Mljekarski list 8-1998

CR

Mljekarski

SUKA

DE VK

VAVA SS

(KUDDEN

BioAktiv

Pijte

svježe

LGG-om... s

koje mlijeko piće svježe je života!

Vaš... izbor? I ne samo biti Vaš cijeloga tijekom trajan tri LGG-om BioAktiv želje: najveće mlijeko ispunjava svježe BioAktiv

lizašto

Znate

s

LGG-om

mora

s

*

Ohlađeno,

izvrsno

osvježava.

kojeg drugog Daje ili napitka. vitaminskog energetskog i minerala

više vitamina

*

od

bilo

i ljepoti: jača zdravlju radu skladnom imunitet i skrbi organa. probavnih dan bili da bi iz dana način Tako snagu potrebnu najprirodniji daje danas sadržan Istodobno, mlijeku kalcij, koji nedostaje aktivniji.

Vašim kostima većini žena i čvrstoću, opasnost smanjuje djevojaka, jamči i kosi i noktima od daje ljepotu. sjaj Vašoj osteoporoze, LGG-om.

BioAktiv Zato dana mlijeko svakoga pijte svježe biti zahvalno! će Vam Tijelo *

Aktivno

se

brine

o

se

o

kultura

Vašem

LGG-a

u

na

u

sve

a

s

mlijek

:

Mljekarski

list

KOLOVOZ,

98

ISSN03519104

Dr. Stjepan Banožić

Str. 10

Dermatofitija goveda

Str. 10

Podrigivanje ruktus (Ructus) -

dr. Ivo Belan

ing.Mirna Božičević dipl.ing.Stjepan Brlek dr. Stjepan Feldhofer

Str.

3

dipl.ing.Stjepan Keglević Štafa prof.dr. Zvonimir

Grgić Granica ekonomske učinkovitosti proizvodnje

1113

Str. 13-14

>

Stjepan VII. izložba "Vrbovec 1998" županijska stočarska

Milka Vida

Voline

;

Tehnička urednica: ula sse leći

Lektorica: Katarina-Zrinka

Čičmak

junicama neargumentirane -

Jasna

Stn18

U

mljekarska udruga,

na

eri

Darko

se

i uredništvo:

Kolovoz

Dr. hvo

Belan

Str. 27

Otrovanjehranom

-

i 2

Str. 28-30

]

talnim

češće vreba opasnost kojaljeti Dr.

tisak: priprema Orbis d.d., Ilica 65, Zagreb

Ovog

mjeseca u zapadnim krajevima Hrvatske

Datum

kontinen-

prosječno

10.8.

u

Prosječna mjesečna temperatura zraka je mjeseca u Zagrebu ovog 19.6, a u Minimalna Osijeku 20.6 stupnja Celzijusa.

zraka temperatura mjeseca ovog znade spustiti u Osijeku do 5.1, a u se

Zagrebu3.7 stupnja Celzijusa. i do

Mljekarski

list

IZALAZAK

Neven Antunac Mlijeko

|

padne 85, istočnim 59mmoborina. IZLAZAK a

Kantoci, dipl.ing.

Str. 26

3,60 kn

Grafička

ing.

a Darko

Cijena: x

Kantoci,dipl.

an

Zagreb, Ilica 31/Ill tel./fax: 01/424-420

Keglević, ing.

Poraće dipl.

ing. dipl.

Keglević, Stjepan Izpjesmarica naših baka ZrinjkaKeglevićodgojitelj dipl.

Stević, djece Loše ponašanje

Zagreb Uprava

Valpovačkih

1945.

Str. 22-23

i izdavač:

Strilić, dipl.vet.

posjeti obitelji Pavošević, iz Ivanovaca

Str. 19-22

dipl.ing.Nikola Božičević

Hrvatska

Priče o nekvalitetnim uvezenim

Stjepan

Crteži: Vlasnik

Brlek,dipl. ing.

Za

;

Str. 17

HA

u

'

Redaktorica: vera

Provedba

doso dpig Haiška, govedarstvu RH uzgojnog programa Brlek,dipl.ing.

Stjepan Stočarska izložba :

Str. 16

dela

Z

1998" "Šljivoševci

odgovorni urednik: dipl.ing.Juraj Čičmak

ane

aka

mlijekau gospodarstvu

Str. 15

i

Dr. sc. Zoran ple

Pe

dk

Glavni

Stjepan

Banožić

Dr.

Redakcijski kolegij: dr. Stjepan Banožić

Izlazak

SUNCA Zalazak

OSIJEK f

ZAGREB

5:37

5:47

20. 8.

5:50

6:00

316

6:02

6:13

10. 8.

20:03

20:17

20. 8.

19:48

20:00

31.8.

19:28

19:41

z

z

pop

KLLTURI.

KRMNE

POOL

OKOVI Oni

plodovima. sastojaka Utjecaj vremena čak i izazivati pa mogu pobačaj, smrt vrijednost sijena i ljutić, žabljak, tratine na krmnu (mrazovac, i preslice dr.). trubeljika, košnjom tratini Odvrsta gubitke koji nastaju kasnom zastupljenih najodnosno zelenu duže krmu, zadovisoke mahunarke. koristiti prinosima kakvoće, mogu dr. Zvonimir Piše: sijeno, Štafa prof. mahunarki Od voljava. najčešće iz vrste Sve travne smiširem prijelazutupljene djeteline (u odnosno i sušiti metličanje, vlatanja mogu sijeno slu) koje zadoi Nakon do pune (ljuljevi), jošuvijek klasanje cvatnje cvatnje.

Neke vrste kakvoće. i voljavajuće stabljika ogrubi, lišće, gube trava već punom klasanju gube tako gube kakvoći, naročito, im vlat i ukusnosti kakvoći suše ako jer neodgovarajućom otvrdne neadekvatan i mačji mehanizacijom (klupčasta oštrica, stoklasa trstikasta, način. repak, vlasulja U imala krestac). Lucerna košena bezosata, blještac, pupanju dlake dlakavih vrsta % lišća. Kada ogrube (ma- je suhoj tvari 42,10 tratine ili hunarke i pa udio smjesejekošena početkom dr.), c vatnje ili slične vrste navedene kojima tvari iznosio je 37,38 lišća suhoj sijeno, košena imajunajveću kada punoj je %, do metličatreba kositi najkasnije suhe cvatnjiukupnomprinosu % nja. lišće tvari otpalo 36,16 je od većinu Stihlin ocjenjuje pupa(Štafa, Košnjom 1984.). vrsta vedenih ali i vlatanju ocjenom i djetelina Košnjatravnjaka, postignuti c vatnje početkom nju neke čak vrlo ocjenom našim odnosno dobar, suhe tvari po isti uvjetima DTS, prinosi gotovo ih smatra odličan.U nepocvatnji ovisi o vremenskim dok jeprinos prvenstveno površine, jedinici ih tratini ocijenjujući željnim Budući da većina goslucerne kasno košene prilikama. punoj intenlošim do bezvrijednim niži. bio znatno opnije odgovarajuće zivnu podarstava cvatnji, ili proizvodnju mlijeka odnosno suhe dala niži Osim što remljena sušenje, prinos je Stoka navedene vrste košene krme i dala košena kasno manjepovoljspremanje lucerna, tvari, i jede, kasnije cvatnji gotovo nim odnosu otkos jošuvijek uvjetima, manje jeijedan kada osuše jede pogotovo iDTS dio krme 284 travnjaka najveći pupanju kg/ košnju raniju stabljike ogrube Sušenjem sijeno. tlu. Da bi odnosu ha sprema sušenjem manje bjelančevina kao šibe oštrica, mačji (klupčasta krma sušenjemrepak, spremila (sijeno) košnju. trstikasvlasulja blještac, visoke udio temtlu tratine Kakostarost su utječe potrebne medunika ogrube jako ta), zelei niska relativna vlaga dlake. probavljivih bjelančevina perature tla. U našim aliiniska masi tratine odnosno sijena dio vlaga zraka, Tratine noj pretežni kojima tablici 1. terevidi uvjetima, zbogkonfiguracije prijelazom dajuzeljanice, tvari i suhe zelene na, većine fazu Najviše površine pod travnjacima generativnu stabljika škrobnim izražene nižim jedijelovima, energije uglavnom najkva-dinicma ogrubi.

Lišće, zeljanica vlažnešto voda duže zadržava. i tako zapadnim, Zbog litetniji gdje pa smanji, dio, i brdskom suvišnih povećina područjima, nijim odvodnje nedovoljne generativnoj Hrvatske zeljanica duže oborinskih voda takva tla krmu zelenu fazi napasipostiže jasu dajelošiju 4 do stare tratine 5 dok krmu odnosu p a tjevanjem otežano, mokra, je njima kojudaju oko starosti kod krme često i suše Ako rozete. košnje pri dana, s ušenje nemoguće stadiju još 6 veliki proosušene Najviše tjedana (4otkosa). proljeće.

Međutim, stabljike još sijeno, i znatno može dio postiže bjelančevina bavjljivih travnjaka p aštrnak, (kiselice, dimak, tvrđe, tek tratine stare ilisikositi i sušiti Neke od i dr. sijeno zeljanicanapasivanjem ranije mrkva) mlada dva kaviše lirati (Fajpaša) (vrlo vrijeme, cvatnji, najpovoljnije formiranjem tjedna još udio da diga). povećavaju škodljijeproizvedena jošuvijeksjemena vih

i starosti

košnje

u

u

za

se

a

su

su

zas-

na

u

za

se

a

one

u

a

na

na

se

na

u

u

u

u

masu

za

u

a

u

na

na-

u

u

a

u

su

u

u

za

me-

za

u

sa.

u

ne

u

nas

a

se

na

u

za

se

ne

s

-

u

se

na

u

na

ranu

na

na

a

u

u

u

u

mase

u

se

mase

su

u

na

se

u

se

u

u

su

u

a

na

se

u

su

na

se

u

rano

za

a

su

se

se

za

u

u

a

masa

2

Mljekarski list

košnje i starosti

1. Utjecaj vremena

Tablica

tratine

kakvoću

zelene

na

i

sijena,te gubici kojinastaju starenjem

mase

tratine

Probavljive bjelančevine Starost

Vrijeme košnje

zelenoj masi

u

tratine

Gubitak

tjedana

u

Relativno

Gubitak

Relativno sijenu

u%

zelenoj masi

Vrlo

119,05

rana

sijenu

u

0,40

140,90

3,10

u

u

Rana

100,00

100,00

0,00

Srednje kasna

95,24

95,12

0,37.

Kasna

71,43

60,69

-2,98

Vrlo kasna

58,10

39,58

-4,58

2.Utjecaj starosti

Tablica grama

tratine

energetsku vrijednost u zelenoj masi

na

i sijenu izražene

škrobnim

u

%

jedinicama

1000

u

mase

Broj U

Vrijeme košnje

otkosa

Škrobna vrijednost Starost

tjedana

grama

u

kg

Rana

4

130

Srednje kasna

3

130

Kasna

2 12

15

Vrlo kasna

|

T

igrama

grama

100,00 100,00

0

u

0

grama

|

486 468

Razlika :

Relativno

kg.

472

-19

84,61

sijenu

U Razlika

Relativno

111

6

Vrlo rana

zelenoj masi

U

tratine

97,12

1

100,00 96,30

-14 0 -18

10

115

88,46

-15

352

72,43

-134

iviše

107

82,31

-23

280

57,61

-206

Što koja u opada starija tratina, je odlično Tratitratine čak odudio tjedana daje sijeno. nji probavljivih njem %, bjelančevina 3,0 starosti od 6 do 8 košene čak % odnosu u tje4,58 njoj. dana vrlo dobro TraTratina stara svega 4 tratinu 6 iznosi To staru po daju sijeno. tjedna tjedana. tina od 8 vrlo brzo % od već svega 39,58 držaju probavljiivh bjelančevina proizvede- starija tjedana naročito masi nih odnosu gubi bjelančevine zelenoj gotovo jejednaka bjelančevina, otkosu tratinu 4 Tratina staru prvom gezbog formiranja sadržaju bjelančevina probavljitjedna. nerativnih da bi vih 12 i više stara kada košena vlati, koje, mogle tjedana crvenoj djetelini je nositi zrelosti visoviša od nešto organe generativne moraju punoj najznačajnijih punojcvatnji, je očvrsnuti Zato trakih trava količine pa(ogrubjeti).je djeteline (klubčasta oštrica, bjelančevina tina košena trava i hovka trstikasta rana, cvatnji glavnih cvatnji. vlasulja već tratina koristi % to Što gruba. starijaje livadna) gubi prosjeku 7,68 Kasno košena tratina sporo obili veći probavljivih bjelanprobavljivih bjelančevina 71,91 gubitak treba busu formirati čevina On %. % navlja, jer njoj. opada 2,50 će dati novi masi tratine stare 4 Kasnom tratine pupove, koji zelenoj tjedna košnjom sijeno porast. ako tratina tratini % zrelosti utvrđen svega u Međutim, ranije 1,22 (u fiziološkoj najznačajfazi kosi 12 i više ovim rezultato prema vegetativnog staroj tjedana, je nijih trava) porasta, tima ili iz % tratina kosi fizioizgubi7,68 probavljivih prijelazu vegetativnog koja punoj obzrelosti većine trava, odnosu korišto loškoj generativni stadij razvoja, je bjelančevina i normalni 4 vrlo mlade tratine poćenje druga polovica lipnja. (stare navlja brzo, Tratina stara 4 Prema hranidbenim rast otkosa treba ako tjednasijenu tjedna). drugog joj, drži % ima vrlo dobrim oko 6 smat10,68 probavljivih bjelansijenom dovoljno vlage tjedana. što razini sadrži više od Budući da i travama čevina,je sadržaja sijeno koje je biljkama lo kvalitetnih i 7 % svrha sijena djetelina probavljivih bjelančevina, općenito donošenje ploda odlična DTS-a. sadrže da bi donesle sijena koja (sjemena), sjeIz rezultata iznešenih tablici 1 više od 8 % formirati određenu me, probavljivih bjelan- trebaju vidi da udio čevina. To znači da tratina lisnu masu, će namiriti poprobavljivih bjekoja se

kosi

to

lančevina

ma-

tratini

se

stare-

koristi

u

starosti od 4 do 5

na

nosno

u

za

u

ne

na

sa-

u

a

u

u

u

u

na

u

a

u

u

se

se

u

se

s

u

u

u

za

se

na

u

a

se

u

na

se

a

u

u

na

se

u

sa-

za

nor-

mama

na

vr-

ra

se

ono

a

su

ona

one

u

se

samo

Mljekarski

list

manje. mlijeka.

Sijeno sje- sijenu do 8 dnevnom mena. tjedana osigurava Srednje obroku uzdržne i namiru masi ima istu Ako trave potrebe zelenoj vrijednost nemajudovoljno vlage 11 litara tratina kao stara 6 dok ili će formirati i bjelančevinama još tjedana, hranjiva, manji dok 10 ima 18 grama mlijeka, sijeno tjedana i sijenu manje brojpupova smanjiti brojge- škrobnih stare tratine Kasno košena osigurava potrebe nerativnih vlati jedinica. naj- tratina odnosu onajbroj košene bjelančevinama namirenje moći će razvijenijih koje donijeti uzdržnih litru tratine ima masi 15 i potreba još 5,1 zelenoj To tratine stare 12 i sjeme. jenajčešće razlog zbog .grama 134 grama mlijeka.

Sijeno manje, sijenu tratine i slabo više dnevnom obroku čega rijetke škrobnih dok vrlo tjedana manje jedinica, nakon obdo sitosti uzdržnu obnavljaju košnje, kasno košena tratina 12 i poosigurava (stara tratrebu na novog više masi ima navljanje porasta dugo probavljivim bjelančevitjedana) zelenoj 8 do 10 Takve litara mli23 grama je(često tjedana). čak 206 svega i još 1,4 manje, sijenu tratine razliku od tratine dajunajčešće škrobnih dva, grama jeka, sijena manje jedinica vrlo tlima tri košene svaka 4 tratinu staru 6 plodnim porastaodnosu tjedna koje o sigutjedana. ako otuzdržne krava tijekom vegetacije, prvi U zelenoj masi potrebe energetska vrijedkos skine. Da bi tratratine varira nego vrijeme nost manje bjelančevinama proiztina dobro obnoviti i dati mogla U naročito veliki od litru sijenu. sijenu vodnju još 19,1 mlijeka. dobar treba juprihraniti kasno i porast gubici energije košenoj tablici 3 da traodmah nakon O ishraPrimjeri upućuju košnje. vrlo kasno košenoj tratini, koji tine travnjakasijeno treba kokoličini i hranjenosti, sadržaju škrobnoj iznose vrijednosti 27,57 tlu ovisi i siti što Međutia njiva obnavljanje, % odnosno 42,39 jemogućeranije. % odnosu i kakvoća zelene mase, prinos proizvedene košenu tratinu. tim, najveći prinosi suhe tvari i energije, postižu Kako tratine starost U dnevnom hranidbi tratine stare 6 utječe obroku, košnjom tjedana, tratine izkrava do sitosti košeno što vrijednost energetsku sijeno prinos bjelančevinaranijom raženu ličite starosti različite tratine košene škrobnoj vrijednosti osigurava košnjom.

