i nakon što utvrdio estruproizvodnje mlijeka. njegovih pojedinih dijelova je pojavu od od učindovodio Zbog togaje izuzetnog presudnog jeznačaja plotkinjuosjemeda kovitu U proces značenja rasplođioplodnju plotkinja. njivanje. krava što više uvodi go vanja organizira je slučajeva upitna jeuspješnostKasnije način. ako da veterinari dolaze mogućeučinkovitiji oplodnje (koncepcije) gućnost Na domai određeno doba dana estrus tzv. pravo uspješnost oplodnje vrijeme otkrije punkt ćih velik obavi selu dopravo životinja utječe broj vrijeme oplodnja. (mjesto gdjeuzgajivači čimbenika osnovi mogu kod vode ili dolaze po pokoji Oplodnja goveda obavlja plotkinje) U prvu ili zivu da bi podijeliti dvije skupine. prirodnim pripustomumjetnim stajuuzgajivača oni Dok obavili ubrajaju koji uvjetovani osjemenjivanjem. jeprirodni umjetnoosjemenjivanje. fiziološkim biološki način Pri takvom sustavu procesimaorganizpripust uobičajeni osjemenjidok teško mu, druguskupinurazmnožavanja goveda, umjetno je vanja plotkinja ponekad je oni rezultat uskladti ubrajaju koji osjemenjivanje postupak kojije optimalno vrijeme okoliša. stvoren i vanjskog utjecaja spoznajom čovjeka koji oplodnju.

Oplodnja obavlja Na ulazeći nadodređeno doba bez obzira prigodom stoga odvija pod njegovim dana, fizioloških procesa, estursa. značaj valja Zbogtogaumjetno osje- stadij čimbenike kodovodi mogu promotriti vanjske menjivanje obavljati Uzgajivač plotkinju učinkovitost osobe veterinarsku jiutječu oplodkojepoznajuanatomiju oplodnju stanicu, odnosno organa, nje. reproduktivnih fiziologiju ambulantu, temelju U kao i vlastite mogu procesa skupinu ubrojiti reproduktivnih procjene optimalnog čimbenici sredine širem fiziološke i anatomske vanjske poremećaje oplodnju (tovrijeme smislu tih dobro tijekom odvijanja (hranidba, uvjeti držanja procesa. ponekad nije utvrđeno). na

način

ve-

na

su

su

no

u

nas

na

us-

se

na

u

se

na

;

sa

se

u

nove

es-

za

se

sa

na

mno-

na

se

se

na

mo-

u

u

u

ne

se

sve

na

u

u

se

na

u

se

su

u

se

u

su

za

se

ovom

se

u

u

zorom.

na

samo

na

na

u

na

ovu

se

vre-

u

12

mena

za

Mljekarski

list

55LEKCIJAIREPRODUKCIJA

X——s

umjetnog svojem uzgajivači značajnijih prigovora na i ako to plotkinja osjemenjivanja osposobljeni osjemeumjetnog priobavljanju stadu vlastitom i te opremom propisanom polažu skupoća u sluge, njivanja je Način završetkom ospoosposobljavaponekadzbogtoga oplodnjupriborom.

Uspješnim žele koriste bikovi bez nabavu koji obavljati pod- njauzgajivača potrebite sobljavanja, poznatog takve odluPri i opreme osjemenjivanje umjetno stječe donošenju pribora, uzgajivač rijetla. članku 16. stadu ke računati da pravo propisan je umjetnog osjejeumjetnojem obavljanja valja i Pravilnika vlastitom stadu. Pri proizvodnji, prodajimenjivanja vrijedna uzgojna osjemenjivanje materidobiva posao genetskog ovaj obilježavanju opredjeljivanju mjerakojom br. novine" obzir da uzeti živo(“Narodne 155/ valja njegovo valjanih jala uzgojno generacija i odU uzgajivača 98).Osposobljavanje obavljanje morajuosigurati tinja. usporedbigenetskim nabavu sredstva centri ređena korištedobivenim poumjetno osjeobavljaju napretkom i stalnost trebite opreme, bikova sjemena ovlaštenja prirodnom pripu-menjivanjetemelju njem dušika čuvai šuMinistarstva stu, koji tekućeg poljoprivrede korištenja podrijetla, poznatog doza neiskorištenih im biti izdano će marstva, sjemena. nje koje o sjemenjivanje osiguraumjetno računati može Ovo znači da ukoliko Bikovi brži propisane uvjeudovolje napredak. genetski kako će ostalim centar te. Među nepobez poslu pri vjedajunajmanju podrijetla sredno i u štedjeti znatnoj mjeri zahtjeva priložiti podnošenju postizanja genetskog rojatnost oblik ovakav već novac, osjeprograma osposobljaprijedlog napretka generacije. iz vidi da će mogućodlučuje zbog menjivanja vanja kojeg jasno o sjemenjiZbogtogaumjetno nosti obraditi što koristiti osjeoptimalnog tijekom osposobljavanja oplodnji valja vanje što značajnoj mjeri menjivanja, područja: poseb-sljedeća jemogućeviše, kada nim u spješnosti.

Valja doprinosi većoj slučajevima organa, spolnih anatomija znati da rezultate treba može dati uzgajivač nadalje valjane profiziologija repoduktivnih onih že bikove koristiti plotkiobavljati liječenje poznapripust cesa, stadu reproiz koje pokazuju nja skupine uzgojno togpodrijekla i zdravstveni duktivne poremećaji l iječenje poremećaje, jer valjanih životinja. bolesti kao zdrastvenu mogu životinja, produktivne mjeru Kako bi umjetnoosjemeveterinari. domaćih koristiti čim isključivo obavljati uzgoj životinja, više, moglo njivanje od inteOvakav oblik liječenja je nalaziti načine od interesa domaćih je držanje životinja, i da jasno i uzgajivače, jer j e obrada i jednostavnije jeftinije dobivanje, njegove čuvanje kraće tijekom i uzgajivač Ovo može postićisjemena, primjene. biti ospomože ske izobrazbe da prava uzgajivačima davanjem živodomaćih učinkovito osjemenjivanje liječenje sobljen sami obavljaju umjetno osjemetinja, reproduktivnih poremećaja.

Njestadu. svojih grla njivanje zakonski gov plotkinje pokušaj l iječenja propisi području stočarski U razvijenim zemljaima reproduktivne smetnje koja umjetnog osjemenjivanja. zapadne Europeosjemenjivadati rezulneće u većini da će naši centri slučajeva Za očekivati vlastitim stadima je njeplotkinja nakon te će tata, dužeg idunačina od osjemenjivanje umjetno uobičajenih jedanje morati obratiti struipak ćem Pri tome prorazdoblju pripremiti uzgajigoveda. oplodnje osobi. U nekim slučajevima čnoj te obavda bi ostvarili pravo gram osposobljavanja prićito će biti vači, će te prekasno, zainteresiranih biti ovoga osposobljavanju posla, moraju ljanja izlučiti morati životinja zbog stručno uzgajivača. osposobljeni.

U neplodnosti. slučaju izliječenja od program svega i Ovajje prije oplođivanja uzgajivač uspješnog za interesa umjetnog Uvjeti obavljanje će uzgajivače koji posje-će izgubiti pa vrijeme, vlastitom na veći krava i tome osjemenjivanja razmak između duju broj pri telenja. povećati stadu u nas žele baviti intenzivnom će tome proizvodsmanjit Posljedično U programu traStočarstvu Novim Zakonom života krave teladi njommlijeka. broj tijekom že određena te novine? da će i životna što znači propredznanja, br.70/97) (“Narodne ukupna mlamože članku 17. da takve krave posebice preporučiti umjetno pisano je proizvodnja mlijeka dim biti uzgajivačima. mogu osjemenjivanje obavljati manja.

Jedan

od

stadu

na

su

Prednost

samo

ras-

za

se

za

uz

na

svo-

u

o

na

za

nova

se

se

u

za

s

za

za

na

u

za

su

ne

se

va

se

mora

u

ovom

u

se

nove

za

se

se

vremena

u

a

samo

u

u

ono

ne

-

ne

mo-

-

za

u

re-

-

se

-

nove

-

resa

za

-

vremen-

se

ne

za

-

u

u

-

ma

na

se

u

za

vre-

mena

se

za

se

se

se

o

se

se

on

u

Mljekarski list

13

SELEKCIJA

I REPRODUKCIJA

mRNA

Zaključak

sebnog osposobljavanja vrijeme osjemenjivanja, i risti onih bikova drugimzemljama razvijenog sjeme koji Zakona stočarstva. od novog inteDonošenjem njemu najvećeg uzgojnog stočarstvu dana obveze je mogućnost Uvažavajući našim slično da odluči da li Nakon što do sada donešene uzgajivačima da, uzgajivaču je je onim iz stočarsko ući ili zakonske odredbe odresustav, drugih razvijeopravdano ovaj koje nih kao do koristiti vetemogu očekivati zemalja, obavljati umjesada, usluge đuju odnose, je tno rinara.

Može slobodno reći da da će idućem centri osjemenjivanje plotkinja razdoblju vlastitom stadu. koristiti Prije moraju jeopravdano toga mogućnostumjetnoosjemenjivanje priprebiti obamiti kako bi dobili posebno osposobljeni umjetnog osjemenjivanja plotkipotrebito vlastitom stadu ovog posla, vljanje jer ovog nja slučaju ovlaštenjeorganizaciju način mogu očekivati Želja taj uzgavaljani i istoj većeg broja plotkinja. osposobljavanja pristupili. učinci Sustav poda prioplođivanju. jivača je osigura najpovoljnije koristi se

te da

u

kosu

o

sve

ove

na

resa.

su

u

sve

ove

na

se

u

za

se

za

za

sve

samo

na

na

u

za

GOSPODARSTVO

Tehničko-ekonomska

pokozjih proizvoda, rasta i potražnje kozjeg mlijeka te mesa, njihovih prerađevina. obilježja uzgoja koza Osobito važno što u je postoje velike mogućnosti proizvodnje obiteljskom gospodarstvu* navedenih proizvodauvjetima ekološki okoliša. Koze zdravog i naknada “čistači terena" od različitih koproizvodnju kozjeg Piše: doc. dr. Zoran Grgić i i mlijekauzgojkvalitetnog drugog nepoželjnog raslinja i kakvoće plodnog p odmlatka koza, doprinose povećanju koza Gospodarske vrijednosti vost jepoticaj i naknada uzgoj pašnjaka. i koza Jedna od koProizvodnja kozjeg mlijeka marginalnim područjima glavnih prednosti kako od je državne domaćim žiwstalnomporastu, (područje posebne preddrugim tako i Takva skrbi i svijetu velika kretanja brdskopodrutinjama jenjihova mogućuzrokovana da koze nost Po dočinjenicom čje). planinsko proizvodnje mlijeka. uzdržne hranidbene Hrvatsko osobito rezultatima imaju manje tržište, nje- sadašnjim proizslabo koza potrebe,efikasniji smatra proizvogovi pojedini dijelovi, vodnji je m lijeka, đači od krava. Isto i Razmlijeka tako,opskrbljeno kozjim mlijekom najmliječnijom životinjom. koze određenih ali i daju mlijeko njegovim prerađevinama, mjernosvojoj tjelesnoj težini, velika koza može i do 20 prednosti usporedbi kravljim kojim postoji proizvesti puta određena Osobito veću količinu (lakšaprobavljivost, lapotražnja. jezamjetan mlijeka tijekom i Jareće nedostatak mlade ljekovita svojstvasl). jaretine pojektacije.

