Mljekarski list 7-1998

MI

NIZINI

L

"INVaAHS #119VZ AXXX

list

pd

VNIHOD DS

PODMLADAK

SIVO-SMEĐE

PASMINE

GOVEDA:

f GR

Štoje “BioAktiv"?

Eo

proizvoda linija je casei kulture LGG dodatkom mljekarske probiotičke dodatni tim el ge ge daje kazei) koja proizvodima (čitaj DUKATOVIH

“BioAktiv"

nova

zdravstveni

učinak.

s

Štoje to “PROBIOTIK"? dodatkom

žive mikrobne

kulture

proizvod jemliječni Ove preživljavaju pri bakterije vrenja. mliječnobakterija trakt i kroz kiselog postojeće obogaćivanjem probavni ljudski prolasku korisnika. na trakta mikroflore utječu zdravlje blagotvorno probavnog Probiotik

s

Štoje LGG? ATC GG rhamnosus 53103) (Lactobacillus iz su ljudskog organizma koju mliječno- vrenja jebakterija Goldin i znanstvenici američki izolirali 1985. kiselog prof. godine Gorbach. prof. slova iz izvedena Kratica “GG" je početnih njihovih prezimena.

Lactobacillus GG

-

casei

LGG? Kako djeluje organizam ljudski trakt i kroz obogaćuje prolaskom probavni preživljava mikrofioru. crijevnu LGG koji: probiotika predstavnik jetipičan Lactobacillus GG

*

*

*

*

casei

ulaskom

u

organizma mikroflore ravnotežu održava crijevne antibiotske nakon ublažava terapije posljedice te virusne ublažava poremećaje, gastrointestinalne i infekcije bakterijske obrambeni

jača

sustav

probiotika? od drugih ZaštojeLGG bolji koji najbolje probiotik jenajistraženiji od svih na znanstveno probiotikasvijetu. pokriće klinički ove najbolje je Djelovanje bakterije klinički dokumentirano. i ispitanonajopsežnije Lactobacillus

GG

ima

Mijekarski

list

Str. 2-4

Str. 6-7

krma veni goveda svježa zelena Stjepan Banožić Dr. Preživanje preživača

na

Str. 8 PUNMLAAK

SIVO

SHEDR

PASMINE

GOVEDA

8

Dr kida

Značaj bika zagenetski sastav populacije goveda

Str. 10-13

Redakcijski kolegij: dr. Stjepan Banožić dr. Ivo Belan

Raja

o

Zoran Grgić anih giek jaka. govedarske proizvodnje obiteljskog gospodarstva

ŠKITIS

-

,

i

:

ing.Mirna Božičević dipl.ing.Stjepan Brlek dipl.ing.Stjepan Deneš dr. Stjepan Feldhofer dr. Ivan Jakopović dipl.ing.Stjepan Keglević prof.dr. Zvonimir Štafa Glavni

i odgovorni

,

Str. 16-17

dipl.

Stjepan Brlek, ing.

Stočarska izložba brodsko posavske županije "Sikirevci1998"

Damir Rukovanjski Crno bijeli Holstein izmuzištima

Str. 17-18

u

urednik:

dipl.ing.Juraj Čičmak

= Ti 5

ir Ruk

Sin 18:19

Jovolj

Redaktorica:

dipl.ing.Vera Tehnička

Milka

Volarić

Sr

o

oj

Lektorica: Katarina-Zrinka

em

Čičmak

dipl.

Stjepan Keglević, ing.

Završetak "Velikog diktatora"

Crteži:

dipl.ing.Nikola Božičević

mljekarska udruga,

Zagreb

Zrinjka

Ilica 31/Ill

tel./fax: 01/424-420

ljena:

Orbis

deca

i

jaaki tisak:

d.d., Ilica 65, Zagreb

ZZ

b tarij Li dipl.ing.

Darko Kantoci, Srpanj Darko Kantoci, dipl. ing.

Sjetva cvi 2.dvogodišnjeg jeća jako

Str.30

OBAVIJEST

Datum

IZLAZAK “NARODNE NOVINE" BR.70/97.

