Mljekarski list 11-1999

B

Mljekarski

z š

STI ZAGREB "list XXXVI. GODINA Ze

ll

Li

Lstjeimjoje

idi

STUDENI,

Mljekarski list

ISSN

99.

0351-9104

Dr StjepanFeldhofer masti ljuska povećanje Suncokretovajačma fd krava mlijeku bjelančevina sc.

Str.2-5

za

u

dipl.ing.Nikola Jagačić Silaža u prehranistoke iz provizornihsilosa no

Str. 5-7.

Dr.

Stjepan Banožić

sc.

Dezinfekcijastaje,pribora i stajske opreme

Str. 8

Stjepan Banožić

Dr. sc.

barijeredezDezinfekcijske barijere

Str. 8-9

Stjepan Banožić

Dr. sc.

1 Redakcijski kolegij: dr. Stjepan Banožić

dr. Stjepan Feldhofer

Grgić Darko Kantoci

dipl.ing. dipl.ing.Stjepan dipl.ing. Karmen prof. dr. Zvonimir

vet. Antun

.

u

i ukupnog poslovanja nu.

Učinkovitost mlijeka

gospodarstvu Hartman

u

Dr.sc.

Agrama zakonodavna

urednik: iodgovorni dipl.ing.Juraj Čičmak

Str. 18-19

(nastavak V.)

na

iz Fonda Kreditiranje

Str.20-21

razvitak i obnovu

za

Ministarstva

poljoprivredei šumarstva

Tehnička

urednica:

Str. 23-24

ing.Mirna

Božičević

Novčani

dipl.ing.Vesna

II.stočarska

Drenovci '99 Vukovarskodipl.ing.Nikola srijemske sisačke Posavine Jagačić. razvoj govedarstva

Pogled na

s

j

Katarina-Zrinka

ooipr

Božičević

ing.Stjepan Keglević iz Svete Nediljice

dipl. _Oltapregrada 2

mii

dipl.ing.Josip Haluška

mljekarska udruga,

Zagreb i uredništvo:

dipl. odaje

sre

Zagreb, 31/1Il Ilica

tel.:01/ 424-420

-

dika

4812-410 fax: 01/

424-420

u

%

4,50

Orbis

prošlom broju Mljekarskog naslovom

"Izložba

Kako

Datum

lista

(10/

ženskih

oglavljaiz županjske Posavine", netočno je tiskana površina područja županjske rečenica 2.35 m?. Točna Posavine: glasi: ".. koja se

rasprostirena

predstavlja..."

Mljekarski list

oko

Stević dobroj djeci ide... dr. Ivo Belan

i tisak:

priprema

d.d., Ilica 65, Zagreb

99.), pod

Sveti Niko

>

ISPRAVAK U

KeglevićDan Svete Lucije Stević ing.Darko Kantoci dipl.

Osnovni uvjetiuzgoja cvijeća Zrinjka

dipl. BiljkeKantoci stanu ZrinjkaKeglevićdipl.od: sjeta

Str. 33-34

Grafička

Otok

ing.Darko

i

Cijena: kn

selu

Običajiu slavonskom

Str. 30-31

Uprava

gledištaprirodnihpašnjaka

ing.Stjepan Keglevć Kronika čovječanstva

Str. 27-28

i izdavač:

Bulić

izložba županije

ose

Lektorica: Čičmak

Hrvatska

Bulić

za kvalitetna rasplodna grla goveda poticaji

dipl.ing.

Vlasnik

poljoprivrede

dipl.ing.Vesna Str. 21-23

dipl.ing. Nikola

Bulić

dipl.ing.Vesna

Redaktorica: Vera Volarić

Crteži:

Petar Bosnić

regulativa ing.Nikola dipl.

Jagačić koji laktaciju imliječnuproduktivnost Čimbenici utječu

Str. 15-17.

Glavni

Grgić

Dr. sc. Zoran

j

Keglević Sinković Štata

Kostelić

dipl. proizvodnjimlijeka bolest

ino Upala MEP

Stri

dipl.ing.Stjepan Brlek

Biokemijska dezinfekcijagnoja

Stog

Lik

dr. Ivo Belan

dr. Zoran

-

2.355

km?i

IZLAZAK I

Izlazak

svladati

(upaluzgloba) artritis

OSIJEK

ZAGREB

10.11.

6.36

6.47

20.11.

6.50

7.01

30.11.

7.02

7.14

10.11.

16.20

16.38

| 20.11.

16.20

16.20

30.11.

16.06

16.16

ZALAZAK

SUNCA

Zalazak

1

HRANIDBA

manje kgtjelesne može doći do krava, jače kiselosti buragova sadržaja (acipovećanje masti i i do kisele dakle za doze) indigestije, i do krava oboljenja smanjebjelančevina mlijeku krava njem mliječnosti. u Treba da krmni obroci nastojati krava sadrže 18 do 22% najmanje Suncokretova Piše: dr. sc. sirove što Feldhofer ljuska bolju Stjepan vlaknine, dovoljno masnoću mlijeka i minerala energije, bjelančevina mast stvara i dobru mlimasnoću Mliječna Proizvodnja prerada mlijeka osigurava vrlo stočarske mliječnoj žlijezdi (vimenu), jeka. grana jeznačajna sintezi oko 60-70% kao i sudjeluje proizvodnje.

UmjetnimosjemeSuncokretova, sojina ljukiselina octena dobiva iz i dobivene ska vrlo celulozna koja njivanjem selekcijom pogodna krmiva većim strukkrave vrlo visoke krmiva sadržajem mogu mliječnosti, koja miješati turnih vlakšto dohodak stočara i i vlažnim voluminoznim ugljikohidrata (sirove povećava krepkim To znači da krmiva krmivima hranidbi muznih kranine). gruba isplativost govedarske proizvodvisoku povoljno djelujustvaranje nje.

Međutim, mliječnost (Tablica 1.) masti nažalost često hranidbena mlijeku Energetska prati slabija plod-ćeg postotka vrijedžitai veći krava. Uz nost i suncokretove nost (sijeno, slama, posije, ljuske broj jalovih sojine ljuske rica i i često to, krave visoke mliječnosti iznosi oko do dr.). uljarica 0,4 0,42 h.j./kg. masnoće i Krave duže žvaču krmiva Dobro kravama davati do dajumlijeko slabije gruba je 1,0 što i duže čemu podan. sadržaja bjelančevinaje preživaju, pri 2,0 kgljuske intenzivne hranidbe kresline 13 Suncokretova i sljedica povećava izlučivanje(oko sojina ljuska krmivima.

1 suhe tvari ostaci suncokreta i nakon popkim sline/kg krmiva), soje Prerađivači većava mlijeka, stoga, pH vrijednost buragovaljuštenja preradi prointeresu tržišta 6 do i U Tvornici postavljaju zahtjesadržaja (pH 8) stvaraju izvodnju ulja. našoj i kakvoći i rast celuloZadru ima sadržaju mlijeka povoljni uvjeti preradu soje sojine traže viši litičkih kada postotak masti, bjelanbakterija (koje prerazgrađuju ljuske razdobljima čevina i suhe tvari bez masti celulozu i više octene domaće Domaća stvaraju rađuje soje. mlijeku. ima razliku od uvoznog kiseline). soja Veći masti i postoci bjelanče- Gruba i teško više dobiva zrna, krmiva, međutim, ljuske vina veće mlijeku daju i hraprerad-sadrže dovoljno sačma 44% sirovih energije sojina bjebene ali i promogućnosti, bolje tvari visoku lančevina bez Stonjivih proizvodnju ljuštenja izvode Međupreradom mlijeka. i kravama većom može računati stalno proga mlijeka, izlučitim,granične mogućnosti davati tržišta hrane stočne izvodnjom mlijeka snabdjevanje ovih vanja sastojaka genetski više lako probavljivih i krepkih sojinom ljuskom. i razlike izodređene,postoje krmiva što znači Suncokretovo (koncentrata), pravilu krava među različitih pasminada sirove i skida oko 15% smanjuje postotak ljušti kaoi i unutar iste pasmine. vlaknine krmnim suncokretova obrocima, Stoga preradi Na i kakvoću sastav količinu, time i masti i postotak mlijeku. sjemena proizvodnji ulja o staju osim spomlijeka nasljednih velike količine suncokretove U težim ako ljuslučajevima, je sobnosti i hranidba utječe uzgoj ske Tvornici “ZVIJEZDA oko krmnim obrocima sirove vlaknine (u nisu često krava, koji zadovoljakrave pa gevajući postižu Tablica 1: netski Tu mogućuproizvodnju.

Sirovih treba posebice naglasiti utjecaj vlaknine Masti | hranidbe, jer hranjivim Vlage bjelančevina i kakvo% % % % stojcima odgovarajućom ćom izlučivati mlimogu krmiva, Suncokretova 10,5 6,0 3,2 45,7 | ljuska jekoprema svojim nasljeđenim 7,0 31,2 3,9 10,6 Sojina ljuska mogućnostima.

Suncokretova

ljuska

od 400

i sačma

g

100

na

mase

sa

za

uz

se

u

a

u

se

su

s

su

se

s

u

na

ve-

va.

u

se

na

su

u

se

zrna

u

za

=

ve

o

se

za

za

u

u

se

u

zrno

za

ne

se

u

s

za

zrna.

s

se

mora

ne

na

se

su

a

zrno

se

se

u

se

u

a

mase.

u

u

-

u

-

ne

:

samo

2

sa-

Mljekarski

list

'

UPOTREBOM

POLJOPRERARA:

SUPERMILA-100 POSTIŽE SE:

Povećanje mlijeku Remetinečka 10020 hranejsikakši tok 09 Zagreb, “uobičajene graviditetaTel. centrala:6552888, 6550 Veća i Ma vitalnost otpornost getricionist.

HRANE STOČNE: TVORNICA IRVATSKI LESKOVAC. dovoljne životinje ti

suhe

tvari

u

;

399

+

ŽE (O)

043/878- TEL.:043/878MOBITEL: 099 416 081 034, 059

-

“

.

d.0.0.

TEL-FAX

PRODAJA

-

OPREMA

MUZNA

MALI MUZNI MLJEKOVODI IZMUZILIŠTA HRANJENJE KOMPJUTERSKO HRANJENJE LAKTOFRIZI

-

UREĐAJI

MONTAŽA

STOKE

—

-

TELADI

-

KOMPLETNA .

-

-

Žabjak Te

-

Rovišće

SERVIS

OPREMA

ŠTALI U

VEZOVI LIGEN BOKSOVI SISTEMI ZA IZĐUBRIVANJE SKREPOVI ZA LAUF STAJE TOPLI PODOVI

|

nujepnis

———————————————————————————

godišnje), dijevanje organizirati preko veći ima do ljuske raspolaganju nizacijeotkupmlijeka (mlje-4,0 5,0%. ilinosioca dio Nakon što suncokretova godine. kare) proizvodnje (praje ljuS obzirom rastresitost i malu ska iz krmnih obroka osobe). izostavljena težinu iz uzoraka U hranidbe krava ljuske, gospodarskih pokusima krava, smanjio broj treba računati većim masti pododatak suncokretove razloga mlijeka postotkom poljuske užem i većao masti ljuske području, trošnju (između 4,0 5,0%) 37,3%, postotak mlijeku visoke iako krave dobivale od što cijene prijevoza. zbog Naj- prosječno umjesto 3,88% 4,09%, više suncokretove 1 sačme. upoljuske kgsojine jepovećanje5,3%(Tablica 2.).ljuske Treba reći da veći potrebljava steljuperadarstvu,Slični rezultati ipak dobiveni i ali treba više stotak masti krave mnogo upoje mlijeku masnoća pa je sojinom ljuskom hranidbu dobivati obrotrebljavati goveda,mlijeka raju krmnim od povećana 4,09% muznih krava. osim sirove doposebice cima, vlaknine, dakle prosječno 413%, Suncokretova Tvorljuska voljno energetskih ugljikohidratmasnoće povećanje 6,1%. nici “ZVIJEZDA" obično dobiva nih krmiva i bjelančevine dobrog dobivale tim da stočnu Krave, koje kg/ sastava.

2,0 j e besplatno, aminokiselinskog Vrlo dan suncokretove krmhranu i dobra suncokretova ljuske samljevenu spremljenu sačma, jer davale treba osim do obroku, mlijeko vrećama, zamjenu donijeti bjelančevina (33 36%) 55% uzoraka vreće sadrži više sirove vlaknine koje j e ispitivanih plastične (crnesadržavalo (14%). do masti. vreće standardne veličine kakve 4,0 5,0% (Tablica 3.)

Iste krave domaću uobiviše od 15upotrebljavaju skupljanje Kravama, koje doje hranidbu davale Naravno 201 to dobro davati mogu čajenu mlijeko mlijeka/dan je smeća). sami već treba snabkrmnim obrocima koje je 26,7%ispitivanih pojedinci kretovu i što nego sojinu sačmu, Tablica 2: količine masti i će biti i sintezu Prosječne mlijeka, bjelančevina mlijeku poticaj bolju dodatak suncokretove i sačme krmnim obrocima krava ljuske bjelančevina mlijeku. uzoraka Broj Suncokretova i sačma Način hranidbe Masti mlijeka sojina Bjelančevina Mliječnost % % I/dan povećavaju bjelančevine razdobljima mlijeku 1.Domaća krmiva aminoki60 3,882 3,262 15,475 Bjelančevine dobrog kontrola krmnim obsastava selinskog 2. Suncokretova ljuska rocima krava vrlo značajne 60 2,0 4,088 3,255 14,862 kg/dan postizanje postotka bjelanvećeg čevina 3. Suncokretova mlijeku. ljuska Sinteza + 1,0 bjelančevina obavlja kg/dan vimenu sačma Suncokretova temelju potreba ribonukleinske kiseline. dan 60 2,0 4,020 3,385 16,257 preko kg/ Krmiva sadrže lako koja topljive sačma 4. Suncokretova i irazgradive bjelančevine spojeve + 2,0 dušika kg/dan nebjelančevinastog (NPNsačma 51 1,0 3.715 3,482 16,037 kao: zelena trakg/dan Sojina spojeve) krmiva, i slično va, pšenica, ječam daju Tablica 3: visoki postotak bjelančevina Sirovih Lako bjelanmlijeku. razgradive vlaknine Masti | čevine, koje uglavnom razgrađuju Vlage bjelančevina do % % % % buragovi mikroorganizmi (90 više služe mikrobnu 100%), Suncokretova sačma 12,0 33,0-36,0 14,0 1,8 | aminokisereprodukciju, lošeg sačma 12,0 44,0-46,0 5,0 1,8 Sojina i nedostatne sastava linskog sačma 11,0 32,0-33,0 12,0 2,0 Repičina sintezu mliječnih bjelančevina.

6.000

znači

što

t.

da

orga-

na

uzoraka

imalo

između

masnoću

za

na

vne

se

uz

na

s

na

se

na

u

su

na

se

za

za

u

za

su

sa

u

za

mo-

u

na

se

u

za

s

su

za

u

u

nom

u

samo

se

su

u

nove

su

za

uz

ne

u

samo

se

u

ne

u

uz

sunco-

za

u

u

samo

u

u

n

u

su

za

u

se

u

na

-

-

ne

u

za

su

za

Mljekarski

list

ooo

oooooooomomoooaononemeromu|

//01\/100.1

bjelančevina mlijeku ljuska nije kalcija, fosfora, natrija, magneziiz krmiva mikrominerala i vitamina. dobiti može mlijeku, koja utjecajbjelančevine jaidr., već Krmnu treba davati sadrže testabilnije bjelančevine povećanje postotka smjesu i masti. količini ovisi že razgradiveburagu koje mliječne koja mliječnosti biolohranidbi krava ima hranidbenu aminokiseline U imaju bolje najbolje je krava, vrijedške amiako suncokretova i krmne 1 nost vrijednosti (esencijalne sojina kojom kg Tu čma žitaricama 2 1 prenokiseline). pripadaju bjelan- izmiješaju proizvodnja smjesepostiže suncokretove i iz čevine recepturi: sojine, mlijeka. sačme. krmna krave repičine Potpuna smjesa U našim istraživanjima,Sirovine Sadrži: % suncokrekon dodavanja 2,0kg Kukuruzna Sirovih tove 14,14% bjelančevina sačme,povećaopostotak prekrupa 70,0 od proSirove vlaknine 4,48% bjelančevina mlijeku (Ječam 10%) dakle brašno 0,74% 3,26% 3,38%, sječno Kalcija (Stočno 10%) dodatkom 1 Fosfora 12,0 0,52% 3,6%, još kgsojine Zobena prekrupa sačme hranidbena sačma 9,0 3,48%(po- Suncokretova prosječno Energetska sačma (Tablica 2.) većanje 6,6%).

4,0 h Sojina vrijednost j.

1,15/kg Uzorci od istraživanih mlijeka Mineralno vitaminski krava sadržavali do 3,8%bje- dodatak 5,0 uzoraka vrlo malo lančevina, 100,0 imalo do Ukupno (samo5%) jepreko3,8 dodaNakon 4,0% bjelančevina.

Suncokretova može suncokretove i sačme U ljuska navedenoj krmnojsmjesi vanja sojine davati skrmnom dio kukuruzne bilo može krmne obroke izmiješana smjeprekrupe krava, je ili ako do i 10% uzoraka 10% jošbolje daje1,0 23,5% mlijekapostotzamijeniti ječma izmi vitaminsko mikom iznad do 2,0kgljuske bjelančevina 3,8% stočnog brašna, ili nekim sličnim sočnim krmineralni dodatak sadržavati što vrlo visoki postoci 4,2%, količine minerala vima. m bjelančevine mlijeka. potrebne Više

Suncokretova

u

imala

na

se

samo

u

na

u

o

u

a

se

sa-

se

uz

sa

ma

za

muzne

na-

se

u

za

na

a

na

za

su

a

se

u

se

s

se

som

s

i

a

su

za

mora

sve

Silaža

u

prehrani

provizornih

stoke

Sušenjem gubici još ako veći, obavlja vremenskim prilikapovoljnim su

iz

ovo

se

silosa

u

ne-

ma.

njemačkim iskoristiti cima 10.000 livadnih trava ekonomičnije plodokg dobivenih ha Piše: Nikola površine redu; 0,33 Jagačić dipl. ing. kao silaža sadrže siliranje jepotrebno manje pripremljenih 180 kgprobavljivih bjelančevina skladišnog prostora; stočari već dobro kao žici sadrže zelene silažu sušeno Mnogi sijeno košnjom važnošću koro120 upoznati korištenja kgprobavnih bjelančevina, sprečava osjemenjivanje silaže kao i načinima Sve kao sušeno sadrže siliranja. i njegovo zemlji širenje; sijeno više koriste silaži vrlo dobra 80 očuje zimskoj prehrani je kg. stoke naročito krava hranivih količina vanost prema sastojaka Zbog bjelančevina silaži tvrde tabeli. se, Silaža dobiti veće dobije njemački nižoj još i značenje zimskoj prehrani iz zelene hraniva gubici istaknuti niz njenih prednosti. sušenjem siliranjem siliranu krmu zelenom suha 10% tvar 15-30% stoka bez stanju pojede ostatka; 25-50% 10% silaže tokom bjelančevine probavne gokorištenjem hranive 10-15% 25-35% dine ista može te jedinice jedna parcela A

naučni-

prema

u

s

-

su

za

mase

-

s

na

za

a

se

na

va

u

-

u

muzara.

u

mora u

mase

u

-

-

se

Mljekarski list

LUŽNATA SREDSTVA TENSID ( HEM

I|

-

SREDSTVA

ZA

SREDSTVA

ZA

RUČNO PRANJE

SREDSTVA

ZA

DEZINFEKCIJU

Tensid Chemie Zagreb d.o.o.

