Mljekarski list 1-1999

1999,Mljekarski SIJEČANJ.

ZAGREB NNAM.

list

po ri

GODINA Z ruku

I

Živite

zdravije dvije

još

uz

voćne .

BioAktiva

senzacije

Linija

niskokaloričnih

nova

okusa.

Voćni

jogurta

BioAktiv

užitak

uz

>

bogatija je još

s LGG-om

svježe jagode

okus

i marelice-breskve

zadovoljit ukuse,najprihvaćeniji svjetski probiotik će

će Vas

sve

dva

za

LGG

a

učinit

zdravijima otpornijima. jamčenajnovija istraživanja i

i

diljem koji potvrdili svijeta

znanstvenici

su

probiotički

dodatak

Dukatovi

To

BioAktiv

hrani

s

dokazanim

proizvodi s

LGG-om

LGG

kao

učinkom

na

najdjelotvorniji ljudsko zdravlje.

bioterapeutsko su

kojim počinje zdravlje cijelog organizma, jer

samo

sredstvo

s

prijateljska

mikroflora

omogućit pravilno funkcioniranje probave. će

Dolasku

novog

tisućljeća

nazdravite

jogurtima

BioAktiv

s LGG-om!

GlEmo od najfolje prizode

SIJEČANJ, 99.

Mljekarski list

ISSN

0351-9104

Zvonimir Štafa, i izbor krmnih proljetnu sjetvu Priprema. kultura Dr. Feldhofer Stjepan Hranidba krava nakon telenja uvod mliječnost Dr. Stjepan Banožić . zdravlježivotinja Utjecaj svjetlosti Banožić Dr. Stjepan prof.dr.

Str. 2-3

za

Str. 4-7

u

|

Str. 9

Str.

na

10

Spolni ciklus ženki

z

Doc.

Grgić

dr. Zoran

Zupanijskipregled broja muznih krava i proizvodnjemlijeka obiteljskih gospodarstava u

Str. 11-13

|

Hrvatskoj dipl.ing.Josip Haluška“ obiteljskim gospodarstvima -

Redakcijski kolegij: dr. Stjepan Banožić

Str.

14-16

dr. Ivo Belan

Kako

povećati

proizvodnjumlijekana

dipl.ing.Stjepan Brlek

dipl.ing.Stjepan Brlek dr. Stjepan Feldhofer

Str. 21

Grgić dr. Ivan Jakopović

ObiteljBeštak iz Kuštana

Str. 22-23

dipl.ing.Stjepan Keglević prof. dr. Zvonimir i odgovorni

Dinamična

obnova

Str. 24

Slavonska

Volarić

.

_

Str. 27-28 Božičević

izložba s

Stjepan Keglević, Kronika čovječanstva .

Stjepan Keglević,dipl.ing.

Hrvati Mađarskoj dipl.

Zrinjka Keglević- odgojitelj Mališani šport Stević, Dr. Ivo Belan svladati Može li kronični umor?

Redaktorica:

ing.Mirna

međužupanijska stočarska

dipl.ing.

Str. 25-26

urednica:

mlijeka

urednik:

dipl.ing.Juraj Čičmak

Tehnička

govedarstva i proizvodnja

dipl.ing.Stjepan Brlek.

Štafa

dipl.ing. Vera

Žabno

Sv. Ivan

dr. sci. Petar Bosnić.

dr. Zoran

Glavni

-

u

Str. 29

.

Lektorica:

E

Katarina-Zrinka

Čičmak

Str. 30

dipl.ing.Nikola

Hrvatska

_

Darko

Crteži:

Vlasnik

se

Str. 31

Božičević

i izdavač:

za

E

mljekarska udruga,

z

Zagreb

Str. 32 ;

ž

Uprava i uredništvo: Zagreb, Ilica 31/Ill

pokorakuspjeha Korak Darko Kantoci, dipl. ing.

Priprema sjetvu Darko Kantoci, dipl. ing.

Opasan snijeg Darko Kantoci, dipl.

Radovi siječn, u dipl.ing.

Stjepan Keglević, do

*

Str. 31-32

|

i

Str. 32-33

:

tel./fax:01/424-420 Str. 33

Cijena:

Priča o vinu

2

4,50 kn

mr.

Str. 34-35

i

Grafička

priprema tisak: Orbis d.d., Ilica 65, Zagreb

Izuzetno

hladno

obivrijeme

tijekom

nadanja da će se

prosinca. možda i Sva

sjetva

berba preostala kukuruza staviti je ovogmj eca, samo pusta želja rata _na-

Ž

Mljekarski list

tijekom 1998.

-

Datum

IZLAZAK I ZALAZAK SUNCA

Kaučić

godine | dr.sc. | Tratnik Ljubica biokemija i Mlijeko tehnologija, mikrobiologija

s

je

Dražen

Agrometeorološke usjeva i stanje prilike

Str. 36

ljem snijega, karakteristika vremena

Kantoci, dipl.ing.

Izlazak

| ZAGREB

10. 01.

7:19

7:32

20. 01.

7:14

125

10.01.

| 7:04 | 16:23

16:34

20. 01.

16:36

16:47

31.01.

16:52

16:03

31.01.

Zalazak

|

OSIJEK

7:15

KRMNE

KULTURE

Pripreme

proljetnu

sjetvu

potpunosti kulturu. glazamijeniti planiranu Nedostatna i izbor krmnih kultura goopremljenost određenom opremom spodarstva i Rana ovisi skidanjespremanje, proljetna tijekom zasijanim površinama sjetva jeseni, sjetvu, može izbor ozimih kultura te kultura, utjecati sijanih uspjehu jesenske prezimljenju sjetve, jesen rokove skina treba izvršiti obradi i površine, sjetve proljetnu koju tijekom izvršenoj osnovnoj sjetvu, izime. danja. jeseni Kakvoći i količini bi akumuliralo potrebite dovoljno vlage dr. Zvonimir Štafa tlu.

Piše: krme prof. popridaje dovoljno za

izvedene

krme

-

u

mo-

za

o

u

na

o

za

se

u

ne

se

zornosti.

Za

određenu

i

vrstu

je jesen proljeće je te kategoriju stoke, vrijeme malo krmnih kulmogućeranije moglosijati, skojposijano treba kolilaktacije prilagoditi obradu tla treba izvršiti osnovnu tura, (posebnozapadnim pod- činu i kakvoću proizvedene krme suviška oborina i zbog grubupripremu tanjuranjemručjima će namiriti kojom potrebe tlo treba suvišnu oborinsku vodu tijekom jeseni), ispustiti pripre-dnevnogobroka. Svaka poremiti i i Za to tijekom izjaraka depresija. koji jesenipočetkom metnja kakvoći i količini krme zime nisu tla i još učinili, proljetnu sjetvu koju odrazit će uvjeti vlage i dnevnu protlu treba kvalitetno izvršiti i što da treba je izvodnju dopuštaju, podsjećam količine i kakvoće mlišto izvršiti obradu rokoranije mogućeranije (napočetku jeka. tla i Tako da tlo izsjetve). osigura dovolj- Sve vrste i kultivar grubupripremu kul(smjese kako bi krme vlastitih proljeće namirenje i tura) nemaju tijekom vegetacije moglozasijati. potreba (zelena, sijeno, silaža,svim istu kai stadijima razvoja obrade tlo treba Prije zrno) proljeće tijekom ljeta. kvoću. treba rokove Dio krme Stoga sjetve, fosfortreba kao po mogućnosti pognojiti pospremiti i nim i korištenja agrotehniku proizako kalijevim gnojivima, silažu, sijenoljetno razdoblje tako da većina vodnje podesiti kada suše dobro zbog dovoljnokrmnih kultura kada zaoravaju biljni ostaci, je koristi dati malu zelene krme. količnu će prirasta koja bude razvooptimalnom stadiju U omogućiti boljurazgradnju u praviluvodi do- ja i kada tvari potpunosti gotovo ganske (kukuruzovina,voljno stoke kabrige prirastu ljetnom zreli zadovoljava potrebe ili neke često suše stajski gnoj, druge razdoblju, kvoći i količini. koji je zbog nerazgrađene biljne ostatke.).nedostatan podmirenje potre- Na kakvoću, ali i količinu proKoličina fosfora i kalija koja ba kvalitetnom krmom,pa poizvedene krme bitno unosi tlo trebala bi biti oko mogu utjesiže često drugomkrmom, cati vrsta od buduće (sorta, hibrid, smjesa), ili kulturama polovice namijenjene slabije kakvoće, rokovi i način ovisno gouporabe, sjetve zimu. kulture, mogućnosti predviđenim naročito gnokoiskorištenja krme, spodarstva.

Gospodarstvima, Izbor kultura proljetnu dati i jidba, kojoj pridaje jaimaju mogućnost gnojiva ovisi čitavom nizu čimizsjetvu dovoljno pozornosti.

Stoga p ri osnovnoj gnojidbi, predlažemo određenim boru kulture treba benika, koji uvjeti200 do 300 sjetvu kg/ha kombinacija i određenim žavati navedene gospodarfosfor i čimbenike, naglaskom (P,O.)kalijstvima mogu biti kao i korekture odlučujući što dušika gnomogućnost (K.O), manje (N). izbor vrste dušikom može vrijeme sjetve.

Sjeme obrade tla jidbe kojim utjePrije (gdjei kultivara treba osicati kakvoću količinu provrijeme treba i uvjeti dopuštaju) neposredizvedene krme naročito kultura iz gurati. izvesti predoranje stajski gnoj i trava Na izbor sorte, odnosno ili da kupusnjača. smjeseporodice gnojovku može Nakon ranih krmnih Kreirani sjetvu, utjecati cijena sjeskidanja posebni genotipovi nekih ako trakultura naknadne bi trebalo dati pa kultura, siju kasne, (kultivari) kojima žimo dobro tada kako bi izboru kultura zamjenu, valja kulture, uspjehom prednost pri jer čimbenike kako bi našim određene ocijeniti mogleuzgajati uvjetima, imaju gospodarske kultura odnosno trebine zamjena (kultivar, smjetijekom jeseni zime, prilagođene uvjetima proizkakvoćom i količinom ba izvršiti duboku obradu da i načinu prosa) tla, vodnje uporabe. bi

Da

Budući

što

u

se

da

u

u

Hrvat-

za

uz

u

se

one

u

a

za

u

se

na

osnovnu

va

mrzne

se

rano

se

no

u

za

u

u

osnovne

a

a

se

za

nema

se

uree

u

or-

nas

se

ne-

ne

o

u

u

na

za

se

se

u

za

za

o

za

a

za

ranu

se

u

nas

ne

o

u

u

s

ma

na

za

na

uva-

sve

za

sa

u

osnovne

se

na

na

no

se

zaore.

za

su

mena

se

a

se

s

sve

u

oso-

-

Mljekarski

list

XRiNE

———————————————————————————eeeom

Tablica:

KULTURE

(jari) usjevi krmni

Rani

Prirod zelene

Remi zelenoj masi

mase

Kultura

2

jara

3

zob

-

zelena krma

> = (sijena, tvari i vrijed.

Stadij razvoja zma) u% bjelančevine u% u% ha oblik korištenja

Vrijeme sjetve uporabe

1

3.

mjesec

po

potrebi

jara 3. po sijeno mjesec potrebi zob + jara jara grahorica 3. zelena krma po mjesec potrebi 3. sijeno mjesec po potrebi zob + jara 3. po jari grašak mjesec potrebi krma silaža 3. po mjesec potrebi zelena po perzijska djetelina potrebi zelena krma 4.

2-3 otkosa početak mj.

4. u fazi sijeno početak mj. razvoja zob

-

-

-

-

-

man

4

5

početak metličanja do 20-40 zriobe mliječne početak metličanja do zriobe 4-8 mliječne početak metličanja

Suhe

surove

6

7

13-28

86

zobi do voštane zriobe_ 20-50

14-24

početka cvatnje početak metličanja do mahuna 20-60 formiranja zrioba 30-50 mliječna do pune pupanje 30-60 cvatnje do pune 4-10 pupanje cvatnje

85-88

do

4-10

1422.

30

14-18

85-88

škrobna

8

2- 8,621 9,0 9,4 38,2 3,2 13,4 125 391 2,813,0 3,22,5 10,00 34 14,6 43,0 8,0

bob stočni

mjesec potrebi nalijevanje 1638,1 3. zmo zrioba puna koncentrati mjesec 1,5- 24,5 88,2 4,5 29,45 105 3. i po 3,5 lupina bijela početak potrebi zelena krma mahuna 20-40 12-15 4.mjeseca formiranje 2,5- 5,83. i koncentrati početak 34 6 4. zmo zrioba puna mjeseca 1,689,7 36,7 70,9 3,5 jari ječam zelena krma 3.

20-30 14-18 po mjesec potrebi pred klasanje 20 58,70 silaža 3. zrioba 30 30 po 8,8 mjesec potrebi mliječna 2,0 3. zmo zrioba po puna mjesec potrebi 5,0 1,5_6,8i 7,1 talijanski vestervoldski po potrebi ljulj početak klasanja zelena krma 3. i 8.

3 do 5 otkosa do pune 50-100 14-26 mjesec cvatnje 1,78,8 2,1 početak klasanja 3. do pune 85-88 sijeno mjesec cvatnje8,05,9 37,9 stočna repa 15,0 po potrebi korijen zimi, masivne 3. i lišće 60-110 mjesec glave pri vađenju 6,20,4- 3,6po potrebi 13,6 korijen zimi, 1 8 3. i lišće 60-90 13-15 sadržajne mjesec glave pri vađenju 1,2 8,4 stočni 3.

VIsve pa po kelj mjesec potrebi XII do 8.

1-2 otkosa 80-120 12-15 8-12 fazi (glavni usjev) mjesecamjesec, vegetativnoj 22,5 1998. raznih izvedenica kvalitetna krma Proljeća primjenom agrotehnike, proizvedena je koja odgovara ali i ta stoka povećanim zahtjevima stoke, proizvodnji koju daje.

Tako dnevni štalski 32 litre m je jednoj farmi, primjenom, postignut prosjek mlijeka.

-

zelena krma

3.

po

zra

25-60

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

u

na

ovom

Mljekarski list

-

HRANIDBA

Hranidba

nakon

krava

telenja Oporavak i to obično 1 do 3 traje mjeseca organi vrijeme porođajni mliječnost telenja uvod u ćaju stanje sposobno i Očiti oplodnju gravidnost. krava. veći doba teli i U zimsko broj Stoga je znak oporavka ranoproljetno godišnje jepojava gonjenja će im krava hranidbe sustave koji potrebno gospodare upozoriti nakon (estrusa), pripusta oplobrži nakon omogućiti oporavak telenja. bez dnja(koncepcija) preganjinakon kraće tzv.

Od 2 do 4 razdoblje,vanja. telenja traje (“normalno") mjeseca odnosno do “servis razdoblje oplodnje. period", i konČešćoj pojavi gonjenja nakon dana 90-110 telenja naglo mjesecu Piše: dr.

Feldhofer cepcije razdoblju Stjepan S fiziološki nakon izlučivanje mlijeka. i povećati telenja pomaže dana obzirom da krava što zbog prvih Krave nakon mliječnosti pad telenja ruminointestinalne staze krave hralakše i treba ih da odmore usklađivanje gućava pustiti kri hranidbene krnidbe d ovoljno potrebnih uzimaju da tele siše. dok dođe vrijednosti vrijeme vrlo miva velike, miva, potrebe ako bilo lakše potrebama organizma.

Obično, je telenje, krava da smatra Nakon jemršavljenje mogu krave ubrzo dižu i traže tele da javljati telenja “normalno". nakon hranidbeni nedostaci poroda treba ga obližu. Gospodar pomoći težine količini i teletu da oslonakon padtjelesne Manji vrijednosti hranidbenoj poroda veće kon već i nedostataka bodi i staviti tele važnosti, poroda krmiva, uslijed posteljice ispredali ako krave tvari: nekih krave da ga liže. smanjetjelesnu pojedinih hranjivih težinu treba više od minerala Na većim nakon što 10aminokiselina, (kalcija, farmama, računati i kobalta tele boksove plodnošću, slabijom 15%, fosfora, selena, dr.), osuši, stavlja masti vitamina telad drži i telad zakašnjelim pojavama gonjenja toplji(posebice kojima vitamina vih ili (estrusa), kasnijom o plodnjom liposolubilnih A, napaja mlijekom mliječnim tzv. “servis pe(koncepcijom), i DiE) drugih mikrosastojaka. mjenama. do novog i kravi treba već nakon riod", razdoblje začeća, Nepovoljno plodnost Oteljenoj 4 i više i krava mogu da odmora mjeseci. produljuje djelovati produkciju kraćeg ponuditipopije nakon tekrava farneke tvari hrani 3 do 5 litara mlake vode 1-2 Pothranjenost kojeimaju kg od može dakle biti makodinamično vodi razmućenih pejedan lenja djelovanje: posija. i uzroka teški metali antiVeć dana nakon jalo-sticidi, slabije plodnosti (kadmij), prvih telenja vosti krava bez očitih tireoidne krava hranom patoloških (strumogene) tvari, biljpotrebe ni hormoni like. rada organi(fitohormoni), Zbogoslabljenog pro- promjena genitalnim taboličke bavnih organa tvari, plijesni (mikoto(ruminointestinali naročito treba Izlazak iz nakon krave staza ksini)slično, razdoblja pothranjetelenja) mikod krava nosti dobivati mnogo ponaglasiti nepovoljan utjecaj postići smiju krmiva, držakroklimatskih loše nakon već tesebice teže krmiva prvom uvjeta mjesecu probavljiva krava. da krave će To izazvati ponje lenja. omogućiti kojamogu probavne vrsti i nakon Plodnost i redovno i bupo telenja dobivaju telenje remetnje, indigestije atonije kakvoći ista krmiva kao raga. posljeduvjet je proizvodnju mlijeka.

Hranidbom treba da 7 do 14 dana biti prije telenja, jer nastojati Sijeno uvijek jasla-njih već fizioloda ga krave po volji, buragu prisutni prilauvijek zadovolje uzimaju potpuno krava ške ostala krmiva i (bakte- potrebe reprodukciji. (posijekrepka gođenimikroorganizmi i razmak između propotrebni Najpovoljniji je krmiva) dodaju postupno rijeprotozoi) bavu i i iskorite vrste krmiva. više do 4 6 dana iskorištenje telenja zadovoljavajućeg tijekom prvih (1 krava cikluveć To treba imati mliječnosti kg/dan). pri štenja sima 12 do 13 biti hranidbi krava pomjeseci.