HR- Z | | VATSKO MLJEKARSKO ZALAZAK DRUŠTVO Po eno ge || SUNCA nJešeišEM A ENA UHVAT: VE PE U SKLADU

SKU

ZAKONA

MLJEKARSKU

Mljekarski

list

U UDRUGAMA

UDRUGU.

dipl.

Dr. ivo Belan

Str. 29-30

3,60 kn

skok irafička priprema ia

KeglevićDani d ječjih vrtića Stević,

Str. 26-27

Uprava i uredništvo: Zagreb,

E

Stjepan Keglević, ing.

Preteče Đakovačkih vezova dipl.

Str. 24-26

i izdavač:

or hkovanjski :

Str. 22-23

Hrvatska

Vida

urednica:

ing.Mirna Božičević

Vlasnik

nish

10.7.

Izlazak

20.7.

31.7.

10.7.

Zalazak

20.7.

:

| OSIJEK | ZAGREB 5:13 5:04 5:13 Bi22 | 5:25 5:34 | 20:36 20:49 | 20:29 20:42

1

oromo rp

KULTURI:

KRMNE

najvažn

spremanja

PO

proizvodnje

elementi

Neki

TA

KEEPS

kod

koja utječu bojusijena proizvoda kvalitetnog dobrog neće pobiti zelena,koja ostavi stići ako pokošenu duže Vrijedšteti lucerne nosti posebno sijena

i

na

mo-

ijih krmnih

a

ra

se

masu

se

kultura minimalnih

doba

Košnja u

Piše:

na

vremena

Haluška

Josip dipl. ing.

rezervi

kiša iliradovi

suncu.

odviše

sa

osušenom

po posljedice ozbiljne masom. te buduću proizvodnju kulture, sadrmože lucerne Dobro sijeno košnjanepovoljnom surovih tvari žavati i 20% stanovišta proteina, sadržaja hranjivih kiši ili dovesti do nakon stoku može ozbiljizlaganja pogrešnom radu neto nog padanjenog jepresušeno) prinosa. njim(kada čak 11 % može hrane paiznatno pasti najniže pričuve Vrijeme nakon oko 3 početkamanje. jest tjedna visoka od 18 lucerne zelena Proizvedena rasta, kada jebiljka može do 24 em, i košena pravo vrijeme, stadiju predcvatnju, Maksimum 6 ili 7 ilikao kao biti internodija. spremljena sijeno doba silaža. odnosno jest akumulacije pričuve sjenaža kako to No pune cvatnje. je stadij 1. sijena Spremanje proizvodnju manjepogodan 20 do krme naći krme kvalitetne predstavlja Spremanje opti-Sijeno sprema sušenjem izstvari posao do te malno % kojim proizvedena kompromisno vrijeme Sušenje sijena vlage vlage. kultura znatnim i često među vrlo poljoprivredna pretvara optiskopčano optimuma biljku je kravaće hranu to pa pohraniti koja supstanci, govedo, jekošnjagubicimahranjivoj vrlo rad može do 1/2 konzervirati od kada 1/10 cvatu zato ga je velikoj Taj najbolje je kvalitet 45 % od 35 doba do U to krme, biljaka. mjeriutjecati korijenove sušenjem sadržaja maksimumu. ili blizu Zadnjivlageotkosima, polju, njenupogodnost potrošnju, efekte ekonomske i otkos kosi nešto tim dosušiti uređajiješnost, kasnije. sjenicima, Već i krme ili hladnim da S obzirom proizvodnje mlijeka. dosušivanje topfinancijski uspjeh načina naveli da Kod lim zrakom. vrlo sijenakulture lucerne sušenjem takvog jako utječe i 30 lucerne mogu da kvalitet popeti gubici spresijena spremanja vlažnog jasno je krme, što visinu i više vrlo lucerne pa prinosa jasno manju smije preći posto posvetiti dosušivanje, ekonomsko time da do od važTo velika značenje ukazuje ukupna 1,8 2,5 jeposebno pažnja. krme.

