Mljekarski list 10-1999

1999.Mljekarski LISTOPAD.

ZAGREB “lr

XXXVI. GODINA arap“ Z a

10 L

ri y

; j j

nN

Aa (c

R A D

TEKUĆI JOGURT

LISTOPAD,

Mljekarski list

ISSN

99.

0351-9104

dipl.ing.Darko

Hranidba

krava

Stjepan Feldhofer

Dr. sc.

-

Str. 5-8

graška i pšenice

smjesa krmnog

Ozima

Str. 2-5

|

krmiva iskorištavanje

u

i visokojmliječnosti gravidnosti

StjepanFeldhofer

Dr. sc.

Uzroci

Str. 9-10

silaže

kukuruzne zagrijavanja

Stjepan Banožić

Dr. sc.

Dezinfekcija raskužba

Str. 11-12

-

Kostelić.

dipl.vet. Antun Str. 12-13

Uher

Razlika

između

umjetnog osjemenjivanja i umjetne oplodnje dipl.ing Nikola Jagačić

Redakcijski kolegij:

Čistoća krave, njega vimena

Str. 13

dr. Stjepan Banožić

Grgić Darko Kantoci

dipl.ing. dipl. ing. Stjepan Sinković dipl.ing. Karmen prof.dr. Zvonimir Štafa

Keglević

Glavni

Jagačić

dipl.ing.Nikola

dr.

Ivo Belan Brlek Stjepan dipl. ing. dr. Stjepan Feldhofer dr. Zoran

i muža

i odgovorni

urednik:

i

Dr. se. Zoran

Grgić

,

Str. 15-16

gospodarstava Mogućnost okrupnjavanjaposjeda obiteljskih 2

;

dipl.ing.JosipHaluška gospodarstava koja se Okrupnjavanjeobiteljskih bave proizvodnjom mlijeka

Str. 17-18

Dr. sc.

Zakonska

Str. 19-20

Str. 21

Bosnić

Petar

regulativa

agrarna

Sinković

dipl.ing. Karmen

dipl.ing.Juraj Čičmak

paf knHiVolarić

krava

Pripust steonost

Str. 14

Druga aukcijskaprodaja jaricapostigla svoj zapaženi uspjeh

a

Tehnička

urednica:

ing. Mirna

Božičević

Crteži:

dipl.ing.Nikola Vlasnik

i

Hrvatska

Str. 21-23

uvjetovanje pravilnimodabirom Uspjeh u kozarskoj proizvodnji rasplodnih grla VII.međunarodni

Str.23-25

stočarski i gospodarski sajam

IV. stočarska

Str. 26

Kronika

Str. 27-29

izdavač:

čovječanstva

Izložba ženskih

Str. 29-31

oglavljaiz županjske posavine dipl.ing.Darko

i uredništvo:

Sjetva matovilca

Str. 32-33

Fikus

dipl.ing. Stjepan Keglević Starohrvatska

Str. 34

Cijena:

Zašto

Str. 36

Datum

IZLAZAK if ZALAZAK SUNCA

Izlazak Zalazak

Mljekarski

list

sv.

Spasa

KeglevićU gostima kod bake Kate Stević dr. Ivo Belan

i tisak:

d.d., Ilica 65, Zagreb

crkva

Zrinjka dipl.odgajatelj

Str.35

4,50 kn

priprema

Kantoci

Str. 33-34

dra fax: 01

Grafička

/

Kantoci

voćaka Bijeljenje

dipl.ing.Darko

tel.:01/ 424-420

'99"

dipl.ing. Stjepan Keglević

Zagreb, llica 31/\ll

Orbis

izložba "Molve

dipl.ing.

SegeMi pi Ing: Ststjepan Koglave

Božičević

mljekarska udruga,

Bulić

dipl.ing. Vesna

Čičmak

Zaj Uprava

Bulić

dipl.ing.Vesna

Lektorica: Katarina-Zrinka

Sinković

dipl.ing.Karmen

OSIJEK

mali

Ivica ne

ZAGREB

10.10.

5.54

6.05

20.10.

6.06

6.18

31.10.

6.21

6.34

10.10.

17.10

17.21

20.10.

16.52

17.04

31.10.

16.36

16.46

može

učiti?

KRMNE

KULTURE

kg/ha zavisno 1998.),

jedinica (Uher, od varijante pokuBakterizirana varijanta je graška i pšenice ovim dala pokusima najveće prisurovih probavljivih bjelančevina i škrobnih po ha, jedinica što uštede može ukazuje mogućnost Darko orijentaciji gospodarstva, Uher Piše: dipl ing. mineralnom dušiku kukuruz šećerni zrno, (KAN)koji posijati obično koristi sirak zelenu krmu ili prihranu presaditi ozime Značenje smjese navedene smjese proljeće. presadnice (rajčica, povrća i krmnoggraškapšenice ozime i i Smjesa pšenice krmnog paprika, kupus dr.).

Ozima i viši zelene smjesa krmnoggraška Ozima smjesa i graška daje prinos krmnog graška kao zelena i suhe tvari od raži s pšenice daje pšenice zelenu smjese graška daje, izuzetno visoke kvalitetne i prinose izuzetno visokih uroda zbogkasnijeg korištenja većeg pored krme. osim masi. Osim Nažalost, rijetkim zelene udjela graška toga, po jedinici površine, ta malo dolazi iza slučajevima, smjesa jako korištenjesmjese ili Može iskoristiti tako tu pa uopće sije. raži, nadovezuje zelenu višak zelenom može smjesukorištenjem krmu, Ona i može zrela ovršiti može stanju. silirati, najduže koristiti cvate, jergrašak dugo (koncentrat). duže ozime cvatnja uglavnom traje Sjetvom smjese krmnog Ova Maksimirski ozimi i (slika 2). smjesa je Agrograška nomskom fakultetu kultivara ozime žitarice Zagrebu nekog dala urod zelene količini rasta, niskog čvrstog busa, od do odnosno kvalitetne 55,65 65,20 t /ha gućuje dobivanje Slika 1: Ozima i do suhe tvari graška smjesa stočne krme Osim 12,62 t/ha 17,44 proljeće. pšenicepočetku cvatnje i (Štafa nakon strni 1998.). preoravanja toga, i vrlo kvalitetnu krmu. Jako dobri 80-160 smjeseostavljaju kg/ha rezultati Uvjeti uzgoja dušika u postignuti Agrotlu, koji ostaje sljedećoj nomskom fakultetu kulturi Zagrebu raspolaganju, potječe Sjemekrmnoggraška klije Maksiod dušika iz od 2-4%C sporo, smjesom ozimog graška simbiotskog vezivanja temperaturi mirski ozimi i Sana. zraka vezale od i niče.

5-6%C pšenice koje kvržice, tj. temperaturi klije Navedena dala od 1573 žive Ozimi niče 8-10 dana. smjesa je bakterije koje korijenu grašak do 2094 surovih U i nakon kg/ha probavljivih graška. nicanju njega podnosi i od 7880 do 11070 i do služi kao nosač bjelančevina Žitarica temperaturu -14"C, pod koja imati čvrstu grašku stabljiku i niski bus da bi izdržala Tablica 1.

Krmna ozime žitaricama grašak koji graška vrijednost smjese zelenoj i može masi %. (Štafa i sur., raste poslije cvatnje još 1993) time dovesti Vrsta Suha Surove povaliti žitaricu, Škrobna krme kakvoću i tvar % | vrijednost pitanje mogućnost bjelančevine raži uporabe smjesekasnijem stadijuSmjesa 18,3 2,5 11,0 s graška (12razvoja (proizvodnja zrna). tritikale 18,7 27 11,0 s Smjesa g raška 20) (13i Smjesagraškapšenice pris- Smjesa 16,2 2,7 8,7 graškapšenicom 20) (12pjeva iskorištavanje drugoj 20) ali i polovici svibnja, ranije (slika Tablica 2. Krmna tvari prema ISH % graška vrijednost suhoj U niske 1). početku korištenja daje Vrsta Suha |Surova Masti Prob. | | | |Pepeo Surove|Energija zelene mase, ali može prirode krme vlakna [org. tvar|bjelanč.| tvar kj/kg iskorištavati zeleno dugo Zrno 89 5 8 82 25 1,5 144 do zriobe žitarice kada mliječne 24 8 31 57 13 3,3 10,0 Silaža može silirati. Nakon skidanja 89 32 60 10 1,8 10,6 tu ovisno Tu Sijeno usjeva površinu, Ozima

smjesa

škrobnih

krmnog

sa.

u

nose

na

na

za

se

za

za

u

razne

mase

masa

za

u

masu

u

mase

se

za

s

=

ne

se

za

se

i

se

a

na

se

u

se

za

a

zrno

mu

na

cv.

u

mase

omo-

u

se

rano

u

u

sur.

ove

su

na

na

u

a

sa

na

cv.

a

na

cv.

su

na

za

a

mora

sa

u

u

a

u

u

s

na

u

u

u

se

za

-

sve

se

na

se

o

Mljekarski

list

#

UPOTREBOM

POSTIŽESE: SUPERMILA-100

POLJOPRERARAzs

Povećanje mlijeku Remetinečka.

10020 77 Zagreb, hranejsiLakši tokgraviditetaTel. so centrala: suhe

tvari

u

TVORNICA

IE

STI

E

Tel.:

ZEXY (O)

TEL043/878- TEL.:043/878MOBITEL:034, 099 416 081 FAX 059

-

“

.

-

MALI MUZNI MLJEKOVODI IZMUZILIŠTA HRANJENJE KOMPJUTERSKO HRANJENJE LAKTOFRIZI

-

UREĐAJI

MONTAŽA

.

STOKE

—

-

TELADI

-

-

Žabjak 7c

:

-

Rovišće

SERVIS

OPREMA

U

99

HRVATSKI LESKO!

u

-

KOMPLETNA

t.

d.o.o.

OPREMA

MUZNA

PRODAJA

-

777045,

HRVA

|

sl.:

ŠTALI

VEZOVI LIGEN BOKSOVI SISTEMI ZA IZĐUBRIVANJE SKREPOVI ZA LAUF STAJE PODOVI TOPLI

KRMNE

KULTURI:

o

Pi

snijegom grašak koje ranije ostavljaju usjevu osigurati i tlo i količinu dušika klijanju nicanju podnosi (kukuruz silažu, krumpir manju tempe(30 ujesen i do -4 *C. raturu nakon kultura iza ali i (-6) Optimalnadr.), jari usjev kg/ha), kretanju vegetacije rast i zimsko kada tlo graškakojih jeujesen obavljeno temperatura razvoj (30- kg/ha) je još 16-22%C. i tla da bi aknisu je12cvatnju oranjegruba priprema hladno, bakterije 40 još Visoke i suhi zrak što tivne. treba osiproljećejemogućeranije 18%C, temperature Usjevugraška Kao 70-90 nepovoljno utječu cvatnjuposijao. postrni usjev sije gurati kg/ha fosfora, kalija U suhim 80-120 Fosfor i graška. uvjetima prestaje najčešćesmjesikukuruzom, kg/ha. kalij mahuni sudanskom travom, cvasti, smanjuje broj sirkom, osnovnoj gnojidbi polovica, ali i lom žitaricama te što i sjemenki, krupnoća sjemena. ljuljevima,drugapolovicapredsjetvenoj U suhim i nakon tla. uvjetima smanjuje jemogućeranije skidanja pripremi voštana ili ali dobre lišća, pojačava repica ječma, daje Za rast i i nakon ako presvlaka. razvoj grašakprinose pšenice, ga Sjetva traži dosta nakon zahvati suša. vlage. sjetve Grašak može sijati tijekom U vezi tlom kao ozimi grašak vegetacije, usjev krajem velikih i kao rani zahtjeva.

Najbolje uspjeva rujna listopadu, jari dubokim,plodnimlakšim, usjev proljeće, krajem v eljače, tlima slabo kisele do i prozračnim tijekom ožujka početkom travnja, neutralne Dobro kao reakcije. uspjeva postrni usjev krajem l ipnja, ina lakšim i pjeskovitim kolovoza. ilovačama, srpnju početkom ako ima i Količina dovoljno ovisi roku vlagehranjiva. sjemena Ne vrlo načinu podnosi jakozbijena, sjetve, kultivaru, uzgoja zamočvarena tla ili i masi 1000 teška, stagni(sam smjesi), Slika 2: i i visokom rajućom podzemnom punoj cvatnji kulturi U čistoj proizvodnju kao ni kisela i vodom, jako tla jako Osnovna obrada i priprema m?

100-125 sije alkalna tla tla žitarice (preko 8,5pH).Opti- slična jepripremi (niske forme), proizvodnju malni tla zimska obrada pH uzgoj graška je5,5- ozimi jari krme ozimom kao i usjev, roku, i rani Za 7,0 7,5roku jari usjev.postrni usjev jarom sjetve, sije dubinu Grašak dana. Za 8,0.jebiljka ovisno koja dugog omogućuje80-130 (150) z rna/m?, žetvenih ostataka u tlo i dana raste i kratkog uglavnom unošenje kultivaru, grananju gustoći koju to 15-20 želi vegetativno, stvarajući uglavnom pripremu, jenajčešće postići. istidan nakon cm, po veliku masu malo ili cvijeta uopće žetve damogućnosti Ako raži kao ozimi sije zasuši tlo. cvate (ozime forme). više usjev, ranije skidanje sije slična Predsjetvena priprema je raži i oko 100 (200zrna/m?) žitarice i izvodi pripremi Agrotehnika uzgoja triticale U zrna/m? graška.smjesi 300 istim ali nešto ratilima, dublje (6dobro 100-120 i 200Zbog razvijenog korijesije graška 10 cm). i sustava krmni 250 triticale. U novog zasjene tla, smjesi ovisi Gnojidba potencijalnoj vrlo dobar ozimom 100-150 jegrašak predusjev pšenicom sije i plodnosti tla, predkulturi njenoj većinu ali i žitarice. i 150-250 okopavina, graška pšenice gnojidbi, cilju proizvodnje (zelena dobar mahum".

Na roka po Nije predusjev početku sjetve siju načinu krma, silaža, zrno), uzgoja narke.

Nakon niže do skidanja usjeva (čisti sjemena jer i te kakvoći i usjev smjesa), lakorazznatnu zime dobro i nekoostavlja razvije potjera visini Dobro proizvodnje. razvijestrni.

Preoraliko tlo. i Što grana gradivog korijena nim prileglih sustavom korijenovim grašak strni nakon zelerokovi veća vanjem skidanja dobro iskorištava hranjiva iz kasniji sjetve, sije tla, tlu količina u graška, ostaje 100, kvržićnim bakterijama veže atmos(navedene sjemena dušika pa i više kilograma po ferski dušik. Budući da sjetve). grašak hektaru, U ranom roku uslijed veže čegasljedećatijekom atmosvegetacije jarom sjetve sije kultura veći za ferski fakultativni daje prinos mu samo se 10i dušik, potrebno je jari (mogu grašak pa i više 30, posto. prilikom nicanja osigurati manju kultivari) jaromzobi, pšenicom, kao ozimi nakon količinu dušika bobom i Sije usjev (30- kg/ha).ječmom, ljuljevima, 40 i niže.

Jari

u

kultura

nešto

Ozimom

treba

za

a

u

za

a

za

a

se

u

na

se

u

au

a

s

unose

se

rauo-

se

u

a

u

se

masa

a

se

ne

s

se

nema

u

na

u

a u

o

sa

u

zrna.

u

...

za

zrna

za

za

se

za

a

a

za

u

ranom

se

se

na

o

a

se

s

se

se

ne

na

u

za

ore

zrna

s

ne

za

za

se

se

s

se

zrna

zrna

za

s

o

se

za

zrna

zrna

za

se

norme

se

masu

uz

se

a

ne

su

mase

nor-

me

s

se

a

u

Mljekarski

list

omeo

ooo

KODORE

h/0\/\h

insekticidima čistog graška usjeva kasnijim sjetve protiv graškovog postrnoNjega hibridnim žiška. kukuruzom, sirkom,smjese sudanskom travom, kupusnja- Ako jeusjev ili smjesa graška suncokretom i Od čama, drugim mjeranjega primjenjuje osnovici graška namijenjena kulturama. i to Udjel graškasmjesi d ušikom, prihrana krmu prizvodnju (zelena, ovisi sastavu smjese, kultivaru, vegeozimog usjeva kretanju treba tresilaža) pravilu roku i 30-40 dušika sjetve, cilju namjeravanom tirati tacije (100kg/ha herbicidima, proizvodnačinu rezultati uzgoja.

Najbolji 150 i KANkg/ha vlatanju 80-150 nju usjev prilikom nicanja postižu sjetvom graškakorova tretira BASAGRAN-om. žitarice istom količinom s a) smjesi rokovima po m?. U jarim sjetve, dušika. Isto i Ako tada zrno, vrijedi jaru s jetvu. roku naročito jecilj proizvodnje postrnom sjetve, dušikom U nakon treba gnoji postrnoj sjetvi cvatnje (uformiranju sijati gušće(veće treba tretirati sistemičnim 40-60 prilikom sjetve kg/ha. huna) sjetve). ili

i

rokovima

s

se

na

za

u

samo

mase

za

o

u

se

ne

a

se

zrna

zrna

u

sa

za

u

se

u

za

u

se

ma-

norme

HRANIDBA

energije samog organizma. Čestojeto slučaj odnosima visoke i gravidnosti mliječnosti krmiva gravidnosti i visokoj u krava. tada Organizam je prisiljen uskraćivati hranjiva jednoj, mliječnosti i usmjeravati povećavati drugoj krava djelatnosti organizmu (homeoreza).

Prema homeostazom tome Budući da zalihe Piše: dr. sc.

Feldhofer hranjivih Stjepan fiziološki odnosi održavaju poje-tvari organizmu ograživotinja dinih krvi i izvanstanične sastojaka za ničene, preraspodjelu hranjivih veće Poticaji uzimanje tekućine život i rast tvari koji utječu hrane (homeorezu) javljaju stanica. Na svaku promjenu povećane potrebe ž ivotinja Životinjski prema malne krvi homeoorganizam hranom.

Kod koncentracije životinja javlja i organa brzo svaka potrebamapojedinih staza veće djelovati, jer pa uzimaju osjećaj gladi tkiva i regulira raspodjeljuje i količine hrane i određene vrste značajnija dugotrajnija promjena odnose tvari i hranjivih energije krvi i tkivnim tekućinama, krmiva. ovisno količinama organizmu, dostatak ilisuvišak nekih U težim nedostatka hranjivih dobiva tako da slučajevima koje krmivima, život stanica i može hrane i većih tvari, ugrožava ili potreba, životinje povećavasmanjuje probavljivost biti uzrok organskim promjenamamogu pokazivati i iskoristivost tvari iz želju “nastranog hranjivih i ili tkiva organa ili “kanibalizma.

Pri oboljenjima krmiva.

Ukoliko neka krmiva apetita" i ližu ili ili tome (atrofije, slično). degeneracije sadrže grizu predmete potrebne hranjive tvari, nekim životnim oko U i fiziološkim ih uzimati iz drugeživotinje sebe, jedu životinje prisiljene rastu, zaliha svog ako ih (intenzivnom izmetine, dlaku, žbuku, zemlju, razdobljima organizma, drvo ikoru i suviše tada drveća, napadaju druge gravidnosti mliječnosti) dobivaju stvarajuvisokoj i im i i duže zalihe repove poveživotinje grizu uši, značajnije vrijeme organizmu. od raznih mogu Na način održava stalna slično, obolijevati ćavaju potrebe organizma taj bolesti i nekim Ako pa tvari krvi “uvjetnih" uginuti. hranjivima. jepritom koncentracija hranjivih količina i S ovim utvrđeni i stanuvjetno ograničena (homeostaza), pojavamaponašanjem kakvoća krmiva ilikrmnih dardi fizioloških obroka centri prosječnih vrijedživotinja upravljaju glad nosti laborai sitost živčanom koji provjeravaju (veličinom buraga), potrebna je središnjem krvi. tvari i nalaze sustavu (SŽS), torijskim preraspodjela hranjivih koji pretragama Hranidba

krava

i iskorištavanje

unutar

u

a

u

se

su

u

uz

na

se

nor-

nove

za

u

se

mora

sam

u

u

ne-

o

s

ne

sve

su

a

na

u

se

se

za

u

a

su

za

se

u

se

Mljekarski

list

u

5

LUŽNATA SREDSTVA [ f M 9 lD

ZA

KISELA

SREDSTVA

ZA

SREDSTVA

ZA

RUČNO PRANJE

SREDSTVA

ZA

DEZINFEKCIJU

C 114 1] I|

CIP

Tensid Chemie Zagreb d.o.o.

ZAGREB Varšavska tel./fax. 01/483 10000 01 80 6 -

HR

-

M EPNA d.0.0.

INTERNATIONAL

ŽITNJAK B.B. 01/2406-182 TEL.

PLASTIČNE

SPECIJALNE ZA

,

ZAGREB

VREĆE —

_KISELJENJE

Poštovani

korisnici!

ekološke standarde Poštujući čuvatesebei svojezdravlje. to u Kada spremate kupusili drugopovrće, radite specijalnose znak “EKO PROIZVOD" nim vrećamakoje (poznajuse po slici i natpisu).