Sijeno izneseno tablici 2. količine različite starosti dnevnom obje probavljivih bjelančevina tablici 2 vidi da masi roku do U zelenoj potrebnih namirenje potreba sitosti, osigurava i vrikrmi i uzdržne sijenu najveću energetsku uzdržnoj proizvodnju potrebe energiji izraženu škrobnim od do 19 litara Iz i od do jednost jedi- 1,4 mlijeka. još proizvodnju 2,0 12,3 nicama ima tratina stara 6 tablice 3 vidi da rano košena litara iznešeno što tjemlijeka je dana.

Tratina 4 tratina osušena stara kao ositablici 4. tjedna sijeno 1000 grama zelene ima 19 dnevnom obroku tablici 4. vidi da gurava U bjesijeno škrobnih lančevine košene tratine stare 6 grama manje jedinica potrebne namirenje tjedna odnosu tratinu staru 6 uzdržnih i dnevnom obroku od 15 tjedana, potreba još12,6 kg (hradonosu

glavnih

trebe

vlati u

a

svega 14 grama kasno košena tratina

u

litara

tratine stare u

u

u

one

na

za

za

na

na

na

u

za

rano

za

u

a u

su

nam

u

se

a

u

a

a

nama

u

samo

za

u

na

za

na

se

na

rava

se

u

zara

mu-

na

za

su

u

u

u

za

u

u

na

me

rano

mase.

se

na

u

a

raz-

u

u

u

se

u

za

na

muza-

za

rama

u

na

za

se

u

u

mase

u

se

u

za

na

Sajmišna 8b, Sv. Ivan Zelina, HRVATSKA Tel.: 00385/1/860-920

VRSTE

POLJOPRIVREDNE

MEHANIZACIJE

ZA

VAŠE

GOSPODARSTVO: -

-

-

-

-

TANJURAČA

36 DISKOVA

SIJAČICE

PNEUMATSKE

ŽITNE

u

za

FABAKNVI SVE

rano

SIJAČICE

4 KIPER

PRIKOLICE

RASIPAČI

t

-

600

kg, 3.500 kg, 6.000 kg

Fax:

00385/1/860-595

GSM:

098/281-550

GRADSKA BANKA Pogana nd Osijek dč godišnja kamata 5% kamata napoček (2g0d.) glavnicu de 5% do 50000 kn: 3jamca kredita 1,5% osiguranje 0d50000 kn: hipoteka nastambeni objekt u

Mljekarski

list

Tablica

košnje i starosti

3. Utjecaj vremena

košnje]

Vrijeme ;

Vrlo

Starost

kg u

tjedana

sijena

tratine

krmnu

na

vrijednost obroka

tratine

suhe

Goi “i

tvari

0

12,9

7,21

-1,6

15

12,9

4,60

5,1

7,5

15

12,9

3,00

1.081 690 450

11,0

14

-11,2

15

12,9

Srednje kasna

8

15

Kasna

10

12iviše

košnje istarosi titratine za namirenje potreba na energijikrava

Starost

|

kg u

dnevnom

suhe

jena

muzara

dnevnom

u

obroku

Škrobnih jedinica u sijenu

obroku

|grama

tratine

tjedana

Relativno

12,6

6

Vrijeme košnje

BASKI 1.177

Rana

4. Utjecaj vremena

PUKA

7,85

10,68

Tablica

bjelančevine

1.602

12,9

kasna

muzara

+6,5

15

Vrlo

krava

19,1

4

rana

hranidbi

Probavljive surove

obroku

dnevnom

u

tvari

1000

Relativno

dnevnom

obroku

g.

kg

za

47.

486 468

7,07

11,5

-0,8

7,29

12,3

0

7,02

114

-0,9

u

u

| mlijeka

4

15

12,9

6

15

12,9

8

15

12,9

Kasna

10

15

12,9

352

5,28

5,6

-6,9

Vrlo kasna

12

15

12,9

280

4,20

2,0

-10,3

Vrlo

rana

Rana kasna

Srednje

(stare tjedana, energijiproizvodnju7, sitosti), osigurava potre-trave već čak i do 10 litara be ali i pa sazrijale mlijeka. energijeuzdržnoj krmi, otrusile uzdržne rada da ukaže ovog nešto više dio sjeme) namiruje Cilj je produktivni još i tratini od 12 litara dok potrebe energiji proizgubitke k oji nastaju mlijeka, sijeno od odnosno 2 litre mliodnosno vrlo kasno koševodnju 5,6, kasno, vrlo košene tratine 4 (stare i već projeka. noj sušenoj sijeno, i kasno košene tjedna)srednje Analizom rezultata u tablici 4 vidi izvedenim i bjelančevinama tratine 8 (staretjedana) namirujese da se kasnom, odnosno vrlo odnosu vrlo i giji, krava kasnom tratine i sušešto potrebe energiji košnjom košnju, je uvjetima Slovenije nešto više od 11 litara već utvrdio Hrmlijeka. njem sijeno, gubi proizveFajdiga, području kasno košene tratine tratini bi vatske Sijeno (staredena energija kojom SoštarićČižek, 10 i vrlo kasno košene namirile krava i dr. tjedana) Štafa potrebe Pisačić, nidba

tratine

do

12

i više

od

za

čak

su

na

se

za

na

na

za

u

rano

za

u

ener-

u

na

muzara

za

se

muzara

Pioneer

PROIZVODA

ranu

ana

u

MARKA

ranu

u

za

PIONEER.

na

na

cesta Čulinečka sjemed.o.0., 2B/2 Tel.: 01/2988-745 10040 Zagreb,

Poljodjelci, Idući silaže. Sada već da mjesecpočinje spravljanje je vrijeme razmislite o kvalitetne silaže. spravljanju Da bi Vaša silaža bila što hibride kukuruza uz visokorodne bolja, Pioneer

Vam

nudi

i Pioneer

inokulant

za

silažu 1188.

ŠtojePioneer inokulant 1188?

To su tvorbom kiseline da se mliječno mliječne pomažu prirodne bakterije kiselog vrenja koje Vaše brže i krme obavi Pioneer inokulant 1188 ubrzava a proces konzervacija bolje. vrenja, time:

silaža

povećava silaže, jetrajnija ukusnija povećava uzimanje i isko a time povećava silaže, probavljivostrištenje i Vašu dobit povećava može Pioneer inokulant 1188 nabaviti Pioneer BioPharmVet distributera se posredstvom Sve br. telefona 01 2991 i 2991 310 332. se dobiti na mogu Zagreba. obavijesti kvalitetu

-

istoci

te se

time

silaže

-

-

Tehnologija koja daje više & Mljekarski list

iz

HRANIDBA

Priprema

suhih

i sočnih

voluminoznih

sijeno moraju po mogućnosti kakvoće, najbolje krave i hranidbi goveda krmiva sijeno djeteline lucerne, u može i tovna niže mliječnosti junad hranidbene dobivati sijeno manje hranidbene vrijednosti, posebice Piše: dr.

Feldhofer siU svim Stjepan vrijednosti. slučajevima i lucerne. pri sušenju djeteline biti popljesnjivo, jeno smije tlu gubi se oko 40 50 Sušenjem teladi i sebice ako gravidnim daje hranidbene % vrijednosti poko- kravama. loše i kišovito šene trave, obvezno treba Pljesnjivo sijeno i mnogo više.

Bolji odbaciti i davati vrijeme hranu živosuši rezultati ako postižu sijeno tinjama. od uzdignuto zemlje, napraGruba voluminozna krmiva mogu obliku (jahačima) pira- fizičkom obradom osposobiti i sl. mide, brklji, ljestava hranidbi bolje uzimanje goveda. sušarama Umjetnimsušenjem ili Krmiva treba mehanički strojem (dehidratorima), strujom hladnogusitniti i tako omogućiti govedima ili brzo biljkama toplog zraka, i da krmiva usta u jezikom uzimaju oduzima voda i brzo zaustavlja Na način i tako da prožvakana gutaju. taj oksidacija fermentacija krstanična čvrsta većina građa sačuvana razbija ostaje hranjivih niti miva od čvrstih i dobiva načinjena pa sastojaka, sijenoceluloze i i visoke hranidbene lignina omogućava bolje vrijednosti. sokova.

Međutim troškovi djelovanje probavnih povećavaju Gruba voluminozna krmiva mogu Suha voluminoznakrmiva sušenja. lakše U hranidbi visokom mljevenjem osposobiti goveda Dobro hrai veću vrlo vripokoše-proizvodnjom sušeno,vrijeme potrošnju uzimanje mlijeka je i dobro livadno čuvano ali time nidbi sijeno, goveda, povećajednosijeno d jetelinskoi lucerne Mehrane. troškovi i i sadrži više sijeno djeteline temeljna vaju cijena smjesa, jer bjelančevina travnih voluminozna krmiva hranidbi sitno obično livadno đutim, g oveda gutaju nego kalcija sijeno, vrlo važna krmiva teško naročito goveda, posebice mljevena probavljiva je vrijedno sijeno hranidbi krava. Ako dobre bez mnogo i jesijeno žvakanja, zbog čega leguminoza (djeteline lucerne). i rado vrlo i slinom nakvašena ga i lucerne često kakvoće, goveda nedovoljno Sijeno djeteline dobro obzirom da vrlo uzrokovati gu brašno i služi kao vrlo jedu, začepljenja (opmelje dobro i proili i krmnim dodatak djelujepreživanje vrijedan druge stipacije atonije buraga) smjebavu i (indigestije). preživača govedimasama, posebice probavne poremetnje rasplodnim dojsitno da davati makar i nim sadrmanjoj količini, Stoga preporuča životinjama, zbog većeg krteško kravama naročito vitamina i karotina. samljevena probavljiva proizvodnji A žaja ili brikemiva obvezno Ako hranu peletiraju mlijeka. govedima daju će što teško suha krvrijeme U treba veliku tiraju produžiti gruba, probavljiva proizvodnji sijena ustima i kasno kostaro, žvakanje. zadržavanja pozornost miva, p rimjerice posvetiti biljnom ili šeno i loše sušeno slama Peletiranje briketiranje, tavu, sijeno, sušenju, košnji, pravilnom troškove i više kukuruzovina žitarica i đutim, još povećava i mahunarki, sijena. spremanju čuvanju krmiva i dovode obrstiti i će u pitanje cijenu slično, goveda najprije osušiti da sadrži Ova tehnoloSijeno lišće i mekane isplativost prerade. dijelove biljke, imati 12 14 % i isnajviše vlage će valovu veći dio tvrde mnogo gija prerade ipak ostavljat kvalitetan sastav trava, bez korova i kod korištava i teško žvače sijena leguminoza stabljike koja sušeno otrovnog i bilja.

Sijeno jer bogata (djeteline lucerne) probavlja. i način izloženo i ili kod U nekim može prirodan kalcijem, bjelančevinama slučajevima vremenskih kukuruzne suhih volumivjetru, podutjecajem potrebe cijele biljke poboljšati uzimanje tvari i kvalitetne voluminozne mnogo noznih krmiva prilika gubi organske dobivanja (posebice livadnog i tako da krmiva malo oksidacijomfermentacijom, poupotrebenergetske sirovine, sijena) i čestim vodom. slanom okretanjem grubim ljavaju proizvodnjama krepkih prskaju lome i haničkim i krmočuvanih postupcima mnogo krmiva, potpunih dopunskih Najmekše sijeno i listići nih listića treba davati nježni dijelovi bilja otpadaju smjesa. jasle mladoj hranidbenu U i da nakon nekoliko teladi tim kojiimajunajbolju potrošnji domaćoj proizvodnju Tako od da sidana vrijednost. ostaje sijena je manjevrijedna zamijeni novim, svježim dovoljno krmiva voluminozna suha većinom visoke Krave slabije grubastabljika jenom. mliječnosti dobivati

također

a

ne

na

-

se

a

uz

se

ne

za

se

na

vama

u

za

se

u

u

se

se

se

se

se

se

s

za

na

u

no

se

su

u

sa-

u

a

a

su

mo-

se

a

s

u

na

mora

se

u

a

se

se

u

se

za

u

sas-

me-

se

mora

a

-

mora

se

u

se

na

su

suncu

se

za

a

a

se

me-

se

se

u

s

u

s

se

se

samo

6

Mljekarski

list

klice i

Međutim, lišće, lje goveda.

(5 %), sasjekusitnije davati netreba teško dužine 2 3 cm, što krumpira stabljiku praksi još uvijek jedovoljna stočarskoj ulavisoke otrovnog olakša ličina da koncentracije prihvaćaju, jer potrebna zbog govedima uzimanje solanina. ali i da krme strojeva, kemijskih ganja kupnju (zahvaćanje jezikom), i mirisa i okusa zaštitu koji ljudi Zbog lošeg sredstava, okoliša, žvakanje. životinju prisili treba repu krmiva Tako uvijek probavljipovećanje mlijeku životinja, prelaze usitnjena priređena valove nakon vosti i hranidbene davati nakon sočnim zatim mogu nije mužnje, vrijednosti izmiješati očistiti od dobro sitoliko krmivima ulaganja.hranjenja uvijek krumpirom, značajno (repom, odmah ili rezancima rovim šećerne ostataka hrane, mlijeko repe) džibrom iznositi iz (šlempom), piv-Sočnakrmiva melasom, staje. hranidbena skim tropom i ili Naribana slično, gomoljasta sasjeckana i gomoSočna nekih i nedostatak kao dobro krmiva i korjenjače krmiva, vrijednost prije korjenasta vode sadrže suhim likom mogu mnogo popuniti odgova-ljače, (75 hranjiva miješati hranjenja krmnim tvari i mnogo dopunskim smjerajućim 90%), suhoj imaju krmivima, krepkim voluminoznim obroci krmni način Na škroba i hralako što će taj ugljikohidrata, topivih poboljšati uzimanje krmnih obroka. dobivaju bolji okus, povećava i šećera. Malo sadrže sirove vlakni- nidbenu vrijednost i hranidbena vrlo vode, škroba vrijednost(0,6 to uzimanje sadržaja visokog djeluje Zbog -1,2 %), živokrmiva i dobro i šećera podiže proizvodnja dobro i dietetski sustav mnoga goveda jedu probavni krmivima. dobro što jeftinijim sočna krmiva tinja najčešće krmiva često preživača.

Suha voluminozna i odražava mlijeka. proizvodnju malo i miris loš okus imaju (1,21,5 Bjelančevina zbog šećerne imaju količine veće Uzimanjem i većinom pod 7), prikladnog sušenjačuvanja spojevi nebjelantvrđi lista dobiva repe i repinog lošim dušika uvjetima zbog:prljavštine, čevinastog (NPNmaslac, stoga treba voditi računa = gnjilenja, smrzavanja, plijesni, krmiva kod Od vrste krmnih obroka kod spojevi). sastavljanja iliraznih korova, užeglosti primjesa hranidbu većinom krava. upotrebi ili trava mirisnih i otrovnih mliječnih kemiji gokrmna i šećerne Dužim repa skih korjenasta glave čuvanjem goveda sastojaka. naročito sočna šećerna repa, mrkva,moljasta U repe, manje krmiva, stočarskoj proizsuvremenoj brzo više sl. razni često i gube temperature, krumpir uporabi vodnji ih hranidbenu krmiva hranidbu vrijednost.

Stoga U proizvodi koji dodaju goveda najpripremi i čuvati tamnim neoštećene mirisa i okusa oblik i veću zbogpopravljanja brigu zadaju veličina, stalnu hladnim aromatika, enzimi, onečišćenost prostorima, i (stomahika, krmiva zemljom temperaturu 2 4 “€, što usporava i Uzimanje probiotici sl.). tibiotici, miris i okus krmiva zatim gnjilež, tih i mikrobno cilju b oljeg pripravaka oksidaciju djelovanje. i mogu krmiva i veće prenositi mlijeko. koji Sočna krmiva visokim iskorištenja proiz-S tim vezi postotkom krmiva ali i može biti moraju i kao što vodnje opravdano, repa, krumpir dr., vode, dobro i očistinačin vrlo opasno, ako prije upotrebe oprati koliko teško taj siliraju mijei nečisti od ostatak i miris i okus zemlje drugih krmivima kao prikriva pokvarene nekim drugim šaju otrovnih i štetnih ukloniti komada krme, i dijegnjile pljesnjive toća, zrelom kuprimjerice sjeckanom način Na zatim obvezno narilove prevarena taj sastojaka. krmiva, i kukuruznom biljkom prekrupom će više krmiva uzet ili iliusitniti životinja zbog bati ploške, kukuruzovinom i i može doći do slamom, kuruza, da otkloni oboljenja veličinu 2 3 kojih slično. Iz silaže inače mnogo istječe i guuginuća životinja. opasnost začepljenja efluenta tim i jednjaka celuHranidbena (iscjedka), gubi vrijednost grubih krmiva većim komadima tvari. šenje loznih krmiva, kao i slame i kukurumnogo hranjivih (Opturatio oesophagi). i nekim zovine, može Okopavine, koje siliraju, uvijek poboljšati Odraslim može dobro očistiti ili fizikalnim ili obgovedima morajuprije kemijskim drugim čvrste staničradama od ostataka zatim hranu davati oko 30 repe, razbijaju koje oprati zemlje, kg/dan komi kako rečeno stijenke (lignoprivikavanje životinja usitniti, je miješati prethodno i suhim krmivima.