10000 ZAGREB Varšavska 6 tel./fax. 01/483 01 80

INTERNATIONAL

10 000 tel: 01/246 faks: 01/246 Žitnjak bb, Zagreb; 182,

PROGRAM

za

FOLILJA

zaštitu usjeva od

PE UV

širine: 2-4-6.5-8-10.5-12

mraza;

FOLIJE

ZA

i 12.75

m

PLASTENIKE

4- širine:antikondenzirajuće, debljina 4-6.5-8.5-10.5 godišnje, 180

stabilizirane,

mikrona;

m

PE

=

FOLIJE

ZoE

Ri

SILO-TRAPOVE

ZA

4.

vRi=

042m

[odDIGNE.

ZojENi= BH *..

Zasve o folijama pitajte nas, a

mi

ćemoVamosigurati detaljne informacije

CIP

KISELA

-

HR

ZA

179

CIP

HRANIDBA

SILAŽA

ljetne prehrane, da toku predstavlja pašnjak a za

silažu se kaže

može

u

ili

E] POKRIVAČ zime.

biti u

slobodnom

ograđeno.

Zemljište se

M DRENAŽA

prostoru

dobro

i

očisti

vodeći računa pretpostavkomje poravna podčarima naročito vodi i vlažnosti tla. proizvođačima zemnoj i mlijeka poznatatehnologija Dovozi zelena koja neka važnost siliranja nije visina sabip o sloj sloj s abija, odmet upoznati najjednobiti jenog m aterijala odgoi načinom stavnijim najjeftinijim odnosu i varajućem površinom vidu materisiliranja imajući silo zapreminom ukupnog i stočara. prostojalnedrugemogućnosti To (rovosiliranje tranšejama može U visinu ide dok i vima) zemlji (trenč silosi). traktorom zelenu Za iskosabijati tranšeje Po pripremanje kao i sabijanju pokrije pa pogodnomocjeditom dubine metra tranšejama, optereti zemljom mjestu zemlja 1ili Može tako da ulaz i izlaz traktor drugim materijalom.

1,5 ako radi slobodni.

Zidovi oblažu ograditi manjem ostaju trenč silosu od ilibetonom ili pleterom, daskama, pleterom pruća sl. balama slame i debelim jednostavno najlonom da zelena da (plastikom) Najvažnije je pristupa dodir dolazi kišnica zrak i voda ili zemljom. podzemna iste 1000 naučnici, površine kg Isjeckana i stvarašto remeti ravnomjerno fermentaciju više nego prehranom donosi i mlijeka te kiseline kao konzertranšeji, raspoređuje nje mliječne žici sušenim (piramidi istovremeno sijenom po sloj sloj nabija. i više nego 1600 presl.), kg Ako mogu pomanje tranšeje sustav sušenim hranom je Takav siliranja pogodsijenom služiti i nabijači. velika niji gospodarstva, jer zemlji. istisi nad znatni ako da 10.000 Još s abijanja Poslije dobrog gubici zemljom jezorniji primjer zraka silira mala količina zelene livadnih utrošenih trava kivanja tranšeja pokriva kg i bez može ako silira mala količina 3.500 zelenom najlonom, najlona daju kg Stoga, stanju nad da budu što kao silaža 3100 pokriti pijeskom, zemljom, pljezemljom, gubici daju kg, mlijeka, i dr. što može obavezno žici 2400 kao sušeno posijati manji je ograditi kg, zob. Važno sijeno da Iako sušeno je tranšeja kao priručnim materijalom. zemlji daju sijeno da kisne da nešto oni 1800 siliranje, zrak, svega gubici veći, jošuvijek kgmlijeka. završi i što nisu tako veliki da bi takav način pokrivanje Razlike nabijanje produkciji mlijeka kraćem roku 2-3 dana. bio naročito korist krmiva i velike siliranjanekoristan, zelenog Nadzemno slično drži da silaže pa siliranje je manjimgospodarstvima je zbogčega kao Ono blizu silažom zimska mogu Il siliranju tranšejama. provizoriji preporučiti. prehrana da

Pod

sto-

o

se

masa

se

na

a

se

sa

mora

u

s

u

Ta.

u

su

se

se

na

masu.

masa

na

se

se

u

se

se

za

se

se

masa

u

o

ne

nema

sa

sa

se

masa

sa

u

na

se

vansa.

a

su

na

sa

za

su

se

se

u

a

vom

na

se

se

se

na

masu

nema

na

a

su

se

ne

u

su

u

mase.

u

na

se

u

Mljekarski list

se

VETERINARSTVO

Dezinfekcija

staje,

staje: pod

zidovi

strop hranilice + Na kvadratni pojilice. metar utropovršine potrebno je stajske šiti litru vodene 1 opreme 0,5 otopine dezinficijensa.

Najbolje jecijelu i opremu ili staju dvaput triput skida visokotlačnim Piše: dr. sc.

Banožić uređajima i tako da to Stjepan temeljito poprskati, tlak (prskalicama) kojima uđe i otopina dezinficijensa vode može Očišćeni regulirati. i pore najmanje procjepe podu, i ostavi objekt pribor sušiti, zidovima i i opremi.

Stajastajska zatim hranizidove, pod, strop, osušiti i oprema potpuno i oprelice, pojilice drugu stajsku tek nakon stoka može ući. toga temeljito poprskamo pripreNakon dezinfekcije zabranjeno je mljenomotopinom dezinficijenulaziti do trenutka kada staju Za odabere dezinfekciju stoka. useljava od ovisno jedan dezinficijensa, Za povrsti dezinfekciju zemljišnih i prisutnih mikroorganizama dova oblika Koriste potrebno je otkopati površni proizvodnje. i nasuti zdrave sloj dene zemlje (10 cm) ili otopine hladnog jošboljenezaražene zemlje snekog d rugog teme70 *C Dezinfekciju počinjemo dezinficijensa vrućeg (60 može mjesta.

Cijeli Iz treba kaustična kako bi prostor poljitim čišćenjem.staje soda), 20% poprskati inventar i otopinom klornog što veći baktericidni učiiznijeti pokretni stigao ili 2% formalina vapna vani otopina nak.

Kao ga mogu temeljito betonskoj prskalice poslužiti dozi 20 očistiti. ml/m? obične p ovršine. leđne prsplohi Sijeno, slamu, općevinogradarske Prema nito hranu i kalice ili motorni potrebi dezinfekciju stelju, drugemanje (ručni pogon),možemo nekotreba ili zatim velike te ponoviti objektu vrijedne predmete spaliti voćarske, specijalliko raskuvimotorne odnosno njegovog puta kompostirati (biokemijski prskalice, kako bi uništili svi U sokotlačni kaodmora, žiti). stajipočinje čišćenjem strojevi različitog eventualno zaostali i veličina mikroorgabalegedrugeprljavštine poda, paciteta,kojima nizmi prve dezinfekcije. može različitim poslije zidova, hranilica, pojilica, kapljica regulirati stropa, boksova obzira i Bez i p roopreme drugestajske vrijeme sapnicama.

Nakon Ako koristite visokotlačne uređaja. vođenja dezinfekcije, temeljitog suhog biti i stručno. korisno nakon oprečišćenja, obavljena savjesno podstaje, zidove, đaje, je i Površna treba dobro i stajske brzopleta dezinfekcija uređaje temeljitog skidanja prljavštine utroše namočiti hladnom da vodom tlakom hladne ili skupi je suvišna, jer povećanim rad i odmoči i sasušena baće vode i opremu dezinficijensi,vrijeme, prljavština cijeli objekat korist mala ili nikakva.

Važan Nakon treba dovodenom paje lega. odmakanja upariti pregrijanom dezinfekbro oribati oštrim četkama ili nakon (do150%C), sušenjapreduvjet uspješnu i mehaničko metlama sirka ili brezova (od ciju je čišćenje staja poprskati otopinom dezinficijendebez dobre hladnom tlakom. te opreme, stajske granja), isprati pod stočardom.

Umjesto ribanja prljavštine Prije dezinfekcije potrebno je zinfekcije uspješne ske zidova i opreme odlično izračunati kvadraturu m poda, ukupnu proizvodnje. pribora

i

+

+

+

-

na

se

u

u

se

mora

se

mu

u

sa.

se

se

o

se

vo-

-

-

se

se

sav

u

na

u

u

ne

vremenu

se

se

s

na

se

na

ona

ure-

mora

veoma

mu

se

se

vru-

a

rom

vo-

za

a

a

sa

nema

s

se

Dezinfekcijske

barijere

proći ljudi prije ili farmu.

Bitno da staju je dez barijere budu dezinfekcijske barijere poili fartako da mogu u staju mikroorganizama stavljene Piše: dr. sc. zaobići ili dezinU Banožić Stjepan Dezinfekcijske barijere preskočiti. dezinfizapravo posebnopripremljene fekcijskim jeotopinama betonska udubte uniDezinfekcijske barijere površine (posude, cijens jačekoncentracije obući i tlu štava unošenjeljenja prekokojih đaji, kojima sprečavamo moraju mikroorganizme i vozila

ulaska

u

-

se

mu.

su

ne

su

ure-

u

na

Mljekarski

list

VETERINARSTVO

specijalne jensa napraviti barijere otirača koriste prave cipele. agresivni dezinficijensi poput i mitreba češće kaustična oprati Spužve (klorni preparati, soda, dez Uz karbolna kiselina i barijere jenjati.podne drugi). ulazu poje staju potrebno Otopinudezinficijensa _potrestaviti bno ili posudu dezinficijensom mijenjati je povremeno ruku svih osoba održi da dezinfekciju osvježavati, djelotvorili ulaze dolaze farmu Ako dez nost koje dezinficijensa. nisu poslije staju. barijere natkrite, Pri staviti svake kiše dezinficijensa stavljanju potrebno je da dez treba barijeru paziti dezinficijensa. otopinu dezinficii Dez motorna poništava djelovanje barijere kodezinficirana biti tako obuće vozila kojimje dezinfekciju ljudi, jensa druga moraju risno sintetske stamba. lako da mogu spužve sagrađena prelaziti jepostaviti dezinficii ih dez U preko njih.manje barijereprelitiotopinom kotačima

vozila. Za

dez

ili

-

na-

za

se

-

na

u

s

za

se

u

u

-

u

novu

on

-

ne

za

-

na-

za

-

vlažnost

dezinfekcija

Biokemijska

20

od

do

50%.

Kod

gnoja(svinjskog, prevlažnog kada koristi nastir) suhe kod dodati treba slame, gnoja dubok 50 cm, ploha lagano voda. dodaje presuhog gnoja Kanal prema spušta njemu. jeljeti Manje otporni mikroorganizmi zimi zatvoren.

Na otvoren, taj Piše: dr. sc.

Banožić spomenutoj temperaturi propadakanal ili rešetka.

Stjepan grede postave dva ju mjeseca, jače o tporni Na čitavu složi rešetku i plohu 3-4 mjeseca. izolacionim sloj materijalom livadama i po nezaraženi Gnoj rasipa (slama, listinac, gnoj) Mikroorganizmi propadaju izmetine od ako pa zatim rahlo 30 cm, oranicama, debljine zbogantagonističkog djelovanja bolesnih mogu slaže do 2 metra visine zaraženi životinja, pojedinih skupina m ikroorganičnici bolesti raširiti široko i 50 strana Biološkom aktivnošću dolazi po gnoj, ostavljajući učiniti daleko. treba toga slobodno.

Tako složeni zaraženi gnoj do tvari i Zbog razgradnje organske obložimo svih strana stanka bezopasnim.

Spaljivanje gnoja je gnoj (dvije međuprodukata koji i maju način bočne i najsigurniji uništavanja klica, Od odozgo) izolacijskim dezinficirajuće djelovanje. ali način uništava i listinac i takvo imataj terijalom (slama, dr.) đuprodukata djelovanje Za30 cm, i dragocjeno biljno hranjivo. visine od 10 njega ju mravlja mliječna kiselina, kao i kapanje zemlju kemijskapokrijemo svih strana slojemaldehidi, esteri i alkoholi, drugi sredstva rezultate.

10 Ovako U daju željene zemljedebljine spojevi. “upakiranom" gnoju:za fermenti4 dana ugibaju ličinke 1 Sada upakirani gnoj počinje muha, postupak je najrašireniji 2 različiti rati, tj. počinju razgrađivati tjedna ugibaju razvojni (biotermičkog) biokemijskog tvari termooblici i Na paorganske djelovanjem vanjskih unutarnjih kuživanja gnoja. taj način,filnih razita.

Za tri mikroorganizama (proizvode tjednaugibaju rastvaranjem gnojauslijed djeloiz moli zatim pa termofilnih stvara toplinu) “zapakiranom" bakterije skupine, bakterija, vanja do 75*C. uzročnici veliki i do Tu 75*C. temgnoju razvija i tifusa, temperatura temperatura paratifusa Da bi fermentirao i je treba to gnoj potrebna peraturu broj salmonela, brucele, pasterele gnoju sačuvati, Uzročnici drugi mikroorganizmi. postiže “pakiranjem gnoja? tuberkuloze i infekciozne način: prostoru anemije slijedeći oko 3 izoliranom od okoline i barem 50 kopitara ugibaju mjeseca. slojzemlje U raskužbe 100 od tijeku biokemijske udaljenomstaje, ljudskih nametnici i nastambi i bunara gnojaugibaju biljni napravi uzročnici korova ili od betonska slame sloj bolesti, sjemenke nabijene pločaploča i Konačni dužine širine 3 metra, = drugo. proizvod ilovače, i količini treba procesa rešetka prema biokemijskih grede gnoja kojeg hladne huminske tvari duraskužiti. Po sredini bogate biokemijski kanal srednji šikom is 10 do 15 % vode. nalazi kanal dovod širok i zraka, od-

nosno

se

ne

a

a

se

se

na

a

se

se

za

a

za

s

se

su

se

a

se

uzro-

na

sa

cm

zama.

na-

sa

ma-

na

me-

se

a

-

u

sa

ne

cm.

aza

se

ras-

se

se

u

a

u

se

na

na

ravnom

za

-

m

se

a

su

-

se

za

Mljekarski list

crne

-

VETERINARSTVO

Upala

vimena

najskuplja

proizvodnji Piše:

u

mlijeka Kostelić

dipl.

Američki

bolest

vet. Antun

istraživači

godišnji gubitci zbogupala amerčkih iznose 200 dolara kuna. bi bilo takvo 1400 kravi, što po (mastitisa) je Zanimljivo istraživanje među hrvatskim domaći (analizu) provesti proizvođačima Nažalost, proizvođači mlijeka. mnogi mlijeka vide veličinu i vimena krava i kakvoću Količina značaj utjecaja upala proizvodnju mlijeka. proizvedenog kravi stočarski mala odnosu vimena po jošuvijek mlijeka je Hrvatskoj druge napredne zemlje, upale tu nisku smanjuju proizvodnju mlijeka.

Veći domaćih bez obzira krava drže, proizvođača broj mlijeka, broj koje premalo pažnje posvećuje upali onima klinički misli oblik i kronični vimena, prvenstveno posebice koje očituju.

Ovdje supklinički kataralni mastitis štete najveće mljekarstvu. koji s

Agronomskog

instituta

na

Floridi utvrdili su

da

vimena

cca

ne

na

u

na

u

a

na

se

ne

se

na

nanose

Gubitci

koji javljaju zbogupale rezultat 1. često može doći do četvrti vimena, liječenje jeskupo, je upitan jer gubitka 2. iz vimena mlijeko bolesnog jenehigijensko, doći do 3. može količine četvrtima nakon trajnog smanjenja mlijeka pojedinim liječenja, 4. kao može vimena četvrt iliviše i posljedica upale propasti cijela nepovratno njih, antibiotika 5. nekoliko dana nakon zbogupotrebe liječenju, mlijeko smije predavati preradu ovisno vrsti antibiotika vimena, o ozdravljenja (karenca).

Navedeni neki od oni vimena, međutim, problema kojijavljaju zbogupala dovoljno ukazuju važnost tehnološkom bolesti i procesu proizvodnje prerade mlijeka.

JEFTINIJE JE SPRIJEČITI NEGO LIJEČITI vimena

se

su

višestruki:

a

u

u

se

ne

na

a

su

samo

se

ove

na

u

što

jespomenuto, upala skromnoj proizvodnji mlijeka cijeloj (pokravi) Veterinari mastitis test terenu, prema odredbi, dva puta Hrvatskoj. godišnje zakonskoj provode stajama kravama.

To da bi vimena. mliječnim riješila nije dovoljno dugoročna problematika upala način vimena odnosno više puno Najjeftiniji suzbijanju upala pažnje jepreventiva, potrebno je posvetiti Važno vimena vimena, sprečavanja mjerama mužnje). je upale (higijeni otkrivanje upale jer taj način troškovi drastično količina liječenja,smanjuje smanjuju proizvedenog mlijeka.

Ovdje misli i kronične mastitisa kataralne vimena ponajprije otkrivanje supkliničkog upale (mastitis test).

Važno troškovi da odnosu već navedene puno jenapomenuti preventivemanji prije gubitke koji mastitisa. javljaju zbogpojave U narednom lista bit će dodatak vimena i higijeni broju Mljekarskog posvećen posebni upalama Također će bitinavedene dovode do vimena klica i mužnje. pogreške mužnje prilikom koje upala zagađenog mlijeka m (higijenski neispravnog mlijeka).

Kao

vimena

nanosi

velike

štete

u

u

na

u

s

se

u

rano

a

na

ne

se

se

na

se

rano

su

u

na

se

KUPUJEMO

SVE VRSTE ITIPOVE MUZNIH UREĐAJA (RABLJENE INEISPRAVNE) IPRODAJEMO RENOVIRANE (UZ GARANCIJU)

nam Javite

se

radiprodaje, nabaveili posredovanja adresu Hrvatskamljekarska udruga Zagreb+ Ilica 31/III, 01/4812tel.