VREĆA ZA KISELJENJE

Nudimo Vam dvije dimenzije: x cm 60 105 (za30 kg) 50 x 75 cm (za15kg) -

-

sa Važno:vrećesu izrađene dva vara potpunasigurnost.

čimejepostignuta

u prodavaonicama naše EKO Potražite

CIP

vrećeza

kiseljenje!

//RANDBA

————————A

mozga, (ili moraju uzimaju prirodni biraju donjem dijelu krmiva odrevati od borbi gospodara) nagoni životinja opsta-

i

sustava

količine

đene

i kakvoće.

iskorištavanju

hrane.

za

u

i

probavnog

dobi-

i

su

Prevla-

izmjenu (metabolički centri da dava hormonalni i sitost Centri glad mišljenje sustav) s tvaraju koji djeluju glad centri da krave i i živčaaktivni, omogućavaju neprestano uvjete preko kemijskih receptora nakon dositost prema reprouzimanja sustava temestanju dobivaju nosita. kad i životinja voljno hrane, je dukcije proizvodnje potrebne lju podataka hormonalnog također To fetusa i sintezu tvari rast nagon prirodni je i nekih 1. koncentraciji glukoze života prirodi, održavanje mlijeka. krvi i spojeva tjelesnim kemijskih korisno iskorištavati i može U gravidnosti prvim m jesecima tekućinama, visokoj proizvodnji intenzivnoj, uzimanje h rane, poboljšava aminokiselina i 2. zalihama i mesa, treba pa tvari i nastojati mlijeka iskorištavanje izmjena tekušto veću kolida tjelesnim ugljikohidrata zdravstveno hrane. životinje uzimaju Poboljšava i ćinama krmnim obrocima. činu tkivima, i krava. hranjiva kondicija Naprestanje tvari 3. zalihama da Prema tome energetskih preporuča gravidnosti dovanjem postupno naročito posod više krmniobroci padamliječnost, sastavljeni i trećini drugim organima, i različitih voluminoznih ljednjoj gravidnosti, jer krepkoličini solne 4. krvni pH vrijednosti, određene kakvoće kih krmiva pojačava optok gravidnoj i kiseline želucu i žile i krvne mliječne ovisno maternici, proširuju životinja, potrebama više probavnog krmiva zdrava i drugimdijelovima usmjeravaju kapilare koje ukusna, krv i sustava, tvarima opskrbljuju hranjivim više obrocima davati manjim i vrstama i fetus. maternicu 5. mikroorganibroju gravidnu dan, sustavu. puta maternica Sama probavnom pri postaje krmiva kao što efektima 6.

15 do 20 ponuđena uvijek specifičnim kraju g ravidnosti puta količine i volumen maternice raspolaganju dovoljne tjelesna unutarnji teža, temperatura tempevode. okoliša ratura fetus oko 400 pitke (toplina smanjuje, povećava puta, i i uzihladnoća Sve će to 40 do 50 naraste uzimanje poticati ješnost povećava kgtjelesne veće količine hrane trećini hrane). iskorištavanje manje pot- U posljednjoj laktacije visoke rebne nekim Podatke više krave proizpostizanje potrebama počinju skupljati i će krmivima i mehanički i povoljno recepvodnje mlijeka šalju telenje laktaciju, energije rast, zdravlje, ili vezi tori i vidi što utjecati plodnost po mirnijem ispunjenosti ispražpolagai i Nedoželuca viškove donošenje zdravog potomstva. crijeva. njivanju ugljikonijem kretanju, želudac i i masti crijeva, voljno ispunjen bjelančevina hidrata, u i nedostatak suhe tvari i sirove Uvjeti prehrane gravidnosti zalihe masti. pretvaraju vlaknine proizvodnji mlijeka visokoj treba (celuloze) pojačavaju mliječnosti Smanjivanje Gravidnost ivisoka obvezno “gladne peristaltiku, javljaju proizvodnja upozoriti gospodare i fiziološki usko vimena dva poživotinju kontrakcije" potiču mlijeka zasušivanje mjeseca hrane. nekim ali i uzimanje razdobljima vezani, predtelenje, jer mliječna Kratkoročno odmoriti i mogu homeoretičkoj suprotnosti poticati pripremiti žlijezda obzirom hrane uzimanjem želju životinja laktaciju. ilinekih krmiva snab1. krvotoka fetusa i periferni receptori razvoj koji Zbognaraslog velikog kao što sustav tzv. limbički tvarima krvi i maternice hranjivim dijeva proširenja smanjen j e što mirisa i i fetusa rast organe osjetila vida, okusa, je reproduktivne probavnim organima prostor također vrlo maternici ili vime i visoku visokoznačajnovisokoj trbušnoj šupljini.

Stoga krave stočarskoj proizvodnji. produkciju mlijeka. zasušenja gravidne tijekom zaliNa hraniti količinom i 2. hranidbu o temelju podataka manjom potrebe produk-moraju hama i tivnih i krmiva biti vrlo dobre organa potrebama organizma reproduktivnih koje centara i kakhranidbene ograhranjivim tvarima, preko odgovarajućim krmivima, probavljivosti i sitost ničene fiziološkim dobrim glad središnjem moguć- voće, sijenom,prema živčanom nostima 2 do 4 sustavu, životinje traže, uzimanja hrane, stanjupotrebi kgkrepkih krmiva, nak.

za

su

za

i

tvari

3.

za

a

samo

na

sve

o:

za

za

a

u

u

u

se

se

u

se

u

su:

se

u

*

ma

se

u

u

o

sve

*

a

u

zama

na

u

*

na

uz

su

a

se

a

mase.

za

za

o

sve

novu

za

u

na

s

se

a

u

se

na

na

su

su

u

se

s

u

na:

za

su

mora

za

novu

s

u

u

u

se

za

za

mora

a

za

u

su

a

s

Mljekarski list

7

mae

e.

dovoljno bjelančevina, dobrog Međutim, probavni organi zbog potrebe i mineralnonisu krava i kontrolom aminokiselinskog širenja trbušnoj šupljini još dalje pod sastava. tako da krave ali centara više tonusu, vitaminskog Energetska i smiju glad sitost, hranidbena krmnih dobivati veću količinu sintezu i vrijednost krmiva,usmjerene izlučivanje obroka treba biti visini teže što hranidbu Krave potrebaposebice mnogo mlijeka je probavljivih. krava oko 7 do 101 21 do 30 kojedaju nego morajustoga tijekom zahtjevnije stanju graviddana nosti. mlijeka. poslije telenja prolaziti hranidbeni uvod Krave već zasušemliječnost Tijekom krave moraju pred gravidnosti list br.

1999. biti (Mljekarski 1, god.).raju dobivati krmiva nje sadrže: dobroj tjelesnoj kondiciji, koja mršave ni suviše debele to hranidbenu visoke i velikih jer Zbog energetsku vrijednost mliječnosti može biti uzrok teškom ili oko telenju potreba hranjivima 8,5- h.j., probavljivih javlja nepravilnom 600-900 50razvoju ploda. trećini g, 10,0 kalcija prvoj laktacije gotovo bjelančevina 60 g i fosfora 35-40 obvezna krava. do g, druge pothranjenost Tijekomgravidnosti hranidbene i mineralno vitaminnedostatak hrane vrlo složeni hormoEnergetski telenja ske dodatke. obično iznosi oko 9 nalno-živčani što odnosi Mcal/dan organizmu može krava neke krave određeni koji ukupnom U prvoj trećini laktacije mliječizmeđu i nadbuusporerazdoblju hipofize, štitnjače pothranjenosti krava obično dosiže 25-30 i nost brežnih diti materhranidbenom žlijezda, jajnika, energetskom više litara takvu mlijeka/dan, i fetusa. oko 50 mast. nice, posteljice (placente) vrijednosti kg Ovaj proizvodnju da krave potrebno je Krvotok tvari nedostatak i izmjena hranjivih energetski krmiva oko moraju dobivaju najmanje rast krave uzimati iz usmjereniprvenstveno svojih tjelesnih hra18,0h.j. e nergetske i maternice tekućine iz fetusa,potom zaliha, nidbene zboggubitka 1.800-2.100 g 21,0 vrijednosti, veći telenje. organizma poslije 100-110 telenja je probavljivih bjelančevina, težine krava. Uz padtjelesne 70-80 g fosfora dan i jače g kalcija, Hormonalno-živčani sustav mogu mršavljenje hranidbene dodatke.

Ova još javljati druge neposredno predtelenje mijenjametabolička razina krmnih obroka često i oboljenja (degeneusmjerava jačirazvoj i racije jetre, zalihe iz acetonemije ketoze), pa venoznog ispunjava iscrpljuju arterijskog, posebice što krvotoka oko vimena.

U vime kašnjenje pojava gonjenja (estruorganizma odgađa pojavu i slično. i zatim homeoretički sa), slabija plodnost gonjenja oplodnju (koncepciju), usmjeravaju težim dovodi do tvari iz hranjive slučajevima reproduktivnihNakon telenja se, dakle, krava. budući da organa hranidbi jalovosti koji smanjuju najveća briga posvetiti maternici završen dio krava i načinu Krave je taj Jalovost visoku mužnje. krava, proizdobivati veću reprodukcije. može morajupostupno vodnju mlijeka, najčešće količinu krmiva visoke dovesti nedostatnom vime energetske Neposredno predtelenje hranidbene visokim hranidbom nakon te vrijednosti, nalijeva mlijekom prehranu telenja, i kvalinakon trećini koliko sadržajem bjelančevina ploda prvoj laktacije (u telenja.

Mlijeko je tetnih minerala i i nakon života hrana aminokiselina, prvom mjesecu jedina telenje pueperij telenja vitamina. teleta, protekli redu). zbogčega poslije telenja Pojava gonjenja nakon 2 do 3 krava. naglo Ako dobro (estrusa) mjeseca povećava mliječnost hranidba provodi i dobra telenja (oplodkrava uvodu koncepcija Tada veće teškoće mliječnosti javljaju znak nja) n ajbolji uspostavljene hranidbi krava.

Budući da probavna oboljenja, ravnoteže i je nastupe zadovoljenih potreba visoku i dobru kakvoću nakon oslobođen veći mliječnost telenja organizma hranjivim sastojcima. krmiva iskoristivost propoboljšava trbušnoj šupljini, prostor hormonalno-živčanim To česte i najbolje objašnjava širuju povećavaju probavnihranjiva, i jalovosti slabije konceporgani,zbognaglogporastaputemusmjeravajuhranjivepojave tvari većim visoko vime i dijelom cije (oplodnje) mliječnih mliječnosti povećavajupotrebe krava nakon sintezu hrane. telenja. mlijeka. uzimanjem Sve hranidbene

s

u

muznih

su

u

ne

za

na

u

za

u

u

mo-

u

ne

za

se

u

uz

sve

su

u

su

se

svezama

za

u

s

a

za

s

su

na

a

na

a

na

se

se

se

na

ne

se

a

novu

se

a

mora

u

se

u

uz

se

u

se

vezu

s

za

s

u

su

u

u

se

se

se

u

u

ne

su

uz

s

se

u

a

se

se

a

se

u

za

za

8

Mljekarski

list

HRANIDBA

gubi hravelika količina lako topljivih velike vlažnosti zbog njivih tvari, Efluentom

zagrijavanja

Uzroci

iz silaže

se

a

silaže

kukuruzne

i octene

silaža sadrži više maslačne

kiseline,ju nerado

pa uzima.

vlažna

silaža ima

slabije Dakle,previše i

stoka

nižu hranidbenu

vrijednosti Stjepan može visoka i vrijednost. postizati kojima više suhe silaža Kukuruzna jeftinija proizvodnja. na prokutvari sadrži više (Odgovor pitanje silaža Kukuruzna zrelijeg pravilu izvođača Branka višu hranidbenu i ima kuruza sadrži dobro Bišćan dovoljno silira, jer nedoBarilović) Cerovac, Međutim, zbog (škroba) koji vrijednost. ugljikohidrata ima više anaerobnim 70%) (ispod voljno vlage vrenjem (bez priPosljednjih godina sutnosti Pitanje: silaže. oko Zbog posla gaženja bavim stočarstvom zraka) mliječnu pretvara intenzivnije kukuruz kiselinu. kiselina snižava sitnije i spremam kukuruznu silažu.

Mliječna toga što silažnu silaže svježiju sasjeckati, tada Silažu otvaram (pH PH vrijednost 4,0studenom, dovoziti raširiti konzervira dobar silos, je silosu, i miris silaže sasvim okus 4,5), silažu, daje boja, i i odmah okus i čuva silažu od slojevima tanjim vrlo dobra redu. Kakvoća kvarenja. je traktokiselinu baktegaziti posebnim prekidno i do sredine kada Mliječnu stvaraju zatopli ožujka Silaža rije m liječno kiselog vrenja južina. počne anaerobnim započne da dobro Treba uvjetima, zbog čega pripaziti zagrijavati, otvorenoj površini silaža dobro i silaže naročito rubni ugaze tako da brzo ugaziti tiješdijelovi poprima plijesan je iz silaže istisnuti zrak. To i silosa trošiti brzinom tenjem posljednji gornji stijene stignem kojom ako tu obično više kvari. Silaža je postići je moguće silaže, najdijelovi jer nego nije sipka silažna vlažna i ako silaže ili većim dovoljno zagrijavanje prije počinje manjimgrudicama sitno i sunčeva može naći je sasjeckana. zbogvanjske topline kojih plijesan. unutar Silosi biti Prisutnost zraka može silaži Steta velika do moraju zračenja. stoga je jerje tog ili široki biti uzrok m tek točnije, najmanje 3,5 silaže, jer zagrijavanju polovina potrošena imati dvostruku silirane organmoraju najmanje oksidacijom razgrađuju silažu. širinu gaza ske tvari i čemu oslobađa koji gazi Kod silaže stroja pri spremanja upotrebtakvim U Taraktor silažu oko 10 soli 25 toplina. uvjetima koji gazi ljavam kg silaži stvara kretati kako m silaže. obavu dovoljno mliječne silosu, ugažene Siliranje silaža stabilna i bi unosila i lakšim kiseline, nije zemlja druge ljam Potinger kombajnom, okusa. Čim nečistoće time Fersilaže traktorom lošijeg je proljeće u vanjske silažu, gaženje malo i štetni ponovo 539.

Bio bih izuzetno zahvrijeme zatopli guson mikroorganizmi: listerije, E. coli i valan ako bi mi do pojačava r azgradnja organske klostridije, bakterije slijedećeg i loše Sve to može oko tvari, stvaranje topline razvoj druge. utjecati siliranja pomogli probšto zime bilo biti i može odnosno da samom plijesni, jetijekom silaže, vrenje kvarenje lematike, i uzrok raznim nešto kako do značajno smanjeno. goveoboljenjima početku poduzmem bi dolazilo.

Kukuruz da. treba silirati ovoga stoga Ako kukuruzna silaža nastomliječnozrelosti, Opravdano je je previše Odgovor: zelene oko da bavite suha i dobro može vlagom 65voštanoj janje intenzivnije ugaziti, silažna biti što visoka često dobiti stočarstvom, jer 70%, pokušava vlagu komadiće 1 stočarska ima tako da silažna sitnije sasjeckana, proizvodnja uvjetedo polijeva 3 cm, što oštrim interesa. vodom.

To dobro postiže ostvarenja gospodarskog nije uvijek jer noževima Dobit dobrim voda niže kombajna. ostvaruje slijeva dijelove silosa, i hranidbom stoke.

Sitno zadržava više silažna nekim držanjem sasjeckana dijemože i način lovima silaže Intenzivno krava i bolje ugaziti taj (“džepovima") zbog držanje istisne zrak tim iz nalaze bolje silaže, čega dijelovima plodnih govedamogućeje ako i silaže. to hranidbu ili posebice je gnjile dovoljnonakupine pokvarene paši drugim vlažna. dobro zelenim ako i da suha Međutim, nije krmivima, krajevima Mnogo jebolje veća od 70%, kao kod kada kukuruzna izmivlaga razdobljima nedostajeje u slojevima i trave zelene krme treba silažu. ranije košenogzelenogješa drugim spremati p rirodno vlažnijim Tako ima stoku sirovim kukuruza, jer javlja jači gospodar svoju iscjedak krmivima, p rimjerice krmisoka sočna i silažnog (efluenta). cijele godine repinim rezancima, otpadom Piše: dr. sc.

va

Feldhofer

dobre

hranidbene

s

se

s

se

zrna

u

se

u

se

mora

se

masu

=

a

u

u

u

su

sve

u

ne-

u

u

se

rom.

se

ana

se

mora

uz

ne

samo

se

masa

s

se

u

vre-

mena

se

mase.

se

ne

na

samo

se

mora

u

se

se

samo

ne

u

a

a

s

se

na

ove

a

u

se

ne

u

s

mase

se

a

samo

masa

ne

mora

se

se

u

se

masa

se

se

se

samo

u

se

masa

se

ras-

uz

na

na

se

se

u

uz

s

a

u

u

se

u

masa

s

za

se

osnovna

Mljekarski

list

9

nene

ur.

prerade povećati postotak pomažustvaranju mliječne i lišćem šećerne i octene kiseline što loš okus line kao PLATANAZE repe, glavama daje primjerice: i voćnim silaži pa stoka nerado uzima.

INOKULANT PIOjabučnim drugim komom, ju (KRKA), ilida NEER SILO-BAC slično. silaže pivskim i polijeva tropom, 1188, Zagrijavanje pojačava melasom,vinasom, Ova sredstva svježom nastupomtoplijeg sadrže proljetnog siliranje sirutkom i sličnim naročito otopinama amilolitičke i koje vremena, celulolitičke enzime prilikom sadrže i šećere te silosa. Jače ugljikohidrate i neke otvaranja očituje bakterije koje sudjeluju biti mogu kod silaže sadrži poticaj mliječnoposkiseline. Više koja manji stvaranju mliječne kiselo Sve to može olakšati totak kiseline i višu vrenje. krmiva mliječne pH upotrebljavaju koja silaže i dobikod gaženje omogućiti malo vrijednost silaže, slabije imaju (šećera) ugljikohidrata dobrih anaerobnih naročito ako vanje uvjeta ugažene i teže kao silaže, koja siliraju, prii silaža uzima iz silosa razvoj djelovanje bakterija mliječzelena travnu siječenjem mjerice krmiva, i već i novrenja stvaranje ravnoj površini, trganjem silažu i kiseline. sjenažu, rjeđe potrebi izvlamliječne kiselog izvlačenjem.

Trganjem kukuruza. pri siliranju Nakon što silaža dobro i spje čenjemrazvijaju rastresuju U svakom treba silos treba što slučaju remljena silosu, slojevi silaže,povećava da zatvoriti tako da naki otvara tojati najvećoj mjeri spriječi površinu, šupljine prostore dobri to nadno zraka i vode novi ulazak zraka dubinu postignu uvjeti siliranja, ulaženje redu: dobrim prvom silažu.

Za silaže i silaže. Tako siliranje pokrivanje stvaraju uvjeti i čvrstim silosima silosa obično i sagorijevanje nepropusnim ponovnu izolaciju stijena oksidaciju zrak i što vodu, odabiranje odgovaupotrebljavaju plastične folije,organske tvari, jepraćeno krmne i može i košnja gornja površina jošpri-jačimzagrijavanjem razvojemrajuće tisnuti težim silaži. najpovoljnije vrijeme siliranje, predmetima (stareplijesni sitno silažna ili traktorske da bi Takva silaža sasjeckana gume), vjetar naglogubi i kakvoći i mljevenje klipa kukuruza, pedignuo foliju. hranidbenoj vrijednosti, dobro i silaže Ako silaža foligaženje pokrivanje pokriva postaje neukusna,zbogplijesnitim da istisne zrak i što dobro može i biti štetna bolje po jom, je ugaženoj površini zdravlje naknadno zraka silaže neke od Silaža više već spriječi ulaženje posijati bijelih životinja. nije sipka, silažu. će nakon nalaze ili veće žitarica, koje klijanja manje nakupine i rad busenom stvoriti zaštitni i silaže.

Jačina, gornji kapacitet strojeva pljesnive zrak i vodu. ovisit će u Ako silaža dobro tehnički nepropusni koji sloj s udjeluju siliranju nije i Na silažu može vrlo ako silira udaljenosti, veličini, tipu nepovoljno načinjena, koja silosa.

Ako lakši visoka sadrži kapacitetu djelovati vanjska tempedovoljno ugljikohidrata radnih i sunčano ratura i ako loši anaerobni strojevi, manjih mogućzračenje, uvjeti, čito ako silaža sprema i čuva obično dobiva loša i neukusna mogu nsoti, upotrebljavati slabo izoliranim silosi spoili metalnim silaža. soli manjimsilosima, jer Dodavanje natrijeva silosima silaža velike duže klorida pune, koji imaju površine (kuhinjske soli) sprje-rije izložene Svakako čava silaže i vrlo malo jačem neposrednom gaziti tanjim slojevima. kvarenje sunčevom treba da zračenju.

Optimalnapomažebakterijama nastojati poslovi mliječno 25-35 što i siobave je temperaturasiliranje kiselog siliranja vrenja.

