Mljekarski list 12-1999

g ž

2 z

Z

= S

si ž

bd

2 EI

z

Mljekarski

TEKUCI

JOGURT

Mljekarski listwo

PROSINAC,

99.

Mljekarskoglista!

Dragi čitatelji brojeva našegaListanapisali godine dvanaest uzgajivačima nadasve korisnu knjigu, vjerujemo podebelu stručnu proizvođačima mlijeka. blaga muznog I

ove

u

smo

-

napise Poredstručnih izabrali idrugezanimljive smo pismima. čitatelji svojim uspjeli, bartakopotvrđuju čemu tema

u

smo

kojebiusmjeravale kaoiVašeideje Očekujemoipismakritike, našbudućirad. godinu rubrici aliju najavljujemo sljedeću je nagradnaigra, Ove godineizostala suradnik gospodin Stjepan našstalni “KULTURA ŽIVLJENJA NA SELU".Rubrikućeuređivati nas sve prilozima. obdare svojim naše čitatelje da će Keglević.

U broju1.Lista pozvat za

u

Objavljene radove ćemo nagraditi. lidrugačije, Mislite da sveobuhvatna. jer rubrike ćemozadržati, Ostale ipodručja ako pridonesu kolegij radoprihvatiti kojeće Redakcijski sadržaje molimo Vas sugerirajte lista. stručnosti isadržajnosti smatramo

su

federacije, što Hrvatskaje postalapunopravnam članicomMeđunarodnemljekarske o Mljekarski (Vidi svjetskog mljekarstva. odluka razvoju koddonošenja omogućavasudjelovanje ove godine). list broj11 takoi mljekarsku industriju isto organizaciju obvezuje Prijem Međunarodnumljekarsku te organizacije. na određenih standarda mlijeka prihvaćanje proizvođače a

u

higijeni mužnje, kvalitetne krme, hranidbi, pisati ćemoinadaljeproizvodnji Iiztograzloga te o higijenskoj a neće mlijeka. proizvodnji ekonomski pristup mlijeka, izostati niti ispravnosti o

o

na u stručnim savjetima. svojim odgovarati Vašapitanja ipomagati suradnici buduće Naši ćei

jer štivo Vašemdomu bitćemosretni, Ako i budućenašListbudezanimljivo zadaću. svoju u

u

smo

ispunili

a na godinui stoljeće, Završavajući pragu novog a smo se griješili pogledajmo gdje okrenimo unatrag, tisućljeća, nam smo iskustva bila kakobi vlastita napravili dobro, što i za budućnost našeobitelji inašegdoma. pouka ljepšusretniju ovu

S timmislimaiželjama KRISTOVO čestitamoVam ROĐENJE GODINU. inastupajućuDVIJETISUCITU Vašurednik sa suradnicima ičlanovima Redakcijskog kolegija Mljekarski list

1

Mljekarski list Prosinac Vaš

PROSINAC,

1999.

agrometeorolog

I tako

Kaučić

Dražen

mr.

ISSN

pomalo od tri zimska

malo

eto

prosincu, od ostalih Str. 4-5 mjeseca. mjesei vajajeješećia] atdinišA dala: Str. 7-9 aa na di snio g j U

Prof. dr. sc.

m

Dr. sc.

nd

Hoke

Štafa

Zvonimir

Korištenjekrmnog sirka tijekom vegetacije

m

+:

0351-9104

i u

nas

prvom Za razliku

Osnovna

krmiva

Stjepan Feldhofer

zimskoj hranidbi

u

Dr.

Prvije što oko. razlog antiprosinca epive a ji Str. 11-12 ban E ja dani To doba zimske godini. je Str. 13-14 ili suncostaje zimskog solsticija.

Sjeverni pol polarni krajevi tih Li dininalazeiji pa tahio vlada

krava

Stjepan Feldhofer

sc.

Str. 10

_Sojinozrnjeu hranidbi goveda dipl.ing.Karmen

E

Sinković

2

Z

;

99.

Važnost minerala

hranidbi

u

koza

8

su

Dr. Banožić sc. inioci kojismanjuju otpornost POKRI Stjepan :

u

:

;

Z

se

i

ševi

vimena

dipl.ing.Nikola Jagačić

til

i

rasplod Izbor životinja Džidić Mr Alen mehaničku stroja mužnju

polarna dan Nasuprot 24 sata. južnome polu traje Drugi jerazlog magla, jer tla i niske temperazbog mokrog ture zraka relativna vlažnost zraka tome,

za

sc.

na

Str. 16-17

Komponente

zasićujesumaglica prelazi maglu. kratkih Dakle, dana, pozbog i oblaka ovog javemagle 50 sati. mjeseca sja ukupno

za

Bulić dipl.

Kretanjebrojnog stanja krava rasplodne teladi ing. Vesna

se

brzo

Str. 17-18

:

i

30.

gace

rujnom 1999.

u

.

sunce

Dr. sc.

Str. 19-21

Proizvođačka

i prodajna cijenakravljegmlijeka

Doc. Zoran farmi Hartman proizvodnje mlijeka

Str. 22-23

Cijenakoštanja i ekonomika

Str. 24-25

Održano

,

:

na

Sinković dipl.ing.Karmen i koza je "Prvo savjetovanjeuzgajivačaovaca

Republici Hrvatskoj"

dipl.ing.Stjepan Brlek

.

Str.25.

"Morana"

šampionka stočarske

dipl.ing.Stjepan Brlek

Str. 25-26

Ocjenjivanje stočarskim izložbama goveda na

dr. Stjepan

Feldhofer DEA SE Kantoci dipl.

Stjepan Keglević ing.

Sinković

dipl.ing. Karmen prof.dr. Zvonimir

SAA

urednik:

Redaktorica: Volarić urednica:

ing. Mirna

Božičević

Str. 28-29

"Seoski

svatovi"

-

opera

Str_30

u

jednom

činu

Ljepote Tirolskih jaslica dipl.ing.Darko

Str. 30-31

dipl.ing.Darko

Lektorica: Čičmak Katarina-Zrinka Crteži:

Str. 33-35

Kantoci

Stolni vijenac

Str. 31-32

Kantoci

Biljkeu stanu dipl.ing.Stjepan Keglević sv. Šimuna

Škrinja

dipl.odgajateljZrinjkaKeglevićStevićblagdana Sve radosti bižićnih dr. Ivo Belan

Božičević

Str. 36

i izdavač:

anna

dipl.ing.Stjepan Keglevć

Str. 32-33.

dipl.ing. Nikola

praksi

dipl.ing.Stjepan Keglević

dipl.ing.Vera Tehnička

u

ERujeconeć

dipl.ing.Juraj Čičmak

Hrvatska

99"

dipl.ing.Stjepan Keglevć

Štafa

i odgovorni

Vlasnik

izložbe "Vrbovec

dipl.ing.Stjepan Brlek

dr. Ivo Belan

Glavni

Grgić

.

u

šaBERN BRRRIE

Bosnić

Petar

dr. sc.

samo

i

s

županijama i selekcijskimslužbama

po

često

pa

;

ć

u

noć.

:

Koliko

se

brinemo

o

svojim plućima?

mljekarska udruga,

Zagreb i

Uprava

uredništvo:

Zagreb, lica 1/1 sok tn fax: 01/

ii

Datum

IZLAZAK ik

4833-349

4,50 kn Graneka Orbis

priprema

Lisske

d.d., Ilica 65, Zagreb

SUNCA

Izlazak

Zalazak

OSIJEK

| ZAGREB

10.12.

7.12

7.24

20.12.

7.18

7:30)

31:12.

121

TESKU

10.12.

16.04

16.14

16.06

16.16

16.13

16.23

| 20.12.

31.12.

:

Mljekarski list

KRMNE

KULTURE

gdje j eprijelaz sirka Korištenje krmnog suhu fazu mokre faze tla kratak, sirka sjetvu krmnog predlažem vegetacije i stočni kukuruz će tijekom kelj koji krme zelene popuniti potrebe U u ovogodišnjoj na proizvodnjitijekom irezultate Osvrt mogućnosti ljeta.takvim, gotovo krmni sirak ekstremnim uvjetima, U sušnom ali intenzivno razdoblju pojača mineralnim, Zvonimir gnojen dr.

Piše: sc. Štafa prof. štiti i voštana može ga koja prevlaka organskimgnojivima te od Ako transpiracije, povećane primjeosigurati krmni sirak Hibridni porast. je lišće i tako treba posmanjuje u uvije ju prihrani njuje gnojovka malo proširen stoga njegovetrošnju vode.

U do 5.

1:3 Što osiguuvjetima razrijediti omjeru kvalimogućnostiproizvodnji hivode treba biti suši vegetacije tijekom razrjeđenje uvjeti koriste. izdaleka ni krme tetne i sirka bridi ili naveče sigurne daju krmnog još primjena svim veće, Može uzgajati glavnimvisoke prinose kvalitetne rosi. U p o ujutro krmu bolje zelenu rokovima sjetve i Ovisno roku može biti dobar takvim agrotehnici sjetve uvjetima ili i hranidbom u staji, košnjom nekoliko farmi dana.

45-50 sirka već otkos jegodine to dozvoljavaju gdje mogućnosti bio izvanredan prinos krmnog Krmni sirak skidan parceli. napasivanjem sirka. drugoj sirka Različiti hibridi koveć krmnog srpnja krajem polovici zelene tri otkosa Skinuta silirati.Silaža mogu i i lovoza krmnog daje rujna početkom silaže razini kakvoće području Virovitice, sirka do sredine je listopada drugi o tkos, I. Zeline dva otkosa Sv. sirka Hibridi kukuruza. području Mediteranu i krmnog jedan još i suše niske p orast, i koriste rasta košnje slabija je (zbog i više. U niskog uvjetima vlage povoljnim bila Nakon žetve regeneracija), području tlu krmni dobro proizvodnju gnojenom roku može ostatak sjetve Ludbrega postrnom oko 7 cm, sirak ima dnevni metlica, i porast vrlo otkos silirati. jedan jaki pašapri tlima dobro vrlo plodnim krmni sirak može da Budući skidanju.

Istraživanja ranijem ali kada naraste i gnojenim veći, Hrvatskim od suradnji provedena 60 i više desetdnevlja sijati zadnjeg zavodom do poljoprivredno pa srpnja, sije travnja kraja Z. službu sirka Neki hibridi Jantol). (mr. vjetodavnu tanje krmnog površinekojih skidajuLokaliteti teleod kulture prikazani jačenabusavaju, stabljike, koji počevši proljeća, i 24.

U imati i veći dnevni strništu. i čak emisiji Zemlja viziji mogu po mogu sijati porast.

10. I ostalim većina Danas lokacijama po uvjetima jednom povoljnim poljoprivrednika i dnevno može hektaru zazire od postignuti vegetaciji prošloj prirasti sjetve krmnog vrlo dobri rezultati krme. zelene 1500 sirka proizvodnji preko kg bojeći zakorovljavanja sirka. zelene i rokovima sisirkom.

Hibridni kao krmnog sjetve Kombinacijama divljim nakon slobodne sirka rak površine kojima jesijan prezimlja-Gazdinstva, mogućnosti imala ozimih krmni sirak iz Širi postiže tijekomskidanja usjeva uglavnom vanja od krme krmu. zelene Ne formira i busa osiguranu osiguranje razdoblja sušnog sjemenom. naročito do dine i pa ljuljevi, srpnja jačeg (podanke) Travnjaci, podzemnevriježe nisu imali što sušnom kao i tom strada od kontinentalnim razdoblju listopadu, (-2*C) jačeg 100 dana. iznosi 90 do ili im kukuruz. prirasta, jeporastuvjetima vegetacija je- dovoljno Njegova i brz tako da Da bi Od bio neznatan kukuruza. dnaka (Posavina) osigurao porast jevegetaciji skiodmah nakon krmnim sirkom tom kukuruza ima regeneracija, korijeje razdoblju razvijeniji dusirak treba vodu i zelena krma. i može sustav prihraniti Ljuljevi danja osigurana crpsti Dobra i niske šičnim visokih iz tla od kukuruza. gnojivima. hranjiva bolje temperatura ako sirak lativne te suhe da Budući postiže, vlage zraka, smanjenegeneracija formiranje 10 Nisko tlu kosi nešto više vode od tvari sirak treba propusnim (oko cm). vlage laganim manje duboko ili tlima ali ina teškim niži kukuruza popasen pseudogejnim košeni,jako (ima transpiracioni Tako sirak imali neznatan može i prirast. sporijeregenerira. uzgajatitlima, koeficijent) ali i korišten farmama od kukuruza. drugi Posavini, dajeslabiji Stoga porast, sušnijim uvjetima na

težim

iz

tlima

u

uz

mu

se

u

se

nas

se

u

u

rane

su

ne

a

u

se

mase.

rano

za

o

na

ove

za

na

u

su

se

na

na

na

mase

au

se

za

a

zrna.

na

na

mase

u

se

su

se

a

na

s

u

cm.

se

se

s

na

sa-

za

na

su

a

more

u

se

u

na

u

su

nas

u

se

mase

na

nema

u

na

se

su

se

nas.

sre-

u

a

mraza

u

se

re-

u

mraza

se

u

za

nov

re-

se

za

u

on

u

4

na

se

su

se

na

u

list

Mljekarski

KULTURE

XRMNE

wa

proizpovršinski, je prihrana, pogotovo više litara 10 i niže dio ostali sušno i ili ako mlijeka. vodnjom biljke stabljike razdoblje. nastupi ozime da može tako oštećen ako malo kolovozu, kiša Kada Kombinacijom sjetve padne nakon iza nastaviti rast ako i sirak i graška tritikale, smjese bujno p otjera jeprihranjen, ozime kao što klimatske otkos. dati može sjetvom smjese skidanja prilike povoljne bogat Ako izvanOve jeseni. postignuto je sirka, rijetki sklop, krmnog je postignuti godine -2 sirak će i krmni redni rezultati prosjeku Agrovišegodišnjem (od sjetvi postrnoj i fakultetu nomskom bez stradati (Štafa Podravini regegosur.) mogućnosti *C) Ludbrega, (okolica odnosno 129 t/ha zelene Kapela).

Sje- neracije.

Mlinar, spodarstvo Ta tvari. suhe i ovisi bi O da sredinom bila tva u prvom je t/ha 23,6 jesen srpnja, je dala urod sirka. dužina kombinacija korištenja krmnog prigospodarstvu korištenje namiriti može sirak terkrmni Budući da kada već preko kojom je rujna, tijekom spio 1700 obroka kultura mofilna imali i travne probavljivih bjelankoja uzgaja smjese travnjaci 1500 odnosno ranih i između U neznatan mali, energiji proljetnih jesen-čevina, prirast. ljuljevi od dnevnu obroka vrlo skih krmni sirak takvim mrazeva, proizvodnju prikladan je je uvjetima % litara 4,0 15 ozimim visoko oko tri metra narastao mliječne mlijeka pod sjetvukombinaciji masti. iliozimim žitaricama kulturama listo(sredina krajkorištenja i ovogoNavedeno žitarica i ali potvrđuju mahunarki, uvjetasmjesama pada), zbogpovoljnih rezultati krmnim ozimim odnosno i znatan postrnoj sjetvi je dišnji kupus(visina drugi bio porast i Takvim i 18. do 17. oko 60 (Mlinar) L udbrega području kombinacijama njačama. cm) da vrlo kultura krmnih strada Od ukazuju je mogućevišegopostižu uglavlistopada. nadmai rezultate znatno hrai urodi vršno visoki naročito lisna masa, prinosi dišnje rokovi ako kulture, vrlo ako lišće. Međutim, po kojima šiti, poštuju njiva jednomhektaru, gusti je i tri pa i više sirak može m agrotehnika. sjetve namiruju potrebe jak, nije sklop, stradati

izostane

ako

krava

dok

samo

muzara

s

dnevnom

u

su

su

u

ove

na

u

u

a

mraza

su

na

mrazu

mase

mrazu

mase

u

za

se

su

se

u

a

za

on

s

s

u

za

-

u

mraza

se

mraza

mase

a

nom

se

a

za

se

mraz

PIONEER. BRAND

Čestit. Božići ugyešnuhevu svinmpolodelćina

Iunpadnucima

PRODUCTS

godina

2

ipodconimpatnerina

2 Zagreb PIONEER SJEME d.o.o.

PS. s u započeti predsezonskom Kao iprošlegodine,Pioneersjemeće prosincu rane ćete prodajei popustimabiti detaljima O prodajomsjemenakukuruza. radija. obaviješteni prekoHrvatskog ..

Tehnologija Pioneer

sjeme Tel.:

d.o.o.,

LI LI više"" daje koja .v

Čulinečka

01/2988-745,

Mljekarski list

cesta

2B/2, 10040

Fax: 01/2988-746

Zagreb

na

LUŽNATA SREDSTVA

ZA

KISELA

SREDSTVA

ZA

SREDSTVA

ZA

RUČNO PRANJE

SREDSTVA

ZA

DEZINFEKCIJU

Tensid Chemie Zagreb d.o.o.

10000 ZAGREB Varšavska 6 tel./fax. 01/483 01 80 -

HR

-

Landtechnik

d.o.o.

Strojeviza mužnju Postrojenjaza hlađenje mlijeka Automatsko hranjenje Prodaja Montaža Servis -

-

-

CIP

-

10370 Dugo Selo, UI.Josipa Zorića133 tel/fax: 01/27 55 111

CIP

HRANIDBA

krmiva

i do-

varajuća dopunska u krmne punske smjese koje višu mlijeka gućavaju proizvodnju hranidbi krava do 30 1. i (20 1/dan).

(Tablica2.) ako tome, jesijeno Nasuprot loše kakvoće, prezrelo, lošeg dodatak 3 do 101 mlijeka/dan, Feldhofer Piše: dr. sc. loše sastava, Stjepan prabiljnog sušeno, 20 do 25 1 krmiva najviše krepkih i ili ako šno ga pljesnivo, još krava hranidbi U mlijeka/dan. zimskoj pa nedostaje gospodari d aju većom količinom siHranidba većinom krmiva slamu i slična krkukuruzovinu, ekstenzivnu hrasušena i sočna jena obilježava i hrasilirana, nidbu ili prirodno miva slabe probavljivosti hraintenzivnu i skupu korjenasta. krave neće dogomoljasta njive vrijednosti, davati nidbu kojoj bivati dovoljno hranjiva potrebkukuruzovina krmiva mnogo (kon- nih Sijeno, slama, krepkih Izmrživot i proizvodnju.