410 na

+

10

Mljekarski

list

GOSPODARSTVO

proprosječnom proizvodnje Učinkovitost od oko 3.500 izvodnjom mlijeka litara po pagrlu(simentalska mlijeka i ukupnog vlastite smina),uvjetima proizstočne hrane i vodnje vlastitog rada članova može poslovanja gospodarstvu kućanstva, u očekivati dostatan prihod podsvih izdataka mirenje (plaćanja Hartman i materijala usluga) gospodarstva, naknade rad članoizdvajanje vima uračunate i će znatno gospodarstva, povećati konkurenciju Piše: dr. sc. Zoran Grgić korištene imovanje amortizacije vanjski pritisak dosadašnju, vine i kod (objekti mehanizacija). dijela gospodarstava, većeg Uvod Takva tradicionalnu mogu gospodarstva proizvodnju mlijeEkonomska lako lativno ka veličinom stada ispitivanja proizpovećavati prosječnom našim koristiti i od 4 vodnjemlijeka obiteljstado, obnavljati grla. manjom skim tehnička gospodarstvima prikazana rješenja Gospodarstva koja sljedećem listu i što od Mljekarskom tijekomrazdoblju proizvodnji je namjeravaju živjeti govedarskoj i mogu godine pokazujupoljoprivredne posljednje dvije pa najvažnije, prilagoditi proizvodnje, različitim rezultate različite i tako lošijim gospodarskim prilikama govedarstva, moraju (cijena tipovima gospodarstava (npr. smanjenje otkupnecijene obujma specijalizirati.

Povećanje te rada, troškova treba vlastite mlijeka, proizvodnost mlijeka, povećanje sjeproizvodnje pratiti ekonomičnost i rentabilnost kupromehanizacimena, mineralnog gnojiva, bolja o premljenost ekonomska obistočne hrane vlastite stočne i izvodnje).

Opća sl.). pljene jom proizvodnji te funkcionalna Kao lježja obiteljskih gospodarstava opremljehrane, primjer velikog obiteljbave mlinašim koja proizvodnjom nost stajskih (stajnih objekata skog gospodarstva proizveća niža i U vodnim jekaje cijena dje- mjesta izmuzišta). proizvodnji uvjetima, kojem lotvornost tehnoloposlovanjagospomlijeka valja potpunosti primjenjuje darstvima gožavati ekonomska načela muznih krava i ostvaspecijaliziranom gija držanja vedarskom rezultati (biljna proizvodnjom uspješnog poslovanja.

Gospodar-rujuproizvodni odgotreba kao stvo iz inozemne proizvodnja gospodarstvu je poproučavati varajući primjerima poslovni sustav kouzeto mjerena zadovoljavanje koji d jelotvorno prakse, je gospodarstvo treba i Hartmana iz Sv. Ivana proizvodnje,ristisvoje govedarske kapacitete omogućava Marijana dobra opremće svim članoAnalizirani je stado, Žabno. egzistenciju proizvodni potpunu vima domaćinstva.

Iz rezultati 1998.

Budući da poljoprivrednim strojeviljenost vlastitog godini.

Na te opremom ma, do sada vodilo goveda). poslovanja obiteljsko gospodargospodarstvo nije ekonomičnost ostvarivati i proizvodnje mlije-stvo akumulaciju poslovnu evidenciju primicima ima muznih ka dostatnu i obveznik PDV-a utjecaj broj najveći obnavljanje unaprjeizdacima, je stadu gospočemu tek od 01. grla đivanje proizvodnje, pri postalo siječnja 1999., darstva.

U osnovni izvor bila gospodarstvima uvijek p odrazumijeva primjena podataka je ćim osnovnim stadom U anketa i postiže tehnologije. mljeproizvodnji kapacinižim veća po to znači tetima proizvodnjagrlu pokarskoj proizvodnji obiteljskom gospodarlitre obrastvu. Prema (varijaprosječnim promjenjivim stizanje cijene mlijeka ispod pripremljenom Stalni troškovima. dao bilnim) (fik-razine otkupne cijene. gospodar je podatke: troškovi vlastitim Prema koriukupnoveći, sni) dosadašnjim, gospodarskim objektima, po kao štenom jedinici proiz-istraživanjima, raspoređeni donja granica poljoprivrednom zemljimlijeka) značajno pune ekonomske vodnje (litri proisplativosti poljoprivrednoj mehanizaciji, štu, niži nego našim vrsti i strukturi osnovnog te gospodarstvimaizvodnje obiteljmlijeka stada, stadom. osnovnim skim okvirno odnosno temanjim gospodarstvima proizvodnji mlijeka, uzeti stado od 18može Hrvatske međuUključivanje ladi, vrsti, obujmu,troškovima, 20 muznih S takvim državne ekonomske i u biljnoj grla. integracije prinosimaprihodima nim

stadom

i

u

se

za

za

na

re-

osnovno

s

u

su-

muzna

-

u

vremena

u

u

-

se

u

se

u

se

u

a

u

na

u

sa

uva-

se

suvremena

sva

us-

u

na

ve-

osnovno

su

u

za

mora

o

za

u

a

osnovnom

se

s

ve-

se

suvremene

o

s

na

scu

su

no

nam

o

su

u

s

u

se

u

osnovno

osnov-

Mljekarski list

11

EIN

GOSPODARSTVO

OT

ORE

ORE

PO

proizvodnji namijenjenoj (39Ks), dvije godini jekupljeno izdacima traktorske od 4 tone, državno darstvu, gospodarstva prikolice poljoprivredno zemljište izvan i sl. dva traktorska 4 ha tih govedarske proizvodnje pluga (jedan 2, (oko oranica).

Vrijednost Osnovna već 3 oko 34 tisuće kuna. roto prema namjera je drugi brazde), drljače površina je načinu ekonomske dva mineU strukturi prikazanom (1994. god.), rasipača sjetve najzastupanalize 500 DTS 10 ha obiteljskom gospodarralnoggnojiva kapaciteta ljeniji površine, stvu list br. te četverorednu kukuruz i kukuruz (Mljekarski 1litara, sijačicu odrediti troškove žitarice. Od 6 zob i proizvodnji 8/98) kukuruz, sijačicu silažu, oboje ha, ječam te 2 ha Za opreme po mlijeka, ocijeniti sposobnost mljekarske jenajvažnije zasijani površine. kako bi izmuzište Westfalia ci1998. j e gospodarstva uspješno (nabavna sjeme godini izdvojeno našim oko 240.000 U vlasništvu kuna.

Od poslovalo gospodarskim jena kn).

1.796,00 gnojiva prii terensko vozilo 300 uvjetima. gospodarstva je mjenjuje (prosječnokg/ Zastava Poli i NPK 600 te (1985. god.), ha) (oko kg/ha).

Ekonomska osobni automobil Kia Pride Troškovi svih ocjena gnojidbe površina u iznosili 1998. proizvodnje mlijeka (1998. god.). godini 27.540,00 Hartman U vlasništvu Hartkuna. gospodarstvu gospodina oko 2 ha oko 10 1996.

Od vlasnik koristi Marije oranica, godine Obiteljsko gospodarstvo mana ha uzima U vlastitom kredit iznosu kuna Hartmana oko četiri zakup.

411.000,00 jana godiima oko 5 ha i bavi tržnom posjedu livada, izgradnju opremanje postojećeg proizvodnjom oko 12 ha. Dio Kredit S 50-tak muznih krava zakupljuje još stajskog objekta. koji mlijeka. koristi odnosi Holstein i zakupljenih prepovršina kupnjuinputa pasmine godišnje tržna realiziran danih oko 250 tisuća litara napasivanje grla.

Ukupna stočarskoj proizvodnji kao 1998. od vrijednost vlastitog poljoprivredje godine poticaj mlijeka, jedanje najvećih Do “Sirela" iz nog zemljišta procjenjuje ostavljena rasplodna grla. kooperanata mljekare oko 90 tisuća kuna.

2003. bit će Godišnje godine otplaćeni Bjelovara. krediti GoSuvremena zakup gospodar izdvaja 5.755,00 dašnji gospodarstvu. staja držanje 1996. goveda izgrađena godine. je Tablica 1: Proračun obračun imovine i Vanjske dimenzije staje 33,0 vrijednosti amortizacije Hranidbeni hodnik širine 18,5 Iznos Opis Vrijednost (kn) S topa (%) amortizacije (kn) sredini 3,2 prostirepo staje.

90.000,00 1,00 900,00 Goveda kreću slobodno.

Krave Zemljište od 33.495,00 laktaciji odvojene grla Objekti 1.674.750,00 2,00. i zasušenju suhostaju, odvojene Osnovni i oprema 7,00 15.362,00 strojevi 219.450,00 i Posebno junice. jeprostor 302.225,00 Ostali i teladi. U proioprema 7,00 strojevi teljenje držanje 21.156,00 1985.

gove-

dvoosovinske

kuna.

U

1998.

za

za

-

u

su:

na

za

-

u

za

za

zrno

za

na

su

na

u

u

ureu

u

su

a

u

ne

u

za

a

se

se

za

na

u

za

se

na

za

sa-

u

za

su

x

m.

m

se

se

u

su

u

a

su

za

izvodnom

jedijelu staje Izmuzište kost pod. jetipa riblja Sustav i hranidbe (2 3). mužnje koncentriranom krmom račuje rešetkasti

x

nalno

vođen.

U

svakom

trenutku

postoji mogućnost

kva-

kontrole

litete i količine

mli-

pomuzena

Stočni

fond

Muzna

grla krava kategorije

Ostale

UKUPNO Tablica

2: Krediti

svaku

za

se

su

dva

silosa

horizontalna

za

152.460,00

33

u

gospodarstvu Kamatna

okredila

= stopa

o

o

kn

Godina

Iznos

%

uzimanja Godina kreditaotplate

ili

me-

.

:

_

12

22.869,00

118.006,00

x

a

24.225,00

15,00

Kupnja izgradnja dimenzija 6,5.

6,00 objekata 411.000,00 Od važnije poljoprivredne Kupnja za inputa hanizacije gospodarstvo posjedu-stočarsku proizvodnju 21.000,00 7,00 2 je: traktora, jedanjekupljen stoke 199.000,006,00 Kupnja 1996. godine(90Ks), drugi silažu

47.094,00

2.761.885,00

jeka, kravu, i temeljem čegajoj programira količina dnevne ishrane. Uz staju Namjena zasebno

475.460,00 323.000,00 7,50

1996.

2003.

:

1998.

1998.

1999.

2003.

Mljekarski

list

GOSPODARSTVO

»

-

Upravna zgrada 4

u= soj 3 š

-

:

eh

ja

[1

Telad

jenj

Zasušenje suhostaj u

ra

DJ

<

rezervne

žaom

za

,

Hranidbeni hodnik

Sl s

i:

mi

[is

se

na

' Ke=

It

xD“

(3

za

i iznose

u

I

3

i

ž

ri di

24.000,00 (jedan od radnik dobiva plaću mjesečnu izdaci Zajednički 2.000,00 kuna). troškove kućanstvu uključuju komunivodoopskrbe, energije, i pote dijelove kacije, Suma tih troškova pravke. iznosi 1998. godinu 42.140,00 da od kune. je Procijenjeno iznosa poljoprivredno toga odnosi 95%, tj. gospodarstvo Ostali troškovi kune.

40.033,00 čine izravne proizvodnje koji troškove

3300m

troškove

izdaci

su

za

hranu

stoke

zamjenica (pivski trop Oni iznose telad).

38.903,00 kuna. Iznos Horizontalni silos amortizacije i stoku ljište, objekte, strojeve troškovima obuhvaća ukupnim kunu.

Neizravne troHorizontalni silos 96.851,00 4 škove čini od države zakupljeno oranice i livade ha To zemljišta. farmi Hartman Slika 1. Skica gospodarskih objekata IV. i V. klase iznosu 5.755,00 i kredite 1998. rednih obveze kuna.

Izdaci proizvoda proizvoda dišnje poljoprivredno kuiznosile te iznosi i mirovinsko 129.320,00 prerade, 585.960,00 zdravstveno godini osigukuna. iznosili 1998.

Gospodarstvo drugihranje godine oblika kuna. Vlasnik i sl.). primitaka (mirovinu poljopriv4.800,00 Analiza ekonomskih Iz izravnih troškova korisnik izdvojeni rednoggospodarstva je troškovi troškovi pokazatelja ukupnog materijala, koji sastoje životnog osiguranja čiji od stavaka iznose kuna. gospodarstva poslovanja biljne proizvodnje godišnje 3.850,00 Na razlike i (troškovi sjeme, gnojivo, prihoda temelju Ukupniprihodgospodarstva stočarski štita zatim izdataka novčanih ostvaren gobilja), koji dobije poljoprivjeprodajom stočnu odnose dohodak od kupljenu hranu,dišnji gospodarstva te kuna. i liječenje preventivu stoke, 224.631,00 Gospodarstvo kuna.

Izravni iznosu troškove 172.132,00 otplatiti kredita, i troškovi dohodak pa obuhvaćaju još plaćene je raspoloživi koji odnose kućanstvu oko pousluge koje ostaje 95.311,00 nadničare kuna.

Iako obra(spremanje gospodarstvo i kukuruzne čunava suhogsijena silaže). amortizaciju, potrebno je 2 uzima uračunati i trošak. najam Gospodarstvo taj Naime, te silokomiznos utrošiti će kamiona, buldožer, gospodar taj i troškovi vozila različite načine izvan pop a bajn u/ili utrosvakako (izdaci registracije,ljoprivrede, strojeve šeno izdaci i voditi računa obnovi i gorivo, ulja objekata redovni i kada dođe to ziva, popravciizmjenemehanizacije Od izdataka S uračunatim troškovima dijelova). ukupnih vrijeme. vozila i gospo(25.488,00 kn), amortizacije strojeve poslovanje odnosi darstva bilo bi gospodarstvo gubitku 1.539,00 i muznog Detalj grla ogrlicom odnosno kuna. kuna. računalnim 90%, 22.939,00 dopušta Izdaci čipomkoji obračunu radnu U poreza snagu kravi plaćenu uzimanje unaprijed također izravne dohodak količine određene pa jekalkulacija uračunavaju nepotsmjese RE

Prostor hranidbu

Izmuzište

krave

za

i

za

za

zem-

u

su

na

u

za

u

za

su

na.

nema

su

su

se

za-

za

se

se

na

u

mora

se

na

vremene

ne

u

na

su

ovo

za

-

no

za

ma-

mora

o

za

za

na

samo

se

u

s

samo

se

Mljekarski list

nema

za

na

u

13

m

GOSPODARSTVO

Tablica

3: Račun

————————————

dobitka

Hartman

i

gubitka ukupnog poslovanja gospodarstva

S

puna.

uračunatim

troškovima

gubitak još ekoRedni Izračunavanjem pokazatelja nomičnosti da Iznos kunama broj Opis vidljivo je gospodarstvo kojeorganizacijI. PRIHOD 585.960,00 sko-ekonomski predstavlja jed1.

Prihod od teladi i izlučenih krava 585.960,00 od prodaje mlijeka, nog najkvalitetnijih proizvoII. IZRAVNI đača ustvari TROŠKOVI 443.775,00 mlijeka ekono1.

Troškovi posluje materijala 172.132,00mičnosti. Ovosamojgraniciizraje posebice 1a.

34.236,00 Biljna proizvodnja ženo kada svi uračunaju 1.796,00 troškovi sjeme Osnovni poslovanja. mineralno veliki troškovi tome kre27.540,00 gnojivo log te osnovnih zaštitna sredstva dita, _amortizacija "4.900,00 sredstava. bez kreGospodarstvo 1b. Stočarska proizvodnja 137.896,00dita bi tako kratkom stočna hrana 134.496,00 menskom kupljena razdoblju ustrojilo stoke ko intenzivnu mliliječenje proizvodnju 3.400,00 dobrim 2.

Plaćene 48.917,00 jeka, zahvaljujući usluge rezultatima vrlo doproizvodnim 3.

Ostali troškovi proizvodnje 38.903,00bro gospopodnosi promjenjive Dio troškova vozila i 22.939,00 4. darske strojeva proprilike mljekarskoj 5.

Izdaci radnu snagu naših stalni 24.000,00 plaćenu izvodnji gospodarstava.

(1 radnik) Ovako ekonomski obrađeno 6.

Dio troškova kućanstva 40.033,00 zajedničkih _Hartposlovanje gospodarstva 7.

Amortizacija 96.851,00 temelju procjene jednog Il. NEIZRAVNI 10.555,00 TROŠKOVI važnih stavki dobru dijela daje bi

poreza

bio

veći.

ovo

u

-

nas

u

-

na

se

-

raz-

su

-

-

ne

u

vre-

-

ova-

-

no

samo

u

|

za

man

Zakup 1b.

Poljoprivredno osiguranje

na

sliku

prostanja mljekarskoj izvodnji obiteljskih 4.800,00 gospodarstaizRačunajući plaćene IV. OSTALI IZDACI 3.850,00 datke i gospomaterijal usluge 3.850,00 Životno darstvo osiguranje mljekarskom proizvodV. UKUPNI može imati vrlo dobar TROŠKOVI(I1+11I+IV) 458.180,00njom dohodak VI. DOHODAK GOSPODARSTVA proizvodnji mlijeka.

224.631,00 (bez amortizacije) Kada troškovi kreobračunaju VII. KREDITA TROŠKOVI 129.320,00dita (bez k ojih ustrojavanja VIII. OSTATAK DOHOTKA 95.311,00 i troškovi farme)uračunaju IX. UVJETNO sredstava DOBITAK-GUBITAK -1.539,00 tizacije, najčešće (VIII 117) bi bili naknada članovima koji kućanstva rad govenjihov Tablica 4: Ekonomski farmi. darskoj pokazatelji poslovanja gospodarstva 1a.

5.755,00

u

va.

samo

za

s

u

se

nema

amor-

nema

-

za

EKONOMIČNOSTPROIZVODNJE E1

1,64

/ troškovi

prihodi E3 / rashodi prihodi RENTABILNOST

U sljedećem broju Gospodarstvo bit će obračun koštaprikazan Hartman. gospodarstvu njamlijeku Hartman završava upravo Gospodin će izgradnjustajekojoj krave neuobina, uzgajati način.

Radi “hladnom čajen sustavu".

Na goju" prema “Wolf bit će lju prvih proračuna ocijenjena || isplativost ulaganja farmu. rubrike

izdaci / prihodi

E2

na

s

amortizacijom

1,29

s

troškovima

1,00

kredita

u

nove

u

zne

%

u

se

R1

Rentabilnost

dohotka

8,13

R2

Rentabilnost

dobitka

4,63

14

se

o

mu-

nas,

uz-

teme-

u

novu

Mljekarski

list

GOSPODARSTVO

LURA

d.d.

zdravljem krava, valja računa ekonomičnosti i cijeni Agrarna zakonodavna koštanja mlijeka.