Međutim, uspješsavjesnije *C ako los zatvori kraćem što (hladnosiliranje), zbog nije jesiliranje (prilikom i može sredstva do 2 toplinezagrijavanja siliranja) dodaju koja (1 dana). lomom

iz

šećerne

repe,

silaži

maslačne

se

kise-

se

s

za

a

se

u

za

se

za

za

a

se

se

ne

za

u

a

su

na

se

u

nas-

reznu

se

se

u

za

u

a

u

se

za

su

u

u

za

se

a

mase

se

u

za

u

ne

masa

na

zrna

se

ne

a

s

na

se

u

se

za

se

masa

u

su

ne

naro-

se

su

u

se

se

u

se

a

ne

se

mora

u

se

za

a

se

se

u

vremenu

u

KUPUJEMO

SVE VRSTE ITIPOVE MUZNIH UREĐAJA (RABLJENE INEISPRAVNE) IPRODAJEMO RENOVIRANE (UZ GARANCIJU)

nam Javite

se

na radiprodaje, nabaveili posredovanja adresu Hrvatskamljekarska udruga Zagreb+ Ilica 31/III, 01/4812tel.

410 *

10

Mljekarski

list

VETERINARSTVO

Dezinfekcija Piše: dr. sc.

raskužba

-

velika

djelovanje sunčevog

baktericidno

otkrića

Pasteura

Banožić Semmelves Stjepan

svjetla. klica potrebBroj Razrjeđenje.

i Kocha. klora

nih

da

izazove

bolest

zavisi

od

jeprimjenom organizma otpornosti napadnutog znatno uzroči od količine i (1847) smanjio ginekologiji virulencije ostao smrtnost može klica nika. Premalen rodilja, ipakje broj Lister neshvaćen.

Tek dookolini (1865) je vlastitoj proizvesti radove uočivši bakteenzima značajne svojihvoljno potrebnih proveo tome antisepsu, prethodnika, prema pa metabolizam, rijski konačni i asepsu pri i dezinfekciju, razrjeđivanje zaraženog kirurškim zahvatima. infekmože materijala spriječiti i antibiOtkriće sulfonamida razrjeđivanjem ciju.

Dezinfekcija otika umanjiloipak je izvjesnoj mjeri nije pouzdana, jer jepri i dezinficijensa prvobitno značenje njenoj otpornosti organizma živom ali ta klica može izazvati bolest. organizmu, raskuživanje je nji broj Dezinfekcija, raskusredstva nenadoknadiva Prirodna patogenih postupak uništavanja filtracija Filtracija. i tla. uzročnika različitih bolesti oborina i ovisi količini živanju objekata klica, propusti biokroz Metode tla.

Obično organizmima predmetima: dezinfekcije ljivosti jefiltracija nastambama fizikalne i da ukloni i stoku, stajskomloške, mehaničke, zemlju šljunak dovoljna svrhu obzirom S iz vode uređajima, prijevoznim priboru, bakterije. kemijske. patogene dodiru bili sredstvima ili U vodi koji razlikujemo preventivnuprostajaćoj Sedimentacija. i bolesnim dezinfilaktičku talože dnu i njihovim životinjama dezinfekciju, mikroorganizmi izlučevinama. i bolesti Iako (tekuću)postepeno fekciju tijeku propadaju. je završnu sredstva i dezinfekciju. spora Dezinfekcijska ubijaju sedimentacija nepouzdana i onemogućuju mikroorganizme provodi čišćenje njom najčešće Prirodni Sredstva i tekućih voda. utjecaji koji koja prijenos sporo stajaćih razvitak mikrouništavaju mikroorganizme Svaka sprečavaju koja Vrijeme. populacija Produkt razmnaža metaoganizama bakteriostatička, bakterijskog bakteklice U Dužina života mikrobolizma. kojaubijaju svijetu mikroorgapropasti. ricidna. zavisi od postiženizama Sterilizacija neprekidno odvija organizama temperature sredstvima kisiokoline i koja lišavaju predmeteborba U vlazi, opstanak. povoljsnabdjevenosti bilo korisnih ili svih oblika i žive kom. života, hranjivoj nojtemperaturi nepovoljnim Bakterije štetnih i nji-podlozi, brzo niz mikroorganizama mikroorganizmi godina zbog uvjetima dugi oblika i spora. hovih ali doskora metabolizma. vegetativnih veoma sporog ugibaju razmnažaju, toksičkih primjenjuje Sterilizacija provode zbognagomilanja O duzimanje Sušenje. metabolizma. dukata Ta raskuživanju predmeta. vlastitog mikroorganizmi različito, podnose razvitak U osvit historije uvjetuje drugihte jedezinfekcija Povijest. pisane pojava isušivanjem da vrsta bilo koje sposobne je poznatokonzerviranje normalnoj temperaturi nesigurna. i dimnovim salamurenjem prilagode uvjetima. sušenjem, Kod leševa i Sunčevo ljenjem. balzamiranja Kemijsko Fizikalna dezinfekcija svjetlo. ocat, fiziološko upotrebljavalovino, djelovanje sunčevog Prilikom fizikalne smole i dezinfekcije ovisi dužini vala i intenhlapljiva ulja, med, svjetla koriste mehanički balzami. Zasićena vodena postupci, baktezivnosti otopina zračenja.

Najjače itd. nastavila ventilacija, toplina, hladnoća, ricidno ultravapna upotrebljavati djelovanje posjeduje kao što Mehanički kroz tek čitav izvori postupci, je srednji vijek, ljubičasto zračenje.

Umjetni i XIX. uvodi baktericidni ako metenje čišćenje, struganje, početkom stoljeća svjetla jednako različitih kritičko prosp ojedinih ploha provjeravanje pranje proizvode energiju odgovarajućeg od sredstava. intenziteta i vala.

Nazočtoriji, jedan je postupaka kojim dezinfekcijskih Usprkos duljine i velikom ukloniti veliki mikromože kao što nost pa javnosti, protivljenju broj organskog materijala, medicinskih utrt Za sluz i znatno krugova, jeput je sl., smanjujeorganizama. potpunuspjeh u

a

ne

u

za

a

samo

sma-

u

ma-

su

na

u

o

na

na

su

za

u

na

s

u

su

na

se

u

se

zaraze.

samo

a

su

mora

se

s

vremenom

su

ona

se

se

za

o

na

u

se

samo

se

u

na

se

su

se

razne

o

se

se

a

se

su

u

se

za

Mljekarski

list

11

o... sterilizacije prvenstveno banja mikroorganizama rublje, ispodglačala ukloniti kao što i organske tvari, prisutne vlage ekspo-trajno vrijeme postiže tempekrv i uzročnici Nazočnost i malih količina više od ima ratura gnoj, sl.,kojima zicije.

200%C, koja jak znatno mogu učinak i preživjeti uobičajeno vrijebjelančevina povećava mikroorganizme ubija uzročnika ih bez obzira prema vrstu. sterilizacije. otpornost topnjihovu lini.

Dobrom uvelike Učinak ako Spore k oje s adržavaju najmaventilacijom glačanja povećava prema namoči 5 nje vlage n ajotpornije smanjuje broj mikroorganizama u krpa glačanje zraku. formalin. stajskom Ventilacijom toplini. postotni velika količina Suha može koristiti izbacuje S obzirom zagađenog toplina da vlažna je toplina zraka i obično više načina: obliku prašine,njoj spaljivanja, od suhe i mnogo djelotvornija prije nalaze i i te i mikroorganizmi. žarenja opaljivanja, glačanjaubija mnogo klice, praksi zraka.

Kada mehanički je vrućeg Spaljivanje najjedobliku postupci primjenjuje kuhanja, način mikdezinfekcije vodene i vodene ujedine drugim nostavniji uništavanja strujanja pare tada klice fizikalnim npr. top- roorganizama, jer pot- pare podpritiskom. činiteljima, kod linom ili dezinficipuno sagore. Primjenjuje kemijskim stvari i slame Prokuhavanje predmeta dezinmanjevrijednih predmeta, jensima, djelotvornost način i ostataka hrane i najjednostavniji je ubijanja može uvelike i stelje, fekcije povećati općenito i je strvina. mikroorganizama najrašireniji manjih poboljšati. kuha praksi.

Materijal koji i Od fizikalnih oblika dezinŽarenje opaljivanje praksi biti 2-3 razine vode ispod koristi kod metalnih ima važno dijelova fekcije toplina Za nekih može i kod posudi. prokuhavanje je i Mikropredmeta, mjestoprimjenupraksi. koristiti mekanu vodu betona.

Budući da otvoreni najbolje naročito plaorganizmi, vegetativni destilirana Posudu izazvati može (kišnica, voda). požar, oblici, osjetljivi treba metodu treba vrlo oprezno korismaterijalom sterilizaciju niske povišenje temperature, 25 do 45 minuta račutiti stočarskim Hladnoća grijati dezinfekciju prilično otporni. od kada voda nastambama i lako biološke ali najući usporava procese, priboru, da bi dobro razliku od provrije, postigla upaljive predmete nije potpuna mikroorganizmi, Učinak viših sterilizacija.sterilizacije Opaljivanje najčešće životinja, otporni opaljivati. vodi može koristi niske i kuhanjem poboljsterilizaciji pribora. zbog temperature toga šati vodu bo2% Koristi i i dodavanjem npr. uklanjanje mikroorganizama, letlampadruge raksa ili formalina i pouznaprave 0,1% drugih. namirnica, nije dovoljno (bacač plamena).

Nakon dano. kuhanja dezinficijensima Glačanjem rublja ubija treba destiliDezinfekciono ako materijal isprati go djelovanje mikroorganizama, je topvodom i ponovo line osniva vlažno staprokuhati koagulaciji rublje djelotvornost je vodi. nične brzina veća.

Kada vlažno se destiliranoj mnogo protoplazme, ugiglača treba

zavisi od

su

za

vremena

kratko-

se

u

na

me

na

se

se

su

u

se

za

se

se

a

u

se

na

u

ona

se

se

u

u

s

se

se

u

se

u

mora

se

veoma

veoma

u

a

u

su

na

a

cm

men

ovu

s

na

za

su

se

u

na

su

za

vremena

a

se

za

veoma

se

na

u

u

se

u

se

s

se

u

mno-

a

se

ranom

na

u

a

VETERINARSTVO

(GG

spolne ciljem do stanice. oplodnje jajne Oplodmuške njajespajanje spolne osjemenjivanja i umjetne oplodnje stanice ženskom (spermija) stanicom spolnom (jajašcem). i Moram odmah Osjemenjivanje goveda Piše: umjetna oplodnja. drugih vet. Antun Kostelić dipl. da veterinari može dva terenu naglasiti životinja provesti načina: provode umjetno osjemenjivanje, prirodnim (pripust, putem U i teleskok bika ili brojnim časopisima umjetnu oplodnju. kravu) umjetnim Pod načinom čemu veterinar pomovizijskim emisijamakojima pojmom osjemenjivanje pri stočarstvu i smatra muških ću instrumenata govori ubacivanje posebnih ubacuje često rabi stanica ženženke. žavanju goveda spermu organe pojam spolnih (spermija) spolne Razlika

između

ske

umjetnog

organe,

da dođe

s

sa

na

a

u

o

12

ne

na

na

se

razmno-

se

se

se

u

u

Mljekarski

list

VETERINARSTVO

Hmmm

Umjetnoosjemenjivanje

specijalnom iglom umjetneoplodnje spermij i time dobiva da možemo tno u jajašce oplogovedarstvu je oplođeOva metoda danas najčešće đena stanica stanice od koja (embrije), jajna jajne koristi potom razmnožavanju goveda bude maternice ili staviti velik kvalitetnih rog prenijeta roditelja, odnosu zbogbrojnih prednosti duboko U teli tele krava krava smrznuta. te tako humanoj broj način prirodni osjemenjivanja. medicini metoda i bika. ta krave oplodnje druge kvalitetnije da Jedna od sperma prednosti je koristi već Pomoću Hrvatskoj uspješno dubokogsmrzavanja od bika dobivena kvalitetnog desetak stanica godina. (embrija) oplođenih jajnih može vagine pomoćumjetne U bika omogućeno jetransportirati te tako od reprodukciji goveda umjetna rijediti, kvalitetnog stada vrsta životidobiti više doza sperme, možemo oplodnja uspješno provodi cijela pojedinih kontinenta kontinent nekim također time i veći nja zemljama svijeta, brojkvalitetnijih i Veteizvedena dobivena specijalnim kontejnerima, jeuspješno upopotomaka.

Sperma minimalne troškove rinarskom fakultetu rodnice nakon rabom Zagrebu. transporta, umjetne duboko i pregledarazrijeđivanja način može te taj duže vremensko koristiti kroz Cistoća krave, njega vimena i muža (teoretski neogranirazdoblje zvuk muzilice isto već jer vrijeme, Nikola Jagačić čeno). pomoću Piše: Sperma dipl. ing. hormon oksitocin proradi koji traje i dušika pohranjuje kratko tekućeg mužnju vrijeme, pospješuje i količinu koji specijalnim kontejnerima bi dobili što više i Da mlijeka. zdravog šaomogućavaju njentransport higijenski i da mužnja Najbolja je c ijelom mlijeka ispravnog velike U 2 prsta ili kom, treba takvo do sabirališta, udaljenosti. kontejnerima podvinutim stigne koriste veterinari terenu neke odnosno palcem. koje poznavati postulate, Muze čistoće krave, nalazi duboko smrznuta po sperma dvije uvijek dvije zahtjeve pogledu musti četvrti 2 ruke, dobro vimena i tako različitih bikova te je njege poznavanja mužnje.križ da mlazovi teku dnevno puta naizmjenično bika farmerima da Najmanje jedan biraju gućava četvrti. sad iz sad iz treba kravu četkom što jedne druge očistiti, krava ili kravi.

Takva muža junica.naročito osjemenjenje krave najbolje godi vrijedi koje muzilicu Muze moč“čeredi“ koriste Također, umjetnim osjemenjivapoklopcem pašnjake zaraznih čašica varnim terenima. strane širenje njemsprečavamo prikvači koju mlaza i i prvog bokovima Zamazana po izmuzivanje drugog (protozooarnih) parazitarnih mjesta odstrane čime i treba vodom bolesti sapumlijeka, prenose spolnim oprati toplom koje nečistoća iz sisa. tualne i činiti što nicom, bakterije muških znači je najbolje prilikom spolnih aktom, biti Muzač štale pregači izbjegavajući prozračivanja i obrnuto. ženske organa rukama naročito zimi. Vimenu treba sapunici. opranim propuhosobitu i važno dobro izmuOsobito posvetiti pažnjuposebnu je biti čisto. mlazovi Umjetnaoplodnja uvijek zivanje njegu, jer mlijeka jer zadnji izmužena krava slabo vime, operemo prvo Kako već mužnje najmasniji, Prije je cilj napomenuto i te čistom vodom ga zapušta opada prosušimo toplom odnososjemenjivanja jeoplodnja, svaki lanenom mliječnost. k oja mijenja krpom muške (spermi-dan. da spajanje spolne Još bih kraju stanicom ženskom krave farmera vime treba iza i ja) spolnom Švicarskoj imaju Ranjavo ispucano uzici samim time dobivaborvazelinom ili štali povezane repove (jajašcem), koje premazivati mužnje okačene masti bazi jednu povišenu Prijeuzdužnu sulfopreparata. nje jedinke (ploda). izmasirati vime traku, pa kad krava legne mužnje v alja iznad ležišta oko oplodnja (fertilizacija svaku “namladiti“ uzduž i Umjetna metra, rep je pola poprijeko in danas od metoda Obzirom može zamazati. sisa i dna te četvrt, vitro) je jedna posebno korijene krava traci iz da uzica koristi medicini cisterne koja humanoj pokretna, koje mlijeko slijevamožeje mahati što repom da bi jenjoj omogućilo neplodnim žlijezda. ali maže. instinkt, Masaža 2-4 radi minute, da Takva prirodni traje parovima imajudjecu. vrlo lako sustav kod ručne ručno Taj je provesti metoda slikovito začeće mužnje koja još više svakom našem farmeru kod većine krava. gdje je prakticira još metode efikasan i vrlo Princip je epruveti.

Ako tele siše masigrla staji je jeftin, nije potrebno i da čistoće krava. da Vrlo važno pomoć mikroskopa ranje. održavanje je insturmenata specijalnih ubacuje direk-

Prednost

u

se

ne

u

u

u

u

na

se

se

u

uz

raz-

:

nam

u

se

s

a

a

na

u

uz

na

u

se

smrzne

se

na

se

na

smrzava

u

a

na

ne

a

s

na

se

u

se

se

omo-

u

a

s

za

u

za

se

na

na

se

u

s

sa

za

even-

se

se

s

mora

na

u

s

naveo

u

u

ono

mora

su

a

se

vremenom

se

no

na

.

sa

u

na

a

s

nove

su

na

na

tzv.

ne

se

se

u

u

na

se

se

se

a

zove

se

se

se

ove

u

se

uz

u

se

Mljekarski

list

ne

muze

u

a

za

13

GOSPODARSTVO

pravilno dovito tele te tjeraju ostaju bređe, i dajuispravan plod. stadu isto Steonost oko 9 pase bacima*, koje Piše: Nikola traje mjeseci, Jagačić dipl. ing. mladi bičići krava traži po ponovno otkrivaju kojih uvijek telenju ima “čeredi" dužan te bika unutar 40-50 i ako jepastir dana, vlasnika krava po dolasku iz osnova, bređa ostane to Pasmina,genetska paše traženjeposvakih 18-21 dan. zdravlje, hrana, kondicija, klima,obavijestiti tjeranju. navlja i važni čimAko 2 iviše Steonost može izostati iz više smještaj držanje, junica tjera puta, benici i to te kao rasplodproizvodnju onih prvo valja pripaziti razloga ( osim koje kod krava. Uz hranu i mlijeka nabrojene promijeniti koja pomaže naveli): čimbenike vrlo kao što ispravnost pripusta stimulira plodnost, i bolest i Poremetnja jajnika važan faktor od zavisi zelena slatke je kojega krma, klice, ječam, stvaranje ciste; i mlimože to reprodukcija proizvodnja zob i sl., jer pretjeravanje Nije odgovarajuća reakcija Neki navode da bik biti uzrokovano nedostatkom jeka. stručnjaci sluzi kiselost odnosno (pH), tj. krava vitamina i minerala. daje naslijeđe masnoću, lužnatost; količinu mlijeka.

Predebele i krave može premršave pa Pregusta sluz, Junice ranozrelih isto često rasplod Vrlo ući što pretjeravaju. je sjeme dublje kanal, ako dobro pasmina, uzgojene, važno da krava mirno ako bik ima veliku pri p ripustu događa puzdru; 16-18 sposobne oplodnju što znak stoji, bika je optimalnog starosti oko 400-420 koji Preopterećenost mjeseci kg menta treba dnevno 2-4 ako uspjeh oplodnje, sjeme težine. Ako krava zdrava oploditi puta je tjeraide dubljekanal da dobro iscijedi. redovito svaka 3 više; hrani, tjedna, Neke gotovo krave nakon Prerani ili pripusta prekasni pripust. tjeranje, “vodanje", “gonjenje" u želji napinju izbacivanja sje30-48 sati. Kod nekih vrši više traje grla Pripust umjetnim treba desetak Takve krave 16-24 sata svega zbogčega minuta traje prirodni pripust putem, proizvršiti treba prošetati, j e čistokrvnim bikom štapom pripust prikraju obavlja leđa ili po Govedarima dana zakonom. što trljati preko jepokriti prvog tjeranja. jeregulirano bokovima vlažnim znakovi više pokrivačem.

