Mljekarski list 2-1999

Mljekarski

[KUDDERSSSVAPATI “*

2

list

di OVA ZGRADA-DJEČJI KUTIĆ “ŽELJKA" OBNOVLJENA

JE

SREDSTVIMA HUMANITARNE

AKCIJE HRVATSKE MLJEKARSKE

UDRUGE Q. 1998.GOD. s

&

BioAktiva

senzacije

Linija

niskokaloričnih

nova

okusa.

jogurta

BioAktiv

užitak

Voćni

uz

okus

s

bogatija je još

LGG-om

i marelice-breskve

svježe jagode

zadovoljit ukuse,najprihvaćeniji svjetski probiotik će

će Vas

sve

dva

za

LGG

a

učinit

zdravijima otpornijima. jamčenajnovija istraživanja i

i

diljem koji potvrdili svijeta

znanstvenici

su

probiotički

dodatak

Dukatovi

To

BioAktiv

hrani

s

dokazanim

proizvodi s

LGG-om

LGG

kao

učinkom

na

najdjelotvorniji ljudsko zdravlje.

bioterapeutsko su

kojim počinje zdravlje cijelog organizma, jer

samo

sredstvo

s

prijateljska

mikroflora

omogućit pravilno funkcioniranje probave. će

Dolasku

novog

tisućljeća

nazdravite

BioAktiv

jogurtima

s

LGG-om!

Oamo

najbolje prirode od

higijena

i

vimena

Upale

krava

mužnje

pripremio: Prilog dipl. vet.

AntunKostelić,

U EUROPI

MLIJEKA

KVALITETU

ZA

KRITERIJI

“S"

nagrađuje siječnja godine od 50000/ml razred mikroorganizama, manje mlijeka od 100000/ml i 1. razred vimena Bez mikroorganizama (formanje kvalitetnog proizvodnje zdravog nanosi bolest vimena cijene mlijeka). miranje koja Upala je mlijeka. zdravog od 300000/ml stanice: “S* razred Somatske Proizvođači manje štete mlijeka. proizvodnji najveće somatskih od 400000/ml stanica, 1. razred matskih manje premalo zdravljustanica. pažnje posvećuju Hrvatskoj mlijeka i vimena mlijeka. Točka ledišta: iznad -0,515%C mlijekoodgovara. higijenski ispravnog proizvodnji i ovako skromnu vimena ostalih NE od Antibiotici: proizvodnju 0,04 smanjuju mg penicilina, Upale manje će kravi.

U zakon BITI. po SMIJE kojim pripremi je mlijeka kvaliteta standardima prema regulirati europskim U I MIKROORGANIZMI STANICE SOMATSKE tim i samim mlijeka. otkupna cijena mlijeka, sirovog MLIJEKU osnovi više neće kemijskog plaćati Mlijeko krvna krave čine i stanice će Somatske sastava nego njegova bijela pratitiocjenjivati mlijeku stanice i kvalitetu čini kvaliteta. mliječnih epitelne (stanice ukupan tjelešca (leukociti) Higijensku higijenska obrambenu krvne stanice 1 ml stanica i somatskih ulogu imaju Bijele puteva). brojmikroorganizama Pri nastanku povećava. n jihov broj upale tijelu. mlijeka. somatskih vimena broj povećava već sada u pale Pojavom Proizvođači priprematistanica moraju mlijeka krvnih Povećanje mlijeku. tjelešaca) (bijelih Glavni vimena. mlijeka. preduvjet otkupa stanica kriterije somatskih upale ukazuje pojavu broja i mlijeka Mikroorganizmi higijenski ispravnog proizvodnju kvalitetnog najčešće (bakterije) mlijeku zdravo vime i ilinakon mužnje. higijena je mužnje. tijekom onečišćenja mlijeka posljedica Prisutnost posljedica je: mlijeku mikroorganizama ili vimena, postupka mužnje lošeg upale nakon nehigijenske mlijekom mužnje.

U predaju mlijeko proizvođači Hrvatskoj pojedini i više 1 ml ima milijun mikroorganizama, kojemui stanica. U sekretu i više somatskih također milijun vimena nalazimo mnoštvo klica krava upalom (mlijeku) stanica.

Takvo i somatskih mlijeko je potpunosti higijenski neispravno. bez liječiti pokušavaju mlijeka Mnogiproizvođači antibioticima veterinara pažnju obraćajući pomoći Iz zdravog mlijeka MLIJEKO S ANTI(karenca). mlijekom koji izlučuju DJECA!!!

PIJU I BIOTICIMA NAŠA već kriterije VIMENA UPALA ZBOG GUBICI industrijepostrožile Pojedine mliječne kvalitete s proizvoda kojima ciljem poboljšanja otkupa višestruki: vimena Gubici upala zbog biti konkurentni koji nastaju mogu proizvođačima mlijezapadnim SMANJUJU VIMENA 1. UPALE kvalitete DRASTIČNO ka. To znači, da osim ocjenjuju mlijeka kemijske MLIJEKA, PROIZVEDENOG stanice i kvalitetu i KOLIČINU mikroorga(somatske higijensku JE A REZULTAT JE SKUPO, S 2. ČESTO LIJEČENJE pa prema otkupnu cijenu. formiraju nizme), DO GUBITKA JER UPITAN sami da obzirom DOĆI MOŽE upale mlijeka liječe p roizvođači mnogi CIJELOG svezi karence VIMENA, veterinara ili vimena ČETVRTI slušaju savjete PROtvornice JE VIMENA BOLESNOG zabrana 3. MLIJEKO predaje mlijeka), (vremenska ostaci ZA POGODNO NIJE vrše analize SASTAVA, MIJENJENOG kojima utvrđuju preradu mlijeka ostaci da utvrde U A POSEBNO DJECE, antibiotika PREHRANU LJUDI, mlijeku.slučaju od takvih LUSMANJENJA antibiotika, TRAJNOG DO 4. mlijeka preuzimanje MOŽE DOĆI zabranjuje nalazi dok antibiotik, POJEDINIM U MLIJEKA ČETVRTIMA proizvođača mlijeku ČENJA odnosno NAKON LIJEČENJA, mlijeka. trajni otkup zabranjuje kvaProizvođače U ANTIBIOTIKA UPOTREBE 5. ZBOG propisane LIJEČEproizvode mlijeko koji stimulirati i treba litete ZA PREDAVATI NE SMIJE SE MLIJEKO NJU, nagraditi, financijski posebno NAKON VRIJEME STANOVITO PRERADU kvalitetniju proizvodnju. još i veterinari da O VRSTI A OVISNO OZDRAVLJENJA VIMENA, mlijeka, Krajnje jevrijemeproizvođači ANTIBIOTIKA UPOTREBLJENOG problematiku upala rješavati t emeljito agronomi počnu (KAREN- vimena i kvalitete Republika jer j e mlijeka, higijenske CA).

1998.

1.

Od

se

samo

a

s

s

nema

osnovne

so-

u

u

ne

-

a

se

-

-

a

samo

se

na

u

se

u

u

se

se

se

u

za

za

nove

na

su

u

u

s

u

a

u

s

u

ne

vimena

se

su

s

su

tome

u

ne

za

se

se

u

se

se

sve

u

se

na

Mljekarski list

DE

o

Hrvatska

ulaskom

pred Svjetsku trgovinsku organiinfekcije traju mjeseci, tolerira nekvalitetu. kronični katari vimena.

Kliničkim zaciju, zapad njih nadovezuju To može već noći“, pa vimena i postići “preko je potrebno pregledom pregledom mlijeka prije mužnje sada*uložiti truda i da bi zadovonalaze bi ukazivale puno bolest vimena. znanja postigli promjene koje kvantitetu i kvalitetu ljavajuću (količinu) mlijeka.

UZROCI. Bolest različiti uzrokuju mikroorganizmi vime, kanala, koji d ospiju uglavnom preko sisnog UPALA VIMENA odnosno zaostalih vrhu sise kapljica mlijeka koja vimena dolazi dodir različitihštetnih nečistim ili Upala posljedica je djelovanja podom drugom p rljavštinom čimbenika: staji.

1.

I LOŠE HIGIJENE U STAJI LOŠEGSMJEŠTAJA ZNAKOVI BOLESTI. Znakova bolesti nema; kli2. NEHIGIJENSKE MUŽNJE ničkim vimena i pregledom 3. pregledom mlijeka prije TEHNIKE ILI MULOŠE MUŽNJE (RUČNE kao što nalaze spomenuto, mužnje, je ZNIM vidljive UREĐAJEM) bi latentne promjene koje upozorile 4. NEISPRAVNIH infekcije.

MUZNIH UREĐAJA mastitis testom ili broPoremećaj utvrđuje 5. NEDOSTATNE (CMT) PREHRANE KRAVA i MUZARA, leukocita nakon bakteriološkom toga jenjem mlijeku, 6.

ZDRAVSTVENOG STANJA KRAVE LOŠEG čemu različiti pretragom mlijeka (pri pronalaze mikroorganizmi).

LEVEL: balegom AKUTNA KATARALNA UPALA VIMENA* kao pogodovni lošu higijenske: Bolest nakon orgaizbija smanjenja opće otpornosti nizma i vimena loše mikroklime loše preu zbog staji, hrane krava i Velika i pogrešne mužnje. prljavština ulasku nehigijenska mužnja pogoduju mikroorganizama vime kroz sisni kanal. a

se

u

Latentne

procese.

ne

na

obično

više

a

se

ne

ne

se

na

u

na

u

s

u

ne

se

na

se

u

se

u

ZNAKOVI

BOLESTI.

Upalni zdravrazvije naglo promijenjeno opće stveno temperatura, stanje životinje: povišena tjelesna teka i Bolesna četvrt obično nestaje prestaje preživanje. od četvrti vimena. bolna, otekla i Na je toplija drugih dodir i krava od nemirna, brani pri mužnji je mužnje, može ritati.

Samo dobro fiksiranu možemo i vimena rezultat ulaska životinju i Upala je štetnog djelovanja musti. Pri šće i pregledati mužnji najči vimenu. promijenjeni mikroorganizama (bakterija) Mikroorganimlazevi kad više zmi prvi mlijeka, ulaze mužnja vime kroz sisni kanal, traje dulje, (klice), najčešće rjeđe U izmuzenom sekretu nepromijenjeno mlijeko. putem krvotoka. nalaze i vimena krpice gnoja, biti ugrušci mlijeka, kada ponekad mogu Upale vidljive (klinička upala) krvi. primjese vime natečeno ili bolno i je smanjeno, temperirano DIJAGNOZA BOLESTI. može biti kože (toplo), Dijagnoza promijenjena postavlja boja upaljenoj osnovi znakova četvrti i vimenu, vimena sekreta vi(plavo- Mlijeko općeg stanja izgleda upaljenog je iz vimena. izmuzenog dljivo promijenjenog izgleda (zgrušano, primjesama crvena). vrlo brzo krvi,vodenasto itd.).

Upala razvije (za j edan do više KATARALNA UPALA VIMENA* KRONIČNA dana). obliku vimena, Nasuprot vidljivom upale najčešći Kronični kataralni mastitis danas od jedan oblik oblik je najjenevidljiva (supklinička) upala.

Taj upale većih zdravstvenih problema krava, nanosi štete mliječnih jer najveće proizvodnji mlijeka.

Mnogi svim uzgojima mliječnih goveda pojavljuje čini gotovo i oblika proizvođači mlijeka shvaćaju utjecaj takvog vrlo velike štete vimena materijalne govedarskoj proizvodnji. pa mlijeka upale proizvodnju jer nije vidljiva, uoče tek po vimena ili Računa Takav da našim krave je promjenama mlijeka. uzgojima mliječne daju oblik vimena do 20% i kroničnih kataralnih upale najčešće dugorazvija, tjednima manje m lijeka zbog upala možemo vimena.

Osim krave iz toga prerano mjesecima (kronična upala), prepoznati je izlučuju uzgoja, somatskih stanica ili mastitis teim četvrti vimena, isključivo brojenjem jer propadaju pojedine mlijeko nije Količina stom. dobre Rezultat kvalitete niti dobro postupno mlijeka smanjuje. preradu je ljudsku kronične vimena upale je smanjen proizvodni kapacitet prehranu. četvrti vimena bez obzira sljedećim laktacijama, UZROCI BOLESTI. Bolest različiti mikrorezultate uzrokuju liječenja. većini vime kroz organizmi koji slučajeva dospiju sisni kanal, kroz kože iliputem krvotoka. rjeđe povrede LATENTNA INFEKCIJA VIMENA* vimena sise i Upale uzrokuju nepravilnosti građi Pri latentnim vimenu nalaze različite vimena sisa i vimena, neredovita, infekcijama općenito, povrede i nepotpuna, bakterije (mikroorganizmi) koje uzrokuju manje upalne gruba nehigijenska mužnja, upotreba se

veoma

proces

vimenu

na

uz

se

se

su

u

a

u

sve

se

a

muze

se

a

se

na

na

na

s

se

se

u

u

ne

u

na

se

u

se

a

se

se

za

u

za

na

u

u

a

u

u

II

se

Mljekarski list

PRILOG

r————3—\—š———————————;——d—;—<——;——;—== A. Kostelić Kostelić

A.

bolesti

Nastanku

ubrzava, krava

tako-

ne

teško

jede preživa, vime niti

hoda, teško

se

mužnju. strojeva neispravnih oteklo, okolinu. Bolesno mari ine diže krava, nepovoljna je đer smještaj nehigijenski pogoduje brani žestoko Krava bolno i pri i zraka vlažnost visoka naročito mikroklima, opip. propuh, toplo otok Kada vimena. i i jaka, upala je pipanja pokušaju prehrana može neprimjerena ispustima, staji prljavština četvrti Iz bolesne do trbuh bohrane, istodobna pupka. proširiti drugih pokvarenebolesti vimena. pojava davanje već više Nužno dakle, je sadržaj koji patološki lesti i različitih mlijeko izmuzuje je, drugih ili sličan vimena bistar, i načela pivu kolibaciloznoj upali pri higijenprehrane općihkrava. držanja, pridržavati i Može dobiva Krava krvnom pojaviti proljev. ske mliječnih mužnje vrlo teško stoga ali BOLESTI. životinja ZNAKOVI postupno, tijela, proces dijela zadnjeg paraliza Upalni i zatim velike, sluznicu cisterne, zahvaća pa liježe. ustaje cjelini najprije VIMENA UPALA GANGRENOZNA alveole i je kanaliće i kanale rijetka pojava napokon mliječne manje dolazi Bolest ni naglo. vimenu Na vimena. mlijeka. proizvodnji govedarskoj promjena, opće Krava vidljivih bez tempeNa gotovo pospana, krave Tjelesna svijesti. zdravstveno je opip promijenjeno. stanje nije sati nekoliko nakon vrlo visoka, ratura tek ili i spod padne je pritisak jači je osjetljiva, nije žlijezda mliječna Koža vimenu: brzo Vrlo normale. četvrti normalno malo promjene pojave je oboljeloj osjetljiva. i vlažno dobiva četvrti tkivo opip j e boju, crvenoplavu poplavi, Žljezdano oboljele pomična. malo ima vimena četvrti U bolno. i nalaze bolesnoj pipanjem kvrge njemu postajemanje, krv i komadići tkiva, nalaze tkivo tkiva. ugrušci rasta čvorići kojemu sadržaja postaje Žljezdano vezivnog zbog već i leži bez fibrina. do dovodi Životinja ugiba svijesti tvrđe. praktički proces smanjenja, najčešćeU Upalni bolesti. znakova nakon sati nekoliko bolesti četvrti. do prvih pojave početku oboljelih povećanja rijetko ali ima akutni VIMENA UPALA ali sadržava NEKROTIČNA tijek, povećani nepromijenjeno, izgleda mlijeko vimena oblik i kroničan. može biti započinje upale leukocita, ima i karakteristični slankasti okus što je Taj broj vimena. četvrt ili dio tako što kronični katar vimena. cijela poplavi odjednom Kasnije značajno od okoline. Na dio strogo je S više njegovoj nalazi ograničen Upaljeni gnoja.napredovanjem krpica mlijeku kožu. kroz tekućine izlaska do doći može i popovršini napokon smanjuje mlijeka izlučivanjebolesna četvrt upale nekoliko dana tkivo i otvrdne dio pa Kronični kada propada Upaljeni stupno prestaje smanji. vrsti ovisi bolesti odbačeno. bude više mikroorgavimena katar proces; Tijek mjeseci.nizma traje jedugotrajan i veličinu izazvao živovlasnici ih znakova zahvaćenog upalom pa upalu koji je upale, vidljivih dan Dugo ili obično krave Bređe tkiva. kada tek drugi i muzači prvi pobacuju opaze promjene bolesti. patološke tinja tada otežano vimenu je Liječenje uznapredovale. mastitis Akutni zahvaćene ugrožava ozbiljno i gotovo parenhimatozni Češće bezuspješno. upalom veterinara. zatražiti žurno život krave, stoga četvrti vimena pomoć valja nagnječenjima, koje izvrgnute dnje čim nekoliko već Pomoć starih krava češća klica. sati, i pružiti potrebno je je prodoru Upala posljedično život kravi. kako bi znakovi bolesti, opaze spasio prvi manja. organizma kojima jeopća otpornost za

veoma

za

se

na

se

u

sve

na

se

ne

se

se

serumu.

u

sve

u

a

nema

a

na

na

s

na

vremenom

veoma

se

u

sve

ono

na

se

se

u

sve

a

se

za

veoma

u

sve

se

za

se

o

nema

su

na

su

za-

veoma

a

su

se

za

u

se

Kronični

BOLESTI.

DIJAGNOZA

katar vimena

vimena,

može

mastitis-

pregledom Kada dijagnosticirati stanica. i testom brojača500000 somatelektronskog pomoću utvrdi 300000 uzorku stajskom mlijeka uzeti mililitru skih stanica je potrebno mlijeka, jednom uzročutvrditi vrstu kliničkim

se

se

u

UPALA

GNOJNA

VIMENA

-

HOLLSTEINSKA

ZARAZA*

-

najčešćejavlja krava farmama darskim kojima je opća brojem bakteriološku uzorak pretragu, i tehnika i bi kako higijena j e gdje dopuštene ispod nika bolesti i načiniti higijena liječenje antibiogram i vrši redovna vrlo loša, sanitacija gdje vršiti mužnje lijekom. mastitis moglo najdjelotvornijim i opreme, gdje stajske staje dezinfekcija mastitis i sustavno. redovno I FLEGMONOZNA javlja PARENHIMATOZNA Gnojni AKUTNA suzbija zasušenih ali krava najčešće laktacije, paši tijekom VIMENA* UPALA i bređih krava vimena junica.

Parenhimatozna pojavljujeUZROK najčešće upala akutna vimena BOLESTI. uzrokuje teška u palu Gnojnu krava, žljezdanog upala je obilježava vime ulazi kroz puteve zdravstvenog mliječne i znatni vimena koji mikroorganizam poremećaj općeg dijela i zatim često završava hematogeno Bolest limfogeno kanal), (sisni pojedinačno, pojavljuje stanja. vimena kraopće smanjenje pogoduje iliekonomskim Upali (krvotokom). (klanjem iskorištavanjem uginućem zatim vimena, i vimena, loše vimena povreda oblik organizma otpornosti ve). stajama opće upalezatim javlja Taj da Smatra klicama. izazvana vimena kao i mikroklime, drugim infekcija posljedica pogrešnebolest higijene insekti različiti mogu rezultat kao muhe). (npr. prenijeti neispravnih upotrebe napokon prehrane, može vimena BOLESTI. ZNAKOVI rada loših i ili u pala Gnojna nedovoljno mužnju pak strojeva obole krava U ili biti dolazi vimena punoj Parenhimatozna koje muzača. obučenih t ijeka. dužeg kraćeg upala četvrti vimena, oteklinom bolest vimena ili tri klinička oblika: kao kolibaciloza očituje laktaciji tipičnivodenastim mastitis i nekrotični opažaju kojem mastitis, mlijeka izgledom flegmonozni gangrenozni zadah. ima i Oboljela mastitis.

Sadržaj neugodan gnoj. grudice i brzo zasuši. Tada vimena četvrt VIMENA UPALA FLEGMONOZNA m lijeka manje daje počinje naglo U mastitisa. znakovi zdravstveno gnojnog vrlo tipični pojavljuju Tjelesnazasušenih krava i bređih stanje. opće 40%C promijenjeno mastitisa oblik vrlo bilo više, daje taj junica i temperatura povećava upalavećim Gnojna vimena

u

gove-

na

se

u

s

za

se

se

ne

ne

se

se

u

u

na

se

u

a

u

a

se

u

se

se

za

u

se

u

u

se

sve

se

uz

se

list

Mljekarski

na

se

II

A.

Kostelić težu

PRILOG kliničku

sliku i ima

vimena dulji tijek.

Oboljela liječenja upale najvažnije je paziti otekla, bolna i tvrde karencu, kako bi je sadrži opip konzistencije. predavalo mlijeko koje Krava antibiotike. karence postupno (junica)jede, neraspoložena je, Vrijeme (neupotrebljivosti mlijeka) otiču mršavi, i Oteklina može noge veterinar dužan joj zglobovi. poštivati proizvodač mlijeka, je vimena okolinu.

Kako bolest vlasnika krave dužinu proširiti razdotraje upozoriti vremenskog vimenu dio oboljelom mogu pipati kvrge, žljezdani blja tijekom kojega smije predavati mlijeko. vimena tvrd, mekan.

U je djelomično djelomično bolesti sekret iz vimena žuti početku je gusti gnoj k oji PREGLED MLIJEKA NA CRNOJ obliku PODLOZI izmuzuje kasnije postaje rijeđi, vodenast, tkiva i primjesama propalog krpicama gnoja. orgaPregledom mlijeka crnoj podlozi utvrđuju U toku vimena krava ima i To znači gnojne u pale proljev noleptičke promjene mlijeku. promjene eventualno Nekoliko dana nakon (sluzavo, mirisu i okusu. pobacuje. pojave konzistenciji zgrušano...), boji, vimenu upale stvaraju šupljine ispunjene gnojem Pregled mlijeka obavlja crnoj podlozi prije mužnje, kanale, kako bi lakše uočile koje povremeno Ako otvaraju mliječne promjene mlijeku. pojavi iz četvrti oboljele izmuzuje gnoj.

Gnojne š upljine upala, mijenjaju organoleptička svojstva mlijeka. otvoriti i koži, tada mogu vimenu. po gnoj izlijeva DIJAGNOZA BOLESTI. Dijagnoza postavlja vimenu temelju tipičnih promjena (šupljine ispunjene i zatim gnojem kvrge), izmuzivanjem žutog g noja obliku točna dijagnoza postavlja bakteriološkom i nalazom uzročnika bolesti mnogo

veoma

četvrt

Nakon

na

na

se

ne

ne

se

s

mora

na

a

na

na

se

ne

se

u

rezanaca,

a

s

na

se

na

na

se

u

se

se

u

te

se

zato

se

u

se

na

a

na

se

se

se

se

na

na

u

rezanaca,

a

se

pretragom

u

sadržaju

vimena.

UPALA VIMENA LIJEČENJE ima Najveće značenjeliječenju uočavanje vimena, čemu ovisi i Klinički upale uspješnost liječenja. oblik vimena bi biti teško jer upale smjelo prepoznati, vime natečeno, bolno, koža vimena je toplo, iz vimena njena.

Mlijekotakvog je vidljivo promijenjeno krvi ili vodenasto (sluzavo, primjesama ugrušaka, itd.).

Cesto kod oblika vimena je takvog upale poremećeno zdravstveno visoka stanje životinje, javljaproljev, temperatura, izostaje preživanje.

Kod klinički oblika nevidljivog upale (supklinički oblik), dijagnozu postavljamo pregledom mlijeka somatskih stanica ili crnoj podlozi, brojenjem mlijeku mastitis testom.

O kada 1 ml kroničnoj upali govorimo ima više od 400000 somatskih stanica ili mastimlijeka je tis test pozitivan. vimena veterinar.

Liječenje upala provodi isključivo Da bi odredila Kod veterinar će klinički crvenkasto, sluzavo, vodepotrebna terapija, upala mlijeko postaje vime i utvrditi nasto, krvi i itd. Miris imati pregledati promjene primjesama mlijeku koje ugrušaka uzročnika datim vimena. može i miris po ukazuju upale antiparaziticima, Cilj liječenja poprimiti staje biti što brže ako vimena diži kako bi došlo do otvorenim kantama odnosno proozdravljenje staji, većih iz u gubitaka zbog cjeđuje nemogućnosti staji. predaje mlijeka četvrti. oboljelih Okus ako određujemo jedino da mlijeko nije vidljivo mikrobiološka pretraga, Poželjno je Ki napravi iz vimena promijenjeno. promijenjen odnosno da utvrdi sadržaj vrsta bi koja inficirati različitim mikroorganizama je mogli dovela do mikroorganizmima. vimena.

Također, upale potrebno jenapraviti antibiotik antibiogram kojim utvrđuje koji najbolje dotičnu ili više TEST djeluje bakterija MASTITIS izazvale vimena.