Iz tih ćemo takvom hrašto zato spremanja sjeniku sijena spremljenom dati o 5 biti viša od informacije loga smije prinosi iskorištavaju slabije krmnaših zelenim spremanju najvažnijih nego hranjenjem. m/potoni Tip sijena | kg/m? kako bi time stvorili nih hranom kultura, povećava Spremljenom 12,2-12,35 sijeno Dugo osnovicu 81za krme % 18 poduzimanje odgova195; pojedine 1 Bl sijeno Balirano 82 stoka odnosu rajućih mjera.

[244-230 pojede Sjeckano koju sijeno|4,10-4,35 može

imati

a

sa

vremenu

u

no

za

s

na

masa

u

u

sa

u

za

u

mora

u

za

se

se

se

se

muma

a

za

u

ma.

u

u

na

su

za

-

rezerve

na

a

sa

a za-

na

u

u

se

ma

na

za

se

smo

na

za

masa

se

ne

mora

na

m

raz-

no

osnovne

ne

u

masa

se

s

m.

nom

sa

|

se

na

kada

LUCERNA

u

masa

za

onu

hrani

se

zelena.

kao

spremanje spremanje Ispravno spremanja trebati 1200 tona košesijena da li će dugog obzira i to bez pravovremenim činje košnja jest 15.000 m? oko tehnički podsjeniilisilakao prostora ona ispravno njem,kojeje spremati sijeno cima za dosušivanje uređajima lucerne treba ža. provedeNeispravno provedeno. obavljati Košnju m: 6.200 oko odnosno dolazi do kako sijena, momentu velikog košnjom optimalnom 5.300 do 5.000 ili od balirano sadrži lišća hrane pak obzirom polokoje trunjenja biljne pričuve m? % tvari i oko 75 vicu suhe sjeckano sijeno. sjenika prinosa osigurati kojima biljci i minerala i veći dio kao U vezi i obzitako vi rast zelene mase, koji javproblemima proteina i dok kod sastav spremanja postabljikama ljaju proizvodnje vitamina, njoj hranjiva Osim lazi više surovih vlakanaca. kao hrapitanje ozbiljno postavlja sijena iskorištavanje godnih čimbenici kod tehnički navedeni koliki krava gubici spremanja. mlijeka. proizvodnji toga lucerne

kod

Prvi posao

lucerne

zapo-

Proizlazi

da će

nam

za

sa

se

s

s

u

za

nom

u

na

se

za

no-

mora

rom

u

na

se

u

na-

se

za

ne

se

s

s

u

su

Mljekarski

list

Tablica

1. Gubici

suhe

tvari kod

spremanja sijena sjenaže potrebsmanjuje hranjivu vrijednost sjemanja sijena kravama dati i kolinaže. je izvjesnu Vrstašići |Suhatvar| Gubitak činu s) dobre silaže od lucersijena.

Proizvodnja Trave 65-70%| 21% ovisi ispravnoj 2. koordinaciji silaže Spremanje no Lucerna i čemu košnje spremanja pri 30% Klimatski često onemogusušena najahačimaj_86% uvjeti 16% ispravno ocijeniti sušenotehniči86 % sadržaj ćavaju uspješno spremanje sijena, zrelosti sazrivlage, stanje (stadij čak i 35 45 Gubici kod dosušivanje ispod pripreme sijena pod % dužina i jevanja) rezanja biljke, U tom 12 20 vlage. slučaju najbolje najboljim uvjetima %, ako sredje potrebno, dodavanja iznositi 25 čak i 50 %. mogu rješenje pa jest siliranje provenute stava konzerviranje.

Duljina između 35 i mase 75 Normalni kod 2 sadržajem gubici čuvanja kod silaže 65 % rezanja vlage % 6 %.