Uz hranidbu Već sijenom centrata). razdoblju vegetacije šavit davat će malo će, mlijeka, hranidbeni često trava nedostaju sprema sušenjem sijei brzo će nakon telenja presušiti kao: kakvoću i Na rast trave, energetske tvari, stojci ostaju jalove. najčešće i biološki kvalitetne količinu bjelančevine mnogo tlo, sijena utječe Slama zobena neki (posebice slama) klimatske i meteorološke esencijalne aminokiseline, prilike, ako i i minerali kukuruzovina, vrijeme ko(posebice fosfor, natrij gnojidba, posebice vrijeme i dobro dobro vitamini. mogu i spremljene, i magnezij) mnogi sušenja. šnjetehnologija hranidbu i krava Hranidba poslužiti goveda značajno Kasna dokošnja omogućava U sadrži veći ako naprednijim gospodarstvima. poboljšava sijeno i loših zrijevanje širenje sjemena količinama dio i ako veće mogu manjim dobiva djeteline trava, pa sijenomanje količine dio davati krsočna manji zamjenu više celuloze i sijena dodaju bjelančevina, krmnim davati miva kao stočna sijena.

Mogu repa, primjerice odrvenjelih dijelova biljke, slabije obrocima sadrže rezanci mnogo sirovi i koji repini i promrkva, hranidbene je vrijednosti slično. krmiva.

Dobro ih vodenastih je bavljivosti. dužinu 2 do 3 davati Krmni obroci sasjeckane morajuuvijek to sočnim i Ranija košnja, jepočetakbiti dobro uravnoteženi svim pomiješano većine trava, daje krmivima sijenohranidbenim cvjetanja repom, što znači (naribanom sastojcima više minerala sirovim bjelančevina, (po- da krave dobivati i repinim krumpirom, moraju odgosebice i vitamina fosfora) (karoveću količinu tina), sijenomanjeceluloze,Tablica 1: Krmni obroci krava sijena hranidbene i vrijednosti bolje litara/dan Mliječnost probavljivosti.

Osnovna

zimskoj

krmiva

omo-

a uz

su

osnovna

u

se

mora

za

se

u

sa-

za

|

no.

su

na

a

se

se

s

u

za

se

se

uz

u

a

za

s

se

u

na

a

cm

sa

sa

s

re-

a

s

uz

Sirovine

g

5-7

2055.20.30

10.515

sijena livadno i 13,0..10,0* 8,0% vremenskim 17,0 17,0. 15,0. kg prilikama, trajanju Sijeno dunačinu Ako krmna sušenja. sijeno Potpuna smjesa % sir. :238:2:20:10,0:713,0 15.0) 2.0. ili često go suši, bjelančevina) Kg prevrće pokisne, (14 tvari oksigubimnogo hranjivih veću količinu krava 2: Krmni Tablica obroci listića ili lomom sijena dacijom, zbog litara/dan razvoja plijesni.

Stogasijeno najMliječnost hračešće 225: 5-7 #005 20: 30 gubigotovopolovicu Sirovine nidbene i sadrži trave vrijednosti livadno 6,07 kg:180::2416.0::12.0.:-:9,0::27,0% Sijeno sirovih bjelančevina Kukuruzna postotak 80-100: 10,0 10:28:60: velikom od 5 do 15 prekrupa kg" rasponu %, krmna sirovih vlakana 21 do 30 smjesa Dopunska %, 03 OBrss157 168: 2>#5 150 % / bjelančevina) (30 sir.

KQ hranidbene vrijednoenergetske krmna sti do h smjesa Potpuna 0,35 0,6 j./kg. kS 1 40 15 akir.

Deen) 6,0 HER Krave većom količihranjene davati oko | lucerne mogu sijena stoga sijeno *pomogućnosti uvelike

Kakvoća

ovisi

o

se

uz

:

u

bj

i

=

:

-

:

nom

list

Mljekarski

7

uo

o

i slično) kg/dan.

krmiva

iz

tehnološkom

obradom

siliranih

Siliranjem gube silosa i tvari lako krmiva (vrstom organske najviše Tako uzibnim sikrmiva kao Voluminozna uvjetima). goveda probavljivi ugljikohidrati koji kukuruznu nego pretvaraju mliječnu kiselinu, maju radije pljejeno, slama, kukuruzovina, i silažu travnu i suncokreta (efluentom) silažnog djetelinsku silažu, iscjetkom va, ljuske imaju soka soje i suhe tvari količina minerala. većim sirove vlaknine izvjesna postotkom mnogo (celuloze), silažu tome malo i malo dakle Razmjerno povećava sitnije sječenu, manje energije, bjesirove vlaknine sirove vlaknine i u i vitamina. minerala postotak silaži, manje kiselina, lančevina, i maslačne kisehrašto octene mnogo sirove smanjuje posebice Zbog visokogsadržaja nidbenu silaže silažu i ih davati vlaknine vrijednost jer line, manjeamonijaka potrebno je celuloze iako silažu kravama visokom povećava probavljivost dodaju dopunske proizvodnjom siliranim krmivima krmne 10-20% način (koncentrati). smjese taj mlijeka, jer zelena silaža obično odnosu 30Travna masti može dobivati veći krmiva, pripostotak odnosu sušena krmiva. kao malo 40% prema što od velike gosposjenaža, jer mlijeku je silaži silira. Dotrava U mogu važnosti. darske dobroj prosušena bolje i sirove bro i povećati spremljena sjebjelančevine načinjena brašno fino Kao samljevena i malo hranidnaža rasta po uslijed bakterija zaostaje razvoja ili ako većim slama, daje (mikrobnih silažnog vrenja bje- benojvrijednosti svježom može biti uzrokom količinama, i ali silaži mogu zelenom travom, lančevina),lošoj proizvodnju začeprobavnim poremetnjama, klimatskim dolazi do treba našim značajno smanjiti jer sjenaže ili bupima(opstipacije atonije i iskosustav razgradnje raspadanja bjelanuvjetima uklopiti i alkaličnim raga) indigestijama. čevina i travnih papod utjecajem plijesni rištavanja površina Slama i kukuruzovina šom i kosidbom. (takođertruležnih bakterija, povećava i biti često zaražene mogu i kao Uz hranidbu sijeno) travom, amonijak. i okusa. Životinje da Goveda obično silažu treba računati plijesnima lošeg uzimaju sjenažom, takva krmiva nerado može tvari i treba i zelena krmiva jedu, nego svježa slabije nedostaju energetske doći i do i sluznice iste vrste. silaže krmnom obroku dodavati kuoboljenja kože Uzimanje je usta, želučano kri žitavrstom kuruznu oboljenja, crijevnih druge uvjetovano: siliranog prekrupu i i bolesti rice. Također treba hranidsuhe jetrebubrega, pobačaja miva, p ostotkom tvari, pH Loš miris i okus kiselinama i benim obrocima dodavati minesilaži uginuća životinja. u vrijednošću, i krmiva pljesnivih pokvarenih i može prenositimlijeko. Tablica 3: Krmni obroci krava hranidbu sjenažom silaža Kukuruzna i travna Mliječnost litara/dan zancima

u

količini 2 do

3

se

anaero-

se

a s

u

s

s

se

ne

s

se

u

s

se

samo

za

na

u

uz

u

na

u

se

a

se

se

na

se

se

u

za

u

u

se

u

s

a

se

a

u

u

se

na

uz

Napredniji gospodari kvalitetno sijenospremati i zimsku hranidbu stoke svoje ili kukoličinu travne dovoljnu će

25..::30

20

uz

za

kuruzne

silaže. U žitorodnim

jevima s

većinom

oraničnim se

kra-

površinama

sprema

Tablica

kukuruzna

biljke, cijele silaža i klipa kukuruza, glava i lišća repe i sličnih dok krmiva, livadne i sprepašnepovršine silaža

kukuruzne

od

zrna

4: Krmni

obroci

krava

uz

hranidbu

sjenažom litara/dan Mliječnost 25 30.

15520.

se

uz ma

travna

silaža.

Hranidbena ovisi

o

vrsti

silaže

vrijednost

siliranih

krmiva

vlaknine, silaže sastavu kemijskom kiselina u silaži. sadržaju količini sirove o

8

BO. 50 50 30,0 30,025,0 35,0 15. 40.60.70 BO

i

10:

052

odnosno i

2

2:1/5/6.16

2

10.30

Mljekarski

list

CT

enom

omeo

//PLNIDBA

općenito dodatak, jer gube obroka krava. silaž60% vitamini i češće A pretežito iscjeđivanjem hranidbenog nedostaju D, izsoka.

Kravama visoke minerali i nog mliječnosti, natrija, magnezija iznad 15-20 litara silaži kofosfora i mikrominerali mlijeka dan, Kukuruznoj nedostaje joda, treba kukuruzne količina Tako bakra i selena. smanjiti mangana, davanje vjesna bjelančevina. balta, silaže 25-30 odnosno 30 kukuruzne silaže ima 3. i kg/dan, kg (Tablice4.) hraniddo 50% da najviše ukupnog dovoljno energije zadovolje Travna silaža može (sjenaža) kukuruznu uzdržne krava i benogobroka, jer potrebe biti krma bez gotovopotpuna ovisno treba 4-7 litara silažu, proizvodnji, proizvodnja mlijeka dodataka posebnih mliječnost davati i krmnu dnevno.

Hranidbeni obrok sadrži odgovarajuću krava 10 do 15 time da I/dan, ili krmiva oko smjesu dopunska (krep7,5hj.energetske vrijedvišu treba dodaproizvodnju još ka krmiva ili 7-8% sirovih koncentrate).

(Tanosti, bjevati krmnu odgovarajuću potpunu blice 5. i lančevina. U hranidbenom obro6.) iližitarice krmiva smjesu, krepka Posebice treba voditi računa da ku krava treba davati oko 12-15 % krmnom dopunskom smjesom sirovih tvari (uz dopunskoj krmnoj smjesi bjelančevina suhoj (superkoncentratom). kukuruznu ima nedostatka silažu) pa dovoljno krmiva, uslijed Uz silažu travnu i smije bjelančevina minerala, kalcija, natrija fosfora, kukuruznoj silaži, zanemariti mikrominerala te obroku krava treba davanje dobrog sijenahranidbenom cinka, bakra, svrhu selena. dodavati dopune hranidbenog lucerne ili željeza, sijeno odgoobroka suhom tvari i lucerne dobro davati celulozom, krmna Sijeno je varajuća dopunska smjesa soli stočne te kukuruznu silažu kao dodavanje (kuhinj-većim postotkom dopunu bjelančevina. ska sol 20 do 30 i sirovu Sirove natrijeva klorida) kukubjelančevine, kalcij bjelančevine dan. gna vlakninu kukusilaži mogu i koji nedostaju ruznoj nadopuniti vrlo važni Vitamina u silaži ima % ili D travnoj silaži, dodavanjem 0,51,0-ruznoj krave % BENURALA 60 povisokoj proizvodnji. manjenego sijenu istog 1,5 prilikom 1,0 Vitamine D i obvezno E trave Na način dobiva A, rijekla.

Sušenjem ipak siliranja. taj treba davati krmnim obrocima količina karotina silaža dobre smanjuje (20kojanije krmivima ili vitaminviše nego već sadrži dopunskim 60%) (samo energetske siliranjem vrijednosti, sko mineralnim dodacima. što treba uzeti obzir i pro10%) bjelančevine prosječnu Kiseline iz silaže mogu znatno hranidbenim obrocima.

4-7 litara izvodnju mlijeka. mikrobiološke procese utjecati Tablica obroci krava hranidbu 5: Krmni silažom mogu kukuruznom buragu, djelomice utjecati neke krvi promjene (acilitara/dan Mliječnost i mogu demije glikemije), djeloSirovine 5-7 10 15 20 25 30 vati ketoketogeno (izazivajući i upozorava kakvoću i livadno Sijeno kg+#6/0::::6,0:>-:50%:55,0 4,0%4,0% zu), kiselost silaže.

Kukuruzna silaža 35,0 350 300 25,0 25,0 kg 35,0 Uz hranidbu lošom krmna silažom, Potpuna smjesa i toksične metaboličke % sir.

05 30 50 80 plijesan bjelančevina) (14 kg 10,012,0 tvari biti uzrokom mogu patološkim i zdravstveTablica 6: Krmni obroci krava hranidbu kukuruznom silažom promjenama nim poremećajima, smetnjama Mliječnost litara/dan plodnosti i reprodukciji, pobačaSirovine 5-7 10 15 20 25 30 i jima, smanjenoj proizvodnji prirastu livadno 50 50 4,0* tjelesne težine, slabijem Sijeno Kg:60:60.

4,0* težim silaža Kukuruzna 350 35,0 35,0 30,0 iskorištavanju krmiva, kg 30,025,0 i Kukuruzna 2210: slučajevima uginućima 30 40 životinja. prekrupa kg 60 7,0 Sirovinski hranidbena sastav, krmna Dopunska smjesa i kakvoća silaže mogu % sir. vrijednost 05 05 10 1,5 15:5: 145 (30 bjelančevina) kg kolikrmna utjecati mliječnost krava, s Potpuna smjesa činu masti i sir. mlijeka, postotak bje< (18% bjelančevina) kg 10 25 40 lančevina mlijeku, miris, lucerne okus i osobitosti po mogućnosti Iš mlijeka. sijeno druge ralno

Minerali

vitaminski

iz travne

Silaža

silaže

može

činiti do

se

na

na

se

uz

osnovne

o

za

s

za

a

samo

s

u

u

ne

se

u

u

uz

s

u

za

u

se

a

uree

su

za

u

u

se

se

u

samo

u

u

s

za

na

u

uz

na

u

se

na

uz

u

a

na

-

-

-

u

*

Mljekarski list

na

u

KOZARSTVO

Važnost

minerala

hranidbi Piše:

tvari

u

grama

kilogram

suhe

na

obroku.

natrija izaziva usporen rast, manjupoi trošnju lošije i skorištavanje mikroi te natrijmagnezij, proljeva. hrane, pojavu elemente kojespadaju: selen, Ako količine i mangan, sumpor, prevelike bakar, željezo obroku može doći do cink. trija ako životinapose otrovanja, i fosfor predstavljaju veća količina Kalcij njama nije dostupna količine minerala oko polovice vode. i koze. tijelu mlijeku cijelom ima utjecaj oko i Magnezij Kosti sadrže 36% kalcija iz fosfora. Pri sorpciju prijelazu oba mibi 17% fosfora. Da zimsku hranidbu dolazi ljetne nerala koristila, pravilno potre-do nedostatka pojave magnezija. da budu bno je odgovarajućem obroku

u

na

Sinković

dipl. ing.

2

Nedostatak

koza Karmen

u

oko

u

su

na-

u

u

u

re-

na

se

na

u

dijela Kalij jedan ima utjecaj pravilan prema kalcija jednom dijelurad stanica organizma.

Nedostakofosfora. Za njihovo pravilno tak obroku izazvati može hranidbom Pravilnom kalija i vitamin D. potre-rištenje potreban je mikozama kvai bno oštećenja tjelesnih srčanog i vitamin osigurati je Ovaj regulira resorpciju lizalitetan obrok gošića, smanjenu proizvodnju, i fosfora tijekom cijele kalcija taloženje dlake. dine. Time će biti vost, gubitak sjaja zadovoljene ganizmu. fiziološke važne potrebe Cink njihove jemikroelemenat, njeobroku Nedostatak kako dobro zdravkalcija njihovo nedostatak gov organizmu do dovesti koza može stveno smanjene hrana), stanje (uzdržna otečeočituje gubitkom dlake, i rahitisa tako i proizvodnje mlijeka, njihove produktivne nosti i tom kod rasta kože, slučaju usporenog poi rast jaradi, pravilan potrebe 250 cink mg radu je aplicirati sustava, potrebno remećaja živčanog proizvodnju. sulfata Isto aktivnosti srca, te organizam životinje. organa, spolnih sadrKvalitetan obrok tako nedostatak cinka obroku sekrecije mlijeka. žavati dovodi do potrebite hranjive tvari, konzumacije smanjene Nedostatak fosfora redovito i vitamine. minerale Često pahrane, gubitka pojave težine, dovodi do usporenog rasta da krmiva jaradi, kojima zaboravlja ukrućenosti zeloborakeratoze, deficitarna vitamihrane koze mlijeka, smanjeneproizvodnje va, edema zglobova (natečenosti nima i te to izgleda životinje. mineralima, je razlognezdravog Kod koza zglobova). dojnom stalno vode da uzgajivači brigu količine i cinka doDovoljne kalcija periodu p omanjkanje obroku. njihovoj zastupljenosti hrafosfora možemo osigurati vodi do smanjenemliječnosti. mineralima Potrebe ilidobrim dobrom nom, Potrebna količina cinka obroku tj. pašom zaboraviti čii Ukoliko like, jernemojmo sijenom. paša sijenoje50 mg/kgsuhe tvari obroka. da velike količine ili radi lošem njenicu kvalitete, lošije iz minerala odnosu i fosfora voluBakar_ima i rast izlučujuorganizma kalcija utjecaj Jednom litrom obrok koza.

Ako je mlijeka. minoznoj krmi, potrebno putem sekreciju mlijeka izluči oko 8 grama deficit mlijeka upotpuniti žitaricama, posijamaobroku pojavi bakra, minerala. dodaili vitaminsko-mineralnim slabo vitalna đaju jarad cima. malom težinom.

Ta hranidbi koza Minerali važni porodnom makroelemente sastavni dio pa podijeljeni jarad nije sposobna s isati, kuhinjske Natrij je dolazi do Ne i minerala kojespadaju: kalcij, fosfor, uginuća. soli,potreba je najčešće toga odnosu:

do

dva

na

u

u

or-

sve

a

u

za

se

u

za

u

za

-

u

u

mora

u

same

sve

se

su

se

u

o

u

su

za

ve-

u

su

se

se

o

u

na

se

se

u

ra-

se

s

u

su

na

u

Mljekarski list

11

HRANIDBA

čitatelja odgovor pitanje na

-

goveda

zrnje u hranidbi

Sojino

Općenito govedima ne

treba

sojinog dovina tankom adaptirani zrnja biljojedi jer crijevu, zbog č ega Pitanje: i imam veće i i lazi do iskorištavanje probavu probavljivosti smanjivanjaiz sojinog soju Sijao sadrži količine masti krmiva, Poznato zrnje je da sojino koju iskorištavanja bjelančevina sojino zrnja. rasta te može (tostirano) zrnje. životinja. slabog upotrebljaprženo davati treba Kravama stoga Može vati hranidbi svinja i najhranidbu preperadi. goveda Stoga više 1,0 do 1,5 davati li kravama, tostiranog (pečekg termički obrađena zrnje sojino soja, već time poruča dan, obliku i količinama, sirovo ili nog) z rnja soje jer iako navode kojem primjeri davanjadobivaju oko 200 do 300 g dnevno do odraslim 1,0 prženo? Mato Bosanac govedima kg/dan 10-15% ili tostiranog masti, najviše ili do 10% sirovog zrnja s oje krmnim Ilovski Klokočevac potpunim smjesama zrnja krmnim smjesama. (tablica 1.)

Odgovor:ima visoku hranidupokoličina veća Ako kravama Zrnje soje osposobljava daje Sojino zrnje hrani tako da obratrebu masti može stočnoj i benu smanjiti iskorištavanje probavljivost zbog di (kuhanjem, ili vrijednost nekih tvari, pečeparenjem hrana posebice bjehranjivih ljudskoj Na način čegajeznačajna iz krmlančevina i minerala razgrađuju njem). taj (kalcija) dječjoj.