Vremenom i mijenjali egulativa kvalitete i r (nastavak V.) kriteriji pooštravali minimalne sivrijednosti kojeje moralo mlijeko ispunjavati niti dodato nih ništa Piše: dr. sc. Petar Bosnić kojem nije i prema zahtjevima mljekara oduzeto".

Osnovica kupcima mlijeka. kao specifičnosti mlijeka formiranje Zbog ciotkupno p rodajne nekih i Nerazvijenost zemalja poljoprivredno prehrambenog bio masti i jene je sadržaj mliječne složeno ogragospodarsko stanje rizika i te proizvoda, mogućeg mlibezmasna suha tvar. Sada brži ničava njihov razvoj, praćenjeposljedica nastati komogu koje i prema jeko vrednuje ukupnom novih i te efikasnijih tehnologija, i prorištenjem mlijeka mliječnih te sadržaju bjelančevina pojei kvalitete osiguravanje proizvodaizvoda, višestrukom dinih vrsta kazeina. U odnosu pod inspeknormi kvalitete i stanprimjene kontrolom normativi cijskom jecjelokupni higijensku ispravnost udodarda.

Te mogu zemlje i proces i proizvodnje prerade određuju broj m ikroorganizama tržišta uvjetima razvijenog voljiti i Kvaliteta somatskih stanica 1. mil. mlijeka. mlijeka njegov mlijeka međunarodnu te uključiti i mikrobiološki fizikalno kvalimože kemijski koje postići prosječan Hrvatkonkurenciju.

Otvaranje različitim čimsastav Ovi tetan uvjetovan je proizvođač mlijeka. ske međunarodnim inteprema benicima. krava Tijekom laktacije proizvođači mlijeka imaju p rimjeodređene gracijama daje predno-sastav mlijeka mijenja, uvjeorganiziranu proizvodnju sti i izvoza, mogućnost povećanja različiti ga tuju stadiji laktacije. povoljnim uvjetima proizvodnje ali nameću oštri ujedno kvalitetu Uz načinom ostalo, mlijeka štali, higijenskim mužnje kvalitete kriteriji kojumoraju kvai te uvjeti držanja, odražavaju čuvanjem hlađenjem mlijeka. naše robe i ispunjavati proizvodi, liteta stočne način i te hrane, carinte Europska unija donijela je potrebu liberaliziranja ishrane. Hranidba krava i vrijeme oblika zaštite režima i smjernice propise uvjetima drugih skog treba biti i tijekom l aktacije domaće sirovog proizvodnje prodaje proizvodnje. ravnoteži dnevnom količinom i promlijeka, mlijeka preradu Različitim fazama i U tehnološkog izmuženog mlijeka, kondicijomizvodnju mliječnih proizvoda. normira procesa proizvodnog PRAVILNIK MLIJEKA SIROVOG KAKVOĆE i ako zakonski kvaliteta mlijeka ostva(Europska zajednica) uvjeti praksi primjenjuju, i Kvaliteta u ml. | zadovoljavajući ruju pozitivni Broj rezultati.

Po kemijskom, Mikroorganizmi fizikalnom i biološkom sastavu ekstra klasa -50.000 ak izuzetno poI. mlijeko je vrijedan 50.001klasa I. klasa prehrambeni proizljoprivredno o d 1000.000._ više 100.000 vod. On u struci i propisima stanice Somatske označava definicijom: I. ekstra klasa 800.000. l. klasa 400.000 normalan sekret “Mlijeko je od Ledište neviše 0,515*C dobiva mliječne žlijezde, koji Antibiotici redovitom i neprekidnom mužnjom 0,004 m ikrograma eod Zi ili više Penicil jedne mliječnih životinja, držajeustanovljivi hranjenih, ispravno ispravno voditi

a

o

su

se

rovo

za

se

na

ne

se

u

u

se

se

a

s

reno

u

veoma

na

se

o

u

s

se

se

u

se

svom

2

Sa

Ć

=

|

u

se

:

3

———

sok

2

se

Mljekarski

list

15

TER

GOSPODARSTVO

TRE OVOJ

TOP

PO ESSEN

jepostojao primarnoj proizvodnji mlijekamlijeka koje smijeprelaziti ranije definirani inormirani određeni od ako i vrijednost0,515*C jer je periodpostepene prilagodbe farledište veće tada higijenski uvjetimliječnim jemlijeko pooštravanja vrijednosti higii U praispravno jensku ispravnost mlijeka. patvoreno.

U od 1. I. među članicama razlikvaliEuropskoj zajednici ksi, postoje Najbitnija komponenta 1998.

Prake ali odnosu tete godine primjenjuje primjeni mlijeka jehigijenska ispravvilnik kakvoći obračun mikronost pa sirovog mlijeka plaćanja mlijeka, tj.dozvoljeni broj obveznom drneke i somatskih stanica. primjenom zemlje rigoroznije zbog organizama mil.

Broj mikroorganizama KVALITETA MLIJEKA DANSKIH GODINI 1997.

U PROIZVOĐAČA kreće od rasponu mlijeka Element 50.000 ekstra I. do klasu, Broj um.

Klasa % 100.000 I. više od kvalitete klasu, 100.000 II. klasu.

I. ekstra -30.000 92,2 u mlijeka spada Mikroorganizmi 31.000-100.000 I U odnosu somatskih sta6,3 broj li.

110.000-300.000 1,0 nica somatskih 300.000 mlijeko mil.

310.000-10 0,5 stanica 1 mil.

I. III. kategorizira 100,0 ekstra do 400.000 Ukupno klasu,mlijeko somatskih stanica Somatske stanice |. ekstra -30.000 69,5 odgovara uvježave

ne

članice.

Od

su

na

ne-

za

mama.

se

u

o

s

za

sve

samo

u

na

su

u

se

u

za

za

a

za

na

sa

u

se

u

a

tima

I.

klase.

određeni

Pravilnikom

su

još parametri kvalitete kao ostatci i dopušteni ledište te Ukupno sadržaj antibiotika, neki

310.000-400.000

U

195

410.000-750.000

li

10,4

više od

LILI

0,6

100,0

Lage

SJEMENARNA

1.000.000

VINKOVCI, Kralja tel.: 33 23 92 (032) tel. ifax: 31 65 84 (032) PJ.

doo

Zagreb, Trgkralja tel.: 43 21 48 19265 (01) 43, fax: 4318 03 (01) Tomislava

Zvonimira

80

SKLADIŠTEVELIKA GORICA Tomislava 9 Trgkralja 72 20 65 tel. ifax: (01)

19

PROIZVODIMO,DORAĐUJEMO, NA VELIKO | MALO sjeme: stočni travne a osobito i ratarskog, krmnog industrijskog bilja, kelj, djetelinsko smjese, trave, sudansku i i švedsku ozimnu crvenu, stočnu stočni grašak, mrkvu, grahoricu jaru, bijelu travu, lucernu i tratine i te trave za ukrasne terene. športske djetelinu, inkarnatku, smiljkitu, I UVOZIMO

IZVOZIMO

Zatim

najširi sjemena povrća, cvijeća začinskog bilja.

Vrtne

alate i zaštitna

izbor

se

to

NAŠE

16

PRODAJEMO

i

sredstva.

može veleprodaji gornjoj Hrvatske. širom apotekama Sve

TE

dobiti

u

na

SJEME,

adresi

iliu

VAŠ

poljoprivrednim vlastitoj maloprodaji i

USPJEH!

Mljekarski

list

ansa

ooo

ogni

RC

ov srne nne, saooaorvuoweooozmnanerama PO IRN KO

(13

primjeni modificiranog (u mil.) stanica.

Pravilnika EZ već 1997. somatskih Dosadašnja terija ostvarila iskustva valoriziranja otkupljekvaliteti godini povoljne Uz mlijeka propise somatskih rezultate te po nog i mlijeka broju je 80,35%mlijeka usporedno razvijala poboljOve standarstanica šavala rada laboratoohrabruju. uvjete odgovaralo europskim organizacija i dima kvalitete kvalitete kontrolu kooperanti srednjih sirovog mlijeka. ispunjavaju rija mlijeka i većih farmeri proizvodnih kapaciteta m ljekarakoju prodaju krava.

Hrvatska EU broja nijedonijela Sadaje broj laboratorija kvaliteti znatno propise sirovog mlijezemljama pojedinim da Hrvatska Činjenica je već Pravilnik intezifinego ka, primjenjuje manji ranije, jer tno drugim z emljama zaostaje kakvoći mlijeka mlijeka, mliječnih proizkacijom proizvodnje ali to može biti što olakšava proizvodnji, sirila i čistih kultura iz 1982. njiobrojfarmera, voda, da razlogom(niti svakodnevnu prihvatljivo) je od bivše pravovremenu i efi- god.

Jugoslavije. preuzet sirovo kasnu kontrolu i mlijeko otkupu odgoSada fazi izradba mlijeka uzimanje je završnoj kvalitete odnosu uzoraka. uvjetima prijedloga propisa temeljnim Eksperhigijensku ispravnost. kakvoću Neovisno što tome zahtjevima svježeg jeprošle i tne grupe stručnjaka inspekcije Pravilnik i formalno sirovog mlijeka namijenjenog godine stupio konstatirali Europske z ajednice Osim mikropreradu. kriterija snagu primjena EZ,njegova da kvaliteta sirovog fizikalno je našeg veće i neće izazvati biološki, zdravstveni, promjene da mlijeka nezadovoljavajuća, je sastav kemijski sirovog mlijeka probleme. “siromašna“? i da naši propisi Pravilnik sadrži i odredbe kvaliPrema EZ i kvalitete izvješćima uvjetima proizvodnje organizaciji laboratorija ispideset teti nisu usklađeni mlijeka tijekom godina svježeg mlijeka kvalitete. tivanje Pravilslužbene EZ-a. prije primjene smjernicama da veći dio gonika, proizlazije Kod neposredno Može očekivati da doće količina mlidišnjih isporučenih otkupu primjenjuju kriteriji naših kvaliteti sada nošenje propisa jekauglavnomispunjavao kvalitetu odnosu mibroj i važeće kvalitete.

U Dansvježeg sirovog mlijeka njihova kriterije i somatskih kroorganizama broj izazvati 1997. primjena nezadovoljstva. skoj jetijekom isporučeno stanica. Tehnološke službe mljeovih litara te Međutim, p rimjena propisa milijardi mlijeka je 4,40 kara redovito obavljaju pretrage okvaliteti ekonomski i razvojno je 98,5%mlijeka odgovaralo uvje-zdravstvene te ispravnosti mlijeka i U tržišnom tima Pravilnika odnosu opravdana. potrebna broj izrazito temelju negativnih gospodarstvu poslovni partneri mikroorganizama, 89,0%mlije-rezultata analiza prema koopei ka somatskih odnosu dogovaraju ugovaraju uvjete broj rantima određene primjenjuju i to kvastanica.

U EU kupoprodaje mlijeka, pozemljama LURA d.d. sankcije. je mljekalitetu i kvalitete i cijenu. stoji problem mlijeka “Sirela? (“Dukat" Zagreb, doosnovi po toj imaju od poBjelovar, Zadar) mogu Mljekara Nesporazumi javljati, minantnu odnosu izvoz ulogu četka 1999. ali među započela primjenjiproizvođačima mlijeka i konkumliječnih proizvoda vati tvori uvjete ostvarivanje mljekarama objektivnih tržištu. rencijisvjetskom ničke ostale i kvaliteta premije kriterije razlogasukobe, jer je nisu članice U državama somatskih stanica. i zdravo obveza prema koje broju mlijeka mlijeko ovisi EZ kvaliteta ostvariti razlišto od mogu mlijeka Kooperanti kooperanata,je zajedničite iznose tvorničke prostupnju razvoja govedarske premiječkoginteresa poslovnih partnera. ukoliko ostale izvodnje.

Republika jeSlovenija kriterije mlijeko mikro-

onečišćenja mlijeka broja organizama. i

kri-

nešto

1

ne

sadrži više od 400.000

u

veoma

o

se

za

ma.

nove

u

o

u

se

se

zna-

o

za

sma-

ne

u

ne

u

u

vara

o

na

za

o

u

za

na

za

u

su

o

o

o

za

sa

nas

se

u

se

ne

za

o

u

u

na

na

se

na

a

u

na

ne

s

rama

one

se

na

u

u

za

nema

na

uz

za

o

u

Mljekarski list

uz

17

SELEKCIJA

I REPRODUKCIJA

Čimbenici

Sposobnost iskorištenja i krave kreću na mliječna sposobnost širokim kvagranicama, liteta i količina ovise od laktaciju i mliječnu mlijeka individualnih osobina svaka jerje krava sebe. jedinka produktivnost Više može mlijeka postići i odabiplanskim uzgojem hrana krave Količina i preranjem pravilnu Piše: Nikola Jagačić kvaliteta dipl. ing. hranu zavise od hrane. koja prilagoditi mlijeka KraStara i izreka da krava prema mliječnoj produkciji. je poznata je Laktacija, tj. lučenje mlijeka, hrani ekonomično ako hrane joj krava doji gubicu.

Utjecaj vrijeme kojem daje hrane skladu kadaje njenim od do proizvodnju mlijeka počiva mlijeko telenjazasušivanja, količini i kvaliteti tvari pacitetom mliječnosti. što normalnim hranjivih traje, pod uvje-krmivima. Zelena krmiva i Preobilna ili prepreoskudna do 300 dana.

Kod sijeno tima, divljih hrana ekonomična. hrana osim vode najčešće nije laktacioni prirodna koja životinja period trajesadrže držalo da većom Ranije dok mladunče kod bjelančevine, masti, ugljisiše, pitomih količinom masnoća. mlijeka pada minerale i vitakonkretno kohidrate, začine, p eživotinja, Mast hrani krave, taj naročitog mine. riod masnoću Na je dulji jerje produženje utjecaja mlijeka. rezultat lučenja dje- Bjelančevine sustavnog najvažnije jer masnoću najveći utjecaj imaju i I kako i raste lovanja selektivnog odabiranja. neophodne stvaranjebjelančevine čijim davanjem ako utrošenih stanica i količina organajbolja mljekulja zapustizamjenu mlijeka.

Akojedovoljno brzo zasuši i skrati laktacioni penizma tako i hrane i i je stvaranje mlijeka. dovoljnomlijeka masti, riod. i Iskustvo nedostatak hrane da krave iste još govori Jedan od siromašne težine i hrane najvažnijih utjecajnih bjelančevinama dajujednaku ni količine ni masnoće. čimbenika količinu laktaciju je premlijeka. koji

hrane

utječu

se

u

a

za

se

samo

muzare.

muzara

uz

se

na

u

va

na

mora

se

se

u

na

s

u

su

se

s

a

u

nema

na

su

su

za

se

za

a

uz

nema

ne

na

(Bo)

PIONEER. BRAND

PRODUCTS

e

Štovani poljodjelci, Pioneer dani poljakukuruza '99 završeni su.

Pioneer hibridikukuruzajošjednom su dokazalisvojuvisoku rodnost ikvalitetu kak zrna takoi silaže.

Svi rezultati bitiće prezentiranina Pioneer zimskim sastancima i Pioneer katalogu 2000.

Pioneer zimski sastanci održat će se, već tradicialno,u siječnju iveljači2000. godine.

Tehnologija

s.

LI DI više"" koja daje .v

cesta Čulinečka sjeme d .o.o., 2B/2, Zagreb Telefoni: Mobiteli: 099/454-507 2989-531, 01/2988099/431- 099/431745, 620, 621,

Pioneer

18

Mljekarski

list

55LEKCIJA

F——————ss

I REPRODUKCIJA

prehrana pratiti podojkondiciju jer dovoljno ljeti, i mična farmetežina da dođe do preporučljivo je kondicija pada težine, muznost, većim naročito i ugropa rima, brojem smiju opasti. kondicije, muznosti, krava ženosti zavisi muzara, grupa formiranje zdravlja.

Mliječna produktivnost iste težine i od fizioloških osobina vrlo Za proizvodnje mlijeka, grla, tjepotrošnju mlijeka je svaku hraniti te lesne rada i važno da ima i zimskih grupu prema građe, građe mliječne telenja jer i iskorištavakrave tele i zimi produktivnosti lučenju mlijeka. žlijezde, sposobnosti koje jesen krmiva različiti od imnogo dužu obzirom da Pojedina imaju njahrane, klime, njege imaju laktaciju od živi kod mlijeka, drugihuvjeta utjecajproizvodnju pod kojima je njih najveća mliječnost kao krava.

Produktivnost zavisi od doba i hrana, kojihpaša, svježa proljetne ispaše obilja zauzima zelene hrane. prvo mjesto. tjelesne težine, uzgoja, regulirai Za naše i suha Ako krmiva njapripusta, telenja naslijeđa. prilike svježa dovoljno krmiva hrana zimsku onda prirodna najbolja Naslijeđe utječe produktivprehranu, jebolje ali neće ako da nost, po stoku, hranivima, ispoljiti prilagoditi pripusttelenje pada veći po ekonomičnosti od nismo da dobro paša je pobrinuli proljeće. već da neprocjenjive vrijednosti koja naslijeđe izgubi, Ispravnom mužnjompostiže vrlo važnu visoka što proigra ulogu razvije. produktivnost jejednaUkoliko trava U da kao ihrana.

Pri tom ko važno je izvodnji mlijeka. cilju jepotrebno mužnji i utoliko hradobar i stalan izbor biti bez svježija mlada, je obavlja grla, nježanpostupku, i ludobra krave njivija povoljnije djeluje brižljiva njega podmlatka, zastrašivanjaprilikom i svaki veći kod krave stres mlijeka, apetit zdravlje. čenje ishrana, pažljiva njegavimena,žnje jer i masnoća Količina i češća izaziva tzv. pomlijeka mužnja skrivanje mlijeka, izlaskom krava četku te izmuizmupovećava laktacije, temeljito zbogčega dobrog dobru naročito kada Krave tele jepaša zivanje. pašu, koje zivanja. mlada i te Hladni bjelanmjesecima sočna, bogata ljetnim (VI- imaju vjetrovi, trajne vrućine, lecitinom od krava zimskih količinu i čevinama, posebno masnije mlijeko X) smanjuju mlijekapoto stotak masti. u koji sušenjem gubi sijenu, telenja. aminokiselina Visoko krave obitaNeki čimbenici i je neophodna mliječne djeluju klitežinu. testvaranje mlijeka. vaju pojasevima umjerene specifičnu Specifična interesantan Vrlo iz žina zimi veća me, nego preseljenjemjednog je pokuskoji mlijeka je izvršili Pokosili relativno niža stručnjaci. klimatskog područja drugo,ljeti, je pri prelazu hranili i masnoća što travu iz i pašnjaka skojom mliječnost opadaju stajskogpašnjačko držanje krave Na istom treba imati vidu nabavi staji. pašnjaku pri obratno, prismanjenju apetita, krave istom travom, naročito visoko krava. te iz trokratne pasli mliječnih pri prelazu više Već davale Zašto? mlidvokratnu i mlijeka. pasminom određuje mužnju, pritjeranju i životni Zato što masnoća S poječnost mlijeka. procesi promjeni mjesta.padom speStoka kreda tek cifične težine često voljnijem položaju.