Bakteriološku bakterija koje upalu Mastitis danas i i treba izvršiti pretragu Veterinarskim je najjednostavnija najjeftinija antibiogram metoda institutima, što češće kako bi dijagnosticiranju ju supkliničkih (nevidljivih) poželjno je provoditi vimena, kronične kataralne prvenstveno odabrati antibiotik će mogao upala upale. koji najbolje djelovati svaki muzač uzročnike time i Najmanje jednom tjedno napraviti upale, povećati mogućnost izlječenja mastitis svim kravama test Mastitis skratiti Takvim će koje vrijeme liječenja. pristupom smanjit radi dva nakon i dva prva troškovi i količini tjedna poroda tjedna pred liječenja gubici mlijeka koje zbog zasušenje. upale smije predavati.

Važno utvrditi i uzrok doveo Mastitis testom do uzrok vimena, jepokušati koji je utvrđujemo upale vimena, npr. muzni somatskih stanica, što nego porast upale neispravni uredaj. ukazuje

DIJAGNOSTIKA

I

u

rano

o

ne

zacrve-

s

se

na

u

u

se

s

u

na

može

mora

a

se

ne

u

u

se

se

se

se

na

vrstu

na

vrsta

su

test

u

u

a

se

na

mora

a

na

se

na

ne

muze.

test

se

u

se

ne

ne

samo

IV

na

Mljekarski list

A.

PRILOG

Kostelić

upalu

vimena.

mastitis reagens tis test.

potreban je izvođenje i boje) plitice (koji jeljubičaste mastitis

Za

testa

masti-

za

teljenja mjeseca prije jepotrebno trećini posljednjoj plod najintenzivnije jer i izmuzu rada da i obnovila bi kako prvo pregledaju crnoj graviditeta Princip je žlijezda mliječna nakon mlazevi pregled), prvi (organoleptički mjeseca podlozi Potkraj sedmog pripremila laktaciju. dvokratne bređosti označena četvrti izmuze malo iz svake postupno toga je prelaziti potrebno mlijeka određeno nakon i tako toga zatim mužnju, naginje ujednačijednokratnu plitice, plitica udubljenja svaki dan i tada dana) nakon doda svim količina toga jedanput drugi vrijeme (tjedan mlijeka udubljenjima, musti. Krave potpuno količina mastitis reagensa. manje m liječnosti prestaje jednaka dva izlučivati prije teljenja. prestaju mlijeko mjeseca krava jejoš Naprotiv, mliječnost visokoproizvodnih velika, stoga osim sedmom smanjivanja broja mjesecu je dan obrok, dakle količinu i potrebno smanjiti mužnji treba izostaviti obroka zasušiti dva

Vime

raste

na

se

u

se

-

a

-

za

novu

na

s

u

se

muze

se

se

se

a

u

same

u

na

kvalitetu

hrane.

Iz

potpuno

tvorničke

kukuruza,

krepka količine i davati male osrednjeg smjese koncentrate), Krave po zasušenju pojimoim volji, livadnog sjena. bi ostalih krava da ih od poželjnojeodvojiti krmiva

(žitarice, zrno a

a

u

ne

uzimale

hranu.

mužnje potrebno jejoš posljednje i kontrolirati svakodnevno (promatranjem pipanjem) otekline, crvenilo i bol vime. Čim opaze promjene: i odmah musti bilo četvrti, ponovno kojoj potrebno je liječiti. doći i vimena može da do Poznato i reagens je upala naginjanjem promiješamo mlijeko Lagano nakon i Ako došlo dno i zasušenja prije suhostaju, posebno prvi tjedan plitice.nije plitice gledamo udubljenja vime kad stanica dno je somatskih do laktacije nalijeva mlijekom.

Stoga je povećanja mlijeku plitice i zaštititi vime prilikom zasušenja suhostaju poželjno sluzavo da dno U boje antibioticima (to čini veterinar) bi da bijelo. slučaju je plitice i ljubičaste spriječila odnosno somatskih stanica, radi biti Krave povećanom broju prije poroda moraju mogućnost infekcije. da vimena.

Također, prst ulaska im ležištima kako bi jedan poželjno je upali smanjila mogućnost i ako umoči vime što puno podigne; sadržajmikroorganizama jerje sadržaj plitice lagano mlijeka, sluzave to ako idealne vimena, tim razvlači, odnosno konzistencije, jejoš predstavlja uvjeterazvoj je upale više što radi vimena. dokaz da upali jedan 14

Nakon

dana

u

se

u

se

same

u

u

-

-

se

se

o

o

na

se

se

se

u

u

za

se

Mljekarski list

o

se

ne

muze.

——

Higijena

mužnje

—

krava

četvrti. Sisu zahvatimo stisnedlanom, je mlijeka uvjetovana zdravljem zadnje i i vimena, odmah vimena da higijenom mužnje postupkom mlijekom palac kažiprst ispod (četvrti) nakon važno bismo iz sisne cisterne punu mužnje.

Stoga je posvetiti pažnju spriječili vraćanje mlijeka tehnici i kako bi dobilo što stisnemo ostala tri prsta cisternu, potom higijeni mužnje, kvalitetnije žlijezdanu i vimena. i tako istisnemo prema mlijeko smanjila mogućnost oboljenja odozgo dolje mlijeko.

Smanjimo malo otvorimo šaku, potom dobivamo iz pritisak, ponavljamo Mužnja jepostupak kojim mlijeko Tako brzo može krava normalno vimena krava. možemo obaviti ručno ili postupak. pomusti Mužnju pomoću sisa. Krave ilimalenih sisa možemo muzilice. U većim razvijenih manjih stajama brojem goveda mužnja musti i šakom, već biti muzilice. cijelom povlačenjem palca kažiprsta obavljena isključivo upotrebom Takav način dobar, šteti po sisi prema dolje. mužnje nije treba treba dati očistiti, zatim Prije mužnje staju i može ispuštanju protoku mlijeka, koncentrat i prouzročiti upalu da izađe prozračiti staju prašina. vimena.

Ako ručna način mužnja obavlja opisani Krave tući dok čistimo ili vimena. smijemo staju vrijemeneće biti bolesti odnosno upala će dati količinu stresa mužnje, jer zbog manju mlijeka (ustežu mlijeko).

PRI RUČNOJMUŽNJI POGREŠKE krave zavežemo ili rep Prije mužnje njega Neke stavimo imobilizator. Muzač ruke sapunom. pogreške pri ručnoj mužnji u glavnom oprati što može kvaliteti Iz svake sise treba odmusti ponavljaju mlazeve i pridonijeti lošijoj mlijeka, prve mlijeka ali i bolesti imena ih ili pregledaticrnoj podlozi posudici specijalnojPrve mlazeve izmusti Nakon vimena vodom mlijeka toga potrebno je odgovaplitici. slijedi pranje toplom ili ruku muzača. i masažu vimena tako rajuću posudu, pod, s telju (30%C), pranje predstavlja Masaža vimena da krave Vime obrišemo provesti pravilno.

Započeta počinju “otpuštati mlijeko. obaviti bez muzača suhom čistom mužnja prekidanja.

Mjesto krpom, poželjno je upotrebljavati odredimo tako da gotovo maramice sise i otvora. tijekom mužnje lijevo koljeno dezinfekciju sisnog desnu krave. Pri nogu ili obaviti bez neosjetno dodiruje zadnju mužnji Mužnju(ručnu strojnu) rade šake ostali ruku bi muzača, dijelovi prekidanja. bedra U muzača.

Nakon mlazeva vrh smjeli oslanjati pravilnoj mužnji izmuzivanja posljednjih mlijeka svaki mlaz biti i Pri svake sise treba uroniti ili mlijeka dugačak ujednačen. dezinficijens poprskati šakom sise niže, vime. mužnji cijelom smijemo povlačiti otopinom dezinficijensa odnosno vime zahvaćati izduživatismijemo istezati, Treba da sise noktima. previsoko. paziti oštećujemo sisa vrlo zdravstveno opasna Mužnja istezanjem je vimena. stanje Pri mužnji palcem najčešće pogreške 1. previše savijeni palac (upotreba gornjeg dijela i palca), 2. kombinacija mužnjeistezanjem.

Muzač može dobiti nakon žuljevepalcu, nekog Kvaliteta

pomuzenog

muzemo

s

mo

u

se

a

a

se

s

ne

mora

a

se

ne

na

u

same

na

se

mora

muzare.

na

u

u

a

a

samo

ne

na

mora

mora

a

u

se

se

za

moramo

samo

ne

se

na

mora

u

ne

za

na

a

ne

ne

za

su:

s

na

vremena

može

a

oštetiti i tkivo sise.

RUČNA MUŽNJA Pri ritmično sise ručnoj mužnji stiskanje cijelom šakom biti uzrokuje otpuštanje mlijeka.

Stiskanje snažno slabom dovoljno jer pri stiskanju smanjuje krava zadržava Jačinu i brzinu pa protok, mlijeko. kravi. stiskanja prilagoditi svakoj Pri muzačica ili muzač desne ručnoj mužnji sjedi i drži između krave, (može lijeve) posudu Važno kravu musti iste strane.

Prvo koljena. je uvijek kada lakše četvrti, prazne prednje mora

se

moramo

s

s

strane

a

s

muzemo

VI

a

su

one

Mljekarski list

Kostelić

A

P8/.OG

o——————————————

vučemo sisne čaške da po podu je MUZILICOM prije staje Važno vime.

MUŽNJA unosimo sisnim čaškama Uprljanim stavljanja rad i olakšava Muzilica klica muzilicu i jamstvo veliki broj nije mlijeko. koristi. ako kvalitetnu sisnim nedezinficiranim da proizvodnju mlijeka pravilno Treba napomenuti kao i ista Za muzača vičaškama mužnji. prenose ručnoj vrijedepravila pri mikroorganizmi (upala najčešće čistih ulazi muzilice Nakon krave U staju i glave odjeći, prekrivene čistoj stavljanja drugu. jedne mena) mlazeve imati lončić ruku. Uz sebe sise kako staviti brzo prve sisne čaške mlijeka, pogon valja i vimena ubruse i zraka bi došlo do dezinfekcijskim posudu brisanje prašinom usisavanja stajskog sisne čaške muzilice. U će sredstvom muzilicu. staji stajati kojem mikroorganizmima ruku i vimena. voda biti i stakalce pranje kroz kontrolno topla Protok (propratimo mlijeka i Prve mlazeve da kad zirne pregledamo izmuzujemo mlijeka smanjivati, počinje opazimo cijevi), čaške i stavimo Zatim rukom potegnemo mužnju. započnemo crnoj podlozi. jedinicu lagano jednom završetka Nakon i operemo svaku četvrt i masiramo dijelove prema mužnje temeljito posebno lagano dolje hladnom od trbuha vimenu nekoliko prema po puta povučemo Najprije isperemo mužnju. stroja i vodom i sredstvom Potom vodom. mlazeve Tako sisa. vrhu pranje toplom mlijeka posljednje izmuzujemo koristiti četku Pri i potpuno veći masti, pranju raskuživanje. ujedno postotak kojima je i vodom čistom Na mlazeve vime. temeljito isperemo kraju pranje. mlijeka posljednje Bolje je praznimo odložimo sisne čaške. skinuli rukom izmusti u priručnu mljekaru. pošto Ako vodom. čistom dok skidamo čaške Sisne Prije mužnje voduisplahnemo podtlak, jer njima je kvalitetnu i cisterne sluznicu oštetili time bismo isplahivanje. potrebno nije mliječnih Na rada i vimena. dobro da muzač Važno pozna princip je i i način kao muzilice, pranjaodržavanja dijelove muzilice.

MLIJEKA ČUVANJE Krave vimena. masaža važna U sredinu idealnu je (muzilicom) razvoj mužnji predstavlja Mlijeko teče navikavati nakon treba vrlo važno postupno stoga mužnju jer strojnu je (bakterija) mikroorganizama vimena treba masaža rast i bismo kako brzo, ohladiti brzo jednu trajati otprilike usporili mlijeko stoga mužnje i mlazeve Ćim minutu. i time mlijeka, prve mlijeka. spriječili kvarenje operemo mikrooganizama razvoj sisne sise i odmah masažu vime obrišemo i to nakon stavljamo mužnje započinjemo Hlađenje mlijeka čaške. +4 do +5*C. 1-2 12*C, potom u tijeku prvo Tako služi voda.

Za mlijeko najčešće hlađenje iznad 2-3 ohladimo temperature vode. Za stupnja kakvoće Stoga mlijeka nijedovoljno. očuvanje koristi treba mlijeko vodu hlađenje, koji proizvođač, će biti sabirno što gdje mjesto dopremiti prije +4 do +5"C. ohlađeno Zimi, hlađenje mlijeka, koristiti možemo snijeg. dolazi da važno Vrlo mlijeko koje posude je može budu čiste, to isključivo besprijekorno nakon postići i redovitim korištenja pranjem svakog temeljitim Posude mlijekosmiju kojimapohranjuje posuda. svrhe biti korištene druge (npr.koncentrat). ne

na

za

samo

nam

u

ne

se

se

u

se

na

s

za

s

za

ne

na

moramo

u

s

u

u

za

mora

na

se

muznu

sve

sve

za

za

za

moramo

a

u

sve

smo

sve

u

ne

nemamo

sve

za

na

izmuzemo uz

na

na

sata

a

na

na

to

za

na

za

na

u

sve

a

se

ne

se

u

za

u

POGREŠKEMUZAČA svaki propust da Važno (nemar) jenapomenuti odraziti može krava količinu, mužnje prilikom vimena. i kvalitetu zdravlju higijensku mlijeka i prilikom mužnje Pogreške propusti STAJE I POVRŠNO ČIŠĆENJE NEREDOVITO 1. da PRIJE U MUŽNJE. slučaju staja počisti zagađenja mužnje povećava mogućnost prije mužnje. STAJE mlijeka tijekom 2.

BUKA U STAJI ILI IZVAN (TRAKTOR, PREGLASNI KOMPRESOR).

PASA, LAVEŽ da buka stresna pa činjenicu je zanemaruju Mnogi količinom rezultira pomuzenog mlijeka. manjom krave naviknu misle da buku, međutim Mnogi da istina, te tijekom jepotrebnou staji nije tišina. mir bude i mužnje se

na

su:

se

ne

se

se

na

to

Mljekarski list

VII

Kostelić

A.

3.

PRILOG

GRUB

POSTUPAK

S

čišćenja staje Ako

ilisame

kravu

4.

KRAVAMA.

mužnje

Prilikom

krave

tučemo

luči

ona

se

smiju koči koji

tući.

ne

hormon

izlučivanje mlijeka.

HIGIJENE NEODRŽAVANJE OSOBNE Muzači biti da (PRANJERUKU). moraju svjesni rukama može, također, prljavim mlijeko zagaditi kod ručne klicama, posebno mužnje.

IZBJEGAVANJE PRANJA VIMENA I SISA. vimena sisa osnovni da bi i Pranje je preduvjet dobilo bez mlijeko onečišćenja (klica). se

5.

se

6.

PRANJE

VIMENA

VODOM.

Hladna

u

a

HLADNOM

voda

ILI PRLJAVOM

dovodi

do

sužavanja žila samim tim i do vimenu, smanjenog lučenja vodom više mlijeka.

Pranjem prljavom još čiste i vime oi raid a do pomuzeno E deo zagađujemo (kasnije) mlijeko.

7.

PRLJAVOM BRISANJEVIMENA sluznica sise što može dovesti KRPOM. do pojave također povećavamo Brisanjem prljavom krpom vimena. upale modu gadenjamijeka: 15.

NEREDOVITO 1 ČIŠĆENJE ODRŽAVANJE 8.

PRANJE VIMENA SVIM KRAVAMA STAJI U MUZILICE. ako dolazi Mlijeko zagađuje ISTOVREMENO,A KRAVESE MUZU JEDNA kontakt zadržalo mlijekom koje da znati je PO JEDNA.Muzač nakon što npr. nakon navečer, BIŠDJE epi uređaju krava vimena, pa počne otpuštati ujedno nismo očistili muzni jutarnje mužnje U uređaj. da kravu :| Neispravni mlijeko. slučaju 16, NEISPRAVAN MUZNI STROJ. počnemo n akon muzni ne odmah dolazi do musti, brisanja može oštetiti vime ili dovesti do nepotpune kočenja Danjad stroj izlučivanja mlijeka. mužnje.

9.

MASAŽE VIMENA PRIJE | 17, GRUBA ILI NEPRAVILNA IZBJEGAVANJE RUČNA MUŽNJA. MUŽNJE. Masažom vimena Gruba i ručna izaziva bol te potiče lučenje nepravilna mužnja hormona oksitocina stimulira krava koji otpuštanje slabije izlučuje mlijeko. bez masaže oksitocina, krava kasno 18.

IZBJEGAVANJE VEZANJA REPA U mlijeka, RUČNOJ KRAVE. Krava maše pusti mlijeko.

MUŽNJI prilikom mužnje 10.

IZBJEGAVANJE IZMUZIVANJA I KONTROnečistoća kantu repom kojeg pada koju LE PRVIH MLAZEVA. Prvi mlazevi kod fiksirati ili stoga ga mlijeka jepotrebno vezanjem sadrže više klica, pa ih imobilizatora.

Tako kravu mužnje uvijek jepotrebno stavljanjem sprječavamo odmusti.

Prvi mlazevi da udara muzača i čini repom po ga moraju pregledati crnoj glavi kako bi što uočila nervoznim. podlozi, prije pojava upale vimena. krvnih

a

Pee

das

na

unutar

nost

se

u

s

se

u

muznom

mora

muzemo

a

i masaža

d

se

a

nema

s

u

u

se

muze,

se

na

se

11.

ZAKLJUČAK test mjera je najvažnija kojom omogućava Upalavimena najvažniji je problem proizvodnji da pravovremeno otkrije upalu će muzaču puno vimena. pažnje mlijeka, kojemu je potrebno posvetiti jer je cijenom | Cijena plitice način nemjerljiva troškovi vidu reagensa taj smanjiti proizvodnje (u gubitka mlijeka ili cijele količina zbog liječenja), četvrti vimena po povećati dobivenog mlijeka troškovi vimena, jer prekasnog kravi. uočavanja upale rezultat veliki, upitan. liječenja liječenja ima veliki Higijena_mužnje utjecaj higijensku NEIZMUZIVANJE ZADNJIH MLAZEVA kvalitetu mlijeka. i Stoga mužnji postupku mlijekom NAKON MUŽNJE.Zaostalo kako mlijeko poslije mužnje pristupiti savjesno mlijeko povećava mogućnost pojave bi bilo time i upale zagađeno, manje v rijedno.

PRETAKANJE MLIJEKA U farmeri važnosti (PROCJEĐIVANJE) Hrvatskojmnogi svjesni U STAJI. vimena i količinu i Pretakanjem mlijeka staji povećava utjecaja upale higijene mužnje iz zraka mogućnost | kvalitetu pomuzenog mlijeka.

Većina farmera zagađenja mlijeka prašinom još uvijek staje. ima vimena krava stadu, problema upalom KONTROLA KRAJA MUŽNJE lošom kakvoćom što | STROJNE umanjuje higijenskom mlijeka, MUZILICA JE PRIKLJUČENA A VIME JE | otkupnu cijenu mlijeka.

NEOBAVLJANJE

MASTITIS

TESTA.

Mastitis

se

u

i

s

ge

na

a

su

a sam

na

12.

se

s

|

vimenu

u

mora

vimena.

13.

ne

a

su

u

se

na

s

u

te

svome

A

14.

-

Mljekarski

list ovim

prilogom približiti zdravlje vimena i dobivanje higijenski ispravnog mlijeka.

Naslovi označeni iz “Veterinar kući" autora dr. Vlatka zvjezdicom prepisani priručnika odobrenje prof. ovoga Rupića kojemu prilikom zahvaljujem stručnoj pomoći prilikom pisanja priloga.

Siniši Hubaku izrade korištenih Zahvaljujem gospodinu pomoći prilikom fotografija prilogu. posebnim

želi hrvatskim

su

se

ovom

problematiku

u

vezanu

uz

uz

na

na

VIII

farmerima

u

ovom

Mljekarski list

VELJAČA, 99.

Mljekarski list

0351-9104

ISSN

Pospišil Zob i njena uporaba Feldhofer Dr. Stjepan hrani Milan

dr. sc.

Probiotici u

Stjepan

Feldhofer.

Dr.

+

Kako

Str. 8-10

višu kakvoću

goveda

i vrijednostmlijeka

postizati

Dr. Stjepan Banožić

Str.

1213

Str.13

Redakcijski kolegij: dr. Stjepan Banožić

e

S

Str. 14-16

dr. Ivo Belan

dipl.ing. Stjepan Brlek dr. Stjepan Feldhofer dr. Zoran Grgić

Str. 17-19

Steonost Dr. Stjepan Banožić

potrošak dr.sc. Ivan Jakopović odišabe goveda pri Zakonske oplođivanju Grgić Zoran dr.

Doc. uvjeta Ocjena stanja očekivanih gospodarskih obiteljska. mlijeka 1999. godini gospodarstva proizvođače dr. sci. Petar Bosnić i zemljišta razvoj govedarstva Značaj poljoprivrednog mlijeka proizvodnju Brlek dipl.ing.

Stjepan Krava Šara je prošlogodišnjem šampionkom proglašena 1998.

Gudovac i stočarskom sajmu pora MediE rodnom ns

:

za

u

-

Jakopović dipl.ing. Stjepan Keglević Štafa dr. Zvonimir dr. Ivan

:

prof.

Str. 19-21 >

iodgovorni urednik:

Glavni

za

:

dipl.ing. Juraj Čičmak

Str. 22 Redaktorica:

dipl.ing.

Volarić Vati

na

-

-

Tehnička urednica: Mirna Božičević

Str.23

Lektorica: Čičmak

Str. 24-25

Crteži:

Str. 25-27

ing.

Božić zablistao sjaju punom za "Željka" “Dječji E dipl.ing.

Stjepan Keglević, Kronika čovječanstva dipl.ing.

Keglević, Stjepan Kotoru kutić

u

:

S

Katarina-Zrinka

Proslava

Keglević,

dipl.ing.

Trpimira

ž

i izdavač: a

:

KeglevićVrijemepoklada Stević,

Str. 28-29

Zagreb

nu

ž

Zrinjka o

mljekarska udruga,

Hrvatska

Tripunau

Natpis kneza

Str. 27 Vlasnik

sv.

Stjepan

Božičević

dipl.ing. Nikola

vode

i

Potreba

Darko

og

dipl.odgojitelj

Kantoci, dipl.ing.

>

Uprava

i uredništvo:

Zagreb,

lica 31/ll

:

Od

Str. 29-30

Darko

tel./fax:01/424-420

:

lukovice

do cvijeta E

Kantoci, dipl.ing.

Lončanice

Str.32-33

Cijena:

'99

=

4,50 kn Grafička Oroz

Dr. Ivo Belan

:

1s

Str. 35

priprema

a du

liice Bo

i

tisak:

Zameo

Str. 36

živjeti Tratnik dr.sc.

Ljubica Mlijeko tehnologija; biokemija imikrobiologija soli u hranimožemo

manje

je da

su

upravo

IZLAZAK Zemlje najbliži Suncu dijelovi No, itamo od jedninajhladnijih.

ZALAZAK I kl miru, ištavilu surovoj teče | SUNCA daleko snijega od ljudi, zao

ii

:

list

Mljekarski

|

omna

ZAGREB

čaZ

ro

:

3

i

6:22

6:33

17:07

17:18

20. 02.

17:22

17:33

28. 02.

17:34

daj

28. 02.

10.02.

Zalazak

OSIJEK =

dra

u

i

lijepo

:

Datum

Paradoksalno

sasvim

|

večiji

1

KRMNE

KULTURE

drugim biljkama. sije zelenu ili krmu, smjesi stočnim lugrahoricom, graškom, krvi. žitarici tome prema Piše: dr. sc. Milan Ovoj ili Za zelenu Pospišil djetelinom. i U pripisuju ljekovita svojstva. krmu,zob koristi vlatijekom odnosu ostala strna žita, do završetka pa tanja, mliječne zobi sadrži 2-3 više puta masti, zriobe, konje, mliječnoj i znatno probjelančevine zriobi do voštanoj prijelaza od te bavljivije njega proizvodi zriobu.

Rana punu jara smjesa niz kao što zobeno proizvoda zobi i krmu graška osigurava tijeinstant krbrašno, griz, pahuljice, kom mjeseca može lipnja, i razni želei. Jede obliku pice sušiti ilisilirati.Ova žitarica može zobene kao i juhe, kaše, zobenog koristiti i proizvodnju silaže. kruha i kolača. civiliNapretkom hranidbi j e Vrlo cjenjena konja. žitarice zacije prirodne zamje-Laka probavljivost Važnost i sadržaj pljenjivane industrijskim prerađeviKvaliteta i skromni vica čine odnosu jupogodnijom svim negativnostima, ostalih žitarica. Zob htjevi uzgojudajuposebnu sjemenje zobi kao hraprednosti dijetalne važnost zobi. Zrno zobi vrlo hranidbu krava je pred- i kao povoljna zabolijeka praktično vrlo dobru stočnu stavlja (dobiva hranu, kvalitetniji U starom ravljene. engleskom rjeali više zob sastavni posljednje slac), vrijeme oljuštena je čniku Johnsona da zob piše i dio startera teladi. uporabljuje ljudskoj prehrani. prihrani Škotskoj Engleskoj jedu ljudi, Kao Zrno žitarice trebalo bi prvom ljudska hrana, sudjedobra Škoti je konje. redu troši obliku zobenih lovati krmpasvakoj kvalitetnijoj to kažu da zato ima Engleska tovu huljicačiju proizvodnju dobre nojsmjesi namjenjenoj fine Škotska konje, ljude. lekcionirane i i sorte.