Upoi prehrani, posebice antinutritivne tvari nih obroka. sojinom zrnju mlii zamjenicama visoke hranidbene trebljava krmivo dobiva kiseline iz Nezasićene mladih regeneživotinja, jeko biti vrlo korisne mogu vrijednosti. svim vrstama i riranom jina zrnja mlijeku, kakvoću talože obično krmnih mesa j er obavlja Pečenje soje smjesa. tvari uveliko količivelikim ali tkivu životinja, (tosterima) posebnim strojevima Sadržaj hranjivih kakvoću.

45 105-110 “C, mogu može računati ovisi sorti pogoršati tijekom temperaturi soje, ili ekstruderima punomasnog tempesadrži: da sojinog Upotreba minuta, prosječno zrnje ima i gokrmnim zrnja smjesama Suhe to Sirovih Energetsku još jedna spodarski značaj, jer j e NET masti vlakana ivari = sirovina stočnu hranu = oPepela vrijednost bjelančevina koja skuplja vlastitom može % % % % % go% proizvesti hi. spodarstvu.

1,38 22,060 18,0-200 5,0 Ako da 100 računa 89,0 34,0punokg 26,0 36 sadrži masnog kiseline zrnja kg Nezasićene36,0 25-30 bara, sojinog raturi 145 *C s sojipritiskom i ima 140 sirovih hj. i talože bjelančevina 25 do 30 sekunda. nog ulja prenose trajanju hranidbene vrijednosti, tkivu energetske pa mogu i duže Ako utjecati to znači da može sojino zrnje peče i zamijeniti: kakvoću mast, tako može višim temperaturama, mliječnu pono75 sačme dobiva mekanu konzistenda maslac sojine kg i hranidbena 15 vrijednost smanjiti kg ječma ciju. krmne masti 10 probavljivost zrnja. sirove kg mnogo Sojino zrnje može treba reći da Na treba davati od soja vlaknine samljevekraju Sojino zrnje (oko 6ima %),oko probavljivih kukuruzom. silirati hrani. Ono še10-12% poboljšava izmješana stočnoj ugljikohidrata uzeti može Za krava i cijela saharoze. mliječnost utječepovećanje siliranje ćera, većinom do kad polovicu vidi velika hraniddosegne Iz mlijeku. biljka soje postotka bjelančevina opisanog trećine zrelosti ima malo sirove vlakIzmješa Uz to dvije bena Sojino zrnje zrnja. vrijednost sojinog 30 kukuruznom nine imože biljkom omjeru ima dosta vitamina manje utjecati (celuloze), A, E i vitasoja 70%. masnoće Sadrži malo mina B mlijeka. postotak kalcija skupine.

Dr. Stjepan više fosfora Feldhofer (0,7%).

(0,25krave sadrži Tablica 1. Potpuna krmna 0,04Natrija smjesa 0,28%), vitamina sirovih 14% 0,28-0,35%. Nema bjelančevina gnezija 0,1%, D. Sadrži: % Sirovine sadrNažalost, sirovo sojino Sirovih 14,08% Kukuruzna 58,0 tvari".

To ži mnogo “antinutritivnih bjelančevina prekrupa inhibitor.

Sirove vlaknine 5,37% ferment Zobena 10,0 i tripsin prekrupa Ferment ureu, Sirove masti 4,89% 10,0 razgrađuje Posije brašno) (stočno ako krmivima, 0,77% Suncokretova uslijed jeprisutna Kalcija velike buragu s tvaraju čega 0,66% sačma 7,0 Fostfora doći količine može te (repičina) amonijakai do hranidbena tostirano 10,0 do Energetska pa Sojino uginuća naglo otrovanja, 114 vrijednost h.j./kg životinja. mineralni dodatak inhibitor Vitaminsko 5,0 je (antitripsin) Tripsin slabi tvar djelovanje tripsina koja 100,0 Ukupno bjelančepotrebnograzgradnju davati

mnogo

punomasnog i nisu

su

u

na

sam

se

se

u

se

u

se

za

samo

na

se

samo

u

u

za

se

se

se

u

se

u

se

u

a

u

se

za

u

u

so-

masne

tzv.

za

u

se

o

masnom

u

na

a

u

se

u

nama

se

na

u

u

za

na

se

se

masne

u

u

se

mas-

na

nom

na

se

mesa

se

vno

nema

se

a

no

s

u

se

na

u

se

zrna.

u

s

se

:

na

sc.

a

samo

a

ma-

za

muzne

zrno

su

ureaza

ureaza

u

se

u

zrno

za

10

list

Mljekarski

KOZARSTVO

mV

Tablica

1: Dnevne

potrebe kalcija jaradi (Fehru je količinama i toksičan, oštećuje starost dnevni fosfor | kalcij životinja prirast žujetru.

Simptomi otrovanja (grama) (grama) mjesecima (grama) u tica i krvavo mokrenje.

1 175 2,0 1,3 UZDRŽNE vrlo važan mikroeleSelen POTREBE 2 200 2,7 TT je hranidbi koza. menat l 3 175 2,8 1,8 Njegova važnost POTREBE 4 175 29 1,9 očituje djelovanje vitamina E. Potrebe koza 5 175 3,2 2,0 ZA lenom suhe tvari 6 150 3,2 2,0 PRIRAST 0,1mg/kg da

zaboravimo

bakar

u

većim

i fosfora

i Dissetu,

1978.)

su

u

se

na

za

se-

su

obroku.

u

Veća

količina

obroku

selena

(ke

u

100

3,2

2,0

jetoksična, simptomi Tablica 2: Potrebe i fosfora kozama i Sauvant, selenom pakalcija trovanja pucanje (Morandi 1988.)

Fehr paka, smanjena reproduktivna Nedostatak sposobnost životinje. tjelesna selena fosfor masa očituje smetnjama kalcij i te | (grama) plodnostireprodukciji, kg (grama) krozama i mišične uzdržne i 40 3,0 2,0 jetrepojavom početak potrebe graviditeta 45,0 25 distrofije. graviditeta ti mjesec 5Kobalt važan sintezu vi7,0 3,0 graviditeta je ti mjesec tamina B-12. deficitaruzdržne i 50 35 2,5 Njegova početak potrebe graviditeta obroku slabonost 46,0 3,1 uzrokuje mjesec graviditeta ti oštećemišića, 5krvnost, 8,5 3,7 atrofiju graviditeta ti mjesec i živonjejetrenaglo mršavljenje uzdržne i 60 3,0 4,0 početak potrebe graviditeta tinje.

4ti 3,8 mjesec graviditeta 7,0 važan enzimat510,0 4,5 Manganje mjesec graviditeta ti ske sustave, njegovo pomanjka- uzdržne i 70 4,5 3,5 početak potrebe graviditeta otekline njeuzrokuje šepavost, 48,0 44 mjesec graviditeta ti nogu, porezglobova, oštećenje 511,5 5,3 mjesec graviditeta ti i mećaje plodnosti pobačaje. ima veliku važnost Potrebno da bude Željezo je, dakle, paziti životinja dobroj kondiciji, žeobroku zdrava i kako koza budu svi organizam, jerpomanjkanje zastupljeni pripremljena slabokrvnost i važni minerali tako napose ljeza uzrokuje koja koji rasplodnu proizvodnju izražena kod mladih svakodnevno unositi napose je moraju proizvodnju mlijeka. ukoliko želimo da životinja. organizam a

su

se

u

_ne-

s

za

u

:

za

a

u

za

u

u

za za

se

u

KUPUJEMO

Javite

nam

se

SVE VRSTE ITIPOVE MUZNIH UREĐAJA (RABLJENE INEISPRAVNE) IPRODAJEMO RENOVIRANE na radiprodaje, nabaveili posredovanja adresu Hrvatskamljekarska udruga Zagreb+ Ilica 31/III, tel.

01/4812410 *

12

Mljekarski list

VETERINARSTVO

Nepravilna nehigijenska stvara uvjete širenje žnja Gruba infekcije. mužnjastrojem vimena otpornost stavimo prazno (akostroj vime krava nego prije počne iliako puštati mlijeko, ostaje stroj vršak sise viri iz tome pri Piše: dr. sc.

Banožić vimenu nakon Stjepan izmuzavanja) šake. Nisu ni malene ni poželjne sluznicu cisterne i stvara oštećuje sise. Vršci svih sisa treprevelike predilekciona mjesta infekciju. biti baju istoj vodoravnoj crti, tek simbolično Mužnja prljavog, oni biti ni moraju zaobljeni, šiljaopranog vimena, p rljavim, sti ni ili tupoodsječeniljevkasti. krim vimena itd. rukama, mokrog Ako vršak sise graje nepravilno brže i omogućuje širenje infekcije ako đen, pogotovo jeuvučen, sisa. infekeiju nakon zadržanjemu mužnje Veličina stada bi izi smjela vaju kapljice mlijeka prljavštine, utjecati dispoziciju pa jeto mjesto p ogodno mastitisa. veliOd bolesti Takva situnastajanje Ipak, vimena, upale (ma- državanje bakterija. kim stadima obično više mastiobzirom slabi obrambene je sisstitisi) najznačajnije, snage acija tisa teže održava štete kanala i otvara vrata jer njima nog koje gospodarinfekciji.

U bolesti higijenski optimum. skoj proizvodnji.

Druge Prevelike ili sise premalene likim odstraisto tako i uspjeli nepravilnosti funkcijiteško jemusti, grubamužnja niti stajama akutnih mastitisa i čimbepojavu građi mliječne žlijezde sluznicu cisterne pa ozlijedi kroničnih kanici smanjiti postotak kojistvaraju dispozicijunjoj r azvije infekcija. vimena tara mastitisa pa im treba poboljšanjem higinastajanje Brzina zavisi od i neademužnje građe jenemužnje zamjenom posvetiti posebnu pažnju. sise i kanala i od kvatnih dobrim Oblik neobično vimena sisnog kapaciteta strojeva strojeje što i vima žan čimbenik od zavisi mliječnih kanala, je mužnju. kojega dobra zavisno od intendoba ili osobina, Godišnja imaju utjecaja otpornost pak dispozicijaziteta. Kada vime ali mastitisa. Puno vime je plosnato, pojavumastitisa, nastajanje razvedeno i čvrsto neizravno.

Naime pojedinim smijevisjeti ispodskočnog kanali često će određenim već vršci sisa mliječni trup, javit zgloba, većeg više mastitisa. vimena doseći do preuski, malog provodnog kapaprilikama držanja smiju njega. citeta_ propusne Tako vrećasto vime (male moći). pašnih goveda p okatkad Obješeno, koje Kroz takve kanale visi izloženo mliječne javlja gnojni ljetni mastitis, ispod skočnog zgloba može iz stadima više mastitisa vlazi i proći mlijeko velikog traumama, drugim je je prljavštini, zimi. Na sezonsku hladnoći što ima vimena, puštanja m lijeka. pojavu poda, skupa stitisa krava može i obrambene Zbog mužnjatraje d ugo, pretoga utjecati negativan utjecaj izlazi kratkim mlazohrana.

Tako obilnu vimena.

Ako vime mlijeko npr. snage ljeti, jepak vime i sise puno zelenom tako da četvrti vima, je ponapeto, prehranu lucernom, građeno prednje Naravno da takvo vime prazne. katkad ima više mastitisa. od ilimanje zadnjih, veće tada nije i od mastitisa Hrana istodobno izmuima obolijeva propada mogućestrojem utjecaja zdravlje dusti radi i vimena. zbog iritiranja neprestanog pa pa četvrti,stroj životinja, zdravlje i gom Na četvrtima dok mužnjom zbog prazno prema nepotpunog otpornost pomanjim infekciji izmuzu veće črtvrti. Takva zitivno livadno ispražnjavanja. djeluje paša, sijeDob krava sluSklonost mastitisu znatno će prazno mužnja ozljeđuje utječe povećat znicu cisterne pa tim načinom vimena deficitarna infekcii prema jednolična, prehrana otpornost lako hrana siromašna krave češće porazvija infekcija. ji.

Starije obolijevaju vitaminima, Oblik sise važan od mastitisa. sebno Ima siromašna vitaminom A. pa je izuzetaka, zaštitu vimena od krave velike obrambene Traume ininfekcije.

Najsposobpogoduju razvoju da sise 8 nosti i dobre 10 cm, vimena. i bolje je duge konstitucije imaju fekcije Ozljede ogretako da zdravo vime i da dobi. botine vimena i sisa ulazna mogu obuhvatiti, kasnoj Cinioci

koji

i

smanjuju

mu-

za

na

na

samo

na

za

u

mo-

a

na

masovnu

se

ne

za

za-

ravno

na

za

u

su

s

na

se

nanose

u

veoma

a

ve-

smo

u

a

su

se

na

za

va-

mana

za

za

na

veoma

ne

vezano

uz

samo

samo

u

su

sezonama

se

se

u

u

ne

a

u

sve

za

sve

ma-

u

na

u

uz

a

su

na

sve

na

na

na

se

na

na

no.

se

veoma

su

se

za

-

a

Mljekarski list

u

su

13

Na

(Bena

sic

vano

e

—-—.-_-_dA_D.L)oeepeooo>oo:o

smetnje, infekcije. stvaraju dispoziciju infekciji.

Tupi mjestagnojnoj edem kao: Bolesti kože vimena npr. vimena, jerotežavaju nagazi tise, udarci, nagnječenja, lažne ili osobito sklona mužnju. m mjesta razvojuboginje sisama, boginje, onemogućavaju furunkulopapilomatoza vimena, infekcije. otežana bolesti njih jer jekraj vimena,koje vimena, Druge i sekundarne česte vrata mužnja, otvaraju infekcije najčešće ili

za

su

Cirkulatorne

masti-

su

na

za

a

su

svojstva pasminska znati poživotinja rasplod Izbor nasljeđuju, potrebno je za odlučili Kad rijeklo. domaćih ž ivotinje namijenjene pasminu, životinja. kujupasmine izraNikola što p osjedovati rasplodu moraju Piše: Jagačić Nije dipl. ing. odlikuje lijepo zita i kod izbora taj pasminska svojstva jer snagom zdravljem jer barem neko način dobivamo osvrćemo jamrasplodnih životinja osobine da će dobre stvo koliko o svoje ljeljepotu utoliko, poovisi skladnost Valja prenositi potomstvo. tjelesne građe, poti znavati osobine i tome roditelja, pa prema zdravlje, otpornostveć osobine što više generacija životinje. proizvodne sposobnosti više Ako kroz unatrag.

Kod izbora preci životinja rasplodnih izvrsna naročita treba koljena pokazivali proizpažnja posvetiti vodna velika One passvojstva, jevjerojatpripadnosti. pasminskoj možda i da će nost ta mine dolaze svojstva koje uzgojne potreba odmah pojačanoj mjeri posjedovati prilike odgovarajuće rodovnica tomci.

Zato Da bi naši stočari znali odabirati izboru izlučiti.To znači da jepotrebna pri biti uneseni stoku ako zavise stvoriti možemo kojoj moraju podaci rasplod, trebaju poznavati uvjete, dobrim i lošim osobinama elemente od zavisi od od predaka kojih klimatskih, gospodara, kako bi bila i i i sličnih ekoloških punovrijedna. poštena vrijednost. proizvodnja uporabna pedoloških, vrlo odnosno treba kod izbora možemo je Narav, ćud, paziti Stoga mijenjati. koje faktora, domaćih važna osobina osobito dolaze Plemenite paživotinja zdravlje, ljepotu, pasmine do dolazi snažno i kod obzir koja rasplodu ćud,kondiciju, sminu, porijeklo, područja zapuštena živoTakozvane te i stočara malo “ćudljive" prosudbu konstituciju, plodnost, znanja izražaja. stočarskog izboru treba i krmisiromašno izbjegavati jer tinje pri uzgojne uporabne vrijednosti. gospodarstvo ćudi Uzalud i povima i slabim svojstvo prenosi proizje najbolja nastambama, gdje tomstvo i ako i mogu jenasljedno. tipživotinje vodnjanajbolji plemenitim Treba razlikovati pružiti uvjeti ćud od temObzirom zdrava. i zdravlje nije pasminama proizvodnju biti može redu peramenta treba odlučili Ako jer životinja gledatiprvom predak. zloćudna i bez čine da treba dobro temperamenta, sljedne koje životinju ocijenitiobratno. pasminu je beskorisnom.

Po čemu izraziti da li možemo poznaje zaključitije ishrambeodnosno zdrava Kondicija, životinja? predstavnik pasmine. biti može svaki Ona Kod odluke rasplodna, stanje, ježivahna, reagira pasminskoj pritovna, radna i izgladnjela. vlažne i sluzokože biti formalisti podražaj, padnosti dlaka žičaste.

Koža i voditi malim kondicija je je elastična, odstupa- Rasplodna brigu dobro Grla i već kojoj ježivotinja uhranjena, tijelo. njima, primjer sjajna priljubljena glede b oje, tako da nastambama ili hladnim ćemo više proizvodne sposobtrpi koja zdravlju, pažnje posvetiti Takva nosti i dlai pasu po hladnoći, sposoplodnost. ježivotinja imaju dugu proizvodnim tjelesnoj građi kosti dobro obrasla ih ali vidu pa mišićjem, ku, smije zamijeniti bnostima,imajući koža ili Treba karakteristike razmjerno jake, jeelastična, grlibolesnim,slabohranjenim pasmine. dlaka i odabirati jesjajnapriljubljena onajtipkoji jenajbolje Pokreti zdrave i naviknut životinje moraju prilike pod- tijelo. uzgojne biti da kondiciju postižemo Rasplodnu živi, želja jelomjaka, ručje. rješenje Najbolje je krmom dobrom ishranom, zdravom izmetine vrste dokonsolidiramo izborom tipičnepojedine gojnim vitamina i dosta Zdrava domaćih te maći odnosno životinja. životinja soj, prilagođen tip, minerala. bjelančevina, dobroćudna. vršiti izbor jenajčešće poboljšanja smjeru usko usko kondicija je Rasplodna Pojamljepote je svojstagospodarsko proizvodnih kondiizložbenom tzv. odliosobinama kojima glavnim Pošto

-

se

smo

samo

za

se

se

ono

na

se

na

samo

na

ne

samo

su

-

se

ne

u

u

ne

ne

s

u

za

osnovne

a

ne

-

ne

na

u

ne

u

u

s

na

se

-

na

se

ono

ne

na

na-

za

na-

u

-

smo

za

se

a

mane

se

-

na

ru-

su

no

o

ne

moramo

o

uz

su

ona

*

u

na

ne

u

se

s

ne

u

su

osno-

vne

uz

ma.

na

za

a

uz-

za

s

u

-

vezan se

14

s

va.

vezana

s

Mljekarski

list

///,RIVARSTIO

w—————————

iscrpi, jeznačajnaneoplehraniti može izložbu. podmladak dovoljno menjenepasminekoje pod da bez izravnim doTovnu iscrpi svoj tjelesni organiutjecajem podneblja, kondiciju životinja Drži da rada oko i mast, iz malim biva kad tovi spoživotinje čovjekova udjelom 70% kad sobne i može ishrani. To viška pripust postignu njihovog uzgojaoplemenjivanja. kalorija ženskih Sretežine odraslih vrlo važno Za tovnih kod popasgrla. je uzgajivača postići životinja zrela simentalka znavati Blizu mina. koja pripušta konstituciju je dnje kondicije je nježnu rasplodne bik 18-24 finom razlikom što radna tom gramj.starosti, pripušta tjelesnom obilježena kondicija, slabom 16-20 starosti. Krava izraradne kod mj. kostima, jako đom, nježnim kondicije je 8-12 i drži stazimi prema rasplodu godina svakoj otpornošću matična krava 10-16 Takvu konmasti.