Sušenjesjenicima, logično, vlage. kreće oko 12,5 Prava silaža od zelenema toku proizvodi utjecajagubitke Nakon mase smještaja siliranje 30 % suhe tvari. U praali može reducirati čuvanja gubitdobro i vilu takova silaža zatrpa postupa ke 30 do 50 %. proizvodi kao polju Gnječenje svakom silažom. dalje od lucerne visoki zelene mase itrava, gujer smanjuje vrijeme U pogledu sadržaja vlage g ubici bici kod fermenta1 dan i guspremanja, spremanja smanjuje kod lucernine silaže pripremanja cioni teku bitke ko6 8 %. procesi pravcima od Kombinacija gnjeprovenjenog materijala (lucerstvara silaža jima čenja sušenjem sjenicima neugodnog iznad 65 % na) sadržajem vlage i 6 8 materijala kao i rezultati hranidbe krasmanjuje gubitke daljnjih mirisa, transport veći, znatno %. Odatle karakjeskuplji. jasno proizlaze silažom tom općenito Znatno silaže teristike bolje strojeva srednjomdovoljavajući. koji upotrebdo 65 zelene sivlagom (55 %). ljavaju košnji Silaža od provenjenog materijala Kada silaža i sprema jeno. sjenaža 65 % vlage 6 12 gubi čuvanju Kako također ovisno lucernastaju jeproizvodnja gubici sijena kada čuva %, nepropusnim tehnici i trave i kvaliteti velikim sprespremanja gubisilosima čak mogu gubici pasti mišta cima kojem sprema postavlja ozbiljno pitanje 4%. hraniti visoko prokonzerviranje. dalije moguće 3. izvodne krave bez suhe Istražitvari poSpremanje Prosječni sijena. gubici sjenaže Car kreću Haluška od 2 do 13 % zavisvanja Sjenaža (1997.) lju jespremljena nosti od tom dala vrlo između od40 i 50 %. pogledu vlage jasan postotka vlage,gubicidržajem kod Gubici iznose 2 do 23 % iznose svega 1 % govor.

Istraživanja spremanja čuvanju provedna ovisno silosa. krava od 54 % suhe tvari. Tako grupe o dvije tipu sjenažu kojih je bila Kada mali silažom kukuranom jedna hranjena proizvodi gubici uvjetovani sjenaža i silakratkim 55 % veći brkoncentratom, terijalom košnjom, druga ispod vlage sjeckanjem, žom zim dodatak i koncentoku te rasposijena gubici punjenjem spremanja silosa, (napolju Do i redom tratom. treće i efikasnost iskorišta8 silosima. Kakraja laktacije košnji), materijala od 10 krava grupe da brzim suhe tvari kod bila hrate je koja vanja punjenjem sjenaže je silosa, silažom kao surokod silaže 55 samo 65 % silosima. nego njena manja poredommaterijala krmom bile Osim Kada vom izlučene npr. produži zbog vlage. navedenoga postoji punjenje raznih silosa 1 Krave da 8 dana kod grupe razloga. koja mogućnost fermentacije gubicipovebila takove stvori smeđa 6 %. krmom je hranjena sjenažaćavaju od silaže kustvorena temi sastavljenom sijena koja je povećanom Potpuna zamjena sijenasjenabile stadu. Uza To žom lucerne kuruza, još proizvodnji peraturom.povećanje mlijeka tempevelike razlike izaziva rature kod imala i hragubicima promjene proteinanije negativnog efekta, i

spre-

no

-

ne

o

se

mora

uz

su

-

a

-

za

su

sa

-

s

u

se

na

mm.

se

u

ne

mase

za

s

ona

se

na

se

se

ne

sa

su

a

za

za

u

-

sa

se

u

sa

za

a

-

va

su

se

u

mase

s

su

neza-

sa

za

se

s

u

-

o

a

ne

vezana

se

u

sa

na

u

se

se

masa

za

na

su

-

se

u

u

masa

sa

sa-

a

su

u

na

za

se

ruza

s

s

su

ma-

a

su

uz

u

a

u

ras-

sa

s

u

-

su

se

s

se

surovom

na

se

za

mase

sa

su

sve

sve

u

u

u

Sajmišna 8b, Sv. Ivan Zelina, HRVATSKA

ZEMAT SVE

VRSTE

Tel.: 00385/1/860-920

POLJOPRIVREDNE

-TANJURAČA

36

Mljekarski

00385/1/860-595

GSM:

098/281-550

MEHANIZACIJE

DISKOVA

SIJAČICE -ŽITNE PNEUMATSKESIJAČICE list

Fax:

-

-

ZA

PRIKOLICE

RASIPAČI

VAŠE

GOSPODARSTVO:

4t KIPER -

600

kg, 3.500 kg,6.000 kg

KREDITINA GODINE!