Pokrmača te pogodne prasnihdojnih Zob stoke u hranidbi interes raste zob starter stova, sljednjih godina oljuštena količine nuda vrste Avena Zob Najveće zobi, p reko sjetvu smjesiprasad. jeprikladna L., čije je koriste stočnu ishranu. i iz i 80%, goloispadapljevica. prihranjivanje janjaca. i škrobna sastav da tovu Kemijski vrijedUstanovljeno je peradi, zobi nost Zob u tablici 1. zobi prikazana prehrani ljudi je pljevice suzbijaju kljucanje tiče hranidbe osim Što i kanibalizam.

Zob vrlo zdrava i stoke, perja Dodavanje je cijenjena i slama zobi zrna, korisno hrana i kvalitetnog Zrno zobi (vlat) posebno je pri dijetalna lijek. zobi krmu mladih tovu tako laki koncentrat predstavlja kvalitetniju gusaka, jer predstavlja koji od slame ostalih bilo da dobiva kvalitetno i mast vrlo meso, vitalnost i žitarica, povoljno djeluje koristi kao ili veća količina fiziološke slama, smjesi jetre. druge funkcije organiTome doprinosi kompozicija Tablica i masti kao i sastav 1: i škrobna sastav zobi bjelančevina Kemijski vrijednost i staničja, koji jefiniji orgaSurove tvari hranjive nizam Kao povoljniji.prehramSuha Sur. Prob. bena namirnica danas tvar vlak.

Mast NET Pepeo bjelan.Škrob. % % % % % % cijeni kompletno oljušteno vrijed.

Osim Zob ugljikohidrata, bjelančevi15,535 07 21.61 23 84 početak cvatnje masti i na, drugih hranjivih cvatu 23,1 8,5 06 18 104 14 11,00 takvo sadrži vitamistojaka, zriobi 22231919: 2:0: 190 mliječ.

28.0%28/8."10,9:7B i E te minerale napose (že- Sijeno zobi 850 290 2,3.

59.406 5,4 35,1 kaljezo, kalcij, magnezij, natrij, zob + 85,0 2688 25 75 382 7,0 32,4 Sijeno grašak mangan, lij, fosfor, bakar, cink).Silaža zobi 2005 TU 1087251677965 (43 "90 Utvrđeno da je ugljikohidratni Silaža zob + 26,6 9,4 0:7... 541 706 21 9,2 grašak spojBkoji jeprisutan Slama zobena 857 380.

116.759 37,1 08 122 staničnim stjenkama endosper-Zrno glukan, Zob

i njena

Zob

uporaba

za

se

sama

često

u

s

se

cernom

se

na

zrno

a

a

su

za

u

mu

u

se

su:

a

se

se

u

se

za

u

su

zrna

za-

u

nama

sa

a

u

na

za

ne

su

muzara

se

u

sve

se

ma-

a

u

u

u

a

u

u

ove

se

samo

za

na

u

za

u

su

se-

su-

a

nera-

a

za

u

za

se

zrno

za

za

ovaca u

u

se

zrna

se

na

se

u

s

zma.

za

se

veoma

zrno.

-

sa-

-

zrno

-

u

u

ne

u

ma,

snižava

nivo

kolesterola

u

86,6_

10,3

48.

31

581

80

56,7

Mljekarski

list

OPREMA

MUZNA

d.0.0.

žEf. 043/878- TEL.:043/878TELMOBITEL: 099416081 059 034, FAX

(O

Žabjak 7c Rovišće -

PRODAJA

-

.

-

-

-

-

_

-

MONTAŽA

-

-

-

TELADI

-

bb Žitnjak 10 000 Zagreb

E i REEENEČETONA generalni

program KRMNI

distributeri KRMNIH

kvalitetnih

PROGRAM

DLF

djetelina Bijela RAJAH Crvena djetelina CALIBRA Engleski ljulj BOFUR Talijanski ljuljBALIN livadna Vlasnjača BILBO Mačji repak oštrica AMBA Klupčasta LAURA livadna Vlasulja ECHO Vlasulja AVANCE Vestervoldski ljulj RIVENDEL

nacrvena

VEZOVI BOKSOVI LIGEN ZA IZĐUBRIVANJE SISTEMI STAJE SKREPOVI ZA LAUF TOPLI PODOVI

-

STOKE

danske

poznate TRAVA

TRIFOLIUM

tel: 01/246

182

01/246

179

faks:

kao

ŠTALI U

OPREMA

KOMPLETNA

UREĐAJI

MA

Kao

Agri

Laval

Alfa

MALI MUZNI MLJEKOVODI IZMUZILIŠTA KOMPJUTERSKO HRANJENJE KOMPJUTERSKO HRANJENJE LAKTOFRIZI

SERVIS

-

DLF TRIFOLIUM

predstavljamo sjemenske kompanije Trifolium, različitih SMJESA TRAVNIH i UKRASNIH namjena. program

PAK.

Vam

DLF

1kg 1 kg 1i5kg 1i5kg 1 kg 1 kg ikg 1 kg 1 kg 1 kg

ORNAMENTAL

SPORT

Travna

smjesa

parkove

i

Travna

smjesa

druge SHADOW

GRASS

so

za

PAK.

SMJESA

TRAVNIH

NAMJENSKIH

PROGRAM

okućnice

1

kg

10

kg

sl.

učestalo

sportske i gažene površine

za

|

Pee

1kg

doe

:

za

zasjenjene

kg

smjesa za usijavanje i obnavljanje postojećih tratina

FIX

Travna

smjesa za nasipe, rubne i druge površine dijelove auto-cesta koje treba zaštititi od erozije

ROAD

Travna

biti i naš

25

kg

standardni

raspolaganju navedenog, stočni i stočni lucerne sortiment: ELGA, MIRNA OSSgrašak, mrkva i dr. stočna stočna koraba, stočna sirak, stočni repa, kelj, 66, Osim

na

će

Vam

KRMNE

KULTURE

Obzirom

u

manjibroj materijala. važnost zobi od ostalih žitarica voditi računa konja, našoj zemljiijedna tijekom adaptabilnosti zob ciklusa. Posorte otopada.

Ipak, predstavlja vriječitavog vegetacijskog agroekološkim uvjetima, dnu kulturu trebe busabolesti i brdskovlagu najveće pornosti polijeganje, kao stočna do ali kvalitetu i visinu U mogu pojasu hrana, planinskomvje-nju metličanja, prinosa. će i izbalansiranom ishradanas nalazimo niz rojatno porasti površine pod smanjiti proizvodnji zobi U kako tako i intronamjenjenoj prehrambenoj (pravilnom gnojidbom). sorti, domaćih, ostalim strnim žitaricameđu industriji. poredbi duciranih, novijima bira tlo. Može ma, zob mnogo Šampionka, Istra, Baranja, Kupa, Vremenski i tlo za različitim i uvjeti uspješno uzgajati Flamingsnova, Flamingsregent zobi ako dr. uzgoj tipovima tla, dovoljvlažna. Vrlo dobro Obzirom sorti i vrsta, Zob treba što uspjeva probroj sijatiranije zob može do dekade novoosvojenim površinama, uspješno uzgajati ljeće ( veljača druge ranim i raznim vremenskim čim travnjacima krčevinama, pro(klimatskim) ožujka), odnosno, počnu kiselim tlima rezuli Zob i nešto tlo. daje b olje zemljišnim uvjetima. je ljetni radovi, vlažnije tate od ostalih žitarica. ali Poznata izreka “zob blauglavnom jara kultura,postoje je posij neke to ćeš zlato".

Količinu fakultativne, poluozime Izbor požet sorte i zimama do te, koje rokovi sjetva prijačim (-12 sjemenauvjetuju sjetve, Za visokih i stabilsmrznu, pa sorta, -14*C) nesigurne realizaciju pripremljenost tla, najnašem kontinentalnom nih od izuzetne češće iznosi 450-550 sjetvu prinosa zobi, je klijavih zrna/ Jara zob -3 do važnosti izbor odnosno treba 120području. podnosi odgovarajuće m?, sjetvu -4 “C. Jači mrazevi kao i 150 te, mogu jejako m kvalitetnog sjemenskog kg/ha sjemena. na

oštetiti. Zob

sve

treba više vode

Kod

nego

izbora

u

treba

sorte

o

u

za

su

u

a

na

se

zrna

nom

s

a

su:

ne

se

na

samo

su

no

na

se

na

u

razo-

u

a

na

u

u

sor-

su

-

za

a

u

sor-

za

.

Lap

SJEMENARNA

Zagreb, Trgkralja tel.: 43 21 48 19 265 (01) 43, fax: 43 18 03 (01) Tomislava

ja

loo

VINKOVCI, Kralja tel.: 33 23 92 (032) tel. ifax: 31 65 84 (032) PJ.

Zvonimira

80

SKLADIŠTEVELIKA GORICA 9 Trgkralja Tomislava tel. ifax: 72.20 65 (01)

19

PROIZVODIMO,DORAĐUJEMO, IZVOZIMO NA VELIKO I MALO sjeme:

I UVOZIMO

TE

PRODAJEMO

a travne ratarskog, krmnog industrijskog bilja, osobito stočni kelj, djetelinsko smjese, trave, sudansku i i crvenu, stočnu stočni travu, mrkvu, grašak, grahoricu ozimnu jaru, švedsku bijelu i te trave tratine i za terene. djetelinu, inkarnatku, lucernu smiljkitu, ukrasne športske Zatim i najširi izbor povrća, sjemena cvijeća začinskog bilja.

i

Vrtne alatezaštitna sredstva. i

u na i u može veleprodaji gornjoj adresi ilivlastitoj maloprodaji poljoprivrednim širomHrvatske. apotekama

Sve

se

to

NAŠE

dobiti

SJEME,

VAŠ

USPJEH!

Mljekarski

list

arome

e

NE

OTEO

E OO

ORO OR A

HRANIDBA

RESA

živo-

mladih

i hrani

organizmu hranidbi Probiotici način Na u djepovoljno tinja. taj i poboljmetabolizam, luju tvari bitorne i rast (baktericine) koje Feldhofer dr. sc. zdravlje šavaju otpornost, Piše: Stjepan baktericirast, mladih sprečavaju djeluju životinja. dno davati PROBIOTICI bakterije, mogu patogene bios PROBIOTICI (pro E. coli. toksine neutralizirati i gu i krmnim kao sadrže mlijeku prašak koji život) proizvodi poili kao mikroorganizmi, Crijevni elektuarij (pasmjesama vrste p okoji mikroorganizama, sebice laktobacili i Enterococcus korisnih životinja. jezik sta) mazanjem djeluju razvoj voljno osim što (Streptococcus) faecium, probavnom mikroorganizama zaštitnu kao Kvasac probavnom ulogu probiotik imaju te i sustavu čovjeka životinja,sustavu i i služiti naseljavanjeKao PROBIOTIK sprečavaju mogu toksogenih rast razvoj sprečavaju Kvasci mikroorganizakvasca. nepoželjnih i kulture sličcoli i ta gljivice Escherichia bakterija odrvažnost veliku ma, imaju nih štetnih cerevisiae), (Sac. Sacharomyces bakterija. i iskoridobre vrsti ovisi probave biološka žavanje vrijednost kod tei posebice načinu obrade i teladi štavanje hrane, Probiotici u hranidbi sušenja kvasca, te hrani ladi kvasci promlijekom, koja kojoj podlozi probakterija i Naseljavanje (rumen) razvijeni burag izvode. već teladi sustavu bavnom uslijedi mikrobnu buragu. probavu Kvasci Prve bakte8 sati nakon uzgajanjem dobivaju poroda.

PROBIOTIKA davanje j e Stoga kao što raznim na tei streptokoke) podlogama, (laktobacile rije velika teladi pomoć mladoj šeiz i lad dobiva proizvodnje nusproizvodi sisanjem preko majke i pooboljenja crijevnih prevenciji stočnu Za alkohola. i škroba okoliša zatim ćera, teladi. lizanjem, preko moć u razvoju služe obično hranu živi telad inaktivirani stelje, (kaveza, kojem PROPROBIOTICI (primjerice: što kao krmni ili i pivski je kvasci, hranjenje napajanje posuda VEBAC i iz dr.)kvasac, dobiva BABYBIOL, BIOS, Kod talogu koji teladi). prekodruge toga sadrže koji mikroorganizme teladi doći i do zaraze može piva. proizvodnje zdravih sustavu laze probavnom teže kvasca Žive bakterijama, gljivice drugimpatogenim To bakterije mliječne životinja. čvrste stanične bakterijama toksogenim zbog najčešće probavljive Lactobacillus najčešće: kiseline, uzrokovati E. (kuhainaktiviranjem kojemogu coli, stjenke, L. L. planbulgaricus, acidophilus, teladi. i ili pa uginuća fermentativno) poboljproljeve, njem Bacikao: tarum, i druge b akterije visokih Među šava mikroorganizmima llus probavljivost faei Enterococcus suptilis vlada 90%. natje-cium. Na crijevu neprekidno PROnačin davanje taj životni i borba 45oko sadrže obično Kvasci canje prostor. održava da BIOTIKA pomaže sirovih 47% sudjeluju ravnoteža među Bakterijecrijevu 2,0bjelančevina, mikrocrijevnim zaštitnu većinom i oko vlaknine sirove imaju probavi, 2,0% bakterikorisnim 2,5% organizmima, životni proveliki sadrže masti. čuvaju svoj jer ulogu Bjelančevine da novopridošle nadjačaju jama nađu toksoako stor. i kiseline nukleinske Međutim, postotak štetne i Ujedbakterije. klostrikao E. patogene 10% su gene bakterije coli, penukleotida, noPROBIOTICIjačaju otpornost i ako nadi salmonele aminokiseline. i slobodne slično, dije, raznim boleptoni prema organizma normalne mikroorganizme aminojačaju Kvasci sadrže mnogo rast stima i životinja bolji utječu želucu i poremetnjui malo crijevu, lizina kiseline hrane.

(3,2%), iskorištavanje bolje doći do teka može prooboljenja i cistina tionina (0,5%).

(0,7%) Za razliku od antibiotika PROi sustava proljeva. malo bavnog Sadrže (0,1kalcija BIOTICI od vrlo raširenih većinompreKao obrana djeluju fosfora mnogo (1,20,2%), i ali E. coli i Saloboljelim pomoć ventivno, bakterija toksogenih hranidbena dru1,4%). da vrijedEnergetska monella dobivanje životinjama najvažnije enteritidis, oko iznosi kvasca nost brže ozdrave. h.j./kg.

1,1 kiseline gih lijekova (vrste mliječne bakterije hranidbenih od Jedna i sadrže češće PROBIOTICI veću značajki Laktobacila) kojestvaraju B vitamina visoki kvasca masti neke masnih kratkolančanih sadržaj količinu je posebice vitamine, vitamina B12 vitamine vodikov kojeg (osim skupine (liposolubilne) topljive proizvode kiselina, Kvasci malim ima obično inhikoličinama). i nedostaju (H,O,)specifične A,DiE, koji peroksid goveda

na

a mo-

na

=

se

za

u

su

na

na

u

u

vrs-

su

za

a

o

o

se

se

na

u

nema

u

se

su

u

u

a

za

na

se

se

na-

s

u

su

su

a

rana

u

na

se

za

se

u

u

a

a

se

a

samo

na

uz

u

a

me-

a

su

su

uz

u

su-

u

Mljekarski

list

u

6

INO

==.)

Marketing

a.o.o.

LIJ Froudeova 7, 10000 Zagreb 01 6552 656 tel.

01 6551 tel/fax 779 mob.

098212510 MIXER PRIKOLICE STORTI (novei rabljeneobnovljene) Vučene i samokretne vrste trava, mixerkratkih ili dugih, sijena, prikolice silažnog kukuruza, roto- prešanih itd. ukratko ili bala, premiksa bala,duge produkte vlažne ili ili zrnate kratke, suhe, vlaknaste, kompaktne, za

za

sve

sve

rastresite.

Veliki

izbor, kvaliteta, povoljne cijene, jamstvo i rabljenestrojeve, servis, podukaprilikom rada itd. obnovljene od 6 7 8 9 10 Kapaciteta m', m', m', mi, m',12 mi,15 mi, 17 19 m'. m',

za

vrhunska

nove

Elektronske

velike

propreciznosti mogućnošću 32 od max.16 programa po gramiranja komponenti svakom i programu punjenjapražnjenja, serijskoj opremimixerUNIFEED dva i centralprikolica.

Miješanje gornja puža jednim nim nalaze kružni noževi. kojem Istovar ili desnu stranu lijevu mixerprikolice.

vage

s

u

u

su

s

na

se

na

Kosilice GASPARDO F (prednje, čeone)

modeli

FB

(zadnje bočne) i

Visokokvalitetan

dvojni omogućuje zacjeljivanje ponovni rast trave te veliku brzinu košnje.

Kvalitetan i čist otkos bez i nečistoća razliprimjesa zemljedrugih (za ku od diskastih i rotacionih bilo čak i onim kosilica) kojim uvjetima, najlošijima: i mokra trava; polegnuta neravni tereni kosilice (elastični greben prilagođava terenu). brzo

rez

i

u

*

*

se

Modeli

FB

Modeli

F

radnih radnih

širina 145 cm, širina 175

em,

175 205

cm,

cm,

205 235

cm, cm.

Po; —————«

//RANIDBA

bu-

mikroorganizama Broj izmjenu povoljno djeluju liposolubilne uopće do 80 iznosi oko 15 sintezu tkivnih DiE. ragu tamine milijardi/ bjelančevina bolju A, ml davati što treba hranidbene vrlo dobre vrijednost Unatoč sadržaja, bolji prirast tje- buragova vrsti ovisno i težine lesne krmni inaktivirani krmiva, mijenja p roizvodnju bolju vrijednosti, i individualnim načinu kod stočnu kvasci hranjenja dojnih životinja. mlijeka uporabljuju Za razlikama. krmivo bakterija, hranu kao razvoj bjelančevinasto vrlo važna dosta visokih vrijedpH buragu, je hranidbi cijena. Probiotici u zbog manje, nost kvasca Velika sadržaja. buragova odraslih je vrijednost goveda hranidbi odPROBIOTICI _B vitamina bogatomsadržaju Odrasli imaju s pecipreživači raslih odrasle To m oraju i mati, zbog goveda preživače skupine. želuca i mifičnu složenu i odnosa ovih građu veće predželucima jerburagovikrobnu značenje, buraposebice probavu, sintetizirasami mikroorganizaburagovih zbog mikroorganizmi i gu (rumen)kapuri i (reticulum). sastav ma, B vitamina primjenu, drugačiji skupine judovoljno PROBIOTICI standardni PROBIOTICI što Stoga nego i potrebe prosječnu hranidbi odraslih proi goveda mlade telad i već životinje jednoživotinje proizvodnju, proizvodnjom nemaju djelnim sječnom želucem. potrebni želucem, jednodjelnim životinje veće visokom kod krava značenje. proposebice Za posebice životinje, Odrasla r azvijeni može i maju goveda mlijeka. mlade i odrasle izvodnjom preživače, ima hranidbu odPROBIOTICI kvasac kapurom burag koji biti od velike vrijednosti 23-30 1/100 oko raslih kgtjesluali tom preminu kao m oraju goveda PROBIOTIK, želuca tek lesne i održavati aktivsuhi Zapremina poticati razvoj uporabiti čaju od teladi iznosi obj e čega 21, sadrži oko 10" živih oteljene ni kvasac mikroorganizama buragovih koji i kakrmnih i zirom sastav vrstu zapremina buraga ilioko 8 do 10 1/3 suhe stanica/g tvari, dobi 5 do 8 U obroka pure. predtjedana suhe tvari. milijardi/g oko već želuci koveće zauzimaju 2/3 ima visoki Suhi aktivni kvasac pomoći stvaranju mikrobnih ličine želudaca, zapremine ukupne i bjelančevina, fermentacije taj dobi 3 do 4 kapacitet količina da veća to predželuci mjeseca mikroomogućiti način vrlo dobro djeluje oko 80odraslih kao goveda, i mikrobnu razgradnju biološki sastav bjelančevina izbjegne pro85% i složenog zapremine ukupne fermentaciju bavu dospije buragu djeluje Povoljno buragu. želuca. masnih i sastav crijevu pH vrijednost celuPredželuci stanične čvrste bolji razvoj razvijati djelovati počinju zbog kiselina, što će lolitičkih uzimateladi tek kod većim mikroorganizama početkom dijelom gljivice stjenke, krkrmom suhom Sa krme. suhe kroz želudac i neoštećene iskorištavanje omogućiti bolje nja prolaze i miva također dolaze n aseljavati počinju buragu gdje crijevo od presmanjenje sastoje djelovati mikroorganizmi koji djelovanje. probiotičko očituje kiselosti i kvasci i fermenburagovu manjeg broja komjerne bakterija, protozoa U crijevu vrii kvasaca da tako povećanje pH tativno (gljivica). sadržaju razgrađuju, ako imaaminokigoveda posebice jednosti, mikroorganizmi Buragovi esencijalne oslobađaju količinama velikim hrane hranidbi aminokrepulogu ju značajnu posebice vrijedna seline, krmiva kih dio veći (koncentrata) kao, kiselina lizin i vitamini B skupine, goveda, jerrazgrađuju visokom kod krava masnih krmiva do kratkolančanih molucidne i primjerice, bjelančestvaraju i kiselina junadi mlijeka vinaste tvari proizvodnjom propionske, (octene, kojeusporavaju do i slačne stafilokoka i proizvodnji i aktivnost intenzivnoj dr.),bjelančevine drugih voj suhi S obzirom Sve i aminokiselina zahtjeve amonijaka. mikroorganizama. nepoželjnih žive sadrži kvasac aktivni tvari služe način koji kvasca stanice Žive hranjive razgrađene taj može kvaščeve novih poslužiti gljivice vrlo reprodukciju mikroorganiprobiotičko značajno imaju hranidkao dobar PROBIOTIK u aktivnost zama, proresorbiraju djelomično potiču djelovanje, visoku probi odraslih dolaze ili želučanim goveda i bavnih organa sadržajem iskorištavanje i fermennačin mlijeka izvodnju crijevo gdje daljom hrane, prirodan kvasaktivnog i aminokises uhog B vitamine Davanje stvaranje iskorištavaju tacijom skupine nekim naročito ca, i tkiva mješavini biološke line visoke proizvodnju mlijeka. vrijednosti, (rast) vi-

sadrže

ne

tvari i

na

u

a

o

se

se

za

u

u

u

za

u

nema

u

za

u

za

osnovne

za

su

s

samo

s

za

za

su

a

s

za

a

sve

s

za-

s

za

u

mase.

se

mora

-

s

samo

na

u

-

a

u

a

na

su

uz

na

u

za

u

u

u

na

se

a

na

-

s

se

se

u

u

se

na

-

u

se

na

se

se

s

u

s

se

u

ma-

raz-

mesa.

a

na

ove

za

na

se

s

unose

na

za

u

se

mesa.

s

za

u

list

Mljekarski

s

HRANIDBA o.

CX<,>::::.a...;,...

————————————— vrstama laktobacila i kulveće sinteze i cridrugim mogućnost tkiva, fermentaciju resorpciju će turama, i rast povećavat broj bolji životinja proizvodnja jevu. erobnih većim suhe Ne zaboraviti buragovih mikroorganimlijeka sadržajem smije može dobro tvari i zama, nedostatak aminokiseline metiodjelovati bjelančevina mlijeku. celulolitičkih Premda ima malo ali iu razvoj mikroorganipreživači koje gotovo nin, kvascu, neovisni vitaminima B kukuruzu i žitaricama i buragu, povećanje pH skupine drugim iz ih sami krmivima hranidbu vrijednosti buragovasadržaja,krmiva, jer proizvode goveda. količine će treba da smanjenje amonijaka buragovi mikroorganizmi, ipak Stoga preporučiti hrakod krava visokom i kravama buragubolje iskorištavanje proizvodvisokoj proizvodnji dobro doći krmnjommlijeka dopun- mlijeka dodaje, dopunskim Uz ske količine vitamina B iz nim zaštićena dodavanje suhogaktivnog skupine smjesama (protekkvasca hranidbi kvasca. To odnosi i aminokiselina pove_metionin goveda, tirana), ćavat će i količina mikrobnih aminokiseline kvascu MEPROM M 85 cijalne (u (SMARTAMIN, i nukleinske kiseline ima mnogo teže i što će bjelančevina lizina), pokoje zbog slične) utjecati će stanica kvasca količine i koja buragovim sadržajem probavljivosti povećanje mlijeka više količini suhe tvari i pritjecati fermentacijuvećoj izbjegnu razgradnju većanje p ostotka Na način će i dolaze sačuvane crijevo.taj povećati buragu bjelančevina mlijeku. m u

ana-

s

se

na

samo

u

su

zama

u

na

na

u

o

za

u

se

s

u

ne.

s

u

se

na

esen-

se

na

s

u

za

u

se

Kako

na

u

postizati

za

višu

u

I

neke

mljekare tvorničke premije mlijeko koje prema otkupu, razredima, ispui vrijednost mlijeka? dobru njava zahtjeve kakvoću i tržnu mlivrijednost i ali i S obzirom da to interesu dr. sc. preradi Feldhofer mlijeka, gospodaru jeka. je Piše: Stjepan krava ukoliko vodi tome gospodara, stočara,pregledu navodimo kratke dovoljno brige. goi sastav isupute Količina, higijenska Veći somatskih stanica kako da viši broj spodare postignu ima veliku važmlijeka pravnost ranih red kakvoće i i mlijeku pokazatelj je upala vrijednosti mlijeka nost i mliproizvodnji preradi vimena (mastitisa), kako da ostvare veću je poznato gospodarsku vrlo jer je jeka,posebice mlijeko kolike štete korist. nastaju zbog upala namirnica prevrijedna ljudskoj vimena. vimena Posebno kod treba Upale zahtijevaju hrani. Kakvoća naglatoga sirovog mlijeka je duže liječenje, krave veću siti hranidbe i gube utjecaj pravilne stogatemeljna pretpostavka količinu mlijeka nisu sastava krmnih obroka i u sastav laktaciji, mligospodarsko iskorištavanjerijetka i krava iz kakvoću isključivanja mlijeka. jeka. i proizvodnje reprodukcije zbog U UTJECAJI NA POSTOTAK vimena. naprednim zemljama, stoga upala uvedeno BEZMASNE SUHE preje Ukoliko plaćanje ustanovi veći mlijeka MASTI, broj hranidbenim TVARI I U somatskih BJELANČEVINA pojedinim stanica mlijeku (preMLIJEKU KRAVA ko stojcima: postotku mliječne odmah 400.000/m! mlijeka) bezmasne suhe tvari i treba uzeti 1. Genetska sti, uzorak bjelanpa(nasljedna), mlijeka prema sminska i individualna bakteriološku čevina,posebno i nakon higijensposobpretragu kakvoći oddobivena krava skoj nost nalaza mlijeka koja pro(antibiograma) jetemeljni uvjet somatskih stanica treba ređuje brojem izvodnje. poduzeti odgovarajuće lije(mastitis Od 2. bolesne testom). krave dobra čenje. jedne Zdravlje krava, plodbezmai nost može i krava.