Sigurno je odabiranjem je krvi i bazi kontrole možemo i količine kakvoće mliće,snažnija jecirkulacija mužnje opadanje tvari biti da će i težina ovisna hranjivih jejači. priliv uvjereni Specifična je potomstvojeka. imati visoke kod Na količinu mnogo mlijeka svojstvo mliječnosti. čimbenika, kravljeg povoljno i slatke trave. kreće od Težina krava isto odražava utječu leguminoze mlijeka 1,0281,035. ima Zimi vrlo korisno krtolasto i Masnije mlijeko manjuspeje produktivnost.

Manje životinje cifičnu težinu. naročito mrkva težini više i korijenasto bilje, razmjerno svojoj daju sočnost suhom ali hladnoća Veća izaziva jer daje masnije mlijeko,jepotrošnja manji zimskom te hrane kod relativno veća. masti. dajuapetit obroku, njih postotak i odabirati i snažne Na da povoljno utječu probavu Preporuka je krajujezaključiti krave dati konkretna mlijeka. mogu lučenje krupnevisokoproduktivne objašnjenja kao veće i Ako trava posigurnije nositelje daje svježa zbogkojih razloga mlijeko biti znatna produkcije. smije odležana, najbolje je ekonomičnije kazuje kolebanja poda kosi ili i količine i sastava kod ujutro poslije Telenje pripust valja regulirati gledu večer količine tako da različitih i različitih pemogu prije mlijeka mužnji svako rioda može hranom koliZelenom raste ravnomjerno rasporediti laktacije, razloga doba. treba imati biti mnogo. čina i masnoća ali treba godišnje Stoga mlijeka, bi

Da

bila

ekono-

i

krave

hrane

ne

zimi

a napose

ne

s

se

u

na

u

se

su

za

ne

na

samo

se

za

ono

se

-

nema

se

u

ne

se

ono

se

u

se

se

mora

u

na

mu-

na

razumna

se

na

na

nema

se

u

sa

se

a

za

na

u

a

su

su

u

a

su

s

na

u

u

su

s

a

na

su

se

su

u

se

vezano

na

o

a

se

-

ona

na

za

ona

se

se

ne

a

se

u

rose

rose.

na

se

u

Mljekarski list

ne

a

19

OBAVIJEST

Uvjeti kreditiranja: i kupac prodavatelj sklapaju obnovu poljoprivrede Ministarstva ugovor, kupoprodajni visina kredita iznosi 9.500,00 poljoprivrede i šumarstva kn po junici razliku u kuNabava 1999.). postojeću cijeni Piše: Vesna Bulić junica osigurana dipl. ing. dužan od pac platiti prodavatelju je aukcijama organiziranim je Pravilnik i načinu stočarsko strane prije preuzimanja junice, uvjetima Hrvatskog sredstava kreditikredit vraća i centra polugodiškorištenja lekcijskog Hrvatskog i obnove razvitka voda ranje poljonjimanuitetima, poljoprivredne savjetodavkamatna 02. službe. privrede (NN 55/99. lipnja stopa: Kreditiranje

iz Fonda

razvitak za

i

-

-

-

na

o

se-

za

za-

ne

ODRŽANE POVRATNIKA

Datum

AUKCIJSKE

PRODAJE

RASPLODNIH

se

-

u

-

JUNICA

U

1999.

GODINI

U PROGRAMU

KREDITIRANJA

državne

(posebne skrbi) i iznos održavanja mjesto Broj kupaca Broj rasplodnih junicaUkupnacijenaUkupni

09.07.

99. Babina

15.07.

99.

kredita

Greda

6

15

140.234,00

136.965,20

Šljivoševci

17

43

420.799,80

402.746,20

21.07.99.

Ferdinandovac

44

90

895.128,00

850.094,00

24.08.

Babina

17

33

303.245,00

296.965,00

24

45

424.330,00

420.860,00

25

51

464.370,00

461.200,00

12

23

211.430,00

209.210,00

145

300

2.859.536,80

2.778.040,40

99.

Greda

99.

Cugovec 26.08.99. Šljivoševci 23.09. “99. Šljivoševci 25.08.

-

UKUPNO: PRODAJE ODRŽANEAUKCIJSKE STOČARSKIHIZLOŽBI

RASPLODNIH

JUNICA

U

1999.

GODINI

U PROGRAMU

KREDITIRANJA

održavanja mjesto Broj kupaca Broj rasplodnih junicaUkupna cijenaUkupni

Datum

i

06.06.

99.

13.06.

99. Vrbovec

iznos

Velika Gorica

10

20

201.500,00

190.000,00

21

60

591.374,00

565.028,00

33

85

834.740,00

800.170,00

16

41

404.298,00

386.705,00

38

374.630,00

359.160,00

02.07.99.

Đurđevac

01.07.99.

Sv. I.

03.07.99.

Sigetec

14

Žabno

kredita

18.08.

99.

Molve

12

33

321.510,00

311.000,00

05.09.

99.

Gudovec

35

95

989.540,00

902.500,00

15.09. 99.

Veliki Zdenci

13

28

280.230,00

266.000,00

21.09.'99.

Čakovec

9

26

270.470,00

247.000,00

22.09.'99.

Gola

11

29

286.150,00

275.190,00

06.10.99.

Požega

TA

15

149.660,00

142.500,00

07.10.99.

Velika Gorica

5

17

174.505,00

161.500,00

14.10.99.

Cugovec

4

13

121.670,00

114.000,00

190

500

UKUPNO 20

5.000.277,00 4.720.753,00 Mljekarski

list

e

BEE

—.—d—d—d—d—dž-.-————————————————o5g8t

po programu godišnje godini kreditiranja i starstva šumarstva državne 4% poljoprivrede (od povratnika posebne pogodišnjepodručje bilo od 01. i to: sebne državne kojunamjenu skrbi) dvije Babinoj Gredi, skrbi, 1997.

CuŠljivoševcima, siječnja godine ( kupac dvije jedna 3 potrazdoblje početka: godine i Ferdinandovcu. da Na govcu pisuje izjavu kojom izjavljuje rok kredita: 3 otplate godine nije koristio kredita MPŠdenim 145 tom aukcijama kupcakupiosoba može la 300 a aukciji jedna periodu), rasplodnih junica ukupčetiri od kupiti najviše junice da ima adekvatne cijenom 2.859.536,80 kn, uvjete kreditnom iznosu bilo što Instrumenti vraćabavi pote da je osiguranja držanje junica razlikredita četiri bianco što 2.778.040,40 kn, postojeću nja mje- ljoprivredom dokazuje pozi-ku iznosu od kn nice od korisnika kretivnim 81.496,40 kupci potpisane mišljenjem Poljoprivredne će dužnika i dva uplatiti prodavateljima prije dita, solidarnog službe, savjetodavne ovih Osim tim što preuzimanja junica. prvi jamca jamac po kupacjunicu preuzima šest iskreditiranih biti radnom odnosu ili proaukcijskih sbankreditu ugovora ključenju od državne skrbi daja posebne (obvez-kom. gistrirani poljoprivrednik održano i četrnaest iskreditinik Korisnik kredita duje PDVKorisnik kredita dužan Priranih je žan aukcijskih rasplodprodaja kupopro-vrednom bankom jeprizaključenju a). d.d. nih 1999.

Zagreb po ugovora junica godini dajnog mjestu kupoi dokreditu stočarskih ključiti Ugovor vine dostaviti: osobnu programu kreditiranja junice staviti izložbi. Na navedenim preostalu dokumentaciju HZPSS aukcijama iskaznicu, mišljenje roku od deset dana od dana 190 500 osobe nisu dostavile potkupaca kupila rasplodkoje ranije ugovora nih od kredit pisivanja kupoprodajnog junica ukupnom cijenom kompletan zahtjev Ukoliko kreditšto prodavateljem. kupac kn, 5.000.277,00 je PBZd.d., ulaganje područje kreditu iznosu bilo zaključi Ugovor od državne skrbi treba kn, 4.720.753,00 posebne Bankom datom smatra razliku iznosu od roku, da postojeću potvrdu nadležnog tijela je da odustao od kn će od državne je kupnje.

279.524,00 kupci uplatiti područje posebne Održano šest skrbi. proje aukcijskih prodavateljima prije preuzimanja Uvjeti potencijalne 1999. dajarasplodnih junica junica. kupce: 6%

da

-

nisu

dobili

kredit

Mini-

za

za

u

u

u

-

nave-

-

u

na

-

su

nom

za

-

s

a

se

u

a

su

u

mora

s

za-

-

u

re-

o

s

za-

na

u

o

u

za

su

za

a za

s

u

s

u

a

ne

o

s

u

u

a

nom

se

u

za

u

OBAVIJEST

Novčani

proizvodnje kojaje interesa tržište HrRepublike državnim vatske, osiguravaju Pravo novčani proračunom. kvalitetni poticaj rasplodni podmladak govedaimajuproizvođači kvalitetne stoke rasplodne određene

poticaji

od

za

a

za

kvalitetna

rasplodna

se

na

za

grla

goveda kvalitetnih

Piše: dipl. ing.

Vesna

Bulić

rasplodnih grlago-

veda.

Zakonom

potiHrvatski stočarsko cajima poljoprivredi određuje selekcijski ivisina novčanih i vrsta kao centar ustanova poticaja kojojje naknada osobe i koje ostvaruju temeljna djelatnost organizacija novčane te pravo poticaje, provedbauzgojnoselekcijskog način tih rada u stočarstvu i poticaja. poljoprivredi korištenja Hrvatske i Novčani Republike sudjeluje poticajipoljoprivvezanim redi sredstva poslovima premiranje poticanje o

novčanim

u

se

na

u

za

Mljekarski

list

u

su

za

21

Ruse

———————————

koja jeupisanaSredišnji posebne jeuzgojno valjani rasplodni podstočarsko selekiznosi kn po mladak držati popis Hrvatskog poticaj 2.000,00 grlu uzgoju: centra.

Novine" br. cijskog (“Narodne 44/96.). 1. kravu do starosti 5 godina Novčani kvalitetni poticaj Zahtjev isplatu novčanog 2. bika do starosti 3 godine. i roku od 60 rasplodni podmladakgoveda poticaja podnosi Visina iznosi dana od dana poticaja rasplodna brdskopodručje porodaplotkinje. hrvatskih izvornih kn po Korisnik te dužan planinsko grla pasmina 1.480,00 grlu, područja novčanog poticaja i slagoveda(istarsko govedo iznosi Tablica 1: Novčani kvalitetna podolac) poticaji rasplodna grlagoveda vonskoevidentirani 31. kolovozom 1999. kn po muškom odabrasrijemski godine 5.500,00 kn ženska grlu, 5.000,00 grla Iznos ŽUPANIJA Broj grla poticaja (kn) i ženska po teljenju grla 2 .000,00 Io 1607 2.378.360,00 Zagrebačka gokn, isplaćuju jednom 2.

277 KrapinskoKorisnik 409.960,00 dišnje. potinovčanog 3.

665 Sisačkozagorska dužan 1.009.160,00caja je grlo kojeje moslavačka Karlovačka ostvario držati 4. novčani 502.480,00 poticaj _336 dana od dana Varaždinska 5.

573 848.040,00.uzgojugodinu isplate 6. novčanog poticaja.

1790 Koprivničko2.649.200,00 7.

1544 križevačka i 2.332.440,00 U tablici jezbirni brojčani Bjelovarskosvih vrsta ostva8.

57 bilogorska 84.360,00 financijski prikaz Primorskorenih novčanih 9.

106 goranska poticaja goveda Ličko160.520,00 evidentiranih osmim mjesecom 10.

394 senjska Virovitičko590.920,00 1999. po županijama. godini, Požeško-slavonska 11.

390 podravska 602.160,00 matični

u

od

državne

skrbi novčani

u

za

za

se

u

za

za

za

s

nom

a

se

za

za

u

__

za

s

u

16.

Brodskoposavska Osiječkobaranjska Vukovarskosrijemska SplitskoIstarska dalmatinska

579

17.

Međimurska

450

18.

Šibenskokninska Zadarska

12.

13.

14.

15.

947 559

poticajirasplodna 861.080,00 autohtonih grla pasmina g oveda 1.430.160,00 ostvaruju jednom godišnje 846.040,00 svake dok ostale vrste godine, 29.600,00 i to poticaja isplaćuju mjesečno 500.920,00 jednom proizvodnom 666.000,00 životu jedinke.

Novčani

za

se

se

20.

279

14.

samo

u

27.480,00

Ukupnoje Republici 19.

12 22.360,00 1999.

31. kolovozom vatskoj 10600 UKUPNO: 10.600 ostvareno 15.951.240,00godine poticaja iznosu od govedarstvu Tablica 2: Novčani kvalitetna razvrstani poticaji rasplodna grla goveda kn.

15.951.240,00 Najveći b roj vrstama 31. kolovozom 1999. prema poticaja godine kvalitetni poticaja rasplodni Iznos Vrsta poticaja iznosu od Broj poticaja Ukupan podmladak 1.480,00 iznos u.Kunama (JŠS Bija kn je Bjelovarskoostvaren Nizinske 9.616 1.480,00 14.231.680,00 biloKoprivničkogorskoj, i te Autohtone 25 štoje križevačkoj županiji 5.000,00 125.000,00 Zagrebačkoj da očekivati 920.560,00 622 MALU jeiu 1.480,00 s Brdskokrava tim županijama državna skrb najveći.

Posebna 337. planinske 2.000,00 BEZDAN Za 1997. usporedbu, godini UKUPNO: 10600 8.268 .15.951.240,00ostvareno je poticaja Hr-

u

s

u

u

za

s

za

u

|

u

za

u

=

u

u

22

Mljekarski

list

OBAVIJEST

govedarstvu prikazani poticaja, brojugrla 1998. novčani kvalitetna novčanim iznosima go13.108.340,00 kn, poticaji poticaja. dini ostvareno 11.170 razvrstani je poticaja rasplodna grla goveda iznosu od kn. i vrstama prema 17.635.020,00 županijama iznosu

u

a

od

U

tablici 1. i 2.

u

i

prema

su

za

u

stočarska

II.

županije

izložba

4-6

7-9 krava

Drenovci

-

uzgajatelja

250

-

(22%)

Vukovarsko-

srijemske

krava

10-12

?99.

-

(5%) uzgajatelja 13 uzgajatelja

57

krava

-

(1%)

(1%) uzgajatelja Simentalska laktaVesna Bulić pasmina Piše: 16 i više krava 8 dipl. ing. uzgajatelja cijska proizvodnja (31.12.1998.): (1%) standardnih broj zaključenih 18.

1999. održana Novčani rujna godine kvalitetna 528 poticaji laktacija II. stočarska izložba Vukoje Vukoostvareni rasplodna grla prosječna proizv. mlijeka (kg) Drevarskožupanije 1998. varsko3921 županiji novci srijemske podpokroviteljstvom '99., srijemskoj godini prosječna proizv. mliječ.

Ministarstva i šupoljoprivrede sti 772 148 Broj grla: (kg) i marstva Vukovarskomasti Iznos kn prosječna proizv. (%) poticaja: 1.150.880,00 Hrvatsrijemske županije, organizaciji Novčani kvalitetna 3,78 poticaji skogstočarskog selekcijskog ostvareni proizv. proteinarasplodna prosječna službe Vukovartra Županiji grla selekcijske 117 (kg) od 1999. periodu siječnja godine skožupanije, Poljoprido 30. 07. 1999. prosječna proizv. proteina vredne službe žugodine: srijemske savjetodavne (%)3,23 i Drenovci.

Vuko457 panijeopćine Broj grla: Holstein friesian Iznos kn varskožupanija, pasmina poticaja: 680.520,00 s3. 12. 1998. ima srijemska ključeno godine, govedalaktacijska proizvodnja Na izložbi predvedene slje1118 1814 krava uzgajatelja, pod (31.12.1998.): deće kolekcije: kontrolom rasplodne proizvod- broj standardnih z aključenih steonih sikolekcija junica 4010 krava kontrolom nje, pod 704 mentalske laktacija pasmine jedanaest mliječnosti, ženskog podmlatka prosječna (kg) proizv. mlijeka od devet imalo grla kojih je majki do 2034 i 1 godine ženskog5471 prosječnu mliječnost prvoj 1 1613. podmlatka preko godine prosječna proizv. mliječ. laktaciji 4.869 kg, jedna majka Ukupanbrojplotkinjakrajusti (kg) 191 4.975 i četvrtoj laktaciji kg jedna bio 1998.