Prosječna godišnja proizmeso dinim pripada skupini manje po selekcioniranoj dijelovima ( Uskrs, godine vodnja mlijeka snih vrsta lako mesa, S razvitkozi 600-800 jeprobav-Božić i Velika Gospa). je kg, primjenom i kom dolaskom stada ljivo izbirljivom svjetskom turizma, gostiju selekcije pojedina mliječnih tržištu i traženo. Zahvaiz koza i cijenjeno mogu izbirljivih europskih zemalja pasmina proizvesti navedenim naviku do 1.200 ljujući prednostima, koji imaju konzumacije kgmlijeka laktaciji. različitim nastoji mjerama pot- Tablica 1: Tehnološka koza i krava koza pore obilježja proizvodnji mlijeka povećati broj Prema Zakona Koza Krava prijedlogu Obilježje čanim 1999. poticajima godini, težina 60 600 Prosječna tjelesna kg predviđeno jepovećanje poticaja 563 3815 Ukupnaproizvodnja mlijeka kg težine Izrađeno tehnološkim 9,4 6,4 postavkama Proizvodnja mlijeka kg/kg tjelesne Bore Mioča (Zavod opće stočarstvo, težine 0,28 0,21 Proizvodnja mliječ.bjelanč.kg/kg tjelesne Agronomski fakultet Zagrebu) doći

u

će

do

nas

u

su

za

ras-

a

rova

no-

za

na

mesa

u

u

u

za

nas.

su

u

a

su

u

se

s

mesom

za

u

ma-

a

na

s

u

se

u

nas.

o

nov-

u

u

*

doc.

prema

dr.

za

u

14

Mljekarski

list

——————————————

ooo

(/()5PODIRSTKO

stada

od

120

do

250

staje broju grla, mlijeko, je dobi i koza Meso grla. namjenirasplodnih kozji proizvod. starijih vrsti, proizvodnoj iako koza. koristi smještaj Staje pravilan stada prehrani, Sastav osnovnog manje ( grlima): obuhvaćati treba ili koza može potrošiti svježem prostoreKoze 60 120 250 _ Jarad šenom 2,5-m?, (kobasice). rasplodne jarčeve stanju koze s koza 2 4 7 jarićima 1,83 Jarci plemenitih pasmina krupna rasplodne koze i i ima visoki pa pro1,3m, jaloveneoplođene2,2 je prirast, je Rasplodna od m?. Kada jarad odvoji ženska jarad_ posljed1,5 12 25 50 izvodnja jarećeg m? treba ekonomski osigurati 0,33 opravda-majki, njevrijeme, dobi 8-10 svako koza Kada jare uzgoj usmjeravaprostora Poljoprivredne površine obično Prostor mesa, jarad proizvodnju nastoji tjedana. dio tri pokretnim pregradama Najveći ukupnog godišnjeg godine. odvaja postićijarenjadvije uklokoze ili obroka hrani Veći mogu otpada pašu, 1,5m) koje jaradi majčinim(visine broj U krmu i brst. Travniti nakon košenu zelenu obilnim jaradi. odbijanja dodavanjem mlijekom biti nate krmiva. Jarad i predvitrebaju zadovoljiti izgradnji staja površine sijenakrepkih naročito koza odnosno đen težine od 16 do tovi do klaoničke potrebe paši, prostor ispust, idu zelenom osivažan ako koze Tako od 18 masom, pašu.potrebe jedne kilograma. duže strane količine konzeržive težine koze dobiva 48-54 pored gurati dovoljne kg Ispustgradi i treba biti virane hrane Pri tovu do 25 površina (sijena, sjenaže njegova godišnje. kg staje, jaradi Tavanski oranice koncentratnih od od koze površini staje. silaže), prirast jednaka jedne dobije zob i kukuruz.

Za kozarnika krmiva: žive težine 75 predviđen je ječam, jaradi godišnje. kg prostor i slame. proizvodnje šmještaj sijena početak stado veličine 60-70 Tehničkorasplodnih i bi oko 12 ha trebalo koza stado Osnovno troškovi preduvjeti osigurati organizacijski farme koza i ha oranica prozasnivanja pašnjaka 3,5 Ovisno namjeni uzgoja (mlikoncentrata.

U i veličina slučaju izvodnju i kombinirano objekta meso, izgradnje Mjesto jeko, veće koza kultivizacije pašnjaka, njihoza bira sastav uzgoj mlijeko) pasminski koriši vog velike farme istočnih boljeg racionalnijeg većem stada.

U Izgradnja osnovnog dijelu povrnastamba potrebite pašnjačke tenja, koza Hrvatske prilagoditi preporučauzgoj Za bi biti nešto šine manje. terena, mogle kvalitativnih kombiniranih konfiguraciji podneblju, obiljeod 120 stado i rasplodnih grla i procesu proizvodnježja proizvodnju zamišljenu jaradi. mlijeka 30-35 oko čimbenicima. ha, potrebno je istardomaća koza Gospodar-Najčešće drugim i ha stado od 250 oko 65-75 treba sko dvorište velike farme grla dobrim mesnim ska koza poteni livada. od ceste biti oranica, pašnjaka i križa udaljeno glavne naj- cijalom sanskom, alpina biti dobro 500 m, ali mora dokozom srnastom manje kojeimaju Za bru povezano mehanizacija Poljoprivredna prometnicama profimliječnost. potpuno hrane i izvorima skim stado od 120-200 Za tabilnu naseljima, mlijeproizvodnju kozjeg vode i električne energije.

Staje ka i jaradiobiteljskom gospogrla podmlatkom rasplodnih kao i veliku nekoliko našim koza, farmu,darstvu preuvjetima poljoprivpotrebna je i treba suhu stada redna ocjeditu graditi najmamehanizacija uobičajena poručuju malo ovisno 60 Za povišeno, kojeje mjestu, grla rasplodnih grla, uzgoj većeg broja nje izloženo i sunčano farmu jakim tehničkim i organizacijskim nije predopremiti jepotrebno Treba gla- uvjetima vjetrovima. poznavati mogu napose preporučiti hanizacijom strojevima i hladne vjetrove togakraja Tablica 2: štetkoze treba zaštititi Preporučena poljoprivredna mehanizacija: njihova Male koze Dodatna nog djelovanja. staje, Osnovna Oprema dobro lim nije gospodarstvima, Muzni Traktor Sakupljač sijena uređaj tik do stambenih zgrada graditi Elekromotor Samoutovarna kosa prikolica mirisa.

Rotacijska Staje zbogneugodnih Vakuum Okretač pumpa biti dvorištu blizu Silokombajn sijena gnojsmiju Hladionik Pol baler Traktorska smetlišta ilizahoda. mlijeko sijeno prikolica nice, i

Uz

se

ovisi o

Veličina

važan

meso

za

u

u

su-

u

se

osnovna

za:

mesa

na.

se

u

u

za

se

za

se

na

se

u

se

se

na

s

mora

se

za

u

ne

se

na

za

se

a

a

se

za

suvremene

za

za

o

meso

se

mora

se

se

za

a

za

se

s

sa

sa

seo-

osnovno

za

se

u

na

s

u

osnovna

s

osnovna

a

u

o

nas.

me-

se

za

vne

u

ma-

za

ne

u

za

Mljekarski list

za

15

g

m

spremanje

kvalitetne

an

hra-

on

mlijeka.

Manjak jednosti potrebno je Od koze nužna ku dodatkom davati i krmiva: žitarice i opreme je nadoknađuje krepka kvalitetna i hranidbene oprema posijena. druge smjese(konsuda i da koZrnatu krmu treba obprihvat hlađenje mlijeka. Posebno treba upozoriti centrate). treba davati svaki dan sol davati ili prekrupljenu Tehnologija proizvodnje klorida iskorištava i Koze koriste veliki izbor hranatrijeva (kuhinjska sol) mljevenu jer bolje hrani dnevno lakše krmiva g niva. U po 0,5% (7probavlja.

Krepka pomanjkanju bolje hrane, ilikao sol treba davati stalnim i nisu dobro iskorite grlu) 10 lizanje. jednakim izbirljive, kozaovisno livade i hranidbi, obrocima, proizvodnji štavaju lošijeg botaničkog Zimi,stajskoj suha voluminozna koza i krmi i neke sastava korove.

Brste daje drugoj osnovnoj koju pa koze zimskom U razdoi lišće i mlade izdankrma, sijeno silaža, gomoljasta dobivaju. grmlje, jedu krmiva i drui ke drveća (repa, krumpir sl.) blju najbolja mliječnost postiže (lignotvari). hranidbene vrikoze hrane ga. Zbogslabije Koze ako miješanim celulozne općenito najviše troše hrane i vode ali traženje Grafikon 1: Struktura koza ako mogu, odveć i razbaprihoda p riuzgoju obiteljskom biraju gospodarstvu osobito voluminoznu. cujukrmu, U hranidbi koza treba 700.000 poštivati ne.

stočne

celuloze

za

u

obro-

zimi

češće

se

muzna

za

zama

vezno

sa-

se

u

za

u

u

ma

o

se

se

se

vremena

na

u

načelo

osnovno

da:

hranidbeni

600.000

sadržavaju činu i kakvoću svih tvari hranjivih kun potrebnih organizmu zdravlje, Iznos i rast, reprodukciju proizvodnju 200.000 To odnosi mlijeka. posebice i domaće koplemenite, pasmine križane plemenitim. livadna Ljeti je pašanajbolja hrana koze i treba iskorije obroci

dostatnu

koli-

500.000 400.000

|-——-

za

300.000

se

na

-|-—-——-

100.000

za

s

0

60

120

250

za

štavati tako

da

se

koze

puštaju

Broj grla

svaki dan uzdržnu

pašu.

Izlučene Bl OMLijeko D koze Državna hranu kozi težine oko 50 tjelesne treba oko 3 dobre kg kg paše,Grafikon 2: Osnovni ekonomski koza pokazatelji pri u zgoju obiteljskom koliko i litru jepotrebno 1 gospodarstvu To znači da koze mlijeka. koje 2-3 litre dan daju mlijeka oko 9-12 zelene trave trebaju kg 600.000 Mlada zelena krma (paše). od 16% suhe ili manje tvari,pak sirovih vlakana mnogo 400.000 prezrela £ ima hranid(celuloze), slabiju H 300.000 benu vrijednost, postiže manju i promliječnost, moguće bavne U poremetnje.stajskom kozama zelena 100.000 uzgoju daje vritrava. pokošena Napose jednedjetelinsko- smjese 60 veći kojeimaju travne postotak bjelančevina i suvišku Prihodi Troškovi proizvodnje li kalcija. dobitak Za

na

Jarad

naknada*

3

u

za

700.000

na

zd

s

500.000

s

+

4

a

su

200.000

se

mI

su

o

120

Veličina

u

Ovakvim

hranidbenim

obrokom

i

—x

i

=

—e—

stada

—t—

—

-O-

250

=

Ukupni rashodi

Neto

—

&

—Bruto

dobitak

postiže proizvodnja 2,5 se

16

oko

1

Mljekarski list

[i

a 4: Okvirna

Tablica

in farme

u

120

rasplodnih Opis broj 157.927 Građevinski objekti 109.956 koze Staja ispustom 47.971 Pomoćni spremik hrane) objekti (silos, 243.320 mehanizacija Poljoprivredna 110.495 Traktor 92.015 Priključci 28.875 Opremapašnjaka za

oprema

Osnovno

stado

koze

jarci UKUPNO

424.715

282.744

359.226

55.248

65.489

352.160

422.153

137.330

137.330

143.220

176.715

34.265

64.295

11.935

37.345

43.813

84.700

169.400

350.350

80.850

161.700

336.875

3.850

7.700

13.475

859.551

1.197.217

485.947

5: Proizvodna

Tablica

obilježja Jed.mjere

jaradi grla Obnova stada grla tržište Jarad grla lit Mlijeko koze Izlučene grla Proizvodna

farme

250

337.992

s

Muzna

koza

kn

u

60

koza

GOSPODARSTVO

ii

koji sastoje 30 silaže kukuruzne (s brogsijena, 35% suhe (djelotvari), sjenaže ilisilirane mice trave), prosušene ili krmne repe, parenog kuhanog kuhao u (vodu kojoj krumpira i treba baciti), ocijediti krumpir nekih prehrambenuzproizvoda repini proizvodnje (svježi šećerne lom i repe, otpad zanci, sii Manjak pivski trop slično). hranidi fosfora rovih proteina loše tvore benom obroku, koji i kukuruzna livadno presijeno FOSFOmože dopuniti krupa, ilidodatkom NALOM (20g) 0,3 S. i 25 g BENURALA kgposija 3 Koze najmanje napajaju da je putadnevno,najbolje čisstalno i svježom opskrbljene obrocima

koza

ulaganja zasnivanje

/

viii

A

od

se

do-

-

se

re-

ne

u

se

različitog kapaciteta

Količina za veličinu farme

se

60

120

250

158

216

375

12

25

50

su

a

koza

Potrebe

vodom.

tom

za

kojujedu, 54.000 112.500 27.000 dobu i temgodišnjem dnevnoj 25 50 12 te Manje peraturi, mliječnosti. hranidbe neto proizvodnja nakon zatim jaradije oko 450 litara po grlu vode koze uzimaju zimi, krmu. zelenu i sočnu i učinka Tablica 6: Proračun mlijeka pašu, gospodarskog proizvodnje jaradi kn davati Zimi topli preporuča 120 250 60 ili brašnom / Veličina stada prekrupom Vrijednost napoj, 602.700 170.058 303.660 krmnim brašPrihodi posijama, žitarica, koza slično. Veće 294.910 585.200 165.858 potrebe Vrijednost proizvodnje 55.440 73.535 125.125 Jarad ako suho krvodom uzimaju 433.125 103.950 207.900 velikih mivo i kao i Mlijeko sjeno, ljeti 26.950 6.468 13.475 koze Izlučene za

144

191

325

ovise

vodom

krmi

o

o

o

*

a

uz

u

se

s

su

nomi za

za

vrućina.

Državna

naknada*

Troškovi

proizvodnje (materijalni) hrana Kupljena

Vlastita

hrana

usluge

Veterinarske

Vlastiti rad

Amotrtizacija Objekti i oprema Strojevi održavanje Investicijsko rashodi Ukupni Bruto

dobitak

Porez

Neto

4.200

8.750

17.500

112.739

192.506

314.442

26.103

13.167

za

109.067

178.527

3:754

8.085

16.459

36.079

49.251

79.031

28.092

46.129

56.274

7.896

16.900

21.236

20.196

29.229

35.039

4.012

6.902

8.469

144.844

245.536

379.185

25.214

58.124

223.515

8.825

20.343

78.230

37.781

Mljekarski

koze

mo-

kg poProsječna

I vode

na

1

trošnja pri 10-20*C prilično je peraturama stalna. Koze dan oko 3trebaju iz krme ili vode.