Silažu 15 20 omogućavaju probavnim najviše pleks) drugim celulozni kg/dan s irovog da do kovima i fermentima dobro treba i davaVeće prodiru krumpira. uvijek ugaziti taj ograničenje tvari stanicanačin dobro iz silaže istisnuti zrak. hranjivih biljnim otnjasirovog krumpira jezbog kuhaTo postiže primjerice: rovnog alkaloida solanina, Također treba iz silaže omogućiti koji kiselinjemparenjem, tretiranjem efluenta. količini može biti štetan po istjecanje nastalog m većoj nama, lužinama, amonijakom, iako ga UBEOM 70 ili enzimima zdravlje životinja, goveda om, (ce-dosta dobro podnose. glukanalulazom, pentozanazom, ksilanazom i može davati zom, dr.).

Repa zajedno Ovim lišćem. količina postupcima postižemanje Manja saponina i iliveće lišću zdravopasna po poboljšanje probavljivosti repinom nije i

usitne

iskoristivosti krmiva

komadiće

u

ve-

-

alise

-10

u

su

u

na

a

u

sa

se

nova

za

a

a

se

sa

-

a

u

sama.

se

a

ne

sve

na

s

se

na

ne-

-

su

a

se

nas

ove

su

za

u

uz

su

u

se

u

se

za

u

mora

an-

uz

-

a

u

na

se

s

u

ova

se

su

se

na

se

u

se

ne

s

sa

a

u

rezance

na

-

cm

se

a

s

se

se

se

se

za

se

a

ne

s

uz

so-

-

na

u

ma.

se

u

ure-

se

se

Mljekarski

list

s

u

VETERINARSTVO

Bradavičavost

životinja stidnici i ako vijaju rodnici, S obzirom dođe do nastati može lokaciju razlikujemo Piše: dr.

Banožić infekcije Stjepan i rodnice. kožnu, spolnujednjačku papilo-upala matozu.

Kod — papilomatoze jednjačke Kod oblika bradavice stvori iliviše kožnog jedan papiloma sluznici i povremeno površine, ljusčvoraste, jednjaka, veličine od 1 do 20 cm, kave, predželucima.

Manji papilomi 1 10 Inficirana kliničke debljine uzrokuju znakove, može imati iliviše dok veći i većih životinja jednu broj papiloma obično uzrokovati mogu bradavica, smještenih jednjaka. začep ušivratu, glavi, Govedo ima ali plećki, plahtici, apetit,postupno oko ma, braočiju, području ždrijela, teže guta,povećanjem i vimenu.

Kod davice hrana teže manjeg prolazi bradavica želudac. brojasitnijih Lokalna ili drugih promjena organizmu, Liječenje: općaljebradavičavosti dolazi do kovita sredstva rezultate. kronična pri j akoj daju Papilomatoza goveda je i i kirurški uklavirusna bolest raširena čitavom pa smanjenja apetita prirasta, Velike bradavice do Velike bradavice i i uginuća. svijetu, njaju kasnijem očitujestvaranjem stadiju nemaju i po vratu obično budu bradavica ponovne bujanjem koži,glavi tendenciju pojave hanički onda često i istom i vrši pa povređene, genitalnim organima jednjaku mjestu.

Liječenje i autopovremeno po pred- ponavljano trajno širenje krvarenje vakcinoterapijom (davanje želucima.

Bolest iza bradavice najčešće javljamože uzrokovati pojavuslabo- vakcine) koje mlađih od krvnosti. Bolest 1 nekoliko goveda dvije godine traje 5,5mje- postupno tijeku teškim seci. Većina bez likože sluznica. promjenama pojedinim životinja i mjeseci nestaju Uzročnik bolesti vii U svrhu organima. je ječenja potpunooporaviprivsprečavanja pojave imuna. obopapobolesti živokojipripada skupini ostaje Broj provodi cijepljenje vavirusa. fizikalne može iz Otporan je ljelih staji jako varira, tinja.

Cjepivo priprema Nakon šest sati temiznositi 75 % iviše. utjecaje. tkiva. papilomatoznog Cijepljeod 56 “C virus oblik peraturi gubi Genitalni dvokratno razmaku od dva j e papilomatoze nje -70 *C prozahvaća i muške i ženske živozaraženim U patogenost, tjedna. uzgojima niti mjene njegova svojstva tinje.

U muških može mlađa životinja jecijepitigrla uputno nakon 10 Osim mjeseci. obično toga od pojaviti glaviću spolnog dvije godine. uzročnik eter, je otporan uda ili Budući da obično njegovoj blizini, pojeinfekcija kaustičnu osjetljivformalin, dinačna bradavica 5 promjera sodu i klorne lijedi prekopovrijeđene kože, preparate. i vrlo često bude treba što može više, širi izkoja uklanjati Papilomatoza goveda hanički te raniti i žice i ravnim ali i neizravno povređena inficirana, životinje (čavli, kontaktom, što Osim instrumenti toga onečišćenim okolnim upala, rasplodnjake drugo). predme- nastaje iz tima. izbacujeproizvodnje.

Tijekom koji uporabljujutetovažu, Infekcija najčešće uslijedi bolesti može da braušnih markica i ostale kože. dogoditi stavljanje prekopovršnih povreda davica udu od do 4 biti čisti i Inkubacija spolnom djelomice traje 3,5 mjezahvate, trebaju bika U m onesposobi opasivanje.raskuženi -

papilomatoza

ženskih

goveda

bradavice

se

na

raz-

a

na

su

se

na

neravne

a

a

cm.

-

na

ne

na

u

na

sve

a

usnama

sve

u

nema

na

a

ne

se

u

a

na

se

u

me-

na

na

se

uz

se

se

u

s

u

-

na

se

rus

s

remeno

na

se

u

a

se

na

ne

a

na

u

ne

se

se

sva

na

na

a

u

us-

na

cm

me-

se

sve

ono

se

za

se

na

seca.

za

ZMAJ-TIN

PODUZEĆE

RJEŠAVA «....

ZA

PROIZVODNJU,

PROJEKTIRANJE USLUGEITRGOVINU

12 Ravnice .

(01)2301319 Upravatel/ffax_ u il o 744 Ba

10000

Zagreb, 11.

o

I ONO s

KAJ

DRUGI

POLJOPRIVREDNIH SERVISIRANJE ALATA I VILIČARA UREĐAJA, DOBAVA REZERVNIH IUGRADNJA KUPNJA STROJEVA I PRODAJA GARANCIJA

NA

NEMOGU! STROJEVA, DIJELOVA

SVERADOVE

KREDITIRANJE

Mljekarski

list

Fe]

BJELOVAR

x f

43000

CIC : CIC

Tel.

Bjelovar,Križevačka cesta 3 b

043/25

18 90

reytax

mobitel:

043/25

17 00

[099/741 Ke 06

APARATI

MUZNI

z

EUROPSKIH

POZNATIH

PROIZVOĐACA

-

-

-

«

-

vezovi

_

+

ZA

SAC MILKLEINE WESTFALIA

monofazni ili trofazni sa jednom, dvije ili tri kante na stabilne ili kolicima

STOKU

(4

privez s Niski krmnom pregradom

si

ravni vez Grabnerov SISTEMI

tipa)

ZA

IZGNOJAVANJE

Sistemza izgnojavanje “EKONOMIK" kran *

IZPROIZVODNOG PROGRAMA NUDIMO: KRMNE ZABRANE POJILICEVIŠETIPOVA GUMENI TOPLIPOD ODRŽAVANJE PRIBORZA HIGIJENESTOKE

«

+

V/

kr

Hidraulični sistem“KRTICA"

:

.

jevo pohranjuje keratin, gdje On vrlo rast sprečava gljivica. je djelotvoran, jeupotreba ili mjesta rijetkim slomljenim Piše: dr.

Banožić velikih Stjepan liječenju životinja previše dlakama pokrivenaljuskicama, Goveda nekada mogu skupa. većim i krastama proTo bolest od dijelom draviti i “sama od sebe" 3 do 4 nije koježivotinje 2 Posebno ali mjera promjene znatne ugibaju,ipakuzrokuje mjeseca. nalaze ekonomske štete najčešće vlažnijim što tjeIako kožne zbogtoga promjene površinlesnim kratkom dlamjestima slabo što nakon kože životinje napreduju, je kom i pak ske, štavljenja nosa, npr. naglavi: koža oštećena i time hrptu dobro oštenjihova ustanovljenja vidljiva okolini nosnih otvora i Nai očiju. i kože dubokim manjevrijedna, liječenje često ćenja rupicama dalje sreduškama, područznatna do 2 širokim od do 1 preventiva iziskuju i 0,5 0,2 okolini teladi vrata, u ju papaka stva. od hifa duboko koje prodri i junadi, Uzročnik bolesti ponekakd drugim le dlačni tobolac do jegljivica korijena i mjestima.

Djelomično javlja dlake. Koža 50 % Trichophyton gubi otprilike svrbež. Bolesne Izvor bolesti životinje slabije oboljela goveda i elastičnosti, propustljiva je hranu. izravni jedu slabije iskorištavaju različiti te dodir, dalje može biti lokalno i vodu, opada njezina vrijednosti čišćeni timar i Liječenje opće. predmeti, pribor može kvaliPrvo i kraste upotrijebiti Bolesna skidaju naslage oprema. drugastajska izradbu. tetniju počesto i rado češu o blagom o topinom sapunice, goveda jasle, tom Zaštita od bolesti sastoji stavljaju fungicidni stupove, pregrade, koje preraskužbi opretemeljitoj sumpor, stajske tim pripravci koji sadržavaju gljivice, mjesi nastambi kreolisalicilnu ili kiseotopinama tima fenol, benzojevu dugosposobne to treba češće polinu. Za naiformalina, vrlo liječenje opće upotrebte spore Njihove otporne, Za zaštitu antimikozni antibiotik ljavaju navljati. životinja prižive i do 4 povoljnim prilikama uziodređene vakcine kogrizeofulvin, kojega mjenjuju životinje godine. krmom.

On criotpornost. m dermatofitoze maju upije jima postiže Širenju pogoduje smanjena organizma, otpornost nedostatna navala hranidba, vanjPodrigivanje skih ruktus (Ructus) visoka parazita, temperatura i vlažnost Zatim objekta. preveizluči 15 20 litara tome lika loša Piše: dr.

Banožić plina (znači naseljenost staje, opća Stjepan svakim ruktusom izbaci oko loše nedojedhigijena, timarenje, litra dok kod PODRIGIVANJE normalna statna i popuno plina, prehrane je ventilacija,prašine lenom hranom: i fiziološki također i klicoproces, koji pa (trava, djetelina, java amonijaka, glodavci ruktusa osobitost noše. broj povećava predstavlja jednu probav-lucerna) 60 do 90 bude sat i tome vrste U dermatofitoza nog sistema pri preživača.

Druge je goveda stajska izbačeno 50 litara i obično preko plina. podriguju. javlja predkraj životinja rijetko Kod različitih bolesnih dolaiz zime i i stanja je proljeće, dok ljetiPodrigivanjem predželudaca zi do velikim 3 4 poremetnji podrigivanju. oslobađaju plinovi koji jesen rjeđa.

Inkubacija traje količinama Ono može biti učestalo i kao iviše. Na dermatofitozu glasno pa nastaju zbogvrenja tjedna fazi nadma hrane. npr. telad i dok početnoj akutnog osjetljivija junad, kod ili pjenušavog varenja, pak Izlučivanje plina podrigivanjem goveda otpornija. može ili potpuno izosši određenim ovisi ritmom, javiti rjeđe, Dermatofiti koji razgrađuju keratin, kod ili tati,što količini je slučaj suženja dlaka lomi i koži pa nastalog plina buragu. nastaju čepa j ednjaka, upale predželudaca, nekoliko sati iza obili veća bezdlačna je Ono najveće manja mjesta i slično. U prenatrpanosti buraga debelim jekada ježivotinja pokrivena naslagama lju-roka,najmanje svim slučajevima pojave rjeđeg natašte. saka ili izostanka pepeljastosive boje. podrigivanja njegovog Govedo način dnevno izluči koži dolazi obvezno do tzv.

Promjene taj javljaju pratećeg oko 600 oštro litara nadma pojedinim ograničenim (šest stotina) plina. kundarnog koji buraga Količina ili tim može imati subakutni ili mjestimapotpunim djelomičrazvijenog plina, akutni, nim vezi i učestalost suhim ovise kronični tok.

U akutnom ispadanjem dlaka, podrigivanja, i kože hranidbi. Tako obliku nadam npr. goo perutanjem pokrivanjem uglavnom buraga predstavlja debelima vedo hrani veliku i opasnost po naslagamaljusaka koje sijenom neposrednu Ta bezdlačna LSI 15 20 puta i sat život pepeljastosive boje. podriguje pri životinje.

Dermatofitija

i

goveda

u

samo

u

s

su

oz-

a

za

em.

se

na

su

s

su

na

a

u

samo

s

na

na

mm

u

mm

a

ove

su

na

u

sve

se

verrucosum.

su

-

za

one-

za

ne

se

za

a

se

a one

su

ove

se

na

nose

se

se

u

na

me

za

zarazu.

a

su

se

u

se

s

se

u

se

-

-

se

na

ze-

se

na

zaraza

veoma

se

u

na

se

rano

u

su

u

u

-

u

su

se

vr-

se

o

za-

se

u

na

a

na

se

na

na

se-

s

a

sa

u

svom

se

samo

-

10

s

na

Mljekarski list

GOVEDARSTVO

Granica

učinkovitosti

ekonomske mlijeka

proizvodnje Piše: dr. sc.

Grgić

Zoran

ekonomskih

Tablica

Proračun

rentabilnosti

proizvodnje mlijeka u gospodarstvu

gospodarstvu u Nepromjenjivi

1.

Opis

Iznos

Prihod

od

mlijeka

43,142

Prihod

od

teladi

11,100

troškovi

26.55%

Troškovi

načela

kuna

proizvodnje

36,291

Poštovanje Dohodak 17,951 (1+2+3) od osnovnih poslovanja jedan je i sredstva 261,320 Ukupna uvjeta opstankagospodarskog razvitka Rentabilnost obiteljskog gospodarstva KU više (4/5%100) % uvjetima. današnjim Danas, nego gospodari trebaju prije, i troškoditi računa prihodima vodnjemlijeka obiteljskom vima Grafikon 2. Promjenjivi inepromjenjivi proizvodnje poljoprivredne (prodajna cijena, gospodarstvu Prema troškovi proizvodnje mlijeka osnovnih gospodarstva. podacima sredstava), vrijednost i rentabilnosti goveposlovanju može kretanje predpostaviti darske od kn/litra proproizvodnje obiteljskog troškova i dohotka sječnoj cijeni2,14 prihoda, iz 2.520 litara dano po grlu. tablici 2. broja gospodarstva prošlog mlijeka u prikazano list Pod rentabilnosti (Mljekarski 7/98.) prilično jedGranica pretpostavkom zadržavanja poslovanja odrediti količimože nostavno troškova iste razine promjenjivih mljekarskoj proizgospodarstva dostatna i po proizvedenog mlijeka računa (troškovi materijala usluga) prema slijedećoj vodnji rentabilnost litri te ostalih poslova- mlijeka, graničnu činitelja jednadžbi: navedene učinkovitosti granice mlje-gospodarske nja.

Ispod Gr proizNt/(cpkarska proizvodnja gospodarstva pt), odnosno gospoTablica 2. Određivanje praga rentabilnosti nijerentabilna, proizvodnje mlijeka gospodarstvu Iznad darstvo gubitkom. posluje rentabilnosti Jedinica Nepromjenji Promjenjivi Ukupni Ukupni gospodargranice Dolojsk proizvodnje prihod od stvo troškovi troškovi troškovi proizvodnje mlijeka dohodak kn ostvaruje (zaradu). kn kn kn kn litara mliProračunata cijena koštanja -8,685 9,635 1,190 10,825 2,140 1,000 15,585 -4,885 10,700 9,635 5,950 jekaovoga obiteljskog gospodar- 5,000 -135 troškova rada stva bez 21,400 9,635 11,900 21,535 10,000 uključenih 9,635 4,615 32,100 17,850 15,000 članova kućanstva kn/litra.