Na koncu manjepoznati preporuča, Krava ako iza steona kao što veći čito onima je tjeranja skakanje broj koji imaju 3-6 sluzi tokom da druge krave, nemir, cijeđenje pripusta tjera tjedana.krava, pripust prilagode Računa da vrlo steonost iz i nabrekle tako da nakon je stidnice, godine telenja dobra ako kreće od i dr. čitavu je81%, gubitak volje jelom imaju mlijeko godinu, 70-90%. bez vidneekošto i tiho periodično,je Postoji tjeranje i otkriva nomično radnu 8-12 Krave drže snagu u staji ljivih znakova, rasplodu velikim bikova matične krave od 10-16 zapatima “pra- godina, industriju. mljekarsku Pripust

i steonost

g. starosti

krava

ako

i re-

se

se

a

u

a

u

ne

se

o

su

se

za

na

smo

su

-

-

za

a

za

ne

-

za

se

u

se

su

su

sa

za

mo-

-

s

za

a

u

se

ne

a

se

se

ne

se

a

-

se

mena.

sve

a

samo

su

se

s

se

se

na

su:

naro-

ne

se

crvene

a

za

se

a

ne

samo

a

se

u

se

za

u

za

a

FOLIJE

ZA

SILO-TRAPOVE

silo(sivecrne) Povoljna ponuda folijaprekrivanje -širina: —4i6m trapova debljina: 0,15 PUNIDLEKEIVEOLE) PE

mm

-

kupovinu lista odobravamo Mljekarskog Za

Telefon:

u

CPM

našem

diskontu

International

Prodajni

centar

14

i

za

ili centru Žitnjaku prodajnom od 8%. posebni popust

na

u

u

Novoselcu

pretplatnicima

2406 182 Žitnjak: Zagreb,

Novoselec:

289

77 51

Mljekarski

list

GOSPODARSTVO

okrupnjavanja

Mogućnost

Kamata kredita obračunava

obiteljskih

posjeda

korištenja vrijeme i razdoblje mirovanja za

se

u

visini

redovne

isko-

dodaje kredita te čine zajedno rištenog anuiteta. osnovicu utvrđivanje gospodarstava II. dodaRazdoblje mirovanja otplate navedene rokove gore je kamata dosZatezna izrada otplate. agromelioracije, geodetskih doc. dr. sc. Zoran obveze Grgić Piše: po i pjele, nenaplaćene poljoprivrednog podlogakupnja kreditu visini obračunavaju svrhu zemljišta grupiranja zakonom Ukoliko propropisane. čestice radi veće i česta Kao mogućnostljišta pravilnije druga, više ulagram predviđa namjena iskorištaekonomičnijeg obiteljskih njegovog okrupnjavanja posjeda rok primjenjuje vraćanja ganja, provanja. kredita prema govedarskom gospodarstava namjeni koju je iznosi kreditnih sredrok kreditnog Najviši izvodnjom jekorištenje povoljniji. vraćanja iz realizira sredsvrhe odobriti stava programa koji koji mogu prograkreditiranje Zahtjev stava promjene namjenepoljo-uređenja zemljišta podnosi uređenja zemljišta Ministarstvu šu23.000 privrednog zemljišta. i poljoprivrede hidromelioracijekn/ Poziv marstva. podnošenje ha, 2. kokredita Okrupnjavanje posjeda 18.000 zahtjeva odobrenje agromelioracije kn/ programa rištenjem kreditnog posebno P ovjerenstvo. objavljuje ha, kredit za zemljišta uređenje Zahtjev uređenje 10.000 sadržavati: zaokrupnjavanje kn/ha. zemljišta Zakonu Prema poljopriv- Učešće sredstava kredita o investitoru, rednom podatke zemljištu (54/94, 48/95)predračunskoj iznosi i vrijednosti ili kada ulaganja predrapredmet građanska do 100%. Maksimalni iznos kredita građanin, čunsku osoba društvena vrijednost, pravna mijenja odobriti može zavoda koji fizičkim Hrvatskog mišljenje pravnom namjenu poljo-osobama 230.000 kn, je pravnim tako da poljoprivrednu savjetodavnu privrednog zemljišta osobama 460.000 kn.

Kreditiranje više iskorištava službu, poljo-programa dokaz o vlasništvu uređenja z emljišta poljoprivprivrednu proizvodnju, plaća sredstvima naknade odobrava prognadoknadu rednog z emljišta čiji zbog jednokratnu traže sredstva. i sljedeće uvjete: uređenja vrijednosti površine umanjenja kao programa Ocjenu uređenja razdoblje mirovanja otplate je poljoprivrednog zemljišta i odluku tri Iz odobravanju zemljišta godine, prirodnog bogatstva.dijela od kredita donosi Povjerenstvo sredstava kamatna pet zbog koja plaćaju utvrđuje stopa članova. imenuje Povjerenstvo visini eskontne Hrvatske namjene poljoprivredpromjene stope ministar i šumarpoljoprivrede narodne banke nog (ugrađevinske, zemljišta (5odluke odobstva. Na temelju i kredita iznos 7%), poslovnedrugesvrhe) puni korisnik sredstava najmanji je renju kredita, proračunkreditiranje uređenja 15.000 kuna, bankom ovlaštenom ugovor sklapa Pravo kod kreditu.

Korisnik kredita poljoprivrednog zemljišta. anuije godišnjim otplata naknade sredstava kreditu korištenja ugovora zaključivanja fizičke osobe tetima, i pravne dokumente imaju prilaže sljedeće rok krevlasnici korištenje sklapanje poljoprivrednog zemljišta krajnji ugovora: dita 90 bave je dana, iskazpoljoprivrednom osobe: osobnu I. koje Fizičke odnoszavršetak radova rok vlasništvu nekretdokaz sjedištem proizvodnjom krajnji nicu, nina.

Republici iznosi jednu prebivalištem godinu, Hrvatskoj. kredita rokovi sljedeći: otplate koriste naknade Sredstva Hidromelioracije AgromeOkrupnjai programe i okrupnjavanje mjere osposobljavanja lioracije Visina vanje i hidromelior. (godine) (godine) neplodnog zemljišta povećanjakredita (godine) proizvodnje sposobnosti ostalog 15.000-40.000 kn 5 8 8 Pod zemljišta. 40.000-150.000 poljoprivrednog 9 kn 6 8 programom zemljištaviše od 150.000 kn uređenja 7 8 smatraju hidromelioracije, kamate

iznosu

i

za

se

na

za

a

se

zem-

u

u

u

se

s

za

se

u

se

za

su:

*

se

ma

za

za

*

za

za

za

za

*

mora

o

u

*

*

s

se

*

osnovom

za

a

se

ono

za

ne

*

se

za

uz

ram

se

*

o

se

*

se

u

o

se

*

s

za

*

o

u

o

sve

za

*

za

se

sa

*

za

o

u

no

*

se

su

za

s

se

Mljekarski

list

15

rr

GOSPODARSTVO

EI

TESS

ORAO

registra podmiruju Povjerenstvo zaključilo je natječaj nadležnom ibankarski i administrativni kreditnu 31. 05. 1999. troškovi po ovjeren Trgovačkom liniju godine, sudu odluku novi vezani i ovih uprave prihvatu odobrenje korištenje očekuje poziv predaju karton sredstava kao i troškovi bi realizirao do kreditnog zaduženja, potpisni platnogzahtjeva koji kraja službi tekuće Korisnik kredita dužan prometa. po ovjerennadležnoj platni je godine. i matični odobrena sredstva koristiti promet, šifru djelatnosti lista" Čitateljima isključivo “Mljekarskog kao nudi broj subjekta. namjenu koju odobrena, posebna pogodnost kredita izradi Isto korištenje dostavljati Poslovnog gućnost pomoći pri tako, potrebno jepriložiti izvorne dokumente.

Kontrolu ili instrumente programa plana koji Razvojnog osiguranje vraćanja kredita kredita: mjenskog korištenja obavlja prilaže zahtjevu kreditiranje, Ministarstvo. odnosno I. Fizičke osobe: izvadak iz kojim opravdava kupnja članku poljoprivrednih potrebe površina U ljišne knjige provedbu okrupnjavanju založnog prošlom nekretnine korist povećanja govedarske proizvodnje prava obiteljskih gospodarstava Repu- posjeda U blike Hrvatske Ministarstva kredita drgospodarstvu. dogovoru djelatnipoljo-korištenjem kupnju cima i šumarstva kredite veće područnih jedinica (uŽupaniji) privrede žavnog p oljoprivrednog zemljišta zavoda i od 40.000 kuna. Za kredite iznos Hrvatskog poljoprivrednu navedene čiji prosječne početne cijene službu može Uredništvo savjetodavnu od 40.000 kuna livada i jemanji provodioranica, pašnjaka “mljelist" i založno četiri našeg Vašeg “Mljekarski bianco časopisa karskim" Hrvatske.

Tržne pravo; (4) područjima gospodarstvima koja od korisnika organizirati posjet mjenice potpisane cijene poljoprivrednih površina zainteresirana posjeda, dužnika i dva povećanje vlasništvu kredita, solidarnog (2) naknada gospodarstava pravilu te bez posebnih podmi(s Solidarni dužnik i slične ili čak niže od navedenih.

To jamca. prvi jamac osnovnih troškova biti rivanjem materijala radnom odnosu ili znači da maksimalnim iznosom moraju i izraditi putovanja) potrebni poslovni kredita fizičke osobe registrirani poljoprivrednici. ili (gospo-plan,razvojni program plan darstva obrt ili II. Pravne osobe: solidarno i koja nemaju prijavljen opravdanosti kupnje poljoprivrednih od 230 banke Od naših poljoprivredno poduzeće) opozivo jamstvo poslovne površina. čitatelja očekuju tisuća kuna naša “na korist mogu određeni i izjavom prvi gospodarstva poziv" podaci dosadašnjoj nabaviti Ministarstva do konačne 15-20 ha važnošću najmanje poljoplaniranoj govedarskoj proizvodnji koji kredita što sasvim bi otplate zajednosporednim privrednih površina je prerađeni objavili “Mljekarskom dostatno ilizaložno ekonomski listu". Tako bi širem pravo potraživanjima potpuno krugu č itatelja koi načine uspješnu nekretnine; akceptne govedarsku proizvodnju naloge prikazali unaprjeđenja moguće risnika kredita farmerske svaku i prave godinu zasnivanje proizproizvodnje mlijeka goveđeg i vodnje otplate jedan akceptni nalog. mlijeka m obiteljskim gospodarstvima.

Z27d/ PJ. Zvonimira 80 SJEMENARNA VINKOVCI, Kralja 400 tel.: 33 23 92 (032) tel. ifax: 31 65 84 (032) II. Pravne

osobe: izvod

iz

Sredstvima

naknade

se

za

ovu

o

,

za

no

se

za

se

za

se

za

za

su

a

mo-

za

na-

za

se

za

se

zem-

za

o

za

na

u

u

s

za

-

za

za

su

ne

u

se

u

su

su

u

za

u

s

za

ne-

s

se

u

o

s

sa

se

na

-

u

za

za

mesa

u

mesa.

Zagreb, Trgkralja tel.: 43 21 48 19 265 (01) 43, fax: 43 18 03 (01) Tomislava

SKLADIŠTEVELIKA GORICA Tomislava 9 Trgkralja tel. ifax: 72 20 65 (01)

19

PROIZVODIMO,DORAĐUJEMO, NA VELIKO I MALO sjeme: travne a osobito krmnogi industrijskog stočni bilja, kelj, djetelinsko smjese, trave, ozimnu i i crvenu, sudansku stočnumrkvu, stočni grašak, travu, švedsku grahoricu jaru, bijelu lucernu i te trave tratine i za ukrasne terene. jetelinu, inkarnatku, športske smiljkitu, Zatimnajširi i izbor povrća, cvijeća sjemena začinskog bilja.

IZVOZIMO

:

I UVOZIMO

TE

PRODAJEMO

[

i sredstva.

Vrtne alate zaštitna

i

i na u Svese to možedobiti u veleprodaji gornjoj adresi ilivlastitoj maloprodaji poljoprivrednim Hrvatske. širom apotekama

NAŠE

16

SJEME,

VAŠ

USPJEH!

Mljekarski

list

GOSPODARSTVO

i brdskopriobiteljskih Okrupnjavanje morsko-mediteranskim područplaninskim radi zemljišnih ograničenih jima ćemo imat koja bave gospodarstava manja obiteljpovršina se ska smanjim brojem gospodarstva ovim krava.

U ekstenzivnijim proizvodnjom mlijeka koristiti više će pašni predjelima sustav držanja goveda. buGovedarska prizvodnja Za brži od odvija. razvoj poljo-dućnosti će vodnja malih, sastojati Haluška privrede postojati Piše: dipl. ing.

Josip snažno i velikih farmi, srednjih obiteljskih tržište i velika unutarnje kupovna ovisno pojedinim predjelima. i moć. naših Karakteristike Naša Povijesno naslijeđe gustoća obiteljskih obiteljska gospodarstva stanovništva tekođer važnu težiti modelima su, imaju srednjih gospodarstava usitnjena trebaju farmi kakve Ausi neracionalna. ulogu razvoju poljoprivrede. niskoproduktivna obiteljskih mogu struktura i Obiteljska gospodarstva Poljoprivredna obiteljtriji Njemačkoj. i skih specijalizirati okrupnjavati gospodarstava mijerazvoj obiteljOpćiizgledi i nisu nerazvijenoj seljačkoj proizbave skih njati.

Zemljišni kapaciteti koja gospodarstava farmi iskorišteni.

Genetski vodnji.

Razvoj obiteljskih proizvodnjom dovoljno mlijeka povoljni. ovisit će i ekološkim o fonda koriste uvjetima, Naša kapaciteti stočnog obiteljska gospodarstva ekonomskim i 50-70%. činiteljima tradiciji Proizvodnjaodvija trebaju prilagoditi svjetskom U i ekstepogovedarske proizvodnje. da RH tržištu. Zato najčešće poluintezivno jepotrebno četku biti svih modela će niska. zivno. obitelji EU. što uđe WTO Proizvodnja je prije skih će gospodarstava koja veličina Za brži Prosječna zemljišnog gosporazvoj obiteljskih razlikovati načinu i veličini po niska U RH darstava trebat će posjeda je (3,5 ha). osigurati povolji dobiti. ima oko 530.000 proizvodnje, uspješnosti gospoobiteljskih Mala uvjete kreditiranja.

Primjera će 230.000 od obiteljska gospodarstva gospodio kredita EU darstava,toga radi; otplaćuje darstava 0.5 do dva nestajati (odumiranje seljaka). nekim U farmera posjeduje zemljama.

Veličina hektara drže do obiteljskih gospodarkredit farmeri zemlje, jednu Njemačkoj dobiju ovisit RH će stava krave. pojedinim 6% kamata 7 od dvije Najviše uzgajatelja godina, U ravničarskim-kontido tri krave predjelima. posjeduje jednu 3,4%(60%) otplaćuje EU, toga nentalnim RH tri U (Slavonija), područjima farmer.

EU (65%). gospodarstva 2,6%(40%) Zemlje intezivna 100 krava i tri gdje odvija biljnazbogizjednačenja farmera posjeduju preko uvjeta dobri drže 50proizvodnja postoje uvjeti unutar članica EU subvencioniraju obiteljska gospodarstva velikih 100 krava. gospogosporazvoj obiteljskih iliizvoz.

Obiteljskih proizvodnju darstava će imati 100 drže više od 15 krava darstava koja preko koja U nekim ha i 50 do 100 krava. europskim zemljama 260 ilisvega 1%. zemljišta je Prosječan broj Glavni izvor stočne hrane ovim manjaobiteljska gospodarstva krava po obiteljskom gospodarstvu bit će udružuju udruge z bog iznosi proizvodnja koja podselekcijom 3,74 predjelima mehanikrme oranica. bi zajedničkog korištenja krave. Unazad par godina Biljna proizpostoji nabave reprotrebala biti stozacije, zajedničke trend rasta vodnja funkciji lagani obiteljskih čak i rad pa čarske će materijala, zajednički drže više od 10 proizvodnje koja gospodarstava koja i što investiranje objekte pojefkrava 50-100 specijalizirati proizvodnju (10posjeduju ili visokim tehnotinjuje proizvodnju. i 100 ha mlijeka ( zakup). preko zemlje 15), Za loškim Mala Pored krava naša proizvodnju imputima. obiteljska govedarsku malogbroja budućnosti iznalaziti će morat i potrebno je orijenobiteljska gospodarstva imaju gospodarstva će tirati više vrsta kravi nisku tehnologije kojima po proizvodnju (2600 odnosno više izvora proizvodnje, i rentabilna visoka iliće velike tako da postići proizprihoda lit.), postoje morati ići radno intezivne Potrebno defivodnja mlijeka. je ovoj proizvodnji.

Okrupnjavanje nirati voćarkao sredbit će proizvodnje (povrtlarstvo, pasmine goveda obiteljskih gospodarstava stava će proces, koji trajati stvo). postizanje proizvodnih dugotrajan Za naše nekoliko desetina Naš ostvariti uvjete najpogodina.

Prijelaz jecilj krupna,ciljeva.simentalska farmerski i tržno voljnija je pasmina seljačkog tip specijalizirana orijentirana bit će težak. O tom odnosu dvojnih proizvodnih svojstava. proizvodnje obiteljska gospodarstva već niz Farme žele seljak, prijelazu odlučuje gospodarstva seljakkoje specijaokolnosti ta sada ima lizirati visoku kojima proiz-kojih najviše. proizvodnju radnik, U

se

u

se

mora

o

su

ove:

u

su

u

ne

mora

se

se

u

za

se

su

se

se

se

u

se

ne

u

a

u

o

sa

na

a

a

se

za

u

se

u

razne

su

s

u

se

u

za

a

mesa

s

u

se

nove

na

se

rezerve

na

u

za

sa

na

u

ne

na

u

se

Mljekarski list

se

za

17

noge

GOSPODARSTVO

roje

E

ET

EP

PETJE

(Portugal) mlijeka trebaju mjerama osigurati grla 85 i 42 (Engleska) prosjekom pasminu. razvoj obiteljskih gospodarstava grla ili21 i krava. uravnoteženi tiče sistema demografski grla mliječna Što držanja razvitak sela.

U ima farmera krava veće farme trecijalni Engleskoj koji obiteljske i drže 100 300 ha U težiti slobodnom načinu Europi prevladana posjeduju zemlje baju do 200 krava. Veličina farmerskih izmuzištu ljačka gospodarstva.

Europski držanja, mužnjom SAD iznosi ima farmer veličina multifunkcionalnim štalama. Obiposjeda prosjeku posjed čija 200 od 60% čine kreće 20 do 100 ha 10 do 80 svlaposjedi grla. ha, čega teljska gospodarstva moraju 400 ha ima dati stočGovedarska EU preko zemlje, posjeda tehnologiju proizvodnje proizvodnja 2000 ha.

U hrane i biti od malih i preko Australiji moraju opremljena sastoji srednjihličina iznosi 1000 ha. farmi posjeda potrebitom mehanizacijom.

Ag- obiteljskih kojaproizvode i veličina i ekonomskim Prosječna proizvodnja mlijeka mlijeko Prosječna rarno15 država iznosi 5600 EU kg političkim Tablica 1. Prosječna veličina stada EU kravi. po godišnje Najveću proizGod. Mliječnih Ukupno proizv Veličina Zemlja kravi ima po vodnju godišnje krava kravi goveda po farme Švedska ( 7000 kg), najmanju 1. Male 7 4900 Portugal Grčka (3650 kg).

Grčka 12 6 3650 EU iznosi 20 9 4600 Španjolska Potrošnja mlijeka ekvivalent od 300 dok 27 16 4900 Italija kgmlijeka, 2. Srednje 49 24 5510 i Njemačka Irskoj Danskoj g odišnja potIrska 41 27 4400 stanovniku iznosi više od po rošnja Francuska 58 27 5700 500 ekvivalent kg mlijeka, 64 29 5350 Belgija 96 65 40 6750 Grčkoj kg.

Danska 7000 U i Švedska Nizozemskoj, Danskoj 3. Veće Nizozemska 80 42 6800 farmer Belgiji jedan proizvodi 69 5650 Engleska 84 hranu 100 >I preko obitelji. koristiti holstein

treba

brži

kreće

od

se

7

do

s

so-

se

su

u

se-

s

u

se

u

sa

a

u

ne

ve-

se

meso.

za

u

a

4

u

u

a

u

za

PIONEER IRAND

PRODUCTS

Štovani poljodjelci,

Pioneer U listopadu počinju za

Većina dani silažni polja počeli pokusa obrana Pioneer hibridi kukuruza je. jošjednom dokazali rezultati svih svoju vrijednost.

Kompletni obranih biti će Pioneer u pokusa objavljeni 2000. sada iznosimo neke rezultate. samo katalogu Za

Pioneer

dani

zrno!

polja

su.

polja. berite sami sortiment najbolji sjetvu 2000. godine!

Desetak dana Dana prije svakog polja točnim po selima će biti izvješeni plakati datumima Dana održavanja polja.

Točna Dana mjesta održavanja polja bit će označena putokazima.

Dođite

su

Hibrid Florencia

IvicaMatasić

Landia

MarijanMarković

Landia Natalia

Milan Arić

i prezime

Visoko

učilište

Tehnologija

-Čovići

| Crnogovci Nova

Iza-

s

Mjesto Otočac

dane

Pioneer

za

novom

Ime

na

PS.

Rača

Dođite! su

Pozovite došli.

dobro

i

prijatelje! svoje Ioni

Križevci

koja

daje više"

Čulinečka 2B/2, Pioneersjeme d.0.0., Zagreb Mobiteli: 01/2088-745,.2989- 099/431- 090/431- 099/454531, 620, 621, 507. cesta

:

18

:

Mljekarski

list

OBAVIJEST

Zakonska

LURA

organiširoko ima područje zacija te prijedlozi djelovanja njihovi Svaka

agrarna

od

navedenih

veoma

se

regulativa

(nastavak IV)

GROUP

i nor-

standarada

međunarodnih

proizvoda moraju nacioi ugrađivati prihvaćati proizvoda. poljoprivrednih Piše: dr. sc. Petar Bosnić i nalna zakonodavstva.

Priprema tržišta, smanjiLiberalizacija ovih kompropisa je donošenje carina i carinskih barijera sada Do vanje li da ali bitno područja iznijeta postoje pleksno, je međunaslobodnu konske omogućavaju i tehnološki agrarne regulative ukazujurodnu preduvjeti proizvodni k apitala, razmjenu r oba, U pravkompleksnim činjenicu primjenu. njihovu U radne snage i pronim okvirima usluga. radi proizvodnje uvjeta mogućnostima slučaju ravnopravno i uključuju prehrambenih poljoprivrednih gospodarskih razvoja pojedinih i robe kao koriste ispuzemlje č iji prizvodi i k oji proizvoda grana ulaganja međunaO hrana. njavaju ulaska stroge razvijeproces stupnju ljudska je tehnologije.

Stoga kvalitete.