Manjipostotak masti, tjelesna kondicija prenijeti suhe tvari i mlikrave i tako 3. dobro bolest. i bjelančevina druge proširiti Zdravo, razvijeno mekano krave vime. spojekusmanjuje preradbenu Oboljele žljezdano smanjuju proizsobnost i tržnu 4. vrijednost mlijeka. vodnju mlijeka mlijeko Blagi p ostupak poprikravama, veći samatskih stamir i tišina nekad Međutim, broj slan, (izbjegavanje užegli okus; stresa). nica i bakteriološka 5. Redovno laktoze i i odrzagađenost njuje postotak masti, obrezivanje čine velike štete zdravih mlijeka otkupu kazeina mlijeku. žavanje papaka. kakvoću

naše

uvode

za

u

osnovne

za

u

se

o

ne

u

za

u

raz-

u

a

a

u

za

a

na

se

ma

sa-

u

ma-

za

a

se

zaraza

sne

se

na

u

-

ma

a

s

sma-

se

u

u

Mljekarski

list

//RANDBA

ss

uvijek moraju bjelančevine koje probavljive pravilne Upotreba buzdrave i čiste. većim razgrađuju dijelom ispravnih strojevamužnju. i dobro veće konšto 2.

U 2 7. ragu, prati pojava staji laktacije, mjeseRazdoblje i i održavati uredno nakon pokanalizacija buragu amonijaka centracije telenja postupno suhe krvi redovno i tvari suhe većava postotak izđubrivanje. krava,manji masti, postotak tvari i čist i imati 3.

Krave mlijeku. bjelančevina moraju suh, mlijeku. bjelančevina tvari i čistom i suhom suhe 16. Na izdobro i do 8& povećanje ugodanležaj, kraja Uvijek vrlo dobro vimena. po(prostirkom). mlijeku Mlijeko steljom bjelančevina muzivanje sadrže krmiva održasadrži više četku Posebno 4. bjelanbjelankoja utječu pripaziti mužnje od suhe čevine vimena. i bezmasne i čevina čistoće razgradnjevanje tvari, stabilnije zdravlja sušeno kao: dobro masti. obvezno 5. sijeno, Posljednji buragu manjipostotak oprati Prije mužnje i lucersadrže vrlo visoki sise nakon dezinficirati i sise djeteline sijeno izmužaji posto-posebice kukuruzna tak masnoće. ne, kukuruzna silaža, mužnje. dodobivati 9. Krave biti Muzači 6. ljuska, posije, sojina prekrupa, moraju zdravi, moraju krmni krmna krvoluminozne repa, čistu nositi pivski voljno trop, prije odjeću, moraju i suncokreta sačma livadnu kakvoće dobre ruke. obvezno me, uljane (pašu, kvasac, oprati mužnje sačma. naročito i silažu kukuruznu travu, sjenažu, 7. Krave sojina repice, smijeprije sačmu treba 17. hraniti posebice slično).

Sojinu silažom, mužnje krmiva kravama davati svim 10. Voluminozna treba silažom moraju kojedaju nakon hranjenja tvari i suhe sadržavati iznad 20-25 i više litara mlijeka dobro očistiti valove. dovoljno 1-2 celuloze što će dan davati 8. Kravama poboljšati (oko kg). probavljive smije Davati masnoću vrlo dobro davati Također 18. i zaražena sijena mlijeka. je krma, pljesniva prašna, 4-6 od nikada sojinu lju-zaštićenurazgradnje (najmanje kg/dan), buraguposebno mužnje. prije kukuruzovinu sku aminokiselinu iz sisa treba 9.

(1- kg/dan), (protektiranu) Prije mužnje MEtionin izmusti prve pljevu, ljusku (1-kg/dan), 2 (SMARTAMIN M, izmužajeposebnu slično. kretova 85 i PROM i zatim i bacati M 5 sl.). pod) ( ne posudu sadrobroci 11. Krmni obroke krava tre19. U krmne moraju puni ukloniti, jer neškodljivo 17% sirove vlakžavati minebili ba dodavati najmanje potrebne mikroorganizama koji tvari. nine kanalu. rale sisnom suhoj magnezij, seljeni fosfor, (kalcij, krmiva voluminozna 12. Suha vitamikrominerale i 10. Za i dr.) upotrebljavati trij mužnju ili treba davati i E vitamine naročito i mljevena, sjeckana A,D mine, uređaje ispravne krmivima sočnim obliku Obično niacin. tehniku pomješana daju čašice, mužnje (sisne sirovim mineralno vitaminskih vakum repinim (repom, i dr.),mužnju posebnih pulzator, i krmnim i bez slično). krumpirom cima, premiksa dopunskim obavljati grubosti. krmiva voluminozna Uz 13.

11. smjesama. mužnju, posude Uređaje i treba dodavati i energetska bjemljekarski pribor mlijeko krkrmiva lančevinasta nakon dobro treba (krepka PREPORUKE ZA DOBRU oprati uvijek količina će miva i deterdžentom koncentrate), HIGIJENSKU KAKVOĆU vodom, mužnje vrsti i kakvoći ovisiti i MLIJEKA prema d ezinficirati, potrebi (smanjivanje broja krava krme i držati čistim i urednim. mliječnosti (1- somatskih stanica u mlijeku) uvijek žitarica 12 kg/dan).

Smjesa kakvoće 50% sadržavati mlijeka Ocjena najmanje mljevetehnike

6.

i

ve

1.

i

u

se

za

biti

Krave

mora

se

u

se

ca

a

u

u

s

u

u

na

u

a

osnovne

a

a

se

ne

a

sa

na

ne

se

u

me-

sunco-

u

zrna

na

su

sve

u

na-

u

muzne

samo

sa

na-

su

se

u

rezan-

a

za

za

a

-

osnovne

o

o

mora

nog

Razredi

kukuruza.

14. Krmni

obroci krava

svećom

mlijeka/Mliječna mliječnosti (iznad % mast sadržavati dan)moraju energet-Suha tvar oko 1 sku hranidbenu bez masti % vrijednost i oko 13-15% sirovih bje- Somatske h.j./kg tisuća stanice tvari. lančevina suhoj kao krmiva 15. Zelena paša, Ocjena i slično sadrže lako topljisjenaža

Ekstra

15-201

u

Mljekarski list

4,04,2

E

3,9-3,99

8,66| 89više 8,89|

| manje vrlo dobro | “dobro u

100

101-250

lI.

lil.

| 3,8-3,89 | 3,65-3,79 8,6-8,65

| 8,5-8,59

| lošije,ali [zadovoljava| upotrebljivo 250-350

350-400

HRANIDBA ...:_:č::.

._;|;_;_|_|\; .:.:*:_-_-_—_.-.e-_—_—/__ —;,;,m ————— 12. Redovno vršiti 14. Ako mastitis dotestom mikrobihigijensku je ohladiti, jer_prirodna kontrolu 1 do 2 bivena cidna faza 1 do mlijeka, pozitivna reakcija puta (pojava mlijeka traje od svake želatinozne 2 sata nakon nakon u mjesečno, pojedinačno gela plitici) mužnje, čega krave somatskih stanica uzeti uzorke dolazi do mibroj (ma- potrebno je mlijeka brzog r azmnažanja stitis i bakteriološki. bakteriološku i testom) kroorganizama pretragu mlijeku. nalaza temelju vrijeme podu13. Mastitis testom otkrizeti vimena.

17. kantama liječenje Mlijeko stavlja 15.

Bolesne i bazene hladnom ali vajumikroorganizmi mlijeku krave,sumnjive vodom, leukonego to i treba ga što povećani broj oboljenje, moraju izdvojiti, nije dovoljno prije oni i sabiralište cita, pokazatelji upale, vrijeme dopremiti poduzeti liječenje gdje odnosno ohladi izmuzivati. +4 do +5 što poremećene sekrecije uvijek posljednje "C, klinički očitovane 16. treba odmah iliusporava nakon rast i mlijeka prije Mlijeko zaustavlja razvoj vimena. iznositi iz i što brže upale mužnje mikroorganizama staje (laktofriz). [il samo

mase

za

na

u

na

se

ne

u

u

se

samo

na

a

su

u

s

se

na

u

se

na

"ZO-NA" KUPUJEMO SVE VRSTE ITIPOVE MUZNIH UREĐAJA (RABLJENE | NEISPRAVNE) I PRODAJEMO RENOVIRANE (UZ GARANCIJU)

SESVETE, Bjelovarska75 tel.

01/2002142 REZERVNI DIJELOVI ZA: *muzilice

kosilice e utovarne

prikolice cisterne za prikolice gnoj prskalice plugovetanjurače drljačesijačice i balirke_ berače prevrtače sijena i kukuruza klinasto kombajne remenje, i semerinzi lanci i kotrljajući ležaji galovi lanaca ekardani i spojnice galovih dijelovi kardana stoku i za oprema pojilice stočarstvo i pribor mljekarstvo e

e

e

e

e

e

e

ž

e

*

e

e

*

e

e

nabave Javitenam se radi prodaje, na iliposredovanja adresu Hrvatskamljekarska udruga Zagreb* Ilica 31/III, tel.

01/424420

e

za

IBZEVI

Sajmišna 8b, Sv. Ivan Zelina

ZEMAT

HRVATSKA

kredit bez učešća

na

godišnjakamata

5%

Tel.: 00385/1/20

60 920

Fax:

60 595

GSM:

00385/1/20

098/281-550

SVEVRSTEPOLJOPRIVREDNE MEHANIZACIJE ZA GOSPODARSTVO: KREDITI -TANJURAČA 36 NA8 SIJAČICE NA! PNEUMATSKE ke GODINA! ŽITNE SIJAČICE 4 VAŠE

5%

U SURADNJI

kamata

na

S BANKOM 6 godina s počekom

od 2 godine.

poček (2 god.) ide u glavnicu

do 50000

kn:

3 jamca

kn:

osiguranje stambeni

z

kredita

od

50000

hipoteka na

1,5%

objekt

3 jamca

DISKOVA

-

k.

-

-

-

PRIKOLICE

RASIPAČI

-SIPOVE

t KIPER

-

600

kg,3.500 kg,6.000 kg

PRIKOLICE

ZA

STAJSKI

GNOJ

-CREINA -

-

1. gruntovni

za

kuću

ilizemlju,

2. fotokopija domovnice, 3. fotografija kuće,

FREZE

OD

0,90 2,20

Ako

zemlja nijena

osobu

iz općine.

koja traži kredit,treba priložiti potvrdu

-

o

10

dokumentacija: izvadak

4. mišljenje savjetodavneslužbe

MALČERI TRAKTORSKE

Potrebna

zajedničkom domaćinstvu.

Mljekarski list

(o),

PIONEER.

posebnu ponudu! iskoristite Poljodjelci, Poseban popust na sjeme kupljeno u predsezoni od 7%!

Poljodjelci, predsezoni. k upljeno sjemekukuruza poseban nudi popust V am Pioneer sezone.

7% na i z cijenu od dajemopopust 1999. d o 28.02. pune kupljeno Za sjeme u

na

h ibride kukuruza Pioneer visokorodne Cijene cijene. mijenjali nismo Za 1998. godine(uDEM). iste kao i ostaju novojsezoni sezonu

novu

u

za

ćemo imati 3 cjenovne godine prodaji grupe: Kao iprošle u

Elita

Grupa

Standard

Grupa

genetika visoki profit od Ova grupa jerodnija Elitna Pioneer

Pioneer

Standardna

standardna

genetika -

Pioneer

Ova

kvaliteta

grupa

službenih

službenih

od

jerodnija

standarda

Za

one

na

komisije" što Za one sa manje koji žele ostvariti ulaganja FAO 200 rezultate. Ova odlične -HELGA će biti najpovoljnija. grupa CLARICA hibride iz U na odnosu FAO 300 Elita za 16% manja STIRA grupe “Sortne

za

15%.

za

koji vratiti uloženo štoje žele mogućeviše.

21%.

standarda

-

-

GrupaSuperelita Pioneer Superelitna za genetika poljodjelce najnaprednije od Ova grupa jerodnija -

standarda

službenih

za

teže

uvijek koji i najnovijoj genetici U odnosu na tehnologiji.

Elita 12% hibride iz grupe grupa. skuplja 25%.

Za

FAO

200

one

3

FELICIA

-

-

Slona: FAO

FAO

300

FAO -

-

FAO -

-

FAO -

FLORENCIA

-

MARISTA EVA,

FAO

400

COLOMBA

-

PURA

FAO

400

-

-

500

-

FAO

NATALIA 600

-

LANDIA

-

CECILIA

-

300

MONALISA EVELINA 400 NASTIA

STEFANIA DAVIDA

500

VOLGA

Poljodjelci, u najbližoj novac! popust!Uštedite Iskoristite apoteci!

Potražite Pioneerhibride

Tehnologija koja daje više& Pioneer

list

Mljekarski

sjeme d.o.o., Čulinečka cesta

2B/2, 10040

Zagreb, Tel.: 01/2988-745,

2989-531

11

VETERINARSTVO

E

i

o

i

a

o

o

početku poboljšava bolesti, vanjski i krava čimbenici.

Pravilnom apetit postaje punija. nepovoljni Sve tvari troši i hranjive prehranom, njegom smještajem, dr. sc. malen. MeđuPiše: može Banožić sebe jerjeplod Stjepan još izbjeći najveći brojpobređosti tim, drugoj p olovici remetnji.

Steonost počinje uspješnomkada plodnaglo raste, krava bređih 278 Smještaj životinja i prosjeku što će oplodnjom očitraje hranu troši plod, biti i do 285 zavisi pravilan životinje moraju tovati dana, pasmini, njenim mršavljenjem. imati teleta i dovoljno prostorastajaspolu drugom.

U bređosti doi da ih drugoj polovici nje ležanje druge životinje Neobično važno znati da li lazi do krabi Pod je je u staji polaganijeg kretanja povrijedile. krava bređa ili stočaru disabiti suviše ve, njenog nije, jer prema bržeg umaranja, smije nagnut držati nešto i da bi došlo do izvale isplati jalovu životinju. njeje ubrzanije pliće, natrag kravu može maternice i U slučaju maternice. jalovosti povećanjem stješnjaStelja podu ili ponovo može biti suha i obilna. Bređim prije organa pripustiti početi vanjemprobavnih čista, S strane doći do kravama treba redovito čistitikoliječenjem. druge drugalaganih probavnih i hrani bređom žu i čuvati ih od čije postupa tnji. udaraca, padova, kravom,drugačije jalovom. napajanja prehladnom v odom, Zbog svega toga početku i prehlade, propuha, vlažnog bređosti treba kravama Po znacima bređost vanjskim ograničiti i štetnih hladnog l ežaja drugih dok breodrediti može tek visoko obrok, drugoj polovici U

Steonost

bređosti

tarne

razni

te

se

samo

za

se

u

svu

u

mora

za

a

se

o

za

ne

ne

se

ne

a

ne

se

na

mora

s

sme-

se

s

a

s

u

se

u

na

pobređoj je većan i povremeno spušten, može desne opaziti ritanje ploda strane deispred koljena zadnje

kravi: trbuh

veoma

đosti

treba

on

biti

s

više

mnogo

čimbenika.

hranjivih

tvari radi othrane

ploda. jejako Probavni trakt da odnosno da slosmije opterepaši, ionako bodno kreću zraku i Pod jer je pa Ćivati stješnjen, zato više malo i sl. noge daju koncentrati, krajbređosti treba ih odvojeno kabastih krmiva.

Uz to krave Kod krava puštati pašu. koje Kod bređost krava uglav-hrane više putadnevno dosta slobodno manjim kretale, porod rektalnim utvrđuje pregle-obrocima. Kod hranidbe treba obično teče bez problema i komdom da krave (veterinar), tj. opipavanjem i kraće paziti udebljaju jer plikacija, puerperij traje. maternice i jajnika preko debelog lojmože gomilati zdjeličnoj Visoko bređim kravama treba Tako bređost velikom i oko crijeva. šupljini porođajnih puteva, obroku količine volumože utvrditi dva sigurnošću mje- te tako jošviše suziti najužesmanjiti minozne kao džibre nakon i a ranije. mjesto hrane, silaže, oplodnje, porođajnih puteva. i ilitu hranu sasvim izbasličnog, Za steonosti Plod maternici citi iz obroka. vrijeme događaju smješten je tako da zauzima promjene organizmu najmanje prosto- Bređe krave treba dokrave.

Nakon opskrbiti takav Ta, oplodnje nestaje položaj potpunosti količinama vitamina i miznakova voljnim od spolnog pociklusa, razlikuje položaja tijeku naročito i nerala, stvara roda. kalcija fosfora, gonjenja, jajnicima biti odžuto štitibređost. Kad koji m oraju povoljnim tijelo koje nosima.

Mliječna žlijezda priprema dođe materoplođeno jajašce nekoliko laktaciju tjedana prije nicu PoU brezapočinje njegov razvoj. posljednjim dok kod krava mjesecima poroda, koje i đosti i krava većanjem ploda povećava zabređale popušta mliječnost već od prvi četvrtog ternica put trbušnu sasvim Međukoja spušta napokon bređosti. presuši. mjeseca i prema ima krava šupljinu potiskuje crijeva tim, koje daju mlijeko Na maternice U bređosti skroz do što dobro ni naprijed. grljku tijeku životinjama telenja, nije stvara od čvrste sluzi zdravni ni čep kojiprijete poremetnje kravu, tele, njezinu ulazak to sprečava mikroorganizastanja.

Najčešće stvenog mliječnost poslije telenja.

Stoga maternicu. deficitom oslobađamo kravu poremetnje mijene tvari, razdoblju se

se

s

ne

Za

bređe

su

na

krave

se

se

sne

dobro

na

suncu.

a

se

nas

se

s

na

su

se

nom

se

ne

a

se

se

u

s

u

seca

u

se

razne

na

a

se

nema

a

u

u

na

se

u

se

u

za

su

se

se

se

ma-

u

razne

za

su

ma

12

za

a

za

u

u

Mljekarski list

o

VETERINARSTVO

_————B—__.____

:.".o“_“_|_||_|_|_;_|_ bile krava Kod do samog Krave prvi koje p ut —;a;_]!]!RđBđ]Đ)> zasušujetj. koje mlijeka, proizvodnje vrlo mlade kao i odmori tako da junice, pripuštene —_—.igisziš ju, manje otporne telenja izazvali i bi kako pa laktacija porod omekčešće kod kondiciju, bolesti te svoju poboljša njih je rastu, tei dati dobro potreban zastoj ozbiljniji poslije tele, i mogla prije poslije ležanje od 80 kostiju, duži šanje količine davati maksimalne period suhostajni je lenja kako bi i posteljice, dana zaostajanje telenja, da Smatra više), mjeseca (tri jenajpomlijeka. telad nadoknadila krava mlada je telenja, prilikom vrijeme dužina zgode suhostajnog voljnija rasta. od i 60 dana izgubljenog manje slabija otporna.

(40doblja 80). muzu

se

se

mo

ona

su

na

su

sve

su

u

ne-

se

a

raz-

i potrošak

Potrebe

Prema

vode

dnevno

životinjama 40 do

domaćim

velikim

tome,

jepotrebno

50 litara.

temperaturi okoline, obroka, Banožić i vodu Piše: Stjepan Potrebno korištei načinu osigurati je proizvodnje diju mljekarpribora, pranje stajskog Visokoproizvodne njaživotinje. i druskih naročito mužnju kanti, stroja krave, životinje, mliječne dezinredovnu te ge opreme, velike količine vode. Kotrebaju Tada ovisno ličina vode p otrošak ukupni fekciju. mijenja vode i prema hrani količini vode proračunava temelju stoke neke vrste izvode grla zamišljenog izlučivanju mokraćom, Tako 500 Više vode će im i je metom kilograma. teškog znojem. farmi i ako suhu hranu trebati ako stočarskoj grlo jedno jedu velike žiosigurati (za potrebno visoke, vanjske temperature vode. Da litara 80 60 do hranu tekuću ako votinje) manje jedu lakše biste veći proračunavali potrebe Što hladnijem prostoru. je živodan vode vode pojedine potrebe sadržaj krmivima, nekih vrste, vodom vrijednotinjske sadrži mladunčadi manje.

Organizam 30 do 60 treba dnevno sti: govedu nešto 50-60% grla vode, starija vrstu obzira Bez Ra8-15 lit. i kozi ovci hrane, litara, važna neobično Vodaje manje. doveć osigurati životinjama činjenice, čunajući spomenute živi organizam;iskorištavanje količine higijenski treba kravi po jednoj besprim liječnoj voljne hrane krvi, gustoće održavanja im da U litara vode. vode i 75-100 omogućiti je jekorne osigurati iz štetnih izbacivanje produkata iz autonačinu po volji, najbolje držanja potrebne uzimaju pašnom regutvari, organizma, izmjenu te količine vode matskih smanjuju, je pojilica.

Temperatura itd. liranje temperature 75 litara biti od 8-15 kravi de laktaciji potrebno napajanje Voda potrebna “C. Potrošak vode je prijeko veći vode. uvijek je naročito viživotinja, proizvodnju držazimi.

U razmotre nego Ako ljeti, Ovipripažljivije pasmina. sokoproizvodnih dolazi dva količina kazane grla goveda, nju nedostatak vrsti potrebnih životinje, automatska vrstama vode pri pojilica, uzislabe jedna prema i žeđ vode pojedinim želju slobodnom će da jednu držanju, time jednu jasno j e životinja, smanjujeautomatsku manjemhrane, dolazi 10-15 osibiti veću farmu pojilicu i potrebno Životinje mnogo proizvodnja. vode vode količine velike žeđ nego potrebe teže goveda.

U kupne dan, Čim gurati glad. podnose osnovi izračunati kako bi mogu vode količina im napajanje, podmirilo hrane. suhe tvari konzumirane eventualno im dezinfekcija, pranje, naruši, njiza 10%,zdravlje da i Tako smatra dolazi do kad kilogram je potrebe. gašenje požara druge 20%, smanji stočarske tovtvari suhe Zato krvi i brze smrti. Koosigurati gradnje potrebno jeprije zgrušavanja određeni i razmotriti nužno 3-4 farme nim dnevno liko mliječlitre, govedima životinji jepojedinoj vodom. litara vode. način 4-6 kravama nim ovisi sastavu opskrbe v ode, potrebno sta-

dr. sc.

za

za

za

se

o

se

na

u

za

u

a

su

u

za

na

u

evo

su

za

a

na

a

za

moramo

za

vo-

u

mora

za

se

za

vezanom

se

na

sno

norme

o

a

za

a

na

se

za

na

se

sma-

osnovna

se

se

se

a

se

za

na

se

za

a

o

list

Mljekarski

13

SELEKCIJA

I REPRODUKCIJA

A

--_=-_:::":-"|'./'./.].](].] (]_|'|'_"_.,.._._;.):i:|O|:];đl)][Jeoae:a Zakonske odredbe ———— pri i veda,omogućila je postizanje popubržeggenetskog oplođivanju napretka goveda kod lacije životinja kojih provodi rad. uzgojno selekcijski kod svih vrsta Piše: dr. sc. Ivan životinjskih koje Jakopović dalo Umjetno osjemenjivanje je sisavaca.