27,485 je1,62 23,800 33,435 9,365 20,000 42,800 9,635 8 Gospodarstvo posjeduje 9,635 29,750 39,385 14,115 25,000 53,500 simentalske nih 16,965 42,955 9,635 33,320 59,920 pasmine. 28,000 grla namuženo Prosječno je po grlu 2.800 litara mlijeka,po prou

u

vo-

o

u

o

se

se

u

na

se

za

=

u

s

same

muz-

a

10

————

=

Bi

z =, ki s

=

Ej

om

LE

Grafikon

Ukupni prihodUkupni troškovi see“«

1. Struktura

cijene koštanja Grafikon

politrimlijeka

Mljekarski

list

3. Prag rentabilnosti

=

4

=

Dohodak

proizvodnje mlijeka

11

VT

NOVO

VITREX

IZ "VITREX"-a

telefoni: 033/721 168 721 352 724 507

KORISTITE VITREXOVE MUZILICE JER SU HRVATSKI PROIZVOD

EUROPSKE

KVALITETE

STROJ ZA MUŽNJU VT-5/2k

KRAVA

sa Koristite Vitrexovumuzilicu pulzatoromivakuum pumpom: jeropslužujefarme do 20 krava jerjegarantirano kvalitetna kao i sve uvozne muzilice jerjojjeosiguranservis isključivo kod Vitrexa jerjepokreće monofazni elektromotor jerjojje cijena8.600,00kuna u trgovini Vitrexa -

-

-

-

-

velik

rentabilnosti,1.267,78 mlijeka mlijeka činitelja, gdje Grdjeluje broj troškovi teh% oko što način tako da ovako nepromjenjivi Nt36,22 granica grlu, je prikazan simencpproizvodnje mlijeka, moukupni potencijala grla nološkog pojednostavljeni predstavlja litre talske _ptcijena mlijeka, prodajna obuhvaća del pasmine ((1.267,78/3.500) proizvodnje koji troškovi po litri količinom S tom mlijeka njivi promje- 100). proizvegosčinitelje troškovi najznačajnije Ukupni nepromjenjivi dohodak gospoje denog mlijeka, učinkovitosti. već mlipodarske No, proizvodnji gospodarstva darstva proizvodnji mlijeka kn. ciprojekcije temelju jednostavne jeka 9.635,16 Prodajna jednak razine 0. Iznad proizkn/litra. Promože ukajenamlijeka je2,14 proizvodnje mlijeka m lijeka gospodarstvo vodnje troškovi litri po zati važne mjenjivi 1,19 proizpogreške navedene posluje kn. tvaruje dohodak, ispod Uvrštavajući vrijedvodnji koje d jeluju odstupanju nosti gubitkom. gospodarstvo, ispitivano tehnood Problematika mjerila rentabilnosti dobivena povećanja proizjegranica te našim litara. od logije, slabiju gospodarsku obiteljvodnje m lijeka 10.142,27 učinkovitost vrlo sloskim Granica rentabilnosti proizvodnje mlijeka gospodarstvima je proizžena. Na [i povećanje proizvodnjeobiteljskom je gospodarstvu. vodnje mlijekagospodarstvu litara

oko

su:

po

x

samo

u

u

na

su

ove

se

0s-

su

s

a

u

na

na

za

suvremene

u

u

u

SELEKCIJA

im

zahvaljujući i žanju iskorištavanja omogućili da njihov izgrađeni genetski visokom fenoRH govedarstvu očituje potencijal programa u to tipskom proizvodnjom, grla te po koja proizvodnji, vanjštini, vlasnicima čima, uzgojno vrijedHaluška Piše: podrijetlu moraju zadovoljiti dipl. ing.

Josip čini osnovicu nog genoma koji kriterije. stroge nalaze uspješne genetske izgradnje. Uz krave domaćeguzgoja program Uzgojni provodi po se i krave bikovske majkečiji Simentalska pasminama. pasmi-očevi podrijetlom iz koji predstavlja najvažniju pasminukorišteni ranije našoj p opulapa jeprogoveda Hrvatskoj, bilo kao bikovski očevi ili ciji, vedba gojidbenog programa šire osjemenjivanje populacije.

Propasminu najznačajnija.U 1997. bikovskih godini b roj temelji izvodnja rasplodnjaka iznosio 303 krave donaše majki je sparivanju najboljih grla genoiz stoCilj selekcije jestvaranje i maćeg, u zgoja, potječu populacije korištenju muškog maksičarski tipovakojiomogućuju genoma prenajrazvijenijih županija. najboljih populacija malno ekonomičnu iz Udio uvoznih očeva kod testiranih bikova ko proizvodnju. genoma sjemena se viši bikovskih Selekcijski ciljevi postižuodgo- zemalja znatno gdje jeuzgoj dostigao najmajki je postupciveću razinu. selekcijskim Ovakva varajućim nego prethodnih godina. i izborom programima. Svake godine, strukture gojidbenim roditelja, promjena genomske program novi buGojidbeni govedarstvu bikovskih znači započinje krug stvaranja majki osvježenje RH 1991. čini dućih od će usvojen je godine, budućih rasplodnjaka kojih genom generacija. kontinuitet iz 1974. neki koristiti programa pokasnije Tehnološki postupci provedbi stvagodine. gojidbenog pulaciji.

Program i izbora bikovskih su, osim majki osnovica 1997.

24. ranja jegenetske U je krug bikovskih goveda godini započeo peročeva, provođenje biizgradnje govedarstvu Repub- usmjerenog osjemenjivanja fomance kao i progeno testa like Hrvatske. kovskih Za majki. ovajkrug bikova.

Perfomance svi U programu testiranje izabrano su određeni dije-usmjerene oplodnje je test stanici lovi provodi testnoj šest bikovskih očeva izgradnje govedar-sjeme genetske podri-Varaždin. Muška telad dobivena dano iz Bikovske stvu, središnje jemjesto jetlom Njemačke. od bikovskih starosti dva novih vrh izabramajki stvaranju generacija majke našeg uzgoja, tri do budući da tako iz mjeseca otpremaju plodnjaka, matičnog dijela populacije stanicu testnu Hrdaljnji uzgoj. napregenetski tvaruje najveći obiteljskih gospodarstava 1997. testna stadak. U Tijekom godine provedbi uklju-vatskoj.

Programa RH. osnovice nica 81 tele velik sudionika čen poje je broj Zbognasljedne koje preuzela usmjerene i Posebno sjeduju brige uzgajivača, koji oplodnje. mjesto pripada uzgajivauzgojnog

Provedba

kvalitetnom

dr-

se

su

se

su

-

uvoza

su

na

na

u

za

za

ovu

se

na

a

ma

u

a

se

samo

za

na

u

u

se

u

u

a

ras-

se

os-

u

su

se

ne

u

na

u

u

su

Mljekarski

list

13

Bikovi

perfomance lju. testiranja struktura mlade bikove mlaCentri dok je slijedeća: preuzimaju čekanju njihovodih bikova bikova simentalske bude te ih pasmine umjetno osjemenjivanje, potomstvo (kćeri) laktaciji ima holstein bikova koriste Dobidabi testirati. perprogeno 45, 9, široj populaciji. mogli formance biološkim ima testom rezultata i U vanjemprvih njihovih provedbi programa uzgojnog 10 testirakćeri vrši simentalskih, progeno unazad nekoliko potomaka progeno gopasmine nih bikova 16 simenosobine. dina obtestiranjemliječne pojavile poteškoće testiranih mliprogeno nakon talskih, i naravi. U Progenotestovi računaju jektivne 13 simentalskih subjektivne i 5 holstein obrade kćeri svaka tri jeko 1998. nastavit će laktacija provote progeno testiranih godini bikova, Kontrola i mjeseca. mliječnosti je- đenje programa i 14 simentalskih. u zgojnog mlijeko dan od je najznačajnijih poslovapasnminu.

U Centar proteklom razdoblju rada proselekcijskog postupku stočarstva iz tiče bikova Što unapređenje Osijeka ukupnog b roja Podatke bioloo genotestiranja. holstein bikove iz Mai po je RH, škom jezadovoljavajući mladih bikova testu Nizozemske i po kvaliteti. U RH i đarske, Italije, koji brojnosti služba danas intenzivno sakuplja selekcijska koriste tri centra bikova. postoje uzgoj okviru Treba registracije podmlatka. Oni držali 87 crnopopulaciji. protekloj godini Pozitivno testirani bikovi da od 1975. bilo glasiti ostaju bikova svih pasmina. godine nije šaroj Najveći broj holstein bikova bikovi već bikova ima Centar rasplodu, RH, koji imaju reprokoristili kvalitetni bikovi stočarstva Krigativne uzgojne vrijednosti iskljudukciju Zagreb iz progproproizvod vlastitog uzgojnog ževci i to 53 bika simentalske čuju rasploda.

Uzgojni holstein biti gram govedarstvu. u Centar pasmine je pasmine. unapređenje Provedbu rezultata gotim što muška i telad nešto praćenje stočarstva ima isti, 13 bikova Osijek vrši dobi ide Centar jidbenoj selekcijska holstein i 8 bikova programa: starijoj sislužba po pasmine pri stočarstva županijama, koja pređenje Osijek koji mentalske pasmine,Veterinarizboru bikova usko drži holstein sjemena bikove.

U spolnojska stanica Slavonski Brod drži 10 surađivati veterinarskom služzrelosti uzima određena kolibikova simentalske Ova bom terenu. služpasmine.

Zajedno čina mladih te tri Centra drže 71 bika sjemena bikova, bom treba brinuti ukupno reprodukcije distribuira po svim farmama 13 bikova gdje simentalske pasmine, da što veći dio bude populacije vrši 2 smeđa i 1 siosjemenjivanje plotkinjaholstein pasmine, obuhvaćen kvalitetnom oplododređenom vremenskom razdobvog bika.

Hi njom.

Po

završetku

testa

su

se

zatim

u

ne

S

koriste već

obzirom

razinu

na

sve

za

u

na

a

se

se

-

sa

ove

na

na

su

meso

ima

se

na

se

se

na

za

ovu

meso

za

u

se

u

uvezao

on

u

se

za

su

na

na-

u

u

a

ne-

uvoza

za

su

u

se

-

-

se

rama

u

za

s

u

u

za

una-

a

mora

s

se

na

sa

se

se

se

u

AB)

AGROBILO

Osječka 104, Tel/fax 043/231-182 43000 BJELOVAR, TRGOVINA SPECIJALIZIRANA ZA PRODAJU TRAKTORA, POLJOPRIVREDNE MEHANIZACIJE, REZERVNIH DIJELOVA Iz

našegasortimana izdvajamo straktore Universal ovlašteni distributer (kredit), Bjelovarskotraktore "Tomo Vinković" bilogorske županije plugove, okretače prskalice, sijačice, tanjurače, sijena, rotokopačice, itd.

"LABINPROGRES" program kose,prikolice, motokultivatori + okretače za priključci dijelovi kose, sijena izbor guma traktore Barum za - ležaji, filteri, remenje asortiman rezervnih za "TOMO VINKOVIĆ", kompletan dijelova "ŠTORE", "UNIVERSAL", "FIAT", "LABINPROGRES", "ACME", e

e

*

-

e

*

e

"LOMBARDINI"

Rezervne dijelove šaljemo putempošte

14

Mljekarski

list

REPORTAŽE Stočarska

šilježice, pasmine Markovac Poljoprivreda izlagač d.o.o.

Farma “Eblinn?

“Belje?

5 mladih suffolk, pasmine Mirkovac, izlagač Poljoprivreda

izložba

:

ovnova

*

"SLJIVOSEVCI

1998."

farma

Za

dipl. ing.

Stjepan

Brlek

izložbu

ovu

odabrane

Ebzin

pasmine wurtenberg, iz Josip Špoljarić lježice, uzgajivač sljedeće 6

*

Piše:

suffolk,

5 ovaca

*

su

ši-

ovaca

Narda

5 koza kolekcije: pasmine alpina, uzgajiva6 steonih simentalske pasčica i vlasnica Jelica Lehkt, GAT junica Pod Ministarstva mine pokroviteljstvom i ostale vrste stoke. čijih jemajki proizvodnja i šumarstva Izlagane poljoprivrede Republike 305 dana laktacije iznosila 5.155 Izložbu 65 jepotpomoglo organiHrvatske, organizaciji Hrvatskog kgmlijeka, i stočarsko selekzacija institucija centra selekcijskog 6 krava simentalske Za prvotelki aukcijsku prodaju prijavljeno je službe cijske đupanije osječko21 domaći od 25 od prosjunica pasmine, uzgoj, kojih junica, kojih 7. ranjske, 305 dana općine Magadenovac, lip- jepet prvoj kontroli baproizvodnje majki ječne proizvelo održana stonja Šljivoševcima je iznosi 4.259 18,23 laktacije kgmlijeka. čarska izložba prosječno kgmlijeka jedna Prodano 19 aukcijskom proda- 305 dana po 4.073 mliprosječnoj je junica laktacije kg od 9.475,00 kuna. jomrasplodnih junica. cijeni Na ima 11.166 jeka Iz svake području dupanije 6 krava simentalske iz kolekcije goveda nagrađeni krava, od pasmine vlasnici naturalnim rasplodnih čega umjetno uvoza, od nagradama.

305 dana pet ili 82 %, bikom 9.204 kojih je pozPrvom oplođuje nagradom nagrađeni 4.666 mli91 ili 1%, natog porijekla laktacije proizvelo kg Antun Kusturić, Galinci junicu plotkinja 100 dana nekontrolirano 1.871 ili 17 domaći jeka,jedna laktacije EMA, uzgoj simentalske pasmine, plotkinja 1.987 %. kgmlijeka oteljenu1996., čijaje majka 305 dana IV 6 krava simentalske dorezultati Val6.468 kg mlijeka 3,66 laktacije p roizvela pasmine Najbolji postignuti maći 305 dana lak% mliječnemasti, povu, uzgoj, koje gdjejeumjetnim osjemenjiobuhvaćeno 92 % 5,754 Senkić iz Sv. Đurđa kravu Fabijan tacije proizvele vanjem prosječno plotkinja,a bikom 8 % simentalske prvotelku pasmine poznatog RUŽA, porijeklaplot- kgmlijeka 6 krava simentalske kontroli iz 1998., koja je oteljenu prvoj kinja. pasmine od proizvela 20,05 kg mlijeka, radom, 305 dana uvoza, Uzgojnoselekcijskim koje laktacije Miladinović Mato iz Koritne 9.268 krava pr5.501 pet ukupno organi- proizvele prosječno kg votelku RUMENKA, obuhvaćeno oteljenu 1994., si4.595 krava, ili zacija, je mlijeka, mentalske iz 305 pasmine koja je 49,58 %, što 5 krava holsteinfrisian županiju prvotelki dana 4.582 kg prvoj laktaciji p roizvela vrh po od Republici Hrvatskoj pasmine,kojih dvije100 mlijeka, obuhvaćenosti krava dana 1.924 podselekcijom. laktacije proizvele kg kravu JozoŽigmundićiz Rakitovica Za tri kontroli 23,6 vrijeme području djelo- mlijeka, prvoj BUCKA, 1993, simentalske oteljenu službe, vanjadanašnje selekcijske domaći 305 dana kgmlijeka, pasmine uzgoj, koja je fond 40 %.

6 krava holstein-frisian plotkinja smanjen je pasminelaktacijeproizvela6.178 kg mlijeka 3,97 Mjerama unapređenje govedar- koje 305 dana laktacije % i mliječne masti, koja je proglašena proiz1994.

449 tijekom nabavljeno je vele 7.276 izložbe, šampionkom prosječno kgmlijeka 188 1995., rasplodnih junica, junica, 7 krava prvotelki red holstein Ante kravu Kujundić iz Ivanovca 1996. 1.181 što grlo,je dalj- pasmine simentalske RUMENKU, pasmine iz (crveni holštajn) koje njeunapređivanje govedarstva 305 dana koja je kontroli laktacije proizvela — proizvele prvoj 5.372 kg mlijeka 3,98 % masti, županije 31 krava prosječno kgmlijeka Božidar Selci kravu Prosječna proizvodnja mlijeka Magovac pr4 krave red holstein simentalske pasmine koje votelku holSEVERINA, 1996., podselekcijom pasmin, oteljenu 305 dana 305 dana 1997. laktacije proizvele je stein frisian pasmine, koja je laktacije prvoj iznosila 6.238 4.131 masti i 3,23 3,78 % prosječno kg mlijeka kontroli proizvela26,3 kg mlijeka 3,62 % kg mliječne 6 krava charolais % holstein frisian , pasmine bjelančevina, mliječne masti, ličite dobi 1990.-1994. vlasnik i 6.270 % 3,76 kravu ŽIRABertić, Ivanovo, Ilija pasmine kgmlijeka Pero Feričanci. masti. holstein frisian FA, oteljenu 1989., izlagač Bagarić, mliječne 5 izNa ima 13 IV laktaciji pasmine, koja je p roizvela Županije wurtenberg, šilježice, području proizBrestova 10.031 kg mlijeka 3,45 % mliječne masti. vođača 15 i više krava, = = lagačPoljopriveda koji posjeduju d.o.o. od Falamić iz Pribičevca i Svim vlasnicima i “Belje" kojih Josip prvonagrađenim 5mladih Mihael iz 48 wurtenvlasniku Hrvatski stopo Puškadija Valpova pasmine šampionke, Kelemen iz čarski krava, centar BresDrago Beljevinaberg, izlagač Poljoprivreda selekcijskidodijelio je 98 krava. d.o.o. tovac, ze “Belje? prigodne diplome. *

*

u

su

u

-

*

u

u

u

a

s

u

*

se

su

u

su:

a

*

a

za

u

u

su

*

u

s

su

u

*

za

*

u

su

u

*

u

svrstava

ovu

sam

u

za

uvoza,

*

u

u

u

su

rata

u

*

na

a

za

u

u

za

*

s

za

su

u

stva

*

osnova

*

za

za

uvo-

su

ove

za,

u

u

s

*

za

-

*

su

u

u

-

u

s

s

raz-

*

a

-

s

-

*

*

ovaca

za

u

s

*

ovnova

a

Mljekarski

list

15

izloženo

aukcijsku prodaju je VII. 35 junica, čijih jemajki proizvod305 dana iznosila nja laktacije 4.173 Na "VRBOVEC 1998." izložba kg mlijeka. aukciji 24 cip o prodana grla prosječnoj od kuna. jeni 9.676,00 Iz svake kolekcije nagrađena Prosječna proizvodnja mlijeka Piše: Brlek tri III. II. po dipl. ing.