61 tekućine pitke dnevnim

tem-

na

Prema

suvremenim

tehnološ-

predviđena je farma od 150-200 rasplodnih grla, stalno dva radno aktivzapošljava člana obiteljskog gospodarstva fondom od 3.146 radna ukupnim Za veći sata godini. grla (do broj bi koristila povremeno 500) ostalih članova domaćinispomoć sezonska radna stva, po potrebi kim

normativima

na s

u

se

145.285

područja od posebne državne 350 kn za ostala područja

Pelješac,

list

3,5

tvari hrane.

suhe

40.425

59.739

ostavljenorasplodno grlo 500 kn/grloza dio, otoke i poluotok brdskoplaninski *

raju

dobivati

da

se

vode

16.389

dobitak

Računa

skrbi,

a

snaga.

17

m GZZZZ—————————————————————=

GOSPODARSTVO

Utrošci

rada

proizvedena jarad, značajnoj proizvodnji pete Tablica 3: utroška od našim Rekapitulacija godine proizvedene jaradi uvjetima, proračunat je rad farmi radnog ženska to dobitak prema odbija jaradkoja uvjetima posloRadna sati koristi obnovu stada. obrta. Taoperacija Ukupno (remont) vanja poljoprivrednog Isto uračunava ko dobiven dobitak neto od 80 tako,prihode je proizvodnja sijena izlučenih te državna 13.389 do 145.285 kuna. Dohodak silaže i 168 prodaja koza, proizvodnjasjenaže naknada koncentrata 68 ostavljeno rasplodno proizvodnja gospodarstva, koji predstavlja i slame 600 zliku izmedu i sakupljanje skladištenje grlo.

Prosječna prodajna cijena prihoda zbroja rad zimskom 1.000 državnom troškova staji razdoblju mlijeka premijommaterijalnih proizvodrad 800 iznosi oko kn po litri.Utovtroškova i staji ljetnom razdoblju 3,85 nje(bez vlastitog rada) izmuzištu rad 430 domaćem tržištu navedene kaljena jarad amortizacije, je izravnom 3.146 120 i 250 UKUPNO prodajom postiže cijenupacitete: 60, rasplodnih od 385 izlučene koze 500 kn oko 61 107 tisuća i kn, koza, tisuća, i Ulaganjagospodarska 302 tisuće kuna. po grlu. goAkumulacija farme koza obilježja dohodak obuspodarstva, koja Prema već kalkuhvaća i oko 89 uobičajenoj Troškovi amortizaciju, je: ulaganja objekte tisuće 153 i 359 tisuća laciji proizvodnje, objašnjenoj tisuća, primjerene uzgoju kuna. primjeru proizvodnje mlijeka koza od 441 do 684 DM po dobiven govedarstvu, jeproračun Troškovi rasplodnom grlu. izgradučinka koPrema navedenim tehnološkim gospodarskog držanja i mogu nje opremanja objekata i ekonomskim obiteljskom gospodarstvu. biti 20-30% postavkama niži pokaracionalizacijom može da Ukupniprihodi gospodarstva troškova te korištezateljima zaključiti, materijala, osnovnim stadom od 60 koza suvremeni koza vlastite radne snage ilirada uzgoj proiznjem oko 170 tisuća kuna.

Pritom i je Troškovi osnovnih vodnju mlijekaobiteljpozajmicu. i naknada sustavu prema skim poticaja ima veliku i opreme oko 63.200 gospodarstvima strojeva 1998. državna naknada godini Pritom gospodarsku opravdanost. preje DM, a vrijednost cjelokupne oko držanje rasplodnih grla važno istaći nedostatak rastuće stado poručene mehanizacije 4.200 kuna.

S dvostruko većim i nedostatnu od 250 državnu koza potražnje rasplodnih jepreko osnovnim stadom prihodi zaštitu 109.600 DM. domaćem tržištu. Od nešto od 304 tisuće manji kuna, koza suvremenog prednosti uzgoja državna naknada 13.475 kuna. stada osnovnog Vrijednost je obiteljskim gospodarstvima farme osnovnim Ustrojavanjem procijenjenatemelju prosjenajvažniji postojanje tradicije stadom od 250 može čne dogrla veleprodajne cijene vlastita radna snaga, te proizvodnje, očekivati maću kozu od oko 1.347 kn po punoj= proizvodnji relativno neiskorištene raspoložive od 603 i 1.925 kn godišnji prihod gotovo grlu rasplodnog površine. tisuće kuna.

Muzna izabrana oprema jarca. je prema kapacitetu farme, i troškovi Proizvodnja kozjeg m lijeka bavne od 11.935 kn Materijalni proizvodcijene nameće kao dobar izbor troškovima vlado 43.813 nje uključenim sustav, jednostavniji rada iznose oko 113 do 314 obiteljskim gospodarstvima pri kn izmuzište. stitog kompletno tisuća kuna. S troškovima amortiplaniranju profitabilne poljoprivUkupnaulaganjapreporučene redne nužno i proizvodnje, je farme kreću od zacije investicijskog održavanja kapacitete tehnološke zahrashodi 485.947 do poštivati kn. proračunati ukupni strogo 1,197.217 oko 145 do 379 tisuća kuna. suvremenog tjeve držanja koza, U Proračunati bruto kako bi dobitak ostvarili od prihode farmi, druge godine je predviđeni nakon uračunava 25 do 223 tisuće kuna.

Kako učinci. ulaganja, poslovni a

nakon

radi

o

u

ne-

vremena

za

na

se

se

za

u

se

za

u

u

u

ra-

s

u

u

na

za

a

uz

u

na

suvremenom

u

su

za

u

s

se

su

za

mesa

u

u

su

u

za

za

su

na

a

na

u nas

s

na

su:

se

za

u

za

a

su

na-

za

mesa

s

se

za

u

no

se

su

se

se

18

sva

se

Mljekarski

list

OBAVIJEST

godini Rekordan otkup mlijeka Dukata očekuju daljnje povećanje otkupa odnosu 1998.

12% godina.

1998. godini i Sirele GROUP u od 32.745 Broj kooperanata uključen poslovnu s uradnju mil.

1998. iznosio Piše: dr. sc. Petar Bosnić godini je230,5 preko dvije mljekare, ukazuje od litara ili 61,05% otkupljenih i nerazvijenost govedarstva količina Hrvatskoj. mlijeka U 1998.

Kod otkugospodarstvo godini proizvodnju mlijeka.

Hrvatske kontirazini Na litara pa poslovalo je kompanije 217,7milijuna mlijeka složenim i tržišnim nuitetu financijskim planirano ostvaruje (32.745 kooperanata) prosječno i 6.649 litara pouvjetima, koji utjecali povećanje otkupumlijeka isporučili mlijeka kao i sada iz domaće domaćinstvu.

Na a grara propo cjelini, ložaj mlijeko jednom i Sirele i Dupreproizvodnju mlije-izvodnje govedarstvo zadovoljava potrebe otkupnompodručju ima poka.

LURA rade.

Od 1998. kata mlijeka Proizvodnja godine započeo jeproces specijaliekonomski odnostatus više uvozi sirovo svećim voljniji Grupa svježe zacije proizvođača mlijeka i veći krava. i djelatnosti druge mlijeko. brojem Srednji prodržavnim odizvođači proizvodnja potiče mjemlijeka otkupu, i rezultate Značajne poslovne ekonomske politike putem stručan broj k ooperanata, sudjeostvarile Dukat uspjeh novčanih te poticaja, uspo15%, isporuci mlijeka luju i Sirela Zagreb Bjelovar koje relativno stabilni te prostavljeni poslovzastupljeni 40%, rekordni prošloj godini postali ni odnosi između domaćinstvu po proizvođača sječno godišnje Dukat otkupu. jeotkupio 110,8 i litara 18.000 mlijeka mljekarske industrije. isporučili mlijeka. mil. limil.

Sirela litara, 106,9 Dio U trenmogao, mljekara nije zbog tara sagledavanju ukupnih Ove mlijeka. mljekare imaju nelikvidnosti i dova obnove i problema nenapla-dominantnu razvoja govedarulogu govedarstvu ćenih nakon i stva rata potraživanja, kooperantidomovinskog te Hrvatske, ukupnomotkupu ostvarenih da vrijeme isplaćivati otkuprezultata, proističe mlijeka sudjeluju 57,67%. i Unatoč teškim treba ubrzati proces intenzifikaljeno mlijeko. i rezulpogoršanim uvjetima poslovanja Uspjesi cije specijalizacije proizvodnje otkupu mlijeka LURA uredno novih ili i tat mljekara Grupe adapdugotrajnog stručnog putemizgradnje izvršavale obveze kofarmi prema odnosa selom i kosvoje tacije postojećih mliječnih poslovnog može doći Ubuduće sredstava ovi odnosi te će operantima. osiguranje povoljnih operantima, sredstava stalno pitanje isplata investicijska ulaganja. dalje unapređivati. čanih zajedno otkuppoticaja Tablica i LURA Državni 1: mlijeka, jer cijenom Otkup mlijeka Hrvatskoj mljekare Group(1996sredstva godina) 1998. proračun mljekara000 lit doznačava od zakašnjenjem LURA Hrvatska više Grupa mjeseci.

Sirela Zadar UKUPNO Godina Dukat | ukupno Pored navedenih činjenica, 274.000 77.446 86.054 10.903 174.403 1996. | 1998. ostvaHrvatskoj godini, 317.305 91.620 11.054 1997.

94.561 | 197.235 12.731 je značajan otkupa 1998. porast 377.506 110.831 | 106.896 | 230.458 te mlijeka, jeotkupljeno 377,5 Tablica Model Dukata i Sirele 2: 1999. mil. litara ili više poslovanja (1998., godina) 18,97% mlijeka lit.

000 odnosu 1987. goKooperanti Otkup mlijeka prethodnu 1998.

Plan 1999.

Mljekara dinu. broj god. god.

16.186 130.000 LURA DUKAT 110.831 Otkupmlijeka mljekara 16.559 106.896 120.000 SIRELA Grupe(Dukat, Sirela, Zadar) U

1999.

za

Dukat

u

i Sirela

na

u

ove

na

u

u

veoma

u

se

su

na

u

na

u

u

su

su

ne

ova

na

se

u

rama

nosu

u

na

su

su

sa

su

a

u

u

su

sa

su

u

a

u

ma

u

na

sa

u

su

su

sa

uz

se

u

nov-

za

s

u

nom

ova

u

ma

sa

u

u

ren

u

u

na

u

Mljekarski

list

19

NOVOSTI

IZ

LURA

GROUP

muljnamiješava zrelim farsa stajskim gnojem korom i me, crnogoricepiljemetni

Sirela

d.d.

emisiju

Bjelovar

otpadnih

smanjila voda

vine.

sa

Ovakvim

načinom

ne-

rada

i

organizacije jepotreba odlaganjem mulja gradsko struke ili koristi koPišu: mr. Damir Brlek i Zvonimir višestruke eliminirani odlagalište otpada, rezultat Markovac LURA jegaje mnogostrukosu Group dodatni troškovi nepotrebni voda i čišća otpadna ekonomska sirovina a Sirele, “Sirela" članica mulj je LURA postao ušteda tvrtku. d.d., Sirela prestaje odnosno za vodeće hrvatske komponenta proizvode gruGroup ispuštati visokoopterećene će vodnju komposta čijom pacije proizvodača mljekarskih gradski kolektor gradaBjeostvarivati prodajom 05. pozitivni lovara čime proizvoda, predstavila je doprinosi smanjeefekti. komercijalni 1999. štetnih ožujka godine Bjelovarunjusveukupnih emisija sustav okoliš.

Parametri p ročišćavanje potpuno Ovakvim načinom potpunoprorada Sirela voda. tehnološke otpadnih Uređaj jeotvoriočišćene otpadne i proje potpunosti prihvatila Državne za de su niži uprave iz Ravnatelj višestrukopriizlazu vodipolitiku održivog razvoja zaštitu okoliša Dr. Ante uz li to odredila Kutle uređaja nego je načela uvažavajući “samoregunazočnost Lura dozvola.

Predsjednika vodopravna intelacije".

Drugimriječima, Luke Groupgosp.

Rajića, Bjelo- Kao progrirajući visokorangirane ciljeve posljedica potpunog Mavarskožupana i zaštite okotehnoloških sigurnosti, čišćavanja zdravlja otpadnih bilogorskog rijana Conera,brojnih pred- voda dnevno komi oko 7 tona liša poslovnu strategiju nastaje stavnika i ostalih uzvamedija kroz U supanije implementaciju otpadnog m ulja. početku nika.