Uvijek dovoljno pitke presušenju, vode. dva Razmak između sebice telenja telenja. tjednima prije Ako krave naziva davati krave treba kravama na prije telenja Prije kojem telenja bile i teleće dobivati ista krmiva vrijeme presušene (2 mjepočinje laktacija.

Laktacija koja obično će već završava nakon prvom seca), njem, zasušenjem tj. telenja. nakon

krava

za

se

-

vra-

u

za

novu

novu

se

na

a

nove

u

su

omo-

umorne

ne

se

sve

ne

a

su

s

se

se

se

ne

samo

u

na-

se

nema

s>2

se

za

sa

u

u

se

u

-

za-

-

a

re-

na

se

s

na

u

u

za

su

ve-

na

me-

ma.

na

a

ne

mora

se

na

u

ne

za

mora

se

u

ma

a

su

u

u

se

za

sve

na

mora

u

umu

u

u

u

su

se

u

4

muzu

se

a

Mljekarski

list

TO.

MUZNA

OPREMA

O

TEL043/878- TEL.:043/878MOBITEL: 099416081 FAX 034, 059

d.0.0.

Žabjak 7e Rovišće -

PRODAJA

-

£:

-

-

-

-

-

-

Alfa

MALI MUZNI MLJEKOVODI IZMUZILIŠTA KOMPJUTERSKO HRANJENJE KOMPJUTERSKO HRANJENJE LAKTOFRIZI

UREĐAJI

TELADI

-

-

OPREMA

10 000

oročene

Zagreb

179 faks: želimo, sretnu i

01/246

Čestitamo

Božić

uspješi i

kolegij godinu.r&đlakcijskom Mljekarskog: i čitateljima

1999.

suradnicima

za ati izbor travnih smjesa i parkove kućnativorišta;za iš

U ŠTALI

VEZOVI LIGEN BOKSOVI ZA SISTEMI IZĐUBRIVANJE ZA LAUF SKREPOVI STAJE TOPLI PODOVI

bb Žitnjak

INTERNATIONAL

Novu

-

SERVIS Agri

KOMPLETNA

-

STOKE

-

Laval

-

ha

EBV.

MONTAŽA

HRANIDBA

Mliječnost mlijekagodinu | hranidba| Grafikon

krava

1:

mjesecimaproizvodnjom

5.000

s

po

na

nedostatna

hranidba

prije mužnje prestankom je Zasušenje slijedećeg telenja. obvezno jerplod popotrebno 2 gravidnosti mjeseca sljednja hranidbene i veće raste poglo vimei odmor je trebe, potreban bi svaki morao gospodar Stoga krava i datum zapisati pripusta kravama diti gratijekom brigu 60 dana

u

suvišku

u

1

na-

1

1

20

su

1814

1

še

a

|

16

1 krmiva

Krepka

gta S

na.

1

S12F

u

vo-

>t:

doš

h

Paša

alok a 8

zplena

i

krmiva

o

hranjiva

l

Že--—

<

vidnosti.

trajati Laktacija ima dana. krivulja Laktacijska Nakon karakterističan tijek. svoj brmlijeka proizvodnja telenja mjeseci laktacije proizvonajviša povećava, krmom) obroci krava Tablica 1: Krmni krasjenažom (zelenom laktacije) postiže dnja(vrh što Dani i telenja jemprvog drugommjesecu, poslije može teško 18 21 15 12 9 pratiti odgovara6 hranidbom.

1.)

(Grafikon jućom 26 do 20 1/dan i poMliječnost Za to daju razdoblje 40 40 50 60 60 kg po Sijeno volji kao: Uvod sebne mliječupute 4,0 Posije kg 1. i nost 200 220 2.). i50 (Tablica 100.

50 razdoj Sjenaža (trava)kg Uvod Krmna razdoj smjesa (13% mliječnost 77,67 100 50 80: 40 sir. kg Uvod proteina) postupak je mliječnost Sadrži: hrakrmiva brzog uvođenja 17,8 207 154.

134.

10,5. tvari Suhe zadovoobroke s nidbene kg ciljem 2460 2055 1730 1140.

1470 Sir. g proteina hranidbenih potreba ljavanja hranidbena Energet.

189 150: :10(7:4128..

84 mlijeka. proizvodnji visokoj vrijednost hi. nakon Prvih 6 dana 140 118 101 88 telenja g 69 Kalcij 80 dobikrave da rečeno 32 g 43 53 65 smiju je Fosfor vati veću količinu jer krmiva, kravi vitaminsko 50 dodavati dobro obroke *U krmne mineralnog g/dan/po je i HS SANO 1.000, INR-18, VAM GK- super, INTALER rekonvalescencije stanju vrste: SILAMIN, postuppremiksa funknog i slične.

KALCIFOS-3 tjelesnih obnavljanja dobivati Krave smiju cija. i 1 do 4 dobro silažom kukuruznom obroci krava kg posija Tablica 2: Krmni sijeno ukoliko više tekućine potrebe Dani obzirom vrlo velike telenja poslije organizma 21 15 18 12 tvari tele6 9 hranjivih gubitak izlučii 26 do 20 naglim početkom i/dan njem Mliječnost 4,0 40 50: 6,0 60 po vanja m lijeka.

Sijeno volji kg i Uvod 4,0 kg razdoj mliječnost, Posije 200 250 1850 krmnih 50.

100 silaža Kukuruzna avansiranje obroka, kg Krmna kako bi (15% što smjesa prije, započeti stoga 100 90 70.

50 40 sir. kg razina proteina) mliječnosti najviše dostigla Sadrži: krava p otrebnih dodavanjem 171.195 148 124.

100.

Suhe tvari kg Pri tome treba računati 2130 2305 1775 1145 1420 hranjiva.

Sir. g proteina da će krave do 21. dana hranidbena laktacije Energet. i dostići vrh laktacione 190 159 13784 107. krivulje vrijednost hi.

106 ko9 od 8. davati 25-30% više 62 73 Kalcij g mlijeka 61 66 37 dana.

Prema ličine izmužene 6. g 49 29 Fosfor do te tome, vitaminsko kravi 50 dodavati vrijednosti izmuženog obroke dobro *U krmne mineralnog g/dan/po je GKHS 1.000, VAM INR-18, SANO vrste: SILAMIN, slijedećih super, INTALER tijekom mlijeka premiksa 15 dana KALCIFOS-3 i slične. raspodijeliti postupno E

Osnovna

ah

2r

yoluminozna

hrana

305

bi trebala

mliječnost

|

i

1

o

1

2

3

u

a

4

s

6

7

8

a

9

se

a

zo

sa

se

u

se

se

u

-

u

-

u

u

u

ne

su

u

samo

s

s

su

s

na

u

mora

se

s

mora

se

Mljekarski

list

///01

0.1

———————————————=oooeoooomoomooo

krmnih

obroka

do stvarne

mli-

pravilno razdoj vrijednosti odnosno dok krava hranidbom 1. i krmnih obroka. pokriju potrebeječnosti, (Tablica2.). većom obuvrha laktacione Uvod “odgovara" proizvodnajvišeg krivulje, mliječnost dodanih kročitovati i kvalitetnih to će hvatiti višoj krivulji njom mlijeka zbog dodavanje miva. i doluminoznih osnovnih krmiva proizvodnje mlijeka. godišnje da krava Ukoliko našim ima krmiva U pokaže (koncengospodarstvima punskih krepkih većom od očekikrava proizvodi manjemlijeka genetskom trata). krmiva 3.500 do krava vanog, (hol-gućnošću proizvodnje: odgovarajuće Mliječne pasmine hranidbene tim 6.000 1 Na štain sustavom mlijeka/godinu. toj vrijednosti, pasmine), he lako razini može uvoda hranidbe teško proizvodnje dalje povećavati (avansirati) mliječnost krava krmne već obroke doodabranim krmivima dobro mogu sprijer zadovoljiti potrebe opobiva krmiva. krava veća ravak krava i dovoljno ječiti pothranjenost najvišu proizvodI treba nastoaveć 21. dan nakon nakon 35 tijekom laktacije njumlijeka jer telenja, (preko I/dan), lako hranidba da hrana količinom i kakvoobično kvalitetna volupostiže jati nedostaju telenja ćom bude razini minozna količine veće orgagenetskim potreba krmiva, kojaodgovara mogućkrava i nostima krava. nizma odnoskrmiva (koncentrata) proizvodnje proizvodnje, krepkih davati 6. treba više i ako krava nešto biti štetne no mogu po uvijek zdravlje Primjerice: daje može očekikrmiva hranidbene U krava. dana 20 1 vrijednosti. reprodukciju mlijeka, 21. svrhu tu krava s vivati da će Hranidbene proizvodnja mlijeka je potrebno provoditi potrebe i kontrole lakdana iznositi oko 261 ili muznosti sokom proizvodnjom mlijeka prosječno mjesečne krava.

30% ako oko še mogu (0,4 1/dan). zadovoljiti daju povećanje Na će način i odrkvalitetna zelena krmiva i Za (trava postizanje proizvodnje taj poticati treba žavati Teže to može mlijeka postupno povećavanajviša proizvodnja mlijeka sjenaža), postići ti krmiva treći do odkukuruzne pomasilaže, (svaki dan) tijekom laktacije, ujedno davanje razine krmnih obroka. že kondicije jenemoguće davanjegovarajuće održavanju krava, gotovo Ako 21. dan nakon bržem nakon veće količine livadnog sijena. telenja oporavku poroda, više da krava U ustanovi daje mlije-boljoj plodnosti, pravilnom visokoj proizvodnji mlijeviše od izka obvezno treba imati ka od i kraju očekivanog (30% juploda dobroj pripremi sijeno dje6. treba i krava travnih telinsko i lucerporeprodukcijsko smjesa muženog dana), dalje i većavati hranidbenu m vrijednost dobljelaktaciju.

Ako

hranidbene

povećanje

vodi

se

is

sve

se

sve

s

mora

u

vo-

na

se

se

mo-

s

a

su

nema

se

s

se

u

svr-

za

za

se

na

a

se

se

se

ove

se

se

uz

a

a

uz

se

razvo-

na

za

novo

ne.

(2)

vni MARKA

ER

SJEME

ERe PROIZVODA

d.o.o.

Zagreb Tehnologija koja daje više& Pioneer

Mljekarski list

sjeme d.o.0., Čulinečka cesta 2B/2, 10040

Zagreb, Tel.:01/2988-745,

Fax: 01/2988-746

raz-

VAT

VITREX

VIROVITICA Zbora

narodne

garde

3

telefoni: 033/721168 721 352 722 440 722 550

KORISTITE VITREXOVE MUZILICE JER SU HRVATSKI PROIZVOD EUROPSKE KVALITETE

PREPORUČAMO VAM "VITREX"5 DOMAĆINSTVA ove SA MUZILICE ZA DO 20 KRAVA SA PULZATOROM |VAKUUM PUMPOM, POKRETANE MONOFAZNIM ELEKTROMOTOROM, JER SU GARANTIRANO KVALITETNE KAO ISVE UVOZNE MUZILICE. SERVIS IGARANCIJA OSIGURAN ISKLJUČIVO KOD "VITREX"JE a VIROVITICA.

ISKORISTITE POSEBNU POGODNOST MUZNIH KUPOVINE "VITREX"ovih KREDIT PO CIJENAMA UREĐAJA NA 1.

2.

3. mn

MUZILICA VTIII MUZILICA VTVTMUZILICA 5/R IZMUZIŠTE5/2K ZA FARME PREKO 20 KRAVA VT20

4.050,00Kn 7.800,00Kn 9.300,00Kn 14.400,00Kn

VETERINARSTVO

spolnih hormona, utječe zdravlje svjetlosti Utjecaj na životinja.

Zivotinje razmnožavanje izložene rastu, bolje svjetlosti im i iskosti su, životinja žnije jačebolje hranu.

Sunčana korištavaju svježivčani i tlost sustav podražuje živi važni i intenzitet vrlo Sunčana organizam. cjelokupni svjetlost njen biotonus žiorganizma infracrvene 39% votinje. zrake, otpada Piše: dr.

Mlade Banožić Stjepan dio 1% staji, životinje tamnoj vidljivi spektra, lakše obole naročito zrake. kraj zime, pred ultraljubičaste od rahitisa.

Na živi organizam životinja naj- Poznata baktericidna dio cirviše snaga je vidljivi spektra: sunčane utječe ali kao i stvakrvi svjetlosti, smije kulacijajepojačana treba da i krvnih priznati precjenjivati.

Ipak hemoglobina, ranje faktor. Naime važan sadržina djelodaljepovećava kalcijaje zrake tvorne i baktericidna krvnom djeluju uglavtkiva ga krvi. Cjelokupna djelatnost površinu. izU tami i organa oslabljeni procesi jestimulirana, otporne tovitvari Žisnage zbogčegaje organizmapojačane. mjene U lištima i izložene slabije osvjetljenje. svjetlu zdravije votinje više te životinje osvijetljenim stajama otpornije, daju mlijeka. i uzbuđene. ultravioletnih Pod postaju utjecajem Količina A iD zraka svjetla stajama mjeri provitamin pretvaraju čiste dva načina: vitamin A i omjerom D,koji Sunčani prozora prema ukupnoj zdravlja površine spektar podijeljen je značajni održavanje kao i izultravioletne tri i procese površini poda, aparatima područja: životinja pojačavaju intenzitet tada tvari i luksometrima, je kemijski učinak,mjene bolje iskorištavanje zrake, koje imaju izražen luksima. domaćih hrane. žizrake osvjetljenja vidljivog dijela spektra imaju Reprodukcija infrauvelike i termički U učinak, votinja jepodvrgnuta govedapotrebna je kemijski stajama termički U mladih zrake količina od 20 do 30 imaju čanoj svjetlosti. životinja luksa, svjetla količine odraslih Od zaovčarnike ikozarnike od 20 do 60 učinak. rast, ukupne svje-svjetlost regulira 60% m i tlosti rad luksa organa kojadopire zemlju spolnih izlučivanje (1x). pa time

na

sna-

su

za

su

na

a

na

u

samo

na

se

ne

zrnaca

ona

u

se

serumu

sunca

sna-

na

nom

su

u

su

veo-

su

ma

nervozne

u

se

u

u

su

se

veoma

na

za

osnovna

a

a

sun-

samo

crvene

a

a

u

na

m

SJEMENARNA

Z27e/

Tomislava

Zagreb, trgkralja tel.: 43 44 48 19265 (01) 46, 43 18 03 fax: (01)

dao

19

VINKOVCI, kralja tel.: 33 23 92 (032) tel. ifax: 31 65 84 (032)

Zvonimira

PJ.

80

SKLADIŠTEVELIKA GORICA 9 Tomislava Trgkralja tel. ifax: 72 20 65 (01)

DORAĐUJEMO, PROIZVIDIMO, VELIKO I MALO sjeme: travne a osobito i stočni kelj, djetelinsko smjese, ratarskog, krmnog industrijskog bilja, trave, i sudansku ozimnu i crvenu, švedsku stočnu stočni grašak, bijelu mrkvu, grahoricu jaru, travu, lucernu i tratine i te trave za ukrasne terene. športske djetelinu, inkarnatku, smiljkitu, i izbor Zatim najširi sjemenapovrća, cvijeća začinskog bilja.

Vrtne alate i sredstva. zaštitna i dobiti u adresi ili u Sve se to može na veleprodaji gornjoj vlastitoj maloprodaji poljoprivrednim Hrvatske. širom apotekama IZVOZIMO

X

NAŠE

Mljekarski list

SJEME,

VAŠ

| UVOZIMO

USPJEH!

TE

PRODAJEMO

NA

VETERINARSTVO

U jesen je ženki Spolni ciklus i izraženo uglavmrkanje bolje iskorištava oplodnju. te 1 oči, t rajno osluškuju, cakljene Mrkanje t raje dana, rijetko dr.

2 Banožić Piše: Stjepan šum. Krava do 4 dana. Znakovi reagiraju najmanji mrkanja leđa koze izraženi: dobro ženki po glađenjuleđima, Spolnimsazrijevanjem ugiba pri i cimuče,zaskakuje nemirne, osluškuju organima neprestano njihovim spolnim neprestano i svaki klički se određenim se, pa čovjeka ogledavajureagiraju susjedne krave, Zatim blizini ako čak i hranu slabo skim razmacima razliopapazi. šum, jedu ponavljaju ža inače rado do čite mliječnosti, slabije smanjenje uzimaju, koju promjene nastupa i nemir. hrane Krave kozastidnicu bređosti. Svrha drugim onjuškuju promjena spol-uzimanje dobro izradržane i rado tih nim paši imaju zaskakuju.

Tijekom organima jepriprema Tako mekežene znakove koza i gana gonjenja. mrkanja razvoj neprestano parenje, oplodnju ali i karakterističan odnosno mlazaskakujukrave, podnose će, je jajeta, oplođenog krava.

Za skok znak maternici. dunčeta vrijeme vrtenje mrkanja Najznačaj- drugih neprestano iz stidnice vodoravnom ciklusa estrusa, znak repom tjeranja, smjeru. spolnog niji tijeku obilna i kod vrsta kao ili estrus, kada čista, prozirna, drugih Ipakje je cijedi sluz, je gonjenje često znak da koza Ni ženka spremna najvažniji parenje. staklasta, rastezljiva,životinja od stidnice do rasteže skok i Pociklusa fazi zemlje.trpi opasivanje jarca. jednoj drugoj spolnog Pri tihom nekad stidnica ženka neće niti može spogonjenju joj je zacrvenjena. pariti menutih znak U koza i ostati bređa. U domaćih znakova,jedini plašljivih prveskinja životinja iz stisluzav izrafleks dobro pogonjenja je iscjedak opasivanja nije tijekom godine gonjenje dnice. žen. više i javljuje puta ponavlja 1 U krava određenim vremenskim Do dolazi ovulacija događa potkraj ovulacije 16 sati nakon zabređa. cima dok ženka kozu treba prestanka gonjenja. pa pripustiti kanja, ili koza I Ovulacijadogađa predvečer drugoj polovici mrkanja. kod krave ili noću.