2 |

|

općepodaci vrijede je jasno suhog njenja i dnevna kada ali istu i predstavljaju jer, stvari, utječe zobi, je smanjila je njavanja tempe- nito, kultuniz silirani kubio ratura, pa proces vrijednosti sušenja mije-prosječne hranjen sjenažu leLucerna kao lišćem dana. naši pokuruzni bogata njatijekom Međutim, klip. statistički pa kusi dana provenjava, doba sporije Tablica guminoza, proces signifi- 3. Utjecaj pokazali nedirnuda lucerna smatra veću kantno sušenja proizvodnju mlijeka tom od krava krava poveća(negnječena) stanju Porast hranjenih sijenom is %. suhu sat tvar lutvari silažom ili Sat suhe Dob danu 0,33 sjenažom hranjenih od-do i %/sat Odatle % lucerne zahtjev objektivno (50,6 Sjenaža tvari suhe 0,70 6,30-9,30 he utvrđivanje sadržaja zamje- Jutro tvari) je potpunosti Kasno 1,30 jutro U % suhe 9,30silažu procesu slučajeprovenjavanja. tvari), (26,6 njivala Podne 1,70 12,30-13,30 dođe do povekada Odatle bi zapravo ali i 12,30 vima, pak, sijeno.

1,00 13,30-16,30 podne Poslije | 70 % može suhe tvari do 60 da 0,30 16,30-19,30 ćanja z aključiti je ispravnu mogli Večer | tada nastaviti krava hranidbu Noć 0,01 siliranje potrebno 19,30ta posubiti i obrok oprezni, jer sijeno U toku unjihov uključiti 6,30 dana roku j ednog lijepog siliratisamo može šena surovih da količina time sjenažu sati može do od 19,30 6,30 silosima. U 40 % suhe bude krmiva propusnim propusnim najmanje suhe tvari očekivati povećanje može silosima ona tvari obroka. zapaliti. %. od oko 13 masi pokošenoj silaže Osim vrši uobitoga, sloj gornji Pripremanje sjenaže U noći neznatno.

Sušenje je silos metodama biti od i košnje(uz čajenim svježe dnevni danima može poi toplim eventualno zatvoriti. odmah nepropusno gnječenjekidanje, čak do 16 % rast suhe tvari 24 sata ubrzava što porasti postizanjemasi kod bi Da suši.

Naizbjegli problemi koja stanja pogodnog siliranje). da S obzirom dva do je, kon provenjavanja potrebno ostavlja temperatura košnje meteoroloških kao i insoklimatskim ovisnosti dana ka i relativna predviđanja vlažnost, (u pet dana kišnih Može tla osnovni faktori po predvidjeti broj prilikama)polju. vlagu lacija kod suha čunati da i po da brto razdoblju košnje mogućnosti supstanca razumljivo sušenja, je Kr1 %/sat. relativno kada kositi suši suhe tvari zina provenjivanja proočekuje povećavanja može kod pookretati, toku toga lijepo vrijeme. venjavanjem mijenja kod sebno to je potrebno debelog kišni i Niske otkosa.

U pojedinačni oborine, neprevrtanja slučaju suhe Tablica 4. nakupljanja Promjene otkosa mjeri dani, utječuvećoj gornjisloj jako tvaritijekom takovog lišće da kvalitet neznatno, proje suši, donji sjenaže, pod uvjetom žilava.