8134 od godine je čega masti proizv. (%) 5.100 prosječna trećoj laktaciji mlijeka, kg 5112 obuhvaćeno je selekcijskim 3,49 mladih krava simenradom što čini %. kolekcija 75,72 proizv proteina (kg) talske 09. i 24. kolovoza 1999. pasmine jedanaest grla, srpnja 146 prosječna kontroli održane koje prvoj prosječno progodine aukcijske proizv. p roteina steonih proizvele 17,06 kgmlijeka, daje junica kojima je (2%) prosječna 3 ,08 48 ostalih krava simenprodano junica ukupnom kolekcija krava iznosu kredita od po uzgajatelju: talske Broj 433.930,00 kn, pasmine grla, čija je 1-3 krave 785 uzgajatelja koje kupili poljodjelciprosječna proizvodnja mlijeka nici šest iznosila povrat(70%) Podunavlje. grla prvoj laktaciji 13-15

krava

-

5

-

-

-

za

u

-

-

u

ma-

-

-

a

u

za

cen-

-

u

u

-

za-

-

su

-

-

s

-

u

ma-

-

u

na

u

-

-

s

su

su

u

na

u

-

s osam

su

za

-

u

u

Mljekarski list

23

[GLEE

———————.;Z_d'

kg mlijeka, jednogrlo prosječnom proizvodnjom Domaćinović, Bošnja5.451 i 5.585 kravu SAŠA Žb. trećoj laktaciji kg jedno kgmlijeka. ci, 12003388, 5.370 Uz robno-novčane od grlo drugoj laktaciji kg nagrade, oteljenu 18.09.1995., koja je Izloženo i imala sponzora mlijeka. je petgrla izložbe, prvonagrađena mliječnost prvoj laktaciji Stočar Bošdobila od 4.953 Županjapo d.d., grla kolekcijama kgmlijeka, od tri stočarsko farma Županja, njaci,kojih grla trećojdiplomu Hrvatskog Kesić, Marijan 7.012 uručio centra izložbe ŠARA laktaciji prosječno proizvela lekcijskog kojuje šampionsko grlo dva 02. 08. Žb. kg mlijeka, grla drugojravnatelj MiljenkoErnoić, 12005390, oteljenu 7.859 izložbe dobilo laktaciji prosječno proizvele šampionsko grlo je 1995., kojaje mliječnost uručio imala od 6.710 kgmlijeka, koje je predstavnik prvoj laktaciji kg Gumex farm-a Mirko Devčić. mlijeka, mladih krava holkolekcija Ivica Prvonagrađeni Karamarko, Drenovci, stein-friesian pasmine petgrla mladu kravu HF Željko Karamarko, Drenovci, pasmine kontroli koje prvoj prosječno steonu OLGA 28. ŠARA Žb. Žb. junicu 35002388, oteljenu proizvele 23,5 kgmlijeka 04. kontroli 16003412, oteljenu 02.01.1998.,1997., koja je prvoj ostalih krava friekolekcija kojoj jemajka četvrtoj laktaciji proizvela 25,1 kgmlijeka, sian od 4.975 Ivan Županja, pasminepetgrla kojih proizvela kgmlijeka, Balentović, tri maksimalnu Adam mlakravu HF LJUBA Žb. grla mliječnost Anić, Drenovci, pasmine imale du kravu ŠARA Žb. 16002407, drugoj laktaciji prosi60010752, oteljenu 21.11.1993., od 5.632 imala ječnom proizvodnjom kg oteljenu 15.06.1997., kojaje kojaje mliječnost dva imala maksikontroli od 5.490 mlijeka, prvoj proizvela 18,2kg drugojlaktaciji kg malnu mlijeka. mliječnost prvoj laktaciji m mlijeka, 5.193

u

od

s

-

Antun

za

u

max.

u

su

su

u

a

se-

u

za

-

a

max.

zvono

u

-

su:

-

s

za

-

su

u

za

u

-

u

-

s

su

za

-

u

za

-

s

u

a

max.

u

su

u

OBAVIJESTI

I

REPORTAŽE

Pogled

razvoj

na

sisačke

Posavine

govedarstva gledišta s

pašnjaka

prirodnih

Piše: dipl. ing.

Nikola

Jagačić

Uvod

Posavlje preko ha zauzima prirodnih pašnjaka područje Lonjskog polja lijevoj i obali služilo te miU Odranskog dukciju Save, mlijeka koje je govedarstvu situacija obali. domaćinstva i vlastite dobiva tržište mliRibarskog polja desnoj potrebe jenja jer Na temekao osnovni držabogatstvu pašnjaka odgoju podmlatka samojpaši.jeka pokretač i sviNestala krava moment ljilo razvijalo govedarstvo, jepašnaturopoljska nja Taj i od kao posvinjogojstvo konjogojstvo njajer nju pasminu potiče govedare izmjenu koristila tržište više buše i pamtivijeka, paša nijezainteresirano, stojećih pasmina, njihovih više dok i križanaca opastoke, prehranu jekonjogojstvo mliječnih prvenstveno uvođenje simentalca. tovu, pron ego u mijenjena manje danju stagniranju. pasminatipu Sisačko

20.000

s

na

za

se

na

ono

na

se

muzara.

za

a

na-

24

na

za

se

a

masnu

za

u

u

Mljekarski list

REPORTAŽE

OBAVIJESTI

W————

I

još gospodarprije svjetskog bijele svinje, krikoristi stava othranu postojeće prešlo ispašu prehranupočelopretapati prasadi simentalce žance stoke 6-7 što sililo stočare da paoplemenjivamj. prirodnim mlijekom, je i dok već krava.

Oplemenjišnjacima, mnogiuzgajinjem zamjenom. gaje mliječnije tipove i vršilo kovači osnovali minifarme staj-vanje pretapanje raste tov zanimanje junadi, skim tokom i nabavom čistokrvnih rištenjem držanjemgoveda simenuvoznici traže isključivo krava bikova i iz drže 10-30 gopa junica poznatih cijele godine, bez talsku drugih primjese čiTakvih minifarmi ima već vedarskih udrugauzgajivača naročito pasmina, neplemenitih. kao što trendom više desetaka povestokrvnog simentalca, ĐurSv. Ivan Žabno, tov teladi ćanja njihovog broja.

Križevci, isključivo javlja i dr.

Oborovo meso". đevac, Virje, mlijekom “bijelo Razvojni putgovedarstva i Nabavu vršile konačno općinske najvažniji javlja Na ovim prostorima ranije banske uprave. Licenciranje bikogovedarčinitelj unapređenju krave držale pasmine “posav- uvodi kao obvezna kroz stva mjera, organizirani otkup bila ske gulje" koja je primitivna, i smotre svih održavaju izložbe, mlijeka količina, izričito prvenstveno neplemenita, pašna, priiznaći odstrane To cilju genotipove zagrebačke mljekare. datim skromuvjetima lagođena mogu i mliječnih krava, k oje gojepravi p reokret poticaj i proizvodnje zahtjeva, plitka, i vedarstvu nabavu što adaptirati pašne druge p rilike boljih žute naročito svijetlo boje i osnivati miLonjskog drugih polja. mljekulja.

Počinju dosta rogovima, divlje šiljastim nifarme više krava simentalske Put k adaptiraćudi. tipiziranju štalama nim ili bio novosagrađenim pasmine jepolagan, jer nije bilo ih 1953. par i godine jesvega bilo pravog stimulansa opremu moderniju otkupu Bilo Stočarski polju. je mlijeka. grla Lonjskom savez, bržim Krenulo temnije držanje. dosta crvenoša“Dunaročito buše, najviše tek 1955.

1960. to druge, mljekara pom god. križanaca renog danas sisačkogoveda, tipu jebilo odgovorno više faktora: kat", “LURA'", kredit pincgavca.

Pincgavac gajio posavlje daju udruzi osnivaju poljoprivredne bređe simentalske marvogojskoj Sunjska pajunice služstanice i stočarski II. i smine.

Greda,kojaje još prije Mljekarima pomažu bama osnivali rata selekcije koji dobiti i načine svjetskog odigravala značajciljem druge i te bili udruge nositelji akcija što više sunjskog ulogu govedarstvu otkupiti mlijeka. suvremenog bazena. pioniritumačenju Garantira obostrana suradgovedarstva sagledavajući njegosii Bilo tipu je goveda kroz što budućnosti. i nja dulje vrijeme mljemjesto ulogu mentalca Posavini Donjoj selima Gušće,Čigoć, Kratečko, 1.

Tablica i Mužilovčica, SuvajLonja.

PASMINA % 1999. tim selima radile U 2 POSAVSKA GULJA sirarnice 0 koje otkupljivale 3 te BUŠA mlijeko,pozitivno djelovale bilo i do i njegovi kri; uzgoj.

Simentalskog blaga je _PINCGAVAC obali selima lijevoj Kupe i njegovi 40 SIMENTALCI križanci M. Jazvenik, Drenčina, Stupno, SIMENTALAC 35 ČISTI Brkiševina.

Gorica, TS OSTALEPASMINE šarolikosti Bilo je pasminske 100%| što tabela 1. prikazuje Danas

Već

mnogo

II.

se

Uvode

rata

za

se

na

mesnate

se

na

s

u

su

se

sa

za

-

a

rasu

muzara.

su

s

se

-

za

su

se

-

su

na

se

va

se

a

se

sve

u

se

ne

u

na

za

s

se

s

u

suvreme-

uz

u

na

za-

se

a

a

-

a

za

u

na

u

se

za

uvozne

se

-

savez

sa

na

su

s

nu

u

u

se

u

vo

u

u

u

su

|

su

na

I

|

na

u

__

o

Mljekarski list

25

OBAVIJESTI

I

REPORTAŽE maa ———————

ulijeva sigurnost ulaganja polje (Jasenovac) proglašeni dogovoriti pašarine rada i i od DrParkom strane kapitalagospodarstvo prirode njenu raspodjelu; užu Sabora Hrvatske 1990. g. specijalizaciju proizvodnji žavnog odrediti radove treba koje “EURONATURA" Uvodi mlijeka. umjetno osje- prijedlog izvesti tokom pašnjaku godine i čistoima menjivanje uporaba koji svojuupravu, čuvare, zabraniti pristup ispašu krvnih i Prema bikova simentalske program pravilnik. prabikovima i bolesnoj stoci, divljim i Premira telad vilniku “Parka otkupljeno prirode“ polja stoci do sada provenijence; koristiti kao nepoznate mlijeko. trebaju bez bunara i zatečenom prirodno stanju osigurati dovoljno Pristupaintenzivnijem flore i faune. te nadstrešhigijenskih devastiranja Uprava vodopoja Ređivanju prirodnih pašnjaka. bi trebala sinkronizirati nice zaštitu od nevremena; parka zultati nisu izostali. Do 1950. g. i činitelje djelatnosti Lonjskog urediti kojima prosječna mliječnostzemaljputeve kao što stopolja, šumarstvo, kodnevno krave dolaze i odlaze skom bila kravi 500uzgoju jepo turiribarstvo, pašnjaka. čarstvo, lovstvo, 600 1960. oko 1200 litara, litara, idr. da bi 1999. narasla oko Treba godine prostudirati mogućnost 3.000 litara. već ništa Uprava protiv, jeftinog uzgoja rasplodnih junica i želi da i veliki korak pašnjaci napasuju pašnjacima Posavlja njihov Učinjen je naprikoriste većim stoke kako još brojem plasman gospodarstvu diljem jed produkciji mlijeka, da Hrvatske.

Tim bi tako i što spriječi zakorovljavanje sastavu problemom pasminskom “amornaročito korovom zainteresirati Hrvatski trebali rada i rezutat Parka, prije je zalaganja fa" već danas hrstočarsko centar, iznesenih faktora i samih stočara. koja smanjuje selekcijski vatsko i Danas stada svojim širenjem p ovršine. pašne županijsko gospodarstvo je ugodnogledati ili te to krave bez “čorde" komore, mljekare jer žalost stoke Na pašnjacima broj ispaši može veliki većina područje postati jer je Govedarstvo pasminske šarolikosti smanjuje. i rasadnik stosimentalske rasplodne i kvalitetom grla dalje unapređivati iskoristiti. to bi ke, valjalo više naročito osnivanjem još Zapažena lijepokvantitetom, sistočarskih i broja oblikovana Povećanjem gospodarobiteljskih pravilno razvijena mentalske namirile bi minifarmama i stva vimena stajskom pašnim kravama, jer količine bi dale skustoke. izboru tom faktoru mlijeka koje pašnom držanju pri posvećuje po mliječnije pasmine naročita Može reći da pažnja. je Ako minifarme nemaju uvjeta i koje uvjeta opisanim oplemenjivanje pretapanje da blizini imaju svoje svojoj prirodnim pašnjacima. težina pjelo.

Prosječna pašne pašnjake, tada treba organizirati 350-400 krave i da porasla je kg uvjerili Uvidjeli da barem odlaze 6-7 junice mje500-600 iz naše trudom može i ljubavlju kg. seci Parka pašnjake prirode, domaće simentalske pasmine kao i sustav najbitniji najzdraviji vrlo dobra stvoriti Budućnost i gospodarski govedapašnjaci uzgoja budućih krava pasmina. kako Pitanjepostavlja dalje Držimo dužnošću i potrebu Autor ovog članka protivi govedaritiprirodnim pašnja-dati neke iskorištaprijedloge visoko cima kao mliječnih specifikum Hrvatskoj, Parku vanju p rirodnih pašnjaka čito ili velike obzirom osvježenje zamjenu postojeće prirode: i nema, područja uzgoje gdje površine kojih drugdje i ima da držati daleko status mogu njih klimatskih, zemljišnih donijeti pašnjaka prehrani korisnik i te više što danas. to n ego gospodarskouvjegoveda je vlasnik, upravljač ta. i i Mokro prehrambenih m prava Lonjsko poljesusjedno njihova obveze; karima

su

naknadu

-

i

u

na

-

se

na

na

samo

na

-

rase.

se

se

u

-

se

ure-

sve

za

u

sva-

-

su

s

zam

na

nema

se

na

s

u

u

se

na

na

se

se

na

re-

se

mora

zervoar

rase.

a

su

muzara

na

s

se

se

rase

na

one

uvezene

se

za

nema

us-

na

u

s

na

smo

se

se

na

muzara.

se

se

ne

na

u

uvozu

u

rasa

naro-

u

za

za

na

ona

a

na

-

one

za

se

zna

26

Mljekarski

list

i

Obitelj

27.03.1964.

čovječanstva

Kronika

Indija izgubila dana u 74.

Toga svojoj godini danas već svečano primio pokojni Priredio: minidipl. ing.

Stjepan Delhiju je indijski HUSEIN II. Tada autokralj je Javaralhal NEKeglević dio starmobilom jordanski HRU posjetio Pandit Nehru.

Rođen Jeruzalema i židovski dio predsjednik prešao Allahabadu 14. 11. 1889. je Nazaretu Palestine.

U ga jepoGODINA 1964.

Izraela Salbogatoj brahmanskoj obitelji, zdravio predsjednik ste29. 01.

09. 02. 1964. svoje pravničko obrazovanje Tada obišao SCHASAR. je kao Po je Velikoj Britaniji. i Genezaretsko Devete zimske olimpijske igre Kanu,Tiberijsko domovinu povratku priključio Kafarnaum brdo Tabor. i odrZimske jezero, 1916. Oslobodilačkom olimpijske igre pokretu Jeruzalema U Židovskom od 1924. svake četvrte dijelu Mahatme Za žavaju Gandhija. vrijeme odao žrtvama holobile Prve je počast borbi vlastima gradu kausta. godine. kolonijalnim CHAMONIX oko iza 14 (č. Šamoni) odsjedio je godina Na bio 293 Maslinskoj gori je rešetaka.

Tek nakon završetka Francuskoj športaša vrhunac obilaska bile iz 16 Osme SAD njegovog jer Brirata zemalja. ga Drugog priznali sastao VALLEX carigradskim patrijarhom tanci području SQUAW pregovoravnopravnim I. ATENAGOROM SKVO ali već 750 koji j eprvi rima nezavisnost Došao (č.

VALI) Indije. među svih iz 29 jednakima pravoslavčelo te od športaša zemalja. je privremene vlade, nih zimske održane Devete patrijarha.

1947. bio igre bio sastanak rimoministarTo INNSBRUje prvi U Austrijigradu svojoj u nutarnjoj politici i predsjednik. pape okolici CKU katoličkog pravoslavnog i južnoj demokratski sudjeprovodio je Firenci socijaliod 1493. i 60.000 4.000 patrijarha gdje lovanje športaša temeljima višestranačkog bio ponovnog Pred doje zadnji pokušaj ukinuo igre posjetitelja. pa parlamentarizma, je istočne i neočekivana sjedinjenja zapadne kastinski inprirodnacrkve od raskola sustav. godila Razvijao je zbio Danima nestao. koji je dok staje pojavasnijeg dustriju, je poljoprivreda 1054. oko 20.000 kamioninačinima je vojnika jala zastarjelim kršćanskih susret dovozilo Taj prvaka U snijeg austrijskih kotrpne proizvodnje. vanjskoj bio jeznačajan doprinos razvoju Alpi.

Najveće uspjehe doživjeliekumenizma međutim ni politici nastojao jeIndiju očuvati, deset kojem od blokova bio sovjetski športaši osvojivši do danas obaju rezultata. jejedan srebrnih i šest pravih od osnivača Pokreta nesvrstanih. zlatnih, Librončanih Samo Granični sukobi Kinom medalja. je i SKOBLIKOVA trci u ženskoj Goe dija janje p ortugalske kolonije ledu četiri zlata. štetilo kao osvojila je političaru koji Iste od 10.-25. mirnu listopada godine je koegzistenciju. zastupao održane XVIII. 1963. čak (osamnaeste) Tijekom jesklopio Velikom i SAD ljetne Olimpijske igre Tokiju. ugovor Britanijom Prema obrani. brojuosvojenih medalja zajedničkoj zračnoj bili Amerikanci 36 Bahaprvi ga Najprije jenaslijedio 26 srebrnih i 28 brondur zlatnih, SHASTRI, poslije njegove čanih. bili skore smrti kćerka Indira GANDrugi sovjetski, treći DHI njemački športaši.

(1966.).

Nehrua

svog

umro

u

zvan

u

u

u

a

-

mon

u

u

se

se

su

u

s

u

sa

samo

su

se

u

su

s

na

u

sa

za

na

su

u

u

uz

u

zam

na

same

se

se

-

s

ma

na

mu-

sa

su

u

a

nema

osam

s

na

osva-

mu

su

s

u

o

su

sa

a

su

a

04.01.1964.

2.-4. 08.

kršćanskih prvaka Pavao VI. (1897.-1958.)

Papa prvije papa povijesti koji je Svetu Došao pohodio Zemlju. je Aman prvo glavnigrad VI. Jordan Pavao kraljevine gdjega je Papa

ZapočeoDrugivijetnamski da Prvi Podsjetimo je vijet-

Susret

u

u

Mljekarski list

1964. rat

se

namski

rat završio

1954.

jedinica nastale dvije vijetnamske 17. granicom paraleli:

francuskih

uskoro države

s

porazom

te

da

su

na

27

ČOVJEČANSTVA_—_——

KRONIKA

a

——————————_————

sjeveru vodstvom HO MINA ŠI pod desničar(1894.-1969.), jugu ska podokriljem SAD,kojoj je

veljači započeli koju Nijemci osvojili.

Poslije Amerikanci bomi rata neprekidnim jenapredovaopo vojnoj Na XX. bardiranjem pomorskih vojnihliniji.

Kongresu partije baza.

Rat završio tek 1973.

1956. je (nakonStaljinove smrti) čelu bio diktator NGO DINH nakon strašnih međusobnih uniizabran sekretara kao i prvog je DIEM sudiovlade.

(1901.-1963.). štavanja.

Patnje preživjelih ministranika i danas. rata Kritizirao vladajoš toga traju jeStaljinovu predsjednika vinu te je provodiopoznatu 02. 07. 1964. i destaljinizaciju vraćanje Rasni nemiri u SAD Stvorio Lenjinove principe. je Nakon J. Kenneatentata mirne ideju koegzistencije kapiL. i dya njegovpotpredsjednik talističkog socijalističkog priJonson Zaslužan bio sustava. jepredsjednikom postao vrednog je SAD-a i novi zakon odnosa između potpisao poboljšanje građanskim pravimakojimaje SSSR-a i Jugoslavije (1955.). svih bez došao jednakost građana Njegov p ad je javnost obzira i zabranio iznenada tome pa postojala tome Prema diskriminaciju.

Usprkos jednima mišljenja. je došlo do novih nemira je crnačkogto bio gospodarski neuspjeh, bilo odstanovništva, povodje prema drugima zaoštravanje Kinom.