Krave treba Na Gonjenje pripustitidolazi do tihoggonjenja. ciklus krave treba držati svakih 30 koza 25 osjemeniti najumjetno 13traje Spolni 18 sati nakon četiri kasnije 16,početkajednog tri, rijetko tjedna, pretežno jarca. otkriveno da Ako 16 esterus (gonjenje) traje gonjenja. je treba ih krave do 36 sati. U ujutro pri- Mrkanje tjeraju tijeku gonjenja ako različiti Ovce mrču dva dolaze do gopustiti predvečer, otkrije izražaja puta druZnakovi i čemu može prema poslije podne, pripuštaju gonjenje dišnje: proljeće jesen. kovi, dana slabo izraženi: biti dobro izraženim gog ujutro. mrkanja vidljivo bez mirne i Za znakovima i tiho vidljivih postaju apatične. koza krava koznakova Gonjenje (mrkanje) (češće koje otkrivanje mrkanju obično Koza riste ovnovi drže u (mrče) goni kojima staji). probači neprestano i da Krave držane u jesen pravilnim stavlja kojih proljeće osjemene štali, pregača menskim razmacima od 21 dan m dobro ovcu. imaju gonjenje očituje, dok

nom

bređa.

ostane

ne

se

za

a

-

na

veo-

ma

su

su

na

na

na

vremen-

u

u

na

se

ne

onu

veoma

sve

na

na

or-

ma

one

za

na

veoma

a

u

se

u

na

u

veoma

u

se

nema

se

a

re-

se

se

u

se

razma-

sve

-

mr-

ne

u

se

u

a

a

-

se

sam

ovaca

se

zna-

se

se

u

s

ovaca

su

ovce

se

u

ovaca

se

u

u

se

u

u

se

se

vre-

ne

za-

Sajmišna 8b, Sv. Ivan

SVEVRSTEPOLJOPRIVREDNE

kredit bez učešća

Tel.: 00385/1/860-920

godišnjakamata

Fax:

00385/1/860-595

5%

GSM:

098/281-550

-

ž

PNEUMATSKE

ŽITNE

SIJAČICE Ž

-

-

4t KIPER

PRIKOLICE

RASIPAČI

-SIPOVE

-

600

kg, 3.500

PRIKOLICE

ZA

kg, 6.000

kg

STAJSKI

GNOJ

10

na

6 godina s počekom

FREZE

OD

0,90 2,20 -

od 2 godine.

5%

(2god.) ide u glavnicu

poček do 50000 kn:

3 jamca

od 50000

osiguranjekredita 1,5% hipoteka na stambeni objekt

na

kn:

3 jamca Potrebna

dokumentacija:

1. gruntovniizvadak

za

kuću

ilizemlju,

fotokopija 3. kuće,

domovnice,

fotografija

4. mišljenje savjetodavneslužbe Ako

-MALČERI TRAKTORSKE

KREDITI 8 NA GODINA!

.

2.

-CREINA

-

kamata

Osijek

VAŠE

DISKOVA

-

BANKA

GRADSKA

HRVATSKA

MEHANIZACIJE GOSPODARSTVO: -TANJURAČA 36 SIJAČICE ZA

Zelina

zemlja nijena

osobu

iz općine.

koja traži kredit,treba priložiti potvrdu o

zajedničkom domaćinstvu.

Mljekarski

list

GOSPODARSTVO Županijski

broja

pregled

muznih

po županijskoj bilježena Ostale Žuusporedbi. izdvojene mlijeka obiteljskih krava i proizvodnje muznost panije bilježe prosječnu od 2.000 veću osim Kralitara, Hrvatskoj gospodarstava u pinskokojoj obiteljska gozagorske gospodarstva prosječno ničkoBjelovarskodoc. dr. Zoran oko 1.600 litara Grgić Piše: dišnje postižu i križevačkoj, bilogorskoj Varaždinskoj župa- mlijeka Tako po grlu. vlasništvu i kregoNakon niji obiteljskih slaba iskorištenost pregleda stanja kapaciteta prioko 3 10 ha krava i muznih spodarstava grla tanja broja goveda svega jeposljedica je pasminskog obradive nekoliko površine. i kvalitete osnovnog sastava staposljednjih Hrvatskoj i list br. krava i te relativno (Mljekarski 10/98. Sličan jeodnos, godina da, malogbroja županijski muznih i 12/98.), potrebno jepojasniti udjel, po gospodarstvu kojem broja grla proizstrukture osnovnog i po1997.

Na stada,vodnje čenje dosljedno mjere mlijeka godini. provode i količine krava muznih žubroja prvom tehnologije mljemjestu jeZagrebačka stupci našim Župo karske od muznošću muženogmlijeka proizvodnje. panijaprosječnom U šest hrvatskih Župamuznih krava i 39.750 2.214 litara po U panijama.

Broj posljedgrlu grla.

1998. našim 4-5 godine,Koprivničkopočetkom nija, gosponjih godina županiji 60% darstvima 322 oko vlasništvu broja goveda križevačkoj preko ukupnog gosposmanjio obiteljskih vlasništvo obii muznih krava 273 tisuće Nakon darstava nešto od 35 je je grla. početnog bilo manje U 1995. i 1996. tisuća muznih gospodarstava teljskih p ogodine grla, prosječna porasta i ovim Županijama gotovo po smanjio Zagrebačkoj mlijeka proizvodnja grluje muznih i slično 2.371 što grla poslovnim županiji, je Bjelovarlitra, je najveća odnosno poljoprivredbjektima, i nim Tablica krava i steonih 1: poduzećima zadrugama.

Broj junica obiteljskim gospodarstvima 1998. steonih 40% Oko početkom godine ukupnog broja krava Steone [opis Goveda Muzne krave i | je junicamuznih smješteno junice | Hrvatska > 273.034 392.706 21.179 Oko 41 tisuća triŽupanije. ili | krava muznih steonih 53.844 2.730 38.286 junica ZaGrebačka županija vlasništvu | 14% 58.698 2.413 35.901 ukupnogbroja |Koprivničko- županija Za- | 55.141 3.657 34.821 gospodarstava je obiteljskih |Bjelovarskožupanija križevačkaoi 28.470 701 24.265 Zatim hi županija boano grebačkoj županiji. slije-bilogorska 21.559 124 'araždinska 17.181 Bieivničko-križevačka županija de < 23.674 Kopajinako ik ei Be ||gisačko-moslavačka 1.122 16.960 županija županija ||Karlovačka županija 1.100 lovarsko20.156 15.900 od 13%.

15.548 589 13.802 bilogorska udjelima županija Splitsko16.100 2.000 10.250 županija Brodskodalmatinska jedinici obradi Po 15.505 2.550 9.100 | 1jčkoJecinici obradive površine, županija posavska muznih krava 14.190 550 7.975 najveći je broj | Osječkožupanija senjska |Požeško-slavonska 10.982 686 10 7.894 steonih | županija junica (4grla ha) baranjska 10.862 211 7.789 i Virovitičkožupanija ZagrebačkojKrapinsko162 Istarska 10.530 7.776 županija SKE U ZNANI podravska ZUpANI: zagorMeđimurska 9.498 524 6.747 županija 12.210 1.300 6.600 U || županija VukovarskoSisačkožupa- Grad 6.355 246 5.300 Zagreb srijemska NOE niji Deštoje moslavačkoj 3.195 98 ve sEJEP ENA 2.510 županija Primorsko10 hektara, Sta2.200 50 određeno ||Zadarsko-kninska 1.850 SLVIjE županija goranska domo2.319 169 1.623 gnacijom | |Dubrovačko-neretvanska proizvodnje zbog županija 1.670 197 1.004 većem rata Šibenska županija dijelu vinskog U Državnog Dokumentacija | za područja.Koprivžupanijskog muznost

u

muznom

u

su

na

u

zna-

se

u

ne

u

na-

suvremne

s

se

u

sa

u

u

nas.

na

a

nema

novo

su-

u

se

u

a

za-

u

u

u

i

u

u

i

S

..

50

i

na

prao

u

A

S

TA

na

izvor:

list

Mljekarski

zavoda

statistiku

11

GOSPODARSTVO Grafikon

1: Struktura

muznih

krava

i steonih

junicaHrvatskoj

1998.

u

Drukskožupaniji. godine (obiteljska gospodarstva) bilogorskoj čije kretanje je KoprivničkoKoprivničkonakon križevačkoj županiji, križevačka 1995. i 1996. stagnacije godine županija tek razini 1994.

3% sadašnji broj je VaOstale godine.

Zagrebačka Najlošiji primjer je županije raždinska županija 39% županija gdje pro14% matranom stalni razdoblju bilježi muznih krava.

Još pad broja uzrokovan izraženiji pad, posljeBjelovarsko- dicama i okurata domovinskog )-—__ bilogorska pacije bilježi kretanje broja županija Sisačkoznih krava 13% Sisačko\ moslavačka__ Vi zd k Krapinskožupaniji.moslavačkoj županija niske, \_ zagorska županija Se Slično muznih županija kretanju broja 6% 9% i količina krava, mijenjala muženog mlijeka Grafikon 2: Struktura promatranim 1997. proizvodnje mlijeka Hrvatskoj godine Županijama. obiteljska gospodarstva, u so ( ) Ž PR 15,09% rast mliNajveći proizvodnje po grlu jeka je Koprivničko1.550 Ostali ževačkoj križupaniji (od 2.371 Unatoč 38, 36% Koprivničkolitru). porastu križevačka ž. rezultate znosti, najlošije bilježe 14,21% gospodarstva Krapinsko1.614 litara skojžupaniji zagor(samo po mlijeka grlu).

Sporiji Bjelovarskopozitivni ž pomakje Bjelovarskodare Sisačkomoslavačka ž.—< skojžupaniji, bilogorVaraždinskoj Varaždinska 6,01% \\KrapinskoŽž došlo do — županiji je neobjašnjivog 6.16% ž. \zagorska muznosti 1997. manjeg pada 7,15% Porast muznosti Siu godine. izGrafikon 3: muznih krava izabranim Županijama sačkožupaniji, Kretanje broja 1994.-1997. nad od 2 tisuće moslavačkoj granice litara, nije odrazio 50.000 značajnije ukupnu Županiji proizvodnju mlijeka zbogvećegsmanjenja broja znih grla.

ITI može istaći se kako Zaključno prema brojugrla, potencijalnoj obnovi stada i po proizvodnji muznom vlasništvu obigrlu 1994, 1995, 1998, teljskih gospodarstava “najmljeobuBjelovarsko[aZagebačka2 Koprivničkokarskija" područja križevačka bilogorska EKrapinsko-zagorska hvaćaju Zagrebačku, KoprivničkoBjelovarskokriževačku, bi12 list Mljekarski u

no

na

se

u

mu-

u

:

:

g

Izvor: Isti kao

u

se

tablici 1

na-

u

u

u

na

>

mu-

——

u

u

doka

Izvor: Istikao

a

u

tablici 1

u

u

se

g

na

45.000

u

40.000

mu-

35.000

+

30.000

25.000

|

20.000 15.000

10.000

5.000

+

u

o

1997

BB

2

Izvor: Istikao

u

tablici 1

DO Varaždinska

2. DJ

Ž

BB Sisačko-moslavačka

2.

2.

u

nas

eee

ep

GOSPODARSTVO

evro

A

mlijekaobiteljskim proizvodnja Broj logorsku Krapinsko1997. hektaru gospodarstvima godine po zagorsku županiju.

Brojgrla tisuća lit. obradive Namuženo krava i tim mlijeka Broj površine je, od 583.213 273.328 područjima, značajno manji HRVATSKA onih razvijenim zapadnoeu88.002 39.750 županija Zagrebačka i To 82.860 34.944 ropskim zemljama. ukazuje Koprivničko- županija 75.907 35.012 veću prožupanija Bjelovarskozastupljenost biljne križevačka 41.720 25.842 županija Krapinskogospobilogorska izvodnje obiteljskim 17.222 35.951 Varaždinska županija obično nisu dodarstvima.

Ona zagorska 35.070 16.700 Sisačko-moslavačka županija dobro 34.945 15.260 Karlovačka povezana govoljno županija 9.800 26.000 iako vedarskom županija Brodskoproizvodnjom, je 21.909 7.789 da županija dobro međusobna Virovitičkoposavska poznato 21.188 13.549 županija Splitskopodravska i 21.185 8.278 biljne proizvodnje povezanost Osječkodalmatinska županija 6.000 18.000 rezultira proizvodnje mlijeka županija Vukovarskobaranjska 17.587 8.666 Požeško-slavonska i dohotkom ćim obižupanija prihodima srijemska 15.200 7.600 županija Ličkoteljskog gospodarstva.

13.550 7.009 Medimurska županija senjska 11.499 5.896 Grad Zagreb 9.315 7.088 Istarska poZabrinjavajući je sporiji županija 6.220 2.510 izražena rast, županija Primorskogodišnja kolebanja 3.400 2.000 Zadarsko-kninska županija iličak goranska po smanjivanje proizvodnje 2.042 1.433 Dubrovačko-neretvanska županija našim 1.663 980 grlu mljekarskim podŠibenska županija Isto ručjima. tako, prosječna od znost izabranim količine 4: po grluje Grafikon značajno manja namuženogmlijeka Kretanje 1994.-1997. Županijama tehnološkog potencijala pasminmuznih sastava skog grla E 100.000 vedenim Županijama.

Najčešće isticani razlozi takvom kretanju dkvaliteta i nedovoljna he obrt osnovnog stada kod | pravilan te 20.000 | većegdijela proizvodača, odgovarajući uvjetismještaja, načina i hranidbe stoke i držanja BjelovarskoO Zagobačka2 Kopnvničko križevačka sl. Tome treba bilogorska pridodati BD 2 jednogdijela proizspremnost u izabanim Gratikon 5: po vođača da uobinamuženog Zupanijama mlijekagrlu Kretanje promijeni svoje 1994.-1997. čajeno ponašanje držanju stoke, što domaće u gledano cjelini imati može NA govedarstvo značajne tehnološke i ekonomske posljedice. danas nI Naime, jepasminski rašisastav području EE simentalca renog proširen značajKN holnijimuvođenjempasmine stein-frisien traži koja potpuno BjelovarskoZagrebačka 2.

2.

DO 2. | bilogonska proFegrnčasiio drukčiji pristuptehnologiji m izvodnje mlijeka. muznih

2:

Tablica

krava

i

i

u

u

nas

u

u

na

u

s

ve-

u

Izvor: Isti kao

u

mu-

tablici 1

u

[20000

==>

u

na-

i

i

80.000

|

ooo

su

|

ne-

ne-

o

L

1997.

19%.

1995.

1994,

“

2.

m

E

Krapinsko-zaporska

2

CO Varaždinska

2

C

ne-

Sisačko-moslavačka

2. a

Izvor:

tablici 1

Istikao

a

u

u

za

MH

i ii T

ovom

na

g

ke

Izvor: Istikao

u

Kopnvnčkoknževačka

O m

gri

Kastora

oa

ži

u

tablici 1

Mljekarski list

13

GOSPODARSTVO

mlijeka

na

bolje proizvodnje više rezultate.

Postoji komponenata i utječu koje neophodne i visinu uspješnost proizvodnje,

proizvodnju

povećati

Kako

ekonomske

i

su

obiteljskim

na

ekonomičnost.

gospodarstvima

neophodan jeprvi čimbenik visoke postizanju krava i proizbroja Povećanje Piše: O Haluška Josip dipl. ing. proizvodmlijeka. proizvodnje može kravi vodnjepo krava ovisi očenim kapacitetima vremenskom kratkom Govedarstvo ostvariti grajenajvažnija realizirana kivana proizvodnja, velika Bit će i čini stočarske potrebna razdoblju. proizvodnje iskoovisi stupnju proizvodnja Proi sredstva osnovicu ulaganja. poticajna poljoprirazvoju glavnu tih j e Važno kapaciteta. rištavanja govrede u obiteljskih okrupnjavanja goveVrijednost cjelini. će dovesti do odabrati bikove koji i težak. bit će 40% oko darske dug spodarstava proizvodnje je Odabir proizvodnje. povećanja stočarske mliProblem niske ukupne vrijednosti znaproizvodnje bikova temeljiti 80% Preko RH. proizvodnje kapaci-čajkamapotrebnim poboljjekanije genetskim i98% iskoveć uzgoja plotkinja goveda visokih krava. tetima, nedovoljnom Stvaranje šanje Naša istih. Za gospodarstvima. rištavanju obiteljskim krava iskorištavanje kapaciteta je proizvodnih krava imaju genetskih usitnjena, gospodarstva Provodi se kapaciteta proces. dugotrajan krava i nisku mali produžena iz broj izbora poljoprivrednoje najboljih roditelja putem 200.000 kravi. Oko po raditi todavna izvodnju vlastite savjemukoja služba, populacije, drže seoskih novih i gospodarstavajednu uvozom ških primjeni poboljšanju sjerasplodnjaka, do tri novim Genetski kapa- tehnologija, plotkinje. bikova iz saznanjima progenotestivnih 50 do citeti krava koriste i hrahrane stočne 70%, proizvodnji dostigle koje drugih populacija velike rezerve tako da postoje i uvovisoku razinu držanja, uvjetima nidbi,boljim proizvodnje i izboru sistema proizvodnji. mužnje najboljem podrasplodnog ženskog krava stručne mliječnih Brojno stanje Na mlatka. obiteljdavanju potpore genetskih izgradnji 233.500 iznosilo 1997. radi poskim godini je i gospodarstvima proizvodpodizanju kapaciteta Od 1991. povećava boljšanja godine grla. goveradi nivoa stanja ukupnog nog selekcijska krava, Ukuudio krava i služba Tu podselekcijom. darske proizvodnje. služba teslužba. je Selekcijska 1996. pna proizvodnja i mlijeka službi treba zdravlju brige reprodukcije veterinarskoj mil.

590 oko iznosila Veterinarska služba treje godini program životinja. osjemenjipripremiti litara. proiz-ba voditi briguo zdravstvenim godišnja i Prosječna krava po pasminama vanja i niska kravi po uzroka i je Ova mlijeka bikova. vodnja utvrđivanju problemima vrijednostima gojnim 2.000 iznosi oko 1.800 Sei litara, bolesti, kontrolu vršiti služba proliječenja. prevenciji 2.600 telad 2.400 čini mlijekom što krava izvodnosti poljoprivrednalekcijska, mlilitara. Tržišnost proizvodnje davna i služba biosavjetoreprodukcije selekcijskog p rovoditi rada, od 25 do niska i kreće terenu. usko surađivati jekaje loške i raju progeno40%. po mlijeka Potrošnja svježeg testove.