Stjepan kuna, grla: 400,00 krava zaključenih laktacija pod 500,00 i I. kuna i 600,00 kuna, 305 dana izselekcijom laktacije kuna.

Pored 14.

Sv. Vida i šampionka 1.000,00 nosi 4.010 % mlilipnja,blagdan mlijeka kg 3,56 novčanih 30 spondan nagrada preko masti. gradaVrbovca, podpokro-ječne stočarima zora, svim nagrađenim Ministarstva viteljstvom poljo-Na području velik naturalnih djelovanja selekcijdodijeljen je broj i šumarstva privrede Republikeske službe ima 59 bikovskih majki, Svim nagrada. prvonagrađenim i Hrvatske, Zagrebačke županije što čini 19,48 % bikovskih vlasnicima majki dodijeljene dipgrla Vrbovca održana VII. grada je simentalske lome selekpasmine Republici Hrvatskog stočarskog stočarska izložba. županijska treće centra.

Hrvatskoj. cijskog Prvo, drugo, izložbe Hrvatski Organizatori Od te 49.685 nagrađena g rla šampionka, ukupno plotkinja stočarski selekcentar, selekcijski označeni lentom prigodnom području ž upanije zagrebačke, služba i Komunalno cijska podu- Vrbovec %. gradaVrbovca, šampionsko sudjeluje 28,48 zeće Vrbovec. ministar zvono, Za izložbu izabrane je dodijelio poljoU Vrbovcu sljeveć se desetljećimadeće Zlatko DOMINIprivrede stočarske manifestakolekcije: ganiziraju KOVIC. 6steonih junica, čijih majki je cije.

PRVONAGRAĐENI SU: 305 dana lakVeliki proizvodnja brojizlagača, posjetitelja, iznosila 5.220 1. Basrek Ivan, Gostović, junicu stručtacije kgmlijekaVILA, poljoprivrednika1996., 6 oteljenu čija je majka krava iz veterinara iz inprvotelki agronoma domaćeg i njaka 305 dana 6.406 stočara, laktacije proizvela kg od tri i prvoj stitucija organizacija Republike uzgoja, kojih mlijeka kontroli mlii Županije proizvele 22,3 kg Hrvatske, 2. Basrek zagrebačke Ivan, <Gostović, 142 dana ostalih dvije laktacije dijelova Republike posje- jeka, 1995., prvotelku oteljenu koja je tio izložbu.

4.143 i prosječno kg mlijeka 140 dana laktacije je 4.367 proizvela kg O 305 rezultatima dana značaju izložbe, jedna laktacije mlijeka, 5.842 3. Mikec kravu unapređivanja poljoprivrede, kgmlijeka, Mato, Cugovec, 5krava domaći I. posebice BONA, 1994., stočarstva, govorio je uzgoj, koje oteljenu koja j e Đ.

305 dana 5.345 gradonačelnik TURK, podžulaktacije proizvele laktaciji proizvela kgmlijeka, 4.887 pan Zagrebačke gospožupanije prosječno kgmlijeka 4. Latinović Milan, Cugovec, din ŠUKELJ,M. ERNOIĆ 305 dakravu FIBEL, 1994., uvoz, 9krava, koje oteljenu koja je stočarsko selekI. 5.593 natelj Hrvatskog laktacije prosječno proizveproizvela laktaciji kg ime centra, cijskog pokrovite- le 6.065 kgmlijeka mlijeka, ministar Zlatko DOMI5. ŠodaIvan, Marenić, kravu 5 bikovskih lja, majki, koje NIKOVIĆ.

VAZERI, 1993., bikovska 305 dana oteljenu laktacije proizvele U ministar II. opširnijem 5.116 izlaganju majka, laktaciji proizvela je kgmlijeka Dominiković iznio niz što 305 dana 7.192 je mjera 9 krava crveni mlijeka, kg uvoz, holstein, 6. Medverec ih Vlada i Ministarstvo Vrbovec, poduzi- koje laktaciji 89-236 dana Stjepan, istaknuo te kravu ma, DUNAVA, 1996., je postignute 1.761 4.991 oteljenu proizvele_ kg životnu bikovska zultate, = posebice unapređivanjumlijeka. proizvodnju, stočarstva.

U V. 5.533 majka. laktaciji proizvela Izložena ikrava DUNAVA žis je Na području djelovanja jedinstvekgmlijeka, votnom proizvodnjom, oteljena bivše 7. Basrek kravu Ivan, selekcijske službe, općine02. 09. 1986. Od 1988. redovno se Gostović, ima 14.180 crveni od ALISA, 1995., Vrbovec, plotkinja teli. oteljenu 4 ženska i 6 muških je iz uvoza, 176 dana 74 Otelila kojih umjetno osjemenjuje holštajn koja je od 4 %.

6.196 potomaka koji prodana laktacije proizvela kgmlijeka, stanici Varaždinu.

U 8. radom Branko, Marenić, testnoj Uzgojno selekcijskim Hunjet devet 46.999 obuhvaćene 5.683 krave i 3.915 kravu MICA, 1994., U I. laktacija proizvela je oteljenu U V. komada 5.842 što kgmlijeka. laktaciji proizveje ženskog podmlatka, laktaciji proizvela kgmlijeka 5.533 % mličini 40 % selekci4.05 % masti. laje kgmlijeka 3,93 preko grla pod mliječne Proglašena masti. izložbe. m jom. ječne ješampionkom županijska

Za

stočarska

u

su

su

-

-

-

u

na

s

su

u

su:

na

su

a

s

ovu

or-

su

mr.

*

u

za

u

*

su

u

za

u

u

u

a

za

su

*

u

u

za

rav-

su

*

u

na

a

u

u

mr.

su

.

za

u

u

u

*

su

za

u

re-

za

-

u

ne

za

se

u

su

u

za

su

s

16

s

Mljekarski

list

za županjski Dipl.inž.MartinMatasović, glavni tehnolog stočarstvo pitanju li trenutno ima krava, dovoljno u službi sirovinskoj Mljekarske industrije “DOMIL", li sirovinsko zadovoljava područje, Županja iskazane obrzirom potrebe?

Prema stopodacima Hrvatskog kracentra čarskog selekcijskogbroj Priče o nekvalitetnim uvezenim kod cijeloj Hrvatskoj tri da posljednje godine stagnira junicama neargumentirane već da ti opada.Vjerujem podaci tritočni. Iako smo, posljednje četiri kakva kvaliteta biti.

Hrvatsku uvezli junica godine, godišnje Piše: Milka Vida 10 tisuća krava iste te Međutim, junica, broj uvjete, kojeje najmanje da to ima Očito Ministarstvo povećavamo. je propisalo poljoprivrede Proteklih središtu pozorefekta kvaliteta stada, mi odnosno imali, jetjedana povećava godine kada Vukokrava, nosti,barem i To ljudi rješavaju starijih je pitanju primjenjivali prošle godine. nekvalitetnih došla itd., znači da svaka kada zadržavaju varskožupanija, je junica, I Podu“Domil? ide odabir, = hrvatskog prije reintegracije industrija Mljekarska odgovarati srijemska Hrvatsustav Da određenim standardima ili Županja. navlja ustavnoovoj najuspješnijoj kriterijiske radilo težiti 550 Podunavlju otkupu županijskoj industriji kategoriji pravni najmanje kg, Kakva sada Miimati mlijeka. je suradnja. srednjih trgovačkih poduzeća majka prvoj laktaciji li jenja 4.200 4.600 i štogod smjeru? pozitivnom godinu, razmišlja dugoročno, prošlu proizvodnju drugoj što reinnego i 5.000 litara biti Prije je Podunavlje osmišljenoj proizvodnoj politici trećoj mlijeka, dok bile RH, da kontinuirano 4 steona tegrirano još spremnosti najmanje smijepe, mjeseca, mi UNTAES-a, imati nikakvih Nakon punktovi još pređuje proizvodnja, potvrđuju brojvidljivih onda i vozili iz ni Za neke od saznali što odaberu dootkupljivali mlijeko podaci. njih juniceAustriji Iloka, od Iloka skroz de Bršadina, inž. Marlaze kod karanteHrvatsku, razgovoru s dipl. ta sela tom Petrovaca, koja tinom tehnomi Starim Matasovićem, nu, glavnim koju organizirali potezu. U to to vrijeme područje Mikanovcima stočarstvo godine, logom sirovinskoj prošle vozili i i to bliža sela: Brjunice farmi Vinslužbi “DOLjeskovac Mljekarske industrije godine šadin, Borovo, Petrovce koja kovcima.

Odatle nakon što obave MIL" zanimala svega Županja.

70 Ove Prije isporučili junica. godine veterinarsko-sanitarne potrebne također 60-70 teren kojima jeisporuka junica, je i zdravstvene taj isporučili zaista bilo puno govora, mjere junice isporučukomada ali sad išli javnosti junica, još zainteresiranim tim odnosi seljacima tako da kooperantski koope-ju dalje, izvjestan broj ispošem sirovinskom rantima hrvatskom otručili Mahovo, Ilok, Podunavlju, U javnostije bilopodručju.

Bapsku, Donje i Novo siprilično prigovora Selo, kupnamjesta isporuku mlijeka zdravstveno stanje ApševceUglavnom uvezenih junica. rovinsko drugo. područje županjske mljekali ti Glavni stočarstvo ste istok do Iloka, Stoje prigovori? tehnolog prošireno je naročito išli “DOMILU. Sela i do Borova do Prigovori koji Što županjskom sjever zapad Hrvatske od Bobote. žete reći junica, kakvo je televizije, gospodina isporuci urednika “Plodovi Lončara, Vratimo već spomenutoj li ih ima i emisije stanje, isporuci brojčano dovoljno Sve li dodati Imate li količine zemlje? stoje. junice moraju š togod junica. jopš osiguravajudovoljne biti zdrave da bi došle do i ih neki što je seljaka primjedbe mlijeka područje? tome strogo vodi računa. Priče javno Pa vidite, mediji prezentirali?

Mljekarska industrija nekakvim zaraznim bolestima, kvaNaveo bih “DOMIL" krenula lani, još j edan primjer je liteti itd.,nisu točne. Zna se, da da kritike sredinom prilog tvrdnji negdje godine, krajemmi prošle i godine lipnju srpnju, = = odnosno Poljoprivredno poduzeće osmog sedmog, početkom imali ulaz dnevno 40 “Glavnik? iz Starih Mikanovaca mljekaru Od do danas mjeseca.tog tisuća litara da danas imamo lo iz bila sklokarantene, mlijeka, je koja je imali od 250 kooko tura, ulaz 80 tisuća litara, 19 pu nije preko njihova poduzeća, junica, koje tako da do sada “DOMIL" mada, efekt te količine od tih je nisu birane prema nekakvim kvalite(40tisuća) oko 2.000 komada.

Junice uvezenih i nešto datumu Danas tama, prema junica, jer teljenja. sirovinsko sirovinsko isporučene cijelo pod- proširili kad svih 19, tepodručje otelile, njih “DOfarmu lad dobro “Glavnik" d.d. ručje Mljekarske industrije hrvatsko Podunavlje, napreduje, KoMIL", što znači od “DOSlavonskog Vukovaru, ali da tih 2.000 junica daju predaje Mljekarskoj industriji baša i i Požeško20.000 litara MIL" to između 380 i400 iZagrađaBrodskoj ŽUPANJA mlijeka je sigurno. do Iloka pa Takvom izneseni tara dnevno, što znači da tih 19 krava slavonskog županiji argumentacijom vodu. od 20 litara šoj, Vukovarskožupaniji. prigovori padaju imaju proizvodnju preko Junice iz da Hrvatska uvipo dnevno, pa je poznato Austrije srijemskoj Opće mlijeka priče nekakvoj još određenim Ove uvozi kvaliteti zaista Pomaka, kriterijima. godine je jek mlijeko. slabijoj nemaju Ministarstva određeno Kada tome ste i ima, rješenjem govorili.je

“DOMIL"

zanima

me

s

na

*

va

nas

u

ne

-

su

mora

u

ne

u

ove

smo

se

,

se

u

a

uvezena

se

se

na

nove.

-

mora

u

u

u

ma:

se

mora

za

u

na

mora

,

u

se

u

na

una-

u

*

mora

se

u

u

ne

su

ram-

smo

mana.

se

smo

u

u

nas

u

u

sva

smo

su

na

u

na

za

a

u

ove

smo

na

u

u

u

smo

se

smo

nas

sve

o

na

u

za-

smo

na

s

na-

smo

u

u

-

za

...

na

za

-

u

su

*

mo-

nam

re

na

na

s

na

o

se

-

ne

a

o

za

ovo

se

vezano

uz

su

o

*

s

samo

*

uvozom

smo

u

u

su

neosno-

vane.

u

uze-

vremena

u

smo

osam

no

uvezao

su

smo

na

na

na

su

se

one

u

u

u

na-

u

su

uvezena

o

-

naravno

o

list

Mljekarski

os-

u

nove.

17

U posjeti obitelji Pavošević,

iz Ivanovaca

Valpovačkih kreditiranje da i obo- | suradnja proširi proširenja govedarske proizvodPiše: Jasna vet.

Strilić, dipl. stranom interesu. čime bi i budućnost nje, njihovih U smislu tom da sinova bila | unapredoznajemo je usmjerena Marice i Milana | [i Pavošević zainte- | Brojnaobitelj obitelj đenju g ovedarske proizvodnje. sinovi Pavošević, Damir,Darko, Pavo i čine Josip, poljoprivredno gospodarstvo, koje posjeduje ga 15 katastarskih jutara zemlje 20 k. vlasništvu, obrađuje još jutarazakupu. stočarsku proOpredjelili dio koriste i izvodnju, zemlje hrane vlastite poproizvodnju trebe. i Opskrbili potrebnom te dva mehanizacijom, posjeduju traktora, kompletnu linijusjesilo nažu, prikolice, kombajn, sijačice i drugo.

Sada 12 muznih posjeduju krava, četvero teladi i 18 tovu. junica Svu količinu proizvedenu mlijeka DUKATU Zapredaju Mljekari Sa Dukatom greb. suradnjom im Darko -budućnost obitelji Pavošević pa | zadovoljni, ježelja resirana

se

za

u

svrhu

u

a

veoma

si

sve-

u

a

u

su

se

za

no

za

za

su

se

za

u

-

s

su

veoma

HRANIDBA

GOVEDA

Knjiga zamišljena je priručnik stručnjake, tehnologe i stočne i kao udžbenik novih govedarskoj proizvodnji proizvodnji hrane,djelomice stjecanje iz hranidbe obrada znanstvenim i znanja jer goveda, temelji dostignućima, iskustvu, tradiciji našim gospodarskim mogućnostima.

HRANIDBA

GOVEDA

kao

za

i stočare

sve

a

se

s

ji

rm

satu

za

na

HRVATSKO

| ZAGREB HRANIDBA GOVEDA

u

MLJEKARSKO

DRUŠTVO

-lica 31/, tel./fax:01.424-420 NARUDŽBENICA

U Mebpsčivo b primjeraka knjige naručujemo Ovime GOVEDA" autora dr.tjepana od 150,00 Feldhofera, po cijeni | “HRANIDBA kuna. | možete platiti: | Knjigu 1. Pouzećem jE žiro račun HMD: 30102-678-5514 narudžbenicu ira Uz ...

Ba

..

na

| IME 1 PREZIME

18

Mljekarski list

jas HRVATSKE

Poraće

POVIJESTI

1945.

grada je groznica tu), (za p oljoprivredu prehKeglevićlovicom 19. dipl. ing.

Stjepan kada WHO ga stoljeća, ranu), (za zdravstvo), Amerikanci od Meksika.

GATT i Meuzimaju Kad kažemo tada (za trgovinu carine), riječ “poraće" Grad doživio silan đunarodni monetarni Meproje mislimo iza rata fond, porast vrijeme razvio meta od đunarodna banka obnovu pa i luci, jedan području Europe drugomdijelu centara i najvećih gospodarskih voj druge.

1945. istoku rat godine, jerje SAD-a.

Poznati mostovi preko i Pacifiku Treći od članaka 111 uvelike Azije joštrajao.

Jedan 13 Povelja zaljeva. jedugačak km, član članicama UN miran i Trojnog paktaJAPAN,još viseći most prekoGolden Gate osigurava i kulturni jeodolijevao angloameričkim dugačak 2.860 Drusiguran materijalni je Poslije veznicima.