Između ostaloga po- isti stava okolišem komunalno odlana upravljanja odlagao zdravnoj riječi, predstavljajući dnevse cijelosti provodi ekodjelogalište grada B jelovara Državnu drž. upravu vode, gl. troškove tvorno 1.200 ne cca poslovanje. odlaganja Makvić Željko insp. predložio je kn. Kako bi potpunosti LURA GlaGroup dodjelu Sa konstatirasustav zadovoljstvom zaokružio cijeli pročišćazaštitu okoliša. nagrade kako ova vlastita je investicija vanja voda, izgrađena je višestruko se opravdana jer kompostana od gdje predmetni Uređajpredstavlja jednu koristi kao njenom realizacijom ostvaruje zaštitu mulj komponenta najvećih investicija određena dobit vrlo financijska okoliša hrvatskom proizvodnju kvalitetnog gospodartako ostvarena navedenokompaniju, isto komposta. stvu InveSlijedom protekloj godini. i višestruka okoliš. izradi je korist ga 9 prišlo kompostane sticija je vrijedna milijuna farmi Samarica na kanačnici će Sirela gdje predkuna, nestala

za

na

-

za

-

se

u

u

u

za

vo-

u

u

se

u

u

uz

za

se

u

za

vne

za

mo

se

za

u

za

u

a

u

za

se

a

se

u

milijuna uštede novogodišnje.

Riječ je izgrađenom uređaju potpuno voda kopročišćavanje otpadnih radu od 01.

1998. jije prosinca godine. ostvarivati

oko

4

kuna

o

za

u

Izgradnjom uređaja od tvaren “winjejedan rijetkih ovog

win"

20

programa,

programa

os-

dvo-

KARAKTERISTIKE

VODE

KPK

mg/l 3.800 mg/l 1.500 mg/l 450 mg/l 7.000

BPK

TSS

ulja, |pH

masti

Svi navedeni i obveza

POSTROJENJE

ULAZU

su

_

IZLAZIZPOSTROJENJA

mg/l 40 mg/l 80 mg/l 8 mg/l

180

6,5-8,5 parametri navedeni Sirele što znači da

su ne

u

mogu

ugovoru biti

sa

isporučiteljem opreme

za

postrojenje

prekoračeni.

Mljekarski

list

REPORTAŽA Obitelj Borović iz Donjeg

Pustakovca, sedam

značajan Piše:

proizvođač

mlijeka

Međimurju

u

po

40 litara i sedam

po

30

pojedina kod uvoda i grla, mliječnost 86 U kukuruz parcela.sjetvi ovisno nivou avans, sastavljen je silažu 12 zastupljen je ha, proizvodnje pojedinih grla. kukuruz 6 3 i zob ha, ječam litara dnevno.

Obrok

u

za

dipl. ing.

Stjepan

Brlek

za

o

sa

za

zrno

područjuMeđimurja 3 travne veći izbalansiha,djetelinsko smjese U par godina cilju ostvarivanja zadnjih gradi obične 11 obroka dodaci farmi zastupljene ha, novih ranoga potrebni broj govedarskih livade i 4 ha. od obliku raznih pašnjake pobjelančevina proizvodnju mlijeka,kojih svu, čmi i kao i vitaminskoi oko 60 muzara, Posjeduju praktički jedine posjeduju pogača mineralnih dodataka. površine potrebnu mehanizaciju, odgovarajućim objektima i2 odčega: 2traktoraodpo65KS podmladak.

Posredstvom silokompoUdruge po 42 KS,uključujući više od Marvogojska udruga trebne dikukuruz i žitakomponente nabavljaju bajn, kombajn 500 članova, zajedno mljekar- utovarivač i rektno od ili proizvođača preko rice, rasipač stajskim (mljekarama) i mineralna industrijama KRMIVA. Da bi i cijena krajnjak gnojiva drugo. i “Vindija" “Sirko", pokretač je korisnika bila 60 njeg prihvatljiva je objekt držanje Izgrađen aktivnosti goveunapređivanje i stručnih muznih krava i 48 Udruga jeorganizator (sistem vezovi) darstva i proizvodnje mlijeka. i spretrapredavanja proizvodnju grla p odmlatka.

Izgnojavanje Na 1989. hrane ishranu području Međimurja uvedena goveda, manje je kastrojna mužnja bilo 13490 1993. i krava i god. je plotkinja, krt, Alfa Laval držanje njegu m liječnih mljekovod Agri, 1997. 7533 dr. U 8024, plotkinja. MILXMASTER, dva rashladna ovojgodini namjeravaju, Veći od po 550 planiraju, broj naprednijih proizvoorganizirati posjete napauređaja litara, kim i gop a đača, mljekare, izložbama, naprednijim pokrenuli janje pojilicama.

Ispodobjekta niz i zaustavi od i da od 100 spodarstvima zemlji nekoj mjera akcija izgrađena jeseptička jama takav i orgapadgovedarstva počinjem, kao i betonirana jama kruti susjednih zemalja.

Planiraju kućanstava nizirati stočarsku izlosilos trenč povećavati broj županijsku stajnjak, siliranje većim žbu. Izložbe dam? od 400 brojem mliječnih goveda. kukuruza, organizirane stabljikaleke 1971.

68 Čakovcu od 150 koriste i stare U čelu god. klip m; isjenažu proteklom razdoblju krava i i 42 1977. m? od 200 bio junice god. štagalj sijeUdrugeproizvođača mlijeka objekte 61 kravom i 37 nekoliko starih iz Prelogu no, junica, Škrobar gosp. kukuružnjaka, je Stjepan Brezja okviru bivše služi organizirane sprekojem međuprostor pisalibroju 3/99.čiji varaždinske Lista. regije. manje poljoprivrednih strojeva. našega 1998. korišten kaNovi Tijekom je Uz određene zadopredsjednik Udrugeje primjedbe od 42 krave i 28 mla-di Borović pacitet grla Željko i selekproizvođač voljan jesavjetodavnom Sada iz Pustakovca kod Preženskoga podmlatka. je kao i veteriDoljnjih cijskom s lužbom, 48 krava. proizvodnji Proizvodnja narskom.

Zainteresiran loga. poje 1998.

311.743 postignuta je U kućanstvu r ade: vlada bi Željka dučavanje osjemenjivao litara ili lit. po 7.422,45 grlu. Đuro i supruga stita čime bi otac servisŠtefanija, grla smanjio 292.106 Vindiji je isporučeno sinovi Ivan Bruno (9godina), (5 period. telad utrošeno 16.000 litara; i Goran ponos godina) (3godine) vlastite mliNakon dolitara, potrebe, godina traženja pet obitelji. i 3.632 litara. bio kredit nabavu jekoprerađevine je rasplodnih 39 ha od što ga Obrađuju zemljišta, Najvišu proizvodnju postižu junica, kredit, objekte 21 nalazi krave od po 50 litara čega zakupu, koje dvije dnevno,dajubanke, nije prihvatljiv.

Na

u

se

su

za

s

a

su

u

za

s

sa-

ove

za

sve

s

za

s

za

za

za

za

za

za

-

a

ne-

su

se

u

za

s

za

su

sa

u

na

u

za

-

sa

o

smo

a

su

za

u

u

muzne

u

za

u

uz

a

za

a

su

za

ove

za

a

u

se

Mljekarski list

za

u

21

Sovjetske jedilistopada i nice počele povlačiti stanje 29.

čovječanstva

Kronika

-

su

se

se

normaliziralo.

GODINA 1956.

Bolnice

više

od

su

pre-

15.000

ra-

natrpane njenika kojima pruža Mađarska Piše: Keglević dipl. ing.

Stjepan najnužnija pomoć. je revolucionarštrajku, osnivaju ustanak u Protukomunistički ni savjeti kojiupućuju svoje Mađarskoj Budimpeštu. predstavnike ustanka Uzroci mađarskog Ustanici osloba30. listopada jednog skupljali tijekom iz zatvora kardinala i ostrođaju silovite komunističke desetljeća Joszefa gomskog nadbiskupa vladavine.

Povod bio XX. je održao koji je MINDSZENTYkomunističke bazilici Sv. Kongressovjetske velebno misno slavlje a, održan 1956.

Glava veljači partije, spomenika Staljinu Stjepana kralja.

Nikita Moskvi, gdje je Sergejevič23. studeni 1.

Početak ustanka proglašava, Nagy listopada osudio HRUŠČOV (1894izlazak Mađarske iz Te večeri radija, putem Budimpešti. skupilo i staljinizam rehabilitirao, tj. čime 1971) ugovora, više od 150.000 Junaka oko postaje Varšavskog Trga nevinim žrtvačast tio, njegovim neutralna te moli i radnistudenata Ujedidržava, ljudi, uglavnom izaštitu. sločitale i njene Nacije priznanje ka, gdje pjevale uskoro Na temelju Nove kreću iz toga, snage bodarske sovjetske pjesme, protusovjetrehabilitirali Laszlu Mađarskoj prema sko Ukrajine potkarpatske raspoloženje rasplamsavai time član RAJKA,ubijenog 1949., Jinos KADAR, srušili lo dok nisu urnebesno Mađarskoj. stvaralo promjeiz raspoloženje vlade nestaje Budimpešte. ogroman Staljiobližnji spomenik i demokratsustava sticanja 4. studeni U Demonstranti j utarnjim prvim postavili Sve urodilo skih sloboda. to je po odlazak satima, nalogu Hruščova, zahtjeve: sovjetsljedeće ustankom koji razbuktavao, isto svih ulazi strana sloboskih stacioniranih vrijeme jedinica, i ugasio. tenkova Burasplamsao 2.500 sloboddne višestranačke sovjetskih izbore, Protivnik 14. stazrakolistopada potpomognuti dimpeštu, sveučilište, ukidanje NAGY Imre (rođen Radio emiljinizma Još slobodni plovima. političkih tiska, oslobađanje ponovno je Kaposvćru1896.) tirao reformu jesvoju o čajničku poruku tvorenika, poljoprivrede rukovodeči i pozvan položaj i ovim “Nemamo riječima: Zapadu oslanjanje Zapad. općenito uskoro imenovan predsjed- Tada se Vi znate tko je više je najborbenija Pomozite Mađarskom odvojila nikom vlade. došao. i silu osvojila zgradu skupina braRadio radnicima, seljarodu, n jegovim Budimpešta, koju cima i intelektualcima.

U Službe nili pomoć! ozloglašeni pripadnici U Mađarska U Bilo žrtava pomoć! pomoć!." obje sigurnosti.je bila nemoćna mađarstrane. je pred vojska Pojedine jedinice tolikom silom. ske svrstavale armije, ali i ustanike im davajućioružje, s

se

samo

u

se

u

-

su

se

u

u

u

sa

-

-

se

u

vra-

ma.

su

su

u

za

se

a

se

se

sve

za

nu

-

nu.

su

u

se

sa

u

-

u

cenzure

no

za-

na

na

nam

vremena.

na-

na

su

-

-

na

su

se

uz

tenkove.

gubi listopada i kao nad kontrolu događajima, desnica što reklo, jepotpuno 26.

-

Vlada

se

uzela

maha.

listopada Nagypoziva i narod obustavu vatre uvjerava da će snage Mađarski napustiti sovjetske 28.

Imre

22

NAGY

Mađarsku.

-

I.

na

tom

na

pred tenku sovjetskom ustanici

Parlamen-

list

Mljekarski

ČOVJEČANSTVA

KRONIKA

putukojim njimadopremala nafta iz naroda okrutustanak Arapskih zemalja.

Zbog mađarskog odmah kolovozu sazvale straha Od pred je ugušen. toga 22 držaLondonu tih dana odmazdom konferenciju je Austriju među i oko 200.000 va, kojima Sovjetskog ljudi. pobjeglo da od te Imre 22. studeni saveza, predložile Nagyje prvi ili traži zaštitu čas dobio Egipta povlačenje odluke, Jugoslavenda internacionaliali kad iz skom pristane veleposlanstvu,je kanala tako da i izašao uhićen od zaciju njime njega je Sovjeta odveden suradnicima sastavljeno upravlja povjerenstvo država od navodno Likvidiran predstavnika sviju koje je poznato. i koriste. zemni ostaci 1958. ga Sovjetski EgiNjegovi 10. odlučno i složno 1989. ćeni svečano domovinu pat, rujna odbili te Kardinal dobio J. prijedloge.

Mindszenty je sisile odlučiše Američkom veleazil vojnom Obje (utočišće) ali lom vratiti Sueski bokanal, poslanstvu gdjejegodinama oštro tome ravio.

25. suprotstavio predsjed2 spkm nik SAD-a EISENHOi državi preuzeo Vlast Dwight partiji Sueski kanal uoči K4d&r odan Jinos svog koji WER, jestajao je Sovjetskom izbora Velike službenim Prema ponovnog predsjednika, izvješći- Britanije, kojajeotkupila dionice. krvava bilansa njegove vlade, egipatske kaKao mađarskogprotukomunističkog povodnacionalizaciji nala bilo SAD-a da ustanka ovako: više od izgledala je jeodbijanje i brane kod 13.000 3.000 mrtvih, ranjenih financiraju gradnju kuća. Osim Asuana što 20.000 porušenih gornjem Nilu, je toga i bilo od bilo zatvoreno 20.000 velikog značenjarazvoj ljudi je tisuće od njihodpremljeno Egipta. rad 26.