Razrodne standarde ovisi i nosti određene aktivnim zemlje u svjetske ulogama međunadominira razina donešene svijet vijeni i pravne regulative zahtjevan. integracije dugotrajan zalai formalno kao nacionalnih te rodnoj trgovini infrastrukPotrebno propisa njena jeulagati “fer" žu međunarodnim usklađenost trgovinuispunjavai educituru, proizvodne objekte kvaliteti. i zakonodavstvom. njekriterija i menadžerskih U liberalizaciji stručnih ranje i Za i poljo-kadrova proizvodnju trgovine promet globalizaciji svjetske stjecanje znanja izrađen članstvom privrednim proizvodima je iskustva postoji potreba tehnologije zakonodavni sustav i međunarazličitim koji jesložen, integracijama proizvodnji. kroz da svrha rodnim primjenu Za poljoprivredu je i organizacijama zbogpotprehramhranom čuva nacionalne rebe praksi ispravnom od benu usklađivanja značaja industriju nacioU međunarodnim stanljudi. prilagodbi sljedeći zdravlje regulative dokumenti, sporazumi, nalnih kvalitete i dardima i kriterijima moraju prihvatiti propisa i direktive: propisi kritenačela međunarodnih opća proizvodnje. uvjeta normi kvalitete 1. Sustavi kako i izolirati i može Hrvatska koji odnose, rijauvjeta i metode proizvodnji, preradi gospoovih biti izvan p odručja pojedina integracijskih standardizacije, tako i poljoprivredne darstva, punopravno procesa članstvo, jer 2. Zakonodavstvo Europske proizvode. trgovinskoj posebiceSvjetskoj zajednice, Iz ovog najznačajnije daje područja poljoprivredu, organizaciji Zboralimentarius 3. Codex institmeđunarodne U dobru perspektivu. sljedeće razvojnu i sporazuma nik prehtržišne propisa fazi ekonomske i ucije: početnoj rambenu industriju, dolazi Međunarodna poljoprivrede konsolidacije organizacija 4. HACCP i određenih i do Uvjeti kriteriji possocijalnih (ISO) standardizaciju točaka kritičnih analizu rizika U procesu restruktuiranja ljedica. organi-kontrole trgovinska Svjetska proizvodnji primarno poljoprivrede posljedice zacija (WTO) i ekonomskim ali prehrambenih poljoprivrednih neizbježne zdravstvena organizaSvjetska državne proizvoda, politike kompmjerama (WHO) cija nacionalni 5. inveskroz proPojedinačni enziraju realizaciju (EZ) Europska zajednica subfitosanitetskoj programa, pisi kvaliteti, mjerama ticijskih cariGeneralni i sanitaro kresporazum i i ispravnosti proizvoda poticaja povoljnijim vencija nim U tim ditnim t rgovini vanjskoj uvjetima. promjeuvjetima.

1. Sustavi kvalitete (GATT) obuhvaćaju gospodarstava broj i odnose hranu i široka poljopodručja njuje.

Gospodarstvaspecija- Organizacija kvalitetu teži i i (FAO) priUjedi- proizvodna područja, privredu okrupnjavaju liziraju i efikasnarodima kvalitete visoke osposobljenost (UN) proizvoda, njenim osiguravanju me

kvalitete

u

za-

o

na

ovom

za

ove

o

se

one

se

cese

se

u

nove

suvremene

veoma

s

u

se

u

uz

za

s

o

za

u

za

za

a

mu

u

s

u

nove

se

su

s

se

u

se

se

ne

na

za

u

za

-

su

za

*

za

za

-

*

ove

se

u

su

one

*

*

o

*

o

nama

se

nama

sma-

*

se

se

list

Mljekarski

u

za

veoma

se

na

19

OBAVIJEST

mW

i inspekcijskihopći propisi, pojedinačni praćenjapostavljeni kontroli određene robe i Uz organa, kontrole posebno praproizvode. rigorozni postupci Međunai svih bitnih međunarodnj trgovini. njihove preporuke, definirajućenja registriranja rodna standardkvalitete i kritičnih faza organizacija globalno podataka mogu koje izaciju (ISO) jesvjetska federacija kvaliusklađuju razlike, propisi daju biti uzrokom narušavanja država članica Hrvatska hrane i gdjeje tete. sigurnostproizvodnji obvePraćenje monitoring, član. ISO standardi zaštite ravnopravan zdravlja ljudi. jeproizvađača koji ispuodnose kvaZa i upravljanje zadane od insproizvodnju mlijeka mljenjavati upute litetom karsku kroz Codex tj. osigurava pouzdanost Ova kontrola industriju organa. pekcijskih kroz oštre procesa Alimentarius Odbora tehnološkog putem primarno je funkciji preventive kontrole svim fazama.

Ovi i mlijeko mliječne p roizvode zdravstvenog sanitarnog aspekta standardi i važni standardi. obvezuju suradnji donose hrane. ispravnosti sirovina i U ovim stručnim strukturama ima dobavljače partnere Kada u tehnološki je pitanju proizvodnja 158 članica i do sada repromaterijala zemalja je Hrvatska ima obvezu da hrane.

Predmlijeka proces doneseno 50 različitih proizvodnje preko međunarodnim kontovih sustava i standarda nost surađuje je standarda. Odbor i stručne radne rolnim veterinarskim tome što svaki Codexa organima. proizvod koji grupe surađuju preko Kroz ovakve i i tvorprograme u Alimentariusa međunaproizvodi pogonima praksi smnogim nicama ISO rezultata standardima može rodnim i institutemeljem kontrole, organizacijama međunarodnu donose i stavovi Međunarodna uključiti trgovinu. zaključci cijama (IDF Za sada standi preraWHO Hrvatskoj podobnosti proizvoda mljekarska federacija, sistem đevina međunaarde, zdravstvena upravljanja proiz-Svjetska stavljanje organizacija, rodni i vodnji (ISOpostigle mlje-FAO prodaju.

Sadašnja promet Organizacija poljoprivkare “Dukat" “Sirela" razina štala i 9000),Zagreb, redu i hranu opremljenosti higiUjedinjenih naroda). te Varaždin.

Bjelovar“Vindija?

Hrvatska aktivna i jenski uvjeti proizvodnje mlijeka, je 2. kod malih žena članica ali Europska zajednica svojim proizvođača, pogotovo nacionalnoj i zakonodavstvo i razini organimanjeno nepovoljni negativno utječu područje ( mlijeko, ima kvalitetu i to posebno regulirano područjemliječni mlijeka posebno proizvodi) nije regulirano i induspoljoprivrednih proizvoda i usklađeno međunarodnim higijensku ispravnost. i trijske prerade proizvodnje U kvalitete. također pumljekarama hrane.

Ovi direktive i propisi, HACCP-a tem 4. HACCP Analiza rizika i obavlja inspekznatno uklasmjernice doprinose kontrola svih faza od kontrola kritičnih točaka. Sustav cijska priizmeđu međunanjanju prepreka kakvoće jema mlijeka, prerade, skladišenja rodnih i nacionalnih industriji hrane, koji i propisa te gotovih proizvodatransporta. standarda. stajališta preventivnog djeloEuropskazajednica vid kontrole sustav Ovaj inspekcijske treće da vanja u klapa integralni obvezuje zemlje i kvalitetom.

HACCP m ogu jezahtjevan i njega odnosima upravljanja je trgovini poslovnim dobro ISO standdržavama članicama uspješno zadovoljiti komplementaran primjenjuju tehnološki i kadrovski ardima i ima široku organizipropisi zajednice. i odnosi mljekare. primjenu 3. Načelo međunarodnih skladišta, proi 5. Hrvatska ima opremu da njezino o državanje, glavne propise pisa je eliminiraju barijere od iz i i i edukaciju osoblja, osobitog područja poljoprivrede prehtrgovini suradnji sanitarni rambene međutim tavno od 1971.

Codex značaja higijensko industrije, još razvija god. neki od nisu novelirani alimentarius međunarodni programi. uvijek njih odrednicama kvaliteti prema Za određena služe kao propisi, preporuke koje područja proizmeđunarodnim i standosnovica izradbu zakonodavi hrane kriterijima vodnje, preradečuvanja stva ardima. i način nacionalnoj razini, izrađuju propisana jemetodologija kontrolnih

nost

zatim

se

na

u

i

su

veoma

za

se

za

norme

se

u

-

za

se

mora

na

sve

se

za

u

u

u

se

veoma

za

s

u

se

se

u

s

u

se

o

-

su

u

ove

-

u

za

u

za

-

veoma

sa

uva-

na

su

ovo

na

na

s

normama

se

-

u

se

sa

se

u

u

veoma

s

samo

s

on

veoma

se

se

na

rane

u

ono

se

a

sus-

su

su

sa

o

za

na

20

Mljekarski

list

OBAVIJESTI

aukcijska

Druga postigla

zapaženi

svoj

jarica

prodaja

REPORTAŽE

I

jarice mliječne i sanske pasmine alpina pasmine izrazito

uspjeh

francuske

koza.

prodaju grla aukcijsku stočarsko centar, ocijenilo jePovjerenstvo ocjenu selekcijski rasplodnih jarica.

Temeljem ocjene uzgajivača suradnji Udrugom Karmen Sinkovićkoza i Piše: dipl. ing.

Varaždinske vrijednosti (pasminski tip, uzgojne županije i RUKA p odrijetlo, konstrukcija, boja, (regionalna Udrugom zatim i iz i kozara ovčara uzraslost), ocjene zdravlje koza više Opoudruga uzgajivači Uspješni te sada p roizvodne ekstrijera ocjene rovca, kako neće imati koja djeluje problema prodati i Međimurske vrijednosti majke(plodnost budući županije), području rasplodni podmladak, formirana DRUGU odlučili mliječnost) jepočetna će moći organizirati “najbolje uzgajivači kupiti svako JARAAUKCIJSKU PRODAJU grlo p ojedinačno. cijena od najboljeg"organiziranim bila održana 6.08.1999.

Najniža procijenjena početna CA,koja j e aukcijskim prodajama.

Druga bila 920 BišVaraždinu je cijena rasplodne jarice sajmištu aukcijska prodajarasplodnih 1070 kuna. najviša kuna, ovakvim da kupcu. pokazala je jarica 401 MiZa i zadoUkupnojeprodana načinom aukcijsku prodaju prodajekupnje j arica.

Najniža prodajna i šumarplodna nistarstvo i i poljoprivrede voljni prodavatelji kupci. bila 1060 cijena jarice je kuna, sredstava novčana stva Hrvatske osiguralo je 1560 kuna.

Područje sjeverne je najviša 500 kozarske mogu koja kupovati grla došli iz 15 razvoj područjekojem Kupci županija i aukcijskim prodaisključivo Hrvatske: Primorskopoprima svoj z načaj proizvodnje cijele diljem način Na od omogućeno je goranske, grana jama. taj postaje jedna značajnih K oprivničkostada koza. novih 20-25 stočarstva. formiranje vačke, Međimurske, O sječkokrižebaranjske, Za Zagrebačke, Osnovni proPožeškoaukcijske uspjeh problemkojiprati dao i HrvatŠibenskokozarsku ovog d oprinos je slavonske, Karlovačke, svoj proizvodnju krajadaje BrodskoSisačski zavod kninske, poljoprivrednu savjeplasman r asplodnih jeneriješen koposavske, todavnu službu Bjelovarskoi koji jeokupio jarica jarčeva.

Vukovarskomoslavačke, buduće zainteresirane gorske, Varaždinske, biloi kupce Tijekomevidencije jarenja i koza Virovitičkosrijemske, uzgajivače diljem cijele evidencije rasplodnog podmatka, županije.

Hrvatske.

Splitskopodravske kod Republike uzgajivača ostavljaju svakog Bilo kupili jekupaca koji dalmatinske Ovom aukcijskom prodajom jarice rasplod. najbolja grla daljnji i gotovinsko plaćanje, jer, da Velika šteta što rasplodnih jarica pokazalo rasplodni kako žele je taj popraviti svoja kažu, biti će i kozarstvo i može Hrvatskoj stada koza kvalitetnijim podmladak zadržati, grlima. nalik kozarstvu kozarske koristiti razvijenim dalje razvoj kako kupaca Zbog interesa, kozarska “osuđen" već proizvodnja ljama, gdje tako i nadamo da proizvodnje,je prodavatelja, kao i i ima biti svoj značajtradiciju, će tijekom godine klanje. organineki način Da bi zirana aukcijske prodaje rasplodnih grla. pokušali još jedna aukcijska prodaja bilo čemu ćemo Na jarica kvalitetnog aukcijskoj prodaji je rasplodnih spriječiti klanje informirati.

432 Hrvatski m u kupno rasplodne vrijeme podmlatka, ponuđeno plodnog Sva

za

za

u

s

ovaca

na

za

a

su

za

na

u

na

u

a

su

ras-

ovu

a

se

za

na

su

na

ove

|

za

sve

-

se

su

za

za

se

se

u

ne

u

za

zem-

za

se

ove

na

o

ras-

vas

na

I REPRODUKCIJA

SELEKCIJA

Uspjeh

kozarskoj u

proizvodnji

jete rasplodna grla, potrebno je si nekopostaviti početku da li liko će uvjetovan je pravilnim odabirom pitanja koja potvrditi odluku. ste pravu donijeli 1. Daliželimo rasplodnih grla uzgajati mliječnu ili koza? pasminu 2. Da li kod odabira gosobiteljskom rasplodnih pravilnog Sinković Karmen Piše: kozardipl. ing. to od uvjeti podarstvu postoje grla, jerje jedan ključeva sku da li proizvodnje. uspješne proizvodnju postoji da li imamo Ako baviti koDolazi priprempočinjete kozarnik, vrijeme pripusne zarskom i ako izmuzište što važno iželimo pasproizvodnjom kupuljeno mliječnu podsjetiti je na

samom

mesnu

u

za

-

sezone

se

za

vas

Mljekarski

list

21

SELEKCIJA

I REPRODUKCIJA

minu

i

koza, noge pripremrasplodnih grla razvijenim mišićjem, hranu da li imamo da mišićave i ljenu koze, vanjštini pravilne, čvrste, trbuh osigurane pašnjačke površine? Kod odabira pravilno razvijene papke, rasplodnih grla 3. Da li kod odabira Važno i proporcionalan tijelu. mliječje obraprema vanjštini potrebno je koza obratiti mužu pasmine spremni titi pravilno da odabrana pozornost grla pozornost dva dnevno i uvečer? i organ ujutro razvijeni spolni spuštene puta moraju o dgovarati pasmini kojoj testise 4. Da li što i kuda mošnji. pripadaju.

Kod izbora ženskih treba kozjim mlijekom? grla Na bez obzira početku, biti 5. Da li što i kuda pozoran. posebno da li se radi ili kozama jarcima “viškom" Na što trebamo obratiti ili kod pozorodabira jaradi? jaricama, i crtež 1. nost 6. Da li žrtvoobratiti prikazuje spremni plodnih životinja vati 24 sata tu 1. da ili proizvodnju poželjno je jemala, vanjštinuizgled glava, pozornost dnevno? širokim čelom Tu veličinu i životinje. uska, lagana gledamo Ako živosva 2. biti živahan pitanja građukostura, razvijenost pogled, i ako odgovor jeodgovor pozi-tinje, pojedinih dije-3. vrat, dugi tanak povezanost krenimo kozarsku lova oblik i tivan, proiztijela, građu zglobova, 4. stava noge, prednje pravilnog ima i i živostav vodnju koja lijepih manje papaka, mišića, tetiva, 5. čvrsti i oblikodana. i papci, pravilno Zatim lijepih tinjekretanje životinje.

Možda danas životinje, onaj gledamoeksterijer 6. dobro odnosno bi trebala imati obzigrudni koš, razvijen pojedine dijelove značaj koji tijela, 7. dobro leđa itd. vrata, glave, trbuh, razvijen svoju gospodarsku vrijedima razvinost, 8. dominirati metoda koju drugim pravime, Najpouzdanija žlijezdano nad tkivo vilnu dobro jenimeuropskim zemljama.

Ipak ocjenu grla vezivnim, jemjerenje, koje i krvnim litinovim i njezin značaj postojitijekom obavlja prarazvijenim žilama, štapom će doći do dobro Kod koza izražaja. mjernom vrpcom. podijeljeno mje- vilno, razvijeno, dva finim može Ključni problemi kojiprate renje obavljati režnja, elastično, tijekom kozarsku visina proizvodnju Hrvatskoj dlačicama, cijele godine. pravilno razvijenim Mjeri i sisama malo dužina dubina neriješen plasmanmlijeka grebena, usmjerenim naprijed trupa, dužina širina 9. mliječnih proizvoda, neriješen prsiju, prsiju, prsiju, noge, pravilno stražnje razvijene te otežan širina plasman jarećeg obujam prsiju, široka i karlice,10. zdjelica, duga i težina plasmanrasplodnih jaricajargrla.

11. leđni i slabinski dobro dio, čeva.

Kod odabira prema mišićavosti jarca tjelerazvijene da će tražimo da ima Nadajmo problemi, razvoju, 12. leđna da linija, poželjno je istaknuti skladan Leđna koji kozarskoj tjelesni razvoj. proizvodnji, dogledno vrijemelinija biti ravna, leđa čvrsta, 13. dobro i da će i kozarstvo dlaka, sjajna, glatka, mišićava i koš riješiti postati široka, grudni važnom stočarstva. granom prilegnuta tijelo Metode ćemo Crtež 1: Važni posNajčešće greške koje uočavaju kojima dijelovi tijela koja kod lužiti kod odabira obratiti rasplodnih grla rasplodnih grlajepotrebno pozornost odabira ženskih prilikom grla 1. velika dugai uska glava 1. odabir rasplod prema 2. tanak vrat rasplodnih grla životivanjštini (vanjskom izgledu 3. visok greben nje) 4. leđna uleknuta ili linija ispup2. odabir prema rasplodnih grla porijeklu 5. koš plitak prsni 3. odabir prema rasplodnih grla loša 6. rezultatima lopatica povezanost proizvodnim perforkošem test prsnim 7. trbuh i širok 4. odabir prema obješen rasplodnih grla test 8. uska i strma progeni potomstvu zdjelica da li imamo

Odabir

dubok

prema

za

s

su

smo

ne

na

na

-

znamo

u

s

samom

znamo

s

o

ras-

smo

se

mora

za

se

na

sa

na

znamo

mora

u

vani

ona

rom

nema

na

a

u

mora

za

s

se

vremena

u

se

u

s

s

se

su

mesa

se

su

se

snom

u

ravna

u

mora

uz

se

se

na

su:

su:

za

čena

-

s

mance

-

22

Mljekarski

list

55

F—————

LEKCIJAIREPRODUKCIJA osobina

pop rema grla roditelja rasplodnih nije rezultatima veliko tomstva. znak proizvodnim Testiranjem jer dobrogvimena, potomstva i biti “mesnato? vime od može test) (Performance dobivaju jednogroditelja malo takvo vime kolika rezultati daje je pravilu Pomoću koji p okazuju testa, performance Dodatne sise nisu moć poželjrast mlijeka. prenošenju svojih roditelja biraju, ocjenjuju grla koja te od takvih kod bi da do rasplodnih grla i razvitak odabranih proizosobina, spolne grla mušku treba koza iskoristile. ostavljati zrelosti te vodnji najbolje repoduktivne njihove tu jer jarad rasplod test Odabir progeni je sposobnosti. grla otac prenosi potomstvo iz i vlastite pedigrea podataka temeljem podataka Temeljem može 10. stav nogu iz testa. nepravilan performance podataka porodna težina, proizvodnje smatrati kostitucijskom pogreš-težina kod odbića, rast, dnevni kom kao i i konformacija tip, prirast, provodi testiranje Progeno biti rožna11. mogu mekani, papci vrijednosti1. uzgojnih temeljem i kakvoću osobine tovne imati rast ti dio može vrši odabir nepravilan roditelja najboljih dolazi do pucanja,grla daljnji uslijed čega uzgoj. ilinekroza raznih 2. testnim biti može infekcija, upala vanjštinu Testiranje osobine 3. stanicama ili farmama mliječne obiteljOdabir prema Podaci rasplodnih grla skim gospodarstvima. koji 4. za reprodukcijska svojstva testu porijeklu prirast, vanjski Progeni test baza prate je procjenu i odlike da Dobro reprodukcijske izgled, roditelji jepoznato životinje. uzgojne vrijednosti dobru (proizvrijednost roditelja daju uzgojna proizvodnju koji imaju kod osobina vrijednosti Ocjena u zgojne istim karakteristikama. mlijeka, vodnja mlijeka potomke osobimuških po proizvodnim grla podmlatka, plodnost). ovakav odabir proizvodnja Za rasplodnih korisPri tome važni posebno je potomaka, pokazatelji iz matične grla potrebnipodaci osobine i standardi javljaju koje pasmine proizvodni ili iz evidencije pedigrea. količina kod ženskih stada iz rezultati mlijeka, grla pojedinih kojih evidenU pedigree jepotrebno masti i mlijeku p otječu. proteina grla sadržaj osnovne podatke tirati, itd.