Prvi i te slobodu značajan događajgog svjetskog San Francisko rata voj, pojedinaca manjinavedenom bila Međutim velike sile imao 775.000 stanovnika. poraću je pobjedje nice zadržati ipak nastoje svoje Dakle klime i tom mjestu blage stečene i biti žele Povelja Ujedinjenih naroda prevlasti kulture sastali razvijene većinom nadglasane drugih. zatim Zbog predstavnici najprije 46, međunastalnom ViPokušaj osnivanja jedne naroda i j eozakonjeno toga još potpisali Povelju. pet rodne bi mipravo organizacije koja Tom bili osnovani jećusigurnosti prilikom način sukobe inteVETO što latinskom znači ni rješavala oblici organizacioni djelovameđu narodima ZABRANJUJEM. Prema tome, naroda učinjen je njeUjedinjenih (UN)kao: ako nekom složi rata. 1919.

Generalna i sliposlije Prvog svjetskog prijedlogu skupština njenih od društvo velesila naroda većina, jedna je jedećih vijeća: pet Vijeće sigurpet uloži viŽenevi,neutralnoj i socijalno svoj VETO, taj prijedlog sjedištem nosti, Gospodarsko i vraća Međunakao što Švicarskoj. znamo, odbacuje pronalaženje jeće, Starateljsko vijeće, Ono, nekih Pravo VErodni sud Den drugih rješenja. sjedištem nije uspjelo spriječiti Drugi svjetTA Uz ski rat. i Sekretarijat. je imaju: SAD, SSSR,UjediHaagu njih Veliku 15 ustanonjeno k raljevstvo (naziv specijaliziranih nestala ta Međutim, ideja nije ili Kina i od Francuska. _ agencija Britaniju), kojih spominjem 1943. kada go pojavila godine UNESKO Znači kulturu i dakle, (za prosvjepotpunog Moskvi velike sile: SAD, VELIKA SSSR i BRITANIJA, KINA oko sporazumile ponovnog osnivanja jednog roda. To Konferencijepoduprla Jalti tako odpa ja (1945.),je lučeno da osnivačka skupština i Ujedinjenih njimapridruženih naroda održi SAN gradu_ FRANCISKU u Kaliforniji, koja 25. jezapočela travnja 1945., svečano završila 26. lipnja. i San FranPoložaj ljepota grada ciska bili idealan ugođaj misli i slozi vijanje općoj pravdi među narodima.

Grad iz potječe 1769. nalazi godine, poluotoku istoimenog zaljeva koji iz kroz uplovljuje Tihog Golden što znači Zlatna Gate, Znatan vrata. poticaj razvoj dala

Piše:

zlatna

FAO

po-

i

za-

na

na

u

se

u

za

u

raz-

na

su

a

-

sa-

raz-

m.

u

na.

na

su

ne

se

a

u

na

su

ran

nazvano

raz-

na

za

resa

se

osnovano

a

sa

u

o

se

u

na

sa

u

os-

novano

ne-

za

va

se

nema

su

se

u

saveza

na-

u

se

u

a

su

za

raz-

o

a

se

na u

se

oceana

za

Mljekarski list

19

ideala

da

nacističkih

ostvarenja demokracije ostvarivanju Zbog japanske i sudu. većina Jedna i djela uhićuju predaju odlučuje. gubitaka prigoobrane, svojih svi čelnici Isto tako snažna sila to može odlučili zračdom uhićuju spriječiti.

Taj iskrcavanja, stranVETO brana slobodi Nacionalnim je potpunoj napadima p risiliti Japan stranačkih ureda i malih ke, voditelji naroda, protivurječno je socijalističke To 23/24. započeli kapitulaciju. sazrilo pa je pristalice; demokraciji, vrijeme utjecajne Tokio 750.000 bacivši svibnja da ga ukine Generalna skupština Svi članovi stranke koji više fosfornih bombi. bio Napadje Ujedinjenih nacijasjedištem nego po upisunjoj 50 te djeponovljen slijedećeg dana, je New Yorku. zauzimali lovali, važnije% površine bilo grada opustoi važnim poslovejavnim pri- šeno. Početkom kolovoza napadi na u vatnim Sastanak vrhu poduzećima udaljuju 800 bombarpa je nastavljeni radnih se sa svojih mjesta; dera Potsdamu četiri B-29 sručilo, tipa Ove osobe valja nadomjestiti i naftna postrojenja Najprije kratkog opisa mjesta osobama grada će po pokoje svojim veliki dofosfornih 6.000 tona kojemu odigrava Kawasaki, litičkim i moralnim značajkabombi. gađaj. biti desposobne razvoj Potsdam kolovoza konačno Sosustava jegrad rijeci Havel, mokratskog Osmoga je zemlji; dvadesetak rat pritoci Elbe, udaljen navijestio vjetski Japai kilometara od Berlina. To Mjerama denacifikaciju južno već bilo gonu, kada jeskoro oko demilitarizaciju Njemačke p oklojeprekrasan povijesni grad Tih dana odbio tovo. velika i važnost. je Japan 114.000 njena je pažnja prospun stanovnika, američki vraćena od zahtjev bezuvjetnu tranih ističe Njemačka je granice parkova, crkava, H. 1937. i određene pa jepredsjednik ogromne i barokni dvorac kapitulaciju, joj njemu pruskih Truman odlučio atomodštete. ratne San-Sousi što francusprimijeniti kraljeva i sku kako bi kom znači bezbrižan. Tu mnoenergično bombu, brzo strahovito završio rat tom kulturne kao škola rata ustanove u ge i Strašanzavršetak filmsku nuklearnom snagom umjetnost.

Japanu uništava žive i Bio saveznički sastato koja organizme je zadnji nak ali od nakon Eurovrhu, nekadanjeUsporedno s ratovanjima godinama primjene.

Velike ostao Amerikanci teške trojice je U pi, postizali svanuće, cijelo čovječanstvo J. V. STALJIN. jedan: Sjedinjene ali Istočratne dana 6. kolovoza uspješne akcije sudbonosnog američke države sada jepred- nojAziji i Pacifiku. U otočića Tinian ožujku TRU1945., poletio je predsjednik stavljao Harry Jima otok Ivo osvajaju udaljen novi preVel. (u skupini Marianskog otočja) Britaniju MAN, 750 km od bombarder B-29 noseći URANiz Laburističke stranke CleTokija gdje j e poginulo mijer 12.272 ATTLEE. On ment 235 atomsku bombu 5.931, ranjeno vojnika. i spustio je, naime, je Velike izborima 1945. zadobio i luku HIgubitke pretrpjeli pri 8,15sati lipnju grad Sir W. ratu otoka većinu,pobjednik osvajanju Okinawe, jer ROŠIMU koja nalazi jugoChurchil Teško američke brodove obarali povući. otoka zapadu glavnog japanskog zrelost tu samoubilački “kamijerazumjetipolitičku stanovnika.

Homsu oko 504.000 zrakoplovi naroda da britanskog pobjednika Za 45 sekundi skida s vlasti. pojavila svijetla nego ga nagradi tada ružičasti oblak Za dana nekoliko munja, trojici Nad Hirošimom obliku i francuski gljive. pridružio predstavnik.

Sastanci održavali buknula brzinom vatrena je oluja raskošnom 1200 km/sat. Gotovo kuće bile “Cecilijinom dvoru“, rad 17. i 13 jezapočeo srpnja, straši je porušeneizginulo do 2. kolovoza sjednica trajao nim mukama im (odljepljivala kada Nezaključci. proglašeni više oko ke od ćemo ranjeno koža) 200.000, njih ovdje spomenuti: od 100.000 Ovi pobrojčani ljudi.

Svinacistički zakoni bili koji različitim daci prema Hitlerove vladavine razlikuju temelj izvorima. se; ukidaju Ratni zločinci i svi oni zaslijepljena Nerazumljiva je koji ili — upornostjapanskogavojnog sudjelovaliplaniranju o

ne-

kaze".

žilave

te

se

svemu

se

su

na

su

na

su

+

sa

u

samo

u

a

su

u

su

na

*

evo

u

na

se

ma

za

na

u

savez

za

sve

s

a

za

u

se

su

u

na

su

-

s

za

razornom

na

u

samo

su

za

u

na

s

a

a

na

u

su

u

a

u

morao

na

su

se

se

na

se

na

s

se

ne

su

se

u

a

se

u

sve

a

sa

u

su

se

su

a

su

+

se

su

.

na

20

Mljekarski

list

(-

MUZN A d.0.0.,Žabjak 7c 43212 Rovišće Tel.: 0 43/878878Mobitel: 0 99/416Alta Laval Agri 034, 059 081 PRODAJEMO, SERVISIRAMOIPOSTAVLJAMO OPREMU ZA MUŽNJU KRAVA, OVACA IKOZA POZNATE SVJETSKE FIRME Alfa Laval Agri s

um

ćlyterskohranjenje stoke! s

*

za dojenje, maleaparate temljekovode i VarioTandem izmuzišta rezervne originalne *

*

za kompjutersko hranjenje automate stoke inapajanje teladi

£.:

Alfa

za pranje dijelove, tesredstva idezinfekciju, kao isvu ostalu potrebnu opremu u staji.

Laval

Agri

pristanak vodstva, kojenije htjelo generalnog Ame2. ovoga nego kapitulirati, kapitulaciju koju jepotpisao broda izazvali rikance bacanje još rujna palubi američkog “Missouri" bombe atomske Tokijskom zaljevu. jedne grad obali američke NAGASAKI zapadnoj okupirale Japan otoka snage kojima jezapovijedao Kynshugdjejepoginulovojne oko 74.000 više od MacARTHUR ljudi, ranjeno general Duglas 40.000. Mi mali možemo ljudi (1880.1964.). shvatiti ni kao koji izazvali, ni strakoji počinili taj malih hoviti pomor također ljudi koji željeli jednostavno živjeti.

Radioaktivna a\ i JEK zračenja prood 1 km od ARTHUR MAC mjeru mjesta eksploizazvala direktnu smrt, zije Time nakon 72 završio dobivali boje mjeseca njeni neizlječive rat rak i Drugi svjetski kopnu, lesti, promjene nasljeđivanih i zraku. Bio to rat osobina. Ova zadržala poje najveći zračenja odnio vijesti čovječanstva koji je djelovanja jošgodisvoja života 55 bolesti i milijuna vojničkih najizazivajući rađanje deformirane dobi. djece. ljepšoj životnoj Nakon tih strahota konačno da Ne dao tako je dragi Bog HIROHITO iznudio nešto HIROHITO japasnki opetdogodi.

IZ PJESMARICE NAŠIH BAKA ni nakon

od

su

na

stožera

na

na

na

u

su

na

a

ne

one

one

-

su

Poni

da

su

su

samo

su

u

a

ra-

su

na

moru u

su

razorna

u

nama

se

nam

car

Izabrao:

S.

Keglević

poletjeti ljetne je da malo hrvatski osvježimo tamošnjim pjesjug, vodi veličanstvePut jug preko našeg VELEBITA: nog, ali i herojskog U

dane

ove

dobro

u

duhu

na

naš

se

mama.

na

nas

VRBNIČE

OJ TI VILO VELEBITA (narodna) ti vilo Oj, Velebita, Ti roda diko. našeg slava sveta.

Tvoja jeste

NAD

Vrbniče

nad

morem,

Vrbniče

nad

morem,

MOREM

Visoka

planino. nina ni nena, Trajna nina ni nena, visoka viko: Tebi Hrvat planino. trajna izbor tebi Ti vilo U p o goje djevojke, Velebita, izbor nina ni nena, Ti roda diko. po djevojke. trajna našeg veli: ustani Jedna živila Živila drugoj sestrice, premila, premila nina ni nena, ustani sestrice.

Ti vilo trajna Velebita, mi Da uberemo te Živila lijepe rožice, premila, nina ni nena, rožice! te Ti vilo Velebita!

Trajna lijepe brod iširinom mislima Sadanam vrletima obalu S Velebita valja sjesti pravi spustimo po našeg dalmatinsku obalu modre staze brodicom otok od mora, pa kolijevku ploviti sinjega Krk, njegov boreći hrvatske državnosti i loze zeleni Vrbnik. staru, pjevati punimglasom, Zapjevajmo koju školi učili: davno vjetrom: nama

se

se

onu

22

u

uz

na

na

u

u

na

-

se

smo

s

Mljekarski list

ŠAJKAŠ

DALMATINSKI A. Šrabec) (uglazbio: Od

svoje

za

morem

za

morem

nek

Ja ništ' ne

oćuti

marim

za

srce

lovi,

to.

mi

zaboravit

samo

svom.

mornaru

ne

ne

ne

mornaru

s

ne

s

ne

samo

ne

NAŠIHMALIŠANA

ODGOJ

Loše

zlato biser

Oj, Dalmacije oj. neću, ovim davno već Stog krajem koj' poznajem čamac maleni!

Tjeram svoj Mornaru hajd, hajd, hajd, Ja tobom tobom mogu mogu poć, poć. tebe mogu Oj,Dalmacijo ostavit, tebe ostavit. mogu Oj, Dalmacijo, Dalmacijo, Dalmacijo, Dalmacijo, Za te umirem ja! divne

moje da ću širokim svom, ginuti željom da ću širokim ginuti željom Nu ostaviti dom svoj mogu nipošto.

Ne mogu nipošto,mogu nipošto. ovim davno već Stog krajem koj? poznajem čamac maleni!

Tjeramsvoj divne mi zaboravit neću.

Oj, Dalmacije neću, oj divne mi zaboravit Oj, Dalmacije oj. neću, prve

mladosti

drugi svijeton plovi,

Nek"

ponašanje

djece

djece roditeljiispuniti slučaju pomaže Kaako tu zadovoljiti najviše njihovih želja. prihvatite njegovu ljutnju. da udara ili to Ako neke morate dijete grize roditelje, djetetu postaviti ili ga nečemu što najčešće govoripotisnutom bijesugranice spriječiti prema “Znam roditelju koje dijete još radi, popratite riječima: izraziti kada riječima.

Primjericeje dobro da si sada ljutmamu? ili“Ja uznemireno od odvajanjemroditelja Tako će dirazumijem tvoju ljutnju". odlasku u U tom pri jaslice. slučaju, znati da ga vi i kako bi jete normaliziralo razumijete manje ponašanje da će osvetiti. je vjerojatno željeti i potrebni ljubav, nježnost pažnja, će i Piše: situaciji odvajanja pomoći Zrinjka Keglević Stević, pri Borba samostalnost koliko neće tumačenje dugo roditelja dipl. odgajatelj biti i kada će točno doći.

Neka više neovisna djeca prirodno može odod i žele da oni mogu Nadalje, dijete agresivno Prirodno da svi druge pokazati je roditelji pribo-nositi i prema stvarimasami. Pritom žele i sami odlučivati. trenutka kada će dibaca iliih trga, to javaju njihovo Kada dijete igračke igračkama. loše i česta Primjerice, dijete koje protivi čini da izrazi ili jete ponašati.

Tipična je ljutnju koji drugi oblačenju možda će i više bolje slijedeća situacija: posjetilipri-nemirujući osjećaji (ljubomora). surađivati ako da vaša razlozi loše dopustite jatelji djetetom, “princeza?

Koji ponašanje djeizabere što će obući.

U takvim sličotima malom udara gostu igračke, i teta? nim malim odlukama treba vrišti i slično.

Psiholozi takvu ga, prepustiti 1. kontrolu da mi odrasli pozornosti djeci, lošeg ponašanja nazivaju agresi- Skretanje baš stalno kao “šefovi.

To što odprema jom(napadom) dokazujemo usmjerenom jenajčešći razlog Takvo što vrlo rasli loše Pritom Kada podrugoj djeci. je ponašanje. dijete pokazuje agresivna lo lako nitko voli dizamku često što ugodno vidjeti svoje padaju nagrađujući našanja, roditelji pitaju takvo time što svađa jete kako otima učinili krivo i čemu se, baupravo ponašanje igračke, pogriješili bave onda udara ili kosu ca, upravo Ne “savršen ili svojim djetetom grize, čupa drugu kada postoji roditelj" “jeonda kada zločesto, Vrlo malo udara, način? je je dini pravi djecu. dijete koje odgoja.

Rješenje je dobro.

A obrnuto, treba ili kosu biti shvaća upravo da što čini grizečupa ustrajete ohrabrivati i dobro da to boli i može biti vrlo iznenađeno način nagrađivati da jepravi vašu obitelj. i Ono čak može i ponašanje, pružajući najviše pažnje Svakako važno “Jesam li reakcijom drugoga. je upitati baveći onda kada nekoliko isto to puta prodjetetom je ponoviti, dobar model ja ponašanja?".

Djeca “dobro“.

Zato reći izaziva li to istu puno je korisnije većinu vjeravajući uvijek nauče oposvojih ponašanja “Baš sestrom", ili: reakciju. lijepo igraš odrasle.