Kod pripadaju skupini izrade učinkovitih mogućnost dolazi do muških Uvod njega sparivanja programa u gojnih čijem je i ženskih zrelih spolno jedinki, domaćih dištu U Oplođivanje životinja rasplodnjak. uzgojnom rezultat ženje oplođenost toga programu jedanje najznačajnijih dijelova najveća pozornost skog grla. stočarske procesa novih tehnološkog pridaje stvaranju generacija Kod muških goveproizvodnje. prirodnog pripusta rasplodnjaka, biraju da, tijekom jedne Učinak g odine rasplodnajbolji roditeljinastanak majke oplodnje je više od 100 iz vlastite te bikovski njak sparuje bikovske novih populacije generacija životinja koje ženskih Budući da bikovi grla. spolne očevi, najbolji pojedinih predstavljaju tijek genetske izgra-bolesti iz goprisutne populaciji Na način populacija svijeta. dnje. ovaj produžava veda, prirodnim pripustom odnosno opstojnost pasmine proDrugo značajno mjesto mogu prenjeti jedne ž ivotinje ste. odvivedbi U prirodioplođivanje programa orgauzgojnog je Pri tome predrugu. jeglavni selekjapodutjecajem prirodne nizacija korištenja proizvedenih ima nositelj rasplodnjak, jer dok sustavu stočarske tako da od cije, je rasplodnjaka, njih kontakt većim ženskih brojem maksimalno iskoproizvodnje uvijek pod gotovo reprodukcijski bolesti grla.

S polne kontrolom riste posrednom po svojoj čovjeka. grla k oja reproznačajnoj mjeri u tječu interesu Čovjek dostižu vrh odlučujeduktivno uzgojnoj vrijednosti te kod stanje životinje, kada će i međusobno koje jedinke populacije. ženskih tom dolazi grla slučaju Na način pariti.ovaj neposrednodo većih vidu da učinkokod Imajući poremetnji konceposnovicu utječe genetsku vitom što organizacijom cije, oplođivanja neposredno utječe raspoloživih životinja. učinkovitost to značajnoj mjeri većoj reprodukcije, doprinosi Uz važnost stočarske znači i učinkovitost kojuoplođivanje uspješnosti proizvodcjelokupne ima novih da stočarske farmi. izgradnju generacija nje, jasno je oplođivanju proizvodnje te životinja ovajproces značajnoj posvećuje najveća pozornost našlo ovog problema Rješenje i intenzitet proi ono mjeri utječe detaljno uređuje stoga primjenom umjetnog osjemerazmnožakonskim izvodnje.

Zahvaljujući propisima. metode njivanja, oplođivanja pri vanju dobivaju generacije, dolazi do bez kojoj koncepcije jedinke proizvodnju temeljnih Zakonski nazočnosti u temeljioplođivanju rasplodnjaka. stočarskih Pri tome proizvoda. je goveda govedaproizvodnja mlijeka U umjetnim osjemenjisekundarna osobina 1949.

Zakonskim plodnosti. vanjemzapočelo godine. propisima, koji Bez kod krava bi bilo ni metoda odnose telenja Razvojem tehnike, umje- uređuju stočarstvu, budući uobišto laktacije, o sjemenjivanja javlja tnog postaje stoji detaljnije propisati kon način krava odnos i poroda. čajeni rasplođivanja organizaciji provedbi modernom sustavu U to ovog govedarske posla. je najvećim Osim Osobineoplođivanja što goveda proizvodnje.

Zakonom je dijelom propisano toda kod učinkovit stočarstvu novine" br.

Oplođivanje oplođivanja goveda (“Narodne način dva načina. Prirodni te teobavlja riješila problemširenja je 70/97) pravilnicima koji način zaraznih bolesti kod Zakonu. tom gopripust oplođivanja spolno jednak melje se

uz-

sre-

a

se

se

se

s

ne

su

na

se

se

vr-

u

s

na

se

on

u

se

s

ne-

zarazne

u

samo

u

ona

na

svom

u

u

se

na

na

u

a

na

za

se

na

u

se

na

za-

se

se

nove

za

u

nas

se

s

ne

se

ona

u

na-

na-

se

u

u

nas

ova

se

me-

o

na

na

se

na

14

Mljekarski

list

]REPRODUKCIJA

LEKCIJA

F—«

je priložiti prio prirodnog oplodnju putem nastavni licencirani koriste progurao da stvu odgovarajući rasplodproizvodje pusta propisano te i stručno iz stor, opremu osoblje skupine koji potječu njaci (sjematerijala njom genetskog U tom program i stanice osposobljavapodnjeti mogu slučaju me, valjanih. uzgojno zameci) jajne od liizbor baviti samo koji je prihvaćen uzgajivača nje obavlja Povjerenstvo pravne kojima osobe, Ministarstva. strane temei šuMinistarstvo rasplodnjaka, poljoprivrede cenciranje načinu Pravilnika odredbi izda marstva Uvjetiljem odobrenje. da će zainteočekivati Za je rada osoba pravna licenciranje Povjerenstva ispuniti koje resirani Centri o sjeumjetno novine" (“Narodne propi-rasplodnjaka odobrenja, dobivanje izraditi pročim prije menjivanje Pravilnikom sani br.131/98). proizvodnji, gram uzgajiosposobljavanje i genetskog U članku 16. Zakona propisaobilježavanju prodaji zaintebi nakon kako vača, toga br. novine" (“Narodne materijala da svi čim resirani rasplodnjaci koji je mogli prije uzgajivači da određeno U 155/98).njemuje koriste izobrazbi. ovog oplođivanje putem pristupiti osoba pravna ili kojaje podnijela priosjemenjivanja umjetnog 18. Zakona članku U odobrenja propisabiti zahtjev izdavanje moraju upipripusta, rodnog da priodgovarajuće rasplodnjaci posjedovati muških je sani popis Središnji drkoristiti rodni mogu valjanog matičnih grla. pripust objekteosiguranje da i životinja rasplodnih slučaju je s tadu, svojem žanjauzgoja 17. Zakona članku U i obradu propiobuhvat te osjemenjivanja sjemena. umjetnog uzimanje da dokaz da osjemenjinekom umjetno Isto tako je pribaviti uzgojnompodručju valja mogu veterinari, da obavljati nedostatan vanje opreuspješno odgovarajućom osigura raspolaže tehničari te uzgajiveterinarski obavmože te ovog posla obavljanje oplođivanje, vači stada. većem i stadu, koji dostaviti svojem zapobroju podatak broju ljati to Uz donosi obavljanje osposobljeni Odluku tome slenika županijski kojiga obavljaju. i stočarpropisaured nadležan raspolažu djelatnosti poslove zahtjeva raspopodnositelj Ovom i opremom do došlo priborom. stva. I rasplodslučaju je valjanim uzgojno lagati odredbom koriste koja daje m ogućnost proizkorištenja u vjeta koji promjene njacima odnosno do sada p ostojala, nije pripust. plodnjaka prirodni vodnju sjemena. nakon da Zakonu obavljene Dok uzgajivači prema ranijem je stočarZakona 14. članku U izobrazbe mogu obavljati umje- skupština propisivala podopćine da određeno stvu oplođi-tno osjemenjivanjasvojem je korištebilo obvezno gdje j e ručje može domaćih životinja odredba vanje stadu. Ova propisana je osjemenjivanja, nje umjetnog osjemenjivaumjetnim obavljati stočarski kod većine naprednihovim zakonskim odredbama prii pripustom. zemalja te njem prirodnim ovog rečenim temeljem rodni uvjepod pripust i od sada Zakona stočarU članku 15. Zakona vlastitom primjenjuje tima može koristiti U Pravilniku stvu obuhvat proizvodnji, obzira bez stadu uvjeti glede propisani koji je i tom genetskog obilježavanju prodaji koji rasplodnjaka v aljanosti gojne osjemenjivanja umjetnog koriste jepropisanpodručju. materijala, detaljno osjemenjiumjetno izobrazbe način odnosno koji uzgajivača pripust. prirodni vanje, da od istaći tome žele je svim Valja p ri U osjemenjiumjetno oplođi- obavljati slučajevima interesa Izobrazbu stadu. koristiti koristiti, gdje j e uzgojnog uzgojno vanje svojem smiju vanje to Centri oplođivanju moguće, god umjetno osjeobavljaju nadprosječnih rasplodnjaci ljani Ministarstvo sluJedino prirodosjemenjivanje, umjetno menjivanje, kojima vrijednosti. uzgojnih ni izda i šumarstva valjanim kada uzgojno pripust poljoprivrede Hrvatskoj Republici čaju Pri uvjetima dostatan plodnjacima, zahtjepodnošenju ovlaštenje. rasplodnjaka broj kada Centar da o sjemenjivanje umjetno ovlaštenja, izdavanje je dopušteno pasmine, jedne U

stočar-

6. Zakona

članku

za

osi-

da

dokaz

mora

se

ne

za

o

za

mora

za

za

o

su

za

se

no

za

za

mora

u

za

se

no

na

za

a

u

za

sano

mom

ne

se

za

su

na

o

na

ove

za

ono

o

mora

za

nom

ovom

se

za

se

u

ras-

za

o

se

.

na

se

ona

se

u

o

uz-

su

na

o

nas.

na

za

se

za

se

na

va-

u

za

a

u

ras-

u

samo

nema

se

Mljekarski list

va

za

u

ne

15

SELEKCIJA

I REPRODUKCIJA

Pi

i U članku 28. Zakona osigurava uspješnost oplođivanja, izvodnji, prodajiobilježavanju propiili kada da izvozu umjetno osjemenjivanje genetskog materijala. je pri drugu nekom nazočno. području nije zemlju nije potrebito osigurati članku 24.

Zakona U propisakakvoće članku 19. posebne uvjete g lede U da Zakona, propisa- je staviti prodaju smije od onih ni sjemena koji propisani uvjetirasplodnjaka čije samo sjeme onih rasplodnjaka i obzirom pri proizvodnji sjemena njegovu sjeme uzgojnukojejeizdano dopuštenje koriako kakvoću i zdravstveno korištenju zemlji, stanje štenja.

I odredba bila nije uvoznikom koristi zaključi drugačije. umjetno osjemenjivanje zakonu.

Ona propisana ranijem ili Jednom prirodni pripust.

Zaključak znači da centar umjetno osjegodišnje obavlja ocjena od teOplođivanje jejedna prvog menjivanje prije stavljanja te iz plodnjaka temeljem stočarske toga sjemena meljnih treba m jera proizpodnijeti promet izlučiti svi oni uzgoja moraju koji napose govevodnje, Ministarstvu mliječnom zahtjev propisano minimalne udovoljavaju darstvu. uzgojvažno da Stoga je dopriloženu dokumentaciju odnosno oni kod uvjete sustav kojih što oplođivanja potpunije puštanje korištenja utvrde određene sjemena zdravstvene odredi i zakonom. ulazi kog rasplodnjaka koji poremetnje.

Novi zakon te stado centra. stočarstvu, Dopuštenje koje akti iz Člankom20. Zakona propisan podzakonski koji proizlaze može biti ili izdaje neograničeno način i oblik način je njega, propisujuvaljan vođenja popisaograničenjem doza glede broja sustav te Popoosjemenjivanja oplođivanja izdavanje koje mogu životinja. koristiti, plotkinja sebice tvrde istaći odredbe valja obavljenom oplođivanju ili može mogu koje oplođivati bilo tom području umjetnimosjemenjivanjem koje drugačiji biti neki ograničeno druginačin ili odnose prirodnim uređuju pojedine pripustom.

Ovdje način. i istaći da osobe valja organizaciji posebno provedbi oplodiTu misli U članku 26. svega Zakona koje vanja. obavljaju prije umjetno osjemenjipropisadanu dužne da centru da vanje mogućnost dostavljati uzgajivača je sjemena umjetno sam, umjetno osjemenjivanje svojem stadu, izvješćaosjemenjivanje o bavlja mogu obavljati osjemenjivanju umjetnoosjemenjivanje životinja. dosvojih Uzgaji- pravne osobe kojeimaju vači kao i koplotkinja, mogućnost rasplodnjaka ali prirodni ako pri-puštenje, jesjeme bikova dužni te dorištenja prirodni podatke pripust uvozi pust koje uzgojno promatrano vlastitom stadu kod službi. stavljati selekcijskoj uzgajivača skladu programom uzgoja to interes. kojima j e Vjerojatno U više i članaka vrste stoke. pojedine propisani pasmine neće veći interes postojati držanja Ovo i znači da kao uvjeti proizvodnju prodaju sjeme genetski bikova vlastitom korištenje uvoziti fizičke mogu sjemena umjetnoosjemenjimaterijal stadu to i jerje gospodarski osobe budući vanje. (uzgajivači) ovdje većini uzgojno slučajeva radi biološkom U članku 23. Zakona materijalu koji tome uzeti propi-traži pravdano.

Valja p ri tretman da može staviti poseban kojegaobzir da korist je sjeme najveća pri mogu gore spomeosoba osigurati pravna prodaju genetskoj izgradnji, značajnoj nute osobe.

Pri ima pravne Ministarstva osnovici učinkovite traženju koja odobrenje proizvodnje, osobe pravne osnosno dopuštenja njegovoj proizvodnji postiže korištenjem umjetnog većem Pri tome Pri tome moraju udovoljiti broju prodaji. propisani osjemenjivanja. jeuzgai udoda opreme zahtjeva glede objekata, detaljni uvjeti koje jivač siguran primjenom kadrova te osoba način osistručpravna neće voljiti glede taj umjetnog osjemenjivanja nih i opreme, učinkovito čustadu nikakva djelatnika, objekata guravaju uvjeti pojaviti spolna i Pravilnikom propropisani vanjerukovanje sjemenom. sano

u

na

no

su

za

se

u

su

se

za

na

-

u

se

-

ova

sa

ne

za

u

za

za

se

ras-

se

u

u

uz

ne

se

za

ne

sva-

se

u

o

se

s

na

se

o

nove

u

se

na

na

u

su

se

za

no

uvoz

na

za

o

na

sa-

mo

za

samo

su

za

se

na

u

s

su

za

za

za

na

ne

se

u

neo-

o

u

sano

u

samo

se

samo

ona

za

o

uvoz

su

mora

se

se

na

u

za

a

16

su

o

zaraza.

Mljekarski

list

moo

oo

A SORA

obnove

kreditima

Posebnim

i očekivanih

stanja

Ocjena

O

GOSPODARSTVO i

poljoprivrede je obnova obiteljska uvjeta gospodarskih stočnog potpomognuta za fonda i promljekarske povećanje mlijeka u gospodarstva-proizvođače MiniPrema izvodnje. planovima i šumarstva starstva poljoprivrede 1999. godini sadapredviđeno je povećanje oko 66 od državne muznih premije 0,55 šnjeg grla (za vanjem broja Piše: doc. dr. Zoran Grgić po litri U 2001. do kn/litra tisuća) kraja (0,80 mlijeka godine. državne od 5-6 U bi stalno tom poposebne jeposljednjih području Hrvatskoj razdoblju 1995. donedostatak poiz domaće udio godine većavao skrbi) tijekom mlijeka godina junica i stočmaću povoljniji od danas Smanjenje stignutistabilniji potrošnju. manji proizvodnje kojije učinkovitost ekonomsku fonda i nog mlijekauvjeti proizvodnje Tako 40%. posljednje je “velike? mlijekaobiteljskim posebiceosjetile mlje-proizvodnje 30 preko dvije g odine otkukare sirovinsku osnovu Prosječna imaju gospodarstvima. koje Za tisuća steonih planijunica. sada državod uspopna mlijeka je cijena posebne područjima do od i istom rediva potrebe, 1,2 skrbi. To godišnje susjednim područjakojima litara poili vođene ratne mlijeka, milijarde 1,4 zapadnoeuropskim zvijenim operacije dinamika stimulativne trebna Nakon bila pa proizokupirana, je mljama. porasta privremeno od 30 do 40 stada dio osnovnog propovećani cijene izgubljen,otkupne mlijeka je vodnje obii od Osim litara je poproizvodnja otkup mlijeka izvodnja značajnosmanjena godišnje. milijuna gospopoljoprivrednih Procjenjuje teljskih kapaciteta. preostalih državnoj kreditiranja, voljnog i neizravnim darstava. izravnim da naknade razini je ustanovljene ratnih prilika broj Tablica 1: Usporedba stada iz vlastite djelovanjem obnovu prosječnih osnovnog 140-150 krava i smanjen junica otkupnih cijena mlijeka kn po ostavlje(1.480 proizvodnje 1993. tisuća. Isto godine Država/Iznos po litriDM tako, Kn odnosno grlu, rasplodnom značajno je smanjenaotkupna od 2.000 kn 0,50 1,87 dodatno posebne što području Njemačka mlijeka je cijena brdIsto državne od Francuska odvratilo 0,59 2,21 skrbi). tako, mlijeka proizvođače i otočkom U tržne 0,54 2,03 podruskoHrvatskoj proizvodnje.

Slovenija 150-200 oko 2,15 0,58 planinskom ostvarujeposebnedostaje čjuHrvatske, godišnje Hrvatska dolitara kn od 350 naknada po mlijeka Izvor: Preračunato prema bazi podataka milijuna svježeg unatoč maće stadu. pozitivproizvodnje, Agstat g rlu plodnom država nim pomjeramakoje 1995-1998.

2.

Tablica tri svježeg Hrvatskoj mlijeka Pregled prosljednjegodine pruža litara tisućama izvođačima mlijeka.

Mljekare UKUPNO 1998* 1996 1997 1995 nabavljale preradu | | Uvoznik/Godina količine nedostatne mlijeka. Lura 99.526 0 26.869 54.069 18.588 group Zagreb | stalneodrživost Gospodarska 90.323 1.840 41.818 25.814 20.851 Varaždin | | Vindija nog potreba mlijeka, 44.434 2.502 36.378 Pula 2.547 3.007 fonda | Mljekara obnavljanjem stočnog zbog 1.433 26.311 8.094 6.323 10.461 i | egzistencije većeg Mljekara Rijeka upošljavanja 22.696 4.195 4.987 7.197 KIM Karlovac 6.317 poljoprivrednih obiteljskih broja te 17.616 3.402 5.699 5.982 2.533 podostizanja MljekaraSplit gospodarstava, | da bi razine 8.494 2.994 1.856 V. Zdenci 105 3.539 Zdenka proizvodnje voljne | ulasku Hrvatske 8.540 3.014 MIA IPK 1.464 205 3.857 pri položaj | Osijek bio integracije bolji;Ostali europske 4.571 983 925 2.633 30 gospodjelovali promjenu 98.029 53.043 108.784 68.643 i UKUPNO | govedarstva darskog položaja *procjena temelju prvih 9 mjeseci proizvodnje mljekarske CROATIASTOČAR bazi podataka Agstat (Zavod Preračunato Izvor: podacima cijene prema i Određivanjem otkupne utvrđiod DM fakultetu) Agronomskom poljoprivrednog gospodarstva upravu i mlijeka 0,35 dodatno

razvitka

na

se

za

su

za

u

samo

u

su

uvezeno

na

na

su

ne

ze-

su

su

rane

ra-

u

s

ove

su

a

na

se

za

su

za

nom

u

u

se

ras-

na

u

-

osnovnom

u

u

uvoza

-

u

su

uvozom

za

za

uvoza

u

su

na

u

nas.

na

za

Mljekarski list

na

17

GOSPODARSTVO

nv

———————————————————————————

PNNN NN

e

a

količina i posljednje dvijegodine, grla otkupnih mlijeka tehnološke te vlasabirnih opreme, mljekaretendenciju smanjenja ojačati manjem broju mjesta. stite službe Isto farmama svježeg mlijeka pratile proizvođa- tako, potpore navedenog tehničkom i čima ekonomski čajnom suradnjom područjutehnologije kapaciteta jepotpuno stočne suvremenih podrškomproizvođačima mlije-spremanja hrane, držanjuopravdana primjena ka. većim stoke i tehnoloških i Mljekare, kapacitepostupcima dobivanja rješenjaspecijalitima i sirovinskom zirane Na takvim načeopreme. značajnom kvalitetnog mlijeka. lima osnovom, očekivati farme Što mogu kooperantima mogu proizvođači ustrojene nabavku brže znatno motrišta tržišosnovnog osiguravale mlijeka prilagođavati gospodarskih stada i muzne Stručne nim i opreme. za zahtjevima potrebama uvjeta mljekarsku proizvodnju službe okviru tekuće To znači da mljekara, većoj mljekara. godine? ili stalno budućem Od razdomanjoj mjeri, podržavaju značajnih mjerapotporekratkoročnom tehnološke razine neće koristiti pod- mljekarskoj porast blju mljekare otkupproizvodnji obiteljstočne hrane te skih nim količinama od “masvakako ručju proizvodnje gospodarstava mlijeka hranidbe i stoke obimože očekivati sada sadadržanja kooperanata zadržavanje njih" kojih je Osnovi državne će teljskim mogupregospodarstvima. šnje otkupne više, dugoročno cijene što veća ćim Isto namjera mljekara je mije otkupljeno mlijeko. promjenama poslovnih uvjeta količina kvalitetne sirovine tako ostvarivat će i naknada jer, zahtjeva mljekareproizvodači buduće tehnološki i sadašnje,posebice ostavljeni rasplodni podmladak.farmerskog tipa treba vlastitom siroekonomski Kreditiranje poslovanje, govedarske proizboljeprilagođavati. vinskom okviru obnove i razvitka Na “velikim? traće vodnje osigurati kooperantima sredstvima iz državžene količine vidio poljoprivrede mljekare sirovog graditi mlijeka pretežiti nakon soke kvalitete i nog državne osnove, proračuna, značajjeotkupne pogodnosti 1998. doradu i naknade i veći nog te smanjenja godini, propreradu poticaji,poticaji broj tekuće će izvoda. samih će više redovitost godine n ajvjerojatnije Primjetna mljekara je djelovati nastaviti. nabavke i dohodak Kreditiranje upravo isplate otkupljenog prihode mlijeka proiz-steonih bit će vođačima te različite dodatne junica sigurno većih proizvođača mlijeka. i nego prijašnjih bi trebali činiti i nje godina (1996. Što popremije mjestima gdje sadašnji 1997.). dudaraju potencijalni otkupna proizvođači područja mlijeka dvije Za tekuću pri iliviše i kratkogodinu p redviđa planiranju mljekara. ovogodišnjeg način m ljekara svojim svog potpore ročnog budućeg p oslovanja 1998.

Tijekom sličan godine, dosadadjelovakooperantima obiteljskog gospodarstva? sustava Uz njemnovog državnu oporezivanja raciošnjem. premiju Temeljna je preporuka te neučinkovitošću držat će stimulativne poslovnom nalno i svrsishodno premije povećanje nekih “velikih? došlo većim mljekara, je mljekara pronamijenjene raspoloživih gospodardo dinamici u ustaljenoj Neki veći problema Sva stva. izvođačima. otkupljigospodarstva koja i državne vači isplate krecijene baviti mlijeka planiraju namjeravaju značajnijom Mapremije predano mlijeko. ditiranje tržnom trebala bi ustrojavanja “pravih? proizvodnjom i slični njizastoji problemi farmi muznih krava obiteljprilično povoljnom stajališta proizvođača mlijekaskim gospodarstvima. sastav Mljekara doblju popraviti pasminski nekim mogu mrežu mljekaramaće organizirati stada i tehničku opremotkupnu osnovnog očekivati i budućem razdoblju. i temeljenu manjem broju ljenost (poljoprivredni strojevi važna čivećom No, proizvođače je obiteljskih gospodarstava oprema, oprema, oprema mlinjenica da, poljoprivrednim i Za pojedinačnom prozvodnjom staja skladišnih prostora). kao podregijama poredbenim pred-jekakojaće poslovati radno punu profiuposlenost dvije nostima intenzivnu tabilni sustavi. U našim aktivne proizvoduvjetima generacije gospodarstva velika tržna radi velikim farmama njumlijeka, postoji i i otac kapa(primjerice sin) egzistenutakmica citeta 50-100 ili čak više muznih otkupljivača svakog te ciju cijelog kućanstva, isplaosobito Poslovna kooperanta, tivost kvalitetnog tehgrla. je namjera mljekorištenja Uz redoviovakvim siproizvođača nološke mlijeka. kara, ustrojavanjem opreme, potrebno je tost i rovinske troosnove, isplatepoticajne našim stado premije, snižavanje uvjetima će i škova mreže mljekare dalje veće od 12 muznih pružati pomoć otkupne povećanjem grla proU

u

nabavci

kvalitetnih muznih

na

su

uvoza

zna-

na

u

s

same

su

se

s

u

u

ne

se

u

u

se

na

no

na

se

-

za

se

za

a

za

-

za

u

osnovom

svo-

a

za

a

sve

u

u

se

na

ma-

na

se

se

za-

se

resursa

se

osnovne

u

nas

za

u

sa

se

na

ovom

raz-

u

u

na

za

s

muzna

u

s

za

se

o

za

a

suvremene

u

osnovno

s

18

Mljekarski

list

GOSPODARSTVO

X

mjerilima proizvedenu mlijeka dnjumlijeka te tako osiSvaka odnosno troškovi. izdaci 3.000 litara. potehnologije Unatoč, prvi dobar litra predstavlja gurati gospodarski položaj koja suradnji mlijeka poslovnoj povoljnoj gled, kn kako bi kredita znači oko obnovi i velikim 2,15 obiteljskog gospodarstva ćanje pri mljekarama koučinkovito gospoosnovnog prevladala moguća stada, manje ukupnomprihodu povećanju oddarstva. i te bavci opreme, sadašnjega povoljnog lebanja druge i troškova treba uvažavati troškova Posebno činjeproizvodnje otkupplaćanje primamljivo “debelih krava" Samo buduće nicu da i nabavke razdoblje mlijeka. obiteljska cijene kreditiranja trenutku zamijeniti specijaliziranom potrebno je jednom gospodarstva, mlijeka, proizvodnje “mršavih krava“. Potrei visokim iskoristiti što proizvodnjom stupnjem većoj mjeri razdoblje kratkoročnom bno povećanjem je trogoditehnološkog potencikapacitete iskorištenja bavljene snižamoći ali po grlu, kojem kapaciteta, proizvodnje šnjemrazdoblju, jalaraspoloživih litre mliveća će kratkom koštanja kretanja prilagoditi očekuju negativna vanjemcijene iako to očekivanim gospodari gospodarskih proizvođača zahtjeva Naime, uvjeta promjenama jeka. svi utrošci rada kvalitete često zanemaruju, organizirati stajališta Hrvatskoj, otkupljivača mlijeka i i kupljenog) (vlastitog materijala gospodarstvu proizvomlijeka. obiteljskom većom

muznošću

sječnom

od

litru

za

sukladnu

su

suvremene

na

vra-

se

s

u

na-

za

muzne

nosa

u

ne

mora

sa

na-

u

u

se

u

ne

se

na

u

sa

zemljišta

poljoprivrednog

Značaj

vremenu

u

proizvodnja poljoprivredna za hrane. izvodnja ljudske i SLURA 6R0UP razvoj govedarstva prePoljoprivredno zemljište, i zakonodavnoj regulativi MLJEKARA ZADAR, SMREKA, DUKAT, mlijeka ima proizvodnju Ustavu LURA EXPORTHrvatske, Republike IMPORT,RALU i tretira status povoljan pravni interasa kao dobro od općeg zemljištem poljoprivrednim Piše: dr. sci. Petar Bosnić Hrvatsku i ima tehnoloizmeđu njezinu Republiku industrijskog osobitu zaštitu. imati prioritet škog razvoja, UVOD i pro-

.

ma

se

za

za

mora

i vlasništvu zemljište jepri- Tablica 1. Poljoprivredno Poljoprivredno prema zemljište kategoriji od rodno koje svojeobradivosti (1997. bogatstvo, god.)