To rosti, godina. promjeni. kojedaju proizvodnoj životinje i gospoZa visoko i rasplodne produktivna prosudbu stituciju imaju dojamsnage zdravlja. služe darske povrijednosti životinja kondicija je grla.

Izgladnjela kao što različita karakdoLimfatična konstitucija pomagala, preslabe ishrane, sljedica tovnih ranozrelih teristika štetna, pasj e vaganje, ocjenjivanje, mjerenje, je maće životinje nepoželjna i matično kontrola ili mina domaćih koristi male proizvodnje životinja. jer gospodarske od vrlo važnih Jedan nikakve.

Nema činitelja knjigovodstvo. mlijeka, eleosnovni Ovi neredovito ili ga izboru daljnji uzgoj činitelji životinje je pri tjeranje uzimamenti treba ni pa koje poznavati plodnosti. jeplodnost. uopće ih izboru i obzir Grlo prema životinja pasmini jući pri koje nije tj. tjelesni ustroj, Konstitucija, znači da ih što stočarstvu vrsti gospojoš rasplod, dovoljno plodno nije jepojampodkojim važni indikatori određenu darski prakoji vrijedno.

Valja paziti stupanj otpornosti razumijevamo neke tovnost). prema proizvodnju, (mliječnost, tjeranje,ispravan životinje podražajima elementi i kao dolaze izvana. prikazani podmladak koji Ovdje opisu Konstitucijaporod koji i da bi biti biti kod dobro je praktično jasno mogli razvijen. jednostavno poroda tjelesni ustroj važna i razlikovati korisni svakom izboru treba Pri izboru stočarstvo, pa jepri čitatelju uzgajivavalja priču dozrelost. i i uvažavati kao stočarstvu, snažnu, pusnu Životinje proširenju znanja spolnu poznavati i krava naročito izboru zrele mnogo i limfatičnu. nego ranije pri junica spolno nježnu grubu, od Za što Snažna rasplodu, kojeg sposobne rasplod. namijenjenih je koja odlikuje muško izbora zavisi uzgoj da uzornim i podmlatka, nijedovoljno zdravljem otpornošću rasplod i kvaliteta Kod količina žensko. dobre nost, preranog [ii mlijeka. priproizvodne sposobnosti.oplodi cijom, ježivotinja kad

spremna

*

za

Gruba

pusta muško

za

se

žensko

a

ne

su

s

*

za

se

zam.

meso

se

za

se

u

su

*

se

a

s

s

se

muzara

sa

se

u

a

su

-

*

a

su

nam

*

za

su

nema

me-

-

samo

za

sa,

su

nema

nema,

za

u

-

nema

ne

u

na

za

su

na

vovremeno

su

mora

na

u

|

za

u

u

su

ona

*

a

za

su

se

muz-

uz

Bure,

SJEMENARNA

VINKOVCI, Kralja tel.: 33 23 92 (032) tel. i fax: 31 65 84 (032)

Zvonimira

PJ.

doo

Zagreb, Trgkralja tel.: 48 19265 4321 (01) 43, tax: 43 18 03 (01) Tomislava

80

SKLADIŠTEVELIKA GORICA Tomislava 9 Trgkralja 72 20 65 tel. ifax: (01)

19

PROIZVODIMO,DORAĐUJEMO, | MALO NA VELIKO sjeme:

|

IZVOZIMO

UVOZIMO

TE

PRODAJEMO

stočni kelj, djetelinsko smjese, bilja, ratarskog, krmnog industrijskog ozimnu i stočnu sudansku crvenu, i švedsku stočni grašak, grahoricu jaru, bijelu mrkvu, travu, tratine i terene. lucernu i te trave za ukrasne športske djetelinu, inkarnatku, smiljkitu, i

a

osobito

Zatim

cvijeća začinskog najširi sjemena povrća, bilja.

Vrtne

alate i

i

izbor

zaštitna

sredstva.

može širom apotekama Sve

se

to

NAŠE

Mljekarski list

travne

trave,

dobiti u

veleprodaji gornjoj na

adresi

iliu

Hrvatske.

SJEME,

VAŠ

vlastitoj maloprodaji poljoprivrednim i

USPJEH!

15

MUŽNJA popostoji skupljač ulja, stroja Komponente za trebno odabrati jepažljivo mjesto i pare oslobađanja uljne kapljica. mužnju mehaničku i dodatni Mogu primijeniti načini skupljanja togulja. zrak zrakom vakuum pumpe odstranjenim Rotacijske Piše: Mr. sc. Alen Džidić kuum Gotovo vodenim ilibrtvom pumpom. prstenom kuum rade vakuumom i bučne čišće pumpe nje imaju istjemehaod 40 do 50 kPa kPa 0.75 od Komponente stroja (1 canje uljnih pumpi klizačem, ničku čine: Takav vakuum da ali učinkovite mužnju Hg). dovoljan je skuplje. manje sistem izvimena krave. U A) proizvodnju izmuze mlijeko pumpe Spomenute zahtijevaju kuuma dobro i učinkovito dizajniranom dotok čiste vode. Kruneprekidni kontroliranom B) pulzator sistemu, prosječni žni sistem vode obnavljanja sisni vakuum C) sklop(muznajedikraju mljekovoda njuje količinu vode potrebne više od 2 kPa odnosu nica) smije pasti rad pumpe.

Voda dolazi iz koja sistem zadani vakuum sistema.

D) mlijeka transport takve pumpe može reciklirati i Ako

se

sa

va-

sve

s

va-

ma-

s

za

su

cm

=

s

su

za

a

va-

sma-

na

ne

za

u

za

na

Vakuum

pumpe

biti

mogu

se

iskoristiti za

pranje pokretane elektromotorom, kon VAKUUMA mužnje. i torom unutrašnjim izgaranjem Sistem vakuVakuum Rootsovim kardana pumpa traktora. proizvodnju preko ima čine: vakuum zraka isti pumpa Muzni farmama puhalom stupanj uređaji vakuuma učinkovitosti kao i rezervoarom, izmuzištem ili pumpe regulator uljne mljekovodom naji vakuum klizačem ali oslobađa manometar. češće koriste elektromotor. ulje.

Brtve Danas koriste četiri vrste onemogućuju doticanje ulja Vakuum pumpa zrakom. vakuum oslobađajućim pumpi koje p okreću Vakuum pumpa proizvodi đaj mehaničku mužnju.

Turbinske vakuum tapumpe kuum učinkovitost kojidajeenergiju zraku, Energetska kođer da dođe (odonemogućuju ulje sredstvu i količina zraka čišćenje mlijeku stranjena zrakom. dodir po jeoslobađajućim sistema unutar dinici električne različitih kretanje učinkovite od One struje) najmanje Vakuum zračni pumpa varira žnju. je vakuum četiri tipova p umpi velikoj tipa spomenuta vakuum što kompresor koji proizvodi iako mjeri uzrokuje p otrošnju zahtijevaju pumpi i to način da odneprekidno energije.

Sposobnost regeneriratarnje podmazivanje.

Toplina zrak iz sistema. iz zraka iz stranjuje de može nja topline ispusnog povratiti ispušnog Razina vakuuma regulira kih pumpimože povećati četiri Od zraka vakuum njihovu pumpi. vakuuma učinkovitost. pomoćuregulatora koji ukupnuenergetsku vakuum navedena pumpi, tipa zrak sistem. propušta Propu- Rotacione vakuum pumpe, od- pumpe Rootsovim puhalom zraka može obaviti kroz ekscentar klizai štanje pumpe t opline omogućuju najpovrat sisni ili propui sklop svjesnim učinkovitost. Vaveću čima, u ljnim hlađenjem podmaenergetsku zraka sistem. To jezbog zivanjem, štanjem kuum držati pumpe pumpe najstarije moraju da bi ulazeći danas koriste sliku izjednačio ventiliranom da bi dobro toga (vidi 1). koje prostoru rada da uvuku i Ulaz Princip njihova je smanjiizbjeglo pregrijavanje zrak kroz ulazni otvor la buka.

Treba dobro razmisliti rotacijom rotora, komprimiraju vakuum ga i istisnu prije postavljanja ispuha kroz izlazni otvor okolni zrak. osim što pumpe, jer stvaraju buku, može Prilipumpe Rotacijske omogućava-iz njega istjecati ulje. učinkovito kom vakuum ju stvaranje vakuuma, postavljanja pumpe što njihova je omogućujutreba osigurati dovoljno prostora i pare stvaranje oslobađanje uljne zamjenu ulja, zatezanje i kapljica.

Skupljač ulja skuplja i dr. Pravilo jeda prekidač veliku količinu bi ga trebi kako p a pumpe ulja postavlja pored balo vakuum Slika 1: dodir pumpa pumpe. ugraditi uljne Rotacijska izbjegao pumpe strujom.

A)

ZA

SISTEM

PROIZVODNJU

izmuzišta

na-

mo-

s

s

za

uma

s

na

s

s

ne

se

ure-

va-

za

za

za

za

s

u

mu-

s

su

u

ne

unu-

na

vo-

ne-

se

se

u

s

se

nosno

s

u

su

se

se

u

se

Izlaz

se

u

a

mana

za na

reme-

se

se

u

16

sve

sa

Mljekarski list

Ze

e

Vakuum

E

MUZŽNIJA

manometar

Regulator treba imati Svaki muzni rade Muzni uređaj uređaji pod utjevakuum vakuuma.

Stabilan vakuum najmanje jedan cajem rad sliku metar (vidi 3). neophodan je jednoličan Manometar muznog vidjeti uređaja. sliku i vakuuma muznog (vidi mjesta mjesta gdje Regulator Svaki sistenalazi vakuuma. održava stabilan vakuum 2) regulator treba način da manometar premužnju provjeriti pušta Slika 2: vakuuma Regulator On zrak ali zrak ekvivalenproizvođača. sistem, uputama vakuum dardima ASAE udrunenormalne količini zraka tan popravo koji (Američkog ukazuje mehanizavakuum ozbiistisne iz sistema. npr. pumpa sistemu, Uteg ženjapoljoprivredne jave razina vakuuma drži ventil zatvorenim dok ga cije), smije varirati više od vakuum i 2 kPa tijekom podigne omogući atmosferskom zraku da uđe mužnje dijelu gdje mlijeko sistem. prazni (npr.međuspremnik Kada više zraka mlijeko). pušta vakuuma

mano-

za

se

mora

s

se

ma

na

za

za-

ma

u

na

u

ne

ne

u

u

se

za

se

sistem

nego

u

što ga istisne vakuum

razina

mora

se

održati

i u

slučaju padasisnog sklopa tijezatvori. Ako istisne više zraka iz kom te mužnje, njegovog stavljasistema i Praktično iskustvo nego njegapusti,nja skidanja. razina vakuuma i reguda realna učinkopoveća govori je lator vakuuma vitost da vakuuma 90% otvara pusti regulatora oi zrak. Dobar i će pa reagirati više. regulator brzo razine vakuuma Pravilnim odabirom veličine promjene i svesti minimum vakuum i pumpe Slika 3: Vakuum manometar fluktuacije glavne cijevi vakuuma sistemu.

Sposobnost postiže učinkovitija regulacija vakuuma da brzo vakuuma i ušteda regulatora značajna nekontroliran ulazak atmosljan razine vakusistemu vakugira fluktuacije gije.

Fluktuacije zraka ferskog sistem, zaprljani ovisi osobinama treba svesti minimum regulatora jer i slično. m regulator i nalazi tome vimogu gdje prouzročiti infekciju sistemu Prema stansljedećem broju pulzatorima.

U mužnju. pumpa,

regulator

Ta

vakuuma

se

se

se

u

nam

se

se

na

na

u

se

rea-

ener-

na

u

u

uma

o

uma

o

se

on

na

u

za

mena.

bavit ćemo

SELEKCIJA

Kretanje

brojnog

stanja

krava

i

se

I REPRODUKCIJA

prilikom prikazano je krava 30. kretanje brojnog stanja rasplodne teladi s 30. rujnom 09. 1999. i p o godine županijama službama selekcijskim Republici 1999. godine županijama i Županije po Hrvatskoj. snajvećim obuhvatom lekcijskim Zagreselekcijskim službama i bačka,BjelovarskoKoprivničkobilogorska Zagrestočarsko bačka kontrolom Vesna vatskog selekcijskog županija pod križevačka.

Piše: Bulić, dipl. ing. i i ima 7932 centra, vrši razvrstavanje rasplodamliječnosti Svakodnevnim krave i kontrolom prikupljanjem preračunavanje pristiglih podapod rasploda taka te istih 4663 krave što teren.

12595 podatakakravama, (registracije povrat jeukupno takvom uhodanom krava obuhvateladi, laktacijskih zaključaka, Zahvaljujući pod selekcijskim i sistemu rada od kratkom tom. župrijavapromjena vlasnika) moguće je Bjelovarskoterenskih službi roku dobiti kontrolom i selekcijskih potrebne podatkepanija pod rasploda bilogorska centralnu matičnu uvid i analizu.

Hrima 6721 kravu i evidenciju mliječnosti pod Ovom

s

u

se-

su:

...

se

o

na

u

u

sve

na

Mljekarski

list

17

I REPRODUKCIJA

SELEKCIJA

OO

Pod

mliječnosti

Županija ZAGREBAČKA 2

KRAPINSKO

2006

3679

2851

Sv..Z.

2189

829

3018

1155

Vrbovec

= 4070

1828

5898

4350

1546

1576

3122

916

2035

2495

4530

2575

1389

2390

3779

1123

2227

2523

4750

1176

KO

1321

1907

3228

4979

KR

739

1664

2403

2157

343

1345

847

1770

4717

3640

2837

7217

6501

2341

2005

4346

3132

277

352

629

2364

2364

682

1602

867

2469

1682

1748

730

2478

989

2061

2764

4825

174

174

1921

4540

107

107

2217

3212

450

450

239

2150

2389

1150

2313

1906

4219

3698

39713

40175

79888

48349

SISAČKO MOSLAVAČKA KARLOVAČKA VARAŽDINSKA KOPRIVNIČKOKRIŽEVAČKA

1.Ž. Đurđ. 2947 BJ 4380 1002

Sv.

BJELOVARSKO

-

BILOGORSKA

V. Zd. PRIMORSKO

GORANSKA

LIČKO PODRAVSKA VIROVITIČKO POŽEŠKO SLAVONSKA BRODSKOPOSAVSKA ZADARSKA -

SENJSKA

-

-

|

-

OSJEČKO

ŠIBENSKO -

VUKOVARSKO SPLITSKO

2619

KNINSKA

-

995

SRIJEMSKA

-

-

-

BARANJSKA

-

rasploda UKUPNO

telad

1673

-

-

Registr.

kontr.

ZG

ZAGORSKA

-

Pod

kontr.

DALMATINSKA

=

ISTARSKA MEĐIMURSKA UKUPNO:

:

:

Ž

3430 -

1316

č

brojnog Usporedbom k retanja selekcijskim rasploda krave, kokrava iz 1998.

39713 ima i 11563 krave godine stanja rasploda mliječnosti ukupno podselekcijkontrolom skim obuhvatom. gospodarstvijoj je obiteljskim rasploda krava,pod Koprivničkobilo 75921 krava 79888 40175 krava što čini kontrokriževačka poduzgojno ukupno županija pod obuhvakrava i ima lom selekcijskim obuhvatom, peripod selekcijskim rasplodamliječnosti do 30.09.1999. odu od 01.01.1999. tom. kontrolom 6009 krava i pod teladi 5684 11693 gospodargodine obiteljskim Brojregistriranenajveći ploda krave, ukupno 79888 krava stvima kontrolira žuobuhvakrave je Koprivničkopod selekcijskim odnosu što 3967 krava više tom.

Bjelovarskoje paniji 11623, križevačkoj 8356 i očekuje prethodnu godinu, 9633,Zagrebačkoj biloorganizacije najve-gorskoj Uzgojne tri i naredna ćim krava kontrolom registrirane teladi, ukupnoregi- daljnji porast brojem pod strirane teladi i mjeseca. pod selekcijskim mliječnosti Bjelovar rasploda iznosi obuhvatom do 30.

Vrbovec 4070 i Đurđevac rujna 4380, 48349.

2947 krava.

Ukupnopoduzgoj4842

kontrolom

radom

no

u

kontroli

u

na

a

ma

a

u

ras-

na

se

u

s

u

za

-

na

-

a

a

se

u

su:

-

-

s

18

Mljekarski

list

GOSPODARSTVO

LURA

i.i.

Proizvođačka cijena mlijeka Na svi cijene mlijeka utječu troškovi i izdaci nastali tijekom i procesa proizvodnog proizgrupe vodnjemlijeka.

Postoje troškova i troškovi. proizvodpojedinačni 1.

Proizvođačka

i prodajna

cijena

mlijeka

kravljeg

funkciji Piše: dr. sc. Petar Bosnić će uvažavati određene Među troškova grupama nje; ali će morati trospecifičnosti, a)promjenjiviostali materiškovi inforU prema orijentiratisvjet(stočna hrana, mnogimobjavljenim primarno varijabilni skim i međunarodvlastiti rad i tuđe navodi i iznose integracijama jali, usluge), macijama troškoi ličiti pronoj razmjeni poljoprivrednih b)nepromjenjivipodaci proizvođačkoj izvoda. vi (amortizacija, opći prodajnoj cijeni kravljeg mlijeka fiksni osiguranje, ali i domaće troškovi). podaci proizvodnje, Postepenom liberalizacijom i krava i i proU prodajnim cijenauzgoju držanju proizvođačko poljoprivrednih prehramniz fakdio benih mlijeka postoji Evropske Zajedzemljama značajan po- izvodnji proizvoda tora nice neće biti koji utječu produktivnost, (EZ),pa komparirajuljoprivrednih proizvoda ekonomičnost i rentabilnost našim tržištem i konkurentan propo prodajnim prodajnim cijecijeProizvođačka kvaliteti Hrvatproi izvodnje mlijeka(organizacija mlijeka. proizvoda. ima imanja, poljoprivredne površine, dajnacijena mlijeka je ska poljoprivreda nepovoljnu ekonomska strukturu i oprema, agrarnu kategorija mehanizacija, kapacitet značajna (maliusitnjeni mlikako farme, pasminakrava, godišnja stočare, proizvođače zemljišni posjed, nespecijaliziratako i niske prerajeka, mljekare mliječnost grla, tehnologija proizproizvodnju, proizvodne stručno iskusđivače te ovakvim te vodnje, hranidba, mlijeka, potrošače.kapacitete) uvjetima i tvo ostvariti takve dr.)