1956.

Sovjetski srpnja predsjednik prisilni Gemal Abdel pogodine je Egiptapukovnik Sljedeće bez mnogo doNASER seban sud ogrom(1918.-1970.) koji je narodnom zboru Kairu smrt. kaza osudio 2.000 ljudi tada mladi demokratSuesljudi proglasio jenacionalizaciju Mi, kanala i svih skih prihoda koje osvjedočenja,zebnjom kog izraelski brodovi mađarske ustanike te da pratili donosi, kad zaiskrile kretati. Istovreslobodu, pali, smijunjime već očima. egipatske policijske Gamal Abdel NASER snage upravnu okupirale zgradu kanala. bilo te uopće nije potrebno Nacionalizacija Sueskog Velika Britaratne Zapadne v elesile, kanala uplitati akcije koje, i odmah više osim koloteže k nija Francuska, održanju toga, Samo da Sueski tome podsjetimo: nego ali i strah od energično suprotnijalizma, postojao je kanal od 1859-69. gostavile radilo kopao jer najkraćem nuklearnog kojeg oružja jeposjedine istočnom dijelu Egipta, dovao SSSR. između i afriprevlaci azijskog U toj krajnje napetoj situaciji Sredote čkogkontinenta, spaja kao kojoj govorilo mogućem i Crveno Nacrte je III. rata, popočetku svijetskog učinio Francuz Ferdinand de ratoborni javio jejošuvijek LESSEPS živio od diplomat, 29. navalio Izrael, koji je listopada 1805. do 1894. Kanal 161 jedug egipatski poluotokSinaj širok 120-150 km, površini i ga (59.000 km?) dubok 12-13 metara, i bio je koliko dana.

Port Saidu Razaranja osamdesetak vlasništvu godina studeni

11.

1956.

Herojski

-

se

su

no

u

u

u

se

u

-

u

na

u

sa

ne-

savez

vra-

su

u

su

sve

ARAPSKA

u

PUSTINJA

se

u

za

savezu. ma

sve

na

za

na

savez.

u

osnovan

na

na

nom

u

on

sa

za

smo

nam

se

suze

su

su

a

u

se

ne

meno

su

mu

se

su

u

se

se

se

se

o

u

u

o

se

zemno

o

more.

se

na

na

zauzeo

za

ne-

m

u

u

Mljekarski list

23

ČOVJEČANSTVA

KRONIKA

WW

Francusko-britanska

interven-

guskupština UjedinjeBritanija vodili ministri nih naroda sastala 15. bitkom trećem cija koju Antony studenog ugleda svijetu, EDEN i i odlučno osudila francusko-briGy MOLLET, usprkos posebno zemljamaSjeverne velikih 31. tansko-izraelsku i odluAfrike. negodovanja,listopaagresiju Predsjednik suprotno da bombardirala zračnu luku čila Zahvadobio tome i s nage. u je uputiti svoje je ugledusvijetu kod Port Saida i Port kanadske i Fuada,ljujući spremnosti voj- domovini, počeloje približavanje učinivši velika civilnih mirovne UN što snage savezu, razaranja ske, stigle Sovjetskom je Zapad i 24 broda. Samo Port Said već 21.

Samo bilo također nepovoljno. zgradapotopivši studenog.

7.000 intervencionista teklo Smatramo da zapoiskrcavanje vojnika povlačenje jemunjeviti čelo 5. i nedostatka nafte eski štetio rat je studenogosvojena je jepolako zbog najviše pobunjenim luka i Port Said. bili oštećeni neki naftoMađarima grad Zbogopćeg (jer kojimazapadnesile, naročito od strane završeno tek 22. nisu pa pritiska, vodi) je zbogangažiranosti Egiptu, SAD-a obuih nego kojajezaprijetila prosinca. mogle pomoći, potpuno stavom Iz sueske ratne izazvane sili nafte, prekinute cijele krize, prepustile gruboj Sovjetskog već dana. novih vremena, izaoperacijesljedećeg nepoznavanjem Generalna

šle su

su

Francuska

se

i

s

u

a

u

Naser

na

a

su

u

za

su-

su

a

u

su

su

saveza.

(GW

IZ HRVATSKE

POVIJESTI

Moliški

Hrvati

—————————— području

Zrmanje

između

i Ne-

retve.

ninskog Ondašnje smjestile g orja, koja jedipl. ing.

Stjepan Keglević dne Biferno i izbjeglice dvije rijeke, svoja područja Triguo, bila i do niskih obala O moliškim koja Hrvatima spušta kugom potresom malo Jadranskog sasvim Ona nekako oni sebi te puznalo je napuštena, “preko široj hrvatskoj javnosti, ta" otoka morali i Hvara. ali Brača Pokradok praviti kolibe, sloboda nije zasjala doba bistrinom i Hrvata svojom jina j e marljivošću doseljenja samostalnoj Republici Hrvatskoj. brzo Bilo ih tada Tek pripadala razvijali. je razvio rad HRNapuljskom k raljevnjoj danas danas leksikonima stvu, VATSKE MATICE ISELJENIsela, njihovih je petnaset i nalazimo tri u prema KA nazivaju potomaka raznolike i Campobasso, kojauspostavlja matična sela oba imena. koja svestrane tamošnjem gradiću istog jezika pripadnicima Co4.445 KRUČ nazivaju: (Aquaviva hrvatskih nacionalnih Pokrajina rasprostire manjina m? oko 406.000 i STIFILIĆ i stranim drIlecroce), (San Felice) stanovnika, koji susjednimdrugim MUNDIMITAR nekoć bavili (Montemitro). žavama.

Tako Matica stočarstvom, je suradnji Računa da ih ima oko 3.000 i voćarstvom. ratarstvom Encikloiz Molise koji orgastručnjacima i zavoda iz oduprli talijanizaciji nizirala pedija Leksikografskog TJEuspješan i naziva tu našu DAN Zagreba pjesme plesove. manjinuju svojjezik, MOLIŠKIH HRVATA Odakle etički oni to više Hrvati. došli, 6-17.

Apeninski Zagrebu(od lipnja 1996.). vele “S nego Tom izdala znaju, moliških Malo prilikom jekatalog o povijesti bane mora.". “bane? znači Riječ slikama i Hrvata mnogimčlancima, pjeOko 1900-tih strane. hrvatskogodina O hrvatskom, doseljenja Hrvata, moliškom i talijanskom jeziku, pokoji i zbjegoše pred Turcima, dobro razni ali koji je poslužio stoje podaci, uglavnom članka. Urednik ovog slažu da 15. i to bilo sastavljanje je krajem 16.

O kataloga jeagilni voditelj Odjelapočetkom stoljeća. podruhrvatske HAlI-a g. odakle ti Hrvati došli manjine čjima već također različiti HrvojeSALOPEK, kojije postoje podaci: našem većina čitateljstvu. neki ih stavljaju poznat Istru, između Zadra i Šibenika područje položaj ili čak Zemljopisni okolicu Makarske i MOLISE mala ZaokruKardinal je pokrajina ZapadnuHercegovinu. Šepermeđu moliškim ženo vele da Hrvatima radi srednjoj Italiji padinama Apeuglavnom Piše:

vlasti

između

se

su

u

su

se

mora.

u

sve

nam

su

su

u

se

u

u

u

se

a

a

u

samo

veze

se

s

se

u

na

na

s

su

u

se

se

sa

su

veoma

se

zna-

u

su

ne

s

smama

samo

one

mno-

na

vremenu

nam

za

se

za

su

u

a

u

u

u

na

24

se

o

Mljekarski

list

IZ HRVATSKE

slave 1.

POVIJESTI

svibanj, jetozaslugajednom Ivana lama uči KAČUROVA profesora njihov materinji jezik nastavnika i ii stanovništvo poglazbenog odgoja kojegtalijansko folklor.

Sve stručnjaka Nastupi zanimanje.jezapočelo tog kazuje društva stvorili im šezdesetih mnoga godina tečajevima i sličnim i što bilo prijateljstva suradnju čitanje pisanje,je hrvatskim društvima “za Austriji, oduševljenjem prihvećeno i KUD očuvat našu RIC".

Slovačkoj Mađarskoj.

MAJA Prava obično Zagrebu je vrijeme manjina ogleda izvelo nekoliko Tjedna uspješnih dvojezičnim natpisima javnim što dobro priredbi. mjestima, je Za brinu đeno slici “Hrvatska ulica" očuvanje jezika (na se NAŠ ŽIVOT i NAŠ selu U snimčasopisi Kruču). Katalogu je Stifiliću ka selu pa JEZIK, osnovano je natpisa Mundimitru, društvo NAŠA ZEMLJA. vidimo naziva daispod Municipio Kao činioc OPĆINA,ispod daljnji očuvanjepiše Farmacija hrvatske kao i elesvijesti je, svugdje, LJEKARNA, ispod Scuola Katolička OSNOVNA mentare ŠKOLA. Folklorna grupa crkva, koja j e početkom "Maja" pjeva osamdesetih demokrase kreće moliške Desno: fra Petar godinauputila_uDakle, ipak pjesme.

Kruč hrvatske časne sebi MILANOVIĆ prve župu cija prokrčuje puteve.

Novim kručanskim sestre. župniotiši za Što gi Ameriku, njhovo kom činit čuvat našjezik č. otac Pefranjevac postao ovako Prof. Lucio PICCOLI područje doseljevalo talijansko je će hrvattar MILANOVIĆ, koji oblikovao da stanovništvo. svoje p rijedloge skom molitvom i navještanjemočuva moliško-hrvatski hrvatski štopo jezik, Njihov jezik je Evanđela moliško-hrvatskom i nacionalna malo kavsko-ikavsko njemu svijest: narječje po jeziku, spasiti njihov jezik, veliki korse turcizama O Organizirat čakavštine, i nacionalnu Veze tome svijest. čuvat oš učit rečenom jezik; jeziku je katalogumoliških Hrvata Katoličkom oš stare Skupit tradicijone pisala gđaAugustina PICCOLI, crkvom Hrvatskoj započele pa je pisme; diplomirana kroatistica, još vrijeme službovanja pok.

Učit skoli: “Di si jezik vrtić, primjer spomenula pjesme kardinala Š EPERA, pa Franje i sunce"?

Mara". elementare, medija; “Lipa pošalipi zahvalmnogo njemu dugujemo -Prosit mali lirske program koj Današnji pjesnici pišu pje- nosti što danas više saznajemolokalnu Za unapretelevizijumu; jeziku. braći. našoj prekomorskoj -Učit molit našo, bolje đenjemoliškojezika Usprkosizvjesnom opravdaumi našo. zaslužan Božidar popom je koj govorit oko hrvatskogVIDOV koji nezadovoljstvu provedI da završimo mislima ikav“RJEČNIK g. jeobjelodanio be manjinskog zakona, ipak SALOPEKA hrvatske govora Hrvoja jenapikoje skočlanka naseobine O kraju uvodnog srednjoj Italiji". štokavskog moliških Hrvata: je Katalog tjedna jeziku okviru Tjedna govorio i moliških Hrvata Ivan KAČUROV. “Tjedan ovaj prof. trebali bi biti katalog poticaj polimoliške Hrvate za znanstvenicima i svim Izgledi tičarima, U Ustavu moliških iz Hrvata Republike Italije lijeprijateljima kakva država da ih po prava piše imaju obiju podupiru nacionalne i kako im i kulturmanjine stojanju očuvanja jezika i baštine dok [ši jamči očuvanje identiteta, jezika prekasno". nije ali ta prava kulture, praksi Ispravak! teško ostvaruju.

2/99, broju Mljekarskog znači da od 1995. popod Tripuna Mnogo (rubrikaObitelj dom) potkrala greška. je društvo predsjednika stoji kulturno"Bokeljska mladi oduševMAJA, kojem umjetničko Ispravno je prof. iz tri poštovane čitatelje, gospodina prof. ljenici (entuzijasti) ovaj ispravak liško-hrvatska sela pjevaju, plešu,Hrvatska ulica Kruču a

razredu

sve

moliškim

u

škoza

za

su

sa

sa

za

s

u

u

-

za

se

u

na

ure-

u

a

u

u

za

-

a

-

su

a

u

u

se

se

sv.

a

na

s

a

a

nema.

za

-

u

s

-

u

su

za

za

na

-

na

sve

sme

na

svom

o

na

s

na

nom

s

se

u

sao

u

na

za

u

sve

u

na-

se

ne

se

sva

-

u

U

lista

"Proslava

naslovom

u

tiskano

sva

mo-

u

Mljekarski list

Janovića

Tako

Hrvatske

dr. Zvonimir kao

Zvonimira

Kotoru"

ime

mornarica

-

u

se

bratovštine

u

članka

sv.

i

krivo

tekstu

da

809".

Janović.

Molimo

i

dr.

uvaže.

Uredništvo

25

SPOMENICI

SREDNJEVJEKOVNI

HRVATSKI

njen Natpis kneza ističu Osobito zabat. dvije strane križa, golubiceobje Kosovo nalazi upravo polje sjeveroispodnjih polukrugu Pripremio: dipl. ing.