2. iznosi 101 stanovniku predstavlja Reprodukcija litru, Čimbenici visoke proizvodnje intenzivne proosnovicu biološku sira te slaca kg kg, 13,6 kg, 11,9 0,6 i mlijeka koliProizvedena je preduvjet izvodnje mlijeka goveđeg Proizekonomične može proizvodnje. čina mlijeka proizvođača Krajni cilj podmiriti mlijeka krava vodni time i mlijeka davanja vijek osnovne pa proizvodnje, povećanje je stanovništva, potrebe usko visoke Proizvodači dobit. i mliuvoziti proreprodukciju.

RH je mlijeko obnove staBez troškove niže podmlatka imaju izvodnje proizvode. ječne 1. Genetika

u

se

ne

u

a

na

o

ces

u

na

se

mora

u

se

u

za

u

s

za-

mora

uvozom

na

o

mena

se

su

u

o

zom

u

se

na

u

o

renu

uz-

a

-

s

mora

za

-

osnovu

mo-

se

na

ma-

mesa.

ne

a

mora

vezan

za

nema

14

Mljekarski

list

GOSPODARSTVO

——————————————————ss

proplodnost jegarancija punomasnim značajan utjecaj i doveće ili i troškove.

Ishrana proizvodnje mlijeka jekom mliječnom zamjenicom, izvodnje je biti kvalitetna. Do dva čimbenik iskorivoljnog brojapodmlatka koja presudan krava. starosti teladima treba mjenu Mnoga obiteljska mjeseca štavanju proizvodnih kapaciteta velike davati ili krava.

U strukturi troškova hrana imaju gospodarstva potešmlijeko mliječnu Veliki koće tim da 50-60% svih troškova i plodnošću. broj mjenicu, postepenosudjeluje krava Koncentrat treba zato visokoproizvodnihizlučuje smanjuje. telad, joj posvetiti posebnu iz kvalitetno i voda Količina hrane krava po proizvodnje zbogjasijeno voljipažnju. koju lovosti. Da bi biti Kod može ovisi proraspolodna moraju dostupni. uzgoja pojesti potrebama bila teladi treba voditi visini kvaliteti o preizvodnja uspješna potrebne brigu krava, proizvodnje, određene Nakon i hrani Problem učestalosti predradnje. prozdravlju. uzgojuhrane, hranjenja, treba krave i po teladi virusi i telenja pregledati uzrokuju bakterije, bavljivosti hrane,energetskom svaku Zdravstveni nivou količini vode i potrebi liječiti infekciju. paraziti. problemi obroka, uočavati krave Treba i dišne boučestalosti koje tje-odnose crijevne defeciranja.

Program te ih lesti. hranidbe raju, vrijeme osjemeniti. U dobi do mjesecdana pozadovoljiti Krave nužno do 110 češće trebe krava se a je oploditi pojavljuju proljevi, energiji, bjelandana Nakon iznad dana bolesti dišnih mineralima i vitamiposlije telenja. osjemjesec čevinama, kravu do 60 nima. neizbalansiranih menjivanja pregledati organa.

Upalaplućaočituje Posljedice dana.

Po steonosti visokom obroka mliutvrđivanju i kašljem. jepad proizvodnje temperaturom treba očekivani datum Telad treba brzo i i zdravstvene zabilježiti liječitiispravno. jeka, reproduktivne U sredini Telad treba držati suhim i telenja. laktacije potreporemetnje. bno krave i jeocijeniti kondiciju prozračnim prostorijama.

Stelja Suha tvar jeključni čimbenik hranidbu. po bitičista i suha. Kod mora potrebi korigirati visoke starijeg i postizanju proizvodnje Kravu treba zasušiti točno 60 hranidba rasplodnog podmlatka Kraodržavanju tjelesnog stanja. dana vrlo treba od 650 -700 prije telenja.

Suhostaj je dobiti osigurati suhe prirast 2,5 3,5 kg bitan ima visinu dan. U zavisnosti od starosti i jer utjecaj g. tvari 100 kg.tjelesne težine, težine proizvodnjeidućoj laktaciji. mlistarijeg rasplodnog pod- ovisno o visini proizvodnje Krave zasušiti Dva mogu mlatka tvanaglo.

Hrana biti kvalitetna i potrebe hranjvim jeka. treba rima tjedna prije telenja prijeći biti prihvatljiva kravu, hranidbu.

Među“prijelaznu" telidbeno treba iznositi razdoblje Starost 3-6 7-12 13-18 19-20 390 400 dana ili12 do 13 mj. mjeseci.

3. težina treba po140 280 400 500 Uzgoju podmlatka Prosječna kg. svetiti najveću brigu.

Prije telenjaSuhe tvari kg.

3-4 5,5-7,5 7,5-9,5 10-11,5 treba kravu čistu premjestiti Sirovih % 16 15 14 12 bjelančevina Ako posebnu pregradutelenje. kravi treba dan 50-60 40-50 40-50 40-50 jepotrebno, pomoći Kalcija U 12 sati pritelenju. prvih dan poslijeFosfora 35-40 30-35 28-32 28-30 tele dobiti kolotelenja satima života strum treba biti ukusna i jer prvim Oplodnjajunica probavljiva.

Mliječna imunitet takva da tele dobi 24krava i absorbiraju antitjela junice jepreživačpotrebno je iz kolostruma.

Tele treba dobiti 26 Prvo voditi računa odnosu volumjeseci. osjemenjivanje oko litre kolostruma svakih može 13-15 i koncentrirane minozne hrane dvije junica početi mj. tri do četiri sata. Do dana starosti i težine iznad 360 obroku.

Kod veće kg. petog proizvodnje starosti davati kolostrum i 4.

Hranidba_ krava troši više koncentrata.

Obroci priOd 6 do 14 dana krava ima od što jelazno mlijeko. obiteljskim gospodarstvima trebaju sastojati da.

telad

Dobra

za

za-

hraniti

mli-

visinu

na

mora

u

za-

s

s

se

s

za

se

rano

o

su

u

se

se

na

na

mora

na

se

u

u

va

na

na

mora

-

na

u

se

na

mora

su:

za

mora

na

u

-

u

u

za

na

na

mora

se

u

za

se

u

o

sa

u

na

se

se

Mljekarski list

15

oromo

GOSPODARSTVO

oni

komponenata. pasti. potrošnja biti dan. kravama vodu više od 10 dani Da bi cijeli dostupna piju izbjegli mastitisi puta potreU krave troše troše oko 5 litara po bno dobre razdoblju suhostaja jednom jeodržavanje higijene 10 do 11 suhe tvari hraniti krave Treba kori(1hj/1 kg). uzimanju. kg Bolje je primužnji. pravilno

više

Hrana

hrane

mora

će

Krave

slati

na

Koncentrata

davati

treba

oko

mikrobiološku

na

analizu.

se

kompletnim uređaje mužnju.

100 težine.

0,70 kg kgtjelesne dobiti 10% više hrane od voditi stabilnom baju je brigu kravama ishrane može kumu. treba uredno odrVisokoproduktivnim potreba.

Ocijena Opremu obrocima treba osii po čistiti i dezinficirati. Krolaktaciji, po procijeniti kondiciji boji žavati, 18 do 20 suhe tvari nično krave treba izdvogurati kg gnoja. oboljele krmiva M neto i Održavati 1,70 cal/kg jiti liječiti. higijenu Kada i i u je pitanju spremanje 15-18% sirovih štalama.

Mastitis gije, bjelančevina, utječe stočne treba skladištenje hrane, 110 g i 80 g fosfora. Pored time i ekokalcija njenje mlijeka, određena Treba poštovati pravila. nomske efekte obroci krava sadrmoraju toga proizvodnje. žeti i ubirati stočnu hranu žavati i vitamine, A,D pogotovo krava bitni prvom stupnju zrelosti, pri i spravUvjeti držanja E. % silose brzo i visoke i kvalitetne provlage, puniti postizanju Kravama treba krmnim obrodobro hranit krave nakon Kravama treba pokriti, izvodnje mlijeka. cima oko 18% sirovih hraosigurati zrnastu udoban fermentacije hrane, osigurati smještaj vlakana.

Krave troše hratreba najviše odmor čistu vodu. Štale i samljeti. svježu 70 dana nakon Krave telenja. biti dosta moraju suhe, svijetla, Osnovni racionalne preduvjet tri koje daju vlažnosti i puta dan, prozračne, optimalne proizvodnje mlijeka obiteljskim oko 20% više i troše 5 do mlijeka Ležišta biti moraju temperature. gospodarstvima je proizvodnja 6% više hrane.

Krave najbolje valovi dobro izvedeni. udobna, vlastite stočne hrane. izNajveći hranu mužkonzumiraju poslije hrane čini vor mliječna goveda Ako očekivanu Zaključak nje. daju hrana oranica, koja uglavnom treba nivo proizvodnju provjeriti koristi Uspješan proizvođač mlijeka konzerviranom stanju hrani. Ako visoka budućnosti tržište i bjelančevina pratiti i vlastiti (sijeno, oscisilaža, sjenaža), i analizirati. Proi proizvodnja naglopadne predviđati koncentrat Obrocima treba (kukuruz). izvođači lira, provjeriti energiju. morajuupotrebljavati od vlastite krme sastavljenim krave što j e u i najbolje potvrđeno praksi Najvećuproizvodnju treba pojedinim razdobljima koristiti 40-70 dana saznanja proizdaju poslije telenja. dodavati vitaminsko-mineralne i Bitno da zadrže visoku vodnji. proje dodatke. proteinske što duže će biti veća izvodnju jer Proizvođači "mlijeka moraju laproizvodnja tijekom kvalitetnu sirovinu po cijele proizvoditi 5. vimena i kvalitet Za svako proZdravlje ktacije. što nižim povećanje U cijenama.mnogim izvodnjepočetku laktacije mlijeka mlimljamaproizvođačke cijene može očekivati jednulitru, Za bazi visoke jekaformiraju ostvarenje proizod litara kroz povećanje 0,80 zdravo masti je vodnje sadržaja mliječne mlijeka potrebno mlijeku, 305 dana. cijelih vime. već i veliki lai Postoji problem sadržaja proteinabroja Visoko krave tentnih češći od mliječne jedu mastitisa, koji bakterijamlijeku.

Mljekarska brže i više hrane od krava kroničnih traži visokokvalitetnu Mastitis slučajeva. industrija niskom Dnevno sirovinu po što nižim i kvalitet. proizvodnjom. njuje davanje mlijeka cijenama, krava oko sati i može Svaki želi dobiti i jede proizvođač poznavati siguran pet potrošač oko hrane po satu. kvalitet kvalitetan što nižim po pojesti petkg mlijeka kojeg proizvodi. proizvod Ako 24 *C Uzorke uzimati i m cijenama. preko temperature mlijeka obrocima.

Krave

tre-

stiti

Potrebno

za

na

o

va-

se

u

u

s

ener-

u

na

a

sma-

na

na

su

u

nom

u

za

nu

ne

sa

se

muzu

na

u

a

za

ne

s

se

u

u

u

mora

mora

u

nova

o

ze-

u

za

se

se

na

ne

samo

u

su

sa

u

sma-

a

mora

su

16

mora

Mljekarski

list

Čipćić

[=]

iKe\'f: ls;

ć i

/

CIC

Bjelovar, Križevačka cesta 3 b

43000 Te.

043/25

18 90

043/25 relax

17 00

099/44 mobitel:

Ke)[06]

APARATI

MUZNI

đ

PROIZVOĐACA

EUROPSKIH

POZNATIH

-

SAC

-

MILKLEINE

-

WESTFALIA

No .

+

vez r avni Grabnerov SISTEMI

monofazni ili trofazni sa jednom, dvije ili trikante na mene stabilne ili

s Niskiprivez krmnom pregradom ZA

IZGNOJAVANJE

Sistemza izgnojavanje “EKONOMIK" ligo .kran 4

PROGRAMA NUDIMO:

IZPROIZVODNOG KRMNE ZABRANE POJILICEVIŠETIPOVA GUMENI TOPLIPOD ODRŽAVANJE HIGIJENESTOKE PRIBOR ZA

+

+

*

ž

am Hidraulični

“KRTICA"

+

boja sira ? li život zamisliti bez Možete Sir.Mnoštvo

okusa,

mirisa,

i

oblika.

Predjela isleseni, > jela.

Neophodan sastojak brojnih :

“ae

tehnologijivu Uz proizveo recepte Sirelito S hrvatskih više od ističemo da koristimo pola stoljeća. mlijeko isključivo kooperanalu. uspijevamo ponosom danas Sirela U više od 30 vrsta Sirela.jenajveci proizvođačHrvatskoj. paleti mekih, svojoj Ribant rdih, tvrdih Edamac, Gouda. pra sir, Livanjski topljenih Podravec, Trapist, Bjelovarac, parmezan, da stolu: Graničar, Dimsi Feta Sirelini Vašem Sigurni pronašli obiteljskom najpoznatiji mjesto Dobar tek Vam Sirela. želi Potrebno je mnogo

znanja

i

iskustva da bi se

sir

vrhunske kvaliteta.

izvorne

i suvremenu

već

sira

i

i

u

ima

sireva

i

to

svježih,

sireva.

su

sirevi.

smo

su

već

na

icieie.sirela.hr

a.

poe Sre.

nE

SE

3 ije

na

Vašem st

Marketing

INO

===)

BR)

Froudeova

7,

10000

a.o.o.

Zagreb

tel.

01

6552

656

tel/iax

01

6551

779

098212510

mob.

“AGREX" HRANE STOČNE MLINOVIi od firme AGREX, iz hrane su stočne programa jednog najpoznatijih MJEŠALICE proizvodnog Mlinovimlinova mineralnih i čekićara, mjerasipača gnojiva, proizvođača svjetskih europskih najkvalitetnijih mješalice žitarice i mlinova stočne hrane, sušara šalica i prehrambenog proizvodnju mlinovabrašna. mješalica način da konstruirani proces stočne hrane proces i mljevenja miješanja povežu Mlinoviostale upotpunjujuće mogućnošću zajedno mljevenom stavljanja stroju jedinstvenom jednom mješalice brašno i soli, sojino drugo). sastojke (mineralneposije, 4 različite zob i svih vrsta žitarica Predviđeni frakcije mogućnošću ječam, druge) (kukuruz, mljevenje različite Sita mlina rupa (2sita imaju mjere kompletustrojem. zamjenom koja isporučuju meljave želi biti 8-11 mogu stroja. koje uporabnik isporučena mjerama 4mm), zahtjev stoke ili radi ukaže dok može ostati potrebapražnjenjemprihrane stroju Samljevena silose. u spremanja mlinovarada minimalnih Vrlo kvalitetnom izradom, (komora prašenja prilikom stroja uklanjanjem mjera, ovi i kvalitetom i vrhunskom pokazali strojevi miješanja mljevenja mješalica jezatvorena) farmama. svim modernim i nezamjenjivim neophodnim za

za

su

u

na

su

s

za

sa

u

se

a

masom

s

s

u

na

se

sve

u

masa

za

ne

su

se

na

Tehnički

podaci = mljevenja miješanja Kapacitet

Model MIX5/7 MIX10/7 MIX

10/10

MIX

15/15

MIX20/15

SILOSI

—

Vrijeme Potrebna

Kapacitet

miješanja

snaga

(kW)

Mjere stroja visina/promjer (m)

(litara)

(kg/h)

(min)

1000lit

8,0

2,5/1,5

20

9,5

2,7/1,8

2000lit

300300-1000 1000 400-1<00

15

20

11,5

2,7/1,8

3000lit

500-1500

20

16

3,2/1,8

4000lit

500-1500

20

17,5

3,7/1,8

2000lit

I ELEVATORI

smjesa, kapaciteta itd. soli, gnojiva umjetnih brašna, šećera, kemijskih proizvoda,

Silosi

od

1 do

32

tone

za

sve

vrste

žitarica,krmnih

imaju vijek stakloplastike duži od 30 otporni godina, trajanja velikih promjene temperature, mogućnosti, nepropusni izolacijskih vlagu.

Ne stvaraju probleme zbog stakloplastika kondenzacije jer ultravioletnim sprečava prodiranje da te istovremeno zrakama sprečava uzrokuje promjene toplina Silosi iz

su

na

za

u

žitaricama.

jednostavni Lijepogizgleda montažu i postavljanje.

Elevatori svih veličina i kapaciteta silosa ili i druge pražnjenje punjenje namjene. su

i

za

za

za

OBAVIJESTI

Obitelj

Beštak

Sv. Ivan

Žabno

Dnevni

iz Kuštana

I

REPORTAŽE

boravak

Beštakovih ,

-

krasi 19

diploma, šampionska i zlatne što dvije medalje ih dobili izlospomenutim tri

zvona

su

na

žbama.

njen,

među

a

kravama

nalazi

6

se

Primili

mnoge

su

i naturalne

novča-

nagrade, bikovskih muški od LUmajki, čiji pod- ostalim i steonu junicu mladak redovno Marizavršava testu RA-GROUP i kuna Obiteljsko gospodarstvo 3.000,00 i stanici Varaždin.

Pored te je Dragutina silosa, prvonagrađenu Beštak, spada noj prvotelku, mlađe trave bale kuna gospodarstvo sjenaže. proizvodnji spremaju 2.000,00 drugonagrađenu Balirali 36 bala oko 700 od Centra mlijeka. kg junicu reprodukciju 22 U od Kricentar Posjeduju k.j. zemljišta sjenaže. sjenažu spremljena stočarstvu Zagreb, dva 2 4 treći otkos sušen i svega ževci. otkosa, čega k.j.zakupu.

Siju kukuruza četvrti korišten 2-3 zrno, k.j.

Jedno od k.j. baliran, je Beštakovima pitanja Obrok 3 zobi i sadrži po bilo je:"Što silažu, k,j. sijeno. vi osobno pšenice, mislite da bi silažu Pod i kvalitetno travnim ječma. trebalo učiniti da djetelinasto sjenažu sijeno, zaustavi pad nalazi 5 količina ovisno smjesama k.j., jedan i da mliječnosti govedarske proizvidnje koriste kao Takvom ishrajutar pojedinoga pašnjak. grla. oslobodimo stoke, i mlijeka mehai po postižu Posjeduju potrebnu proizvodnju grlu mesa, te mesnih i mliječnih predo 35-45 litara dnevno. dva traktora od 45 do 65 nizaciju; rađevina?" kuZa takvu i spremaKS,silokombajn, kombajn proizvodnju kuruz i žitarice. hrane te Odgovor nje (izbalansirani obrok) nije Objekti goveda potrebno izgrađeni postignutu proizvodnju mlijeka, “Hrvatskoj ziti niti meso, ni za12kravai11 kao zahvalni i veterimlijeko grla podmladka, agronomskoj i sistem vezovi.