T ijekom g odine p roizProizvođačke prinije m oguće cijenehode prodajne vođači i domaćinp roizvesti mlijeka moraju poljoprivrednih poljoprivrednih proizvoda uglav-stava tržište određene kobi i isporučiti slobodno koji zadovoljili podmirili prema formiraju ličine_ tekuće te mlijeka kojeosiguravaju tržišta i odnosima njihove potrebe potrebe pouvjetima i rentabilno i pozitivno poslovanje.

Međutim nude i razvoj ulaganja objekte, propotražnje.

Rentabilno opremu poslovanje potrebzemljište, poljoprivrednu dajnecijene agrarnih proizvoda može i i kao akumulacijom osigurai mehanizaciju kupnju imajusvojspecifični značaj ti 15-20 proizvodnja mlijeka često te rasplodnih grla. položaj predmetom krava i od 4.000 i više mliječnost odluka vladinih određenavedenih okolnosti i politika Zbog litara stabilne i po mlijeka nih Nacionalna kravi, agrarna zemalja. uvjetapoljoprivrednici nastoje fizikalno zadovoljavajuće kemijveće uvažava popolitika postojeće stanje, postići prodajne cijene ske kvalitete i zdravstvene ispravili nisu strurazvijenost nerazvijenost,ljoprivrednih proizvoda koji nosti. kturne rezultat: i ekonote produktivnosti probleme, pitanje iz 1998. i Prema podacima god. kao i i mičnosti i kvalitete voja uvjete kreditiranja poslovanja 1999. prema god. c ijena mlijeka je Popoticanja proizvodnje. proizvoda. različitim izvorima i autorima, sebno vodi nacioračuna Neka obiteljska domaćinstva, varirala. Kod 10 i proizvođača nalnim novonastalim odinteresima, tj. osiguragospodarskim više krava i dostatnih količina domaće godišnjoj isporuci vanju mogu nosima, osigurati svoju od litara 2.520 nekih strateški mlijeka v ećoj proizvodnje egzistenciju.

Rješenje jemoguće cijena iznosila od do je k n/lit.

1,62 i ili progračajnih poljoprivrednih proizvoda ulaganjem razvojem 2,50 k n/lit. mlijeka. te osposobljavanja proizvođača mima socijalne politike.

Kod tržnu proizvođača godišnjom utakmicu, konkurenciju. U sustavu i prood 3.500 litara proizvodnje isporukom mlijeka meta kaagrara i više 15 Strategija razvoja mlijeka postoje sljedeće krava, cijena mlijeka složena i i će iznosila je značajna tegorije cijena: je kuna/litri.

1,62kroz odrednice i svoje rješenja 1. Proizvođačka 1,68 cijena mlijeka i 2. Proizvođačko pozitivno utjecati razvoj 2. Proizvođačka prodajna Nerealno prodajna cijena stanje poljoprivredi. cijena mlijeka očekivati da će nacionalna 3. Nabavna je jespecifičan poljoprivcijena mlijeka (za Mlijeko biti redni agrarna politika isključivo mljekare) proizvod. zaštite domaće

ona

su:

se

se

raz-

o

o

uvoza

ma

u

na

s

se

nama

nama

veoma

za

za

nu

za

nom

u

za

se

za

u

s

nom

za

s

su

raz-

ove

se

o

u

s

o

ne

zna-

za

s

veo-

ma

s

ona

na

u

u

Mljekarski list

19

re

GOSPODARSTVO

EPITI OLE AO JEBI

PRA

TT

mužnje je je mlijekara je čuOvom odlukom bila usklađivao kvarenju, zahtjevno tijekom godinu. je dalje otkupnu cijenu i zaštitna tranmarke. prema vanjaodržavanja kvalitete, propisana cijena mlijeka tečaju kao i iznosu od 159 HRD 1 Proizvođačka tijekom postupka prodajna cijena sporta, obrade i time da formira od prerade mliječnih proiz-jedinicu cijenamlijeka sljedećih sti- revalorizira prema voda. sastavnica: Proizvodnja mlijeka tečaju njemamulira različitim čke marke.

Ministarstvo kn/1 gospomjerama: cijena: 0,3611 režimom darstva povoljnijim kreditima, svojim jedopisom (Klasa: jedinica novčanim i subnovčani cijena, poticajima 307-01/98- Ur, 526poticaj: 0,55kn/lit.

U 98-02 od 15.12. 1998. dalo vencijama.

Hrvatskojproiz-01/148, god.) mlijeka3,2% 05/ vođačko da nakon 1993. novčani kn/lit. prodajna cijena mlijekatumačenje god. poticaj: 0,90 slobodno zaštitna te donestrateška formira, nije propisan cijena mlijeka nije mlijeka3,2% režim niti nivo te da cijene svježeg drugog propisapodručja. bi sirovog mlijeka. kojim regulirala cijena. premije mljekara (tvorničke Odluka mliOd istekom 1993. različiti iznosi prozaštitnoj cijeni tada, tj. god. premije): 1993. zakonska obveza usklajeka godinu(Narodne postoji sjeku kn/lit.

0,20 mlijeka br.

U novine, 56/93.) zadnji jepropisđivanja otkupnecijene mlijeka proizvođačku prodajnu cijeodnosio svi iznosi prema koji cijenu mlijeka, kretanju tečaja njemačke mlijeka uključeni Nakon

sklono

brzom

odluka

a

važila

samo

u

za

s

1993.

za

se

marke.

Međutim

dio

i

masnu

ova

se

se

-

osnovna

masna

or.

-

se

sa

m.m.

sa

m.m.

-

sena

za

nema

se

ova

-

o

u

za

ne

se

na

Tablica

nu

1.: Proizvodna

cijena mlijekaobiteljskim (različiti gospodarstvima broj

krava

na

mlijeka)

i nivoi

proizvodnje kuna

Broj krava

su

Godišnja isporuka mlijeka-

litara

1.162

1.375

1.650

1.700

2.000

2.520

:

2.600

5

3.000

|

3.500

1,92

1,78

188.

1,64

2,66

6 8

1,88

1,63

2,14

011

10

Gas

2,50 2,09

11

ITA:

12

15

1,76 2

1,62

:

19 Izvor

3.650

1,68 podataka: Mljekarski (1998., god) Stočarstvo (1999. god.) list

-

1999.

-

2: Proizvođačko

po različitim stočara

i oni

osnovama

za

predstavljaju prodajnu cijenu.

Sadržaj ik novčani Neki | | | elementi troškova prodajna cijena su mliječne poticaj premija | cijena|7 1. masti% Zant |umdim [f222885|| proizvodnje mlijeka m ijenjali mljekara manji financijski utječu 3,2 1,1555 /0,5500 0,9000 0,20 1,9055 Ostva2,2555 zultat prodaji mlijeka.

33.

0,20 dobit | |1,9588 |2,3195 || [1.1916[0,5672 0,9279 proizvodnji mlijeka 3,4 1,2278 kod različite i bro2,3838 0,58440,9560 2,0122 0,20 produktivnosti krava da 112639 | | | | | [0,60186 0,20 35 ukazuje činjenicu 0,9842 [2,06552,4481 ja unatoč svih i 3,6.

11,3000 [0,6188 | 0,20 | || gospoje, 2,5123 poteškoća 1,0123 [2,1188 darskih | | | 37.

1,0404 [2,1720 problema, proizvod[1,3361_ [0,6359 0,20 | | | | 3,8 1,0685 Nja profitabilna |0,6531 |2,2253 čemu doprinosi 1,83722 2,6407 | 0,20 | iona čebinaprodjna kojem a9 |naosa oz ogroa tomo |ozras|2qom 4,0 1,1248 0,20 2,3319 | | 2,7692 1,4444._[0,6875 dobit. izvodnjom garantira

Tablica

prodajna cijena kravljeg mlijeka

a

i

A

Ž

se

|osnovna

i

Z

=

oni

na

re-

S

u

rena

u

|

na

2,5765

|

20

ova

Mljekarski list

GOSPODARSTVO

Dopis Prilog:

gospodarstva

Ministarstva

8 HRVATSKA

REPUBLIKA

GOSPODARSTVA

MINISTARSTVO

akni

+

i

Vukovara grada

Ulica

Klasa:

307-01/98-01/48

Ur.br:

526-05/98-02

nona78

LURA

GROUP

10000

Zagreb

d.o.o.

UL.grada Vukovara

271/11

Zagreb, 15.12.1998.

prvizvođačkoformiranja mlijeka,odgovor otkupne cijene

Predmet.

način

U svezi vašeg dopisa "Narodne Odluka zaštilnojcijeni mlijeka bila izražena do 31.12.1993.

27. studeni

od

o

Cijena je

primjeni se

HRD

indeksom

promjene Nakon obračuna. dan

prema

o Izvješćujemo navodite masti, po revalorizirala mliječne: jedinici banke srednjem tečaju Narodne

Vas godine nastavno novine", br. 56/93, koju

1998.

u

HRD

marki

njemačkoj 1993. godine

slijedećem: dopisu. bila je u

u

a

(DEM), po zaštitne cijene za

nisu

donešene.

mlijeko br. 29/94. novine" i naknadama novčanim Zakonom u (“Narodne poljoprivredi poticajima osobe i naknada, novčanih | visina vrsta navodite određuju 9/95, 47198) koje također poticaja tih novčanih kriteriji način korištenja te osiguranja to, ostvaruju pravo | poticaja, koje ovim propisom nisu utvrđeni. načinu formiranja otkupnih cijena mlijeka

Hrvatske

na

o

se

na

Tablica

o

a

prosječno proizvodnji mlijeka Financijski područja) proizvodna (ostala rezultati

3:

3,8%

s

u

utječe negativno problema; i 19 ćinu 15 11 10 krava mljekarsku proizvođača Broj lo industriju. isporučeno mlijeka dobit Ostvarena 3.650 godišnja 2.600 3.500 3.000 lit/krava izvan strateških podproizvođače do kreće od godišnja ukupna 0,3453 kn/lit. ručja 61.350 26.000 litara isporuka mlijeka prosječnog kn/lit.

0,6053 od masti sastava mlijeka Cijena 3,8% mliječne kn/lit. i tržišnokrava | 1,6800 i ovisi 1,8800 broju malim Proizvođači sti dje do e cijena mlijeka.

Prodajna | koi krava kn/lit.

2,2253_ brojem isporučenim 2,2253. ovakvim ličinama mlijeka p od | he rezultat ia Financijski tržišnim | dobit | 0,60538 poslovanja uvjetima 0,5453 kn/lit. 0,34538. finanostvariti mogu pozitivne i rezultate.

LURA sada Kod U Iznijeti podaci cijske jedino cijena Hrvatskojprodajna da analize i d.d. osnovi upućuju zaključak proizvođačikooperantima fizikalnog određuje tvorničku bezsastava prem.m., mlijeka problemi proizvodnji (% mlijeka svoju kemijskog već da nisu U suha prodajnim cijenama mlijeko pored tvar).praksi miju isporučeno sferi oni nalaze i i ostalih nepovoljne uvjetuje brojem higijenske kriterija kriteriji primjenjuju i strukture i somatskih stazdravstvene agrarne zaostajanju mlijeka. mikroorganizama ispravnosti i tehnološkim sinica. Uz ostale U goveproizvodmnogim probleme svježe razvijenim zemljama nim način ovakav darstvu i proizvodnje parametrima plaćanja plaća temelju mlijeko od naših zdravstvene mlijeka. m najvećih jedan je ispravnosti mlijeka. mlijeka

m.m.

na

ve-

za

;

:

>

:

za

se

a

o

|

g

Ee

:

:

o

s

1

ne

-

nas

se

za

na

na

u

ma

se

masna

ne

u

za

se

u

u

u

se

rovo

Mljekarski list

na

21

GOSPODARSTVO

Cijena

koštanja

litru

prodanog mlijeka. telad hrani mligospodarstvu može nego jekom, zamjenicom, proizvodnje mlijeka držati na prodanomlijeko ukupno količinom proizvedenom mlijeka farmi Hartman gospodarstvu.

Cijena koštanja A izračunava odnosom koja izdataka mate(u plaćeni kamionskih Po i mlidoc. dr. sc. Zoran mješaonica.

Piše: rijali usluge proizvodnji Grgić kravi računa i mliprokojmuznoj jeka)ukupnoproizvedenog nabavka oko što znači da sječna godišnja je jeka t ako 0,63 kuna, U članku Hartgospodarstvu 2.000 kgsmjese.

Hranidba oko kn litri po junica 1,6 (2,2311/99. objavljenom broju od ostataka hrane ili sastoji predanog mlijeka ukupno 0,63) ekonomičnost prikazana je ukup- krave, i koncentrata 409.777 kn sijena smjese ostaje raspolaganju govedarske proizvodnje količini 2 kg/dan po junici. gospodarstvu. farmi.

Za stvarne poznavanje Prema Kako ukupnom progodišnjem je sadašnji stupanj dobro uspješnosti gospodarstava prihodu od 257.400 litara proizvodnje mlijeka gospodarstvu i je izdvojeno ispitati prihode danogmlijekaiznosu od 573 kredita temeljenkorištenju (za troškove odnose koji tisuće izračunata i proo premu kuna, je grla, stajski Tako proizvodnju mlijeka. je kn izračunata koštasječna prodajna cijena: 2,23 objekt) jecijena članku ekonomiprikazana ka proizvodnje mlijekagospodarstvu Hartman.

Tablica 1: Struktura obroka i hrane krave godišnje potrebe Troškovi stočne hrane čine naj- ZIMSKI OBROK kg/dan Prosječno godišnje kg veći dio izdataka proizvodnji 13-15 93.075 važno Sijeno pa mlijeka, je prikazati Silaža kukuruza i ekonomika

Kako

se

u

ne

se

u

se

novcu

sva-

u

se

o

man

u

se

za

na

ne

na

u

u

u

se

samo

na

na

muzna

u

za

ovom

u

za

muzne

u

sustav

hranidbe

stočne

hrane

i način

15-20

nabave

potrebe Hartman dio Gospodin proizvodi stočne hrane u vlastitom gospodarstvu.

farme.

za

Vlastitom

Pivski

trop Smjesa LJETNI

124.100

8,0

49.640

bb

34.000

20,0

125.800

OBROK

mehanizaci-

Paša

jomobavlja sjetvu njegu 15-20 113.220 silaže i Sjenaža kultura, prispremanju Silaža kukuruza 15-20 113.220 sjenaže plaćausluge specijaliziPivski 50.320 8,0 trop mehanizacije.

34.595 5,5 Smjesa Krave od prve ponapasuju lovice do travnjakraja studenoga Tablica 2: Obračun Kako farmi Hartman (ukoliko snijega). je koštanja cijene mlijeka već hranidba koncennavedeno, Opis Jedinica triranom krmom vođena račuVrijednost je nalnim | sustavom. mjere ukupna jedinična Programiranu količinu hrane računalo Prihod od kn 573.000 propušta mlijeka (257.400 lit.) hranilište zauzima dva Izdaci i (koje novcu kn 163.223 (u materijal usluge) računalboksa) poslije “očitanja?

Troškovi troškovima kn 292.543 (s kredita) svake krave. nog čipa Ovakvoj Rashodi kn strukturi hranidbe 409.649 (s amortizacijom) dodaju još obroci od desetak kn 2,23 sastavljeni Prodajna cijena 19% komponenata proteina Cijena 0,63 kn/lit. koštanja (A) odreomjerukoji gospodar 1,14 kn/lit.

Cijena koštanja (B) Koncentrirana hrana đuje. prifarmi kn/lit.

Cijena koštanja (C) ređuje samoj 1,59 pomoć i

krmnih

a

rane

se

nema

na

-

u

-

-

se

Ž

-

s

-

u

-

sam

-

se

na

22

uz

-

Mljekarski list

nn...

1: Troškovi

proizvodnje gospodarstvu

Grafikon u

jr

ANo

[MANOM

i ostatak

SOON

em

600.000 | 500.000 1 —|'> 400.000 E:

s

E

4——[.:><I—

E

Tezi6

RR

-—israoooj———|

ovu

u

E

na

|

Kr

:

200.000

Za

B.

u

S

S

mlijeka prihodaproizvodnje cijenu njamlijeka troškove koštanja proizukupne i trošak kredita uračunat vodnje je Tako izračunata gospodarstvu. kn/lit. cijena koštanja je 1,14 Prema kn po litri tome, oko 1,09 ili oko predanog mlijekaukupno 293.436 kuna ostaje raspolaganju gospodarstvu. od

re

S

300.000

—————Z—ZZoČZ_—;———

putaje ovoj lista" isti100.000 “Mljekarskog posebno da naša tregospodarstva računati troškovima obnobaju Cijena Cijena Prodajna Cijena vlastite koštanja (B) koštanja (C) koštanja (A) mehanizacije, objekata cijena i muznih je grla.

Tako proračunu prihoda proizvodnje loTroškovi Ostatak C trocijene koštanja mlijeka škove uračunat iznos proizvodnje farmi Hartman Tablica 3: Ekonomičnost proizvodnje mlijeka amortizacije (godišnjeg smanjeimomjerel nja vrijednosti) dugotrajne Opis Jedinica Vrijednostvine gospoproizvodnji mlijeka kn 585.960 Ukupanprihod darstva. Dobivena kocijena je Prihod od kn 573.000 od realno mlijeka pa štanja 1,59kn/lit., trošak kn od mli458.180 gospodarstvu proizvodnje Ukupni I 257.400 jeka ostaje godišnje raspolamlijeka Proizvodnja 162.162 kuna. ganju kom 34 Broj grla po l 7.570 Prodajom m lijeka jednom po Mlijekogrlu grlu godini prošloj je kn 16.853 po Vrijednost grlu (mlijeko) oko 16.853 kuna.

U ostvareno kn 17.234 po 1998. grlu(mlijeko+tele+izlučena grla) Vrijednost godini jeprodavana muška telad i izlučene 2 EKONOMIČNOST E1 3,51 pa krave, ukupniprihodi po iznosili oko E2 grlu 2,04 17.234 kune.

Već jeuobičajeno E3 1,40 da poslovno ponašanje gospodara žensku telad ostavlja gotovo 2: i Grafikon po Proizvodnja mlijeka vrijednost proizvodnje proizvodnom obnovu i povećanje osnovnog sra stada jerposlovna namjeraje a E Ez skorašnje značajnopovećanje U 1 proizvodnih kapaciteta. slijedeće ostvarit će dvije godine dvostruko povećanje broja nih što grla stadu, je osnovni je razlog manjem broju m EZ 8.000 izlučenih 1998. grla godini. ekonomičnosti 5000 Koeficijenti veći od može [7.570] pa == 4000 značajno 1,00, I da farma muznih krava 2.000 zaključiti Hartman gospodarstvu posluje Miijeko(it.)