Ovim testiranjem rasplod i predaka,njihoveodabiru identifikaciji rezultatest grla najboljim kako Progeni pruža mogućnost rezultate, proizvodne tima. i odabira tako i najboljih rasplodnjaka proizvodnosti pogledu stada. poboljšanja određenog plodnosti. pogledu Odabir prema obavIzbor rasplodnih grla odabir Za dobar najboljih rasplodnjaka potrebno je selektest) ( progeni potomstvu tri imati izračunatog lja temeljem podatke najmanje indeksa. test test Progeni predstavlja cijskog predaka. generacije 9. vime

veličina

-

i

vimena

Odabir

na

osnovu

se

u

za

u

se

se

ne

se

a

u

one

ne

manu

za

za

na

se

-

se:

za

se

mesa

za

na

u

se

za

na

u

su:

u

za

-

s

nama

su

su

na

za

se

one

-

u

o

uz

za

u

se

s

u

se

za

I

OBAVIJESTI

VII.

stočarski

međunarodni

i

REPORTAŽE i Istar-

Osječkodinska, ska. govorom Sajam jeprigodnim baranjska ministar Ivan otvorio Đurkić, i šumarstva Repubpoljoprivrede mr.

gospodarski

sajam

like Hrvatske.

Bjelovarskožupa31.12.1998. organiRepublike Hrvatske, Vesna godine zaključno nija bilogorska Bulić Piše: dipl. ing. selekstočarsko 4111 krava ima 2547 Hrvatskog zaciji uzgajatelja, centra, kontrolom 1999.

Od 2. do 5.

Bjelovarskocijskog rasplodne proizpod godine rujna i krava kontrolom 7011 VII. međunarodni stoodržan grada B jelovara. biložupanije gorske pod vodnje, je sudionice do Županije čarski i govedarpodmlatka mliječnosti, ženskog Bjelovarski gospodarski bile izložbe skom i 1 3802 odrIzložba Gudovcu.

Bjelodijelu podmlatka ženskog godine je sjam 3090.

1 Minisžana Koprivničkovarskoprekogodine Ukupanbroj podpokroviteljstvom Varažbio 1998. i šumarstva tarstva Zagrebačka, križevačka, bilogorska, kraju godine plotkinja poljoprivrede a

u

s

u

su:

u

na

Mljekarski

list

23

OBAVIJESTI

je

REPORTAŽE

I

mr

čegaje Broj grla: (1071 laktaciji prosječno proizvela vaćeno i 73 državne 6.079 i dva uzgojno selekcijskim posebne skrbi) kg mlijeka grla dom što čini maksimalnom mliIznos kn.

39,55%. poticaja: 1.731.080,00 prosječnom od 8.900 Na izložbi ječnosti kg mlijeka, je predstavljeno mladih krava holstein Simentalska pasmina kolekcija dvanaest 91 kolekcija ukupno friesian šest laktacijska proizvodnja pasmine grla, U izložbe održana grlom. sklopu od (31.12.1998.): kojih grla prvoj i pet je aukcijska prodaja kojoj je laktaciji prosječno proizvele standardnih 119 steonih brojzaključenih prodano junica i 27,86 k gmlijeka jedno grlo 4688 od laktacija prosječnom cijenom 10.383,00 100 dana koje j e prvih proizkn.

3940 prosj. proizv. mlijeka (kg) velo 3.324 kgmlijeka, masti ostalih krava holstein prosj. proizv. mliječ. (kg) Na kolekcija su izložbipredvedene 151 friesian od pasmine grla, pet sljedeće kolekcije: masti kojih jejednogrlo prvoj prosj. proizv. (%)3,83 steonih simenkolekcija junica laktaciji prosječno proizvelo 129 prosj. proizv. proteina (kg) 6.484 talske i četiri dvanaest kgmlijeka pasmine grla grla prosj. proizv. proteina (%)3,28 čijih maksimalnom mlimaksiprosječnom jemajki prosječna od 8.503 malna iznosila 6137 ječnosti kgmlijeka, mliječnost Holstein-friesian pasmina ostalih krava red-holkolekcija kgmlijeka, stein govedalaktacijska šest od mladih krava simenpasmine grla, kolekcija proizvodnja (31.12.1998.): talske kojih j ejedno grlo devet drugoj od pasmine grla standardnih laktaciji prosječno proizvelo 200 dana brojzaključenih kojih jejedno g rlo 6.786 i 491 kg mlijeka grla pet laktacija laktacije prosječno proizvelo prosječnom mliječnosti prvoj 5004 4.231 četiri prosj. proizv. mlijeka (kg) kgmlijeka, grla od 6.424 laktaciji kgmlijeka 100 dana masti prosječno proizvela prosj. proizv. mliječ. (kg) krava Slavonsko kolekcija 2.104 četiri kontroli 188 kgi prvoj srijemskog podolskog goveda masti prosječno 22,0 k gmlijeka, Mb 18 i MIRNA Mb prosj. proizv. (%)3,75 (SUZI ostalih krava simeniz Centra kolekcija 159 12) reprodukciju prosj. proizv. proteina (kg) talske trinaest s stočarstvu Hrvatske pasmine grla d.o.o., prosj. proizv. proteina (%)3,19 čija jeprosječna proizvodnja Zagreb Križevci, 305 dana sedam steonih heremlijeka kolekcija junica krava po Broj uzgajatelju: grlaprvoj laktaciji prosječno ford pasmine sedam grla, 1-3 krave 1235 iznosila 4.808 vlasnik: d.d. uzgajat.

(49%) kg mlijeka, Belje Poljoprivčetiri imala reda 4-6 krava 816 grla prosječnu (32%) Brestovac, Grabovac, uzgajat. maksimalnu 6.116 Istarsko mliječnost 7-9 krava 278 goveda grla pet (11%) uzgajat. vlasništvu Maria kgmlijeka, Udovčića, 10-12 krava 93 uzgajat.

(4%) bikovskih Alde i Branka Štifanića kolekcija majki Roj13-15 krava 43 od tri nića. uzgajat.

(2%) grla kojih grla petnaest 16 i više krava 48 robno-novčanih uzgajatelja prvojlaktaciji prosječno Pored brojnih 6.640 od sponzora proizvela kgmlijeka, nagrada (2%) izložbe, dvanaest istaknuti da grla jeprosječno je prvonagrađena Novčani kvalitetna za dobila steonu po poticaji maksimalnoj laktaciji proizvelo grla kolekcijama ostvareni 6.318 u simentalske rasplodna grla kgmlijeka, junicu(9junica) od Lura i 2 bika simentalske Bjelovarskopasmine Group diplomu rasplodna u 1998.

SALDIN i županiji bilogorskoj godini stočarskog selekcijskog pasmine (bik BEL) Hrvatskog centra uručio iz Centra 1838 koju je ravnatelj reprodukciju Brojgrla: Ernoić. stočarstvu Hrvatske Miljenko Iznos kn d.0.0., poticaja: 2.810.200,00 Novčani Zagreb Križevci, poticajikvalitetna su: Prvonagrađeni steonih holostvareni kolekcija junica rasplodna grla ŽupaMilan stein friesian od 1999.

Latinović, Cugovec, niji periodu siječnja pasmine pet do 30.06. 1999. od tri FANA steonu Žb godine godine: grla,kojih grlaprvoj junicu 33881

od

11112

obuh-

1144

za

nizinske

ra-

s

*

-

s

sa

-

su

u

na

s

u

*

s

-

u

s

s

*

sa

u

s

u

s

u

u

*

u

za

u

-

u

za

*

u

sa

a

-

su

-

*

s

u

-

-

s

-

su

u

-

a

za

u

su

-

za

u

-

za

u

u

s

-

su

24

*

za

u

Mljekarski

list

OBAVIJESTI

I

REPORTAŽE

Žb. pasmine konkoja je prvoj 26000268, oteljenu 11.02.1997., troli prizvela 28,2 kgmlijeka, kravu HF pasmine Roviće, Franjo Maciček, CIFRA Žb 57150115, 28.05.1994., koja oteljenu od 8745 imala laktaciji je mliječnost drugoj kgmlijeka. red-holstein kravu Mihael Puškadija, Valpovo, KRATKOREPA Žb. oteljenu 61020263, pasmine, 13.04. laktaciji proizvela 1994., kojaje drugoj 6.786 kgmlijeka. od nagrađeni Diplomom sudjelovanje no,

za

mladu

kravu

DUMECO

HF

u

*

za

u

max.

*

za

u

su

za

Mlada

Sara

krava

Žb

06004752

17026943, oteljenu 28.12.1997., kojoj jemajka mliječnost od imala drugojlaktaciji 10.415 kgmlijeka, Kuštani, Dragutin Beštek, kravu mladu Žb.06004752, 13.10.1996., koja je oteljenu 2.316 100 dana proizvela prvih kgmlijeka, kravu Ivan Šoda, Vrbovec, otelFLORENS Žb.17001417, koja je jenu02.10.1994., imala drugoj mliječnost od 7.708 laktaciji kgmlijeka, Nikola Kučera,Hrsovo, Cifra Krava HF 57150115 GOLUBA Žb bikovsku pasmine majsku 08.02. Žb.80117412, oteljenu Počasna kojaje mliječnost 1992., Hrvatskog stočarskog selekcijskog prigodom od centra: imala četvrtoj laktaciji dodjeljena 5.402 Tomi Bukal iz stoCentar kgmlijeka, Farkaševca, reprodukciju Tomo izložbe RAčarstvu Hrvatske d.o.o.

Bukal, Farkaševac, grlo Zagreb šampionskok izložbe RALLE Križevci Žb.

72062310, je grlo šampionsko sudjelovanje uručio LLE simenbikovima Žb.72062310, Miljenko Ernoić, oteljenu rasplodnim stočarsko i talske 02.10. ravnatelj Hrvatskog kolekcijom k ojaje pasmine 1994., centra, krava Slavonsko imala selekcijskog srijemskog drugoj mliječnost Nikoli Taritaš dugogodišnju od 5739 goveda, laktaciji kgmlijeka, podolskog seleksuradnju uzgojno Sv. I. ŽabBresDragutin Piškorić, Belje d.d., Poljoprivreda radu od Saveza cijskom uzgajaHF steonu Grabovac no, pastovac, junicu sudje- telja iz simentalskog goveda steonih mine LANA Žb.26000692, lovanjekolekcijom Rida, hereford junica pasmine, Nikoli Kučeri iz oteljenu 19.09.1997., kojoj je Hrsova, imala Mario Aldo bikovsku Šfitanić majka mliječnost Udovčić, majprvonagrađenu od 9.029 i Branko ku GOLUBA Žb.80117412, kg drugojlaktaciji Rojnić sudjekravama uručio Mirko mlijeka, lovanje Istarskog Devčić, je farm agrara. direktor Gumex Sv. I. Žabgoveda.

Marijan Hartman, max.

u

za

u

za

max.

u

za

max.

zvona

ovom

su:

u

*

za

u

za

za

zvono

s

za

-

mr.

max.

u

za

u

*

za

za

s

za

max.

u

*

za

s

Mljekarski

list

zvono

25

OBAVIJESTI

REPORTAŽE

I

Prosječna laktacijska proizvodnja simentalske pasmine prethodnu od 159 godinu ukupno laktacijskih bio 4105 matične krave: 175 zaključaka je: kgmiljeka Piše: Bulić Vesna 156 i 3,45% dipl. ing.

3,80% masti odnosno “Z" krave: 11 kg odnosno 142 kontrolom 620 proteina kg.

Krave pod mliječnosti: Dana do 1 10. kolovoza 1999. Ženski 286 Na izložbi godine podmladak god.: predstavljene 1 260 održana IV stočarska izložba Ženski podmladak prekogod.: sljedeće je kolekcije: “MOLVE 99." Županiji steonih simenkop- Laktacijska proizvodnja: kolekcija junica Izložba standardnih talske rivničkoje brojzaključenih pasmine grla č ijih pet 235 održana laktacija pod pokroviteljstvom križevačkoj. je majki p rosječna proizvodnja 5786 Ministarstva i šuprosječna proizv. mlijeka (kg) 305 dana iznosila poljoprivrede mlijeka masti prosječna proizv. mliječ. (kg) marstva 4.240 Republike Hrvatske, 228 kgmlijeka, stočarsko masti simentalske 3,95 organizaciji Hrvatskog kolekcija prosječna proizv. prvotelki (6) i centra 180 od selekcijskog Općinskog prosječna proizv. proteina (kg) pasmine grla kojih pet 3,21 Molve.

Na tri 200 dana prosječna proizv. proteina (%) poglavarstva Općine grla laktacije izložbi tri kolek3.157 predstavljene prosječno proizvele kg Rekapitulacija 15 U 100 dana cije ukupno grla. sklopu(31.12.1998.) mlijeka, jedno grlo 2936 1.920 i izložbe održana i Ukupan b roj uzgajatelja: proizvelo je aukcijska kg jedno Krave kontrolom kontroli 34 pod rasplodne prvoj k g 16,2 mlijeka, prodaja kojoj prodane 4562 proizvodnje: steone ostalih krava simenjuniceprosječnom cije-matične krave: 3026 kolekcija od kn talske Priv“Z" krave: 1536 9.788,00 preko pasmine petgrla čija mliredne 14 kreditom Krave kontrolom jeprosječna proizvodnja banke, junica pod mliječnosti: 305 dana iznosila 4.176 Molve jeka Općine prosječnom cije-6548 do 1 4781 Ženski od i podmladak god.: kgmlijeka. kn 10.142,00jedna junicaŽenski 1 3571 Pored robno-novčanih podmladak preko god.: gotovinu. nagrada od sponzora izložbe kvalitetna za prvonagNovčani poticaji ŽUPANIJAKOPRIVNIČKOrađena dobila ostvareni u po grla kolekcijama rasplodna grla KRIZEVAČKA stočarsko Koprivničkodiplomu H rvatskog Simentalska pasminagoveda županiji centra uručio u 1998. godini selekcijskog koju j e križevačkoj (31.12.1998.)

1793 stočarstvo Broj g rla: pomoćnik ravnatelja 2731 Broj uzgajatelja: Iznos 2.730.020,00 kn Nikola Kostiha. poticaja: Krave kontrolom pod Novčani rasplodne kvalitetna poticaji 4376 su: proizvodnje: ostvareni Đurđevcu Prvonagrađeni plodna grla matične krave: 2851 steonu od 1999. do Josip T ot, Repaš, periodu siječnja godine “Z" krave: 1525 ZRINKA 1999. Žb junicu lipnja 06013566, godine Krave kontrolom 98 pod mliječnosti: je Broj g rla oteljenu 07.11.1997., kojoj 5928 laktaciji Iznos kn poticaja: 145.040,00 majka trećoj proizdo 1 4495 Ženski krava po podmladak god.: vela 4378 Broj uzgajatelju: kgmlijeka, 1 3321 Ženski 1-3 krave 1542 podmladak prekogod.: Đuro uzgajatelja (55%) prvoTuba, Molve, 4-6 krava 820 telku VILMA uzgajatelja (29%) Žb.

Laktacijska proizvodnja: 06006173, 7-9 krava 278 standardnih lakuzgajatelja (10%) j e broj zaključenih oteljenju 25.12.1996., koja 10-12 krava 79 3056 uzgajatelja (3%) 200 dana 3.147 tacija prvih 13-15 krava 27 proizvela uzgajatelja (1%) 4152 prosječna proizv. mlijeka (kg) 16 i više krava 43 kgmlijeka, uzgajatelja (2%) masti kravu prosječna proizv. mliječ. (kg) Josip Hontić, Repaš, 161 za CVETA oteKretanje broja goveda Žb.06000614, masti Molve 22.11. prosječna proizv. (%)3,88 Općinu ljenu 1995., koja je 135 Bre jeMbe|'"2? proizvela prosječna 4.019 proizv. proteina (kg) prvoj l aktaciji God. krava krava 3,24 |Uzgaj.| | prosječna proizv. proteina (%) |Ukupno kgmlijeka, 1995.112787:112113-|':92:1.7205 Holstein-friesian Josip Tot, Repaš, šampinsko pasmina 1996.

115 200 110 | 310 izložbe VILMA | | | Žb. goveda(31.12.1998.) grlo 1997.

140 275 153 | 428 205 | | | Broj 80074560, oteljenu uzgajatelja: 15.05.1995., 1998.

180 355 190 | 545 proiz.

Krave kontrolom | | | pod koja j e drugoj rasplodne1999. 199 485 laktaciji 195 | 680 186 | | | vela 4.670 proizvodnje: kgmlijeka. m IV. stočarska

izložba

“Molve

?99.?

za

sa

-

-

su

u

*

-

s

-

u

-

a

u

*

-

s

-

su

-

u

su

s

u

u

na

su

*

s

nom

s

u

s

nom

za

su

za

za

ras-

u

-

u

.

za

-

u

-

*

za

-

-

u

-

-

-

-

-

-

*

za

-

u

-

-

*

za

u

26

Mljekarski

list

Obitelj

i

dom

nacija, putovao i Aziju.

čovječanstva

Kronika

u

Južnu

Ameriku

preje 27. travnja Priredio: II. Vatikanski kocil lomni Stjepan dipl. ing. kojem Moskvu.

Tom Castro Keglević stigao sudjelovao usprkos jedjelatno bolesti želucu događaju prethodio je značajnom svojoj opakoj između Kube i GODINA 1963. ugovor do dana trgovački zadnjih ovozemaljskog SSSR-a od dala života. prosinca 1 960., vrlo je pridjev Godina 1963. bila Povijest je bogatatijekom posjeta i veličina odrasklopljen je tog a od DOBRI, njegova događajimakojih je, novi ugovor značajnim kudva preuzimanju žava i što tome “Kronika čovnjegova dostupna šećera po povišenim banskog i nasljednika preuzela njegovo njemačkom j eziku, ječanstva" kreditni i poboljšali cijenama ime. francuska čak papinsko zabilježila trideset, Kubu.

Na uvjeti kraju posjeta bilo doduše kronika i više. još Nije od Fidel Castro da Kuba izjavio je 16. kosila novih ali smrt ratova, lipnja: je blosada socijalističkom pripada znanosti i velike Prva žena svemiru.

Nakon što politike, religije, ostala i do je vjerna ku,kojem i 1200 malih ljudidanas kada njega umjetnosti četvrti muški astronaut više sovjetski je stradalo smrtno je 1962. obletio P. potresu Zemlju, Popović novim nezavisnim U Skoplju.

3. svemira došla red i prva dama lipnja: je borbe državama odigravale Vladimirovne osobi Valentine Sv. Otac Ivan Umro i ali je Papa odigrale ljetne vlast, 26.

Ona TEREŠKOVE. dobri XXIII. je svojoj zimske građanskim Taj Papa, pa olimpijske igre, svemirskom letRONimenom godini poletjela tako Angelo Giuseppe veselili, drugi plakali. jedni oko VOSTOK rođen 6 jelicom izabrali Od tih put seljačkoj CALLI, je mnogihzbivanja i obletila 48 25.11.1881. selu Sotto il je t ijekom izložiti neke ćemo Zemlje puta obitelji koje slavni 71 sata. Slala Monde kod redom. jesvoj signal kronološkim gradaBergamo “This is što izabran Zemlju Seagull" Italiji. sjevernoj Papomje znači “tu Pavla nakon 9. jegaleb".

VI,28.10.1958., siječnja: 1962.

Godine

otvorio

u

u

sve

na

a

mu

o

se

nama

na

su

u

su

se

a

za

u

nema.

u

u

na

su

se

u

su

za

se

u

su

se

a

na

u

smo

u

samo

u

na

a

Spriječen da EEZ. Podsjetimo je tanije država šest zapadnih europskih Rimu 1957. ugovor sklopilo ekonomske Valentina Europske stvaranju ušla V. zajednice kojunije Vladimirovna Ivan XXIII. TERESKOVA vodeći Papa političari Britanija jer zazirali od gospodarskih bio Valentina rođena 2.

Oni Francuskom i prije jevenecijanski je ožujka t oga Njemačkom.

1937. kod Jaroslava te čak kao tom patrijarh. ugovoru Volgi,je protutežu i završila tekstilnu školu i tamo Za i danas 1960. osnovali svog kratkog ponvrijeme postojeću Bila radila tifikata učinio smiEFTA ušlo devet država mnogo u koju predionici.je je je članica slobodne tvoreći mjesnogzrakoplovnog napetosti objatrgovine.rivanje političkih bila izabrana kao takva te IN vivši encikliku PACEM ulazak V. kluba,je Pregovori Britanije svoju znači Mir da nakon TERRIS EEZ ali zemlji) kratkog treninga poleti ipaknastavili, je zadobivši (što visine.

Udala datum francuski navedeni priznanje cijelog svijeta.beskrajne gore Otvarao katoličku crkvu diaAdriana također astronauta, De Gaulle je predsjednik spriječio ali V. EEZ. ulazak log(razgovor) svijetom, NIKOLAJEVA, kasnije Britanija njen osobito svih rastala.

ZrakoEEZ tek 1973. zalagaojedinstvo Diplomirala je učlanjena je sastao te i dobrih veza, carigradplovnoj inženjerskoj akademiji Usprkos političkih kršćana, skim bila nastavnica interesi pravoslavnim patrijarhom. imajusvoje astronautskoj gospodarski Govorio školi. zakonitosti. je sjedištu.

Ujedinjenih ulazak

Velike

Bri-

se

u

o

u

u

su

veza

s

su

na

revna

u

za

zonu

za

u

su

na

se

se

u

na

za

sa

u

u

za

a

se

za

se

se

na

s

u

u

Mljekarski list

27

ČOVJEČANSTVA

KRONIKA

26.

lipnja:

Crnačke nim

vođe

odlučile

demokratskim

su

mir-

sredstvima

Kennedy posjetio postizati svoje ciljeve indijpoput Za Republiku Njemačku. vrijeme vođe Mahatme skog Gandhija.