000 ha namjene proizvodnja više koristi i druge hrane, Obiteljska stalna tendensvrhe. Prisutna je Poslovni poljoprivredna okviru da industrijskog cija, Poljoprivredne gospodarstvasubjekti Ukupno ha ha ha zemljište poljoprivredno razvoja, površine funkcijupotrebe SVEUKUPNO mijenja svoju 3.016 1.013 2.003 induizgradnju građevinarstva, 1.858 1.537 321 obradive i ukupno objekatasaobraćajne strijskih 1.317 248 1.069 od toga oranice i vrtovi S strane infrastrukture. druge stalno izloženo negazemljište je odnosu Tablica 2. zemljišta poljoprivrednog Orijentacione različitih tivnom djelovanju veličinu farmi i to prekootpadnih gađivača i zraka Kapacitet Zemljišne površine zbog dijelom voda, krava krava farme krava 1,40 ha 1,12 ha koi kontroliranog nestručnog sredstava 15 21,00 kemijskih 16,80 rištenja zaštitu 20 bilja.

28,00 22,40 Poljoprivredno zemljište je 25 35,00 28,00 stalno smanjuju ugroženo 30 42,00 33,60 te propovršinestoga zemljišne 35 49,00 39,20 ističe obveza sadašnjih generacija 40 56,00 44,80 da ga čuva i racionalno njim 50 70,00 56,00 interesa U postupa.konkurenciji se

osnovne

u

-

u

sve

u

za

-

-

-

na

u

norme

za-

ne-

-

-

za

se

-

s

se

Mljekarski list

19

GOSPODARSTVO

=

Intenzivno

i rentabilno

te zemljište privatnom grupiranosti zemljišta, darstvo i bamil. ha ili klimatskim Iskorištavaproizvodnja mlijeka (2.003 66,42%). uvjetima. zira računa vlastitoj proizvodnji Postojeće njezemljišta agrarne temelju stanje zemljiluminozne i stočne hrane. odnosa žive šnestrukture druge jednog uvjetnog grla je nezadovoljavajuće Kod farmi većih težine 500 UG 500 i to odnosu mliječnih veličinu kapakg(1 kgž.t.) poljociteta iviše krmna baza hektar (80 krava) jedan obradivog poljoproprivrednih domaćinstava, može kroz Jedna krava osigurati suradnju duktivnost i uređenost zemljišta. privrednog zemljišta. ima težinu od zajedničkoj biljnoj proizvodnjiKod 534.206 domaćinstava prosječne kondicije pro700 ili Za drugim uzgajivačima. veličina Specijagrlo. sječna jednogzemljišta kg 1,4uvjetno iznosi svega lizacija govedarskoj proizvodnji goplaniranje poljoprivrednog 0,20 ha, posjeda i ima dobru koriha. proizvodnji od 1 hektara mlijeka spodarstva orijentaciono 3,77 Manje te dobre ste veličine: ima 201.332 perspektivu daje sljedeće mljišta domaćinstva, efekte.

1UG 53.593 financijske veličinu od uvjetno (500 grlo kgž.t.) imaju posjeda ha U ha Eu10 0,8 1,0 zemljišta, razvijenim zemljama 5,0- hektara, preko visoka 1 krava hektara ima svega UG 12.919 rope je produktivnost 10,0 1,4 (700kgž.t.) poljoi iznosi 5.000 litara ha ha mlijeka preko privrednika.

Zemljišne površine1,12 1,40 zemljišta. ha 1 obrasektora po kravi, bivšeg društvenog uglavdrži 2 goDRŽAVNIM i RASPOLAGANJE po divog zemljišta grupirane njima veda. U ZEMLJIŠTEM izvršene Veći dio po Hrvatskoj jednoj agromelioracije. kravi 2.522 lisektora samostalne godišnje proizvodi U tijeku zemljišta privatnog stvaranje tre može Hrvatske Ustavom mlijeka (s mlijekomkoje sadašnjem stanju države, je 1 ha obrakoristiti intenzivnu đeno da i državno posiše protelad), biljnu postoji privatno bez vlasništvo bivša društvena te svega divogzemljišta uzgaja izvodnju prethodnog povećaje 1991. i imovina i 0,34goveda. godine, prijenjaposjeda, okrupnjavanja poljoprivredno zemljidržalo rata, državno vlasništvo. U domovinskog 0,6 đenja zemljišta. šte, postalo Da bi sustavu i goveda/ha.

Biljnaproizvodnja obiteljsko poljoprivtržišnog gospodarstva 1 ha odnosi redno razvipo i gospodarstvo moglo utjecaja uvjeta ponude potraveć i drui goveda, proizvodnju jatispecijalizirati proizvodnju žnje,poljoprivrednici postoratarskih kultura te intente i gih mlijeka,povećati brojkrava,jećimposjedima zemljišta istim povrosim lom zivnoj proizvodnji potrebno je financijskih proizvodnjom, mogu šinama kroz više sredstava imati ostvarivati sjetvi godišnje raspolaganju zadovoljavajući godivisoki Kod postižu prinosi. dovoljne površine poljoprivredšnji prihod. poljoprivrednika interes da i nog zemljišta.U visokoj proizvodpostoji povećaju kako bi POLJOPRIVREDNOZEMLJIŠTE njimlijeka potrebe zemljištu okrupne zemljišni posjed ovise i Prema 1997. gobonitetu, kategoriji, mogli dugotrajno orijentirati podacima dinu ima Hrvatskojukupno 3,015 mil. ha i Tablica 3: Državno oblicima prema obradivogneobradivog poljoprivredno zemljište raspolaganja VI/98.

Obradi(do god.) poljoprivrednog zemljišta. ima vog poljoprivrednog Služnost zemljišta Površina mil. od vlasništvu UKUPNO = 1,858 ha, čega je Zakup ProdajaDarovanje plodouživanja gospohektara 110.787 1.838 826 obiteljskih 1.888 poljoprivrednih 115.339 darstava mil.

1,537 ha, privredni 321.000 hektara.

Tablica 4: Veličina anketiranih subjekti imaju posjeda poljoprivrednika Poljoprivredno zemljište kojeje Krave i steone ha Poljoprivrednog zemljišta kod privrednih subjekata (1,013 kom vlastito junice zakup ukupno mil. ha ili vlasništvo 33,58%) je 13,50 17,36 15,38 32,74 dok ostalo Republike Hrvatske, je se

gove-

na

vlasništvu

u

dnosti

i

vo-

se

u

na

na

-

na

se

u

s

u

a

se

ze-

veoma

-

a

-

-

-

a

na

se

nom

su

na

su

se

u

ne

a

na

se

ure-

za

se

ure-

se

se

ne

se

samo

na

na

za

se

s

u

ma-

na

ne

na

na

o

za

ure-

se

u

u

a

-

20

Mljekarski

list

()/3//1ST

X

nedostatak

pojavljuje rješenjaraspolaganje poljospecijalizirati ha 115.339 Poseban poljoprivrednog državnogobradivog korištenje proizvodnju. privrednu Jedan od osnovnih kod interes uvjeta Zakupjenajučestaliji mljišta. zemljompostoji zemljišta. farmi i oblik hrvatskih korištenjakreditiranje izgradnje je branitelja raspolaganja razvojačenih dano te baviti i žele bez zemljišta je potrebnih površina državnog posjedovanje posla koji 110.787 hektara. U vlastite praksi proizvodnju zakup zemljišta poljoprivredom. hrane. Ovi stočne da Male spanepoznavanje propisa postoji kooperanti mogućnostipoljoi odnosu veće riproceduru postupakdaju mlijeka proizvođače zemljišta pitanje privrednici nadležnim ih te ili zahtjeva površina manjakzemljišnih ješezakupom kupoprodajompodnošenja što kod to ili poljoorganima v lasti, razvoju. ograničava daljnjem jer zemljišta, privatnog izaziva ili nisu neopravdano privrednika anketiranih dovoljno ponuda, Prosječno imanje vlasnički odnosi. U pravnezadovoljstvo. krava i steonih ima riješeni junica 13,50 i od ponudama, prometu 32,74 h a, čega ukupno MLJEKARA LURA AKTIVNOST nalazi ha poljoprivrevlasništvu uglavnom 17,36 kooperanata vlasništvu države.

GRUPE dno ha. zemljište te 15,38 zemljišta zakupu Obradivogdržavnogzemljišta Dugoročna realizaprimars trategija U okviru priprema tih ima 321.000 hektara i na dijelu farmi mlijeka priproizvodnje programa izgradnje ciju korisnici poslovni LURA površina vatnom posjedu Grupe krava, LURA je Grupi ostalih subjekti. seminar održan ferente god.), pored (1999otkupa Zakonom poljoprivrednom i obuhvaća Zakona specija2008. razvoj temu mjera o poljoiskonačin provođenja reguliran je zemljištu Financiobiteljskih gospodarstalizaciju i zaštite zemljištu. privrednom raspolaganja rištavanja, Kroz Zakon specijalizaciju proizvodZaNa izdanje knjige: je ovog zemljišta.temelju farmi i kapaciteta povećanje nje prazemljištu doneseni kona poljoprivrednom prateći rentabilna i o stvaruje tećim krava, objašnjenjima konski propisima odluke, (uredbe, propisi okviru U iur.

Milan proizvodnja mlijeka. dipl.

(Autor: Stipić, popravilnici) kojima određuju ovog obuhvaćena i šuje Ministarstvo razvoja način i poljoprivrede provokriteriji stupci, ili novih službe SIREadaptacije Stručne izgradnja Zakonske marstva). mogućnosti đenja. štalskih i kapaciteta LA DUKAT postojećih državnim Zagreb Bjelovar, zemljištem polaganja minimalnim će kapacitetom mliječMLJEKARA Zadar, pružat koncesije, ostvaruju putem nih farmi od 20 krava. stručnu služnosti pomoć kooperantima plodouživadarovanja, koanketama U i podnošenje natječaja postupku provedenim prodaje zemljišta. nja, zakupa Zakona Kroz poizjasnilizahtjeva dobivanjezakup koji primjenu operanata farmi većih donesekapaciteta zemljišta. izgradnju državnog ljoprivrednom zemljištu za

određenu

na

i

za

su

krava

se

ze-

za

za

u

se

su

za

u

su

na

u

u

za

nema

u

nom

u

na

se

u

u

za

na

ne

su

za

u

rena

o

va.

o

rano

s

za-

su

se

se

ras-

s

se

u

za

su

o

se

u

za

za

Priopćenjeiz LURA GROUP d.o.o. otkupnojcijenimlijekakoju svojim MljekaraZadar).

Lura grupe(Dukat,Sirela, kooperantimanude članice istu nudi Lura kako članica neki “Dukat", grupe, U posljednje otkupnu cijenu javnopriopćili vrijememediji pokriva. otkupnom području koje mlijekacijelom da istaknuti naših želimo Radi svega cijene kooperanata, cjelokupne javnosti, prije informiranja pravilnog članica Lura i području cjelokupnom otkupnom formiranje otkupne cijene jedinstveni mlijeka kriteriji otkupa o

ne

su

Ž

na

su

a

na

za

grupe.

iznosi 3,85 kn/l

netočna

otkupa mlijeka je Informacija cijena da neće nemir među naše koji kooperante uvjereni unijeti i usmjerenog dugoročnu poslovnu suradnju razvoj. da

su

smo

nas

pojedinaca, proizvoljno i kao partnera pouzdanog kvalitetnog prepoznali i

tumačena

od nekih

te

na

list

Mljekarski

Gregorić Dragutin Lura d.o.o.

Potpredsjednik Group

21

OBAVIJESTI

REPORTAŽE mr

I

Ranije Šara tvrtke “BeKrava proglašenaje šampionkom na rasplodnih junica preko dnja* Ludbreg,novije vrijeme pod prošlogodišnjemMeđunarodnom stočarskomi nabavili 11 povoljnim uvjetima tvrtke Bohnec. gospodarskom sajmu Gudovac 1998. plodnih junica preko Ivanuša, Vlasnik krave Šare Ivanuša iz Obitelj koja mljekaru jeMiljenko Hrastovljana Bohnec od 40 preuzima mlijeko preko Donji Martijanec. proizvođača Hrastovljanu, zadovoljna Kućanstvo iredovitom Ivanuša već 25 i okolici, u bližoj jecijenom mlijeka obitelji proizvođačima isplatom. daljoj bavi stočarstvom. balirao 1200 geneČetiri godina Nezadovoljni disparitetom cijetijekom je preko svih nalaze kućanstvu.

Subala od oko 550 ili 660.000 i pa racije poljoprivrednih proizvoda, kg kg sjeodnosu mineralnih otac Katanaže.

Ivan, pruga mlijeka, Marija, majka cijene zaštitinih i i rina,baka sredstava, Doroteja gnojiva, goriva, dvoje djece.

Gospodarski objekti adaptirani 7 i i 8,5 proPosjeduju k.j. vlastitoga sjemena drugoga reprodukcijskoga k.j. prilagođeni sadašnji broj grla U strukturi U instalimaterijala potrebnog zemljišta zakupu. sjetve seljacima. izvodnji mlijeka. objekte Ivanuše već par kukuruz i najzastupljeniji godina prisutni je 1 5,5 pojilice strojna mužnja, izgnoizložbama Ostalo Vinici klasično ručno. kj.i2k.j.zasilažu, k.j. ječma. javanje je međužupanijska izložba.

Na livade i MeđuZainteresirani kredit kako bi prošlogodišnjem pašnjaci. narodnom stočarskom tri otkosa korinovi poigospodarskom Tijekom vegetacije mogli izgraditi objekt, jer stio Gudovcu, Šara je je sjenažu, jedan sijeno. stojećim sajmu koja oteljena mogućnosti daljnjega 1994. i 100 bala od po Spremljeno godine, jepreko povećanja prvoj laktaciji proizvemliječnosti grla.

Očekuju 550 la 5.936 od 4.500-5.000 3,8 % kg. dva kgmlijeka, mliječne prosječnu proizvodnju traktora od 39 i68 KS masti, ješampionkom.

Posjeduju kgmlijeka. proglašena i skoro vlasnik osim komSva selekcitretmanom je nagradu Njen mehanizaciju, dobio grla pod žitarice.

LURA GROi balirku i je. bajna splodnu junicu Posjeduje poklon omotačicu 3.500 KUNA Centra bikovska bala, okretači UP je Šara sakupljačsjepoklon majka. naže. stočarstvu Hrvatske reprodukciju Zadovoljni djelovanjem savjeto2.000 kuna Ivanuša balirkom i davne i veterislužbe, i Gospodin Zagrebpoklon poljoprivredne dokreditom narske i omotačicom, službe, je Šampionki nabavljenom bjelovarskog sajma. novije vrijeme Križevci traka tradicionalno Ludbreške “Anterinarskom službom sastavu i dijeljena posredstvom mljekare mlješto Hrvatski kokare “Antun Bohnec" Vrbanovcu Bohnec*", diplomom jedodjeljuje praksi primjenjuje stočarski U centar. prstena. rištenje strojnog selekcijski dogovoru“mliječni put". koristili kredit

su

za

nabavu

su

ras-

-

a u

-

-

za

-

u

se

su

sezone

se

u

na

ovom

u

na

su

za

u

u

su

za

zrno

rane

su

a

u

-

su

su

na

-

za

u

za

a

za

u

nema

u

s

svu

za

su

za

ra-

-

za

-

u

su

-

sa

a

u

ve-

zvono

u

tun

u

u

s

-

s

POLJOPRERADA

dioničko društvo za

proizvodnju, preradui promet stočne hrane,dodataka i sirovine za stočnu hranu i poljoprivrednu proizvodnju

Tel: 01/6501/6552-333 24-449 ŠTOm=Zmnoos ZAPRAVO ZNAČI NAŠE IME?

10020 ZAGREB

-

Remetinečka cesta 77

predstavljamo! krave za muzne Superkoncentrat zadnje generacije!

HovOoz<==rmmHeomvocE HVOzZNusvo O<nolCma>==my Hvozv>n=mm Hvoz<=Hr"mPrm3P> HVOZNOŠO+UuEZP> količinom vitamina Odlikujupojačanom i minerala maksimalnu krava! wo mliječnost Sa ponosom

se

za

SUPERMIL-100

30%SB

SUPERMIL-100

35%SB

SUPERMIL-100

JAVITESE,JER

40%SB MI

ZNAMO

KAKO!

NAJBOLJE

OD NAJBOLJEG “POLJOPRERADA" d.d.

Zagreb

22

Mljekarski

list

OBAVIJEST

“Željka?

kutić

Dječji

za

zablistao

u

sjaju

punom dane, U predblagdanske 1998.godine 22.prosinca u Vukovaru Djeotvorenje “Željka" obnočjikutić vljensredstvimahumamliakcije“Litra nitarne jeka za obnovu Vukovara".

Za obnovujeutrošeno 686.486,00kuna koliko humanitarjeprikupljeno nom akcijom Hrvatske mljekarske udruge. su dali d oprinos Najveći m liproizvođači upravo u jekai zaposlenicimljekarama.Značajandopriustasu nos dale i neke te mljekarska nove, škole, poduzeća.

Božić

:

2

,

'

z

-

Dječjeg Izgled

kutića

"Željka" s

dvorišne

strane

su prisustvovali predstavnici Društva našadjeca, Otvorenju Hrvatske donatora, predstavnici predstavnici gradaVukovara, te Vukovara. mljekarske udruge djecaigrađani “Željka" Časti radost imalaje k utića Dječjeg otvaranja Hrvatskog gospođa Jadranka Kosor potpredsjednica s ratnom a podijelila stradalnicom sabora, državnog ju je Željkom likbiosimboltijekom djevojčicom čiji je ispaćeni provedbe akcije.

Mljekarskog lista, budite ponosništo Dragičitatelji akcije kojomje bili sudionici spomenutehumanitarne jednom malom broju omogućen udoban smještaj djece kojasu se vratila izprognanstva. ste

buderasadište radosti Zaželimoda iovajkutić imira!

Uredništvo

kutića

Dječjeg Blagoslov prostorija "Zeljka" Mljekarski

list

23

dom

i

člana

čovječanstva

Kronika

izabran

igrama u

Godine

VII.

na

Anversu

olimpijskim

1920.

Umjesto propelera

mlazni

1952. i 1953.

pogon

olimpijskih Prvi igara turbo-mladipl. ing.

Stjepan Keglević zrakoplovi VI. zimske zni pogon bile bili olimpijske igre njemački aparati HEINKEL He-178 norveškom Elizabeta II. koji poleglavnomgradu postaje kraljicom već 1939. Kod tih Oslu od 14.-25. tjeli polovicom Smrću Veveljače 1952., gdje GeorgaVI., kralja turbo-mlaznih turbina motora, domaći like i je skijaški idol, Hjalmar Britanije Sjeverne Irske, usisava i zrak zlato disabija pomoću 2.

ANDERSEN, osvojio kraljicom postajeveljače 1952., ili komcentrifugalnog aksialnog kći, ELIZABETA sciplini skijaško trčanje 1.500, njegova starija presora, pa jezrakoplovu 5.000 i 10.000 potreII. Bilo tada 27 bno nositi jojje godina. gorivo.

XV. od ime olimpijske ljetne igre, U Redosljedom broj svoje razdoblju poslije Drugog 19. do 3. kolovoza dobila što lipnja 1952.,svjetskog rata “druga", jestoga je njihov je razvoj bila od 1553.-1603. tom ali doba odigrale HELSINKIJU, tekao sporo i skupo, prijestolju je Finske.

Kao Elizabeta i motora glavnomgradu kraljica I., kojoj klipnih propelera tih bio Elizabeta bila direktna stalo. U najistaknutiji športaš igara ponije putničkom zrakoplovstvu Emil dobitnik Velika i ali ali iz Čeh je ZATOPEK, Britanija SAD, tomkinja,potječedinastije zlatne 5.000 Francuska i silno medalje trčanje Sovjetski Tudorkasnije i 10.000 m, kao i maratonskom Windsor.

Od slapa jeprvi napredovali, putnički Stuart, svoje prabake, mlazni bio 42.195 km. pogon više zrakoplov trčanju Njegova Viktorije, nije naslijedila COMET britanske tvrtke De zlato I zvučan naslov “carica supruga Diana, osvojila je Indije", HAVILAND konstruiran 1952. go jepoglavar bacanju koplja.

Objeigre odvijale U isto Commomvweltha, američka vrijeme je što znači Velike Bripoštenomšportskomtvrtka BOEING zajednice iako izgradila putnii nezavisnih država razdoblje tanije koje duhu, jeondašnje čki mlazni pogon zrakoplov rata" bile “hladnog ostavljalo svoje njene kolonije. od 300 dolara. vrijednost milijuna momčadi bilo 2. lijer športske tragove, Sjajno krunisanje je dokazali da Mlaznjaci iz bloka imale zasebno zida i pnjaslijedeće 1953.,prastaroj istočnog i zvučnog toplotne barijere, selo. iz SoLonŠportaši olimpijsko lete brzinom većom od Westminsterskoj opatiji zvuka, donu vrhunskih vjetskog prvi zraku oko 340 m/sek. puta koja prisustvo je svisudjelovali olimpijskim igrapredstavnika c ijelog gotovo Visarionovič Umro Josif i 22 zlatne ma, Prvi takva svečanost je osvojili medalje. jeta. putaje STALJIN bila športaši prenašana televizijskom Jugoslavenski 1953.

Kunzeizvanblokovske žom.

Udala Petog ožujka temelju svog politike daljeg kod 73. također boravili zasebnom rođaka Moskve, godini Filipa Mountbatten, koji života konačno otišlo ovoga konačištu.

Od zlatnu je dobio njih je je prigodomvjenčanja čudovišno biće “Gusar? svijeta ljudsko naslov od dalju osvojio (četverac “Vojvoda Edinburga". isto bio Staljin, koje j e vrijeme bez Elizabeta II. i reklo bi se, po jednu kormilara), danas, krvnik i svoga najveći drugih brnu i živa i sretno nogoekipa vaterpolista vlada, jejoš njena ali i kao naroda, slavljen njegov metaša.

Elizabeta majka (rođ.

1900.), koja velikan miru i ratu, kako najveći hrabro Ovom Druda je podnosila tegobe prilikom spominjemo to joši danas misle neki njegovi rata.

Hrvat gog svjetskog je prvi kojije postaosiromašni sunarodnjaci.

Elizabeta II. doživotni član suprugom je Međunarodnog Bio je Gruzijac prezimena 1972. Pastuharnu odbora bio rođen 2. posjetila lipicaolimpijskog prof.Džugašvili, prosinca Đakovu.

1879. od siromašnih BUČAR Franjo (1866.-1946.), roditelja Godina

Piše:

na

su

su

su

u

u

na

m.

samo

uz

na

su

se

u

nova

ne-

su

za

nazvane

su

na

savez

u

na

na

vne

u

ne-

su

se

u

su

na

u

su

su

nema

u

u

saveza

uz

su

u

na

su

mre-

se

na

u

za

cevu

u

u

s

me-

a

sre-

u

a

u

sa

naca

24

u

za

u

Mljekarski

list

ČOVJEČANSTVA

6006/50

F—————————————————o.

sovjetski je 1918.), milijune svoje guberniji.