Stjepan od latinskom istočno isklesan kraljevskog grada je natpis Keglević dolinu Knina, njemu jezikukojega jevidljivo: zavuklo siromašno UZdevedeset i “osamsto pete... dao knez DOLJE. dao izraditi knez Ovdjeje je djelo MUTIMIR sin MUNCYMIR". najmlađi TrpimiPovjesničari crkvicu čast slažu da ime odnosi to rov, sagraditi Luke.

U crkvici nalazila hrvatski oblik imena Mutimir. toj Taj kamena do knez vladao od 892. ogradaispred svetišta, godine je imala 910. ga je trouglasti koja je svoj zabat,odprilike Naslijedio redovno ukrašen šapleternim Tomislav, koji jepostao kraljem bili Po ali kakvom mišljenju mnogih nije poznato srodstvu.

Prikazani zabat nalazio starijih povjesničara umjetnosti, Katića i kao don Lovre kninskom ali današnjih, muzeju, kao Vesne danas to prof.

Kusin,jejedna nije gdjeje smjepoznato od starohrvatskih crk- | šten. m najljepših pregrada,napose

venih

Mutimira

a

se

a

s

se

u

na

a

u

se

u

s

seoce

ovo

se

u

sv.

se

na

se

rama.

u

su

-

se

ODGOJ

NAŠIHMALIŠANA

U

vw

e

očekivanju

Piše:

e

uskrsnog

dipl. odgajatelj Zrinjka KeglevićStević

ve

nam

u

#

zečića Pag P jades dajte menesvj hi Pipi Eg pi meni _ SI Ubiti pjetlić ću

hi:

ZAGONETKA kraća

uha, bi bio lijep, bi me, smetao pritrčanju da duži rep. je Da

imadem

ne

Baš

Gle

kako

sam

stvoren

mog

veselja!

Sakriti

se

treba.

lako mogu

glavicu zelja. (zec) Za

26

Mljekarski

list

NAŠIHMALIŠANA

ODGOJ

vo

vodu Nade u djeci godina pratnji Maljković) odraslih i zečica i tata sedam doba kršćanstva U davno organizirati natjecanja imaju prije malih zečića. Oni žele saznati To slaviti dolazak kotrljanju jaja. jeujedno koji proljeća, ljudi kada turisi od uskrsni će dan EOSgodini je njih pravi koji jedini ponovno buđenje prirode. šetati okolišem kuće. košaru šarenih mogu punu TRE bila boBijele donijeti jaja angloje Niti od šest zečića žica Od imena djeci. jedan koji proljeća. njenog saksonska zvali dolazi naziv Dugouško, V rtirep, O uskrsnom engleski Uskrs, zečiću Meka i Šaro, Svake Sladibrk, šapa EASTER. to godine Uskrsni zečić jezapravo duh je doći do festival čast božice održavao Kratkorepić nije uspio brzo i često Zečevi i kunići nisu i to EOSTRE djece.

Oni, naime, dovoljno provrijeme i ih te nisu bili shvatili razmnožavaju uvijekjeviše, ozbiljno zadatak, ljetnog ekvinocija. simboli oni zato te odvažno plo- hrabri i uporni, postali preRomani dnosti i Još ih brodili obilja. prepreke koje i da život dolazi iz Štorade djecau Engleskoj zečić vjerovali jajeta,snašle Najmanji putu.

SAD-u? kršćani ga smatrali sjemenom i obavio brzo Bjelko je ozbiljno te zato simbol uskrsuskrsno Na i hrabro života, je posao, jutro Engleskoj uspješno prešao nuća Isusa Krista. U starom tvrdo i donio Egipdjeca igraju igru kotrljanja prepreke djeci jaja Rimu i tu, Grčkoj, kuhanih nizbrbrdo.

Ta Došto Perziji jaja ga jaja igra gnijezdo pripremila. festivale. ze vuče iz odmibraći i kazao bojala proljetne korijen događaja je svojim roditeljima, ukrašenih odnosno da uskrsni Običaj d arivanja jaja kotrljanja stijene canja, djeci je pravi iz EuBritanski Isusove doseTako svake uskrsno potječe srednjovjekovne grobnice. godine SAD. rope. darove donosi ljenici donijeli taj običaju djeci jutro Danas uskrsno veliko uskrsnom zecu* U “Priči jeobičaj jutro nje- gnijezdo, njihovo kućom dozvoliti V. Pichta autora pred Bijelom (uprijeselje. mačkog

O

ulaz

USKRSU

do

12

mama

zec

u

su

zec

u

*

za

su

a

se

u

se

se

zeca.

u

su

su

sve

a

su

na

su

ono

u

sve

su

u

se

su

s

on

zec.

na

su

u

on

na

o

na

ve-

DOLAZIVEĆ USKRS 4 =

e

:

- zi

Do-la

KE

= e

već

=—rP i

im U

Ke

ze

-

i

-

S

3

gr-mljuće sa - kl.—

o

ph lje-

će

Dolazi

Uskrs

već

da

zapjevajmo Zečiću gnijezdo mi. pripremimo

-

tt

svi

=

mi

-

mo

mi.

e

s =

ja - ja pun koš

I = ==: ro- va T

Zod

s.

-

svi.

Mljekarski

- voj-mo krsoza-pje n

T

a

list

Us-

či- ću gni Je pripre zdo : = —s s

=

=

z: .—e

+

== još! do-nije ti

grmlju jaja punikoš, će darova lijepih donijeti još.

U

će sakriti

a

27

LONČANICE Razmnožavanje

plastičnom folijom, duže zadržala Kada klice vlaga. malo dobro ojačale, je ispod stakla ili staviti folije podložak kako

bilja sjemenom

bi se što su

šljunkom glinenim Piše: dipl. ing.

Ostalu kako bi nasad zračio.

Malo polovicu napunimo više dolaganom zemljom kojoj pomalo mjesta ostavljamo dali dok da oblapijeska.

Pijesak stavljamo zračenje, jednog bude što dana i da sasvim uklozemlja rahlija čnog pokrov ni. Mlade rasti ni spriječi truljenje korjenčića. biljčice smiju Veće ni presporo.

Ako rastu sjeme sijemo prebrzo pojedinačno razmakom od 1 cm, suviše dubinu razvit će brzo, slabije veličine Sitno Kako bi ribrzi rast sjemena. sjeme biljke. spriječili i dašdobro ih r azaspemo po jetko biljčica, je smjestiti zemlji čicom tlo. lagano hladniju pritisnemo prostoriju.

Nakon Kada mlade do narastu poprssjetve prskalicom biljčice kamo mlakom veličine kada vodom i zemlju jednadrugoj počinakon sasvim tanda ih posipamo njusmetati, vrijeme toga je pikiki Kako ramo, sloj pjeskovite tj.presadimo. zemlje.

Veće mlade ih sjemenke prije biljčice sjetve nježne, pažljivo žemo močiti 3 do vadimo iz 6 dana Sijanje sjemena ljetnog bilja, mlakoj zemlje.

Najbolje jelijeili ali svako će rukom držati deopćenito, najbolje je ožujku vodi, biljčicu, sjemeprije cvate ukoliko travnju.

Cvijeće koje proklijati ga prije pomoću drvenogštapića sjetve od do malo močimo.

Mlade proljeće sijemo srpnja izdignemo korijen. biljto maćuke držimo torujna, potočnica, Posijano sjeme presađuju laganuzemlju. i vrste Prvo od male hica, pepeljuga, šeboj plijem mjestu, pritemperaturi napravimo rupice, Mladice od te 15 do 20 onda ali te stavimo direktnom u trajnica. sjetve “C; rupice korjenčić lonce ili nešto Za vrtne što do tada raslo rasađujemo dublje je vrijeme jakog već treba i mlade Presađene gredice jesen.

Sjeme potrebno je zemljom. biljčice zasje- zatrpamo niti. Nasad i 2 do 3 dnevno posijatisjenovite gredice biljke poprskamosmjestimo vrta, puta ili mlakom Također vodom. doplitki sandučić, plitku glinenuprska mjesto. je Sjeme,sjenovito dnu ima otvor bro rasađene ovisno vrsti kao posudu, koja biljke, biljke prekriti proklije viška ili kod kon 10 Kada dok nekim vrstama otjecanje vode, klijasjetve. pikirane dana, biljke lište.Ako ruci i treba do 3 4 do 5 kako bi propri plitkih ojačajudobiju mjeseca listova, ih lončiće mogu upoposuda, sijanje klijale. presađujemo cvjetne i obični ili će slobodno Posudu trijebiti cvjetni lonci, koje gdje koju posijali gredice, do dobro staklom ili polovice napunimoispranimsjeme razvijati. jepokriti Darko

ili

Kantoci

krhotina-

ma.

se

sve

smo

za

se

se

ne

ne

s

na

se

u

u

u

su

mo-

u

u

vom

u

rano

a

snom

se

a

su

u

na

sve

a

ne

u

na

na

suncu.

no

sunca

u

na

se

na

u

na

za

o

na-

u

nemamo

za

se

u

u

VA

m ki /

Sajmišna 8b, Sv. Ivan

HRVATSKA

\I

z P

60 920

Fax:

60 595

GSM:

| ZEMAT

godišnja kamata

5%

kamata

098/281-550

SVEVRSTE POLJOPRIVREDNE MEHANIZACIJE ZAVAŠE GOSPODARSTVO: -TANJURAČA -

SIJAČICE

PNEUMATSKE

-PRIKOLICE4t

-

RASIPAČI SIPOVE

na

na

6 godina s počekom

-

5%

poček (2 god.) ide u glavnicu

do 50000

kn:

od 50000

kn:

:

3jamea. kredita 1,5% osiguranje —— stambeni hipoteka objekt na

dokumentacija:

1. gruntovniizvadak

600

kg,3.500 kg, 6.000 kg

ZA

PRIKOLICE

STAJSKI

GNOJ

zakuću ilizemlju,

2. fotokopija domovnice, 3. fotografija kuće,

-CREINA

4. mišljenjesavjetodavne službe

-MALČERI

Ako

-

28

TRAKTORSKE

FREZE

OD

0,90

-

2,20

od 2 godine.

3jamca Potrebna

KIPER

se

S BANKOM

36 DISKOVA

-ŽITNESIJAČICE

-

U SURADNJI

kredit bez učešća

Tel.: 00385/1/20

00385/1/20

Zelina

na

smo

zemlja nijena

osobu

iz općine.

potvrdu koja traži kredit,treba priložiti

ozajedničkom domaćinstvu.

Mljekarski

list

VAŠ VRT cvijeće

Da

bude

Piše: dipl. ing.

Darko

ljepše cvijeće 30 (do cm) Anemone Begonije Plavi jastučac Encijan Perjanica Vatrena kadulja Nedirak Nisko

Kantoci

cca

Tratinčica

Gušarka Zvončići Esolcija Runjika kresta Pijetlova

Visoko cvijeće Srednje cvijeće 100 100 (do cm) (od cm) Pakujac Medvjeđa šapa Mirisava Katarinčice grahorica Azaleje Naprstak

visoko

cca

cca

:

Penstemon Malva

kopriva Kadulja Dalija Kitice Fuksije Lisičji repak Ukrasna

Vrtni klinčić

li uživati Želite tijekom Vrtni kokotić godine cvatu neprekidnom bujnom Rožac Pelargonije rada i ga vrta, prije potrebno je Judin Gerberi srebrnjak malo Ono što vrlo doplaniranja.

Niski Gladiole dragoljub bro raste vrtu susjednom Šafran Zvorčići i vašem. uspijevati Mirisna kunica Zlatni šeboj vrta, Položaj vašeg osunčanost, Hibiskus Šeboj drveće stvara koje sjenu, gusto Perunika vaše Lobelija grmlje, sjena kuće, uvjeti Kokarda rast iveličina vrta, elementi Ageratum cvijeća treba uzeti obzir Različak koje pri Čupavac odabiru i Čak bilja sadnju.

Gazanija Ljiljani životni može vrt najveći pružiti Klinčići Lobelija pri- Puzajući prostor manjembroju | Zijevalica plamenac vrsta Ako Ukrasna mjeraka brojnih cvijeća. Jaglac lupina velikim raspolažete Ivančice prostorom,Kamenika vrta preporučljivo je planiranje Maćuhice Makovi nekom prema načelu;primjer,Kadifice Narcise možete odlučiti vrt uređen Srdašce Možete stvoriti Petunije poputseoskogvrta.