Vrše stanici iz mliječne držanja proizvode, jer narskoj savjetodavstočari klasično kuda tovnom službe neznaju izgnojavanje, izgrađeKoprivničkostokom... jamamanjeg jeseptička (3700 županije. križevačke dva Hrvatska ima rodna Već vrišest Beštakovi litara) kapaciteta,silotornja godina polja, 42m?

84m'.

U istočare i ratare bi izizložbama po objektu djeluju jedne mogla Goli, instalirane voziti meso, i Đurđevcu i Sv. Ivanu propojilice, mužnjaje Gudovcu, mlijeko njihove popuŽabno. izvode." m strojna.

Objekt jegotovo Piše:

dipl. ing.

Stjepan

Brlek

ne

u

među

za

u

u

za

su

s

za

su

u

u

za

a

za

za

za

muzare

-

se

se

a

a

o

se

uvoza

nom

svu

za

za

uvo-

su

a

su

mesne

su

a

sa

ne

na

su-

su

=

na

u

a

POLJOPRERADA

“

dioničko društvo za proizvodnju, preradui promet stočne hrane,dodataka 10020 ZAGREB

RJEŠENJE

ZA sa

Remetinečka

19%

maksimalnu

-

-

-

cesta 77

SB

SUPERMIL

SUPERMIL SUPERMIL

Garantiramo

za

MLIJEČNOST

MAKSIMALNU

Potpuna smjesa krmna SB 13% sa Potpuna smjesa krmna za krave Dopunska smjesa mliječne krmna

-

isirovine

SUHU

-

-

-

100

sa

30%

SB

100

sa

35%

SB

100

sa

40%

SB

TVAR

MASNOĆU MLIJEKA

ZDRAVLJE

ŽIVOTINJA

Najboljeod najboljeg “POLJOPRERADA" Mljekarski

list

01/6501/6552-333 24-449 proizvodnju stočnu hranu i poljoprivrednu

d.d.Zagreb

21

OBAVIJEST

Dinamična

A

obnova

frizien, smeđa,manje navedenih Pored količiholsein). t: i proizvodnja govedarstva uvezenih bređih i uzgojunica a iz j unica domaćeg uzgoja jenih mlijeka LURA GROUP Ministarstva poljoprivrede putem i šumarstva plasiranitijekom cionalnu intenzivnim hranidbu, 1997. i 1998. krediti Piše: dr. sci. Petar Bosnić godine reprodukcijskim iskorištavanjem 19.950 ženske teladi će koja otkup te grla, primjenu preventivnih do zrelosti i Stanje govedarstva uzgajati spolne i zdrastvene zaštite mjera grla. bređosti.

U poslijeratnom garantirane perioduproda može Već sada obnove stočarstva zaključiti najsložeObnova stada krava (domaći i kritična faza bilo proje govedarstva nije je stanje govedarske uzgoj, uvoz) sanirana i da bioloških proizvodnje mlijeka speciizvodnje zbog i fičnosti i duProces obnove razvitka i goveperiod razvoja predstoji složeniji reprodukcije goveda intenzivne indarstva ubrzan žine govedarske proizvodgeneracijskog jeodgovarajućim trajanja državnim i tervala. Ovo specijalizaciju je mjerama poslovnomnjekoji ogranočava mogući invenekih i brže nost gospodarstava proizvodnje većeg politikom mljekara putem obiteljskih farmi većih kvalitetnih sredstava broja junica osiguranja ju- stiranjeizgradnju uzgoja do 60 30 i stada. rata nica domapopunu krava). kapaciteta (od kreditiranje Tijekom uzgoja like ćim štete U odnosu gospodar- junica. i kvalitetu stvu stokratko relativno Kroz često iznošeni poljoprivredi, Hrvatske, vrijemejunicajavnosti čarstvu, ukazivali posebno govedarskoj (1996- god.) proizvodnju problemi k oji Direktno ratu 44.870 bređih i uvozniproizvodnji. je je uključeno junica ponašanje neodgovorno 1998. uništeno iliotuđeno 120.000 kraodnosu 39.929 to iz zadoda kvaliteta grla, ka, junica nije i steonih te iz dosastav I. da junica, je pasminski junica jemliječnost voljavajuća, rednih sigoniska.

Prema godina smanjivao broj je maćeguzgoja z astupljena stanju laktaciji tako i dok iz LUp a veda, proizvodnja otkup mentalska pasmina, bređih junica mljekara siRA GRUPE mlijeka. podjednako zastupljene Zagreb, (DUKAT U 1989.-1997. mentalska i MLJEKARA SIRELA periodu godina (holdrugepasmine Bjelovar, 372.000 je smanjen broj goveda 205.000 krava i steonih Tablica 1: Karakteristični trendovi grla, govedarstva promjenastanja 1997. junica, smanjena jeproizvodnja (1989god.)

339 mil. litara i kravljeg mlijeka Goveda 000 Proizvodnja 68 mil. litara.

Otkup mlijeka otkupmlijeka Tržišnost Krave mlijeka Ukupno Najveći pad proizvodnji mlijeka Godina % lit. lit. steone 000 000 _ bio mil.

1995.

Ukupno jun. je (572 lit.), god, 1989.

503 383.000 832 941.000 1993. kada 40,70 otkup mlijeka godini mil. lit.

214 473 269.000 1991.

757 749.000 35,91 svega jeotkupljeno 214.000 589 370 602.000 35,55 mlijeka.

1993. i složenih Pored gospodarskih 1995.

250.000 494 335 572.000 43,70 drugihuvjeta govedarstvu je 1996.

274.000 461 311 576.000 47,56 ostvaren proces povepozitivan 451 298 602.000 315.000 52,33 1997. ćanja produktivnosti krava,gomlii dišnjoj proizvodnji otkupu Tablica 2: Nabava bređih iz i velikom Unatoč domaćeguzgoja (1996junica jeka. padubroja krava godina) 1998. produktivnošću povećanom 1998. gouvoz proizvodnje mlijeka dini ostvarit će nivo prijeratni Od Domaći uzgojUkupan Ukupno toga od otkupamlijeka (1989. god.)

Godina GROUP LURA prodaja promet 383 mil. litara.

18.635 17.393 503 1.242 U Hrvatske po1996. govedarstvu neiskorišteni 19.635 7.480 18.036 1.599 gestoje značajni 1997. netski kra6.600 4.500 2.224 2.100 proizvodni potencijali 1998. aktivirati sustavno mogu koji 44.870 SVEGA 39.929 10.207 4.941 kroz i poboljšanje uvjeta držanja domaći kvalitetnu i uvoz, (1998. procjena uzgoj) zoohigijene, red

stein

s

na

su

za

uz

se

u

se

cesu

na

vezan

za

za

u

uvoz

ve-

su

nanesene

na

u

a

u

u

uvoz

su

na

su

u

uvoza

va

se

na-

u

na

u

o

su

uvo-

uvozu

za

za

za

za

u

za

u

u

a

u

u

u

uvoza

u

se

va

se

uz

22

ra-

-

list

Mljekarski

==>;

ooomoopooooomoeomooyem

() [)1] mligodišnja proizvodnja 0/50

pozitivna morajutemeljiti već i kroz od 37 mil. litara. mlijeka poticanje jeka nije obavljen otkup domaće državnim i Prema aktivnost. U kao klasična proizproizvodnounapređivanje faza inbilancama kao uvoz mlijeka.

Daljnja potrošnim mlijeko slučaju junica vodnje i godišnje potrebe proizvoproizvodnje mlijekaukupne kompleksanodgovorantenziviranja složena kreću oko 900 mil. litara stručni posao posjedima je dnje dugo- privatnim je funkciji suradi ročne godišnje. dugoročna. zajedničke poslovne HrNa LURA U 1997. j e godini ukupno Grupe proizvođa- primjeru nje kooperantima 565 koda ovakvi odnosi čima Da bi zaštitili vidno vatskoj prerađeno je potrošeno mlijeka. mil. litara rezulmil. litara stočari uvoznih Mimlijeka (315 dajupozitivne junica operantima kupci domaći 250 mil. litara od tate i nistarstvo i šumargrupe otkup, mljekare poljoprivrede Ovi i bilance ukabr. dine ove ne uvoze stva godine sviježe uvoz). podaci (N.N. donijelo jeRješenje i minimalne mlijekomzuju stanje govedarske proizmlijeko opskrbljene 37/98) propisalo i veliki deficit iz domaće Sada vodnje proizproizvodnje (Iproizvodnje. uvjete laktacijske treba Ubuduće II mlijeka. pripreme realizaciju vodnje laktacija) mlijeka majke tijeku infarmi nastaviti i po svim i 200 holstein izgradnjeobiteljskih junicasimentalske, tenzivirati će posmeđe razvoj govedarstva, proizvodnju mlijeka koje pasmine. vladinim ekonomski 1997. i proLURA Grupajetijekom položaj posebice odgovarajućim boljšati i racioiz 1998. mjeramaregulirat mlijeka ukupno izvođača,mljekarama godine Njemačke i time dubređih nalizirati količine uvezla 9.704 kom. mliječnih prerađevina junica, otkup, povećati dostvoriti stabilnost i kvalitetu Ovim svim fazama te progra(transport, mlijeka. goročno je i 200 farmi dobiva m maćojproizvodnji mlijeka. izgradnje karantena, preuzimanje proizkod imala uobivodnja stočara) kvalitete bređih iz Tablica 3: i reklaminimalne Njemačke Ugovoreni uvjeti junica čajene gubitke Junice macije. isporučene (LURAGRUPA) 16 3.447 PASMINA koopreanatapodručju OSOBINA obzirom velik te Smeđa Simentalska Red holstein županija, Holstein frizien UVIJET i razlibrojkooperanata, junica 3generacije 3generacije 3generacije 3generacije PODRIJEKLO i klimatska čita podproizvodna original o riginal original PEDIGRE original i ručja gdje preuzete smješteneOZNAKA markicamarkicamarkicamarkicabroj broj broj broj GRLA tet. tet. tet. tet. junice javljaju sporadični probleshodmi i reklamacije rješavaju Proizvodni- kapac. obavezama.

4.800 4.500 5.500 5.300 1. ugovoranim genetski laktacija mlijeka kg mast % 3,80 4,00 3,80 3,80 mliječna Prognozarazvoja 183 mast 180 209 201 mliječna kg odnosu ekoU sadašnje % 3,20 3,20 3,20 3,20 bjelančevine i nomsko stanje poljoprivrede 5.500 6.500 6.000 5.800 daljne laktacije mlij. kg govedarska proizvodstočarstva, mast % 3,80 3,90 3,80 3,80 mliječna i nja proizvođači mlijeka imaju bjelančevine % 3,20 3,20 3,20 3,20 relativno stabilne uvjete poslovaSERVIS BIK stimulativna pronjaposebice je 6.000 7.000 6.800 6.500 1. dajnocijenamlijeka. laktacija mlijeka ccakg Vladine mast % 3,80 4,00 3,80 3,80 pomjere gospodarske mliječna otkupna litike krediti% 3,20 3,20 3,20 3,20 (novčani poticaji, bjelančevine ženske teladi ranje udruge kupnje DRUGI UVJETI bređih sredstva junica, izgra- steonost 4-7 4-7 4-7 4-7 objekata) dnjuproizvodnih uglav- maksimalna mjeseci težina 580 520 530 530 eliminirale kg negativne«maksimalna kod starost i ratne osnovu posljedice daju 34 32 32 32 i telenja mjeseci spedaljni razvojunapređivanje visina 132 130 130 grebena cijaliziranih obiteljskih gospodar- vime funkcionalno, stva funkcionalno, funkcionalno, funkcionalno, proizvođača mlijeka. bez bez bez bez Bitan faktor pasisa pasisa pasisa pasisa daljnjem razvoju mlijekadugoročni proizvodnje kriteriji, kriteriji, kriteriji, kriteriji, i inodnosi međunarodni ZDRASTVENI UVJETI međunarodni međunarodni međunarodni mljekarske mljekara stočarima i hrvatski hrvatski i hrvatski i hrvatski i prema dustrije koji Zadar), što iz razloga ova

su

iskustva

ne

kroz

samo

se

nova

uvoz

uvozna

za

ovom

veoma

se

na

u

u

raz-

sa

sa

se

sre-

ove

na

su

-

su

u

na

se

za

za

za

osnovama

a

uvoz

a

u

u

mom

su

za

na

se

na

s

su

se

no

:

na

+

:

za

+

+:

nom

su

za

-

+

cm

+

su

se

Mljekarski

list

23

OBAVIJESTI

I

m REPORTAŽE ———— međužupanijska

Slavonska

3. Milomir

izložba

stočarska

kontroli

prvoj mlijeka

Brlek

Stjepan dipl. ing.

Glavašić

-

kravu

za

holstein- pasmiprvotelku U 1996. ne, god. prvoj frisian oteljenu mli219 kontroli kg proizvela je jeka.

s

prodajom

aukcijskom Piše:

je proizvela laktaciji god. prvoj 4063 kgmlijeka.

U

iznosila

1795

kg

Vesić

4. Đura

-

Ivanov

kravu

za

pasmine, prvotelku 1995 ANITA prgod. simentalske 4 krave oteljena pasmine 32 kontroli 4. okviru U 305 kg proizvela je voj međunarodnogčijaje proizvodnja prosječna 4382 iznosila dana mlijeka. sajma_AGRO specijaliziranog kg laktacije 5. Ivan Končarević Štitnjak ZEMLJA, pod pokroviteljstvom mlijeka simentalske 77032431 br. kravu i šuMinistarstva holstein-fri4 krave poljoprivrede prvotelke U 1991. marstva god. oteljena pasmine, Hrvatske, sian pasminekoje Republike prvoj 4490 Stočarsko je 2135 kg kontroli proizvela laktaciji prvoj selekcijorganizaciji prosječno proizvele krava Ova službi: centra i proglašena je mlijeka. selekcijskih skog kgmlijeka VukovarskoRed-holŠAMPIONKOM. krave 3 Osječkoprvotelke i naturalnih novčanih PoPored stein Brodskosrijemske, baranjske, holštajn) čija jepro(crveni i žeško-slavonske kongrla, nagrađena Virovitičkonagrada posavske, prvoj proizvodnja sječna i BIZOVCU vlasnicima dravske 2987 iznosila troli grla prvonagrađenih je županije, pokgmlijeka.

Hrvatski-stočarodržana 1. slavonska kravi 11. od Za svaku listopada kolekcija dodjelje- šampionki, izložcentar stočarska sko i tri dodjelio je selekcijski prva, međužupanijska po nagrade: druga tradicionalne ba i diplome. prodajom aukcijskom šampije predložena treća, okviru U onska. manifestacije junica. plodnih i Institut izložbe: BC vlasnici: proaukcijska je organizirana Sponzori Prvonagrađeni Za VT Za225 rasplodnih Alasić 1. aukciju junica. daja Poljoopskrba Oprisavci Zagreb, Matija 41 bila simentalske Župajunica. predbilježena Varaždin, je “ Vindija" pasmigreb, prvotelku imale 37 1995. proDRAGICA ne, junica Majke Osječkonija oteljenu dana 305 kontroli izložbi Na proizvodnju, sječnu baranjska.poredgoveda godine, kojaje prvoj 4432 18 izloženi ovce, laktacije,kgmlijeka. konji, svinje. proizvelakgmlijeka 29 Prodano propo 2. simentalske krave 4 grla je GrujićJapaga Mijodrag pasmine kuna.

1991. br.77011386 kravu 9.447,00 cijeni sječnoj oteljenu proizvodnja je prosječna čija red

-

holstein

u

-

u

za

-

-

u

su

u

-

za

u

sva

u

ne

ras-

s

su

a

ove

su -

za

su

-

u

u

su

-

-

za

u

"ZO-NA" SESVETE, Bjelovarska75 01/2002tel.

142 REZERVNI DIJELOVI ZA: kosilice utovarne emuzilice prikolice cisterne za prskalice prikolice gnoj drljačesijačice plugovetanjurače berače i balirke prevrtače sijena klinasto i kukuruza remenje, kombajne lanci i i simerinzi egalovi kotrljajući ležaji i kardani lanaca dijelovi galovih spojnice i stoku kardana oprema pojilice i za stočarstvo mljekarstvo pribor e

e

e

e

e

e

e

e

e

e

e

e

e

e

24

za

KUPUJEMO SVE VRSTE ITIPOVE MUZNIH UREĐAJA (RABLJENE | NEISPRAVNE) I PRODAJEMO RENOVIRANE (UZ GARANCIJU) nabave

prodaje, Javite na posredovanja adresu ili udruga Hrvatskamljekarska Ilica 31/III, Zagreb 01/424tel.

420 nam

:

se

radi

+

e

Mljekarski

list

Kronika

čovječanstva

Tako

ofanzive

smjenjivale do po popaljenoj zemlji kraja došlo do j e 1951., kada primirja, 1910., krajem Piše: tek Drugogsvjetskog dipl. ing.

Stjepan 1953. do Keglević time lipnju mira, rata odlučiše osloboditi savezju da ostalo po starom, je tj. nici: savezi SAD. Prvi Sovjetski 38. i granica paraleli kojajoš prodrliKoreju sjevera, danas postoji.

Dakle vraćanje morske strane te drugijužne živoje granice početak platilo sastali 38. kobnoj paraleli 333.777 tom iz 16 vojnika zemalja širine i tu utaborili. sjeverne zastavom UN-a i pod 1,540.000 i Kineza.

Nesjevernih Korejaca Svaki Godine 1950.i1951. htio sačuosloboditelj je zaluđenost komunisshvatljiva je vati stečene i našao pozicije rat tičkih vođa ZapočeoKorejski koji zbog svoje teorije odane strandijelu političke “izvozu hladnokrvnarod je revolucije" Korejski mongoloidne i ke,pa jetijekom kolovoza rujna ali govore mladih žrtvuju milijune ljudposebnim jezikom.1948. osnovana komusjeveru skih života.