Vrijednostmlijeka(kn) Vrijednostukupno (kn) Mireo nom ino: u -+—i

1

Više

——

3

—|

rubrici

u

1163.223

cano

0

s

ve

u

u

na

u

|

na

muznom

u

samo

su

muzne

samo

su

muznom

svu

za

Hg

bo

=

E

se

Mom

==

muz-

bn

u

osnovnom

-

PR

E

az,

1

pPRENI

m

1

u

su

se

—i—

o

Mljekarski iist

u

23

I

OBAVIJESTI

REPORTAŽE EAaaa anna Aš

Održano

je “Prvo

oo

savjetovanje

pitanja rješavanje problema proizvoduzgajivača i koza odnosio ovaca u nji.

Najveći brojpitanja zdravstvene probleme ovčarstvu i kozarstvu te Republici Hrvatskoj? njihovo dok ostala sprječavanje, pitaTeme bile pabila i tehpredavanja Karmen nja uzgoj Piše: Sinkovićsmine dipl. ing. i koza ničko-tehnološka Republici poboljšanja i ovim granama stočarstva.

Hrvatskoj, reprodukcija koza, bolesti, hranidba, Od brojnih najčešće Sapriprema i osobine kozsastav proizvodnja, treba vjetovanje posebnonaglai i jeg ovčjeg mlijeka, proizvodnja siti da HSSCje Pododjel i te značaj kozjeg ovčjeg ovčarstvo, kozarstvo, peradarstvo i koza. selekcija i kunićarstvo i izdao pripremio bila

izravno

su

vezana

za

u

se

na

u

su

su:

ovaca

vezana

za

u

u

ovaca

za

za

mesa

ovaca

Isto

tako

održana

i dva

“Uputeuzgajivačima eminentnih i koza predavanja stručnjapod selekcijskim Ove Teme godine bilježimo jošjedan ka iz Bavarske i Slovenije. obuhvatom". želi olakNjima Hrvatskom važan stobile merinodogađaj šati i “Značaj suradnja uzgajivača HSSC, čarsko točnicentru, landschaft i “Način selekcijskom ukazati te Bavarskoj" značaj provedbe ovčarkontrole i obračun laktajeunjegovom Pododjelu rada mlijeka uzgojnog s elekcijskog i kustvo, kozarstvo, ICAR-u kontroliperadarstvo cija prema naprestadima, ciljem nićarstvo. ranim i koza stadima visokosedovanja stvaranju _MiniPod lekcioniranih i koza. Iz pokroviteljstvom Sloveniji". grla i šumarstva starstva ističemo Na poljoprivrede sadržaja Uputa pregled Savjetovanju mogla i svih Zakona i Pravilsponzora čuti i “Plipomoć brojnih postojećih predavanja stručnjaka održano 18.-19. nika i kovezanih ovčarstvo teme je listopada ve" i “Pfizera" Poreču “Prvo doi zarstvo, pregled potrebne savjetovanje uzgajisuzbijanje, prevenciju terapiju i koza vača kod i te Republici uzgojno parazitoza koza, kumentacije rad klasi“Sano" d.d.

Hrvatskoj". predstavnika Zagreb selekcijski stadima, stada i konstatirati da hranidbe i temu poslova koji Zadovoljstvo je janjadi jaradifikaciju opis način testibilo vrlo i obračuprovode stadima, jeSavjetovanje uspješno, mliječnom zamjenicom, način konda će i te obroka ranja rasplodnih grla, očekuje ponoviti dopunskog mliječne trole što koza i Isto tako mliječnosti, pripremu grla sljedećih godina, potvrđuju pasmine odabir tako i strukako sami izložbe, grla aukcijske uzgajivači Savjetovanju predstavile te sažetke instituta iz i koza proprodaje, uzgojnih čnjaci Bavarskog Udrugeuzgajivača i i iz Biotehniške HSSC vrlo grama njihove provedbe.

Gruba,stručnjaci kojima uspješno iz fakultete Univerze Tako imali i Lju- duje. prilike Važno jenaglasiti zaključke i radom donesene “Prvom bljane. upoznatinastankom, savjetovanju i koza Replanovima, sljedećih Udruga: uzgajivača Savjetovanju je prisustvovalo oni 248 od iz i kozara“ ovčara je publici Hrvatskoj“, ukupno sudionika, kojih “Udruga bilo 166 i koza i kozara 1. Ovo možemo uzgajivača Oporovca, “Udruga Savjetovanje Hrvatske. čara" iz smatrati vrlo diljem cijele Varaždina, “Udruga uspjelim, potrebnim čara" iz i korisnim Prema dvodnevnom Požege. uzgaprogramu prvenstveno i isto tako i održana naših emiNakon izloženih tema a jivače koza, predavanja uslijenačin bilo nentnih dila vrlo živa rasprava što dokoji koji profesoraAgronomje ni stočarske iz te grane fakulteta i Poda interes i proizvodskog Zagreba kazuje želju uzgajivača što veliki fakulteta iz nje, pokazuje broj ljoprivrednog Osije-pokušaju riješiti probleme dionika Veterinarske i staka,stručnjaka čarskojkozarskoj proizvodnji. prisutnihskupu.

2. Budući da bilo nice te Mora da bilo prvo, je Varaždin, stručnjaka naglasiti nije pitaodabirom tema HSSC-a. izvan tema, već željelonaglasiti nja naprotiv su

stada

za

ovaca

se

u

su

ovaca

u

na

za

na

u

a

ovaca

u

sve

s

na

ovaca

su

se

uz

u

na

vezane

za

uz

sve

ovaca

u

vezane

ovaca

za

na

se

na

na

se

se

na

za

ovaca.

su

za

na

za

se

s

ovaca

s

sura-

sa

smo

se

s

na

u

ovaca

a

ovaca

su:

ov-

ov-

za

ovaca

su

sve

s

su

za

na

veza-

za

u

su-

ov-

na

se

sva

24

se

Mljekarski list

page

e

O

EPOT PO

O

OI

I

OBAVIJESTI

——

REPORTAŽE

odgovore uzgoj voljno spominjemo stočarske grane pitanja. njihova proizvodnje. potehničko3. Problemi kojima najviše ovim sto5. Na granama Savjetovanju sljedećem tehnološka boljšanja sami uzgai i raspravljalo koje trebali bi čarstva. uzgajivači izlagati vezani naglasili te tako većim iskustvom jivači pomoći da Pokazalo 4. zaštitu zdravstvenu prvenje baviti ovim onima počinju koji bilo i bolesti prestveno probleme spomenute preventivu stočarske granama proizvodnje. da iz koza malo, čegaproizlazi drubiti Više 6. i novčane moraju stručnjake Savjetovanja uključiti poticajekozje sljedeća bi teme zemalja k oji ga najviše dvije razvijenijih gih, usmjerena koji uzgajivače ovčje mlijeko iskustva dati moći će sami detaljnije svoja preprezentirali kojima prerađujumliječne i imati doi [iii rađevine proizvodnji. kozarskoj čarskoj podukeuzgajivačima, kada

je

što

važno,

sve

-

i koza

ovaca

za

vremena

na

za

:

ove

-

za

se

o

u

su

s

za:

su

vremena

se

-

-

za

se

sve

ovaca

sva

-

za

za

na

za

u

ov-

stočarske

šampionka

“Morana?

u

se

majka MORANA, U I. lakta1995.

99% izložbe “Vrbovec oteljena godine.

6.993 kg mlijeka. proizvela je ciji Uz33 Uzgajatelj IvanBasrek Gosiović Proglašena ješampionkom. novča1994. pored Basreku, proizveli gajatelju Tijekom Brlek nih i naturalnih Dukatu litara 110.000 nagrada koje Piše: Stjepan dipl. ing. isporučili Vrbovuručili litara 94.500 grada predstavnici Tijekom mlijeka.

Veterilitara 145.000 1998. ca, Županije zagrebačke, isporučili i Vrbovec stanice narske dnemomentu U Na VIII. mnogi stočarskoj mlijeka. županijskoj i uručene 350 litara više izložbi Vrbovcu diplome donatori, mlijeka. isporučuju zapaženo je završabikovskih Sinovi O Basrekovih selekcijgospos točarskog Hrvatskog majki grla. stastanici Varaždin. centra, darstvu šampionki je skog Testnoj opširnije vaju pisali i izložbi bila zvono, Na pošem listu šampionsko vljeno ovogodišnjoj 4/95. iz Ivanić FARMA klon GUMEX svih I unatoč grla: poteškoća, sljedeća čemu 1. mnogo pregrada. oteljena MIMI, prvotelka gospodarstvo bili Basrekovi 100 dana imali 20 1996.

U 1995. ovajputa laktacije godine. dnjači.

Tijekom dosta suzdržani 3.394 krava i podadavanju kg mlijeka. je odgovarajući broj ženskogproizvela taka. Nisu I. 1998. bilo oduševljeni medijskom je Nagrađenanagradom.

Krajem podmlatka. bikovska ote2.

9 bikovskih 26 od popularizacijom. majka majEFEU, krava, čega nisu III. U 1994. i što primili mlijeko Premiju laktaciji godine.

Republici najveći broj ljena je ki, od 9.614 kod kg mlijeka. veljače godine. uzgaja-proizvela je Hrvatskoj pojedinog I. m je optimisti!

Ipak nagradom.

Nagrađena telja. bikovska

3.

-

su

su

a

su

ovom

su

vno

u

ovom

u

smo

na-

a

u

su

ovo

u

su

su

u

za

u

ove

su

goveda

Ocjenjivanje izložbama Piše:

Bjelovar, nije jasan izizbor godišnji ŠAMPIONKE

dovcu

stočarskim na

ovo-

-

ložbe.

praksi u Brlek

dipl. ing.

Stjepan

lista

broju Mljekarskog Bulić vrlo 12 inž. Vesna sebno opširno jeopisano pojedinačnih dipl. kod i kolekcije mliječ- pregledno jeopisala svojstavaocjenjivanja nih mliječnih krava, predvedenih pasmina.

10.

U

Mljekarskom broj izložbe Za dobar dio sudionika Aleksandar inž. g. dipl.

Kljujev bira i vrlo stručno stručnjaka kojih pravilu šampionka stočara, izlagača, razumljivo HSSC, ostalih i veterinara izložbe. i pa agronoma goveda opisao jeocjenjivanje dobili imali i dio stočarskim izložbama. koji priliku Izlagači posjetitelja posjetitelja, sto7. Međunarodni i tablici U priloženoj togčlanka,razgledati katalog reprezentativni Gui čarski kombiniranih pogospodarski sajam kojem opisana grla. pasmina, pored listu

U

9. o.

-

se

-

u

na

su

u

su

u

Mljekarski

list

su

sva

25

OBAVIJESTI

I

REPORTAŽE

A.

:ččč

—.—.—;zZ—Z—Z—Z_—.—Z';——;—

šena Gudovcu svi Prosječni posjetitelj Vrbovcu, proglašena šampionšampionka da kom nakon 3 Međusluže festacije, može, mjeseca proizvodnji mlijeka, izložbi Gudovcu. ih po većom zapita, kojem kriteriju je narodnoj maju grla izabrana Od 15 bikovskih od ovogodišnja šampionka ukupno majki proizvodnjomšampionke. izložbe. i2 14 imalo veću među ostale,je proiz- MnogiposjetiteljikojiU bikovskih od 85-1969 i kategoriji majki vodnju šampionke stočari, stručnjaci agronomi izloženo 15 veterinari i i proje grla, čija je kgmlijeka. pa dr., ja osobno, maksimalna krava trelito sječna proizvodnjaNajbolja šampionka je pitamo nije zbog š to toga od IVI. iznosila ba iz U nekoliko desetlaktacije 6362,4 predstavljati poželjan proiz-grlo vodni odnosno ekonomski kgmlijeka. pretip ljeća mojega p osjećivanja U ostalih krava bila krave. ko 110 kategoriji izložbi, nije primjećena i dva od Na tržištu to odretako velika razlika između grla proizvodnjom postiže šampi7039 i 7708 đenom visinom mlionke i ostalih kgmlijeka. proizvodnje potencijalnih grla. izbor i redovitom Sve da Povjerenstvo proglasijeka plodnošću.

Uvijek nastojalo lo izložbe kravu ostalo ovih karakteiz ješampionkom jefunkcija građuje šampionka domaćega RALLE Ž. B. 72062310 ristika br. i takav Prapreoteljenu (pregledKataloga, uzgoja postojao je 02. 10. 1994.

Otelila 3 zime i ime i vilnik. godine. je vlasnika, mjesto maksimalne te razlika + od Možda bi bilo da teleta, proizvodnjeproizvodnja, dobro, II. 5739 nekim od iliPRAVILlaktacijikgmlijeka. šampionke) uputstava 13.

Vrbovcu Moli NIKA i sada g. da lipnja toj cijenjeno povjerenstvo predvidi, kravi III. Gudovcu da dodijeljena ŠAMPIONKOM može proglasiti je nagrada. ocjenjivanje Nužno lista i iz jeobjasniti proizvođačima čitatelje Mljekarskog druge grlo domaćega u zgoja. i struci kako krava treće od 12 je objasne koji opisanihpojeizložbi dinačnih ima | građena županijskoj svojstava proglam mani-

ove

ne

a

se

u

ne

-

na

u

sva

za

ova

a

ne-

se

na-

sa

ma

-

se

uvoza.

na

su

s

se

za

se

-

u

o.

se

-

u

se

se

za

u

za

na-

na

u

Prilog kandidata Pregled proizvođača potencijalnih Red.

na

stočarskoj

1999.

Kat.

broj= broj

Prezime

i ime Mirko

Laktacija Mjesto III. Kajgana I. Marenić Međurača VI.

ik

27

Bosanac

2,

30

Šoda

3

37

Antolić

4.

38

Dolenec

Đuro

LE

o.

39

Vuković

Jovan

6

40

Pocrnić

Zdravko

7, B.

41

Kučera

Nikola

LIJE II. IV.

42

Kučera

Nikola

9.

43

10.

44

INA

45

12

46

13.

47

Bukal

14.

48

Mijo Balatinec L Doroteja Račan IV Marija Kovačević ll.

Franjo

15;

49

16.

50

17.

izložbi Gudovac

+

7039

+1300

7708

+1969

6075

+

336

St. Ploščica

6524

+

785

Sasovac

6987

+1248

V. Grđevac

6438

+

Hrsovo

5404

V

Hrsovo

6934

+1195

Švec

1.

+1077

Kovaček

Struga

6816

[B

Sv. Petar

6582

+

Babotok Marenić Praščevac N. Virje

7320

+1581

7192

+1453

Ivan

Ivo

Zvonko

Franjo Veličan Franjo ŠodaIvan

LIJE II. III. LULE

Tomo

Lukić

51

Proizvodnja

Razlika

-

699 -

335

843

5739

5408

331

-

Đurđevac

5824

+

85

Đurđevac

6200

+

461

6295

+

556

ž

Ferdinandovac

ima veću od od priloženog pregleda jevidljivo grla proizvodnju mlijeka šampionkenekoj veća od 85-1969 2 je od laktacija I.proizvodnja kg.Svegagrla imaju m anju proizvodnju šampionke 331 335 kgmlijeka.

VI., Iz

da

a

14

u

za

-

26

Mljekarski

list

Obit

4]

elj

nds

dom

i

lipanj: u Svemiru Lebdenje 3.

čovječanstva

Kronika

saved

svemirskom

svojom ali nego daje svoju GEMINI IV. očajava, Priredio: letjelicom započele Stjepan dipl. ing. zapravo poklič: svemirski povijesnu izjavu, Keglević eksperisvojnajveći “Nikada nećemo Pet dana ment. smalaksati, oblijetavali do niti Ići ćemo i McDIVIT WHITE E. J. kraja popustiti. majori 1965.

GODINA borit ćemo kakva bila oko učinivši cijena, zemaljsku kuglu 2,7 borit ćemo Vrhunski kilometara. plažama, milijuna 24. borit ćemo siječnja: i bio izladomet poljima ulicama, eksperimentaje ninećemo Edwarda Whitea iz zak Umro Sir WINSTON predati brdima, kapsule. je kada."

Lebdio 20 minuta slobodno CHURCHILL je Svemiru. demokratske Ali po volji dana Londonu je Toga domaku pobjede poražen ćine, i 90- godini dugog burnog 1945. izborima Tijekom g odine: travnju je Sir Winživota britanski državnik toj vlade od Ponovno jepredsjednik Leonard Razni ston Churchill, događaji Spencer Volio i konzu1951.-1955. je ostaci bili njegovi posmtrni svim mirao život Jonson njegovim Predsjednik uputio izloženi opatiji Westmirskoj naročito 125.000 Vietnam novih nifestacijama, cigavojnika. najviših vojnih počasti. i odavanje Dobitnik Nokoriste SAD je whiskyu. išla napalNa čelu povorke je belove sprovodne književnost. bombe. nagrade II. Elizabeta Gaulle izabran De suprugom ponovno kraljica članovima obii Francuske Filipomdrugim predsjednika Ožujak: bila Vel. U F dok Britaniji je telji 55,1%glasova, jeprotivnik Chausescu Nikola iskrena žalost zadobio Mitterand pobjednikom 44,9%. vlast ratu. preuzima Drugomsvjetskom PAVAO VI. govorio Papa rodio 30. 10.

Sir Winston nakon što U New je Rumunjskoj je, Ujedinjenih nacija sjedištu Blenheim Oxford1874.

1947.

Palace, kralj MIHAEL, Yorku. odstupio Randolfa i lorda od sistem uveden te shire, socijalistički DomiJonson Jennie Jerom.

Amerikanke je uputio država majke Kominform, nikansku stupa marinaca 405 školama i Obrazovan republiku Varšavski Nakon je vojnim pakt. kasnije bi komuniste kako više ratova spriječili iz odlaska (uJužnoj sudjelovao sovjetskih trupajoš vlasti.

Prvom preuzimanju Centralni doba rata, Indiji, svjetskom Africi, proglašava 1900. izabran komunistikomitet Classius Slavni crni boksač ratu), je Rumunjske listi konzervativne socičke vlastiti parlament partije Claypostao šampion. put obnašao stranke. Zatim i N. Chausescu je postaje jalizam Beatlesa Grupa započela vladi: ministar sekretarom.

U kolovozu funkcije trgo-prvim Liverpulu svojupobjedonosnu vine,unutrašnjih poslova, prvi 1965. proglašena jeSocijalistička mladih 55.000 pod turneju pred veliki itd. lord Admiraliteta nezavisna Bioje Republika Rumunjska, nebom. vedrim kako tako i i neprijateljsocijalizma od SSSR-a gospodarskom osuđivao te slavni komičarski Nestao N. Chausescu je pomirnacizma, je vojnompodručju.