Iza ubojstvo jednogcrnog 10njegovog pada od strane “Pravdišnjeg dječaka poligoobjavljen je moskovskoj di" članak Hruščovu cajaca. kojemu kult liHo ŠiMin 14. 10. 1964. predbacuje: subjektivizam, birokratizam i neshvaćačnosti, srušen Hruščov je S tim diktatorskim režimom stvarnosti. nje Nikita nisu bile HRUŠČOV Sergejevič Imao Nikita sreću što zadovoljne građan-rođen je jeipak 1894.

Kalinovki ske stranke međutim (Kurska Sovjetskom došlo do tokoje jukomunisti zvani gubernija)rudarskoj obitelji. like da nakon žnovijetnamski normalizacije poliBio bravar i tvornicama VIETKONG je isprva okupili spretno Žitičkog pada nije izgubio glavu.

1918. te FNL rudnicima,je stupio vio jekao umirovljenik jednuorganizaciju povučeno Završio što francuskom skraPartiju boljševika. je Moskvi do smrti 11. rujna 1971. je jeziku radnički Domoćenica od “Front National de fakultet, 03. 11. 1964. vinskom bio ratu hrvatskom “Borjeorganizator libćration", Izborni L. Jonsona ba narodno To trijumf oslobođenje". partizanskog otpora Ukrajini zbilo 1960.

Nakon što završilo krajem je razdoblje Diktator DIEM mandata došlo je ubijen Kennedydo novih izbora.

L. Jonson jednomvojnompuču, nasljeje je Jonson đivali kandidat Demokratske stranke. ga kratkotrajni vojni režimi SAD više nisu imale kao ni koje Pobijedio je jedanpredodlučile te SAD-a.

Zapovjerenje, vojnom sjednik povijesti silom likvidirati režim dobio naime Sjeverje 42,374.405 glaPovod rat bio sova, proVijetnamu. njegov republikanski tivnik GOLDWATER paje napadjužnovijetnamskih Barry trolnih čamaca dva otoka i to 26,731.718 glasa uglavnom Na TONKIN. američkih država. šest zaljevu akciju južnih On bio ultradesničar. napaodgovorilisjevernjaci je dom čamaca dva Tada demokrati i torpednih pobijedili američka razarača. To bio dodomu Jonson je paje Zastupničkom da 7. kolovoza mirno voljan razlog je mogao poprovoditi svoje američki dao litičke zamisli.

Kongres predsjedSvoju predsjedniniku JONSONU čku dužnost do ovlaštenja je 1969., obavljao života.

1973.

65. vođenje vojnih akcija Sjeverni je godini Nikita Vijetnam.

HRUŠČOV Sergejevič komunistička

na

a

država

U

1965.

su

su

s

na

na

za

za

na

na

o

za

uveo

za

na

rasu

rasnu

su

o

razna

a

a

nosa

s

u

u

se

razne

u

su

u

savezu

u

u

u

u

nazvanu

na

u

a

a

u

na

za

se

u

u

a

su

u

u

u

nom

za

a

sa-

na

u

ovu

mo u

su

na

su

u

za

na

28

a

umro

u

list

Mljekarski

HRVATSKI

Oltarna

većem

dvostruko

idućem

iz Svete

pregrada

SPOMENICI

SREDNJEVJEKOVNI

pro-

je majkeBožje, Isus. naručju jojdijete Sjede Nediljice U magarcu. pozadini je vis drvo granama u podignutim. bazilika trobrodna lik kvadratnog Sljedeći je Josipa koji Piše: Keglevićtlocrta veličine 6,406,40 metara.

Stjepan dipl. ing. vodi užetu umornog podužem visoka lađa bila m, ili leti ide Srednja je 6,70 magarca, ispred saznali da kamena Kada svetište bilo skloih vodi je četvrtastoj apsidianđeo koji sigurno zadarske iz oltarna lađe u nište. pregrada (udubinazidu),pobočne crkve završavale likova Nediljice “putuje" polukružnim apsi- Iznad je skupine Vatikan velebnu izložbu “HRdama bile masi pa ukrasni niz od koje zidnoj koji sastoji VATI izbočine nisu te KRŠĆANSTVO KULvidjele krugovaovijenih tropletom, odlučiTURA UMJETNOST" Plohe bočnih strane. stilizirane nalaze unutar vanjske njih i našim zidova bile ukrašene križići ili prikazati dragim je slijepim zaobljeni ptičje glave, i visećim lukovima ponos ružice latica. Tematika te čitateljima je jer (arkadicama). diku. zvonik.

Imala i izrada kao je ljudskih pregrade Iz naših vrhunskih Srušena 1890. poi knjige je vrijemelikova velikim glavama rukama, Nade i Ive velike ZaKLAIĆ velikih od vjesničara pok. modernizacije grada očiju, haljinama sred“Zadar PETRICIOLI-a kao to ondašnjeporednih dra, glavnog grada pripada od 1976. okviru doba saznajemoKraljevine njemvijeku" Dalmacije umjetničkom slogu t oga veletom carstva.

Budući da takvi sljedeće podatke Austrijskoga Dalmaciji. hrvatske Oltarna nalaze vrijednom spomeniku pregrada, koja plitki reljefi mnogim kršćanske kulture. stručno od Zadra do “plutej", prikazujecrkvama Pridrage, Crkvica kamenu kod Kašića Nediljica bijeg ObiteljipovrhNovigrada, tekstu prema po i okolice Benkovca do (posvećena Ivanu) sagrađenaEgipat Evanđelja Trogira Zadra Na strani da ti davni je staroj jezgri grada Mateju. lijevoj sjediSplitadokazuje četvrtom 11.

Herod i bili imena im Za Hrvati. desetljećustoljeća kralj naređuje prstom umjetnici kada svih dobi do ali eto Grgug pokolj dječaka jegradomupravljao dvije zna, iz latinske Do lik žive obitelji Madijevaca,godine. njega je vojnikanjihova dijela koja stoljebila srodstvu hrvatskim drži zaklano Vatikanu koja je dijete noge. ćima, izložbom koji (od Crkvica Zatim dva vrlo žalosna 24. će kraljevima. jepodignuta slijede listopada) pronijet bila te ženska U predromaničkom slogu je lika, zacijelo majki. slavu svijetom. m storu

lik

urezan

a

na

u

urezano

s

sv.

na

x

a

smo

u

u

a

u

sv.

su

na

su

u

se

se

-

-

ove

s

a

-

se

smo

su

na

nam

s

u

osam

s

us-

u

ureza

-

sve

u

u

o

se

se

zove

zvana

sv.

u

u

urezan

sv.

-

u

sv.

u

u

sv.

su

-

u

se

ne

znana

su

nam

a

s

u

za

a

u

nam

u

Oltarna

pregrada iz Svete

Nediljice Mljekarski

list

29

OBIČAJI

NARODNI

Običaji selu

groblje koje je i uredno. kraju sela, prostrano Do vodila zidana njega je lijepa i staza, je ondje kapela.

Uredili

slavonskom

u

i

su

bilo

na

Otok

a

Hrana

Šimunovu Otočani jejesen vrijedni, marljivi, Piše: dipl. ing.

Josip kada ima blata i kiša. i većinu još toplijih tradicionalni ljudi, jela Na da već O slavonskom tom sami.

Poznato Martinje govorili je selu, koje pripravljali jejelo makar i bila zima. p a načinima čuva i prokulen. Za kulen izabirali zima, posebnim najTada bi odlazili vašar miče stare stave ga meso, svoje običaje, pisali bolje koje p osole, dotad hoće li našem listu br. 2/1998. Tada i ostave sušiti. Pravili mrežu i Privlaku, gatali Sveti Martin doći i navedeno kako od bijelome je je čuvanje pekmez gunja, šipka, baze, tih raznih i konju. bogatihobičaja zaslužan svećenik otočanin trebalo puno Josip SVAKIDAŠNJI ŽIVOT šljiva, jerje druge bilo Pravili LOVRETIĆ (1865.-1948.) pa j e šećera, što skupo.

Stanovanje i ovog ćemo sami i prema njegovim Kuće kruh, j e puta jelo poznato Otoku bile i uglavnom od zapisima opisati drugeobičaje svinjskih lučenje, nožica, glave malo bilo sela zidane, i je drvenih, potjetogaravničarskogkoje ušiju. ni bilo. če iz 13. pletera nigdje nije Jeli kako tko i gotovo je stoljeća. stigne.

Bilo stanovnika od prvog Svakog siromašnih nisu okusili koji PRIRODA taraba ili sjeda dijelio je plot, tijekom godine.

Uglavnom jelo Otok ravnici bez brežutarabi bila Na je dva ograda. svakoj dnevno. bi Ljeti jeli niska. puta vrata ljaka, šumovita, Zemlja je dvojavrata. Velika ili kući ili trijemu, polju.

U nekih kuća crnica, pijeska Mnogoje zvala kapija. je i svecem jeli Nedjeljom sobi, bara i močvara.

Ako voda teče bilo od kuća pročelje sokaka, tako i kada im dolazili gosti. malo desno ili ravno, pa Onda uzduž soba zavije pružala avlije. zatim teče ravno, do kuću lijevo, ponovo Odijevanje bijaše sokaka, Otočani kažu da veliiz ulazilo jeondje gdje je postrance Odijevanju pridavala avlije.

Najvoda zavila: ka naročito bila zavoj. djevojaka, pozornost, glavnija zgrada svakoj avliji U Otoku nisu raskošno i ambar.

Ambar govorili brijeg, koje bogato odijeje bijaše poloTako i “Ja vali. nego bajer. vici da lakše obrani od pjevalo: avlije, Mala i muška i noge krađe i da svih strana prala bajeru, prkosila djeca, ženska, uvijek švaleru". bili dok nisu može. svojemu jednako obučeni, pripaziti nisu ali Imahu i kaBrijeg govorili, pje- Odnosi među susjedimabili prohodali. košuljice vali: Kad ih dobro i pice. prestalo povijati, dobri; susjed je pazio i muška ženska “II ću čuvao krojila odjeća, poći miloga majko, drugoga susjeda. bi obukli odnosno II il vodu U Otoku bilo dječaku gaće, brijega." njega, nije općinskog i maramicom svaka djevojčicu ogrnuli tiče zima bila nego vremena, Što zajedničkog zdenca, je je z apreg. kuća imala bunar.

Bunari pripasali joj dokle bilo hladno. Su*omraz svoj godje nisu bili kako netko bi zimsko doba kada Muško nego zidani, je pada, odijelo nad svakim bio kad Mladiće nisu upao mrzne; bunar, je susnižica; lijepo odijevali Vodu vukli kablom i kad kao morali stubanj. padaju snijeg kiša, poledica je djevojke, jer đermu. i smrzne, bude biti čuvati stado. Tek te pa snijeg topi polju, “ko ledena kora po U svaki imao oko šesnaeste im putu". avliji je svoju godine majke Prvi zvali Otoodmarao od ali mjesecgodini voćku, pod kojom krojile odjeću pamuka, pri čani i kad oštra kada bi došao zlatom i svilom sičanj, siko, je ljeti, porubi zima Otočani bi “baš Pod voćkom užinali. To Nakon što bi Otočani govorili je posla. oženili, makar bilo i to užinali i odmarali nositi pa sičanj zima", mjesto gdje prestali odjeću zvalo Iza zlatom i bi onda uzele se, veljači. avlije povitarac. svilom, koju doba kad kosili bili bašča i iz Neki mlade sašile sebi skute.

Proljeće je šljivik. mogli njihove pa čim prvo voće obzriva. neki sokak. bi oblačili Ubrzo travu, ljeto avlije polje, deblju odjedoba

Kasna

Haluška

o

su

su

su

ne

su

na

smo

u

u

a

u

su

na

za

za

su

a

su

u

a

su

su-

meso

se

u

su

u

su

se

u

nema.

u

su

a

a

se

u

u

a

su

se

se

u

su

na

se

sam

se

na

se

sa

su

su

su

se

se

za

za

u

a

s

se

a

ne

se

ne

u

samo

su

na

rano

se

su

u

su

u

su

se

a

umoran

s

vezenu.

su

u

se

su

su

se

su

su

su

u

30

vezenu

samo

u

sve

Mljekarski

list

OBIČAJI

NARODNI

ću,

godina obuvali i opanke lošije odijelo. bila Otoku da je Naime, sramota oženjeni ljudi opremaju, jer da takvi seljaci govorili ljudi “odviše kolom, premalo poslom". Žensko odijelo Djevojkeplele pletenicu, imale češljale kosu, glavi umjetno ušima kupovno cvijeće, brene krilce imali obočiće; koji oblik neke nosile leptirića, a

sedam

za

su

već

u

se

su

su

za

a

za

su

za-

u

u

sre-

su

a

dukate

u

Snaše Glavni

dane

su

ušima.

su

nosile

zlatnu

šamiju.

odijela, koji zlatom izvezen bijaše uvijek dio

u

svečane

jet zlatara, zavoj.

Nekada bila turska ješamija rama, koju krijumčari prevozili Save i ženama preka prodavali.

Dukati nakit. Nosile glavni ih vratom velike pod prsima, i male. nisu imale Koje dukata, nosile ili škudu. zrnjejednu marama

na

ma-

su

su

su

na

su

Skuti

čanke

su

bili dosta

uski. Oto-

jedne

i

pod kratke. Obično nisu do njima dugi Zatim imale zemlje. oplećak, oko vrata, svilenu i zlaskute

nose

su

maramu

tom

vezenu.

djevojke nisu nosile glavu cvijećem, bunde, male kožuške nego ogledalcima, i nisu vezale dukate.

Ljeti nošahu zimske svaki rekle, U

korizmi

nisu

kitile

s

sve

ne

a

dan

hodale

su

bose.

Nedjeljom glavu vim cvijećem.

Ako žena imala od je djecu neka već kojih pošla školu, kitile pra-

su

su

ona

u

neće

zlatom

i svilom

vezenu

košulju obući, još dugo siti svilenu i svilenu suknjudrugu ali

će

no-

opremu.

Drugačije početi odijevati tek kad kći joj postane djevojkom.

Ako oženi iliuda sina, kći, kad unuče baba, dobije počne odijevati jošlošije.

D_| će se

nazove

se

a

se

Mljekarski list

31

NARODNI

OBIČAJI

Dan

Svete

Lucije

domovima, dipl. odgajatelj Zrinjka i nemoćne radne bolnici, ljude Keglevićtvornicama i uredima... iz je Jasno Stević da ovog opisa djevojčica bijelom Na dan 13. prosvete Lucije čelu svetu povorke predstavlja sinca našoj zemlji njegujemoLuciju, mladu djevojku, neka običaj sijanja pšenice.

Djeca kršćanku 5. ubili koju stoljeću svakako ili _ zajedno majkom Rimski vojnici jer nije h tjela bakom sade i pšenicunjeguju je odreći svojekršćanske vjere. do Božića biti i to će njih Budući da bila sveta je Lucija i zanimljivo poučno.

Talijanka njenblagNo, dalekoj, sjevernoj dan obiposebno druŠvedskoj zemlji njeguje lježava mnogim U selima niz ulice gačiji običaj. čanostima krijesokreće veće skupina djece, vima diljem I talije. čelu ide lijepa djevojčica odjevenaNjenoime dolazi od Na dugu,bijelu haljinu. glavitalijanske luce riječi nosi krunu od zimzelenih grančica što (čitati: luče) sedam U upaljenih svijećica.či svjetlo. rukama drži više vrsta s pladanj Na čestikraju, kolačića.

Iza nje procesiji tamo skore imendakreću mlađe također djevojčice, svim Nikolinama, i u odjevenebijelo po jednu Nikolama, = Lucijaih visosvijeću.

Slijededječaci odnosno ma, Svjetlakim ukrašenim šeširima. Ta hovim

Piše:

obilazi bolesne

u

u

u

na

u

onu

su

u

s

se

za

-

u

nama

se

se

sve-

s

se

a

na

u

zna-

sa

u

se

ne

nose

s

sve-

nama!

povorkaprolazeći dariva kolačićima obitelji njičana

selom u

CVIJEĆE

VRTNO

Osnovni

uvjeti

uzgoja

cvijeća

Jednogodišnje cvijeće jednoj iznikne iz okopavanja, prorjeđivanja, zalijegodini sjemena, izraste, Piše: Darko Kantoci donese i Ovo cvate, vanja, plijevljenja, prihranjivanja dipl. ing. sjeme ugine. i zaštite. treba svake obcvijeće godine Svi ako razmnoži. vrta uživaju ljepoti cvijeća, navljati Ljepota cvjetnog sastoji vrtno da bude tome pomanjijebrojljubitelja koji Dvogodišnje cvijeće sije uvijek ispunjen tehniku cvate cvatućim U tome znaju uzgoja, jošje prvoj godini, drugoj. biljem. sastoji onih i živi vrtu i cvate više vrste nje koji poznaju Višegodišnje najveća vještina uzgoju cvijeća. sorte Stoili najprikladnijeg cvijeća. godina.

Uzgajivač, profesionalac dosta učiti kako bi cviZa ga ter, po je potrebno poznavati cvijeće uspješan uzgoj v rtnog i kada više cvijeće uspješno uzgajalo nje- jećapotrebno njegovim karakteristikama, je ispuniti tlo biti ga treba sijati, prorjeđivati, nje-govalo. uvjeta: pogodno, i saditi stalno Za Vrtno biti biti može govati mjesto. cvijeće jedno-položaj odgovarajuć, treba i treba zalivrijeme vegetacije cvijeće godišnje, dvogodišnje višegoprovoditi pravilno od ta i njegovati, njega sastoji dišnje. jevanje prihranjivanje. u

u

se

no

se

samo

ne

se

u

a

se

ma-

a

sve

u

u

u

u

ama-

mora

se

mora

na

a

32

mora

se

Mljekarski

list

BIJIKI

3/00

ooo

POLOŽAJ

koli-

efikasno, prekomjerne čine mogu Studeni 1990.

Vrtnom jednostavno spaliti najviše odgocvijeću Vaš i rastresita humusprekomjerna uporaba biljke, agrometeorolog varaju lagana već koristite okoliš. Ako Kaučić Dražen nešto tla, po zagađuje mogućnosti mineralno vrlo Pri gnojivo imajte pijeska.uzgoju cvijeća da koristiti folišumska dobrom najpogodnije nam je mjeseca Ovog zemlja. pokazala Koristite li ga Koristite lišumsku jarnognojivo. iz ne zemlju dodajte južnih struje vaše prema i 20% obične 10% priloženim uputama joj pijeska mogu donijeti krajeva rasti i dobro će ili bogato cvijeće Prije sjetverasađivanja zemlje. izuzetno t opli zrak. p a tlo stalno cvjetati. cvijeća mjesto je maksimalne temperatuZALIJEVANJE PriCVIJEĆA dobro pripremiti. potrebno dosežu i do re i zraka Osim obaviti položaja gnojenja, premu jenajbolje jesen,voda i tla, NMELOJ važnu [GIZI NE zime kako bi tlo zalijevanje imaju smrzlo, preko bilo 1963.