Taj svog trodnevnog boravka, gdje već 1961. imao 70.000 pokret je domaćinom bio je 87članova od 3.600 bilo kojih je ipak kancelar Konrad odrAdenauer, godišnji po zatvorima. žao više govora oko 2 je pred Predstavnike kolovoških mirnih mnošmilijuna Njemaca,pred demonstracija primio je Bijeloj tvom studenata izrekao jepro- kući predsjednik J. FE KENNEDY ročansku misao da će Njemačka koji smatrao j e njihove zahtjeve biti ujedinjena. opetjednom i obećao im opravdanima svoju i Berlinski zid Posjetio je gdje je pomoć, ali rasnih nemira i žrtava je doživio vrhunac kad slavlja je bilo Navesti ćemo m nogo. još Ž zbog AR bee) uzviknuo “Ja uvida njemačkom jeziku te teške borbe cjelovitog Berlinčanin!"

Uz poklikeda crnački ekstremističke vođe, Kennedy Njemačkoj i radosti nitko i CRNA oduševljenja nije kao CRNI MUSLIMANI slutio da će ga uskoro zvuci M. Nakon doručka krenuli pratiti SNAGA, organizirali ubojstvo žalobnih koračnica.

L. Dallas govora Kinga vrijeme jednog koplovom gdje skupilo oko 5.000 4.04.1968. To par gradu M emphis je ljudi.

Predsjednički kolovoza: od radosti izazvalo valove tom 125 Tijekom sjaoje pobuna čanom Jackie dobila 29 država.

Marš slobode danu, je gradova Washington. kitu crvenih karanfila i žutih astra.

200.000 većinom demonstranata, Oni kroz 22. jedva p robili došlo studenog: crnaca, je Washington pred mnoštvo do automobila dragano Lincolnov i F. Kennesmrt spomenik gdjeje Trijumf Johna “Linkoln" od metaka. sigurnog dahnuti održao crnački Velikan 35. govor svijeta, pred- Vrijeme dya. bilo pa je toplo, spustili demokrata i katobaptistički svećenik, 34sjednik SADkrov od sigurnosti pleksiglasa.

Martin Luther KING doktor filos vog ustrijeljen jeprigodom godišnji lik, a, U sati 11,50 (po srednjeeuropTexasu ušao zofije.

Njegovgovor posjeta je državničkog skom kolona sati) 18,30 Dallasu. naslovom preTrijumfalna povijest pod (uprije-gradu automobila krenula prema je krvavom činu tekla tom SANJAM RAVNOPRAVdigra je središtu grada. vodu) U ostavili 12,20 ovako: NU AMERIKU. i zaokrenuli centar trgovački 21. 11. sletio mirnu ulicu jepredsjednički Brijestovu gdje špalir “Air Force 1" tekod više bio tako On zrakoplov ljudi nije gust. saško tlo. Srdačno desne strane, pozdravljanje jesjedio pokraj Texsašana dalo hrabrost i odJackie. Pred je njega njima sjedili važnost Texasa predsjedniku.

Gdjegod guverner Connaly supkao San okrenula rugom pojavio, prema mjestima koja Antoniu i Fort Martin Luther i rekla": Sad više Worthu, skupljalo predsjedniku KING mnoštvo da možete reći da Dallašani nisu ljudipozdrave njega i suprugu Jackie. bili U spram prijazni.? taj č as, Borba Crnaca trihica 22.

11. bio kad ravnopravnost 12,27, ispaljena jepetak, je petog bila stara iako kata izašao iz hotela je SADje Fort Worthu obližnje kuće, koja pogozakonom od 1883. bila usposdila i Svaki od ga u, prošetao parkom gdje je predsjednika. njih lokalne bio kroz odmah dva oko tisuću smrtonosan: burno vrat tavljena.

Međutim, vlasti, je ljudi osobito i Doručak Hotelu treći prsa, južnim državama, daljepozdravilo. prodrla stražnji Crncima ulazak “Texas" dio On bio više sprečavale priredila jetrgovačka glave. ničega nije osobito komora 2.500 krv tekla kroz škole, visoke, kina, javna gostiju svjestan,jenaglo togmjesta i i restaurante čizama i Jacke par prijevozna sredstva, pokloninli odijelo sjedište. natapala sl. U i tvornicama ušali rekao da će bacila koje vojsci je njima preko njega.

Pogođen je i guverner, ali smrtonosno. pojaviti Bijeloj žanja provodila,ponedjeljak ravnospravnost kući. kao i većini država kao sebe sjeveru.

Predsjednik je John

Saveznu

mu

a

u

na

,

u

sam

u

su

su

za

za

zra-

se

u

na

u

a

u

na

sun-

su

u

se

raz-

na-

su

u

u

vremenu

su

u

na

s

a

su

se

sa

u

se

ne

se

mu

vas

za

u

u

u

su

s

su

rano

su

u

su

a

u

u

u

za

su

naoru-

se

u

28

u

u

na

mu

za

se

u

u

u

se

ne

sav

u

Mljekarski

list

KRONKAČOVJEČANSTVA

wo

disati dok

i

kola

hovni

sve

REN:

prestao bolnicu, gdje je jurila mjesnu i svećenik došao je poduzeto, sakraHuber otac podijelivši utonuo

su

u

mu

umirućih.

John

je 13,00 preminuo E kao četvrti predsjedKennedy kao žrtva nik SAD-a pao koji je sati

U

za

su

studenog je i položengrobnicu ispraćen Tu junaka Arlingtonu.

Groblju klečala duboko supje potresena ruke držeći ruga 6Carolinu i malog3godišnju od godine Johnkojega godišnjeg živima. više među također Johna, svijetu Milijuni ljudi cijelom 25.

svečano

za

u

u

za

ove

nema

na

bili su

i osu-

ožalošćeni

duboko

potican taj veliki taljudi mržnjom.

Mnogi svoje svijeta izjavljivali dašnjeg mi naše malim čitatelje misli, Jacqueline Vrizrekao Carolinom izabrali kojeje zločin

bezumni

đivali su

smo

za

u

su

su

o

su

a

mu

-

na

u

Fitzegerald Kennedy, veliki i dobar predsjednik, prijatelj svih dobre volje, vjerovao je ljudi i svih jednakost dostojanstvo i bio borac pravičnost ljudi, je mira."

Drugi ga pak Apostol sironazivali “Borcem protiv Rano maštva!" jezasjala života, sjajna zvijezda njegovog kratko. imala uspon, ali sjajan je ali Pala nego je, nije izgubila sjaj, vječno sja povijesti čovječanstva. bivši bio atentator Vjerojatni je mornarički Lee vojnik Harvey dva dana OSWALD kojegje nakon atentata ustrijelio mafijaš času RUBINSTEIN Jack Leon u iz kad vodili zatvor. ga policije ušutkali atentata Organizatori atentatu, pa istina ga zauvijek, došla i danas mislim, jošnije vidjelo. u

atentata.

bio

WAR-

Earl

SAD-a

“John

a

mente

sudac

Johnom

s

i

one

na

OBIČAJI ženskih

Izložba županjske

oglavlja

“Svoje

čuvarsko

mjesto do danas napustio nije I vješto je vrijeme prije."

iz

Posavine

ovo

svezao

za

ono

nalazi.

području kojem Muzej podijeljen je dipl. ing.

Stjepan Grubera Arheološzbirki: Zavičajni muzej S tjepana Paleoontološka, Keglević osnivač bio je1953., Kulturnoka,Etnološka, Zbirka i zemljopisa nižoj jeprofesor na, folklora povijesMeđunarodna smotra arhivalija Galerijska, od 1946. Županji Mubiblioteka.

Danas Stručna gimnaziji bila 1999.

Zagrebu, jeobogaćenaRođen je Zagrebu svoj 1 899., MADr. Boško i izložbom ženskih zejem upravlja djevojačkih život završio je Župa- RIJAN plodonosni kustos arheolog, muzeja županjskenji1970. kojoj oglavljapodručja ostavio neizbrije tri “KloPosavine JUZBAŠIĆ, etnolog Janja koja je prostorije sive Muzej jesmješten tragove. izložbu i vićevih dvora" Jezuitskom jepostavila spomenutu trgu danas jedinstvenoj povijesnoj zahvalnost bila otvorena od br. 4. Izložba naime kojoj dugujemo je graničarskom zgradi; slike 8. do 10. kolovoza. mnoge i četiri krovištem čardaku srpnja podatke vode, radom članku. izložbom krenemo obali nego Dugogodišnjim Prije sagrađen zacijelo Save, oko 10.000 reći ćemo nešto nakon Mira Karlovcima 1699. skupljeno je Muzeju županjskom arhivske oko 12 metara Ivan Boždar Zavičajnom muzeju, koji jesvojePjesnik ispjevao je predmeta, i stihove: i oko 8.000 naslova čardaku posudio prigodu, knjiga. eksponate drage građe i o

Priredio:

se

na

na

osam

a sam

osnovan

na

u

u

a

u

u

a

s

u

u

na

za

u

u

na

s

ovome

na

o

za

list

Mljekarski

u

ovu

u

ove

29

OBIČAJI a

..——d—d_—_—le—eo_e—Reoao__— :::eae::...“\“.“.“_. .,odČ;dđ;đ)dđođRdđ;đ* elruamerErareaPEPEaEaEaR— (_“\“\“\“_(“(“(\ kao RjREBBšž;a:ž:;7,;ae;ek!jfQWš;j izložba ženskih (\Q\X\.\,), valima maštovitim ukra“žabama. i Muzej glavu kojejošnazivaju iz dobilo izložbi iz razni oglavlja sadržavaju predmete sima, natpisa U vitrinama pokazani Posaiz cijelog oni crvenkaste područjažupanjske ulaznojprostoriji kojeeg cvjetni ukrasi, pa vine oko bitno: koja rasprostire prenosimo a bijele boje RUŽICE, boje 2.35 m? i predstavlja, MARGARETE svoje dvije Iz ženskih što tradicioisčitava oglavlja je udoline,cjelovitu nalni nakit zemljopisnu život žene,njenadob, bračno Kao ukras i Županji.

Na omeđena jedinicu. sjeveru je služe stakalca žicom imovno i još opletena stanje, n jeno umijeće đakovačkim i vinkovačkim prazlatne ogboje.

Postupakslaganja spretnost. pornim ravnjakom, jugujoj U lavlja nije jednostavan, sastoji Bošnjacima bijelu Sava. Na strani jeplovna zapadnoj od šest KUKMICA dijelova: “poculicu" učvršćuje teku Jošava i istoku joj Bič, od i 1. Češljanje (umetak debljeg tkanja), uređivanje kose; sredinom vijugavi Bosut, rječice: trokutasta nju stavlja 2. kose Virovi i Glavni ali i Učvršćivanje poculicom Spačva. ukras, U ima Štitaru jedna ili velika kapicom; gospodarska vrijednost, KAPAROM posebnost jer i šume hrasta 3. ilidva legendarneopjevane rupca Slaganje jednog i UVRTA (maramom) stegnu dižu nebo složenu lužnjaka kojega kosu; iznad KOŠARICA (oblici kose) i cer, nizinski i brijestkitnjasti 4. Stavljanje umetaka obliuha obliku U pri tuljca glavi.

Za jasen. razvoj naseljenih mjesta kovanjurubaca; nosi Vrbanji pak bijela šlingana bila zaslužna orgaje uglavnom 5. vrlo Pokrivanje glavegornjim koja djeuje otmjeno. žute nizacija Vojne krajine, je U Račinovcima snaše rupcem; glavi Posavinu 7. panjsku raspodijelila svileni ZAVOJ NA 6. ŠIBE raznim (ukras brodska Ukrašavanje oglavlja pješačkapukovnija tako ružicama i ukrasima. dvije c rte), pokrivaju glave četiri ili kao onda to satnije za

s

se

na

su

na

se

se

na

ono

zovu

sa

se

-

u

a

na

se

se

na

na

a

na

a

se

crna

marama.

su

se

uz

se

u

na

u

na

se

marama

nose

na

u

na

a

se

i Strošinčanke.

spomenuti “kumpanije mjestima: i radne dane Babina Županje Blato, Oglavlja mogu oglavlja Greda, djelovi svakodnevnim ali Cerna i Drenovci.

19 ŽupanjeBlato, vidjeti poslovima, fotografija boji, i time bila 11-ta mnogo 5 4 jednostavnija prakkojem je kumpanija, poprsja lutaka, vitrine, jednoj naročito doba velikih niši zidu i te tičnija, počelo najbolje razvijati, je predmetapričvršćenih ravničarskih vrućina.

Tako već 1764. dobilo školu Za njemačstijenama prostorija. podi kom bila i carina tu robna ( ali Bošnjacima drugimselima) jeziku, je razjašnjenja postavljena žene ih te Otomanskim tri podignu krajeve P OLE, zbog trgovine pisanauputstva gledaocima. carstvom, prekriže galvi, ispodimaju pa i zgrada rešetkama izložbi Na nalaze iz oglavlja im drži kosu. kako KAPICU, koja sela: Babine “raštel", kupcizbog sljedećih Grede, zaraznih U vitrini nalaze sprečavanjaunošenja zadnjoj, trećoj, Bošnjaka,Cerne, Račinovaca, bolesti bi dolazili osobni kao: i prekrasni dijelovi oglavlja Štitara, Drenovaca, Vrbanje kontakt. to svilom crni marama, Postojala je vrijeme gradaŽupanje.Svako od tih sela, bijela i drvena crkva Ivana rubac ili ZLATARA župna i PODMRKA, pa manjilokaliteti, imaju svoje kao i iz Štitara, smeđa iz Krstitelja toranj ŠAMIJA i posebnosti izradi, s laganju i prva tvrda do cesta Babine Grede i KUBA Izgrađena je (gornja ukrašavanju oglavlja.

Cerne.

Oko 1700. zlatnom niti godinepočinje Osobito oglavlja) sustavno pokazanoje rabiti Blato vezenih motiva iz Županje. mjestoŽupanje cvjetnih slikama kako Račinovcima naziv ŽUPANJA. U niši bio izložen baka unučicu: zidnoj je uređuje svoju najOsim sela “kumpanijama?

ZAVOJ iz zlatom vezen, kosu Gunje prije jojrazdijeli razvila i sela: i svileni Bošnjaci, ZAVOJ sveže “pocelica" pa ju dijeljak, dvije kitice,bijela Gradište, Đurići, Gunja,Vrbanja, NA U žalosti žene ŠIBE. kosu glavu dijeli potom pet Posavski Podgajci,Račinovci, KRPOM bez od 12pokrivale b ijelom pramenova.

Djevojčicama i Šiškovci Strošinci, Soljani, pri- 15 ruboukrasa, godinaspletene pletenice Štitar. gradskonaselje vima. i učvrste kod uha.

U prekriže Štitaru kosu ženske “brenuju" djevojkaLjepota nošnjepokaizložbe Uređenje ukrašene “šnalutki obukla ma, pletenice je kojuje Osnovne ženskim lama".

U Kata podatke Bošnjacima pakukrasuju Balentović, kojoj što znači raznim ističu široki rukavi uzduž oglavljima, pokri- kosu “žaganjem"; tj.kvačicama, bijeli nazivalo

Sve

u

to

kao

i razni

se

na

u

u

se

zorno

na

nose

u

u

su

u

se

a

u

na

u

u

na

a

u

su

s

na

s

a

se

nazvana

ne

u

se

u

vezena

sv.

sa

zvonom.

u

marama

se

sa

za

na

u

samo

s

na

su

raz-

se

u

a

svezanu

su

u

samo

se

a

o

30

su

zana

s

resama

na

na

a

na

se

Mljekarski

list

oglavlja.

Ona

znakovita

su

do

te

da već i neznatne

mjere

razlike

njimaupućuju kojeg je sela svaka snaša ŽUpojedina među

iz

u

PANJSKOJ

POSAVINI.

Bogatstvo zemlje obogaćuje iz što ih pa duše, obilja daju polja, ukrašeni i bogato čipkom pod- šume i ruke rijeke, seljačke vezani Posebno vrpcom. maštovite oblike stvaraju ističe trokutasta ruhu im svečane koje uljepšava i zlatovezom čipkom dane crkvi i narodu. obitelji, obliku leđne trokuta,preko, Ova izložba dala jesvoj strane, visi široka vrpca. Na 33. “kukma? i čajan prilog o vogodišnjoj glavi joj bijelim smotri jer ružičastim ružicama i dvostruki Međunarodnoj folklora i radostan red izvezenih oblika. jepružila cvjetnih estetski užitak te nego posjetiocima, U jeprethodio, Zavičajnom zadnjem natpisu postavljači ih i želimo da Županje izložbe kako je podučila uputila neiscrpno zejugrada naglašavaju usprkosstvaralaštvo bude i mnoštvu hrvatskog seljačkog Č ARDAK njihov dalje sakupljenom tog kroz mnoga čvrsto obuhpuka stoljeća. zemlji, svojim težnjama rodnog blaga ipaknije te vaćeno što može naći i što nebeskim visiČestitamo prema organizatorimausmjeren ali više radu stvorile žene raskošna nama! izložbe, još koji joj svoja i

marne

crvenom

na

se

marama

svome

s

crnom

u

u

a

s

zna-

crvena

s

ne

samo

mu-

u

na-

na

sve

se

a

su

za

Mljekarski list

na

31

POVRTNJAK

Listopad

1999.

Sjetva

Vaš agrometeorolog Dražen Kaučić

matovilca

mr.

gnojivima obilna, 20 do 30 dovoljno je g/m?

NPK Nakon "Suh ili vlažanlistopad" Od do gnojiva. nicanja početka kraja listopada može matovilac.

Ako to obavlja od prihranjivanje hladtopivim sijati Listopad je rujna dušičnim kako bi ga niste možete kao što gnojivom gotovo još učinili, sjetvu niji, jednako je obaviti nekoliko navrata odmah će odnosu studeni (za jer biljka primila. topliji način No, redove ovaj dulje prispjevati celzijusovih Sjetva stupnjeva). berbu i obavlja može koristiti. hladdulje razmak 15 do 25 i međuredno padjeipakskloniji Prvu berbu možete očekivati noći nego INIJ nekoliko već DARIJE top obrađuje puta, dva nakon kako tako, mjeseca sjetve, jasno, Kod potvrđuje podatak prema potrebi. ovakvog od 1862. primjenu potrebnih agrotehgodine Zagrebu ničkih načina 1 do 2 g je sijanja potrebno nikada bio mjera. listopad topliji m?. Pri vodite p o sjemena sjetvi Tlo fino od ali dva (1905. sjetvu potrebno je rujna, je puta računa o dubini. Već rečeno obraditi prije matovilac ima sitno i 1963. bio od jer godine) hladniji da matovilac ima sitno Prilikom obrade tlo je sjeme, oboMeđutim, sjeme. studenoga. ako klica pa unosi količini oko je PINAIJI Vrijednosti posijan preduboko stajski gnoj, neće do po30 matovilac traži vrlo probiti sloj zemlje kg/m? jer višine. tlo. Kako ima kratku Stoga sjetva plodno obavlja mineralnim dubinu 1 do 2 kako govore je njih vegetaciju, gnojidba m Zagrebu, studenom. nego i manje rujnu što anticiklone ovog Razlog je če itječu naše mjeseca donoseći lijepo krajeve VOĆNJAK CIT No, da Piše: dipl. ing.

Darko

ne

Kantoci

samo

se

se

u

biti

mora

u

na

na

5

za

se

u

se

na

cm

za

se

uz

u

za

u

s

se

u

.

se

na

cm.

u

u

u

vrijeme.

Č

m

velike

količine

oborine

Bijeljenje

jeprisjet dovoljno STE DIO PIII VJ JEVIJESKITJNTI 26.

Zagrebu tragičnoglistopada 1964.

Te godine. jegodine j

a,

voćaka ovaj provodi, negdje je potpunosti Obično vlada mišljenje pogrešno da svrha je bijeljenja uništavanje što točno štetnika,jedjelomično štetnike možemo uništiti jer načine. druge Bijeljenje provodi kako kora debla bi popucala.

Korisno je područjima gdje zimske vrlo niske -18 temperature do -20%C. Obavlja krajem jeseni i dok početkomzime, kasnije nikakve svrhe.

Bijeljenjem sunčanih postiže odbijanje zraka i samim time zagrijavanje zahvat

u

u

izmjereno 1965. godine jepadala BUEN STIENETI 147

pno

a

ZTK 0,2 izmjereno mj Ovog pojavu prvih do danas, godine CEH

mm

seca

zanemaren.

se

očekujemo i

O

a

na

oborine.

mraz

redovito

ne

BEZLA

u

su

sejesenDLS CO GE ATITIITI 2. najranije pojavio listopada [GEEPBE DSV NETDTII ZID dana minimalnom tempeLEUTIKO KI KU S LSENELII vih ovog kore drveta. stupnjeva Darko Kantoci Piše: dipl. ing.