Porast suhe tvari %/sat kontrolira venuto, Mjesec još No, stabljika nakupobjektivno da bi suhe i 0,80 najbolje je Svibanj izbjegle greške nakupljene ljanje kontrolirati 1,20 Lipanj provenutosti tvari. stanje 1,20 suhe tvari pa kada Srpanj utvrđivanjem 1,15 oko 50 % suha tvar (40 Kolovoz dostigne 0,70 Rujan 50 %) početisiliranjem. dodatak

uz

da

Sasvim

kukuruza

na

Navedeni

tok prove-

u

za

se

uz

ra.

su

na

u

se

|

o

va

u

za

na

u

za

su-

cerne.

u

u

ne

za

-

se

ramo

uz

mo-

no

se

muzara

u

u

masa

s

ne-

se

u

se

mora

se

u

mase

se

mora

za

za

se

se

se

u

na

zra-

su

masa

novu

o

se

na

ra-

uz

se

se

za

ma

os-

se

se

u

se-

zone.

na

u

ne

se

sezone

a

a

se

se

masa

|

-

sa

SERVIS

TRAKTORA

I POLJOPRIVREDNE

MEHANIZACIJE

NSJESVISRANT

*

PRETOKI I,SV.IVAN ZELINA, TEL. 01/860113 za dijelova originalnih rezervnih traktora iprodaju popravak specijaliziran servis za FIAT-ŠTORE iUNIVERZAL traktore: FIAT izprogramaNEW HOLAND popravakirezervni za IMT, FERGUSON, PERKINS, TORPEDO dijelovitraktore: dugogodišnje iskustvo dajemosavjete dijelova rezervnih kod ugradnje rezervne šaljemo poštom dijelove list

Mljekarski

e

PIONEER, MARKA

cesta Čulinečka sjemed.o.o., 2B/2 10040 Tel.: Zagreb, 01/2888745

Pioneer

PROIZVODA

PIONEER

NAGRADNA

IGRA

'98

IZVLAČENJA 26.

1998. u sastavu: Nada Mr. Ćuk,predsjednica svibnja godine, Komisija gđa komisije, Dubravko Mr. Mr. te Marko Maćešić, dopredsjednik komisije,Josip član, Leto, Jukić, član, izvukla dobitnike Pioneer '98. je nagradne igre REZULTATI

Dobitnici

OLT

2.

3.

-

Zagrebačka

9.

ČETVEROREDNA PNEUMATSKA

SIJAČICA nagrada: IVAN Vinkovačka 38, 32280 JARMINA ROŽIĆ, MLIN nagrada: ČEKIĆAR FRANJO 15, Kamešnica, 48269 KALNIK ĐUREC, Đurci MINI WASH nagrada: KREŠOBEZROK, Zgališće17, 10342 DUBRAVA (VRBOVEČKA) 8.

PIONEER ZIDNI SAT nagrada: PREDRAG Suha Mlaka ĐURO 106, 33507 CRNAC, Nikole Tesle 62, 32271 GVOZDENOVIĆ, SORČIK, VITOMIR ZLATKO ANDRIJAŠEVCI, FOFONJKA, Dežanovac 263, 43506 DEŽANOVAC, JAJETIĆ,

1.

4.

su:

15.

-

112, 44318

VOLODER,

PIONEER

nagrada:

ŽELJKO

SEVER,

MIROSLAV

KraljaTomislava

60, 40319

KATARINA

BELICA,

MATO

5, 48268

10, 10310

IVANIĆ GRAD

PRSLUK

Majstorska 3, 34334 LONČAREVIĆ, 44203 DALIBOR Dubravski Markovac GUŠĆE, GRGIĆ, Mokrice

ĐURĐEVAC,

Predavčeva

PREDAVEC,

G. RIJEKA, DRAGICA

GRDAN,

KAPTOL,

Jelačića

135, 48350

PULEKOVIĆ, 226, STJEPAN DUBRAVA, MIKLEČIĆ,

STJEPAN

26, 10342

RIPLIN, G. Marinkovac

Bana

Gušće

DUBRAVA

15, 10342

KIŠOBRAN nagrada: TIHOMIR Preloščica 29, 44202 TOPOLOVAC,JOSIP ŠIMUNĐIJA, Bojana 102, 43245 GORNJI MATEŠIN, PERO DRAGANEC, Kutanija256, Potok, 44317 POPOVAČA, IVICA NATER, M. Gupca 91, MIHALJEVIĆ, 33000 ZDRAVKO Varaždinska DREVEN, 58, PoljanaBiškupečka, 42201 BERETINEC VIROVITICA, 21.

50.

PIONEER KAPA nagrada: 16.