Nesretno nistička je smješten svom demodržava, jugu iz poluotoku koji izdužuje kratska republikaliberalnom Tibet i gubi nezavisnost dva mandžurskog strankom kopna pruža čelu. Te pogodine Tibet mora: i Žutomore, te visoravan ogromna Japansko vukle iz je je i Koreje s ovjetske tako stalno udaru između američke Centralnoj Aziji smješten svojih snage, ali zbognjii i grabežljivih hovih gorsusjeda gorostasnih Japanaca između Himalaja juga drinteresa dvije raznih vladavina Kvenlu Kini i ManIako Tibet žave ja sjevera. izbisustava suprostavljenih čini kao ima dubodžuriji. češći plato, njemu incidenti. jali granični kih udolina lonaca noći 25.

1950. plodpoput Napokon lipnja zauzima Cijeli propoluotok nim tlom kao i usamljenih planin-, postrojbe Sjeverne od 220.801 stor km? i Koreje p rešle nešto broji skih masiva. nadmorska Srednja Južnu i više od 45 opći n apad Koreju milijuna ljudi. visina 3.500 Tu izvorišta je ubrzo najvećim dijelom je velikih i kineskih indijskih odražava rijeka Nesretnost jile. položaja kao U stočarstvu pr. i se da Jangce. činjenicijetajmarljivi odbranu Južne te koze i U narod i danas prevladava govedo j ak, Koreje stupijoš podijeljenše države: Narodnu Ujedinjene nacije uglavnom dvije Republiku američkim Od11. to je svećenička snagama i Rekojima stoljeća je Koreju sjeveru poluotoka država MacArthur. budističke povijedao general vjere, publiku Koreju njegovu juž- 30. štvom samostana.

Ta rujna protunapadu, stigli bogatih jepoVjerski dijelu.podijeljenost 38.

20. sukoba paralelu, listopada poglavar jeDalajDalajsljedica dvaju suprostavrodi društvenih i osvojili lama. sjevernokorejski sistelaglavni postaje dječak koji ljenih političkih dana nakon što grad i Pyongyang.

Komunistička 49.je komunističkogkapitalisKina satelita svoga tog odnosno nije i mogla prethodni dalaj- jervjeruju tičkog, jednopartijskog ostaviti da se s inkarniralo budinego je golecjedilu, lama dječaka demokratskog. mim stičko snagama Avalokiešvara. pritekla božanstvo pomoć, naroda uskoro ušli Patnje pa korejskog bio počeSeul, jeod 17. stoljeća glavni Tibet le je Južne kada Japanosvojio Koreju grad tar oslobodio Koreje. carstva, kineskog su

se

a

a

u

s

sve

su

u

sa

na

a

s

za

su

se

na

na

se

-

u

svom

o

no

rase

na

na

a

na

se

s

u

na

su

u

se

na

su

s

u

sa

se

u

sve

u

su

u

s

na

na

m.

osvo-

su

na

u

u

s

ovce.

za-

na

s

na

u

nom

na

mno-

su

a

mom

se

ma:

umro

na

u

u

su

u

unu-

su

a

Mljekarski

list

25

ČOVJEČANSTVA m

KRONIKA

se

—————————————W|

Kao

1914.

što

njihovo najveće PLAČA.

nalazilo

i ruski komu-

su

svetište

Istodobno

-

se

nastavilo

s gospo-

ujedinjavanjem težnje osvajačke šest Jeruzalema izraeltako i komunistip a jenjih Zapadne Europe, Proglašenje je svojih SR i skim Tibet vratiti Kina čka (Francuska, Njemačka, Belgiglavnim gradom nije željela Nizozemska i Luksemđunarodno ja, Italija, priznato, arapske pa njene “Majcidomovini", 1951.

Parizu 18. travnja Tibet burg) organizirale gospodarzemlje snage listopada prodrle 50 ski Izraela. ugovor godina potpisalo bojkot 1950. i ga tijekom godine potpuno ZAJEDEUROPSKE zbio Osim osnivanju ovoga događaja je okupirale.

I NICE ZA UGLJEN ČELIK. ali korist jošjedan, ovajputa 1956. i ustanke Protukineske Nakon iz svog bili Začetnici povlačenja Arapa. vlada krvavo 1959. plana uguje toga kineska 1964. osnoPalestine su francuski iznio ga Englezi Francuzi, je šivala,Dalaj- izbjegao vali iz Palestine Rober ministar dijela još jednu UN Generalna poslova vanjskih lama skupština državu Indiju. te SCHUMAN Kraljevina Transjorizrazila tada većinom (1886.-1936.), je glasova je Ta država nešto “Schudobio ime i danija. je uspjela Tipo njemu svoje žaljenje zbogdogađaja dobiti i Za kasnije područje zapadno betu i zatražila od Kine zajedniplan". sjedište poštivanje od Jordana bio određen rijeke (koja u tječe To bile Luksemburg. je osnovnih prava. ljudskih Mrtvo bilo Istočna more), je ali Tibeta da Bitno tom riječi,okupacija lijepe planu je Palestina. 24.

1950. protravnja i danas. i izvozne carine ukinute traje još Hašemitska glašena je kraljevina Ta država čelik između i pokrajina, djelomičnom ugljen Jordan i danas Hapotpostoji. koja kouvedena Osim samoupravom, rasprostire šemidi pisnica. toga smatraju potomcima ima ličinska prokm?, 1,5milijunMuhamedova 1,221.600 ograničenja njihove Hašima.

Od djeda Lhasa stanovnika.

Glavni državne gradje izvodnje, zabranjene nakon umorstva 1952., tadašnjeg i 70.000 stanovnika tim je granama, koji dalje podjela pomoći vlada Husein II kralja, zemljom središte hodočasničko te lamaizma, iskorištavanje potrošatržišta, koji jeprigodom stupanja djebudizma. ča. tzv. VIg rane jedne upravlja Zajednicom dovo imao 17. prijestolje 9 osoba SOKA koje VLAST,tj. godina. mira U Palestini nema zatim nisu država. delegati Postoji Dokinuo parlament, je rastjedržava MINISTARA VIJEĆE države stranke i sada vlada Prigodomosnivanja političke SAVJEi SKUPŠTINA br. 11.

Izrael čemu članica, osobno veličine 97.730 (o pisali zemljom ViTODAVNI ODBOR židovske koji (u snage km?is oko 2 stanovnika. lista) vojne našega milijuna ministara i dio j ednaki imenuje jeće Amman. okupirale zapadni grada Glavni grad je radničkih orgatri p redstavnika broj kojega jednoJeruzalema, i božačke potrošača nizacija, proizvođača smatraju vjeroispovijesti Daljnje ujedinjavanje Europe OD SEi te SUD svetim čelika) ugljena kršćanska, svojim gradom: Sređivanju zapadneEurope ZID

nisti ostvarivali

država

darskim

careva

me-

a

su

u

su

u

na

o

se

u

su

a

u

a

zvanu

u

manov

u

su

ce

a

su

u

za

uvozne

s

se

na

su

se

a

su

a

sa

na

samo

rao

u

smo

su

sve

židovska

i muslimanska.

DAM

SUDACA.

pridonijelo je Odluke Izraelski Kneizmeđu saveznika i primjenjuju Zajednice parlament, stanja ratnog 1950.

23. što zbilo set, proglasio je siječnja Njemačke potpisiva-neposrednopodručjima članica bez dio Jeruzalema 1951. njiodobrenja malja svojim glavnimnjemugovora tijekom lipnja taj hovih što znači da se i tako ostvario stari Time završeno stavlada, je okupaciono gradom državne odrekle nekih prava Savezna te svoje židovskoga naroda, ogorčionje, je Republika NjeOva suverenosti.

Tom mačka Bonnu je poZajednica je arapski svijet. prilikom sjedištem naddržavne dio stala nadležsjeverni grada prigradskim država,poseban prva pojava nosti dobila država stacionidanašnjem razvoju ugovor koja Jordan, predjelima je potpisan više poali kada američkih su Židoviranje snaga ujedinjavanja Europe 1967., vojnih m i dio javljuje. taj grada kojemu njenom osvojili području. ukinuće

pravno

zvan

se

se

ze-

na

su

san

ove

a

sa

s

u

suverena

a

se

za

samo

na

u

26

u

sve

se

list

Mljekarski

IZ HRVATSKE

Hrvati

u

POVIJESTI

Mađarskoj

pedesetak mjesta koje stručnjaci pije povećao broj Keglević dipl. ing.

Stjepan ovih sedam većih etničkih odnosu dijele koji protestante više širili. Danas ima tih skupina: U lista prošlom brojunašega Hrvata oko 16.000. Brižno Gradiščanski Hrvati među čuvaju božićne Graopisali običaje identitet i baštinu.

15. već svoj diščanskih Hrvata do 1919. prvima krajem stoljeća koji došli dolazili te ih HRVATI iz ŠOKCI okviru mađarske U garsku, zapadnu je živjeli polovice nakon i Bosne 17. i prospomenutih graničnih Slavonije krajem ondašnje Austroostalo 20 18. naselili ćemo mjena n ajprije ovdje početkom stoljeća, ugarske hije, ovajputaposvetit danas ih ima i U dužnu ostalim Hrvatima sela, još istočnoj Baranji Bačkoj. pažnju oko 12-15.000 bili većinsko i žive nekoliko, ukupno prošlom stoljeću kojidalje zapadu, jugu, duša. stanovništvo Mohaču. istoku i Mađarske. sjeveru Pomurski naselili Hrvati Hrvati iz da“Kratku Hrvata MaBunjevci svoje povijest desnu obalu Mure leke obroncima Dijeprigodom području postojbine prođarskoj" napisao Zala i to osloi slave dana županije poslije Svilaje dospjeliplodna njihovog Hrvatskoj i Hrvatske od između Dunava i Tise 1998. g.

Dinko ŠOKČEVIĆ bođenja Ugarske područja prof.

Turaka što znači nakon 1690. goveć ali Sveučilišta ćemo pa početkom provale Turaka, Pečuhu, dine. Svi oni iz između 1606. i 1620. Začlanka ovoga potječukajkavskih najviše poslužiti pisanju iz i Hrvatvelika seoba bila 1687., tim dnja je vrijednim podacima.

Njegovakrajeva,Međimurja Tu bilo Hrvata kada naselili trokut misao da “Hrvati osnovna skogZagorja. je Bajaje kao i veći dio te ih i boticajeSuMađarskoj najraznovrsniji naj-veleposjednika susjednoj Podravini. nakon I. rata ostao etnitet od svih hrvatskih Sombor, Seljaci uspješno svjetskog složeniji bavili i teških bile burne uzgojemtrgovinom bivšoj Jugoslaviji. manjina koje tijekom naroda Hrvati društvepasmina konja. povijesti našega Bunjevci otrgnute od Podravski Hrvati od Barsca smislu dio hrhrvatskog matičnog prostora." najrazvijeniji Nema istok naše iz naroda izvjesna posebnost pokrajinekoje jer vatskog Mađarskoj jer Hrvati neki nisu doselili mađarske da iz staleža povjesničari smatraju seljačkog uspjeli oni autohtono što i razviti stalež obrtnika panonskeprostore (starosjedilačko) građanski još danas vrlo raznolikim stanovništvo tim šumoi te osobičuje koje je trgovacaintelektualce, vitim i močvarnim služe. Preto i liječnidijalektima kojima područjima svećenike, odvjetnike danas ima desnu obalu Drave zaostalo i nastalo procjenama, ke, je brojno njihovo žda od seobe oko 90.000 Hrvata Hrvata istaklo borbaMađarskoj još jug. plemstvo koje Nakon od Turaka Turaka.

Bili to oslobođenja protiv došlo do novih imućni velikodušno je useljavanja ljudi koji iz i Bosne.

Bili darivali obitelji Slavonije crkve,posebno franjedobri i dobri vačke samostane. uzgajivači svinja ribari.

Podunavski Hrvati čine uglavHrvati žive mađarJedna okonom grupe.

Bošnjaci dvije je skom ih lici Kalosce staroštodijelu Baranje, najvišeje kojagovori oko Pečuha kamo iz kavskim ekavskim govorom grada stigli jer Bosne 16. i 17. došli već 16. iz Slavotijekom stoljeća. stoljeću Pečuški išla grupa biskupMatijaIgnacije nije.

Druga jesjeverno dolazak Dunav i naselila neobično RADANOVIĆ poticao je Hrvata biskutlo otoka područje svoje plodno Csepal kojega kako

Piše:

u

u

bi

katolika

na

su

se

sve

su

smo

su

u

u

su

monar-

u

a

a

a

samo

u

se

su

u

su

na

u

su

u

uz

se

na

na

nare

u

sa se

su

na

u

u

su

su

u

u

su

se

u

su

su

na

nom

su

se

u

na

su

su

se

se

u

u

u

se

ma

u

uz

u

mo-

u

a

na

se

u

ma

su

su

a

su

u

u

su

su

u

uz

na

Mljekarski

list

na

27

POVIJESTI

IZ HRVATSKE

oO

Vele, jeziku. opet močvarbile kratke ska zbog inteligencija Mađarskoj. suknje Obliku Hrvata Narodne ponog podravskog kraja. nošnje autorica poculica glavi žena, Mađarskoj ih ovako veliku i Narodnim pa svećuje pažnju nošnjamaobičajibavi i Hrvata opisuje: Mađarskoj stezalica “Poculica Ruža BEpravokutje njimapišegđa.prof. debeli Kluba “Ausuradnica nog oblika, pričvršćena GOVAC, domaćim karton obložen Šenoa" pa platnom Pečuhu, gust dlana. od širine naše slobodni izvjestiti čitatelj-kudelje, ljudskog Poculica rezultatima nekim stvo odostraga stavlja njenog do iseže od rada. jednog drugog pundju fini vez, uzorci i uha. smatra autoNarodne boje nošnje, Sitan, životvrlo više čimbenika: stvara pošivanje raznovrsni, rica, čine dva domak velika i klimatculice bila sredina Budimpešte vjekrajolikom jepotrebna dolazak dotoka Dunava, motivi nisu bili nacrtani, ština skim vrsta njihov jer prilikama, gospodarveć uzoraka vrijeme kraljaske proizvodnje, je zabilježen slaganje povi-nego jebrižljivo cjelokupna Hrvati IV. 13.

Bele koncenveliku i i ali stoljeću. zahtijevalo pažnju, jest kultura, pojedinačne okolici nalaze i dobar ukus". žene ukus i Budima, ju traciju želje, vještina koja Szentendre. i Budimu Autorica stvara. p osvegradiću opis je opsežan nošnji je Pravljenje ikavnovoštokavski im Govor tila ženski bio je nošnjimađarskoj šokačkoj zajednicama ljačkim dio izvori ih različito ski, lana i konokao posao bijela povijesni Najvažniji je Baranji. preradba kao rubina i od pa predenje, Bošnjaci tkanjajednazivaju Bunjevci, lanenog tkanje, šivanje plje, hrvatnabrana i Dalmatinci.

Gradsko kao pa košulja dijelu, ukrašavanje.

Rubinavlači žene izradi sebe U sko stanovništvo preko glave. koja nošnje je prošloi oko vrata nabrana nazivalo Ilirima ili Dalsti rado prapojasa. nepisanih je pridržavale strogo oko naboru Rukavi vila matama. počinju koja prenose koljena Rubine i zrcali Kroz vrata Hrvata MađarU ukrašuju pojasa. koljeno. nošnju povijesti i žici bračno životna Przavršetak po plavim crnim, stanje, spol, dob, skoj, najtragičniji je već prema crvenim i svrha kao rata svrsi, vog svjetskogjer raspadombogatstvo nošnje: bojama, rubina spreili ostali kojima tj. koju priliku radne, svečane, novoj Austroimala i Svaka šokica ide i tako državi pedeje vječni počinak. ugarske postali đarskoj nosile One setak rubina.

Osnovna od nošnjapodravskih pradomovine odvojeni svoje i zimi vunena Hrvatske suknja po ljetno doba, autorici, jebijela, Hrvata, jepripala koja široka kao ukrašava uzorcima vriKratko crvene, koji je njuobojak, Jugoslaviji. osnovanoj od sašivena ovisno bez ili resa, II. rata dvije boje pregača poslije svjetskog jeme nosi. dobi osobe više slonešto Hrvati dobili je je pole.

Rubača koja Ruža žalošću I SvečaKominbode, ali nakon gđa. kraju, uvijek sniježno bijele boje. izbijanja da narodne konstatira ili frtun od tvoroduim prava forma Begovac je pregača opet životu svakodnevnom šarenih do došlo nešto zeta, boja.nošnje ničkogmaterijala kasnije je nalaze dio rukavi i Srbima.

Nova jošuglavnom nestaju, Najljepšinošnje jesu poistovjećivanja društvima. do struka. sežu vlast demokratska kulturnokoja Mađarskojopleća da nada Pisac članka ukrašeni.

Rukavi Su1990. se, od umjetničkim međutim, prabogato dajemanjinama Hrvata sloboda će od tako i Hrvati dobili: pa pola, politička knja sastojipetdošest i kulturnoškolstvo, prve rodoljubni njihov Mađarskoj pole je donjemdijelu kazališta, je narodnih nabran i utkan ukras.

Struk časoprimjenu oživjeti je novine, umjetnička društva, Il i seže do radio i prilikama. nošnji svečanim suknja koljena, povišen, TVpise, emisije list 28 Mljekarski Tako

hrvat-

stvara

se

da

biti i kraća.

može

a

su

u

u

na

se

u

ma

o

na

smo

u

na

se

o

za

su

vo-

s

na

a

za

se

u

u

u

samom

u

se-

u

a

u

nom

su

u

se

se

na

na

na

s

se

se

se

u

u

vezom

su

one

ma-

u

u

za

se

se

ma.

na

su

u

a

a

novo-

se

na

se

crne

crvenocrne

o

su

sa

na

sva

na

su

u

a

a

sa

u

ne

u

su

sva

va,

se

u

a

se

svo-

su

na

zanos

na

svom

a

u

NAŠIHMALIŠANA

ODGOJ

Mališani

i šport dobi

zaljkama) djece potaknuti školi) Piše: odgajatelj Zrinjka dijete vrlo popularno savlada dipl. od 4 do 6 koturagodina često Uz led Keglevići proljeće.