Hitlerom. benu “Debeli i naime par politiku mršavi", Republipostaje predsjednikom mršavi Stan ke vlade 10. je je Laurel, dok umro ogromnim o vlaštenjima koja, Predsjednik postaje debeli Oliver već kao nisu dobro što znamo, do05. 1940. te tom Hardy svojstvu 1957. vršila. rat i prve velike čekuje neuspjehe, SAD

su

sa

ovu

ne

su

ma

se

na

se

na

se

u

se

u

ve-

umro

u

na

u

na

u

-

su

a

uz

u

ma-

u

u

-

u

a

rama

za

sa

-

s

za

za

u

u

-

se

u

u

oca

-

a

u

u

u

u

u

u

u

a

-

na

u

razne

u

-

u

u

-

s

s

u

list

Mljekarski

za-

umro

27

OBIČAJI

NARODNI

"Seoski

svatov

jednom

činu

SU

i'

-

opera

u

dipl. ing.

Stjepan Keglević

Priredio:

jeseni godinepoHrstavljena pozornicu je kazališta vatskoga narodnog “Seoski svatovi" opera Zagrebu skladao koju je prof.Juraj libreto STAHULJAK, (riječi Ivan BELAN. koje pjevaju) Ova dio opera zapravo je istih autora glazbene priče pod naslovom iliRIS VRAŽJI KRUG KOLO ima dva čina. Ona koja zabitemelji narodnoj priči silježenoj pod Okićromašnom seljaku koji jevragu gradom ali i prodao svoju dušu, Ove

1999.

na

u

a

se

se

na

o

za

novac

ono

što

će kod

nije

kuće

slutio da

rodila

naći. Siromašak

je

te večeri

mu

sinčića.

Nakon

godina je “vrag

došao

ali su se

nekako

ga

dobro

menuli

kako

oko

svatova

nove

žrtve.

bi se

mnogo

svoje",

po

i sve

nadmudrili

završilo.

To

žena

spo-

smo

razumjelo

kruži

zašto

tražeći

vrag

Operaprikazuje tovske ima da pa običaje razloga rubrici je ovojnašoj opišemo čitateljima.

Kad zastor prapodigne Iz dolaze svatovi I nakon domaćin orkestra vidimo pregovora pušta tnju seljačku gledališta ih zastavnik kuću.

Oni svatove sobu od Na seli, bučni, predvodi ijujuču jednimprozorom.

Janko noseći šareni i demladenka korita strani šareni barjak veselja, desnoj jeogromni preko beli kum Jura čuturom skače kuću. Mladenku kišobran tamni zastor preko je operi lijevoj i mnoštvom velikih žutih operna pereca. glumila pjevala prvakinja Prema Mato i Mara običajima, Roditelji HORVATsvojom gotovo Lidija svatove seći kućnom tradicionalno užurbano cijeloj Hrvatskoj, čeljadi glavi oglavprostiru DUNJKO, odmah kuću oni dva stola ukraće upravo svatovi pa pušta lje boje blještavim jer “Mi dobri i veseli sima. dovesti sina Andru i njihovog nje- pjevaju: iz daleka ali dobre Kako svadba mladenku Baricu.

U tami govu ljudi, ćudi, događa konake iza kuće što k sebi,kom vinorodnom vrag ljut nijepustite kraju sjeveroteško naći A stan. zastavnik kod svatove, pozvan pa jedrugdje zapadne Hrvatske, pjepublike snahom našom čas stvara da će pjesmu: strepnju kud da ozebe baš bi.? zelena neko zlo. bi, željeli dogoditi “Oj, gorica narodne

sva-

u

se

uz

ve-

u

s

a

a

na

s

s

u

u

ramena.

u

sa

se

no-

ne

na

u

crvene

s

smo

se

vrzma

nas

se

ne-

na

nam

u

na

u

se

ne

znamo

s

ovom

va

ne

28

Mljekarski

list

OBIČAJI

\ARODNI

F——————————————

prihvaća Cijeli pastira nekog lozica, Kraj je svi zahvalnu čanu osobito ta slatku Lozica prilaze pjesmu, nije kapljicu da, žrtvu, šaMaske dušica razveseli sva." pozornice, prednjem dijelu predstavljaju uočljiva.

Kojom veselo također kišobran reni trudnicu lažnu magarca, dvjeda, međuobičaji taktu vrti dirljivi Slijede “Ja brkovima glazbe. razdragane kojapjeva: pa roditelji Zastor darivanja, sobnog kći kao nevina pljesak propa polako spušta Evina", kruh mladenki predaju pjevajući maškara davača publike. pa zadovoljne magle fraku, melodijom: lijepom kojimucajući Ovajopis očerupani pjevac opere sastavljen je "Uzmi kćeri kako hljeba, pčelca, ju- temelju jeizgubio pjeva jednoj p risustva osobnog život On reći treba, već bila Koj izvedbi jašući pjevca. njim jeseni (koja je dom Uđi Mi“Ja mira, zatim kazališne predstavlja: knjižice prvotno osma), Na dan prvog vele Zrelac kome Miha mi-mi-mi pira, stručni osvrt tiskan kojoj j e Sreća te maske telac." Nakon da pratila i TOMAŠEKA je toga Andrije djelo hodila."

POkolo svatovi kudgor proplešu odu, sadržaja pisanog rodiklečeći mole Mladenci SKOČICU. Stihove gramu. kojepjevaju oni im iz i zbor listi odpjemlatelje blagoslov, Kad prepisao odbila, ponoć je život sreća “Nek mi teksta pozlati snašu. opere otišla vaju: denka kojega cjelovitog presvući sretni život budite arhivar uvid dao velikodušno dovode šale cijeli mio, Sada je poznate Nikša GAŠPARDI, lažnu trudnicu kao cijeli." mladencu g. opere drži da mladenka svi i čemu i ali Običaj to da čitatelji ja odbija je žena, je “nakoljendječačića dovedu konačno koljenima kad zahvaljujemo. najljepše njegovu simbol je Baricu poculicomglavi joj Poznati plodnosti, prikazan če", J uraj prof. skladatelj uzima Mladenka i žena “Ovo ovojoperi.

16. rođen STAHULJAK koja moja je zapjeva: srpnja je zlatni “Hodi dečkića pa pjeva: i od sudbe određena mi Jani Sv. 1901.

Božje je Jasrebarskog, kraj darak ću ti rupčić To dati, ovaj mali, da živimo bio Vladimir otac ponajbolje." volje, je gdje žuti posuti, ovaj osjećajno cvijećem rođ.

Paula i prekida raspoloženje Majka orguljaš. učitelj voliš da nj.? bljesak i kolačkoni groma bila HUBER operna munje, t utnjava je svatovskom Prema staklo kiše vrtanj daljnjem Uz certna koji r azbija pljusak diplomu pjevačica. debeli redu kum, kojegpjeva prozoru. Svi prestraše, Muzičke pjesma Zagrebu akademije J URIŠIĆ, pri-utihne, nazdravlja kako Jure Marijan ali ih kum stekao tješi Filozofskog diplomu je našem sutnima: župda gospodinu stari to i te fakulteta pričali njegovi povijest predmete je al“ i prva načelniku, učitelju niku, “U do Mladoj proljetnoj događa Zagrebu zemljopis predavao mlanašim čast čaša nek“ sile je kada tamne “Seoski nedjelji", umirovljenja.

Operu im dencima pa rispjeva: stvara te Nakon 1936. skladao tovi" krugili Vražji staju je vrati kolo. i Bog živi, “Mnogoljeta Raspoloženje opet dalje j e (1956.) umirovljenja sretni bili!"

Da ste staru Preminuo i skladao zdravo, pa pjevaju pjesmu: je orguljao. slizdravica službenih 1975.

18.

Poslije veljače goro obrašćena, “Smiljan izvode mladenaca koji jediples i raznolikom velikom O Javoremoje" svi zatim nastojeplesati javorepolku, stvaralaštvu izjavio: jednom je dinarskog naročito tamburaš. prepoznatljivog mladenkom, iz muzika narodna “Hrvatska zlato kolo veliko glazba podsjeća rodnog pjeva, koje Razvije GOTOVCA. Jakova motive baza raznih moga i ansambl kazališni baletni je područja plešu ali i Teme stvarlaštva.

“Peansambla nastavljaju članovi ples Pjesma muzičkog Folklornog “debeli? zarudi i tome zora i pa U iz Markovac" tar provedbu njihovu jimdjelima Zagreba. kum i muzike." narodne duhu stvaram koracima pjeva pjesmu ustaje premogu plesnim hvalnicu: romantiku i voli Tko hrvatskih oblici iz raznih osjećajnost poznati hrvatske budi hvala njenu duše, seljačke krajeva. lijepa “Bogu i ali buhvala Veseli svatova Na izražavanje prostodušnost, prekida budi, ples lijepa će uživat čas čni ulazak Otić pjeveselja, bučnog prvi maski, koji jeljudi, i opere i neki izazovu Jer eto pučke plesovima jer je njima rudi, strah, SVATOVI. SEOSKI okolo ušao rudi."

Zora m i vrag šulja ipak uhvativši

vinova

tebe

kao

novu

tu

sve-

scena

no

nam

ansambl

a

me-

se

se

s

u

sam

uz

se

u

na

za

se

za

u

ove

sam

u

na

na-

a

samom

na

so-

a

sam

ura

vam

u

se

na

uz

na

onu

na

mu

se

mu

on

mu

on

na

s

u

mu

u

mu

sav

za

me

na

se

u

se

su

u

u

sa-

se

sva-

se

vas

se

svom

s

a

na-

a

a

uz

se

na

se

u

u

za-

se

mo-

u

-

svemu

u

u

nam

s

se

zora

smama

se

Mljekarski list

29

OBIČAJI

NARODNI

Ljepote

pastiri (vođeni anđelima) obučeni u tirolske daronošnje vima domaće svoje proizvodnje. jaslica Seljaci jaslicama htjeli život vidjeti svakidašnjisvoj, neki tu vuku Tada pa Priredio: jih životinja, rezije. jeizgradnja jaslica dipl. ing.

Stjepan saonice neki kobarokdrvima, kose, postala raskošnija Keglević vači Lienzu pa je pr. kujukonje,vojniciTriju stilu, bilo čak 120 anđela i Tirol Kraljeva piju gostionici. kipića ljudi, je planinska pokrajina i odrasli dvora životinja.

Sjaj Djeca austrijskog posjećivali zapadnomdijelu Austrije očitovao diveći Sv. 540.000 udolina jedni prikazivanju d ruge jaslicama. puna stanovnika, Išli i velikom to stočarstvom i raznim pa Triju Kraljeva udaljena pratnjom sela, je razvijenim i neobičnim tuGlavni slugu, g lazbenika prešlo postepenodanašnju industrijama. grad je rističku kao što Godine 1909.

Innsbruck Inn životinjama atrakciju. slonovi, rijecikoja utječe i Jaslice bile PRIJAosnovano Dunav. p a DRUŠTVO deve, nojevi. je kao TELJA barokno kazalište sjajno JASLICA, privlačan Tirolci odlikooduvijek slov SELO ima oko 30 JASLIČKO mogao kojima vjerni puknije vali velikom i vjerom nepoko-nadiviti. tiskanim mjesta (mnoga Inn) odanosti Rimokatolebivoj 19. vodičima i međutim U stoljeću taj p uk, postavljenim pločama crkvi. ličkoj htio imati kućama.

Izrađena karta nije jaslice je čudno što Zbogtoganije crkvi nego i Tirola vlastitome pa svojoj mjestima jaslica, crkvadomu: lazimo njegovim oko 170 rezbarenih mnogobrojnim jaslica; posebnoj komori, osobito isusovačkim i frama, sobi ili od tridesetak dnevnoj pedesetak dugačkom daščica, već 17. pood obučenih njevačkim, lutaka i raznih stoljeću večerima ru, gdje mogli drugih skromnih javilo postavljanje održaja- pobožnomoliti. Netko materijala.

Cijele prijeseni slica kao spomen netko rođenjehvatio rezbarskog pa je vaju tečajevi nožića, jasličare, Isusa prema maloga konačno velika ili izložba pisanjukartona, pa kista, boje gline, godine Evanđelista Luke.

U tome tako nastala 200 je čak i lutaka, Žive pa Strengenu. jaslice tirolski velika i malena izvođača bit će prednjačio nadvojvoda tirolske djela Iglsu.

Ferdinand _Karlo postavivši narodne U vodi TIROL umjetnosti. pozadini Organizaciju dvoru Innsbrucku naslikali maštovit 3,5 M. Thekrajolik WERBUNG, Innsbruck, i visoke dugačke2,80 zdencem resien Strasse 55. jaslice.

Betlehema, pred “Pojte pastiri 18. bilo vratima i Solomonovim tam Tirolu svi Sljedeće stoljeće je gradskim poNjemu mirno vrtovima i U klonite!"

Ali pa Tirolu, je procvalo ribnjacima. predprelijepe jaslice slobodnih drvenom imamo i mi Domovini fragospodarsko stanje njemdijelu jespilja osobito vlanadstrešnicom crkvama Cerniku i ljaka, vrijeme MajkomBožjom,njevačkim carice Tei Isusom.

DoVaraždinu. danja omiljene Marije Josipomdjetešcem a laze im

Tirolskih

s

su

u

svo-

sve

s

u

nom

na

a

u

sv.

u

u

su

s

se

u

se

su

s

s

u

u

su

na

su

u

a

su

na-

se

se

uz

s

sv.

s

samo

se

u

u

na

s

u

na-

u

orma-

u

su

se

se

na

se

za

ove

sv.

u

su

s

u

u

svom

u

m

su

cm

sa

-

se

u

u

-

se-

a

s

za

BOŽIĆNIBLAGDANI Stolni

u

u

s

u

Knnm

——.;Z:BC_'Ć—————.

vijenac

ga Vijenac postaviti stol, dipl. ing. ilizid. vrata objesiti Kako bi svečani uoči Božića i U upotpunili ugođaj cvjećarni kupite cvjećarski stiropor koji sami možete od koristi izradu aranžmana.

Od novogodišnje noći, napraviti vijenac stiropora oblikujte Ukoliko dodate kolut. suhogcvijeća. vrpcu svijeće, zlatnom ili Nakon odaberite Ovisno mašnu,plodoveobojene cvijeće. toga želji, srebrnom će i svečano. može biti ili više Ako bojom, djelovatelegantno jednobojno boja. ješareno,

Piše:

Darko

možete

Kantoci

na

no

možete

na

se

za

mu

vezanu

u

o

ono

u

30

Mljekarski list

BOŽIĆNI BLAGDANI

Vijer

ađuje rstite ili vijena vijencu stiropor. Plo varaju koje kada osuše između Osim možete žicom, obojite smjestite svijeće Na koje po vijencu. cvijeća. svijeće boji odgokraju tako

ve

um

i

se

da

se

cvijeć

u

ih

u

svijeću jednu postavite staviti i traku čija boja odgov

sredinu

stavite

LONČANICE BILJKEU STANU -

BILJKE

Mljekarski list

U

KUHINJI

31

LONČANICE

BILJKE

-

Biljke

[eee

U STANU

Biljkekuhinji

ilina

prozorskoj dasci, ga da uspijevaju.

u

stanu

u

——— nema

razlo-

ne

Kuhinja jeprostorija kojoj je će uvijek živo, biljke djelovati sobi spavaćoj Biljke Začinsko Piše: Darko Kantoci prvo je umirujuće. bilje dipl. ing. možemo soba koje povezati kuhinjom. Spavaća je prostorija koja Začinsko možete imati izložena bilje uvijek je najmanje pogledima, Biljkekupaonici dohvat može biti mirno carstvo zelenila. ruke; nije previše bujno Gotovo posvakoj kupaonici možete što ga Kako sobe i snopićima sušiti, ima spavaće hladnije mnogo pare i često također kao ukras. dodjeluje mogu mirne, dok prednosti dovoljno svjetla, je bro iskoristiti Osim različita. U takvim uzgoj biljaka. začinskog bilja kuhinji temperatura i ostalo možete držati ukrasno će sobi vrlo bilje. Tako će uvjetima najbolje uspijevati spavaćoj Ako imate dobro kuhinju iz blagovaobiljke, koje prirodi možete otporne uspijevati biljke porodice sobnom rastu i vlažnim nicu, je pregraditi sjenovitim mje- lozicom ilifilodendronom. paprati; Adiantum, A splenium, kuhiU stima.

U Blechnum i mnoge vrste kupaonici nijemjesto Pterisa, će vrlo dekorativno vole sunce, tako njama naročito ako ih djelovati redovito i pa biljkama koje prskate naročito Howeia.

Pod nećemo držati ciklapalme, uvjenjoj kaktuse, prihranjujete. da tom dosta iliafričke je kuhinja zračna, ljubičice. vrste dobro će možemo i neku od Mnoge cvjetnica nju smjestiti Općenito govoreći, kupaonici sobama.

To fatsia napredovati spavaćim može sljedećih biljaka: japonica, rex, smjestiti Begonia kamelija, mirta, p elargonija, nedirak, Monstera Philodendron Ficusbenjamina, dracenu, deliciosa, klorofitum i asparagus. bugenvileja, ceropegija, ciklama, scandens.

Osim navedenih, kupahortenzija, nedirak, kalanhoja, onici možemo pidržati svaku Važno znati da biljku je kuhinja nijetosporum, i carska plumbago begomalih idealno to U zahtjeva, fikusi, bršljamjesto uzgoj bilja.

Na možete nija. sjenovitom mjestu niili aralie, aspidistre. bršljanolisne manjimkuhinjama nepraktično je držati afričke i ljubičice gloksinije.

U držati svjetlijim kupaonicama biljke, promjenjiva tempedržati Gravillea robusta i Bemože nikako Osim ratura im cvatućih možete odgovara. biljaka metallica. Ove vrste rastu i držati i kao Fatsia gonia Opasna isparavanja koja grmolike biljke, izvoru ih S ili Ficus strane Ove prema pa posvjetlosti je staju japonica prikuhanju.druge benjamina. okrenuti. neće biti prozor. potrebno Svojebiljke zaboravljene smjestite sjeverni jer biljke će naći i razlinetko boravi Grevillea robusta može ako narasti do 2 mjestokupaonici uvijek kuhinji, čitevrste rebrača vodite računa pa jepogodna uzgoj paprati, slezenica, svojim biljkama,visine, i bile sobama visokim pteris. unutrašnjosti prostorije stropom. u

a

u

s

no

u

na

a

u

u

su

vremeno

ove

nema

se

za

u

u

one

uz

u

na

u

u

me

u

u

se

su

u

a

su

za

se

a

ne

su

na-

vremeno

uz

u

u

a

o

one

HRVATSKI

SREDNJEVJEKOVNI

Skrinja

m

za

u

s

u

SPOMENICI

Simuna sv.

spasili kovčeg zadarskom samostanu jednom do danas. ostao gdje je Opis rake i duboko UMJETNOST" biti urezanih će otvoPriredio: njenih koja dipl. ing.