Plamenac Tulipani ili vrt prirodnog šumskog ugođaja Ljubičica uređenim vrt Žabnjak cvjetnim gredicama Verbena Neven ružama. kombinaciji Ruže Odabir ovakvim situaPotočnica cvijeća Ukrasni Stolisnik cijama predstavljati kelj teškoću. Pomoću osnovnih pravilaCinija Koprena i malih možete tako dobro ruža Uresnica savjeta Patuljasta iskoristiti sadnice da će i Slamnato Ognjica cvijeće čak i manjemprostoru, sjeni, Tulipani doba cvijeće izmjene godišnjih Salolglosia vaš vrt. oživljavati Prirodno cvijeće izbora Već sadnica prilikom Noćurak obratite harmoničan pažnju duhan Ukrasni odnos i visine, boje Ponuda Cinija tnjeodabranog cvijeća. u

svo-

u

ne

Loza

ruža

Divlja Dragoljub Ruža penjačica Kraljevsko srce

Sikavica

Vučjak Kokotić Suncokret Ruže

Bijeli sljez Ukrasni

slak

Ukrasne

trave

Ukrasne

tikvice

Ukrasni

kukuruz

Ukrasna

šparga

mora

u

za

su

u

za

samo

na

se

za

s

u

s

u

ne

mora

vam

na

u

na

vremena

Mljekarski list

cva-

29

VAŠVRT

>

BITNA PITANJA sadimo već ČETIRI poluvisoko cvijeća jebogata patuljke, i ukus može Kod i kaošto cvata vrt cvijeće, kadifice, kadulje, svačiji pronaći planiranja bujnog visoke visoki ivanobično veliki različitih potulipani, broj mogućnosti. šarolikosticvjetnjaka ruže, četiri i PoNa vrećici gladiole cinije. svakoj sjemena cvijeća stavljaju pitanja. čice, ljiljani, nuda nalaze pa podaci visini, boji, poluvisokog bilja jevelika, ili saditi? načiniti i načinu li neće biti teško pravilan zahtjevima biljke sadnje. Želimocvijeće sijati dobiva nalaziti izbor. Većina Proizvođači tržištu nude će Gdje pojedine cvijeća toga različitim i like i će vrste proizvode vjerojatno cvijeća? bojama nijansama, visinama.

Sve ambalaža: će kaoiurazličitim šarena U kojimbojama cvijeće privući cvasti? čine i svako kupujte Prije kupoglavni pojas vašeg cvjetnjaka sjeme. vine razmislite Kada će nisko vrste bilje koje cvijeća procvasti? nadovezuju želite i ostale vrste O vrta. potražite koje odgovorima pitanja prednjem dijelu Možda ovisit će međusobni možete kombiniratiuznjih. položaj cvjet“MALI" SE NE SMIJU IZGUBITI bi šarolikost da složite nih vrsta kako vrtu jenajbolje papiru korist vladala iskorišteno Nisko dobro tijekom cijele godine. zaikšto, kasniju ljepotu bilje je biti i vrta može kada čini obiteljska cvjetnog slučaju cvjetni VISOKO razonoda.

U POZADINU kod tepih.

Zbogtoga njihove držati kako nacrtati tlocrt vrta morate vlasnika da vrta Želja sadnje pravila Najbolje je svakog je sadi sadnica iste što znači da 1 oku. vrt najmanje mjerilu 1:100, je cvijeće dostupno pet Jedan vrste tratlocrtu 1 vrtu. Bovrste rastu jaglac, odgovara zajedno!

Stoga jepotrebno koje tinčica ili maćuhica označite omikao što gredici jama položaj vašeg visoko, kokotić, lupina, ako nakon ruže popeljenog cvijeća, sljez, naprstak, zvončići, potpunoizgube jesljedeća toga Nisko metra. tražite ili udaljena pola odgovarajuće susjede. njačice grmolike ruže, uvijekbiljka do će doći tek kada Ovakvom skicom saditi će i vrta. Tako vrta, koje cvijećeizražaja pozadini dobro usklade ostalim vrstama obavezno nisko će biti morate pridržavati pri bilje, koje posađeno mozaiku. odreći dobit ćete doći do Bolje je nekog sadnji, približan izgledispred njih, izražaja. do iduće i ćete možda Visoke sadimo budućeg cvjetnjaka otprilike biljke ispredcvijeta, da naruši sklad koliko saznat će međusezone, nego je sjemenaukrasnog grmlja jer sobno "tući". gredice. potrebno. m Ispred visokog biljacvjetne tako

da

se

svaki

za

ne

su

se

osnovna

se

o

na

se

razno-

se

vas

no

u

one

ne

se

na

na

u

ova

mo-

uz

na

u

za

ono

u

se

u

cm

m

na

sve

se

u

u

na

su

se

a

mu

se

ne

u

se

s

se

u

samo

ne

vam

se

se

"ZO-NA" KUPUJEMO IPOVE

SESVETE, Bjelovarska75 tel.

01/2002142 REZERVNI DIJELOVI ZA:

VRSTE SVE UREĐAJA

MUZNIH

emuzilice prikolice cisterne za prikolice prskalice gnoj plugovetanjurače drljačesijačice i balirke berače prevrtače sijena klinasto i kukuruza kombajne remenje, i semerinzi lanci i kotrljajući ležaji galovi lanaca ekardani i spojnice galovih dijelovi kardana stoku i za oprema pojilice stočarstvo i mljekarstvo pribor e

kosilice e utovarne e

e

e

e

e

e

e

e

e

e

e

e

e

za

30

Mljekarski

list

LUŽNATA SREDSTVA [1 N 5 [[1] [ HE 1] I|

ZA

CIP

KISELA

SREDSTVA

ZA

SREDSTVA

ZA

RUČNO PRANJE

SREDSTVA

ZA

DEZINFEKCIJU

CIP

Tensid Chemie Zagreb d.o.o.

10000 ZAGREB Varšavska 6 tel./fax. 01/483 01 80 -

HR

ZEFX.

-

MUZNA

TEL- 043/878- TEL.:043/878MOBITEL: 099416081 059 FAX 034,

(O

d.0.0.

OPREMA

Žabjak 7c Rovišće -

PRODAJA £.

-

-

-

-

-

MALI MUZNI MLJEKOVODI IZMUZILIŠTA KOMPJUTERSKO HRANJENJE KOMPJUTERSKO HRANJENJE LAKTOFRIZI

-

Alfa

UREĐAJI

MONTAŽA Laval

— KOMPLETNA -

-

STOKE TELADI

-

-

-

-

SERVIS Agri

OPREMA

ŠTALI U

VEZOVI LIGEN BOKSOVI SISTEMI ZA IZĐUBRIVANJE SKREPOVI ZA LAUF STAJE TOPLI PODOVI

VAŠLIJEČNIK prekomjernih uzimanja čina uzimanja neodgovahrane, kod stresa, rajuće hrane, prekoreakcije? čak i težine, mjernetjelesne leži olakšan trudnoći.

I kad je trbuha Bez razlog, obzira uzrok ili unutrašnjost našeg kiseline želučane jedprolaz često s povremeno neugodnim, katkada glasnim, reagira minjak.

Slabljenje spomenutog nezgodnim podrigivanjem, simptomima: štucanjem, žgaravicom,šićnog uzrokovati mogu prstena i začepljenošću, proljevom drugim. kava i čokolada. nikotin, alkohol, Za može Išto se sa prve pokušati ondačiniti?neposredne korake, može biti Mnogimpacijentima i gastroenterologa. od sljedećim preporukama vodećih savjetima ako pomoći smanjetjelesnu ako malo težinu, alkoholna dobro popuste Piše: dr. Ivo Belan pića poznati hlačama iliako upotrebljavaju proizvođači podrigivanja. naramenice Izumjesto Prema tome, potrebno jeizbjeležeći. bjegavajte jesti Pokušajte gore pogavati spomenute stvari, dio kreveta podići gdje je sebno stvakojestimuliraju način glava taj gravitacija kao što ranje sline, žvakanje žezadržati kiselinu pomaže i gume pušenje. olakšati

Kako

koli-

kod

crijevne

u

se

na

u

remen

su

na

remena.

vam

one

-

su

na

u

lucu.

Štucanje

osoba

slučajevirna neki može konSve žgaravicu, spriječiti počne grčevitim antacid neutralizami(sredstvo trakcijama dijafragme (ošit), želučane trbušnu od šićne kiseline) kupljen ciju ploče, koja dijeli može “ušutPriča da kod ljekarni, privremeno grudne šupljine. kati" Već dugo pečenje. poznato štucanja pomažeponavljano soda bikarbi daha pomoćnosredstvo, podržavanje (kako preporuvećala količina dioksida bona, uglavnom ugljičnog Ona može olakšati trenutno brzo plućima), pijenje vode, čuje. istovremeno toliko ilikomadića kruha simptome, gutanje suhog želuca da to itd. potiče Podrigivanje povećava pH leda, veće želudac duže od U većini stvaranje još Štucanje kojetraje slučajeva, podrigivasadrži i kiseline.

Osim dana lizraka iz toga, jednog zahtjeva savjet nje(snažao izbacivanje obliku puno želuca ili korisna i natrija.

Antacidi, ječnika. jednjaka) je stvar. uglavnom bolje tekućine, djeluju pravovremena Međutim, Antacidi obliku tableta. Žgaravica nego ako podrigujete često, nakon obično sat nakon možda radi uzimaju jedan obroka, pečenja Neugodniosjećaj i tri sata ponovo da zrak. želučanom tome uzokovan jela nesvjesno je grudima, gutate i Uzmu tako da Neki kiselinom prije spavanja. poslije. ljudi jeduprebrzo, koja uspije probiti zraka. izlazak dio m nogo nesvjesno gutaju donji jednjaka.

Taj Mučnina i Neki zrak kiseline olakšan povraćanje vrijeme gutaju jednjak je ili Mučnina i gume, mogu žvakanja pušenjalizanja slučajevima oslabljenog mišićnog povraćanje i ili bomtvrde čokolade nalazi ti učiniti život sisanja prijelazu koji jadnim.

Nažalost, prstena bona. zrak Dosta želudac i biti udruženi mogu njihguta jednjaka (taj još prstensimptomi nervozni inače želučazato ili Ako jednostavno jer spriječava prijelaz proljevom. jebakterija beznih sokova virus uzrok vaše to će “gutači".

Također, gazirana jednjak), probavnih mučnine, kad

U

ne

sa

za

u

se

za-

se

se

ne

u

na

ona

u

ne

se

se

u

samo

o

u

se

se

za

se

u

u

uzmu

u

se

na

u

su

sa

u

32

Mljekarski

list

AŠ LIJEČNIK

Wa——————

Nadutost

vjerojatno proći sebe, (vjetrovi) imaju imati dva. Ako dok neke vno, mogu dan, prođe, posjetiteGrah,prokulica, druge kupus uzroci potri neki svog liječnika. dobra osnovnim elemenDrugi tjedno.

Ipak, ljudi imaju hrana, dotle da dosta čak vraćanja brojni: jutarnja tima uravnotežene nezgoda, prehrane, čnina ovisni laksativima povezana mirnice raznovrsni izvori trudnoćom, postanu koji bolest bovlaknastih putovanja (“morska čišćenje), (sredstvima komponenata, ali, ili da zato i vodeći uzroci lest"), glavobolja migrena,žalost, jerpogrešno smatraju neki stolicu imati svaki dan.

I otrovanje hranom, lijekovi i, kupljanja moraju plinovacrijevima. alkohola. da smatra ste naravno, imati sličan može učinak. previše Općenito, cvjetača ako više od 3 dana tekunačin čepljeni Nadomjestite izgubljenu Najbolji “nošenja? vje-mate stolicu. ćinu vode i trovima da do pijenjem blagog čaja, je nastojati tog Uzroci Na dr. i dođe.

Mebrojni. primjer: problema uopće količina vlaknavi želite neodgovarajuća i potpuno stih Izbjegavajte gazirana pića dutim, komponenata izostaviti prehrani, tu hranu, bogatu mliječne proizvode. tekućine organedovoljan vlaknastim Vi ih ako komponentama. poZapamtite: povraćanje trebate. nizam, nedovoljno tjelovježbe, ili ako ga Pokušajte strategiju: traje prati neobjašnjen nekih Među uporaba lijekova. olakšajte probavtrbušna postupno gubitak tjelesne težine, uzroci starijim ljudima najčešći hrane sustavu puno bol ili bol prihvat grudima, bezuvjetno fizička neaktivnost i loša ishrana. vlaknastih komponenata, taj potražite savjet liječnika.

Stres i promjene prehrambenim način što ćete male početku jesti recimo navikama, zbog količine i putopolako p ovećavati njilaktoze također mogu Nepodnošljivost vanja, doprinijeti hov kako bi vaš unos, orgaosjećaju začepljenosti. nizam Ima privikaonjih. kojima njihovom ljudi U svrhu sprečavanja začepljeAko bi i imali enzim nadalje smetnje organizmu nedostaje koji bitan dnevni vlaknosti, je svih laktaza.

Laktaza inače vjetrovima, usprkos poduze-nastih komponenata organizam tih tankom mjera,ljekarnamamogu probavlja, razgrađuje oko 20 do 35 grama većinu dobiti neki biti mogu lijekovi koji kruh od ljudi: mekinje, cjelovitog od Takve osobe žale da kad popiju pomoći. od zrnja žitarica, kompot šljiva ili čašu sladoled Osim što mogu biti uzrokovani mlijeka pojedu preporučuju. postaju naduti, morajujuriti prehrambenim faktorima, vjetro- Pijenje 6 do 8 čaša vode dnevno vi i nadutost biti i mogu WC, jerdobiju proljev, vjetrove, posljedica također bi trebalo kao i pomoći, itd. zraka. Zrak grčeve pretjeranog gutanja dnevna umjerena tjelovježba. akumulira odakle učiniti takvim Što želucu, ako slučajeMedutim, postanete nešto od ide i Neke vima?