Ljeti toglijepog športa. nje jesen li i treneri zapaze Stević juniora koji, rječici jezeru, bazenu, plivanje Za male ili mališana, preporuče talentiranog koturaljkaše redovni trenabaviti i važno roditeljima upis je koturaljke te hokai štitnike klizanja, koljenalaktove, ningumjetničkog vida Osim cigu glavuzbogmogućnostikeja dječačiće. tog iz vrtića djeca bavljenja športom ozljeda pri padu. skumogu svojom Zimski otputovati športovi sedmodnevno i tetom i Redovno pinom bavljenje športom Takav program zimovanje. veže odraslih i treukljukod djece sedmoKada Mališani doba. autobusom, započetišportom? nutno godišnje čuje prijevoz dnevni pansionu svaki prema pansion puni napisa aktivno, Tijekomjesenskih svojoj dobi, ili motoričkom raznim zimskim tečaj domu, planinarskom razvoju predškolske igrasudjeluju osnovnim Od i atraktivnim (oprema sanjkanje skijanja, upoznali djece športovima. te te prirodi, posuđuje), šetnje djece, njitjelesnim potrebama grudanja roditeljima veselog satima vesele stvarnim hovim večernjim igre mogućnostima livadi ili parku, koračanja preko Vonadzorom svim “slikaodgajatelja. pod pokretima. ovladavanju po neugaženom snijegu, može odnosno Zdrav i duboki leđa odgajatelj, ditelj, četverogodišbacanja spretan nja" i svih 7 8-10-ero i žedjece povesti znatiželjan snijeg, njak, prosječno sanjkanja, kotrljanja snjež-dana Nai novih do nih djecu. odgovoran je pa ljan isprobavanja pokreta snjegovića, gruda i centri naši baviti može i boba skijaški žalost, početi vještina, klizanja, hokeja ledu, visokih imati Treba nekim Bocijena te zimovališta, zbog športom. skijaškog trčanja. skijanja, pa da tako male zraku i roditeljima, ravak odgovaraju predškolce snijegućina svježem vrtića odlazi odnosno nisu zagrebačkih ekipni, pogodni organizma, dječjeg jača o tpornost Roili momčadski Gora, “doze". NaSloveniju (Kranjska športovi.

Nogomet umjerene (Villach), -5 do O*C kon S latina), Austriju sata gaška jednog primjerice, zahtijevaju hokej, godit Kotar Gorski i tako ću zrelost kako ili malom (Nacioće svakom rijetko psihičku športašu Petenalni i vlastiti napor fizičku. Uskladiti šalica Risnjak, Platak, park toploghovac, Skrad igraču snijegu i Liku (Plitvice, iliobrok voća ) vještinudrugima momčadi, čaja svježeg bogatog nositi očehrabro vitaminima.

Bjelolasica). porazom, sl. statrenera već nekoliko U mogu i gokivanjima Zagrebu od 6 i više dina godina. rija djeca provodi organizirani športintesko-rekreativni Zato, vođeni proprvenstveno i resom gram vlastitog djeteta, željom predškolsku Tako mališani možete omogućiti bavljenje djecu. vrtića iz gimnasti- zagrebačkih gimnastikom (ritmička zimka lijep šport dje- polaze jeposebno tijekom kliskih vojčice), plivanjem, tenisom, mjeseci dvotjedTo športovikojima tečajeve zanjem. klizanja učvrZaotvorenom, svoj organizam, djeca jačaju velike mišićne skupine, grebu najstarijem šćuju i usklavijaju vježbaju klizalištu, sklopu spretnost ruku i đivati vlastite Športskopokrete važcentra gu. A,mnogimjeroditeljima Šalata. nog rekreativProfesori takvim aktivnoi to da i djeca tjelesne višak stima kulture zdravstvene pa potroše energije, zdravo nakon deset umorna, treninga treniraju djecu 45 minuta dana po apetita. dobrog 15 ledu Ako vašem (nakon mjestu tetomili vrtića klizanja zagrebačkih Djeca zagrijavaminutnog organiziragućnosti nikakvog tečaju klitrenerom. vrtiću ni kluba u nog športskog nja podu (ni sami

možete

u

te

većina

u

osnove

na

su

na

u

u

moru.

na

uz

za

za

za

sa

na

se

uz

sa

u

o

u

smo

s

se

se

ma

u

na

s

u

u

na

-

u

za

sve

za

se

na

na

za

umu

ve-

ne

na

u

uz

naravno

ve-

na

a

u

na

u

s

s

se

se

za

mu

za

u

su

ne

u

na

raz-

u

no-

no

su

nema

u

mo-

na

na

u

list

Mljekarski

s

na

29

VAŠLIJEČNIK Može

kronični

svladati

li se

umor?

Ne-

mogućnosti liječenja. brojne osjećate života ke načinu odmor mogu nego mnogo promjene odmorniji, ili također smanjenju vježbanje pomoći izležavanjem.

Tjelesno onih do 30 20 Čak koji također može posto prekida neugodnih uklanjanju koji poboljšava ambulante ulaze liječnika svojih dana Dvije n ajdisanja vrijeme Prisjetite smanjiti do od umor; glave kada ste bili izvan osjećaju malo učinkovitije mjere kuće, nozi. Možda zadnjeg ili prsta uređivali vrt jeplaninarili, od sedam 1. kod radi masnog tjelesnog jednom Smanjenje njih duže hodali dnostavno malo Svi ti tkiva. U svakom uzroka je korisno slučaju kroničnog kako ste tu noć dobro spavali. tefaktori uzročni mogu tjelesnu iscrpiti, prekomjernu smanjiti da žinu. oslabiti vašu energiju, ih, odmor Osigurati previdi. liječnik istovremeno, alko2. potrošnje Izbjegavanje Navečer idete krevet, umorni Ako ste kronično može alkohola hola. mjeIzbjegavanje ste pa ipak ujutro ustajete biste to secima i znate s čime Previše alkohola biti od pomoći.

Zašto? čitavo iscrpljeni. vrijeme svakako odlaska kasno posavjetujte povezali, prije navečer, Problem kvalitetu može svojimliječnikom.

Jedan od uzroka poremetiti krevet, umora, koji ali i kombiti može i umora. jednostavan, često pridonijeti pojavi promakneliječniku, je uzrok ujednom Moždaje pleksan. zastoj d isanja osptruktivni “misterioznih to od sedam", krevetu i prekid spavanja.

Taj vrijeme prevrtanje načini Trzaji znači da postoje tkivo kada disanja nastaje utroška 15 i barem Oko 8 energije, zaustavljanju ljudi stisne i posto ždrijela jednostavno i od 50 onih procesa nego okretanja godina starijih tog tvori dišni posto O soba, stvari, put. obrnutom noći povremeno smjeru. trzaju disati tijekom vrijeme spavanja prestane krevetu. i nogama prevrću 20-40 sekundi. Kada to dogodi, nisu svjesni Kretanje ljudi uopće Mnogi i tek tada tog čovjek probudi počne ali to dobro zato svog problema, kratdisati. čitav stolom božjiponovno Buđenje je Sjedite krevetu. njihov osjeti i do ali može nikad partner napredogoditi previše kotrajno, dan, tako umorni.

100 tokom ste pa ipak sisasvim noći, jedne uvijek žete, puta znaju Liječnici i to dio da osoba znatan Možda vaš upravo tim uzrok gubi što je problem gurno jepravi izlažete fizičkim što tome sna, onog dubokog hotičnim najvažnijeg, Međutim, pokretima.

Međudošli do odmara i oporavlja. to da ti što Eksperti koji naporima. pokreti je znaju da biti fizički neaktivan umor nije problem koji mogu uzrokovati umor, jer tim, jedini zaključka, i tromosti takvi da budući prekidi disanja mogu pojavi mete pogoduje mogu san, kisika stvoriti. ru! S strane, redovne stotina i po nekoliko tjeZbogsmanjenog druge pojaviti puta takva ili fizički rad m ogu ništa čudno stanja noći. rezultiraju organizmu, lovježbe Nije jednoj dovesti do osobe takve poremetnje srčanogkad boljomopćom tjelesnom danjupoi tko ritma i Prema tome, povišenog onaj (čakinfarkta) gijom. spane. tlaka. Ako mislite da bi nekom redovno bavi sportskokrvnog Noćni biti rekreativnom aktivnošću takvi nogu sa pokreti povremeni problemi mogli osjeća čimogu umora, vjerojatno potpuno kroničnog krepkiji, snažniji tijekom razlogom vašeg ali porazliku od onog odmah mogu lijekovi odstraniti, posavjetovati je tavogdana, uputno moći da kauču ili sa buđenja b roj smanji pospanca stručnjafotelji pred liječnikom, najbolje onda i umor hokom žustro televizorom. p a [il manji.

Dobro, poremetnje Postojenoću, je danje

učinit

Piše: dr. Ivo Belan

će

da

se

u

u

san

u

sna.

za

se

umor.

umor

su:

se

na

o

-

umora.

a

rano

rano

ne

u

-

se

u

sa

sna

za

a

ne

u

samo

se

za-

u

u

za

se

u

se

se

za

u

ne

se

se

ne

sna

u

se

ne-

ne

su

ono

re-

u

umo-

snu

se

u

u

ener-

su

se

snom

-

se

se

se

za

na

se

s

za

30

ne

sna.

Mljekarski

list

MOJ

Korak

korak

po

POVRTNJAK

uspjeha

do

zaštićenom

projesen stvaranjem uzgojem, Kantoci Piše: Darko dipl. ing. storu izvan organa vegetaciju. produžiti prirodnih mjera: lišSvako povrtnjaka zasjenjivanje lukovica, korijenja, gomolja, Plodonosni može i cvatova Voćke, smanjiti prinose. plodova. ća, saditi veći od nisu mjestu divljih nemojte organi stoga, Buželite već sorte uzgajati povrće. gdje biljaka, štetno hradući da tako da djeluje nježnije, vjetar vijene zaštitite živii Kultivirane povrtnjak povrtnjak, njivijeukusnije. i određenu traže biljke uzgoju staZahtijevaju najbolje njegu.

Tlo kvalitetno tlo opskrbljeno nište, važnu Osim svim i vodom.

Uz ulogu klime, hranjivima tla ima i tlo. Vrsta i zaštita od bolesti i to je uzgoju povrća potrebna vrta kod štetnika. planiranja dugoročnog Intenzivnim ima ulogu. sporednu ili Klima i stanište ilirekrekompostiranjemdodavanjem potrebe Zbogveselja, svako i danas gnojiva drugog organskog ljudi pretvaraju U našim acije je krajevima moguće i učiniti tlo može komad ““oživjeti" zemlje najmanji vrste uzgajati povrća, tlo Dobro vrtno zadoplodnim.

Neopisivo je povrtnjak. mjere biti obraslo biljem odgovarajuće agrotehničke ili ubrati sočnu pokriveno rajčicu koju možemo voljstvo očekivati zadovoljavanačin Samo malča. ubrati i spresami taj slojem uzgojili, Neke više vole prinose. biljke juće mikroće miti površini djelovati Uzgojpovrća svojgrah. pa toplinu, p reporučuje stoga i okućnici ima tako kojipovršinski sloj organizmi praktičnu k oje pogodno povrće je Teška tla humus. ekonomsku korist. Malo pretvaraju znanja, živimo. Nakon uzgoj kraju gdje dodaučiniti truda i dobre ćete mogu pa propusnijima volje, iskustva prvom u zgoja, godinom moći slobodno goponosom pjeskovitim pijeska, vanjem i mogu uzgajati dodaje ilovača. Potrebno različite vrste postepeno voriti kako ste je paziti vrste zahtjevnijepovrća. bude da sami pH vrijednost ujednapovrća uzgojili. sunčani čena.

Mora kretati oko smjestite Povrtnjak kulturama Ukoliko oko 7. Ako tlo tralne Općenitopovrtnim položaj. ozbiljnije reakcije, je tada bavite dokiselo Sve kultivirane proizvodnjom povrća, popravlja potječu previše biljke ili dobro imati tla od Od vrsta vrsta. vapna. Pjeskovita plastenik davanjem divljih je divljih staklenik možete im dobiod pa po sposobnosti kojemranije kiselijailovastih, nije razlikuju i dodavati vapno. početi proizvoditi prijesadnice, E selekcijom potrebno dugogodišnjom venoj

određenih

možete

u

u

na

samo su

raz-

nove

na

su

com.

u

u

sve

u

se

uzoran

a

sve

uz

mora

na

smo

na

na

se

za

ono

se

u

u

s

se

a

s

se

na

o

neu-

se

se

se

su

u

se

a

Priprema Piše:

Darko

dipl. ing.

Kantoci

sjetvu

za

štetnika, zemlju je Zimaje zamahu, dobro to obavlja snijeg je sterilizirati, perature niske, C 250% sata normalna pa zagrijavanjem pola pojava, posla Vriotvorenome napunite pećnici.

Zemljom previše. suviše sabiti. dučiće i j u ali nemojte jemeje planiranje pripremu redove i vrtne sezone. ga prekrijte Sjemesijte Nakon tankim načiniti Dobro stovrta, zemlje. sijaslojem je plan sada odlučite želiprsga lagano navlažite, koje biljke njazemlju foliSandučić Već možete kalicom. te prekrijte uzgajati. veljači sandučiće. ilistaklom kako bi ubrzali nizapočetisjetvom jom dva do tri biti vrtna ili Nakon može potjedna Zemlja kupo- canje. mladih klice će Kako bi biljizbjegli pojavu javit prve tem-

u punom

zličitih bolesti i

a

su

na

na

san-

u

nema

se

za

u

nove

se

u

sa

vna.

Mljekarski

list

u

ra-

se

31

en

m

e

on

ann

prijesadnice biljke uzgojenih prijesadnica ih kaih povremeno možete će i će visine, potrebnojepikirati provjetra-bujniji, jačiprije proroditi. vati kako bi očvrsnule i ko bi rast. Po Ovim mogu propospješio daljnji priviknule postupkom do tri možete niže izvesti svih vrsta podvije presaditi prijesadnice temperature. mlade lončić. Dok Ovakvim načinom ili višete nji ojačaju, uzgoja prijevrća, jednogodišnjeg izlažite direktnom sadnica kupovinu, godišnjeg biljčice izbjegavate cvijeća. i ih od Nasad od ćete i m čuvajte propuha. ponešto uštedjeti.

VAŠ VRT čica. Kada

narastu

oko

3 cm

Kako

rastu, tako

ovako

bit

se

se

u

ma-

se

na

ne

ne

sun-

a

cu

Opasan

snijeg

poljoprivredi nanijeti jefiniji, njihova konstrukcija dipl. ing. štete. veća mnogo nije predviđena opteretežine uslijed snijega ćenja, Ukrasno ili voćke mogu bilje odgućejenjihovo urušavanje, ili teško deformirati popucati lom. Osobito osjetljivi težine uslijed snijegagranama, ponegrijani plastenici.

Stoga j e osobito kada slučaju jesnijegtrebno pravovremeno uklanjanje mokar i težak, uslijed čega bez obzira veličinu snijega ih p a lome, jepotrebno potrebno Ako izvan plastenika.jeplastenik orezati ili težim slučajevima vašegmjesta boravka, bolje je ukloniti stablo iligrm. cijelo skinuti zaštitni i pokrov.

Postoji i —konje opasan Snijeg mogućnostpodupiranja plastenike. zimska zatražiti te Plastenici različite konSnijeg je uobičajena strukcije, jepotrebno imaju korisna ratarske ili statičara oborina, proizvođača strukcije, najčešće metalne, savjet kulture ozime nasade i bi i biti ili kako točno odredio i drvene mogu jergrije broj plastične. štitiih od Kako i m smrzavanja.

Ipak, snijeg položaj podupirača. plastenici jednostavniji Piše:

Darko

Kantoci

i

može

u

tako

za

mo-

se

nosno

su

na

u

se

na

u

za

za

no

se

su

KALENDAR

RADOVA

NA

OBITELJSKOM

GOSPODARSTVU

Radovi Piše:

dipl. ing.

Darko

u

VRTNI

Kantoci

siječnju

ALAT

SADA

JE

VRIJEME

U kući

Škare daljinskim upravljanjem Zimske dane iskoristite plaDo vrha visokih je vrtnih nasada krošnji često goSiječanj jenajhladniji mjesec niranje tijekom čak i Za vedrih noći dine i već sada nabavite pogodini. potrebno tempe- nemogućedoprijeti može i do -30%C. moć visokih To uvelike ratura Ako imate od spustiti ljestvi. sjeme. sjeme prošle Tada naročito mlade otežava stabala i berbu ugrožene godine, provjerite njegovu klijanjegu nisu dobro ukocvatu vost. da to biljke koje još Pojedine biljke koje plodova.

Podsjećamo Osobita im i različiti nude vrtne rijenile. pripetunije, ljeti, pelargonije opasnost proizvođači ako i ako vlada sada žete već Na projeti snijega škare drškom koposijati. teleskopskom tada hladnoća ludasci možete golomrazica, jer zorskoj uzgajati može se, jima pomoć konopca, tlo i oštećunesmetano kovičasto U u prodire cvijeće. godišnje rukovati Na zemlje. taj Ako to niste učinili voćarnice nude različito jekorijenje. doba jučin katizbjegava penjanje koje da iskožno možete j e ranije, sada vrijemegredice kad može biti voće,sjemenke opasno. lukovičastim i tranicama Veristiti mladih Umjesto biljem biljaka. uzgoj držak ili sličnom fazi ćina sobnih nalazi škara, teleskopski pokrijete granjem biljaka žete montirati ili napravu štitom. I ostalo bilo ukrasno im pilu pa bilje, potrebno mirovanja, nije voća.