Besmisleno gonašajući vrsta je “Kada ovako slažeš ponaDruga lošeg ponašanja je pažljivo igračke, voriti da viče ilida djetetu sretna“ čekati da prema nego šanje usmjereno roditeljima. jako če ako vidi ili kako činiti ili hoću" čuje ugnešto desi i onda Plačljivo “ja ponašanje, ljutito reagirati. vidite da to isto. Ako vaše lavnom rezervirano ili je dijete je roditelje2. Osveta iskreno odrasle bliske prema agresivno drugima, druge djetetu.

Djeca trebate da takvo nailazi moglo Ako da prema zapitati gdje je vidjeti znaju ponašanje dijete osjeća njemu ili kod takvo može odlupostupa Lal odjek prihvaćanjedruge nepravedno ponašanje. te samo

i

mogu

čiti na

U tom

osvetu.

o

u

ne

zna

to

na

se

se

su

a

-

za

su

se

se

se

se

uz-

su

s

vas

mu

a

su

samo

za

vrs-

tu

ne

a

za

ne-

ono

zovu

vr-

ne

-

se

u

se

se

su

u

su

za

a

za

u

ne

ne

u

onome

se

vama

za

se:

se

sa

se

se

ne

sam

ne

tu-

se

-

ono

vas

za

se

ne

na

se

se

Mljekarski list

23

LALI

A CLIEID U

MIA

BANJI

VAŠVRT

ZA

cvijeće

Ljetno

zdravu za

zemlju jegotovo Vrlo vrta. skromna svakog je biljsadimo rubovima ga po greka, dica. Neven ima svojstvo regulacii jezdravlja zemljesusjednih biljasaditi može pa ka, povrtžute ili njaku.

Cvjetovi narančaste da boje.

Zanimljivo je nevenovi dana cvjetovi tijekom Neven

udomaćena

vrsta

a

se

u

nevena

su

se

okreću

Kadife

Piše:

dipl. ing.

Darko

-

Kantoci

krupnocvjetne

Kadifice

za

suncem,

i regu-

također

i

biljka kojaprognozira vrijeme.

Ako zatcvjetovi ujutro da će uskoro kišiti. je voreni, znak Neven od nematoda. zemlju liječi Neven i je ljekovita biljka. su

štetnike

a

nevena

tjeraju Često dešava da zemljuvrtu tla. Možete iz liraju plodnost i iskoristimo doizmeđu luka i potpunosti gajati rajčica. da odmori.

Kako pustimo joj obliku nalik jepo Pupavica cvijeta bi zemlja iscrpila potrebno je mali suncokret. rabe Cvijet ježute, Često gnojenje. kemijskacrvene ili smeđe Ako puboje. možemo koristiti i cvignojiva, iduće pavicu jesen ukopamo, jeće. će cvasti. To p onovno godine je Ako odmože jevašoj zemlji potreban skromna biljka koja sijati zasaditi neke vrste mor, pokušajte kao Kopredkultura krumpiru. će štetnike i cvijeća koje otjerati karda cvate živih cvjetovima boja. kvalitetu povoljno utjecati Ova i biljka obogaćuje zemlju prizemlje. se

u

u

uz-

ne

se

se

ne

na

se

no

u

ne

se

na

donosi

Kadifica

ima

više vrsta, u raznim

bojama veličinama; smeđih, tankih kovrčavih.

Ne tih, latica, traže tokom Vrlo njegu uzgoja. i sveže. lijepe dugoostaju i

žu-

šarolikosti

vrsta.

Budući

može dajetrajnica prezimiti vani,

su

za

vazu

Neven

Postupak liječenje zemlje i

Zemljukoju liječiti potkolovozu te je rebno prekopati, posijati sjemespomenutog bilja. mraza, U listopadu, prije biljke i tako koristimo kao pokosimo leno Strnište gnojivo. prekopa, tlo zelenim i pokrije gnojivom U kompostom. proljeće pokrov Pupavica i skida, zemlja pograblja opet ali zaštitu od lismrzavanja. posijemo mješavinu biljaka i dobra Pokrov je Cvijetljetijesen paša ječenje zemlje. koji skinuli možemo pčele. [iii kompostirati. želimo

u

ze-

se

se

se

se

uz

za

u

Kadifica

smo

za

Mljekarski

list

25

KALENDAR

RADOVA

NA

GOSPODARSTVU

OBITELJSKOM

uuu

Kolovoz Piše:

dipl. ing.

,

Piše:

Njega

voćaka

Kantoci

Darko

"VelaGospa mala zima" mr.

plodova Nev kako bi do ka mogu slomiti, potrebno jeprovestitučom togadošlo, zrele grana, plopodupiranje

Pod

teretom

pljuskom,

rom,

oberite

oslobodili

kako

bi grane

istablo

tereta.

vjet-

jakim

i

vinom

grml

je rijeđe

tijekom kolovoza

a

dove

Kaučić

praćeno

me

ne

a

Dražen

voća-

grane

se

agrometeorolog

lipnju i srpnju. Razlog je

nego

u

vrlo

jednostavan.

like

između

kopna

Toplinske

raz-

manje

i mora

jež protekla No od pojave ipak, opasnost da Ako u vrtu imate ježa, znajte Iz višegouvijek nije još prošla. imate i vrlo korisnu koja dišnjih meteoroloških životinju opaža U blizini će osloboditi puževa. da tuča području doznajemo načinite skrovište. Dovrta ježu kolovoza pada Zagreba tijekom slame ili hrpicu voljno jepostaviti berba desetlje prosječno puta Počinje Bilo bi da najbolje podsijena. ali Možda izgleda mnogo, vrtu kolovoza tapočinjestanara izradite pravu kućicu, Tijekom da ukoliko prisjetimo i različito dozrijevati povrćevoće, ko će jež vašem vrtu i prezimiti. može biti oraha, cvatu. punom je ailjetno cvijeće biti katastrofalne. štete mogu Sada korisni jevrijeme Svježi ljetni plodovi i Možda kući U je bolje polako svakodnevnoj prehrani, zimu. Zai zalihe tuče, ove ju Pri spominjati pojavu spremaju bilja raspoređivanju sobnog činsko sada dva godine tijekom vodite računa je prot bilje jepotrebno uvjetima koji šiti.Možete osušiti i bilo dosta ljetna mjeseca cvijeće vladaju pojedinim mjestima ćete složiti suhe kitice. od će mnogi poljodjelcinjene popa kojega s tavljajte prostoriji.

Zajedno Na i sljedeće go još sljedice kojih je praznim gredicama, osjećati bilje kojemu j epotrebno saditi možemo ubrano uzrocima dine. O njenim je povrće, jednako osvjetljenje. i brkorabicu latu. dosta ali jedno sigurnapisano, sobno Za je špinat, drugo bilje topla da zbog nedovoljnog zorastuće je treba češće brže raste povrće. pa ga stoga trebale osigurati kolovoza koje vrida Ne zaboravite počinje sadnjazalijevati.

Krajem ai lansirnih i možete rampi, broj županije, više hrai traže rasta koje zimzelenog drveća, biljke jeme raketa znatno je ilisaditi kao živicu. loncu Ako starom protugradnih presađivati njiva. je i nego prije domovinskog korizemljapotpunoprorasla Razmnožite voće nalazi Hrvatskoj jer tada presadite jenjem, biljku radarskih vrlo Grmove ribiza možete poći lonac.

Ukoliko jednocvate, biljka reznicama razmnožiti stavno koje presađujte ju. centri kasno naglasiti da ste odrezali ljeto. sada, Pod staklom Osijeku i Sljemenu, Bilogori i Odaberite matične zdrave biljke Sada stakleniku reznica metenajmodernijim opremljeni odrežite pomoću jednogodišnje njih jake vrste razmnožavati možete orološkim pravovreSkinite lišće mladice. nanjih, možete obstakleniku tučonosnih I otkrivanje komade prokon toga izrežite ih biljaka. kako bi vesti [RUSE dviReznice do dužine oko 25 uštedjeli mulčiranje vodu. utaknite trećine ovaj mj duljine njihove Prognozirati vrijeme je lonce je uob napunjene mješavinomNa otvorenom nije teško. Naime, i humusa.

Do iduće da do sredine će vrtu mjeseca pregodi- Posadite čajeno pijeska biljke koje i tada reznice će i vrlo toplo vrijeme, vladava suho ukorijeniti poslužiti zaštitu kao sredstvo ih možete dolazi do zatim vlažnog prodora presaditi. i kao što preslica, pelin i svježeg oceanskog zraka bilja, naše zrelo sjeme krajeve što je popraćeno pljuskodruge.Sakupite bilja Njega zimzelenog i Iako zimzeleno cvijeća, trajnica povrća ljetnog vima, grmljavinom i osjetnim pabilje zahtijeva iduće neku godine.

Sjeme sjetvu dom Up temperature ipakje posebnunjegu, suho i hladno izodstraniti izreka "Vela Like mjesto. čuje spremite zakržljale potrebno često voće. mladice.

Redovito suhe i zima". mala Gospa, otpalo skupljajte zakrivljene boje, naročito i Bolesne mlađegbilja, Vrhove, kojima plodove sada uništite. odmah [il poduprijeti. štetnici, je potrebno Korisni

stanovnici

vrta

su

-

nego

dva

u

mjese:

tuče

vas

na

tri

u

za

ne

u

njena

se

u

e

vel

u

su

u

a

više

za

se

jer

su-

o

razno

stvarno

u

na

sa-

s

mo

ono

sa-

već

vremena

no,

a

to

u

sve

su

novca

u

ra-

seu

a,

u

ve-

centara

m

ne

s

na

su

u

u

u

s

s

razne

a

radarima

u

na

za

meno

cm.

za

u

vam

u

ne

već

sec

se

za

a

su

u

za

ne

na

stvu

one

se

na

su

26

Mljekarski

list

VAŠLIJEČNIK Otrovanje

hranom

ljeti češće

koja

opasnost

-

vreba

proizvodi rjeđe Mliječni higiizvor Zenego trovanja prošlosti.jenske predostrožnosti i voće, lene salate, hranom drugo povrće vrst pootrovanja je Druga lativno uzroci proneuobičajeni sluU naugodnija. tencijalno mišblema. proširenom Suprotno nalaze hrabakterije koje čaju česti nije glavni vodi ili ljenju, majoneza ni, mliječnim proizvodima, krivac. i ulaze u razmnožavaju crijeva, biti potpuno dobro Hrana Bakterije koje termički obrađena kako bi učinio izazivaju infekciju. vrstu neaktivan otrov uzrokuju oboljenajčešće (toksin) bakterija. komuzrok hrana šigele, nja salmonele, Česti trovanja je koli. One i taili kuha ešerihija koja pilobakter koja grije, kođer “vole" hranu puno ponovo bjelanpodgrijava prije čevina.

Gotovo Krivac može biti uvijek, bakterije viranja. zasoljena od šunka ili potječu fekalnog zagađivanja drugi zasoljeni proizvodi od nečiste hranu putem nanesenog svinjetine.

Ovdje nije problem vrsti mesa, naše ili katkad ruku nego jeto prije vode,neopranih doili muhama.

Ova vrst tog pouzdanje soljenje glodavcima da ima soli da treba više da gađa dovoljno oboljenja mesa, hrane spriječi uočljivo “kvarenje" nego razvije otrovanje ali biti da to može sati do toksinom stafilokoka ipak nedovoljno Jedno od čestih oboljenja toplihuništi bakterije stafilokoke i nekoliko dana.

Vrućica njihov hradoba ječesto, godišnjih jeotrovanje toksin. vodeći i kolovoz premda uvijek, simptom Jedan do šest sati nakon što Mjesec srpanj probolesti. i hunac takve sezone, ali takInače,ovdjesimptomi snažnu pojava guta otrov, proizvede biti slični: vih ni mogu drumučnina, povraćaSve sustavu. oboljenja nije rijetka akciju probavnom i bolovi trbuNeke innje, proljev grčeviti obično gimmjesecima. počinje naglo pojačanim hu. duže trebale bi izSimptomi traju danima, formacije pomoći povstvaranjem sline, mučninom, do ili nešto više. i katkad i slatjedan Mogu bjegavanjuneugodne, raćanjem, proljevom jakom nakon što ivrlo bolesti. ponovo bošću. dva i javiti jedozbiljne Neugodnosti traju dan, smirili.

Određena stafilovrsta tada Glavna bakterija smiruju. terapija koki “zaotrov, hraPremda jedan koji sastoji održavanju zadovoljavajeovaj t ip otrovanja hranu. Otrov količine tekućine truje", zagadi poje-juće stvaraju organizmu, stvarno bakterijalna infekcija, de hranom bistri voćni sok i i tada izazove simpto-pijući antibioticima dovodi vodu, druga liječenje bolesti. bezalkoholna U do situobvezno pića. ozbiljnim uvijek poboljšanja hranu ruku kod dozvoU inače zdravih osoba Bakterije dospiju slučajevima, posebno beba, acije. osobe Kattu hranu i onih oboliti da koristi vlaskoja priprema. starijih ljudi drugim svoje organizmu kad rukama može zatrebati intratite obrambene svladavidljiva infekcija ljenjima snage zanoktica ilioko vensko tekućine (gnojni prišt, itd.) da davanje (infuzija), vanju bakterija ponekad izgleda otkud budu kako bi mjesto je bakterije će spriječilo potencijalno put.

Liječenje trajati jenajbolji hranu. češći prenesena Ipak, je isušenje učestalom nešto duže ako organizma (dehidracija). da može uočiti otrovaslučaj pravi Za većinu ljudi, iz odstrani međutim, defekcijom bakterija Tok. Bakterije jednostavno njehranom, jeuglavnom jedodržavati crijeva.

Međutim, odgokosi ili loše i iskustvo. koži, ždrijelu. jadno količinu tekućine orgavarajuću Ti uzročnici “vole" svakom korisno potruposebno bjelanU slučaju, je nizmu od vitalne važnosti. je čevine i zato razmnožaditi da hrana bude najlakše odgovarainfektivnih i toksin kad zaštićena hladioniku.

Nikad Sprečavanje zagađenja vaju stvaraju svoj juće hrane i hranu visokim oprez mudro da hraprenesene zahtijeva ispravno nije pretpostaviti je hranom: visokim prvenstveno kovanje pranje, kuhanje držajem proteina: sadržajem bjelančevinakon držati salate sadrže nakon što toga so, perad, pohrane, ju koje jaja, sigurna jeodstajala krema od i neka hrana. krivenom i hladnom [il jaja pečena mjesto. sobnoj temperaturi. danas

su

Piše: dr. Ivo Belan

Nikad

zanemariti

osnovne

u

re-

su

ovom

u

se

se

mora

se

ovu

ona

se

ne

se

zovu

ne

se

ne

s

ser-

u

u

mesa.

u

se

se

vremena

s

-

nom.

su

osam

ne

vr-

se

on

u

re-

u

u

osnovne

sa

u

-

se

a

ove

su

se

-

se

se

nom

u

se

u

nom

s

ne

me

u

s

s

na

-

nosa

u

se

na

se

se

uz-

ne

ne

se

na

u

nose

samo

u

no

u

se

se

su

na

s

sva

u

ru-

sa-

me-

na na

s

s

na

a

u

na

Mljekarski

list

27

DOBROJE

PRISJETITI

SE...

MLIJEKO kemijski kemijskim kolimlazevi sadrže sastavom prvi mlijeka najpodrazumijevamo masti činu manjemliječne (oko1,5 %) masti, bjelančevina, laktoze, do 10 suhe suhe tvari bez masti i zadnji najviše (i %). tvari, iz vimena mineralnih tvari. Količina Mlijeko potizmusti kako bi i denih punosti sprisastojaka jevarijabilna razni čimbenicima. fiovisi U ječili poremećaji sekrecije, brojnim i zikalne osobine uslijed čega mijenja kemijski mlijeka ubrajamlazevi točku ledišsastav mlijeka.

Zadnji kiselost, gustoću, sadrže i viskozitet. Od mikrobioloških ta, mlijeka najviše mliječne mužosobina pa masti, uslijed najznačajniji jeukupan nepotpune sadrži masti. nje, mlijeko manje brojmikroorganizama.

Broj količina matskih stanica od Manja mlijeka, koja mlijeku kon način zaostane like mužnje vimenu, jevažnosti, jer taj naziva rezidualno zdravstveno mlijeko, procjenjuje stanje količina ovisi: muzaču, žlijezde. postup-mliječne cima i iliviše dobiveno od prije tijekom mužnje, stroju Mlijeko jedne sekret Mlijeko jenepromijenjeni Od velike važnosti moralo bi mužnju. je krava, udovoljiti slijedobiven mliječne žlijezde, nepre- provesti dećim same stimulaciju prije uvjetima: kidnom i potpunommužnjom mužnje,to daima karakterističan postiže pranjem mliječni i normalno zdravih, hranjenih vimena miris i mlakoj vodenoj otopini. okus, boju redovito muženih krava, kojem Krave prije mužnje smiju da nalazi ništa dodano niti oduzeto. svježem stanju nije situstresne nemiravati, tući, jer dodatkom 72 Svaki defi(nepromijenjeno pojam navedenoj dovode do horacije izlučivanja % i da ima i alkohola) stupanj niciji svoje obješnjenje. adrenalina, kojiprekida kiselosti nije viši od SH sekret to7,5 Nepromijenjeni jezbog te sekreciju'mlijeka, mlijeko što da ima od do ga mlijeko prometu gustoću 1,028 vimenu. način poNa taje taj nalaziti onakvom kakvo stanju g/em?