Može crijeva. čepljeni svih vaših toga pokušati preuprkos najbotehnike da ferment koje što treba p omažu smanji k oji nadomješta paratom ljih nastojanja, zraka već laktazu Osim može spoučiniti. Ako gutanje prije pritoga osjetite potrebu menute.

Smatra da žive sredstvom jeći jogurt. čišćenje, započnite kulture od jogurtuproizvode najprijejednim najblažih Začepljenost laktazu. sirevi takvih sredstava.

Ako Postoje manjim da 10 do 20 laktoze. Može zultata kroz dan poProcjenjuje sadržajem dva,posjetite inače zdravih od kušati i malih će ljudi, pati svog konzumiranjem posto, liječnika.

Liječnik Neki količina bi laksativ bio začepljenosti. ljudi smatrajupreporučiti mlijeka, koje onda, koji da ako ako težih takvih vas, začepljeni prenemaju najbolji simptoma, jer stolicu svaki dan. to ima više obzirom vrsta, Međutim, lagano povećavaju.

Pijte parata biti točno.

Neke osobe čokoladno način mlijeko. njihov djelovanja. od

samo

za

normalno

ne

-

su

mu-

tri stolice

dne-

sve

na-

sa

o

su

za

na-

sve

samo

na-

u

se

za-

ne-

s

su

ne

ne

u

svu

unos

u

ovu

svom

su

nom

u

s

na

u

u

se

na

u

s

unos

se

zove

u

u

u

se

za

-

se

se

veoma

na

se

u

se

u

za-

u

sa

se

su

se

.

na

evo

za

se

za

u

sa

sa

nema

se

se

re-

-

sa

vam

se

nema

s

su

vre-

za

ne

menom

s

na

mora

Mljekarski list

33

BJELOVAR

43000 Tel.

Bjelovar,Križevačka cesta 3 b

043/25

18 90

043/25 relax mobitel:

MUZNI

17 00

(0,297747) Ke 06

APARATI đ

POZNATIH

PROIZVOĐACA

EUROPSKIH

-

-

-

-

-

VEZOVI

-

ZA

vez ravni Grabnerov sis

SAC MILKLEINE WESTFALIA

monofazni ili trofazni sa jednom, dvije ili trikante na kolicima stabilne ili

STOKU

(4

tipa)

s krmnom pregradom Niskiprivez

iu

ZA

IZGNOJAVANJE

Sistemza izgnojavanje “EKONOMIK" | .kran šš

£

IZPROIZVODNOG PROGRAMA NUDIMO: KRMNE ZABRANE POJILICEVIŠETIPOVA GUMENI TOPLIPOD PRIBOR ZA ODRŽAVANJE HIGIJENESTOKE

«

*

«

Ta

Hidraulični “KRTICA" sistem S

j

-

SUPER

Radost

u

obitelji

i

iz Hercegovca

Kroutil

Drage

Dragice

NAGRADA

ove godinepredstavnici ožujka Dana 3. u udruge, ime RedakHrvatskemljekarske imali “Mljekarski list"? cijskog odboračasopisa su predati SUPER NAGRADU zadovoljstvo Kroutil. obitelji Za nagraduje zaslužna gorevno ispunjavala spođa Dragica,kojaje u tijekom cijele Mljekarskom listu, 98. križaljku očekivala dobitak Super godine.

Naravno,nije s nagrade, kaoniti mnogidrugi,timvišeje iznea su bilaveća, kada ugledali nađenjeiradost s uzbuđenost očita kod televizor videom, jebila obitelji. svihčlanova

Kroutil dobila jedajeobitelj Drago nagradu, bavi vrijednu jerse većduževremena mlijeka, kojeisporučuje Mljeproizvodnjom se kari“Dukat"d.d.

Zagreb.

Obitelj isključivo a u poljodjelskim radobavipoljoprivredom, zet i kćerka Davorka Siniša. vimapomažu im su mehanizacijom, štoim olakšava Opremljeni u radove poljoprivredi.

Obitelj je svakodnevne u kada im posjet složnai radosnapogotovo čudno dođedvogodišnji unuk,što jeskorosvakodnevno.

Nijeniti mu kodbakeidjeda kadoniimajutraktor, koji štoredovito dolazi igračka. jenajdraža ovu

nam

Proizvodnju ratarskim površinamausmjerili prvente stveno proizvodnji za potrebe,hranidbu blaga: hrane obiteljske ovce, svinje krave, iperad. su

na

u što češkog p orjekla, sklon g astronomiji, GospodinDragoje nas specijalitetima od divrloukusnopripremljenim je uvjerio smo na ribolovac, riblje vljači.

Strastveni jegljivar i pozvani i pa specijalitete.

Nakonkratkog bivanjakućiKroutil osjećali dno,svisretni kaojednaobitelj. izadovoljni, u

smo

se

ugovrlo

Redakcija Mljekarski list

35

IN

MEMORIAM

Živković

Prof. dr. sc. Josip (1938.

-1999.)

jeodjeknula vijest iznenadnoj našeg dragog profei Zavoda i dugogodišnjeg predstojnika higijenu tehnologiju animalnih namirnica fakulteta Sveučilišta Veterinarskog Zagrebu, dr. bio i od Živkovića, prof.

Josipa koji je pročelnik jednog Profesor najstarijih poslijediplomskih studija Republici Hrvatskoj. bio međunarodno znanstvenik Živkovićje priznati koji je cijelom radnom bio aktivan, studentima, vijeku privržen kao i ostalim i Zavoda, Fakulteta kolegama djelatnicima matičnog struke.

S i namirnica područja higijene tehnologije animalnog dao kao veterinar, i poj e podrijetla jegolem doprinos, bio cijenjen štovan među agronoliječnicima, poljoprivrednim stručnjacima, tehnolozima kao i svima onima bilo mima, prehrambenim koji način bili vezani i namirnica. nadzora, više, Što koji područje proizvodnje prerade značajan jenjegov i znanosti. doprinospodručju temeljnih Rođeni veterinarska i titule stekao Veterinarskom fakultetu Živković Kninjanin, prof. je znanja Sveučilišta Na Veterinarski fakultet došao 1961.

1965. i doktorirao Zagrebu. je godine (magistrirao godine 1967.

Habilitirao i stekao docenta 1972.

Za izabran 1977. godine. zvanje godine.izvanrednog profesora je izabran 1981.

Zavoda bio 18 gotovo godine),redovitog profesora je godine.

Predstojnik je godina. i rada bio svog znanstvenog, nastavnog Tijekom dugogodišnjeg stručnog jegostujućim profesorom nekoliko fakulteta. Osnivač i veterinara namirnica i član predsjednik Hrvatskog udruženja higijeničara veterinara namirnica Association of Food Svjetskog udruženja higijeničara (World Veterinary Hygienists; Bio “EKO-hrana" i odbora “Hrvatska i “Izvorno kakvoća?

WAVFH). jepredsjednik Programa Tehničkog hrvatsko" okvirima Hrvatske komore.

Također? bio gospodarske je predsjednik Državnog povjerenstva i član biorezidua veterinarstvo Ministarstvu i šumarstva RH Znanstvenog savjeta poljoprivrede (1991.), te veterinarskim veterinare, održao mnoga djelatan udruženjima: voditelj tečaja dipl. je javna iz različitih i prometa namirnica. zdravstva, te predavanja područja veterinarskog javnog proizvodnje Bio aktivan kao iskusni i znanstvenik, kroz veterinarsku je području mljekarstva, gdje je stručnjak struku dao i značajan doprinos.

Sudjelovao je brojnim mljekarskim simpozijima skupovima, posebno Hrvatskih i velik znanstvenih i stručnih radova iz mljekarskih stručnjaka, objavio broj područja mljekarstva i inozemstvu.

Bio članom i zemlji je izdavačkog savjeta časopisa “Mljekarstvo" (1992.-1993.), organizator sudionik sastanaka veterinara i bave i kontrolom prometom drugih stručnjaka koji proizvodnjom, mlijeka i mliječnih proizvoda. medicinskih znanosti Hrvatske 1996. i postao Članom Akademije (AMZH) je godine, svoj predani rad i dugogodišnji primio jebrojne pohvale, odlikovanja, nagrade priznanja. više udžbenika i 300 izvornih znanstvenih te i stručnih radova i Objavio je priručnika, preko časopisima zbornicima znanstveno-stručnih i i inozemstvu. mnogih kongresa, simpozija savjetovanja zemlji Spomenimo boravke institutima inozemstvu i veterinara u njegove sudjelovanja svjetskim kongresima namirnica Roskildu Montrealu Stocholmu i higijeničara animalnog podrijetla (Danska); (Kanada); Uppsali Berlinu i dr. (Švedska); (Njemačka); Haagu(Nizozemska) Bio više znanstvenih Ministarstva znanosti i te jevoditeljem projekata tehnologije, pročelnik poslijei izradi i doktorskih rasprava diplomskih studija pristupnicima magistarskih disertacija Medicinskom i fakultetu Sveučilišta Veterinarskom, Agronomskom Zagrebu.

Smrću hrvatska znanost od vodećih iz Živkovića profesora Josipa izgubila je jednog stručnjaka područja i bavio hrane stanovišta suvremenih namirnica, higijene tehnologije koji problematikom svjetskih trendova.

Tužno

smrti

o

sora

za

u

sc.

u

u

svom

veoma

a

su

na

za

u

na

u

a

za

na

u

za

za

veoma

u

u

za

veoma

u

na

u

te

se

a

za

u

u

samo

u

u

na

u

mentor

u

na

u

se

Pamtit

ćemo

sa

kao

učitelja generacija stručnjaka, njegov golemi doprinos, i aktivnosti. čovjeka nepresušne energije neiscrpne Hrvatska i veterinarska struka znanost od kada izgubile jednog svojih doajena godinama je svojim iskustvom i više struke i bavio. mogao znanjem još doprinijeti razvoju unapređenju područja kojim Zato slava i hvala. vječna ga

znanstveni

su

i stručni

kao

u

se

mu

Prof. dr. sc.

36

Mirza

Hadžiosmanović

Mljekarski

list

E

e

Vassinox

proizvodnju za

poduzeće

prehrambenu za

opreme

=

i kemijsku Donja

industriju

Stubica

proizvodnja prehrambenu i kemijsku industriju izrada cisterni nehrđajućih (izoliranih, volumena od 500 do neizoliranih) opreme

za

50.000

litara

izrada

duplikatora od

litara servis

i nabava

ALFA

LAVAL

do

50

100.000

pumpi mlijeko tipa za

iAPV

izrada laktofriza od

Pasilac

do

100

12.000

(servisiranje) izrada armatura nehrđajućih turbine (Tprofili, priključci, spojnice, slavine za za pranje, uzorke, redukcije, koljena) montaža nehrđajućih cijevovoda litara

mliječnih servisiranje pumpi, pakerica, ipasterizatora separatora za nehrđajućih izrada kontejnera voćnepasteikoncentrate za nehrđajućih izrada autocisterni prijevoz prehrambenih proizvoda izrada sirnih kada(schulenburg) volumenaod 1.000do 5.000litara za mini izrada mljekare opreme za izrada opreme pivovare za izrada opreme farmaceutsku industriju izrada mjernih posuda(etanola) od 3 do 1.000litara za izrada papira opreme industriju REFERENCE: “SIRELA" “VINDIJA" d.d.

“DUKAT" “MLJEKARA" Bjelovar Varaždin Zagreb Zadar SPLIT" “MLJEKARA" “KOKA" Županja “MLJEKARA Pula “DOMIL' Varaždin MLJEKARA “ANTUN BOHNEC" “ZIM" Zenica “MLJEKARA “KARLOVAČKA PIVOVARA" SARAJEVO" “MLJEKARA MOSTAR" “DONA' Stubica “ETOL' IPK Gornja Celje Osijek “KARBON"Zagreb *

e

e

e

e

e

e

e

E

Vassinox a

e

+

e

.

e

e

e

e

*

49240 DONJA STUBICA, Matenačka bb, CROATIA tel.: 287-366 tel/fax: (049) 287(049) 287- 287368; 377, 375,

e

Probiotik GZ

Vindija funkcionalni je light(lagani) jogurt, s nedavno otkrivenom kulturom mikroorganizama BBL kojaje ispitanau istraživačkocentru Morinaga (Japan). razvojnom Po okusu i učinku izvanje konkurencije.

Za odrasle idjecu,prisvakodnevnoj konzumaciji,ima zdravstveniučinak: Stanje

Djelovanje imunitet pospješuje metabolizam potiče osteoporozu ublažava peristaltikupojačava florucrijeva obnavlja pretilost smanjuje stres smiruje —

_

—

FS ALITEL,

_

_

_

Vi

inOija

_

Kakva

snaga

u

tako

malo

grama!

.2