Isti će držak ili također zaštitite od nisobzivode i pomnogo obiranje voćke, No, hranjiva. kih zrak stanovima služti i to da čišćenje snijega. je temperatura. s

za

u

uz

se

su

se

vas

na

mo-

nema

s

uz

ovo

sa

se

na-

s

a

za

za-

na

mo-

se

u

za

s

za

32

rom

na

u

Mljekarski

list

XAD,ENDAR

m

RADOVA

NA

OBITELJSKOM

GOSPODARSTVU

klenika, je suh,potrebno savjet ZimoDobro nost zraka i i odabir vrta njegove uporabe. prskati biljke. planiranje Na otvorenom valište često će biljaka jepotrebno biljaka, prilagođen mjestu gdje Ako zračiti vremenske biti polijepa prilike posađene, najbolja može orezivati drveće i Pod staklom zaštita tiče Što godne, raslinja. mješoNe zaboraviti zimskom vitih kultura vrtu grmlje. smije Biljke osjetljive povrtnjaku, potrezaštitu većih Ako tlo bno i kombinirati svjetlost potrebno nije jezasjeniti jepredvidjeti vedrih zimskih dana. i Sa stameđusobno dosmrznuto, mogu obavljati biljke koje neki klenika svakako radovi. Želite li bro očistite Prilikom zemljani snijeg podnose. planiranja kako bi sada bilo vrta svakako vodite računa i skuproljeće cijepiti unutrašnjosti voćke, svjetžite i držite ih Staklenik vlažnom drveća i s trajlije. isplati grijati plemke pinama gredicama hladnom i tamnom ako dobro izoliran. Pritako da svaka pijesku, je nicama, pojedina likom nabavke i stavrsta stanište. [il montiranja mjestu. dobije prikladno IZLOŽBA održavati

za

vodite

vlaž-

računa

načinu

o

Koristan

su

vremena.

one

su

se

se

se

u

na

na

u

rana.

za

se

one

se

u

u

nare-

se

o

u

samo

na

.v

Priča

-.

o

vinu

služna

jeEtnogrupa dipl. ing.

Stjepan Keglević Križa udruZačretje, jug iz MALOG ženivinogradari ZVIREK

jedanvijak (1925.) iz te Korčuli, dvavijka Kupčine, treća drvenom i kagredom PAŠMANA. menim iz Kumrovca.

Uz utegom Već ulazu dva velika panoa zid kamena istarska žara kao stoje hrvatske i nešto pokazuju vinogradarske grčkoamfore, filter i raznolikosti, jerjedanprikazuje podalje sumporača italske vino, leđna iz manometrom vinogradebrežuljcima, drugi prskalica ravnici vinograde poplavljene Požege. neretvanskim Na izložbi staklenih vodom, predjejejošpet lima. vitrina_s vinskim predmetima vinarstvo ukrašenim narodnim motivima: Sjeverno predstavlja ZAGORSKA KLET svim tikvice i pričuturice, zemljani pehari očuvanim staiz Jerovca i padajućim, lijepo Zaboka, Jakovlja, sajtrim inventarom kao: lek iz iz Letogrebedenj Mraclina, pijanc bačve raznih keramički bilikuštalicom, veličina, vanića, srablivci, ili od šef-tikva mi i bukaleta iz Krka. Peta vitrina “PRIČA O VINU trakturi, vađenje vina, Martina do Vinka" naslov vedrice dva tukač finih servisa je j e drška, puna gospodskih trop, i izložbe drvene koš vino i simpatičnepoučne o vog vile, cijeđenje početka stoljeća drvena vinski vrčići “Braće Etnografskom muzeju Zagrebu šta, lakomica, prskalica, hrvatskog Mažuranićevom br. 16. zidni ormarić sitni i Uz tu nalazimo trgu pribor zmaja." otmjenost Autor izložbe i i strupunog i kataloga dugačka policapipama kozje mješine magarčevom Ivan vinski kamen.

Na srediUz smimke i lijepih slike, je ŠESTAN, gačem opise berbe, suradnici Mladen ni kleti košarica suho prof. zornog je svježim prikaza cijepljenja NADU kustos iz Više škole Muzeja Sesvetskog grožđem. pučke Križevci, opisa i Mira VEGAR. U KONOBI zaštite loze od dolazimo prigorja južnjačkoj bolesti, Izložba kanele maštel ili izložbe nalaze jesmještenaprizemveličine, kraj gdje drveni sud svetački nebeskih urna, zaštitlju Muzeja.

Slikama, predmetima pletenke, kipovi i tekstovima košem od dasaka rešetkastim nika i MARTINA dajeprikaz vinogravinogradara darstva od dnom URBANA a počevši grčkogaženje grožđa, grožđem božanstva DIONIZA ili visi muškariola BAKHA, stropa pletena rimskog Tučju. vino bilo sireva.

Tu također Izložba pa otvorena do 22. sijerje “piće bogova", držanje poje je do vino. Autori lica jednesisaljke posumporaču, pipa kanele, ječnja 1999., vrijedno juje vinarstva Hrvata šušula i bukara. U će mlade prikazivanjem jednomuglu je gledati jer mnogočemu i kamenica starima obnoviti dajupodjednako značenjesjeulje. poučiti, i Za izloške i snimke vesele jugu. uspomene mnoge Središnje zauzimaju prostore Domovine tri velika i to: časove kletima i konobama. sjevernog dijela tijeska (preše), [Bl Piše:

sv.

a

iz

iz Blata

za

na

na

s

na

a

za

na

a

s

u

u

sa

s

sv.

za

sv.

s

za

u

za

za

mo-

s

u

na

za

s

mr.

a

na

za

samaru:

su

sa

na

su

u

razne

na

se

sa

s

sv.

za

sa

sv.

s

u

na-

za

za

za

za

u

za

veru

a

sa

za-

Mljekarski

list

nama

na

na

u

33

AGROMETEOROLOGIJA

Agrometeorološke i stanje

prilike usjeva

tijekom

godine

1998.

jeukupnoizmjereno je zapadnim Travanj količina Hrvatkontinentalnim višegodišnjih krajevima prosječnih 12 kišnih Iako odnosno ske bio vrlo tijekom topao. jepojavaoborina, 26 i dedana oborina mm, prve tijekom druge izmjereno je stonizu bila vrlo što lošim ovog kade rezultiralo Jošjedna godina stanjem nji- je mjeseca česta, Kako iza lakšim i kultura kih hove ratarskih ljeća je mjesečne vrijednosti, zbog zimske dane tlima. nisu prisjećamo dobrog relativno suhe treće dekade, slabije ishranjenim dobre berbe uroda od grož-značajnije kukuruza, odstupaleprosječnih hrane red stočne bio I itd., višegodišnjih đa,dovoljno Dakle, vrijednosti.

Mjesečne je topao. srpanj da i ukratko bilo relativno istočnim prisjetimo je povoljnokoličine oborina vrijeme je krajeod vima godine. tek neznatno vrijeme protekle proljetnu sjetvu. odstupaju višegodišnjih količina, prosječnih bio veće i bilo pa dok je Siječanj topao je zapadnim ponegdje Tijekom svibnja vrijeme zavišeod 50%. sunčano i mjesečne valja srednje temperature toplo, ipak pretjerano Međutim, i konka istočnim količine istaći deset dana ovog vlažno. zapadnim prvih mjeUkupnoizmjerene Hrvatske tinentalnim oborina kad seca, krajevima zapadnim, granicamaprosječnih je bile više od Hrvatske od 19. veći istočnim višegodišprosječnih krajevima višegodišnjih vrijednosti.

No, čak 4*C. od bilo 7 kišnih dana oborinama do njih vrijednosti Ukupno svibnja pa kraja mjeseca pojava oborine nakon ali do Oborine bila 30 70mm. oborine izmjerene Zagrebu jesvakodnevna, 94%. veće Slobodno malim dnevnim količinama i dekade bile pa je 37%, Osijeku rjeđe. da učinak herbicida možemo zaključiti je Osijeku mnogim Kako korovi. suša od 16. do 26. bila nicama bio loš.

I srpnja je topla.

Pojavili trajala veljača maksimalnih temkada i količine oborine u bilo cijeloj Najčešće je problema divljim je pojava mjesečne zraka većih od 30“C bila i bile od sirkom ambrozijom.

Hrvatskojmanje prosječnih peratura slobodno skoro svakodnevna. višegodišnjih vrijednosti, da bio vrlo zaključujemojetijekom mje- Lipanj je topao, kao i Kolovoz I i suh. poneistočnim prevladavalo “vrlo", krajevima pojava jejednako srpanj i “ekstremno" sušno istaći Treba bio maksimalnih od gdje vrijeme.apsolutnih prosjeka. tempera- topliji kako od 1. do 18. kolovoza tura zraka većih od 30.0 *C ovog je je kako ga biistočnim Hrvatske bila vrlo česta. Većina pokrajevima pukunazivaju mjeseca Ožujak bio normalan. tih temmaksimalnih dana mjesec “lažac", je ljaka je doživljavala java temperatura čak da ka većih od 30 “C šok. Iako inače zabilježena Naime, peraturni je lipanj temperature i 14 dana. već i bile nekim mjestima zraka, oborine, najkišovitiji mjesec godini, 13, istočtako okvirima i količine oborine prosječnih višegodišnjih godinesvjedoci Mjesečne bile nešto veće od velikih količina oborina. U nim vrijednosti.

Osijeku krajevima Vašagrometeorolog: Dražen mr.

Kaučić

iistočnim

u

tek 30%

od

samo

a

u

ne-

se

nas.

u

ove

na

na

se

u

za

su

su

zra-

u

ne

u

u

su

ne

samo

u

u

za

s

su

u

za

a

za

u

ove

su

s

sve

u

ora-

na

su

su

se

s

a

u

a

seca

u

u

zra-

ne

samo

su

u

su

u

u

smo

ove

a

u

u

ne

su

34

Mljekarski

list

—————mAGROMETEOROLOGIJA prosječnih višegodišnjih prosjeka.

Dakle, prevladavalo je mjeseca Slavonskome Brodu vrlo kišno i Daruvaru do Primjerice, vrijeme.

Osijeku spustila -7*C, veće iza 71%.

Križevcima i do 20, Osijeku Gospiću -8*C, Oborine tijekom Kako l istopada ovih redaka bi steIakosu oborine čitatelj Zagrebuidobile i obilne. U istočnim i kao česte, da suše kolobile vrlo 11*C. ovog dojam tijekom mjeseca učestale, Hrvatske ukuzapadnim krajevima količine istočnim i voza nije ćemodasu bilo, spomenut mjesečne 12 kišnih dana pno je tijekom oborine kontinentalnim ovog mjeseca usljedile zapadnim krajeviše od 100 oborine. istom od 17. izmjereno vima Hrvatske bile (Slavonski Brod), uglavnom i Tlo bilo vlažno je dalje pretjerano 20. dana okvirima ponegdje (Osijek).

Dakle, prosječnih višegodišnjih i relativno visokim pa usprkos suša istočnim i je zapadnim vrijednosti. zraka nije u spjelo kontinentalnim Hrvattemperaturama krajevima osušiti. Jesenska često ske sjetva kolovozu čak 20-tak Izuzetno hladno obitrajala vrijeme oranice ostale mnoge prekidala, dana. karakteristika ljem s nijega, je veliki dio kukuruza ostao prazne, Sva nadalako temtijekom prosinca. srednje mjesečne neubran.

Na oranicama je da će se možda zraka i bile nja sjetva preostala tijekomrujna voda pa perature pojavila zasijani pšenicaberba kukuruza nastaviti ovog mjegranicama prosječnih višegodišnjih iječam počeli propadati. ratara. seca, oborina bilo mnogo. jepusta želja vrijednosti, je Studeni namje donio Primjerice hladnovriZagrebu jeukupno čak 186% Minimalna više oborina izmjereno jeme. temperatura količina.

od

zraka

5 cm

na

od tla ovog

u

u

su

za

a

u

a

u

su

ne

a

su

u

mm

a

u

se

u

se

u

s

su

vre-

a

mena

su

se

u

su

samo

u

se

Za

točno

su: rješenje nagradne križaljke Mljekarskog 11/98., nagrađeni

lista

1.

SLAVKO

MACH

D. 2.

3.

a

Sređani, BADLJEVINA BISERKA BALENT. DRASKOVEC Draškovićeva, MARIJAMELINČEVIĆ Gornje Plavnice, BJELOVAR

križaljku jesponzorirala Mljekara

Zadar.

Poštovani

korisnici

Mljekarskog lista.

Zbog povećanih kuna kuna.

3,60 4,50

troškova

prisiljeni korekciju cijene Mljekarskom smo

listu od

na

broja

na

Naime

tiskare

1/1999.

godine, sa

(tražene ponude njih) mogućnosti podsadašnjim uvjetima nikakvih rezervnih uvećane (radi povećanja cijene repromaterijala), mogućnosti podnijeti tiskarske troškove. da nisu nažalost Znamo, povećanja cijena popularna, drugih mogućnosti.

I ćemo list Vašim i i molimo nadalje nastojati prilagoditi željama potrebama.

Vas, poštovani čitatelji, zahvaljujemo razumijevanju. su

od više

nisu više

tiskati list

u

a nemamo

no

nemamo

na

Uredništvo

Mljekarski

list

35

op

IZDANJA

NOVA

opopozoooopopooo—>=—=—=———oooeomp=u

Tijekom hrvatskog simpozija mljekarskih stručnjaka promovirano je djelo dr. izv. autorice Tratnik, prof.

Ljubice LJUBICA SveTRATNIK Prehrambenofakulteta učilišta udžbenik nazivom: Zagrebu, pod biotehnološkog i mikrobio“Mlijeko tehnologija, biokemija Hrvatske izdanju logija" mljekarske udruge.

390 stranica obuhvaća 5 I. Knjiga poglavlja: TEHNOLOGIJA, MLIJEKO II. Tekući Mlijeko (57.str); mliječni proizvodi III. Fermentirani BIOKEMIJA |Imljsd;lolsi[o]iolciR7:\(53str.); mliječni (55 napici Sirutka V Sirarstvo te IV str.) str.), (155 str.); (34 33.

sc.

u

-

u

na

-

literatura i kazalo.

predgovoru sirovo poglavlju Uprvomje opširno opisano i ističući mlijekoglavni mlijeka, sastojci od putu koje zbivaju moguće promjene do proizvoda. mužnje gotovih Svako uvodi čitsljedeće poglavlje jasno određenu tematiku tada atelja koja i što olakrazmatra objašnjava postupno i bitnih procesa šava mlijeku praćenje od proizvodima mlijeka pod utjecajem različitih činitelja.

Navedene teme tehnologiju, obuhvaćaju i te biokemiju mikrobiologiju njihov utjecaj i zdravstvenu prehrambenu vrijednost ispraviznesena nost prema sličnoj proizvodnje, biti i zasebna i svako može koncepciji poglavlje cjelina.

Autorica

navodi:

u

*

na

se

*

se

u

u

na

Zagreb, 1998.

a

su

naći tako sveobuhvatni

tekst

mljekarske nije naglašavaju stranoj moguće do sistematskom dolazi izravno autorice. napose Originalni djelu koji djelo pristup izražaja jeupravo zbog toga i to suvremenim znanstvenim tradicionalne stručne mlijeka dostignućima praksetehnologiji povezivanju i tablica konkretnim pomoćbrojnih ilustracija primjerima.

Recenzenti

struke

literaturiiz

da ni u

u

u

uz

sa

s

Autorica

u

predgovoru djela

ističe:

prepoznali ježeljaopisane pobude zanimanje stručnjaka nekih ili našli navedenih će susretati ili potrebne podatkeobjašnjenje rješenje zbivanja kojima praksipak struci". nailaze problema koje mljekarskoj “Osnovna

mi

da

s

na

mladih

teme

se

kako

u

bi lakše

važnost

za

u

i estetski

djela vrijedne postanete ili da nešto više te da prijateljima proizvodima koje opremljene knjige, judarujete svojim stručnjacima saznaju svakodnevno konzumiraju.

PDV + kuna iznosi kn + studente i učenike škola Cijena knjigemljekare 200,00 PDVa srednjih 150,00 i na mogućnost plaćanja rate). (uz autorici također Na bi način izdavaču da troškovi oko koja pripomogli objavljivanja knjige, podmire ovaj struku. uložila veliki napor, konzultirala i puno ljubavimljekarsku brojne eksperte pisala djelo je Kao

nadamo

izdavači

se

da

da

ćete i vi biti zainteresirani

vlasnik

ove

o

za

za

a

se

s

Izdavač:

36

Hrvatska

za

mljekarska udruga Mljekarski

list

E

poduzeće

e

VASSIN

ox

prehrambenu za

opreme

m

proizvodnju. za

i kemijsku Donja

industriju

Stubica

proizvodnja prehrambenu i kemijsku industriju izrada cisterni nehrđajućih (izoliranih, volumena od 500 do neizoliranih) opreme

*

*

50.000

litara

izrada

duplikatora od

litara *

servisi

ALFA *

za

nabava LAVAL

50

do

100.000

pumpi mlijeko tipa iAPV Pasilac za

izrada laktofriza od

100

do

12.000

(servisiranje) izrada armatura nehrđajućih turbine (Tprofili, spojnice, priključci, za slavine za pranje, uzorke, redukcije, koljena) montaža nehrđajućih cijevovoda litara

*

*

servisiranje mliječnih pumpi, pakerica, ipasterizatora separatora za izrada nehrđajućih kontejnera voćnepasteikoncentrate za izrada nehrđajućih autocisterni prijevoz prehrambenih proizvoda *_izradasirnih kada(schulenburg) volumenaod 1.000do 5.000litara za izrada opreme minimljekare za izrada opreme pivovare za izrada opreme farmaceutsku industriju izrada mjernih posuda(etanola) od 3 do 1.000litara za izrada papira opreme industriju “VINDIJA" d.d.

“DUKAT" REFERENCE: “SIRELA' “MLJEKARA" Bjelovar Varaždin Zagreb Zadar “MLJEKARA SPLIT" “MLJEKARA'Pua “DOMIL" Županja “KOKA" Varaždin “KARLOVAČKA PIVOVARA" MLJEKARA “ANTUN “ZIM" Zenica BOHNEC" “MLJEKARA Stubica SARAJEVO" “MLJEKARAMOSTAR" “ETOL" IPK “DONA'Gornja Celje Osijek “KARBON" Zagreb *

*

*

*

*

*

*_

*

*

e

e

+

e

e

»

“rm

+

+

e

ofeassinox

*

e

e .

e

_e

e

*

49240 DONJA STUBICA, Matenačka bb, CROATIA tel.: tel/tax: (049) 287(049) 287- 287- 287-366 368; 377, 375,

Runčua

JK še

Probiotik Šumsko V

Vindija funkcionalnije light(lagani) jogurt, s nedavno otkrivenom kulturom mikroorganizama BBL kojaje ispitanau istraživačkocentru Morinaga (Japan). razvojnom Po okusu i učinku izvanje konkurencije.

Za odrasle idjecu,prisvakodnevnoj konzumaciji,ima zdravstveniučinak: Stanje Djelovanje imunitet pospješuje metabolizam —_ potiče osteoporozu ublažava peristaltikupojačava florucrijeva obnavlja pretilost smanjuje stres smiruje —

—

QWALTEZ, >

_

_

_

_

IKA

GLONUKLO

Pi

indija

..