Stjepan do 15. 01. 2000. dat ćemo prema pa reljefa godine, knjizi je Keglević i to da ZLATO I SREBRO ZADRA I našim razlog jeopišemo Nakon što kamene 1972. opisali čitateljima.

NINA,Zagreb, hrvatske sredSv. Šimun prema bila ranoga spomenike je Evanđelju Naručiteljicaškrinje Luke ELIZABETA starac ovoga supruga njegvijeka, onajpobožni kojijekraljica putaopisat ćemo srebrni iz Zadra Isusa ruke spomenik jemaloga hrvatskoprimio kralja izrađen kasnom kada LUDOVIKA i I. VELIKOG Anžuga srednjem vijeMarijaJosip prikazali ugarsko-poljskog ku. To ili raka Hramu. kći bana mumificiŠiješkrinja inca, bosanskog StjeKovčeg izložena ranim Tom starca muna, upravo KOTROMANIĆA. pana je tijelom jednom Vatikanu dvorani Sixta V. davno neki od brojekraljica Pape željela trgovci provozili likvijom Boga izložbi “HRVATIdom iz izmoliti milost da rodi sina Pred velebnoj SirijeVeneciju. jerje I već Zadrom rodila tri kćeri. ali KRŠĆANSTVO, KULTURA doživjeli brodolom, Majstor i ostavili

su

ga

u

same

rena

smo

nove

sv.

na

u

su

sv.

a

u

a

s

u

su

re-

u

na

u

su

32

Mljekarski list

SPOMENICI

SREDNJEVJEKOVNI

HRVATSKI

iz

FRANCISCUS

je Milana nastanjen Zadru, bio od je jedan pomoćnika iz Markov ANDRIJA Zagreba.

1380. dovršena raka je Sjajna ima rada. Ona tri nakon godine strmo oblik četvrtaste škrinje 5 veličine 197 krovom 3 položenim ZI od 80 110 cm, izrađena ni srebrnog težine 343 i kg. lima, pozlaćenog dva brončana je Podržavaju odozdo. i strane dela jedan nalazi inače Škrinja glavnom ovih oltaru crkve Šimuna, je Šimuna Škrinja iz Hriznesena dana prviputa doba. Na dana Ovih vatske. stražnjoj je povjesničarka događaja toga ulazak KUSIN svečani Vesna strani kroNa napiumjetnosti je dijelu kosog prednjem raka dan Ludovika I. Zadar sala starca lik j e kako “Vjesniku? kralja je smirenog izložak zatim i rukama spoŠimuna predarovateljica kapitalni 18.02.1358., glavom jastuku od tri i da rakom izložbi kleči okomiNa križenim svoje menutoj pred jejedan koja prsima. te smrt krunama kćeri tom Europi, glavi, relikvijara najvećih je dijelu prednjem kako ta bana Mahramu Stjepana čijupostelju drugipak ocjenjuju je Prikazanje sinovci od raka kleči kći i drži dva i kojihobnovljena remeknjegovi rijom Josipomkoji radionice. bosanskim restauratorske će TVRTKO darske drži starac Šimun postati djelo dijegolubića, Elizabeta dok iza te pro(ubijena Kraljica kraljem. s toji njega Isusa, darom Na kosom krovu Ana. ročica prikazana 1387.) zavjetnim svojim smatraju Stručnjaci Zadru ali zbila bila čudesa izrađeno da to po njenodjelo koja nije uslišana, pod djelo je da smatra sli- zagovoru Šimuna, jednom (zakojeg je talijanskog slavnog utjecajem i danas učinila raki ima 14 Na GIOTTA. kara dokazuje nacrt) još prizoru jemajstornaroda alatom zlatarskim i lik raznih hrvatskog pripadnost doga- svoj izvođač pločicaprikazom kulturi. rukama. ali i aktualnih iz [i kršćanskoj ropskoj Pisma, đaja izvođač

bio

a

u

mu

sa

x

/

ii

x

an-

sa

na

se

a

sv.

sv.

urezan

va

urezan

na

u

s

sv.

u

na

na

sa

na

uz

s

u

samo

a

u

na

s

urezano

za-

a

su

u

se

su

a

sv.

u

sama

ona

se

urezao

u

sa

s

eu-

sv.

NAŠIH MALIŠANA

ODGOJ

Sve

božićnih

radosti

blagdana mališane

uključiti tijekom vrijeme Piše: odgajatelj Zrinjka svečane dipl.

Božiću kojeprethode pripreme kojeprethode nedjelja svih kršćana Keglevićvelikom Važno više blagdanu obitelji. posveti svojoj i Naši Božiću.

Stević i ali mogu smireno najmlađi toplo opetdjetinje je VEĆER i do eto BADNJA posljednjih Stigosmo 20. božićnih s: L ujza Kozinović ovom, blagdana ali i 2 im Vesele djeca, stoljeću. == ES 4, odrasli jer Božić je blagdan ČER, NOĆ budi 2.ČU magične koji dijete svake | $— od svakome te => radujemo njega | godine DOĆ, Bilo bi ŽE posebnopripremamo. da svaka odrasla i => potrebno lijepo A ==1 ritam" osoba užurbanog “uspori ĆE DOĆ, ("ŽE te življenja svakodnevnog Došašća

-

veselo

napose

u

sve

-

-

u

se

aii

KE

+

——

mi

4:

.x

..

a

1.BA

sik

u

moći

mu

nas

i

VE

SE

JU

BA

-

-

O-

NA

ZNO-

DNJA

JE

RA

SE

PJEV,

,

—

reme-:—$

-

—-

———=-————=

===

:

——

a

==

*

i za

.

———

=

DNJA_JE

——

A

iznova

-

-

se

s

an

ir

z

—

——-

—

:

SNE

.

.

TAM

<

-

-

BA

ĆE

SKO

JAN

SE

Dist-

-

KRIST

RO,

PLAV

-

BOG

NAM

KAST

1

BIJEL,

E

m=

ora

X

doo

:

_.=

&

=

==

=

=

:

SNE

prasn

Mljekarski

SKO

BA

-

RO,

BOG

KRIST

NAM

.

se

list

-

u

TAM

-

JAN

SE

Di

PLAV

-

KAST

1

BIJEL,

33

a

|

ZCROATIA Otkrit ću Vam tajnu kvalitete moga

mlijeka!

Moj vlasnikza održavanječistoćemuzilica, mljekarskih kantiiostalih posuda kojedolaze u dodirs mlijekom koristi: BIS

€

5330

Uvjeritese ivi u njegovu učinkovitost!

KAKO? -

Ukratko ću vam

objasniti:

muznih predispiranje: poslije mužnjeprovesti ispiranje potapanjem jedinica u mlaku odstraniti mogućnosti vodu;odgovarajućim četkama grublje po nakupine ne vodom dođe do ne nečistoća.

Napomena:ispiranje provoditi vrućom da te da se koagulacije kazeina, lakše isplahne mliječna emulzija. svake

pranjedezinfekcija: litara tople otopiti g BIS-a C 8 ili 3/4 U 5330(5 jušnih žlica jogurtpripremljenu i po muzne odstraniti otopinu potopiti jedinice čaše). četkom potrebi nakupine nečistoća. i

-

u

10

vode

100

-

-

Se SLUŽBA

TEHNIČKE

MARKETINGA

PRIMJENE

INDUSTRIJE

tel: 031-513 fax: 031

-

513

593

-

-

503

PRODAJA tel: 031

-

513

fax: 031

-574, -

513

-

513 503

-

577

SAPONIA i farmaceutska kemijska, prehrambena industrija d.d. Osijek Matije Gupca 2, 31000 Osijek

ispiranje: muzne

jedinice isprati i (može vrućom)

mlakom

vodom

do

150

wo

NAŠIH MALIŠANA

ODGOJ

——————

prenijet dijete svoju prilagođen trebajunjima i će faze biti vas, pa opuštanja sposobnost uživanja dijete, slušajućinajbolje uključeni priprema. izradu To obuhvaća: i riječi adventskog usvojiti melodiju pjesama.glazbi. četiri pjesmica Nijepotrebno odvajati posebno Druga predložena svijeće, sijanja vjenčića i kiticu po vrlo i učiti diljem jepoznata popularna kuće,vrijeme dijete velikog spremanja pšenice, sadrmada kiticu. svih vrsta religijskog prigodnih Nenametljiv, postavljanja spontan svijeta, nije Pridonosi radosnom od čin ukrasa vrata, ozračju žaja. učenja bolji je klasičnoga (stolnih, prozore, smisao ili uočava zimzelene djeca pjevanja, blagdanskog raspoloženja, jerdijete grančice vole i užitak vise te radost to jejako nebrojeno je melodiji koji lampa, pak vjenčići puta refren. odnosno lustera ili njen zgodan radosnog događaja. ponavljaju pisanja zbogskoroga stropa, Božić i veselo i neobavezno Sretan čestitaka ili te, blagoslovljen Pjevušeći crtanja slikanja malenima i velikima! svima dana naravno, oblikovanje figurica tijekompredblagdanskih i bora jasliceukrašavanje boizradi O spomenutih Badnjak. žićnih simbola ZVONČIĆI detaljno jepisano listu br.

12,proMljekarskom pr sinca 1997.

ET = ora f a a =H "e. “.—.—— odrasli nosimo Svi 2 je mi S u sebi Božiće Do lo li svog ve djetinjo jesnijeg sjećanja _ibrijeg Po-noć fu bijesatom i-de sat većje vlastite stva provedene krugu dk kada i sami T obitelji, postanemo Fje želja roditelji velika J J 5, .-—.—e nam) tako isto pokloniti uje smjeh dječici nač rez Pius svojoj nezaboravne treugodne, naš ju-ri ko-da će tople stat _ ni-kad a slatka nutke. a Sjećanja == — do6 F=TK e —T uzbuđenja koja iščekivanja = = _ Pu nosi bora, odabir ukrasa — DJ LA kićenje ćen | naš iliizrada istih po še svud plah ja_ zamisli, vlastitoj OTi- ho ko _pa-da mek i lak snijeg per-je i odmaočekivanje dragih gostiju kidarova | -9-+- = tanjelijepo upakiranih == ==> me neizbrisana život. =“ —F ori cijeli ostaju # , Sve -_ povezane ugodneemocije svečanosti božićnom fj drag TEEKE PoI sje E fem eh tajanstvei nost, uzbuđenje povezuje Au veselje = više te članove | njihovi -*—= obitelji još P=.

Ez odnosi postajuple———= međusobni -či Zvon ći "Zvon -či ći noć i menitiji cijelu odnosno pjevanjem Glazbom, ćete dodatpi === prigodnih pjesama još veselo .—_—s——s =. oplemeniti predblagdan= doma. sko Sua svoga toplog ozračje os-ta-ju ni-kad ne-će usje-ća-njušto_ proć vam Predlažem naše da, božićne stare, dobro poznate = m A kao što = pjesme Djetešce =; ti “eo U | = rodilo, Veselje navješćujem, Zvon -či ći Zvon -či ći Zvo-ne vrime godišta, Radujte narodi, kroz glas vašim mališanima zajedno #i | pjevate jednostavnu, lijepu večer. pjesmu Badnja Tijekom = # Došašća —_ cijelog razdoblja pjevuREI POA gova dok kući šite božićne po pjesme način

na

u

radite

nešto

ili kad

ćete

odmarate

se

na

u

sve

sa

na-

za

u

a

vazama s

u

a

za

na

u

=

.

na

-

za

-

sa

-

za

u

a

=

nam

ži

i

A“

RE

ORE

vra-nac

na

S.

ona :

BRE

=

:

:

ne

—

-

:

i

.

s

vra-

nac

a

za

zi

s

-

=>

:

a

=

1 čvršći.

-

d

=

e

zvo-ne

-

:

—

-

no

i

Z

uz

sve

Z

nam

su

nam

se se

se

-

s

na

-

sav

za-

a

ovu

5

=

:

=,

=

-

SO

Mljekarski list

sko

eo

35

VAŠLIJEČNIK Koliko

brinemo

se

svojim

o

Otrovi

plućima? na

mnogi načinom života što više svojim oslabe obrambene snage prirodne i Daleko plućačitavog organizma. od

Piše: dr. Ivo Belan

zraku

je osim kao drugi faktori, pušenja, zraka, npr. tajgenetski faktor, industrijska zagađenja Sve

obzira

u

kao

nas

da

se

trude

da

azbest

više dokaza

i radon,

da

su

također

i neki

važni

ri-

pojave Azbest, kao kod izolacijski materijal dovodnih i može toplinskih cijevi, atmosferu otpuštati mikroskopske čestice lebde i mogu biti je uništenja pušenje.

Višegodišnji koje od bronudisane. pušači pate kroničnog hitisa. da Radon radioaktivni Istraživanja pokazuju je plin koji rizik od astme. iz i može otpuštatimaterijala, pušenje povećava I nakon niza muka kao što eton, onda, godina crijep, cigla. raste učestalost i suženim dišnim Značajno i otrov kašljem Opasan prostorijama je putežena kod plućnih i emfizem. često oboljenja vima, javlja formaldehid, kemikalija koja kronični Emfizem nadutost može iz Astma, bronhitis, je plućapri otpuštati tepiha, namjeemfizem i rak čemu žrtva dobiva zidnih itd. pluća najsmrtodovoljnoštaja, oplata Postoji još od bolesti. Odukisika.

Ako bolest ta faktor znanstvenici nosniji plućnih jedan koji život velikom “uhvati" dovodi do rano, zimaju broju ljudi. dovoljno zadnje vrijeme bolje razumiju da među žrtvama daha i danas to stres. zapoZanimljivo je gubitka prinajmanjim je Mnoge raste zatim do slabosti i slene žene od superwoman plućnih oboljenja značajno naporima, opće pate žena. rak bio konačno smrti. Što tiče raka nositi i j e broj Nekada pluća sindroma, pokušavajući “muška unazad izvan svake izlaziti dvostrukim je bolest, međutim, pluća, danas sumnje kraj desetak svake goda uveliko onima kod kuće i onigodina, višegodišnje pušenje gotovo obvezama, rak više života šansu te radnom Znanstvedine, pluća povećava pojavu mjestu. žena od bolesti. nici kažu da stres može nego onaj kojega pridonijeti više rak to ustvari ili kronične boboje, je dojke. Pušenje je jakirazlog pogoršati plućne Učestalost i lesti. i Deterdženti sredstva drugih spomenutihzbogkojega plućni problemi među žeraste žena toliko učestali. Žene dušični dioplućnih oboljenja bijeljenje, insekticidi, navikama ksid pušačkim počele prikojeg proizvode plinske peći razlozi muškarcima ranim 40biti toksično to može povePostoje brojni ključivati jako i oni im Već tada neki Čak ćanja opasnosti. koji godinama. pluća. izloženi dimu da budućnost puše cigareta epidemiolozi počeli predviđati Ipak, poddim sadrži više će nakon 20 do 30 učetreba svojoj okolini, taj godina ručju ljudskog zdravlja od 30 stalost raka žena biti toliko Ako tmurna. poznatih kancerogenih pluća značajno i tvari. Tu uzrokoI Sredinom stvenici opasnosti porasti. pogodili ispune svojaobećanja, i automobil70-ih učestalost ta bi oni industrijskim naglo mogli pružiti strategije skim i stalno raste. Od 1965. bolesti i tvarima, otpadnim zagađivapovećala sprečavanju plućnih čima nalaze zraku oko do danas muškaraca koji broj koji osigurati “oružja“njihozaboraviti Ne i 36 rat je smijemo pušesmanjio dok svladavanju.

Pojačani posto, atmomeđu ženama 16 toksičnih kemikalije kojenapadaju tajbroj protiv kemikalija posto. sferu našim uredima i kućama.

Ako ovakav trend bit ku od vitalne nastavi, postaje apsolutno Znanstvenici danas će uskoro muških važnosti. uporno podjednak broj i bolesti i ženskih Na vodeće pobiologiju istražuju pluća pušača. kraju, svjetske ih Oni U New Jourlitičke stranke da ekološke koje napadaju. pokušavaju časopisu England znaju otkriti zašto neki već nal of Medicine vode prema ljudi prošle godinemjere, mjerekoje sklonošću čistom staviti rađaju posebnom pojavila zastrašujuća studija zraku, moraju i bolestima iznesena da visoko prema prograplućnim kojoj je tvrdnjadjeca mjesto svojim načine kako oba mima žele izborne ako stoje pronaći pomoći čija roditelja pušeimaju osigurati tim da životu dvostruko veći Kako ljudima izbjegnu tragičnu kasnije glasove svojih građana. je sudbinu. bez rizik od raka kod nas? genetsku Međutim, pluća. zični faktori

raka.

vo-

u

se

s

i

su

u

se

se

ne

-

se

ne

u

a

-

se

se

na

uzme

za

se

ma

s

na

one

a

su

u

su

se

za

u

nama.

-

u

sve

ne

su

za

su

u

na

a

ovom

ne

u

su

znan-

su.

vane

se

nove

u

se

u

nas.

nova

na

se

za

u

vom

u

u

zra-

se

se

se

s

u

na-

na

u

u

36

Mljekarski list

POLJOPRERARAzs:

NILA suhe E u mlijeku poročenj tvari 10020 Remetinečka 27. hrane Lakši tok Zagreb, iskoristivostuobičajene graviditetaTel. cenirala:6562/ nutricionist. sl.:6550 399 Veća vitalnost iotpornost 333, proizvodnja«elčištrima & i TVORNICA HRANE STOČNE zadovoljne životinje HRVATSKILESKONE HRVATSKA+ Tel.: aK oro 777045,

:

4 RR

*

Veća

+

ZI.

MUZNA

(O

TEL043/878- TEL.:043/878416 081 MOBITEL:034, 099 FAX 059

PRODAJA

-

-

“

.

-

MALI MUZNI MLJEKOVODI IZMUZILIŠTA HRANJENJE KOMPJUTERSKO HRANJENJE LAKTOFRIZI

OPREMA

-

MONTAŽA

UREĐAJI STOKE

=“

-

TELADI

-

-

Žabjak 7e -

KOMPLETNA .

d.0.0.

-

Rovišće

SERVIS

OPREMA

U

ŠTALI

VEZOVI LIGEN BOKSOVI SISTEMI ZA IZĐUBRIVANJE SKREPOVI ZA LAUF STAJE TOPLI PODOVI

Probiotik

Vindija jogurt, s nedavno otkrivenom kulturom funkcionalni je light(lagani) mikroorganizama BBL kojaje ispitanau istraživačkocentru Morinaga (Japan). je razvojnom Po okusu i učinku izvan konkurencije.

Za odrasle idjecu,prisvakodnevnoj konzumaciji,ima zdravstveniučinak: Stanje Djelovanje imunitet pospješuje metabolizam potiče ublažava osteoporozu PeriskaKIKu pojačava —

—

—

&ALTE,

—

florucrijeva obnavlja pretilost smanjuje stres smiruje _

_

Vi

indija

_

Kakva

snaga

u

tako

malo

grama!

.2