Za zaliolakšava radove u prošto znatno je godine. ulogu uzgoju cvijeća. ovog najpogodnija kišnica, jevanje je mjeMeđutim, je ljeće. ili koristiti izvorska može i seca pojavasnijega najbolje uspijeva Cvijeće voda.

Ukoliko nemate U i zračnom sunčanom riječna posljedvjerojatna. položaju. će i voda iz izbora, poslužit Izbor najvažniji jeuvjetvodovoda. položaja godina njih četrdesetak da voda Najvažnije je rast 12.

19. se postoje bude pravilan cvijeća, snijeg od do već da preko hladna, vrste Osijeku kojeboljenapreduju dana ili bačvi studenog posličnoj većoj ili polusjenovitim sjenovitim a u javio Zagrebu 6 , 7, Cvijeće posudi odstoji položajima. čak 14 nikad Gospiću tijekom zalijevajte tijekom dana, takvo velikih GNOJIDBA CVIJEĆA vrućina, jer godina.

Dakle,požurinanimože ragnojiti zalijevanje biljkama Cvijeće jenajbolje s poljodjelskim koristi. više U lim štete gnonego Prije jeti će stajskim gnojem. dovimajer pojavom i zalii jesen najbolje je pomiješaproljeće jenja gnojivoprosije mnogi poljosnijega dok danas Uz jevati ujutro, jeljeti zemljom. stajsko, stati. djelski radovi kasno uvečer, koristimo i mineralno zalijevati najbolje gnojivo. i Mineralna brzo gnojiva djeluju TLO

I

no

a

mr.

s

na

na

se

umu

na

u

se

u

a

se

na

no

za

ne

na

u

u

na

suncu.

ne

za

zre-

mo

se

rano

sa

LONČANICE njačice odgovarati Biljke stanu ziluku. Veliku u i praznog površinu ljudima storije kojeodgovaraju razbiti ako da možete biljkama prostrane, svijetle,uspješno visoku bez proPiše: Darko Kantoci ispred njega postavite biljbogate svježim zrakom, dipl. ing. ku fikusa. i uravnoteženom puha tempe- poput i odmorišta vriNeki stanovi raturom. uvijek Stepeništa odlikuju bimožete iskoristiti Središte smještaj veličinom, jednimznačajkama; mnogihprostorija je ili istaknuti Klorofitum velikim odabrane i prozorom lja. bršljan kojipruža prozor, pažljivo će dobrim skrenuti će pamogu zavoje stepenica.

Biljke pogled lijep krajolik, smještene biljke koristiti da bi ili Veliki prozor privukle pažnju rasporedomprostorija žnju njega. koji komad dobro Bez obzira uokvimožete namještaja, vrijedan namješteni. pogled pruža lijep otkriti možete kakav vaš stambeni će riti pa prozor kombiniranjem je cijeli prostor biljkama, kako savršeno da istakće doimati kao slika. biljka nadopunjuje biljke omogućiti nalazi i tako ili nete U velikom stanu mogu lijepe detalje prikrijete biljke prostorkojem dio. žinedostatke kako bi odredile njezin neodvojiv postaje poslužiti prostorakojem prostor, Stambeni vite. ili Visoka ponekad postavile granicu. biljka prostor že imati i neku Za morate može manu, grupa točnije, pronaći mjebiljku biljaka naglasiti ljeružni ružna to neke udubine sto vrata, pepremali detalj, koje jojodgovara, mjestopotu zidu, i

mora

Pro-

vama.

će obrubiti

i dati mekoću

su

s

se

za

a

na

su

na

na

a

se

vam

u

se

u

mo-

a

list

Mljekarski

u

a

33

LONČANICE

————S———————————————————————

cijev Biljkenajbolje takvih rješenjeprikrivanje žnih Takve ružne detalja. detalje ćete uspješno prikriti cizusom, sobnom filodendronom aralijom, ili Pri tome aspidistrom. može i fikus ili neka poslužiti penjačica. i sl.

prozor,

su

za

ru-

vam

Kako

pojedinac svoj stambeni ovisi svega prostor prije ukusu ali i pojedinca, Kako relagućnostima. biljke tivno idealno jeftine, rješenje žiukrašavanje gdje prostora će

urediti

o

o

mo-

su

su

za

vite.

NAŠIHMALIŠANA

ODGOJ

ima

Sveti

pomoćnika Niko dobroj koji jeodjeven djeci ide... ima odjeću, lice, te lance oko to rogove tijela je sveti Nikola.

Večer odnosno Ta dva Piše: drag blagdan vrag. krampus dipl. odgajatelj Zrinjka lika samog prije blagdana djeca simboliziraju suprotnosti Keglevićdosnom životu i iščekivanju pripremaju ljudskom Stević čizmice i Dobro svoje cipelice stavljajući čovjeku. je razgovarati ih čiste dobra i zla temu prozor. Osim u čizmice, djecom jer sveti Nikola može staviti zlatna šiba poklonpokraj poklončića čiće i čizmici da zlo te prozor spava čarape obješene podsjeća ili kamin raširen Istri i da kazna stiže onda kada do(običaj Ako više zlu da nad Dalmaciji).je obitelji pustimo gospodari bilo bi Jedna stara izreka djece zgodnoobjesiti jasno od kaže: “Da bi zlo dop o uočljivo mjesto svakoga pobijedilo i uzorka. da dobro šuti". jednu je čarapu druge boje voljno Rano 6. ujutro prosinca djeca žure iz krevetića do znatiželjno čizmica ili i svojih čarapicaglešto im to sveti Niko donio. daju je zaboravite stari Roditelji, i običaj skromnijih jednostavnijih Nekada davno živio razliku od jebiskuppoklona (za božićnih) Nikola MalojAzijidanašnjoj ovajblagdan mandarine, Za života velikodušno bomboni neka te Turskoj. je naranče, orasi, i sitnica da pomagao znate veseli siromašnoj djecinjikoju hovim mnogo obiteljima, godina dijete. nakon smrti svetim i Sveti Nikola proglašen je posjećuje djecu zaštitnikom svih malenih.

U dacrkvama odjevrtićima, školama, dan smrti kao ili našnje vrijeme njegove biskupcrvenojbijeloj 6. slavimo imenvisokom prosinca njegov boji biskupskom kapom odnosno to i On dan, jedjeci posebno biskupskim štapom. uvijek u

crnu

crno

crvene -

-

u

ra-

u

u

samom

s

u

na

u

u

u

na

ne

u

u

nama.

na

u

ne

u

-

nama

na

na

-

za

a

u

ven

u

s

34

Mljekarski

list

VAŠLIJEČNIK fizijatra, ili terareumatologa fizikalnog kako da pokaže peuta (upalu zgloba) baš izvode odgovaraju vježbe koje Ako vrijeme vježbe osjetite ozbiljnu bol, valja prestati Kod ili fizikalni vježbama. sljedećeg vjeulja.

Liječnik ralnog dr. Ivo Belan Piše: ili će kako jednim žbanja pokušajte pokazat terapeut dva to radi i oni će odlučiti da li ponavljanja. je da li ste Bez obzira oblik više oblika raspoloženi primjene topline bolji taj upalakoje Postoji iline, morate svladati eventualnu od vode. oblik ili više zahvatiti tople Onaj topline mogu jedan i čini i bezvoljnost započeti Bez obzira što svaka od svoju koji najbolje koji je zglobova. redovne treba nastaviti programom tjelovježbe neke tih najlakši, priupalazahtijeva specidnevno svaki dan. dok bol nestane, tada dva fične mjenjivati puta postoje mjere liječenju, kada ni onda vaše može Međutim, određene primjenjivati toplina mjere liječenja više dva po nemojte prestati stanje poboljša, bolesnik potrebi, svaki puta kojimagotovo ako dnevno. programom vježbi.

Svakako, bolesti. kontrolu može započeti ili vaših I led može jeupala zglobova ozbiljna pružiti olakšanje svaki dan i Mogu primjenjivati ako niste naviknuti ako ga stavi akutno vježbu, upaljeni i ukočetako kontrolirati bolove ćete nekoliko 10 do 15 program polazapočet taj minuta, zglob da artritis ogranost te spriječiti bolesnika i Dob dnevno. gano postupno. puta niči vaše aktivnosti. te biti izlika može Jasno, led izostavljanje Međutim, smije tek nakon će biti mjerevalja provoditi direktno kožu. u Vježba vježbe liječenju. stavljati Ipak, će dobi i konzultacije liječnikom koji većini je bolesnika artritisom pacijenta prilagođena i dati kako pomoć. vlažna upute mnogo potrebno provoditi. ju je toplina djeloteU čemu će U fizikalna tvornija. sastoji vježba vjeropočetku zdravmorati važne rapija? jatno obavljati Vježba.

Vježbe dio ustanovi Toplina jetemeljni ćini oblika artritisa. Ustvari, stvenoj Toplina. pomoć liječsvake vrste artriKanika ili biti dio liječenja mogu programa gotovo fizikalnog terapeuta. najvažniji tisa. S ukočeni kako osoba. primjenom topline poboljšava, stanje liječenja mnogih Vježbesnije, i mišići Toće bolesnik mišića i održazglobovi opuštaju. povećavaju snagu vježbevjerojatno moći i kod Osovježbom,vajupokretljivost plina, kombinaciji obavljati kuće, zglobova. lakše be redovno pokrete zglo- koje povremenim posjetama ustanovi, omogućuje obavljaju vježbe boprema potrebi. bova,pomaže smanjenju poboljšavaju stanje, ostaju svoje biti od Dnevni odmori i ukočenosti aktivne bolovi mogu lova,oticanja nestaju. rada.

Nekada i da velike pomoći vrijeme potrebni tjedni Kad otečen i Odmor. nauče kako jezglob djelotvorno vježbe možete obično Preporučljivo jeprimjenjivati bi određeni ga upaljen mogloobavljati vlažnu vlažne ručninormalno toplinu: dva tuš, upotrebljavati.

Dapabroj ponavljanih vježbi puta ke ili kadi ili bazenu. da čak neće biti dnevno.

To kupke postoji mogućnost če, posebno Vlažna može artritis ako upaprimjetoplina uznapreduje svako 10 do 15 minuta kao recimo što njivati juljeni zglob, je nastavi i večer. tro koljeno, upotrebljavati, Temperatura zahvaćeno više ako Suha biti je zglobova, ugodnatijelu. toplina biti i miće može biti ali onda kad potrebno vjerojatno dobra, je krevetu. već rovanje postignuto poboljšanje dana Periodi odmora tijekom tritisa. Važno da je postigne biti od velike mogu pomoći. tako da smanjenje bola, vježbe 15 do 30 Odmori (recimo ležanje lako mogu provoditi. i minuta) kasnije prijepodne odličan način Drugi primjene mogu kasnije poslijepodne kada zahvaća zglotopline, upala učiniti i like olakšati bolove bove šaka ili stopala, primjena je ostatak dana lakšim. Neki uredski i minetople mješavine parafina artritis

svladati

Kako

teško

ako zamolite

svoga

se

vam

za

vama.

s

vam

samo

se

s

za

vas

s

za

vam

vas

a

u

osnovne

a

mo

s

se

sa-

se

s

ne

se

se

na

na

sve

se

ne

ne

za

na

s

sva-

s

osnovne

se

se

su

u

u

ve-

uz

one

se

u

se

u

s

s

u

za

a

su

se

,

ne

se

u

se

se

a

mora

ar-

u

se

se

u

uve-

Mljekarski list

35

m

VŠLEČNK.k

———————————————————————————————————————

svoj šanje nepovoljne koljenu često raditi. nakon nastave Nije nuspojave (koje, uostalom, posje-bjegavati penjanje stepetoga nicama.

Ovakva osoba će također ili biti totalno svaki lijek). potrebno spavati duje imati koristi ako često inaktivan.

Kako bol i otok aktivnosti.

Kombiizbjegava Uobičajene takav izaziva odmora vlažne ili jer položaj smanjuje, periodi postajunacija vježbe, topline čučanje, veliki Dubiti i pa mogu pritisak koljeno. manjepotrebni, leda, odgovarajućeg liječenja ili skraćeni ilidokinuti. odmora stajanje "hodanje perioda (kadje potre-gotrajno također može obično dovodi do osteopogoršati Skupa toplinom, ban) poboljšaLijekovi. artritis i odmoartritisa. Da bi koljenu. vježbom odgovarajućim nja nastupilo Osobama artritiublažiti obično treba nekoznatno rom, mogu lijekovi poboljšanje ozbiljnim križima da ukočenost i otok liko nekada i do dva je bolove, preporučljivo obolje- tjedana, Kako izbjegavaju dugostajanje, svijanje logzgloba.

Postoje mnogobrojni mjeseca. i teških tereta. različiti od aktivnost i kako osoba dizanje lijekovi, počevšistarog poboljšava kada i do da podobrog pouzdanog aspirina, postupno Jednom, jenastupilo postaje sposobna i kad redovno novih nesteroidnih vrati provodi protuupalnih svojem uobičajenom poslu,boljšanje većina Samo konosnovi razmotriti kako program vježbi, ljudi potrebno je prilapreparata. vratiti možete biti određeni rad ili može zultacije liječnikom svojim uobičajenim goditi prenaporni dnevnim aktivnostima. da ćete aktivnost. sigurni pronaći lijek koji pretjeranu Primjerice, će maksimalno olakosoba s osteoartritisom pružiti ozbiljnim radnici

odmore

se

stol i

uz

uz

minimalne

možda

u

će

trebati

iz-

se

na

s

u

s

som

a

se

s

u

vremenom

se

se

na

se

s

vam

Hrvatska

postala

Međunarodne

članicom

punopravnom mljekarske

federacije

zasjedanju mljekarske federacije rujna Hrvatska članicom Međunarodne Time punopravnom (Grčka), jepostala mljekarske federacije.je stekla pravo ravnopravno važnih odluka kao i sudjelovati donošenju kreiranju budućeg razvoja što obzirom 2000 i rundom" WTO ima pregovora mljekarstva, svjetskog Agendu “Milenijskom veliko značenje. iliMeđunarodna ŠtojeIDF (International Dairy Federation) mljekarska organizacija?

IDF i ekonomskom tehničkom smislu. znanstvenom, jeudruženje kojepromovira mljekarstvo i i analize Nadalje, mljekarsku industriju daje savjete pogledu standarda, higijene mlijeka. zastupa i niz aktivnosti te Organizira skupovepokreće seminara, kongresa, izdaje regularne putemsimpozija, publikacije skupova.

IDF i internacionalne Codex da surađuje savjetuje druge (FAO/WHO organizacije Alimentarius) bise trend i da bi se IDF-u kvaliteta. Članstvo pratio mljekarskoj industriji garantirala jeprivilegija iz vrha sudjelovanje njihovim aktivnostima, godišnjim okupljanjima ljudima mljekarske kako bi iskustva i formulirali ibuduća industrije razmijenila zajednički ciljevi politika.

Rad IDF-a zasniva Nacionalnim odborima interese te koji predstavljaju mljekarske industrije odnosno fakultete i vladu. istraživačke zemlje, zastupaju: farmere, industriju, udruženja, institute, Nacionalni odbor između i IDF-a te jeneophodna kontaktiranje mljekarske industrije zemlje.

Sam rad IDF-a zasniva šest specijaliziranih komisija: A i kvaliteta Komisija Proizvodnja, higijena mlijeka B i Komisija Tehnologija inženjering C Tržište i Komisija mlijeka, ekonomija politika D standardi sastava, i Komisija Legislativa, klasifikacija terminologija E Analitički tehnika Komisija laboratorijska standardi, F i Komisija Znanost, prehrana edukacija Narednih dana formirat će Nacionalni odbor zadaci neće moći bez kojeg očekuju koje rješavati i organizirane proizvođača prerađivača mlijeka. potpore Na

83.

Međunarodne

održanom

14.-19.

1999.

u

Atheni

u

s

na

u

u

sa

u

za

u

u

s

se

se

na

veza

se

za

na

se

Prof dr. sc. Jasmina

36

Lukač

Havranek

Mljekarski

list

e

Vassin

proizvodnju za

poduzeće ox

prehrambenu za

opreme

EEE"

industriju

| omijsku

Donja

Stubica

proizvodnja prehrambenu i kemijsku industriju izrada cisterni nehrđajućih (izoliranih, volumena od 500 do neizoliranih) opreme

za

50.000

litara

izrada

duplikatora

od 50 do

litara

servis i nabava ALFA

LAVAL

100.000

pumpi mlijeko tipa za

iAPV

izrada laktofriza od

Pasilac

do

100

12.000

(servisiranje) izrada armatura nehrđajućih turbine priključci, (Tprofili, spojnice, slavine za za pranje, uzorke, redukcije, koljena) montaža nehrđajućih cijevovoda litara

mliječnih servisiranje pumpi, pakerica, ipasterizatora separatora za n ehrđajućih izrada kontejnera voćnepasteikoncentrate za nehrđajućih izrada autocisterni prijevoz prehrambenih proizvoda izrada sirnih kada(schulenburg) volumenaod 1.000do 5.000litara za izrada opreme minimljekare za izrada opreme pivovare za izrada opreme farmaceutsku industriju izrada mjernih posuda(etanola) od 3 do 1.000litara za industriju izrada papira opreme REFERENCE: “SIRELA" “VINDIJA" d.d.

“DUKAT" “MLJEKARA" Bjelovar Varaždin Zagreb Zadar “MLJEKARA" Pula “KOKA" Županja “MLJEKARASPLIT" “DOMIL' Varaždin MLJEKARA “ANTUN BOHNEC" “ZIM" Zenica “MLJEKARA “KARLOVAČKA PIVOVARA" SARAJEVO" “MLJEKARA MOSTAR" “DONA' Stubica “ETOL' IPK Gornja Celje Osijek “KARBON" Zagreb

*

*

e

e

e

e

e

e

e

m.

VASSIDOX bm Sl

+

e

e

.

e

e

+

e

e

49240 DONJA STUBICA, Matenačka bb, CROATIA tel: 287-366 lola:(049) 287.368; (049) 287- 287377, 375,

e

Probiotik GD

Vindija funkcionalni je light(lagani) jogurt, s nedavno otkrivenom kulturom mikroorganizama BBL kojaje ispitanau istraživačkocentru Morinaga (Japan). razvojnom Po okusu i učinku izvanje konkurencije.

Za odrasle idjecu,prisvakodnevnoj konzumaciji,ima zdravstveniučinak: Stanje Djelovanje imunitet pospješuje metabolizam — potiče _ ublažava osteoporozu ENISKENIKU pojačava —

—

florucrijeva obnavlja pretilostsmanjuje stres smiruje

QALTEL,

_

_

Vi indija

e.

_

Kakva

snaga

u

tako

malo

grama!