Tiflitskoj mjestu mioko 66 uništio školovao dvadesete Do boljševizam seljačkih života,preživjelima godine života. i dom. U vrislobodu svaku oteo ljudskih lijuna bogoslovnom pravoslavnom tisuća stotine od Unatoč masovnih tome, odakle ga čistki, istjerali jemesvojih seminaru, danima dao Rusku socialkad je građana golem sovjetskih jepobiti 1935.-1939., upisao Stadavalo Centralni radničku demokratsku preminulom počast cijeli ljudi: partiju. broj gotovo odru kadra 80% mladosti Od ljinu najsvečanijem je pokazivao komitet, zapovjednog dvorani intei mnoštvo Crvene vladati nad Kremlja.

Armije značaj: željan gativan i “kult ličnosti“ smrt struka.

Pred lektualaca svih to njei Staljinov najgrublje postizati ljudima osuđeni monstruozni lismrt načine. zločini, ekipu svojih govi jelikvidirao.cijelu Lenjin jepredsvoju Komunističke što itd. maknuti da ga valja kongresima je upozoravao ječnika Najtragičnije i 1956. saveza diktature žrtve komesara vrlo mnoge Sovjetskog partije njegove položaja osjetljivog i rehabilitirani 1961. g. kada čaživotnim nisu ni i radničkonacionalna posljednjim pitanja nevino im da im to sovima u čast) mnogi (vraćena je je vjerovali piinspekciju.

Upravo seljačku osuđeni Alekučinio. grato značajni sovjetski književnik Sovjetski prisilne jest tanjima seljaštva, đani. sandar SOLŽENJICIN (rođ. je sela, pokazao kolektivizacije Gori

uništivši

krvološtvo

u

da

smatra

a

se

u

su

u

se

u

na

ne-

na

na

su

s

su

u

za

on

POVIJESTI

IZ HRVATSKE

Proslava

Tripuna

sv.

u

Kotoru i danas

koja još lipnja 1166., Kampatrećeg stoljeća polovici Piše: Keglevićsadi Stjepan dipl. ing. od kršćanskih ponosno romaničkoj stojisvojoj A ziji) (Maloj židva bio sveta Mladić tornja. ljepoti nejednaka roditelja. je izvanredna i činio vota čast djela Slavlja Tripunjdana traju Rimski prema već više od bližnjima. ljubavi milenija, jednog od tražio vrhoviako Akvilinije je prefekt pod grada, procvatom odrekne da više raznih ništvom svoje javno njega je vladara, hrabri kad kršćanske i dobivala je vjere, po sjaju trajala mladić to Statutu ovajga preda nekoliko dana. Prema odbio, i usmrtiše. ga 1417. od koji mučiteljima g. svečanoj grada smrt hrabro Mladić dan 3. podnio je veljače, procesiji, hvaleći rektor Boga. rajusudjelovati: grada, i svi članovi Prolazila VelikogMalog razvijen suci, stoljeća, i svi 70 Lovćei luka plemića) (oko vijeća podno grad Kotor, službenici odluči da kao svaka na, (liječnici, ondašnjaplaćeni i noseći ima svog komuna samostalna dr.) apotekari, brijači tari, i čast Poseban voštanice. zaštitnika. sjaj Otkupiše posmrtne slavna svečanosti odnosno svete je doprinosila moći, ostatke, ih BOKELJSKA i svečano čenika MORNARICA, Tripuna Ponastala iz 13.

Kotor brodom srednjevjekovnog dopremiše kotorskih društva Uskoro 809. pomobožnog siječnja godine. bila To čast poluslužbena je sagradili okruglu njemu 809. osnovana iznad crkvicu goorganizacija njegovog kupolom noseći grbugeslo dugih dine, sarkofaga, kojajetijekom Ona “VJERA I naše ali ČAST".

Proslava je vrijeme nestala, Tripuna gradu stoljeća i kulurnu humanitarnu temeotkrivena Boke Kobiseru ponovno svoju je zaljeva Kotoru, Kotorsku čuvala mučenika kad 3. održava Štovanje stoljećima ulogu mladog ljima. veljače torske, i kao brodove kotorsku Vlaho. slavi Dubrovniku luku,njene proširilo cijelu vode u dva različita radi pa koje gradske novosagrađenu teritorijalne biskupiju, Međutim, ući brod čast katedralu rođen Sv. mogao pod je posvetili njemu prvoj Tripun je 19.

u

u

s

u

a

se

s

sve

a

na

u

mo-

na

a

su

no-

sve-

ca

mu-

sv.

u

su

raca.

u

s

u

uz

u

u

sv.

svom

u

se

se

se

sv.

u

se

su

o

u

sveca.

list

Mljekarski

na

u

samo

25

mani

op

izvodi i Tripuna rijetko bile različite burnih 25 tijekom zahtijeva plesača.

6. VELIKO KOLO i različitih političkih - oblikuje priali ima kad kolovođa vodi lika,ipak dijelova proslave plesače tome Sveveliko koji odoljeli. jedinstveno kolo; 7.

DVA KOLA ih čanosti, vjerskom smislu, počele - oblikuju TRODNEVNICOM kolovođa Oni i i posljedni plesač. čanom kreću VEČERNJOM MISOM zatim najprije istom, crkvi oči samog da bi Marije, smjeru, suprotnom mali admiral blagdana, je trijekraju spojili; opet katedrale POHVA8. KOLO U KOLO izgovarao - stvara LE u čast BI. Maod dva koncentrična kola Boga, Djevice mučenika Isuveličine. Kreću rije, posebno jednake jedno krstova zatim Tripuna razvijanje vrijeme jednom, Na njegovog stijega. blagdansuprotnom smjeru; katedralom u kojoj 9. OSMICA kad ujutro, pred je nastaje bila Misa i biskupska kolovođa ruku procesija podvlači ispod moćima Sveca, okupljali plesačasredini kola oblikujući časnici i mornari iz svih gradićaoblik brojke 8; Boke Kotorske.

MorPoslije je 10. UŠPUG oblik kola je koji narica dala siromahe i objed kućicu. Kolo podsjeća puževu Ona bila mornari zastavom prosjake sv.Tripuna.je gradakoje stalno kružno do savija krajnjih odlično i te opremljena izvježbanaposluživali. da bi i mogućnosti, presjeklo bitU okviru jesudjelovala pomorskim svečanosti, uvijekpodvlačilo prema zadnjem plekama isti i bilo obvezno KOLO sat, protiv Saracena, kasnije je saču. mornari kateTuraka, kojima pred njenikojegplešu 11. UŠPUG U OBRATNOM dralom. časnici i mornari odlikovali M. autoru prema Kolo, SMJERU kada kluplesačko ima duhoi Plemenito tiMiloševiću, obilježja njem junaštvom. simbolike iz mornarice sastosrednjeg vijeka, jeloBokeljske ali i oblike iz od ovih časnika: svakodnevnog jalo je admiral, života. Kolo mali pleše podadmiral, admiral, major,mornarskog svečanim i te i otmjenim koracima, prvi drugikapetan, ađutant, kapetani ruku i nogu. pokretima tijela, natporučnik, prviporučnik, pet Ono od 12 i dva narednika. sastojisljedećih IBokeljske poručnika Posebna bila uprava Brafigura: je mornarice 1. VRTLOG kolo od polutovštine, sastojala više da članova Domaćinom čelu. krugu putasavija desno, bi kolovođa ispod podignutih ovEBSKE ku MOR, kola i plesača prekinuo klupko izveo ga crtu; opet Svečanosti

čast

u

5. SIDRO

sv.

se

su

vremena

se

su

u

svemu

u

su

s

sve-

u

sv.

a

se

u

a

u

u

se

na

s

ma

se

ne-

a

se

sv.

uz

u

a

u

sam

se

-

sv.

s

su

se

u

za

na

su

se

se

u

ne

u

a

u

su

se

zna-

se

vne

se

se

se

a

s

se

osam

se

-

u

u

na

ru-

u

2. VRTLOG

ravnu

U

OBRATNOM

ali prema - ista figura, strani. lijevoj 3. NEPRAVA VERIGA (lakada kolovođa nac) nastaje iszmijastim kretanjem podvlači ruku podpodignutih plesača; 4. PRAVA VERIGA - nastaje kada svaki drugiplesač istupa korak kolo pa naprijed, podvlači “dvostrukih ili ispod veriga? “tunela" koji oblikovao; SMJERU

se

-

se

se

26

Mljekarski

list

POVIJESTI

HRVATSKE

F——————————s_/Z

skladatelja, Tripunu" nepoznatih je zbor i od koret glasovir mješoviti (kao sako) kitama, ih zlatnim lanene muzikolog prirediojepoznati obrubljen svile, i A. R. HOMEN. Gače gajtanom. svilene, do široke.

Bokeljske koljena, Bogata tradicija Bječva danas mornarice uzlom od niske nastavlja široke, cipele i tako kako ili Pas likom čno koncerti i vatromet vrpce.

Zagrebu gdje Boki, plave HRVATSKA od ćemer i Proslava BRATOVpostoji novce) (vreća nastavljaboje, Tripuna.

“BOKELJSKA MORŠTINA zlatom baršuna po Tripunjdanu prve nedjelje 809" 420 nož ili NARICA male ko3. Za pasom tombolom tradicionalnom članova, puške, dr. Momir vise oko pasa rist siromaha. prof. jepredsjednik vrbija, otraga dviječiji bok čese rubrike naše okviru U JANOVIĆ. tajnica jegđa Agilna manja, zlatne, veće, ilimetalne. narodnim KUBIČEK ŽABEK kojoj Sonja pozlaćene valjajoš srebrne, običajima darovasrdačno džeferdari ili 4. Puške: zahvaljujemo šaralije, Bokeljske opisati nošnju nim zelena Statutu mornarice vrpca. izdanjimaproslavama Opisane njima koja prema i bočasnika i mornarici, Tripuna Bokeljskoj koje nošnje sastoji: čime sastavi zlatnih krznenih svilene mornarske 1. Od pune je omogućila gatije, članka ukrasa. i ovog kojimpotsjeljanje cvijetom; kape tepelukom Hrvate naše ćamo Za obru2. Od sjeveru ispjeproslavu Tripuna košulje,prsima kao životu male hrvatske oaze, i ovratnika južnije uglazbljene pjesme bijelog bljene čipkom, od “Kolo i “Himna Ječerma mašnom. uskom hrvatskog juga. krajnjeg Tripuna? od

između

vraćanjem redova smjeru; suprotnom 12. UŠPUG OKO ČASNIKA ali iliadmirala figuru, ponavlja sredini. njima obiNakon kola održavaju pko

odmotava

svilena

baršuna

sa

zlatnim

crne

s

-

a

crna

u

se

s

se

za

a

se

u

u

crvene

crne

sv.

s

za

za

a

u

vezen.

s

a

sa

u

a

a

o

ove

uz

-

na

mornara

a

se

sv.

o

na

su

su

nam

crne

s

s

vane

su

sv.

sv.

crnom

Natpis

Piše:

Trpimira

kneza

Keglevićnarodnu ing.

Stjepan dipl.

bi

i

SPOMENICI

SREDNJEVJEKOVNI

HRVATSKI

kako

o

na

sv.

na

očuvali

time

trinaest

Odlomak

našu

se

čuva

arheoloških

hrvatskih

Muzeju spomenika u

svijest državnosti.

Splitu. hrvatskoj ljetnoj Među kamenim spoznače uklesane prvim riječi Vidljive odlomak menicima “Za kneza hrvatskom jepolukružni jeziku luka oltarne smislu pregrade, kamenog vrijeme Trepimi...", sela Rižinice nađen u polju podno njegova v ladanja, sagrađena je don Klisa. Otkrio ga crkva. je grada spomenuta Tu Frane BULIĆ 1895. godine. kneza Knez je Trpimir naslijedio je oko dao knez Mislava oko 845. i vladao do 864.

Trpimir, 852., Petra crkvu i samostan od kneževinu očuvao iz Podaci graditi Uspješno je hrvatskoj povijesti te ga od 7. do slogu), (upredromaničkom ranog srednjeg Borisa, sklopivši bugarskog osvajača vijeka, tj. što redu Sa mir. uklesani 11. je predao Benediktinaca, Bioje pobožan čovjek. uglavnombilo od snjim stoljeća, važnosti hodočastio bile blokove presudne suprugom je grad kamenja kojima i života da kneCividale vjerskog kulturnog razvoj Furlaniji pokloni samostani, crkve, građene naroda. ili dvorovi ževski hrvatskog pa je rukopisu EvanđeljaMarka, nadgrobne kamenom ulotako Na nađenom njegovo ime, njegova Bijele Hrvatske, upisano ploče.

Područje i Braslava i knezova bilo mku i danas čita sina Petra od Raše Istri pa do jasno natpis Neretve, Prema hrvatske državnosti. latinskom “PRO DUCE Branimira. povjesničaru jeziku jekolijevka do Ferdi knez nađeno odkrhanom Na tom ŠIŠIĆU, Trpimir je je TREPIM...", prostoru kamalo takvih ulomaka kamena bila slova osnivačhrvatske vladarske sada dinastije dijelu vladala do kao što vidimo to pa jepotrebno“ERO", Trpimirovića, kojaje menja natpisima, 1091. da ih povremeno prisjetimo presliku. o

sto-

u

na

za

u

sa-

sv.

o

su

za

su

u

u

se

u

sv.

na

se

u

a

na

su

na

s

se

list

Mljekarski

27

NAŠIH MALIŠANA

ODGOJ

Vrijeme Piše:

poklada

Odlučio

jedan da rođendan. proslavi Odlučio led jedan da sladoled. postane Odlučio jedan kaput

dipl. odgajatelj Zrinjka KeglevićStević

da

dan

danas

sam

krene

na

jako mrak loncem. grabi Polupano jaje Kad on

put.

jedan puž da dobar muž. postane Odlučila koza jedna raketi voza.

u

se

Ove

samo

koncem

Na

livadu

tjera

Da

mu

lovi

on

zatvori prase.

Kad

kroz žito

miše

ide,

sjeda Sasvim način svoj u

čun.

na

mrak

se

zašiva

on

jedan da obuče crni frak.

Udlučilo jedno kljuse da uzda u Odlučio

on

bicikl da pase.

Odlučio

da

smrači

se

živi Antuntun.

dječačić obuće neke stare hlačice, bijelu i šeširić seljačku rubačicu, opanke velikim da perom, pa pred svima stiizgovori (recitira) Biti će zabavno

se.

da

se

u

poOdlučio sir godine jedan klada 7. i mir. započinjesiječnja traje da rupama sklopi do 16. utorka veljače.

Toga (16. Odlučila jedna zvijezda će lutka izrađena hove. veljače) palit da iz svog ispadne gnijezda. od slame i stare odjeće Odlučio ili PUST On jedan FAŠNIK,KRNJO Kako da izradimo maske da nauči simbolizira ecineugodno, krinke Najjednostavnije Odlučio ružno i loše što dopec.prst jedan ljudima oči: prema veličini dječje glavice da Pokladni kažiprst. godiloprošloj godini. postane izrežite od crnog kartona oblik utorak i dan Odlučila kvočka ujednoje zadnji pa krinke, njega nalijepite bude točka. veselograzdoblja maškaranja.da male krukraju raznobojne papiriće, neka Stoga pustite djecu uživaju Slične izokrenute vesele stiho- žiće ilitrakice od ili sjajnog papira prerušavanju, preodijevanju, da vise lica. pa i VITEZ folije, preko odnonapisao je Grigor šminkanju, plesu, pjesmi, maske Za neka slobodno pjesmici preko cijele glave opuste. možete Za radosno te uporabiti papirnate raspoloženje, KAKO ŽIVI ANTUNTUN ćice te ih ostavite namirnice, izazivanje dječjeg iskrenog smijetakve kakve izrežite desetom selu stihovi jesu, U ha,prigodni koji pripaoči i usta. Takve vrećice otvore živi Antuntun U tim dajudječjoj poeziji. jepješto vaše mogu smicama malo postati god dijete, U naopačke, drugčije njega je ili vaša neobičan Tako izostvarnom njegova p ožele. mašta, nego svijetu. po njima bojama krenuti Crtajte pojmovi jakonasmijavajuOn posao svaki ili crte čuti te često žele više lica, smiješna “strašna", način radi: djecu puta svoj trake ili vunicu kao iste stihove Zvonimira BALOGA nalijepite leženje jaja kosu ili bradu i sl. Želi li vaš naslovom: vrtu sadi. pod veselo

doba

s

sa

ove

se

zvana

zec

sve

ono

su

za

se

u

crna

na

na

u

ve

sno

u

se

vre-

za

za

samo

su

za

sve

um.

u

s

razne

na

za

se

u

on

NOVOSTI Cite

mališan

Da

lje jelo slano,

on

to

uhom

ži.

Zuti

nas

A ribu

lov,

ža

naučiti

kos Odlučio jedan da sebi promijeni Odlučila jedna juha nos.

da

28

se

sutra

sama

kuha.

sluša.

dapjeva kuša.

hrani, sjenom soli ovce, snijegom Guske

a

da

nasadi mu

kvočku

leže novce.

maskirati

robota

u

ili

marsijanca, kartonske od deterdženata. kutije tada

Dobro one

od

oprane isto

se

uzmite

stave

čvrste

deterdženta

prekoglave,

imaju dodatke.

To mogu najrazličitije biti velike puca, niti, uši, i sl. Uz četvrtastu zavijuci manju otvore

za

oči

i usta

te

razne

Mljekarski

list

ooeonnnorooooomoosannoteaeammuu “i < NAŠIHMALIŠANA

ao

krepklauna, vile, varaju kutiju koju dijete ovakvi šeširići čvrsto i dobro dodati i veću možete vještice, valjadjeci papira. koja čarobnjaka, glavu, ih dodatke i ukrase. Dobra i kad ih doći oko će poželjno je stajali glavi mijenjati trbuha, bradice. učvrstiti iz vrha vila će srebrnu obućete gumicom ispod primjerice, foliju tako, obje Zabavite imati tanko izvanredni dobit ćete zajednodjecom dojam svog tuljca dugačke, lako izrezane trake pravog “marsijanca". dostupne krepnjespomenute ih _izdok žnih nezaobilazni Za Čarobnjakov uživajte materijale, boja. papira tuljac maškaranje i i imati po sebi biti izradu možete razni rađujeteradujte zajedno boje čiju šeširi, kad danima i žute srebrne koristititi kartone. također maškaranja, mjesec djecom zvijezdice Najšto svatko želi biti izlaze Iz vrha češći oblici — nije. [ tuljca boje. tuljca kojiodgostaviti

će

i za

na

trake

masku

Kako

od

bi

samo

na

mu

u

s

se

uz

su

mora

za

se

crne

s

u

ono

crne

su

VAŠVRT

ZA

Od Piše: dipl. ing.

lukovice

cvijeta

izdržati

hla-

može

otvorenome,

Kantoci

Darko

do

“C

i držite

na

nekoliko

svijetlom mjestu. možete

dana

proljeće, očekivati i lukovice cvatnju. drugebiljke jošmiruju, lukovice lilukovice Sadite vrt. će šarolikost prevrtu, zemlja Izdržljive koje jošpusti unijeti vrtnom zimile zamrznutom i biti dobro obrađena tlu, će potjerat MOGU početkomproljeća p ognojena.

Gnoji bogato SE FORSIRATI šarene dok suhim lim i Šafran, cvjetove. zumbul, stajskim gnojem, naškoditi. im može kao možemo Lukovice presligladiola, tulipan, narcisa, svježe uzgajati i najčešće lončanice. Za to čica, dalijaljiljan, prikladne naših vrtova. lukovičasto ŠAFRAN možemo lukovice cvijeće (Crocus) koje otporne naišli ste više i bi zatvorenom forsirati kako Sigurno puta Sredozemlja Porijeklom je niste znali lukovice u vani.

Lukovice sade Male trgovini, nego procvale prije Azije. prostoru kako ih lukovice rahlu i to Forsirati možemo kasnu posaditi. zemlju jesen, li Vrlo i narcisa. Lukovice Cvate sunčanim Pogledate bula, jednostavno. položajima. tulipana ćete lukovicu fori primjetit kojejednomforsiramo kasnije pažljivo mogu ožujku travnju, svilenkaste kada sirati. U vrtu obično cvate ljuske koje zapravo vrt, posaditi jer zaštita više neće zraka podzemnogpupoljka zatvorenoj prostoriji 1 0,5 dosegne temperatura hrana poi cvasti. Lukovice ukoliko kojemjepohranjena ljiljana nerina, padne, “C, temperatura Lukovičasto trebna rast možete će zatvoriti. biljke. godinama uzgajati frezija cvjetovi može osim vrtu saditi i sobi. bilje tako cvasti će pa PERUNIKA lonce, (Iris) postupak kojim Porsiranje je najveća lukovica tvorenoj prostoriji, Ime ovog grčkom cvijeta prisiljava cvatnju što ta vrtu, je prednost bi znači Raste kada vani nikako duga. umjerenom vrijeme zimi. n pr. cvala, Postupak je Lukovicu posadite jednostavan. i stavite vlažnu zemljuposudu Nakon 6 hladno i tamno mjesto. će podo 12 lukovica tjedana kada iznad tjerati korijenje, izzemlje pojavesvijetlozeleni boji, premjestite posudu svijetlo biti i mjesto, hladno.

Kada listovi počnu držite prootvarati, posudu od oko 18 storiji pritemperaturi dnu

zimu.

U

dok

rano

su

Nakon

u

u

u

mora

se

su

zre-

su

na

u

sa

no

u

se

zum-

na

u

u

se

a

su

u

u

moramo

u

a

za

se

se

u

u

u

u

za-

se

mu

no

u

na

u

na

na

u

ne

u

na

a

se

na

no

ono

mora

se

u

Mljekarski

list

29

ZA VAŠVRT -—_—-_]_]|QBGB63:":":"'-_/_/_|_|(đ"/

ono

đ"đ"A,_"_"MZ"AM3.o.a_—;a—>dldad>d—_dA_J— od lukovice sade od sredine do LJILJAN sjevernom području, Portugala rujna (Lilium) eoeoeo do Sade od do sredine dubinu od 10 iz Japana. rujna prosinca, Ljiljan jebiljka porijeklom dubinu 6 do 8 cmisarazmakorn od 12 Raste već studenog zapadne Azije g dje uzgaja Traže dobru nešto vrsti vrtnu tlo biti zemlju svakoj tla, 35 stoljeća.

Važno da dobro Ako tlo vapna. propusno. je imaju dovoljno je pje- Uzgajamoga kao vrtnu ili i lukovice rasta malo vlage vrijeme cvatnje. skovito, posadite sobnu Ako ga uzgajate biljku.

Ocvale redovito uklacvjetove dublje.

Lagano razmnožavaju lukovice odmah sobi, p osadite kako bi mlade lukovice njajte, biljke djelovale jer stvaraju nakon što ste ih Kada kupili. i to će starima. Mlade lukovice ljepše, preostali posadite ih pojave izboji, smjestite rastvoriti. i nakon 3 do 4 pupovi Osjetljive laganu zemlju i zračno ali toplo, svijetlo mjesto, i traže ih svježe stajsko gnojivo godine presadite gredicu. direktno Kod uzgoja sunčano U mjesto.cvjetnjaku traže i vrtu humusnu laganu, 3 do 4 mogu uzgajati godine.

NARCIS ILI SUNOVRAT dobro obrađenu zemlju.

Nemojte lukovice ko(Narcissus) kupovati kojima j e PRESLIČICA(Muscari) bitno Ime znači jer je rijenje podrezano, o no grčkom dolazi od Ime lukovice.

Luneke narcisa vrste grčke riječi ljenost ukorjenjivanje jer schos neke vrste kovice sadite ili lasunčanim mošus, jer imaju imajunarkotična svojstva.

Lumošusni miris. Sadimo od je rujna kovice i idealne gano sjenovitim mjestima. otpome do dubinu od 5em i listopada, ih saditi forsiranje.

Najbolje je razmak od 5 Sade i može Sade DALIJA jesen, proljeće.

(Dahlia) sunčano nakon mjesto cvatnje dubinu od 8 do 15 cm, Ime dobila švedskom lukovice možete ostaviti po je zemlji. razmakom od Kako vrlo 2,5 botaničaru Andreasu Dahlu. zimu. je Otporna svim mogu iz uzgajati otporne Potječe Meksika, uzgojeno tlima. ih saditi više visoke i Nemojte dubokoj vrsta; ZUMBUL je niske, (Hyacinthus) ili tlo zadržava ili sjeni kojem pusitnocvjetne velikocvjetne, Ime dobio U vrtu cvatu od do po je Hijakintu ili vlaga. veljače crvene, jednostavne; žute, ubio kojeg jeslučajno Apolon, kraja ružičaste i svibnja. bijele, njihovim krv mjestu gdje prolila Razmnožavati ih Zanimljiva je priča nijansama. izrasli zumbuli.

Sin Kefisa i žemo cvijetu.

Leriope, lijepi dijeljenjem gomolja. starog iz EuPorijeklom je srednje Tako razmnožene imat će Narcis, zaljubio svoj lik, dalije i Kod rope ga odrazu tako Sredozemlja. od rodiga gledajući jezera manjecvjetova svojih možemo naći kao i samoniklog dugodok nije ali će biti veće. pao utopio telja, Gomolj Lukovice područjuDalmacije. nađeno sadimo Tijelo nije pretvorio kasno, jer jeosjetljiv sadimo ili ih vrt forsiramo.