TIIKOKII RECATINUPA NET VATII Za vedrih zimskih dana Do naših dana očuvao vrijeme običaj da toku dana debla voćke. bijeljenja Ponegdje mogućeje prvi

NDOVANIKO

se

nema

s

se

NIKA

m,

se

se

32

se

u

Mljekarski

list

SVIJET

BILJAKA

mijenjajuLijepe temperature i otrovne nekoliko Kada jetempeputa. ratura sokovi deblu plusu, okućnicama često možemo naći ili noći Piše: Darko Kantoci slabija jače kolaju.

Tijekom dipl. ing. tisu. Svi dijelovi biljke otrovni, temperaturaspušta minus, naročito a djeci privlačni plosokovi šire i dolazi Priroda baš tako bezazlena smrzavaju, nije dovi nisu koji, sreću, otrovni, do biti kako obično misli. to može kore, pucanja Opasnosti Također opasna jesjemenka. svaku voćku. opasno kojima Bije- kriju biljkama otrovna vrsta je lovorvišnja, koja okruženi. otrovnih Zbog gljiva koristi živice ilikao ukrasni ljenjem postižemo manjezagridosta završilo kore jeljudi bolnici, lišću sadrži javanje debla, odnosno, neki grm, cijanovodik. i umrli od su, dolazi do sokova žalost, Istu tvar sadrže i naročito slabijeg kolanja bademi, posljedica trovanja. i kore gorki badem,pa pretjerujte pucanje jerjeđe. bademima.

U vrtovima često Biljke kojima Za koristi gotovo bijeljenje otopinakodnevno okruženi dobrim susreće dekorativna dijericinus, biljka, od 10% hidrapripravljena vode, lom nekih otrovne. izuzetno otrovne, Sjemenke sjemenke 1% soli vapna, tiziranog kuhinjske ljuljeva, svi otrov od korijen čemerike, sjemenkama j ači j e i kosana.

Takva 0,5% nekih otopina dijelovi neke vrste kobre. otrova U stažabnjaka, kraljevske kori i naročito vrlo novima česte sprečava promjene preslica, bunika, difenbahije, zaštiti od štetnika i otrovni. Vrlo ciklame i mnoge otrovna također pomaže je kukuta, druge, tu mak i otrovne bolesti. lezi gavez, joščičak, divlji biljke.

Spomenimo da vrlo malo mnoge druge biljke. kraju jespomenuto Ne treba Kao lončanice držimo neke bilja. bojati otrovnog i vrlo izbjegavati uzgoj bilja, mlječike čije je“mlijeko? otrovnog ali otrovno.

Otrovan jepotrebno napomenuti jemrazovac, neku da ukoliko otrovna možemo naći biljkuje kojeg jesen imate malo bi došlo kako đurđice također dijete, livadama, ljupke do U i otrovne. parkovima neugodnih situacija. g zraka

u

u

se

su

u

su

se

se

na

a

se

se

u

za

no

smo

se

u

za

ona

u

na

s

ne

smo

sva-

se

se

su

no

su

u

na

su

a

u

su

a

su

na

se

za

na

u

ne

su

na

LONČANICE svijetla,podnosi gnojivo.

Zimi najbolje osjeća uzgajatizemlji kojukupite 10 do će više prostoriji temperaturi cvjećarnici, još prijati 15*C. Ako ilovapreje mješavina jednakih dijelova temperatura Darko Kantoci Piše: k tome dipl. ing. i Fikus niska, pretjerate če, kupovne zemlje pijeska. listovi će i obilno i zalijevanjem, požutjeti zalijeva prihranjuje Obično misli da fikus teško svakih 14 dana. Iako sobna je po jedan jedan početi otpadati. je biljodnosno održati. To li lišće ako ste izto uzgojiti, je Objesi ga preko zime, je ka, mogućnosti, ljeti krivo znak da ste nesite van, od jerje dekorativna, pa pretjerali zalijelipotvoreno, sobna vrlo otFikus voli do može biti balkonu otmjena biljka, pa vanjem. propuh, nja rujna ako porna. Istina, računa tome kada proili ali poduvjetom joj vodite terasi, sjenovitom mjestu. što pruži joj jepotrebno vjetravate Fikus dekoprostoriju. uzgaja zbog normalan razvoj.

Svake rativnih listova i im pregodine proljeće potrebno je želite li s vega, sadite fikus Vrlo Ako Prije uzgajati svježu zemlju. posvetiti dovoljno pažnje. fikus ga velike svake fikus smjestite svijetlo biljke presađujemo uzgajate krupnolisni jednom tako da ilitreće obrišite listove mokrom mjesto, svijetlo pada druge godine, posuditjedno ga smjestite nakon suhom. samo biljku odozgo.

Stoga zamijenite gornji sloj zemlje. krpom, toga Iako traži dosta prozor. vodu koristiti pod spreLjeti zalijevanje dodajteNemojte kojekakve Fikus

direktno

ne

sunce.

se

i tekuće

u

Fikus

u

u

na

a

a

možete

mu

sa

se

se

se

u

ova

sa

na

ne

na

o

se

sve

na

za

se

u

u

na

na

a

u

a

u

Mljekarski

list

za

33

LONČANICE jeve sjaj isti mogu vijer še naštetiti biljlišća

za

ci.

Prednost kusa

je

govom

fi-

nje-

u

sporom

rastu, pa

se

više

godina uzgajatijednom mjestu. može

na

Kada

naraste

suviše

visoko, dio gornji odjednostavno reže. Na mjestu se

obično

reza

se

počnegranati, način pa taj na

možemo

uz-

gojiti patuljaste obligrmolike ke.

D_1 HRVATSKI

SREDNJEVJEKOVNI

SPOMENICI

Starohrvatska

bazilika.

crkva

povijesnu vrijednost latinskom daje g rađevini natpis Spasa uklesan kamenu sv. jeziku gredu oltarne stručno pregrade, koja naziva “arhitrav". proNatpis je i GUarheolog povjesničar Stipe Piše: učila i hrvatski Keglević dipl. ing.

Stjepan prevela jezik gđa dao NJAČA, kojije uspješan Vedrana DELONGO iz Splita i za poticaj njegovu konzervaciju 1995. ovako: O tim velebnim ostacima staOn tu crkvu restauraciju. je najrohrvatske crkve neka “U čast Isusa X. Spasa, datirao ali Gospodina našega prije stoljeće, znanstvenim Gostiha darovao spozsvojim nakon utvrdio Krista, jažupan daljnih proučavanja i načinom crkvu i duše spas najama pjesničkim natanak IX. moje jenjen stoljeću, tj. akademik Ivo PETiu ime Nemire i ime g. kneza BRANIMIRA. govori majke moje vrijeme iz Zadra; “U sinova".

Ona nosi karolinške RICIOLI, profesor mojih Natpis je lijevom obilježja tj.i desnom arhitravu i dobro sjevernom dijelu Cetinjskog je zapadnoeuropske gradnje, jer je selu Cetini između dva očuvan.

Greda od polja, sastoji plitka jednobrodna troapsidalnim vrela istoimene kao od tri vodoravna rijeke,dižu tištem trolisnog reljefa polja: napose oblika, ruševine crkve rebra obli pladnja Spasa. dojmljivi kuke, nizom stiliziranog kontrafori, tj.

Sure i krezuba završna lišća te to doba oblika stijene natpis.

Zupan je vanjski stupovi polukružnog zidova drevnom bio načelnik govore svod. Zvonik srašten linija ranosrednjevjekovne koji je bez crkve osi ulaznih upravnojedinice zdanju kojevjekovima stoji pročeljem krova“. čime hrvatsko ili Nartreks katevrata. jezapočelo teritorijalne trijem feudalno doba. Hrvatsko žensko O tom kumene i nalazio osebujnom spomeniku pokajnike ime NEMIRA bilo često starohrvatske kulturne baštine oltaru kako otvoren prema je katu, doba većini starokršćanskih to bilo pisaoje novije (1948.)je srednjem vijeku. m Posebnu

na

u

se

na

mr.

sv.

u

nam

sam

u

ovu

za

u

za

na

ravna

u

s

sve-

se

s

sv.

se

a

s

su

u

-

o

nose

s

u

rano

za

se

na

u

u

u

ranom

NAŠIHMALIŠANA

ODGOJ

kod

gostima

U

bake

obećali.

Kate

živahnog Mateja jedjevojčica društotvorena, temperamenta, uhvatio nikada imao svega 7 vena, srami, brbljava, Matej dana, Piše: odgajatelj Zrinjka bakin dipl. bistra i čvrsto i ga Uglavnom je snalažljiva. palac jako nije je Keglevićkada dođe do zajedno igraju, lijepo vrijeme vožnje ispuštao cijelo Stević sukoba do došla kuće. Kada snagu ozbiljnijeg obitelj svoj je pa majčinstvo, Majka, i to “u kaznene sitne dom trebalo mjere stupaju Matejeve je ali otac, tata očinstvo, baka, 10 ćošak" te “drvena i od (oko min), bakinog palca prstiće odvojiti Jeste liveć bakica “bakinstvo"!? šiba po to znači baka to pedagodija", u činila. jedva je kako našem jeziku Je li to bio Darwinov primijetili stražnjici. refleks označava imenice koja baki rado pri pomažu Inače, protih i odnosno p siholozima koji poznat ulugu učavali svojstva svakodnevnih stanje, većini posnjenih ivole divnih žena razvojnu psihologiju djece toplih koje imaju tako pa primjerice pomažu ili znak da će lova, prvog mislim unučad? prvi me, Čudi kunisvoju te hrane vrtu, cvijetnjaku, bake biti unuka i što ti vrlo da i uvijek njegove i kolača redu će. jakilijepi je šteta, je Kada pečenje čvrsta i bake jaka? i rado oblači tada imaju osjećaji koje Matej pregaču da Bilo kako bilo unučad sigurno je el. te nemaju jednu toplu svoju miješa mješalicom kreme, bio tada bi ih kako kreme koga naravno, Matej nije svjestan opisivala. riječ koja vjerno proba drži i zašto? to da “kremBake i Zanimljijvo je prvi baka uspjele.

Omiljene djedovi dijete kao većem često kad ih zaželi baka Kata nakon te je njemu pa šnite", njihovo sudjeroditelja, i odmah baca d ogađaj dječaku prepričavala taj posao. Matejino obogaćuje lovanjeodgoju volio to često te knedle od kruha i i mentalni slušati, je omiljeno jelu socijalni razvoj cionalni, i svog sebe “niko radi tako ta sarma, postavši svjestan jela djeteta. bakom “Ta odnosa baka."

Osim kao dobro izjavljuje: njena U lijepoj Slavoniji, točnije našoj i mezimac.? bakin ljubimac radnogodgoja spomenutog dolini, njenoj poznatoj Zlatnoj voli “Mama tada vole stalno i i seku, prisutan vjerski obitelji je selu blizini gradaPožege, naučila baka.?

Baka je svoju odgoj. baku Katu Eminovci, posjetila i molitve unučad veliki Još večernje, jutarnje razlog je jedan vrlo V. i njom ugodnoporazi redovno rado Vrlo pri jelu.

Mateja; izjavu sedmogodišnjeg i Baka Kata izgledom govarala. crkvu. odlaze tek bio godinu je proživio jednu vrlo bake dojam jerje ostavlja satima uživa Baka Kata svekoliživota okružen proi pažnjom kasnim četrdebaka mlada (u i unučadi vedenim kad kom svojom svojih roditelja je brigom Trostruka setim). jemajka, mala je njima. najbolji kad obitelji, stigla prinova unučadi i to sada ima i troje dvoje unučadi da Smatra sestrica prema je ljubav “konkurencija" Mateja. sin po najstarijoj kćeri, najmlađi Tada od kako prema djeci, jača drugačija gledao je mjesecima oženio. kod Najviše i još nije bavi malom odgoja smirenija jer je p uno je bebom, majka unučadi po najstavlastite te provodi dvoje nervoza, iskustvo brata to prisutna djece pa je starijeg unučić mladih dodatni rijoj kćeri, najmlađi Između 6. i 7. ostavilo (u problemi ljudi tragove. živi kuće dok dvogodišnjak roditeljima nekončesto gradnja njenom slučaju javilo godine viđa često što te ga bila Njemačkoj, trolirano mala). djeca razgopa mokrenje, je bake žao. Prvi unuk baka Kata Na jojjejako došla vorima razgovora kraju psihologom rodio 1992.

Kate rekla: “Prevolim mi suznih jeMatejkoji ta očiju je vidjelo potisnuta ljubomora netom eto, prvopa je im bih im seku. Inače baka Kata svog postao dala, unučad, Mateja sestrica rođena školac.

Kad odu od je opisuje Njegova kao kupim. osjetljivog, senzibilnog što čini vrlo malu Unučad steže godinu kasnije jakovoli, koji dječaka, pomalo povučenog, razliku od 14 mjeseci. kad neopisivo..:? rasplače jepovrijeđen. zbio baki Kati Posebno Poželimo nepraZgodan događaj mladoj još jeosjetljiv laž, života svakako zdrave i dobre vednu bakinog početku unučadi, (akojeokrivljen, optužbu te ga će takoi krivica mnogo zapravo unuka, prvorođenog praunučadi koja sestri), je naći rado i đer i baka ako ga priča. ljubavlju svoje mjesto prabaroditelji pogodi velikom kinom što kada Po izlasku iz onoga pridržavaju rodilišta,je se

ne

se

a

na

u

mama

-

-

-

a

u

nema

su

veza

a

u

na

za

sve

su

su

za

su

na

se

emo-

u

mu

on

su

ne

a

sam

s

u

...

u

mene

u

u

sam

za

s

ovu

on

ne

u

u

sa

a

za

ona

su

u

sama

s

-

a

one

on

vremena

se

se

s

rano

a

s

u

se

ne

su

u

na

s

se

na

sve

sve

mene

u

srcu.

sve

me

se

se

se

na

na

samom

a

ona

na

a

s

u

se

ne

Mljekarski list

su

mu

srcu.

35

VAŠLIJEČNIK djecu koja ne Na progviziji? televizijskim ramima postoje emisije koje d jecu učiti? da zabavan upućuju je učenje i da od posao sastoji fizički ili često i Na način može mentalno, oboje. dr. Ivo Belan gledanja. taj Piše: naučiti ali nikada Dijete kojegledateleviziju abeceda, može u isto nešto modemože naučiti kako misliti. Stručvrijeme liratiilidati mašti krila kao da svojoj njaci smatraju jesposobnost nekom dobrom Umknjigom. tečnog čitanja, posebno sposobšto nost jesto televizijski jegledatelj onog toga, shvaćanja čita, uskraćen od od 25-30 sudjelovanja, značajno pala zadnjih i čak od ostalih člaimaginacije godina.

Mnogiprosvjetni radnici, i tvrde da obitelji. pedagoziodgojitelji nekoliko vole Prije godina obavljena današnja djeca čitati, kada čitati zanimljiva istraživanja rijetko čitaju, moraju štakorima.

Mlade i stvarno životinje smjes- razumiju značenje tili kaveze smisao teksta kojima nijedublji kojeg č itaju. nalazio nikakav Kod tih “usaDobro što znači predmet.

Vjerojatno zbog njima jepoznato utvrđeno da đene" životinja vrlo je imaju uzimati hranu sadrži velike televizije, djeca i maju koja moždane zantno malo količine masnoća baviti bilo čime i slabiji razvoj zbogkoje strpljenja bilo kod nego j e fizičko Uz što stalan tok misli kore, što životinja je zdravlje opasnosti. zahtijeva jedan kavezima bilo puno više i naše čijim je ili misli ili to, jeugroženo povezivanje jedne pojma različitih izazovnih naša to igračaka drugo zdravlje,je psiha, drugim. ti mladi štakori ući kojima mladi mogli da to tememišljenje, svijest.

Upravo Štomožemo učiniti interakcije. štetnim da ljudi pod najvećim ljito popravimo, postignemo da Međutim, zanimljivo, najbolji aktivnost uma?

Na utjecajem.

Izgledajetelevizija uspješnu primoždani vidio centru prerazvoj životinja problema.

Točnije, mjer: kretale više američki koje potpuno televizije.

Prosječni Strogo ograničiti oni gledanje više prirodnoj sredini, gdje mogli dječakprovede i elektronskih televizije drugih 28 sati kopati kanale, jazbine, zabava. gledajući televiziju tjedno zemlji tražiti hranu i što bilo nego obavljajući uopće kojudrugu im osim spaRazgovarajte svojom djejepriroda namijenila. pojedinačnu aktivnost, Tih 28 sati Nemojte govoriti njima, vanja. uključuje Ohrabrite ih da nego Ograničiti gledanje televizije njima. vrijeme provedeno gledanju misli i video video podijele drugima svoje mladi kazete, igranju igre, U jednomeksperimentu i da razmisle štakori ideje temeljito magmale slušanju gramofonske ploće, smješteni kaveze, Omonetofonske kazete ili CD-a. kaveze te male pojedinačnim pitanjima. ispitivači im da da količina većih kaveza unutar gućite saznaju Međutim, postavili i kreabile i logično zaključivanje posvećena elektronskoj kojima igračkedrugi tivno divna zabavi od važnosti. štakori. posoni štakori promišljanje nije ključne Dakle, prvi što ta aktivnost braću kako tignuća.

Važnije je je mogli gledati svoju bila ali nisu da pasivna.

Igrajeoduvijek igrajuigračkama, Ohrabrujte djecu čitaju dio ali i tome Analiza ključni dječjeg života, mogli sudjelovati. knjige. odraslih! Tradicionalni oblici otkrila da učinak igreje je “pasivne Izbjegavajmo prisiljavati djecu sasvim nisu bio mozga mehaničko ili sigurno pasivnogigre" razvoj lošiji učenje prisikaraktera. Od kod stvarne tate, i nego ih igranja igre.

Tajje ljavati "štrebanje" nečega do učinak bio tek nešto od što vožnje bicikla, igranja kauboja To će jedva bolji razumiju. njima i iličak indijanaca čitanje knjige nikakvog. iskričavost duha i ugasiti i treba biti aktivna bilo Zar to malo igra je razmišljanja. podsjeća m Zašto

mali

Ivica

našu

može

ovisnici

su

se

o

tele-

samo

a

se

ne

se

ne

s

se

u

nova

ne

su

na

a

ne

su

u

u

se

u

nam

se

nam

u

sve

u

nam

s

a

s

su

u

su

se

u

u

su

se

u

*

su

vremena

u

-

sve

-

ono

*

sa

com.

ne

s

u

s

su

o

u

a

sama

su

vre-

su

u

mena

su

sva

su

se

*

s

u

ove

*

na

na

mame

na

ne

u

-

samo

sve

36

ne

na

Mljekarski list

LJ

poduzeće

e

VAaSSiIN

proizvodnju za

ox

prehrambenu za

opreme

EEE"

| Komijsku Donja

industriju

Stubica

proizvodnja prehrambenu i kemijsku industriju izrada cisterni nehrđajućih (izoliranih, volumena od 500 do neizoliranih) opreme

za

50.000

litara

izrada

duplikatora od

litara

servis i nabava ALFA

LAVAL

50 do

100.000

pumpi mlijeko tipa za

i APV

izrada laktofriza od

Pasilac 100

do

12.000

(servisiranje) armatura izrada nehrđajućih turbine (Tprofili, spojnice, priključci, slavine za za pranje, uzorke, redukcije, koljena) montaža nehrđajućih cijevovoda litara

mliječnih servisiranje pumpi, pakerica, ipasterizatora separatora za nehrđajućih izrada kontejnera voćnepasteikoncentrate za n ehrđajućih izrada autocisterni prijevoz prehrambenih proizvoda izrada sirnih kada(schulenburg) volumenaod 1.000do 5.000litara za izrada opreme minimljekare za izrada opreme pivovare za izrada opreme farmaceutsku industriju izrada mjernih posuda(etanola) od 1.000 3 do litara za izrada papira opreme industriju REFERENCE: “SIRELA" “VINDIJA" d.d.

“DUKAT" “MLJEKARA" Bjelovar Varaždin Zagreb “MLJEKARA SPLIT" Pu “KOKA" Županja Zadar “MLJEKARA" “DOMIL' Varaždin MLJEKARA BOHNEC" “ZIM" Zenica “MLJEKARA “KARLOVAČKA PIVOVARA" “ANTUN SARAJEVO" “MLJEKARA MOSTAR" “DONA' Stubica “ETOL' IPK Gornja Celje Osijek “KARBON" Zagreb *

e

e

e

e

e

+

e

_£

VASSINOX bit

e

+

e

e

e

e

e

e

e

DONJA STUBICA, Matenačka 49240 bb, CROATIA — tel.

287-366 kcitax: (049) 287(049) 287- 287368; 377, 375,

e

k

an;

Probiotik ViVIS

Yindija funkcionalni je light(lagani)jogurt,s nedavno otkrivenom kulturom mikroorganizama BBL kojaje ispitanau istraživačkocentru Morinaga (Japan). razvojnom Po okusu i učinku izvanje konkurencije.

Za odrasle idjecu,prisvakodnevnoj konzumaciji,ima zdravstveniučinak: Stanje Djelovanje imunitet pospješuje metabolizam _potiče osteoporozu ublažava peristaltikupojačava florucrijeva obnavlja pretilost »smanjuje stres smiruje —

ALITEX,

—

_

A eGa)

_

_

Vi

indija

_

Kakva

snaga

u

tako

malo

grama!

22