-

20.

PIONEER

-

JOSIP

FUNTEK,

UI. Oslobođenja 20, 48322

JELIĆ,

ĐORĐE

Bolč

KOSTANJEVAC,

BLAŽ

FARKAŠEVAC,

MATEK,

KREŠIMIR

105, 10344

JOSIP

DRNJE,

RUKAVINA,

Šartovac 108, 44320

LUKIĆ,

Dalmatinska

15, 33515

BENDEKOVIĆ,

Medven

KUTINA,

DRAŽEN

HORVAT,

ORAHOVICA,

Draga 6, 10455 P. Miškine

166,

MARIJAN ĐURĐENOVAC, BABEC, Šaptinovci, Mitrovica 174, 48326 BRANKO VIRJE, V. Nazora ŠTEFICA 12, 33405 OSMANOVIĆ, PITOMAČA, Vugrišinec 79, 40306 FRANJO MACINEC, Lalići 6, 43203 ŽELJKO DVANAJŠČAK, KAPELA, ŽEĐA, Nova Diklenica 14, 43203 MIRKO KAPELA, V. Nazora ŠUVELJAK, 51, 42206 PETRIJANEC, POŽGAJEC, IVAN Farkaševac ĐOPAR, 22, 10344 B. Radić 115, 48321 PETERANEC, FARKAŠEVAC,MAJA PINTARIĆ, MARIJAN SLATINSKI, Hrgetička 12, Igrišče,10297 JAKOVLJE, VESNA FranjeMraza 17, 48000 KRIŽAN, ZLATKO KOPRIVNICA, Sređani 48316

ĐELEKOVEC,

MARIO

Crnačka

KAFKA,

61, 34000

POŽEGA,

ZLATA

Ribnjačka 59,

43273

Donji

DAMIR

84511

55, 43552

BELOVIĆ,

BULINAC,

5,

BADLJEVINA,

KARLO

Zvonimirova

84, 43270

VELIKI

TURALO,

Čađavac

10, 43271

VINCER,

GRĐEVAC, VELIKA

MILAN

Novi

Mihaljevci

OSKORUŠ,

PISANICA,

ANICA

SVETI ĐURĐ, 3, 42233 NIKOLA PETEK, Velika Pisanica 552, 43271 VELIKA HORVATIĆ, Narta 280, 43247 PISANICA, MILAN NARTA, STJEPAN Stara Ploščica 63, 43232 DIMIĆ, BEREK, KUČEK, TIHOMIR Lasovac 182 A, 43273 JOSIP BULINAC, Gorica SABOLEK, ČUDINA, DONJI 30, 31540 ZLATKO MIHOLJAC, KLOŠTAR Križci 81, 10312 MILAN TUČKORIĆ, Stjepana IVANIĆ, BOROJEVIĆ, Radića 22, DEŽANOVAC 43506 Obrankovec

Trojeglava,

Mljekarski

list

HRANIDBA

Priprema

posebnim s

krmiva

svježa zelena na

krmiva

osvrtom

nepovoljne uvjete poremećaje, hranu i lošu i držanja, pokvarenu

hranidbi u

slično.

goveda

Može

se

računati

da odrasle

zdraoko

2

u

raz-

prosječno uzimaju oesophagi), primjeri(Opturatio Piše: dr.

Feldhofer tvari suhe krmiva/100 3 Stjepan kgtjekg komadima klipa,lesne mase, kukuruznog visoke krave proizili i Goveda repe, krumpira, slično, jabuke specifičnu građu imaju kao i krave holm lijeka, vodnje stranih dolazi do i sustava oboljenja zbog fiziologiju probavnog troše i pasmine, 3,5 štajn frizijske retiZa hranu ( Traumatski tijela buragu uzimaju probave. suhe tvari krmiva/100 kgtjekg često hranu (biljojedi), culobiljnu lesne celukrmiva smnogo peritonitis).