U vrt narcis. i hladno svaki cvijet, tlo, gomolj sade od kolovoza do listopada, 10 prekrijemo još zemlje 10 duboko i razmak od oko tako da humak iznad GLADIOLA napravimo 20 Traži propusnu (Gladiolus) pjeskovitu U j e mjesta gdje posađen. vrijeme sunčano i stanište.

Latinski naziv znači mali zemlju, toplo mač, kada pojavljuju izboji dalija tako listovi. traži dosta Tlo biti jer izgledaju vlage.

TULIPAN Gladiole i nisu lukoprave dobro obrađeno i U (Tulipa) pognojeno. vičaste Ime dobio po obliku biljke, jer n jihov podzemni vrijeme cvatnje potrebno je je cvijeta, dio rizom. dovito rezati suhe i žuto zapravo i turskom je tulipanperzijskom cvjetove Raste svim znači turban. lišće. U nadzemni dio Samoniklo raste tlima, jesen čanom zaštićenom od odreže 10 do 15 iznad Kavpoložaju sjevernom Sredozemlju, tla, Veliki rizomi sade kazu i izvadi i da vjetra.

Aziji. gomolj ostavlja dubinu 10 do 12 em, Cvate od do osuši.

Nakon ih srednje zemlja krajatravnja toga dubinu od male 5 do ovisno vrsti. Izvrsni i spremamo cm, tamno, svibnja, 7,5 počistimo Sade od rubove i suho i zračno cvjetne nasade, gredica3,5 kraja ožujka mjesto.

Najbolje je i li da cvatu ih suhi se mogu Želite prozorske sandučiće, tijekom travnja. zakopati potpuno i kao sobno U vrt sadite ih m uzgajati bilje. pijesak. kasnije, svibnju. se

na

na

cm.

cm.

s

u

no

se

mora

u

u

se

se

na

se

a

uz

se

na

su

na

u

na

ne

na

sunce.

se

u

na

omam-

mo-

za

-

na

su

su

za

na

u

na

em.

se

na

no

u

a

se

na

s

u

cm.

su

na

se

na

a

u

na

u

se

ne

a

na

mu

u

se

o

ovom

mo-

su

se

nas

u

u

na

se.

se

-

u

na

u

mraz

a

se

sa

cm

cm

na

cm.

se

mora

re-

a

na

na

u

na

sun-

se

cm

na

se

u

na

se

se

na

o

a

su

cm.

za

na

se

a

u

se

30

na

u

Mljekarski

list

2 VITREX g

NOVO

dioničko

VIROVITICA društvo

Zbora

narodne

garde

3

IZ “VITREX*"-a

telefoni: 033/721168 721 352 722 440 722 550

KORISTITE VITREXOVE MUZILICE JER SU HRVATSKI PROIZVOD EUROPSKE KVALITETE

PREPORUČAMO VAM "VITREX"DOMAĆINSTVA ove MUZILICE ZA SA 5 DO 20 KRAVA SA PULZATOROM IVAKUUM PUMPOM, POKRETANE MONOFAZNIM ELEKTROMOTOROM, JER SU GARANTIRANO KVALITETNE KAO ISVE UVOZNE MUZILICE. SERVIS |GARANCIJA OSIGURAN ISKLJUČIVO JE KOD "VITREX"a VIROVITICA.

ISKORISTITEPOSEBNU POGODNOST KUPOVINE "VITREX"MUZNIH ovih UREĐAJA NA KREDIT PO CIJENAMA 1. MUZILICA VTIII 2. MUZILICA VTVT3. MUZILICA 5/R IZMUZIŠTE 5/2K ZA FARME 4.

PREKO 20 KRAVA VT20

4.050,00Kn 7.800,00Kn 9.300,00Kn 14.400,00Kn

LONČANICE Lončanice

"99

(Lilium ljeti dipl. ing. visoku zračnu što znači da “Enchantment") vlagu, treba Lukovičasta prskati. pobiljka kojaje velik lončanica Postoji broj sandučiće godna sadnju držati možete TUNBERGIJA balkonu,balkonima iliterasama ali i vrtu. koje (Thunbergia sobi. dasci ili prozorskoj Također može alata) posaditi lonac, od Ponekad teško odlučiti je koju tri lukovice po Jednogodišnja jepenjačica čiji najčešće zajedno, Iako i njih uopćekupitiuzgajati. kada narasti do 3 metra. balmogu izboji stavlja procvate više stotina postoji biljaka koje kon. Naraste do 70 ili Može loncu visine. uzgajati možemo držati stanu, odabrali sandučiću DržiTraži i podrugim biljem. laganu z emlju 14 najčešćih koje uzgajaju i je toplom mjestu mješanu pijeskom.

Zalijeva i će nas, svijetu koje direktnom Moramo Lukovica sadi 10 _ joj umjereno. balkon ili sobu. sigurno uljepšati ili može duboko.

Nakon što osuši osigurati potporanj lišće, UZ svaku donosimo biljku lukovicu izvadite i do po kakovoj penjati ogradi.

Cvjespremite i savjeteuzgoju savjet naredne tovi žuti crnim središtem. sadnje. olakšati što će smještaju, Cvate od do Obilno lipnja rujna. izbor.

AFRIČKALJUBIČICA zalijeva.

Sjeme sijeožujku, iznosi sredinom otvoreno (Sainpaulia ionatha) MINI RUŽE (Rosachinensis) lončanica dlakavih svibnja.

Omiljena je ih više vrsta i puno Ima sorata listova više cvjetovima boja, različitih oblika i GOMOLJASTA BEGONIJA bojecvijeta. i oblika. nijansi Uzgaja rasta i prikladne kao sobna Patuljastog držite (Begonia t uberhybrida) biljka.

Ljeti je lončićima ilisandučićima. uzgoj loncima ili i Uzgaja sjenovitom svježem mjestu, Možemo ih držati prozoru, balkonima ili sandučićima prozoru. najbolje sjevernom terasi ali i vrtu. Traže balkonu, daskama.

Zimi isto prozorskim Ljeti joj odgovara mjesto i sunčana Nakon svijetlo mjesto. može držati loncem vrtu. od 17 “C. Ne podnosi lišća držite ih hlatemperaturu opadanja vrućinu i suhi zrak.

Smještamo j e polusjenu, Zalijeva dnom do Potrebno veljače. je oprezno, mlakom direktno podnosi Ljeti odstajalom redovito ih orezivati ili veljači dom. Ako da ali pazite zalijeva obilno, zalijevate podložak, i vrtne ruže. kao Ljetivišak vode ožujku, voda zadržava Nakon posudi. zimi odlijte. zalijevajte normalno, umjeda zasuši. cvatnje ostavlja tek da zasuši korijen. AHIMENES odrežu Kada osuše (Achimenes listovi, se, izvadi i zime HIBISKUS rosa hybrida) gomolj tijekom (Hibiscus suh hladnom sprema Formira niske pijesak sinensis) pravilne grmiće U Ovo zimzelena lončanica trubastim proljeće gomolj mjestu. je zanimljivim cvjetodo vima Klasična više S listanja, posadi vlaženje krupnihcvjetova.godinama boja. je kada Cvate i držati i može narasti više od lončanica može počinje zalijevati. jednog koja više i oblika. ilibalkonu tra. ljeti boja prozoru Svakog proljeća presađuje tijekom ljeta.

Držimo i nešto veću posudu.

Najbolje je svijetlom toplom JAGLAC zaštićenom od (Primula) i uspijeva toplom svijetlom mjestu direktnog Ima ih više vrsta i ali direktnom kišnicom mogu mjestu, Zalijeva kao lončanice. Držimo ih Od do ili uzgajati kraja svibnjapočetka jeseni odstajalom prokuhanom ili balkonu.

Traže držati ili dom.

Kada možete vrtu prozoru ga ujesen biljka osuši, ali zaštisunčano balkonu. odreže do izvade mjesto, toplo, Zalijevaobilno, zemlje, ćeno do čito i spreme suhi pa direktnog Zalijeva vrijeme formiranja cvjetnih gomolji pijesak, tek da do ga formirajte pupova.

U proljeće korijen proljeća čuvaju pritempe- umjereno, do svibzasuši. Cvatu od raturi od 10 “C. U naročito mlade kasadi rezom, ožujka biljke, proljeće ako ih i duže ko bi dobili 7 lonac grm. po ljeti ponekad gomolja srednjenja, gust Piše:

LJILJAN

Kantoci

Darko

auratum

veličine.

Cvate

i tada

traži

se

za

u

na

na

u

u

se

u

a

se

na

se

cm

u

u

s

sunce

se

smo

s

u

a

u

se

mo

na

na

vam

se

suncu.

cm

se

se

osno-

vne

o

o

su

s

vam

se a

s

su

se

na

u

se

u

se

za

samo

na

u

se

na

u

na

na

u

u

se

uz

s

u

na

u

se

sve

ne

sunce.

vo-

u

se se

u

ne

u

a

se

reno

se

se

ne

se

se

*

u

se

na

se

sa

uz

u

me-

se

na

se

u

se

na

u

na

ne

na

suncu.

sunca.

se

sve

samo

se

vo-

u

se

na

na

se

naro-

se

u

se

sunca.

u

se

se

se

ne

se

u

32

Mljekarski

list

Ne

ANN

u posadimo cvatu najljepše

vrt. u

SŠ

a

E

rast. Cvate

grmoliki Trajnice osim zimi. godine, godini. cijele prvoj su,

ali

održao

skoro

EE

az

LONČANICE

tom

slučajurujnu

ilivrtu.

U

unosi

stan.

u

se

u

HORTENZIJA ZVONČIĆ (Hydrangea (Campanula (Pelargonium macrophyilla) isophylla) zonale) Hibridi ovog lončanica kao Grmolika vrsta jer krupnih Uzgaja vrtnog poznatog je lonkao i formira male listova i baršunastih mogu uzgajati okrugle grmiće grma uspravnih čanice.

Za svrhu i tu stanu. cvatova Rezanjem održavaju uspijeva nijansama baldržati niskim. sorta Idealna ružičaste Mogu najpogodnija je “Mayi". je boje. bez visećim konu ili terasi. Traže ili Ostale sorte sandučiće mjesta uzgajaju sadnju prozorske i košaricama ili kao i sunčana lonce. Traži topline.

Zalijevaju penjačice topla mjeili kišnicom balkonu ili terasi. Traži ili sta, najbolje odstajalom svijetlo obilno, južnu jugozapadnu Obilno vodom. ali i direktno drži otvorestranu. prokuhanom mjesto, Ljeti drži Zimi tu terasi nom; prozoru, proljeće.

Zalijeva umjereno. balkonu, U zimi ili vrtu, dok prostoriji. ožujku smještamo hladnoj je BUGENVILEA treba oštro skratiti.

U stare (Bougainvillea prostoriji. izboje svijetloj negrijanoj Obilno cvate može preglabra) ljeti. primorskim krajevima zimiti otvorenom.

Ako se ova Zalijeva uzgaja penjačica BRUNFELSIA od Cvate oko metra. naraste (Brunfelsia proljeća kraja umjereno. jednog loncu, do sobna Kod kao pauciflora) jeseni. biljka uzgaja ili stakleniku otvorenom Mali kožajer grmićzimzelenog HMELJ SOBNI može (Beloperone stoglišća i ljubičastih prezimiti.

Ljeti je cvjetova. ili do žemo terasu od Cvate guttata) poiznijeti balkon, ožujka rujna, i i duže.

Drži Držimo do nekad vrt. naraste grm koji svijetlom poluju Razgranati zimi sunčanom visine iliviše. Može metra mjestu.

Ljetizalijeva sjenovitom svjetmjestu, pola zimi oskudno. ili U kao lončanica Prezimljuje obilno, ljeti lijem. vegetacijizalijeva uzgajati od zimi oskudno. Traži visoku drži Traži vrtu. pritemperaturi hladnom, polusjenovito obilno, naročito oko 7 *C. Cvate zračnu U proObilno ljeti.

Poželjno je ljeti.

Ljeti zalijeva. vlagu, mjesto. terasi staviti kako bi može držati oštro oreže m p otporanj. balkonu, joj ljeće PELARGONIJA

se

se

se

u

crvene

u

se

u

u

na

se

na

se

sunca

cva-

sunce.

ne

na

se

na

se

za

u

se

u

u

se

na

u

nasse

na

u

mo-

ne

na

se

na

na

se

na

se

se

se

na

u

se

se

se

se

na

(VELJAČA, 1990.)

Kaučić Vaš agrometeorolog Dražen “ŽIVOT | U SNIJEGU?

|

mr.

jednoj dijeParadoksalno U o violetnezrake. od faza jje da su upravo. najbliži Zemlje alga bičkojim od života, mali ima Suncujedni lovi svoga dolazi se u kreće ispod najhladnijih.

No, i tamo miru, kroz snijeg, dobro zaštićena blještavilu snijega i površinesnijega surovojklimi, te temperatura zraka, Polja.odvjetrainiskih dalekood ljudi,tečeživot.

Himalaja,Anda Ipanisusamo: nastavlja svoj život.Za ove je Promatrajući karakterist organizme ništa se ne i tvari, da navedenih hraneživom a nijeg jednostavno p oOni hraninjima.

I E okoron za se kristalima stoje, aliočigledno svoje samo činjenicu i od Svaka algi kako videalge. sadrži crvenidobro,potvrđuju štetneultra-usmjegu ima n pigmentkojimfiltrira |

.

:

ć

Mljekarski list

33

BJELOVAR

43000

Bjelovar,Križevačka cesta 3 b

(061745) 90) [01/61745) (0.0) 18 17 uIJE Tel/fax mobitel:

MUZNI POZNATIH

APARATI d

EUROPSKIH

PROIZVOĐAČA

-

SAC

-

MILKLEINE

-

WESTFALIA

«

*

+

rez

vez Grabnerov ravni SISTEMI

[0,%9)// 1) [6]06

ZA

monofazni ili trofazni sa jednom, dvije ili trikante na stabilne ili kolicima

STOKU

(4

tipa)

Niskiprivez s ZA

krmnom pregradom

IZGNOJAVANJE

Sistemza izgnojavanje

IZPROIZVODNOG PROGRAMA NUDIMO: KRMNE ZABRANE POJILICEVIŠETIPOVA GUMENI TOPLIPOD PRIBOR ZA ODRŽAVANJE HIGIJENESTOKE

«

+

*

+

VAŠLIJEČNIK I s

soli

manje

možemo

hrani

u

va

lijepo

“

LI

živjeti

LE]

sasvim

pretjeranost populacije, Ipak, toga, slane hrane da slane hrane uzrokuje izgleda zumiranju zumiranje vode ili bar dovodi zadržavanje organizmu, pogoršava kao krvnim to poZatim, opterećuje bubrege. probleme tlakom, dokazi da hrašto to čini preliminarni stoje prekomjerna tjelesna sadrži puno soli može velikih to koja uzimanje težina,jest, za

Piše: dr. Ivo Belan

Osim

kon-

većinu

u

a

u

ne

ne

kon-

s

na

količina

hrane.

Ako

imate

oštetiti krvne

krvni

visoki

tlak

krvni

žile bez

obzira

na

tlak.

treba savjetujete Činjenica potrebno je jeda tijelo zato ishrani, le količine natrija normalno liječnikom svojoj živaca i mišića jer mnogiljudipovećanimfunkcioniranje i, sol. tlakom krvnim ili ne, osjetljivi vjerovali održavanje bez mamina preŠtoje krvi i tlaka normalnim. pristup volumena juha Međutim,najbolji pileća i kontroli bez večera kineska soli? Što poumjereno venciji je govorimo Međutim, o vdje način tlaka ali sosa? količinama življenja, svim malim Ništa, druge višenog je sojinog soli, kontrola zdrava koristi kad to strane žličice od četvrtine prehrana, je je pružaju čajne njim U težine i krvni tlak. lako tjelovježba. tjelesne pitanju osiguraju dnevno, k oje oko nedavnom što dobrom ispitivanjuraznovrsnom, jednom Kuhinjska sol, zbogtoga prehraodavno i žena 100 muškaraca sadrži već povišenim natrij, je bilo listu kad krvnim tlakom jeusmjereno Kod stavljena hrane pročitajte od kupovine soli da manje smanje prehrani govorizdravoj sastavne dijelove pakovanjima od može To zato, grama (manje jedne čajnete hrane. Kad jer n atrij 1,8 jeučinjeno to godje moguće, kao i da soli pridonijeti pojavi visokog krvnog žličice) dnevno, malim sadrodaberite hranu uzroka tlaka od težini, (jedan glavnih izgube ponešto tjelesnoj više od 140 mg soli soli (ne žajem i alkoholnih udapića smanje pijenje infarkta, moždanog srčanog Poslužite po obroku). soljenda i bubrežnih oboljenja).

Ipak, počnu umjerenotjelesno hrane kod će kom kod koje I 13 znanstvenici premdaje jošuvijek znaju vježbati. malo zasoliti zaista biti potrebno dolazi sudionika do sasvim kako točno uspjeispitivanja posto kruh domaći (npr. p ileća juha, tiče što krvlo (visokog postići željeni cilj hipertenzije pojave ili Kod itd.). kuhanja t jestenine soli sudionog tlaka). smanjenja (polovica riže potrebe stavljati soli 25 uopće da redovno nika što Ono zna, je smanjila je vodu to kuha. Ako sol gdje krvkoličiučestalost pretjeranih posto), povišenog stavite konzumiranje nećete primisol, uopće tlaka oko 40 soli nog tojgrupi, kraju (ukojoj je posto razliku. Izostavite sol bila jetiti može uzrokovati povi-petogodišnjeg praćenja, je natrija), ilikoličine jela, od konceptima više nego tlak nekih šeni krvni upolamanja ljudi. soli prepolovite. nisu rezultati nedavne trolne grupe stuispitanika koji Zapravo, više od 10.000 I proveli spomenute promjene kraju, jednazanimljiva dije provedene životnim navikama. soli: osoba ukazali 32 ponapomena o svojim ispitivanja zemlje, Većina osoba da direktnu između u ispitnoj grupikazuju ljudi kojipostupno kuhinjske izkoličinu soli soli i tlaka. Što bio više tjelovježbu,smanjuju svojoj povišenja je jeprovodila i veći time tlak bio veći. gubila je prosjeku 2,5 kilograma hrani, gubeželju soli, je Potežini i da slanom hranom.

Međutim,ovdjeje vrijedno tjelesnoj izjavili potrebu da oko 50 30 alkohola trebno oko napomenuti je jeotprilike pettjeposto pili postomanje Medical bilo da vaša živčana visokim krvnim tlakom of the American dana (Journal osjetila ljudi slano ilioslabe [il natrija.

Association). izgube taj osjet. osjetljivodjelovanje da

sa

se

ma-

o

za

s

su

na

za

o

a

s

sa-

ma-

u

se

s

se

crnu

na

nom.

za

o

unos

srce.

na

na

s

na

se

ra

one

samo

ne

se

unos

se

nema

za

se

u

u

na

ne

na

u

za

u

sve

na

su

u

na

re-

razna

na

u

vezu

u

u

unos

na

s

su

su

vremenom za

za

s

na

Mljekarski

list

35

NOVA

IZDANJA

p\>

::e:.[]'":"_“<-đ“_|_]_;7;]-/":;H']đ-""]A]|/w«J\_....:"::.-_-_-_(_“d_d“d_d_d“d_d|_|w|_(_(_lva

Tijekom 33.hrvatskog mljekarskih stručnjaka dr. Ljubice simpozija promovirano jedjelo izv.

Tratnik, prof.Prehrambenofakulteta Sveučilišta udžbenik Zagrebu, pod nazivom: biotehnološkog “Mlijeko tehnologija, biokemija, mikrobiologija" izdanju Hrvatske mljekarske udruge. stranica 5 poglavlja: I. II. na Knjiga 390 obuhvaća Mlijeko (57str.); Tekući mliječni proizvodi (53str.); III. Fermentirani IV Sirarstvo V Sirutka i te mliječni (55str.), kazalo. napici (155str.); (34str.)literatura Autorica u predgovoru navodi: i sirovo mlijeko ističući — Uprvomjepoglavlju glavni opširno mlijeka, opisano sastojci moguće se na k oje zbivaju proizvoda. promjene putuodmužnjedogotovih određenu se Svakosljedeće poglavlje jasnouvodičitatelja tematiku koja tadapostupno i što razmatra i u procesa objašnjava olakšava praćenje bitnih mlijekuproizvodima od mlijeka pod različitih činitelja. utjecajem Navedene i teme te obuhvaćaju tehnologiju, biokemijumikrobiologiju njihov utjecaj prei i a iznesena su prema hrambenuvrijednost zdravstvenu proizvodnje, sličnoj koncepciji ispravnost može i svako poglavlje bitizasebna cjelina.

Recenzenti ni iz naći naglašavaju da literaturi mljekarske stranoj struke tako nijemoguće izravno autorice. upravo napose sveobuhvatni tekst koji zbogtoga djelo Originalni djelu je dolazi pristup stručne u sa do izražajasistematskom tradicionalne prakse tehnologiji mlijeka povezivanju suvremenim znanstvenim i to uz i dostignućima ilustracija tablicakonkretnim pomoć brojnih primjerima. djela Autoricapredgovoru ističe: “Osnovna mi mladih teme daopisane pobudezanimanje ježelja stručnjaka kakobilakše prepoznali navedenih će se susretati ili našli s za važnost zbivanja kojima praksi pak potrebne podatke objašnjenje nekih ili rješenje problema koje nailazemljekarskoj struci".

Kao ćete i vi zainteresirani i ove izdavači djela nadamo da biti dapostanete vlasnik vrijedne estetski te nešto više opremljene knjige,da ju darujete ili prijateljima da saznaju svojim stručnjacima proizvodima koje svakodnevno konzumiraju. iznosi + kuna i Cijena knjige mljekare 200,00 kn PDV/a studente učenike srednjih škola 150,00 + PDV i na (uzmogućnost plaćanja rate).

Na način a autorici pripomogli izdavaču da podmiretroškovi ovajbi okoobjavljivanja knjige, i za napor, također kojajeuložila veliki konzultirala brojne eksperte pisala djelo puno ljubavi mljekarsku struku.

Izdavač: Hrvatska mljekarska udruga autorice

sc.

u

u

-

*

e

u

na

u

u

s

u

u

na

u

se

o

za

za

se

s

Dragičitatelji Mljekarskog lista, KRIŽALJKI Ciklus NAGRADNIH jezavršen! no u Nagrade su dodijeljene dobitnicima, kao što smo objavili broju 4/98.

Mljekarskog lista prošle godine, obveznismo dodijeliti jošSUPER NAGRADU! Mljekarskog U broju3/99. lista objavit ćemo dobitnika.

Redakcija

36

Mljekarski

list

hE

9

VASSIN

poduzeće

ox

prehrambenu za

opreme

EEE"

proizvodnju za

| Komijsku Donja

industriju

Stubica

<

proizvodnja prehrambenu i kemijsku industriju izrada cisterni nehrđajućih (izoliranih, volumena od 500 do neizoliranih) opreme

za

50.000

litara

izrada

duplikatora od

litara

servis i nabava ALFA

LAVAL

50 do

100.000

pumpi mlijeko tipa za

iAPV

izrada laktofriza od

Pasilac

do

100

12.000

litara

(servisiranje) izrada armatura nehrđajućih turbine (Tprofili, spojnice, priključci, slavine za za pranje, uzorke, redukcije, koljena) montaža nehrđajućih cijevovoda

servisiranje mliječnih pumpi, pakerica, ipasterizatora separatora za nehrđajućih izrada kontejnera voćnepasteikoncentrate za nehrđajućih izrada autocisterni prijevoz prehrambenih proizvoda izrada sirnih kada(schulenburg) volumenaod 1.000do 5.000litara za izrada opreme minimljekare za izrada opreme pivovare za izrada opreme farmaceutsku industriju izrada mjernih posuda(etanola) od 1.000 3 do litara za izrada papira opreme industriju REFERENCE: “SIRELA' “VINDIJA" d.d.

“DUKAT" “MLJEKARA" Bjelovar Varaždin Zagreb Zadar “MLJEKARA Pua “DOMIL' Županja “KOKA" Varaždin SPLIT" “MLJEKARA MLJEKARA “ANTUN BOHNEC" “ZIM" “KARLOVAČKA PIVOVARA" Zenica “MLJEKARA SARAJEVO" “MLJEKARA MOSTAR" “DONA' Stubica “ETOL' IPK Gornja Celje Osijek “KARBON"Zagreb +

e

e

e

e

+

e

e

m.

vrassinox bii

e

e

e

e

»

e

*

e

e

49240 DONJA STUBICA, Matenačka bb, CROATIA tel.: 287-366 tel/tax: (049) 287(049) 287- 287368; 877, 375,

e

Probiotik

je light(lagani) funkcionalni jogurt, s nedavno otkrivenom kulturom mikroorganizama BBL kojaje ispitanau istraživačkocentru Morinaga (Japan). razvojnom Po okusu i učinku izvanje konkurencije.

Za odrasle idjecu,prisvakodnevnoj konzumaciji,ima zdravstveniučinak: Stanje Djelovanje imunitet pospješuje metabolizam potiče ublažava osteoporozu PEKERENIKI pojačava —

—

—

QWALMTEL,

—

florucrijeva obnavlja pretilost smanjuje stres smiruje _

_

Vi indija

s.

_

Kakva

snaga

u

tako

malo

grama!