1,032 većava mastipojave mogućnost dobiveno je vrijeme daminimalno sadrži % mlimužnje.tisa.

3,2 Ne biti prosmije promijenjeno, % nakon završene mužU ječne masti, 3,0 bjelančevina mlijeko = = mjene nastaju djelovanjem % suhe tvari bez masti ništa dodati niti iz 8,5 i čimbenika nje smije mikroorganizama vidatočkaledišta mlijeka nije sredine. mlijeka oduzeti, jer protivnom vanjske Posljedica jepoša od *C da kažemo kiselosti -0,517 mlijeko je propatvomlijeka, većanje više od: oblik okusa i daulmlmlijeka Najčešći patvorenja mjena mirisa, razgradnja i 400.000 somatskih stanica mlijeka je razvodnjavanje tj. bjelančevina. ).

100.000 vode. biti mikroorganizama Mužnja neprekidna, jer dodavanje da ostataka i odrenema takav način lijekova zadovoljiti predstavlja Mlijeko štetnih tvari đene malan mogu drugih koje k emijzahtjevepogledu postupak dobivanja mliješkoditi fizikalnih i mikroka. ima sastava, ljudskom zdravlju Tijekom mužnjemlijeko skog Piše: dr. Neven

različiti

Antunac

tako

sastav, pa

bioloških

osobina.

Pod

a

se

u

mora

nave-

se

o

se

mo:

so-

na-

u

ve-

u

se

se

na

a

o

za

a

se

*

u

se

ne

uz-

.

se

u

u

mona

*

zaos-

se

mora

u

*

o

se

u

za

*.

a

se

0

ne

*

u

za

*

reno.

nema

mora

samo

*

mora

nor-

u

_KUPUJEMO

SVE

EN

ITIPOVE

MUZNH

UREĐAJA

=

a posredovanja Javitenam |pri radi se nabaveili adresu na Hrvatskamljekarska udruga Zagreb Nicaaim, tel. 01/424*

+

420 28

list

Mljekarski

Filtriranje mlijeka mužnje, jemlijeko joštoplo viskozitetom.

Ono smanjenim kroz provodi cjedila (slika 1) od koja sastoje metalnog uložena metalna lijevka koji je mrežica dijelovima filtriranje od ili vate platna, papira (slika 2). i ulošci biti besCjedila moraju čisti i sterilizirani. Pri prijekorno ulazi ručnoj mužnji mlijeko i

dok

sa se

se

u

s

za

u

više mehaničke

mnogo nego

nečistoće

pristrojnoj mužnji.

Filtrira-

mužnje, jedna Slika 2. obaveznih i radnji je filtriranje Gotovo i sanitarnih mlijeka. uvijek mlijekohigijenskih razloga. sadrži količinu mehasastava odsvoga izvjesnu Mlijeko jezbog lična sredina ničke nečistoće kod nehihranjiva brojne koja, i Što mikroorganizme. je njihov gijenske mužnje nepravilnog veći to će i intenulazi mlibroj mlijeku postupkamlijeko, zitet sastoPod mehaničkom nečistopromjena pojedinih jeko.

Slika 3. ćom čestice jaka mlijeka (mast, bjelančevine, podrazumijevamo biti veći. dva laktoza) Postoje pragnoja, zemlje, hrane, dlake, načina mehaničke određivanja izvor nje mlijeka pristrojnoj mužnji šine, koje mikroorganečistoće i filtera mlijeku: filtriranjem nizama. radi 1 gram provodi umetanjem Ilustracije kroz centrifugalnim čišćenjem. mehaničke sadrži nečistoće i do mjesta koja protječe mlijeko U 20 tijekom mužnje ( slika mlje3).

Filtriranje milijuna mikroorganizama, provodi mjestu karama mehanička nečistoća sirovo kod ili prema mlijeko europskimproizvodnje,proizvođača iz sabirnom dok se sadržavati više izdvaja mlijeka posebnim mjestu, propisimasmije od 100.000 1 čišćenje mikroorganizama trifugalno provodi đajima(separatorimatreba ml. Mehanička nečistoća mlitorima) djelovanjem klarifikacentrifugalmljekari.

Filtriranje mlijeka odmah sile. nakon završene iz provesti jekuodređuje tehnoloških, Nakon

završene

od

za

s

u

u

su

u

se

se

a

na

na

se

na

ne

u

cen-

ure-

u

u

u

ne

se

Konzerviranje

uzoraka

mlijeka

konzervira? Čestoputanismo Čime mogućnosti Mikroorganizmi mlijeku mijemlijeko analizu obaviti istidan kauzoraka mlijeka prvom njaju njegova svojstva, Konzerviranje mlijeka da i te redu kiseobzirom analize je pomuženo,jestoga vrstu na potpovećanjem njegove provodi rebno zadržati ga tekućem i kod sredstvima i držalosti, koja određenog stupnja kemijskim to promijenjenom stanju, izaziva uzoraka zgrušavanje mlijeka.

Traj-njem mlijeka niskoj Kako postiže konzerviranjem.je nost uzoraka Od ovisi od sredmlijeka temperaturi. kemijskih mlijeko pokvarljivi proizvod, pod- koliko čimbenika: čistoći stava ložan raznim mužnje, najčešće upotrebljavaju: promjenama djelo-čistoći bočica nati bronopol, kalijev dikromat, uzorke, temperavanjem mikroorganizama njihoformalin.

Dodatak turi i uzoraka vih i to rijev azid, čuvanja enzima,je trajnost mlijeka konzervansa analizu smije utjecati mlijeka. pojedinu ograničena. u

se

u

u

u

s

ne-

a

se

se

na

ne-

se

za

vremenu

ne

za

Mljekarski

list

na

29

analiza, stoga si biti odabrani moraju pravilno analize. Izbor i način vrste glede biti konzervansa upotrebe skladu uputamalaboratorija.

Uzorci konzermogu mlijeka virati sljedećim slučajevima: količine određivanje masti, suhe tvabjelančevina, laktoze, rezultat

konzervan-

mat

Natrijev liku tableta.

dom

infracrvene

-

konzervans

Jedna

u

tableta

ob-

sadrži

azida.

8 mg

Tok-

za

za

za

masti

pomlijeka

se

u

tvari bez

uzorak

natrijevog konzersičan Koristi je. uzoraka namijenjenih viranje analize mikrobiloške mlijeka. količini od Dodaje mlijeko 0,04%.

40% Formalin vodena otopina oko

se

ri i suhe

se

azid

s

*

će

kvariti.

u

mora

te

u

se

meto-

spektromet-

u

-

formaldehida.

rije (Milkoće somatodređivanje broja konzerviranje mlijeka kojemu scan) skih stanica određivati mlijeku gustoća, jerju (aparat dikromat Na 100 ml Kalijev mlijeko mijenja.

Fossomatic) mlijeka dodaje obliku 10% vodene 1 uzorak odotoodređivanje ukupnog broja dodaje kapformalina, tableta ili mah Na dobro mikroorgaaniizama mlijekupine, praha, kristala, promućka. taj količini od Odmah nakon može način uzorak 0,06%. (aparat Bactoscan) mlijeka konzervansa konzervans obliku rabiti 2-3 U dodavanja bočicu, još tjedna.mlijeku Bronopol treba da tableta. Jedna 10 određitableta formalinom može promućkati (sadrži mlijeko i i vati količina laktoze. r aspomg bronopola m g otapanjebolja 0,45 natamy-postigne dikromata Prevekonzerviuzoraka djela mlijeku. cina), dovoljna je Konzerviranje mlijeka like doze dikromata Dobro čak sredstvima dolazi 40-50 ml mogu ranje mlijeka. kemijskim masti želi odrediti kiselost 30 obzir ako određivanje pri onemogućiti (za minuta)mlijeku otapa kazein može Koristi i točka ledišta mlijeku, jer sobnoj temperaturi. mlijeka mlijeka Koristi konzerviuzoraka te konzerviranje mlijekaotopiti. (razvodnjenost), prisutnost uzoraka će analizu antibiotika. Za navedene aparanje mlijeka kojemu namijenjenih analize, određivati količina masti. Ne ratima i Fossomabiti mora (Milkomlijeko svježem infrarade ohlađeno tic), odgovara određivaje gustoće, koji scan principu stanju, temperaturu rezultat. Konzervirati +4C ili laborajermijenja spektrometrije. nižu, dostavljeno može 24 sata od Uzorak 2-3 svježe mlijeko, jer toriju mlijeka potrebno je najkasnije nakiselo dikrodobro razgrađuje kalijev promućkati. kovanja. puta *

se

za

za

u

ne

se

-

*

Koristi

u

se

u

za

a

se

u

u

se

u

u

-

s

se

ne

se

u

za

s

se

ne

u

u

se

se

za

se

ne

se

za

u

za

na

se

u

za

na

na

crvene

se

SERVIS

TRAKTORA

samo

I POLJOPRIVREDNE

uzor-

MEHANIZACIJE

PRETOKI I,SV. IVAN ZELINA, TEL. 01/860113 specijaliziran d akor popravak prodaju o riginalnih za * i servis rezervnih dijelova i ŠTORE za izprograma NEW HOLAND - FIAT traktore: FIAT: UNIVERZAL FERGUSON, traktore: za IMT, popravaki rezervni dijelovi PERKINS, TORPEDO |

*

dugogodišnje tko. dajemo savjet dijelove poštom e rezervne. šaljemo .

1

o.

30

Mljekarski

list

Zašto

hranite

telad

Vašim

dobrim

i skupim ?

mlijekom

mlijeko mljekari, radije Prodajte vašeskupo ivrijedno za telad. jetrošiti šteta ga u na za tržištu mlijeko prahu, postojisada ishranu Vaše teladi pakirano u vrećepo 25 kg,pod nazivom Sano-Kabo i jednostavno se primjenjuje Kabo poslije4. tjedna starostiteleta 50* € dodajte 400 grama do litrevode zagrijane 3 4 dnevnol K

Kabo se može davati teladi odmah poslijeporoda Već

u

U

litre kravljegmlijeka dodajte200

2

vode

kolostrumu

U

zagrijane na

50*C.

telad po

obroku

mlijeka za

Tako

Kabo

litre najboljeg

dobijete4

i tako

možete

A

Tele

*

*

*

*

dva

tomu

puta

dodatkom

za

telad, te vodu.

?

cijena

Sano1 litra Kabo pola samo *

napajajte telad

ponuditi teletu sijena i smjese obogaćene Sano

mineralnim

ČTONIJE OVO

i

2 litre

Kabo

grama

na

košta litre vašeg

mlijeka

primjeneKabo t od mlijeka ušteda dvostruka mlijeka odbijanju kravljeg telad i dobro razvijena otporna zarada odmlijeka bolja vitalna zdrava telad i puno lijepa, nadopunjava zamjenjuje kao idealno proljeva mlijeko manje mlijeko telad prije počinje prirast,jer telad bolji odrasle. preživače, hranu jestizaostajanja razvoju pri“ Sana <aM Po: *

i

*

za

za

u

nema

a

SRETAN, JER

#

paranan jednostavno vodom Zo. MUJE zagrijanom 50%C umiješati napajati

DE

sa

na

4

a

(temperatura tijela). ! tako jenostavno

napitkom -

sa

na

38*C

zao =

mommmiššah.

sb:

ka

Mjesto.

Telefon:

Ovime

i

| Pokažite

ovaj oglas

vreću Kabo

jednu naručujem

Trebam

dudu

DOŠI Pitajte SRA |

bu

kupon

Vaš

:

osamu

kantu i kantu

da Želim

pjenjač napajanje, mjerenje

za za

kupujete

stočnu

Kabo

nema me

tvrtke Sano

stručnjak posjeti radi savjetovanja

ako

on

na

\

preporuku

poč

Sano

prc

jednu

Kabo

vreću

Sano

Zagreb

d.o.o.

za

Jakuševečka

proizvodnju trgovinu i

h

49

HR-10020

besplatno,

Tel/Faks 01-6609-728

Zagreb

križaljku adresu Hrvatska Ilica 31/III,Zagreb, mljekarska udruga,

KRIŽALJKA

NAGRADNA Priredio: Lovošević, Željko izmjestapod39.vodoravno kršna

pokrajina,13. Luka

14. Država

obali

na

po u

zaljevuHoun

Tihog oceana

književnikViktor

naznakom

pod 11. okomito

Gulf

na

Novoj Gvineji,

abecede

i

složeni samoglasnik,

Car, 19. Inicijali njemačkog književnika

Ludwiga Tureka,

20. Ograđeni prostor za

stoku, tor, 22. Njemački

23. Inicijali prevodilacizXV. stoojleća, književnikaMiroslava

leže,(1893-

24. Ishodišno

mjesto elektronske

obrade

1. Kratica

poda-

5. rujna na sa

KRIZALJKU

za

"klasa",2. Gornji dio stopala,(pučkiiz-

"Akademija kazališnih umjetnosti",4. Našizraz 5. Kemijski znak zarevolver,samopal, aluminij,6. Skupina, gruza

za

d.o.o. u klasa,7. Grad u kojem se nalazi poduzeće "Tomaić" pacija, čijem sastavu je sirana pod 11. okomito, 8. Bojni otrov nazvan po gradu Ypresu u Belgijigdje je i prviput upotrebljen 1917. g., 9.

Oblik praktičnihvježbistudenata (množ.) 10. Posuda s gumenom cijevi ulijevanje tekućine tijeloradi ispiranja orga-

za

Kr-

kupon poslatido

i samo

NAGRADNU

raz),3. Kratica

JužnojAmerici, 15. Zbroj,svo-

u

ZA

OKOMITO:

kojem se proizvodinaziva, 12. Naša

slovo ta, iznos, 17. Predposljednje

18. Naš

dipl.ing

1. Najpoznatiji proizvod sirane

VODORAVNO:

riješiti

Treba

na, 11. Nazivsirane

cede, 19. Više

u

unutarnjih

16. Početna po velebitskomcvijetu,

slova abe-

ili čitavih

livenih zajedno, (prema riječi 26. Divljeindijskogovedo, 28. Završiti motanje iliskinuti taka,1981), grčkom),21. Ime karikaturista Reisingera,22. Koje je bez oblika, omot 32. Jezero u s paketa,29. Ogrebotina, 31. Kratica za "broj", kod bezoblično, (prema grčkom), 23. Grad Italiji Venecije, Poljskoj sjevernood Varšave, 33. Osoba kojaizdajetratu na drugu 25. Romb bez o, 27. Opći izraz za sve što se odnosi na (staklo), osobu, izdatnik,36. Udvaranje bez ozbiljnenamjere,koketiranje, 30. Glavni grad zemlju,zemljišneodnose i poljoprivredu, (lat.) i rumunjsko muško (engl.),38. Nizozemsko ime, 39. Mjesto u 34. Kratica za Azerbejdžana, najveća luka Kaspijskog mora, kojem se nalazi sirana pod 11. okomito, 41. Antitoksin,(našizraz). "numero", 35. Lopov, 37. Pojedinačno ili skupno hvatanje slova

u

40. Kratica životinja,

1

2

3

be |

12

m

15

| 26

16

zi

19

|

5

4

20

čd

m

:

7

8

13

m

m 17

|

21

E2|

23

6

H

24

m

10

1

14

18

25

28

m 34

38

9

22

mm

33

"svojeručno".

za

35

39

u

36

37

40

41

NagradnukrižaljkuMljekarskog lista broj d.d.

Veliki 6/98. sponzorirala jeZdenka Zdenci. sretnim Čestitamo dobitnicima: 1. BLAŽENKO JAKUPEC iz

Gotalovo

JadranI, 2.

SIMUNOVIĆ JARMILA Rašenica GRUBIŠNO Gornja 38, 3.

BRANIMIR MATKO Brlenić 10454 KRASIĆ 11, 48331

e

32

KUPON Ime

GOLA :

POLJE

NAGRADNE

KRIŽALJKE

prezime

e 1.

Rješenje vodoravno 39... okomito 7 11. .

:

Mljekarski

list

PROIZVODNJA

OPREME

49240

DONJA

ZA

PREHRAMBENU

I KEMIJSKU

CROATIA MATENAČKA STUBICA, bb, tel: 049/ 287-366 287- 287tel. fax: 049/ 287-368 377, 375,

INDUSTRIJU

A

\ *

hranidbu

jemliječna zamjenica sadrži obrano sirutku mlijeko, za

teladi

do

starosti

mjeseca vitamine u prahu,sojinobrašno,masnoće,glukozu,

i antioksidans vodom

1:7

težinski

“

miješa omjeru (jedan VITELE Prilikom teladi napajanja temperatura

\

se

\

2

se

sa

koristi

prema

u

uputama

navedenim

teladi \ omogućuje iste priraste

VITELA

JE

uz

na

manje

PRAVO

dio

treba

VITELE

biti 35%C

vreći troškove

RJEŠENJE

i sedam

djelova vode).