Treba dakle građe, grube upozoriti gospodareViše krmiva troše dobro tvari. loze i teško razvijene probavljivih da krmiva koja dajugovedima buradobro slabo razvijenim biti bez strakrave, je- moraju Imaju pokretne usnice, uvijek čista, treba već znači da što zik gom, organ nih tvrdih i oštrih uzimanje tijela, jeglavni predmeta davati rasta hrane. gorili junica odgovadoblju s jekutića, Umjesto mogu koji začepiti prolaze krmiva zubnu koja r azvijaju burag rajuća čeljusti imaju ploču, lijediti njoj organe, krup- i probavne tako da treba buragu, debljaju, krmiva komade probavu građeni kutnjacioštri, uvijek nije rast žvaču hranu. što potiču životinja. nego usitniti. sijeku bolje krmiva važna Za dobro vrlo Jezik mehanički uzimanje poi Životinje je govedadug žvakanjem fizički oblik i vrsta, kretan. ali to priprema je Gornja površina jezika je usitnjavaju hranu, je ujedno krmiva. Krave vrlo tvrda i sline i bolje uzimaju svjezupci hrapava, podražajizlučivanjekoja ža i sočna silirana i Goveda unazad. neke hranu i sadrži omekšava enkrmiva, manje jezikom nagnuti suha ili zime krmiva već ustima krmiva, odnosno, k repka, zapoobuhvaćaju zalogaj kojima i krlako između uvuku stručak krmiva. trave, probavljiva samljevena ga razgradnja činje kemijska volumimiva i zubne nego (koncentrate), čeljusti sjekutića donje Slina ima alkaličnu vrijednost pH krmiva. zatim trapokretom glave ploče, istvara vrlo rast uvjete povoljne otkinu i usta.

1 uzimaju zalogaj i miuzimanje kgmljePrimjerice, mikroorganizama buragovih kravenih ili izkrmiva. hrana Tvrda peletiranih žitarica, zahtijeva krobiološku razgradnju biljna utroše izluči oko i dnevno Kod sjec2,40 3,40 m in., govežvakanje je goveda dašnije stoga ili kanu % od 60 sline te50 da djetelinu 4,40 peletiranu koja j e tjelesne čeljustdonje, kg (10 gornja 1 tekuvelika količina oššto ustranu. vrlo sijena min, kgdjetelinskog pokretljiva Zbog žine), je i hrane Duže min. već ćine ovom tre žvačne uzimanje go10,10 površine kutnjaka, koja jepotrebna i većom hrane povezano veda mnogo žvakanje je i uzimanju početnom d ijelu probavu pri zubima već krmiva.

To energije. u popotrošnjom sasjeujedno sorpciju žvaču, ih ku krmiva i malo postavljanja usitne, potrebu potzelenih krmiva svježih Priprema blizini žvaču tek hranilišta, prilikom preži-samopojilica punije hranidbi goveda i vode Pri tome p otvrda, dovoljno piće pomaže jer vanja. krmiva odi zelena Trava tek i oštro svježa površina jezikaboljšava volja uzimanje nazubljena fizioisiz hrane i i anatomskoj građi govaraju ispadanje povećava potrošnja kojasprečava hrane, loškim takva hrane. usta. uzimanja, sposobnostima površina Međutim, korištavanje Stoi dovodi probavegoveda. žvakanja goveda opasnostPoticajuzimanje jezika ovisi hrane krmiva u ili da strane ga mogu trebaju pravilu ispljunuti i hranidbeodnosno gladi sitosti, hranidbi goobradu naći oštre pri posebnu koji mogu Zdrave predmete nim potrebama životinja. ili kao veda i već ih daju prirodna paša krmivima, gutaju. visokim proizvodnim životinje zelena krmiva. svježe pokošena više hrakod da Sve to uzrok uzimaju goveda mogućnostima je bolesna loš tek upozorava Paša trava, često ne, lepirje mješavina jednjaka javljaju začepljenja i metaboličke samoniklih fiziološke i krmiva komadima — biljnih stanja, njačadrugih krupnijim ve

krave

-

ce

a

u

samo

mase.

se

s

a

za

u

oz-

a

a

ne

u

su

a

u

a

su

za

u

s

nozna

a

za

u

vu

za

u

ve

se

za

-

-

a

za

u

s

re-

za

samo

ne

a

zorava

na

u

u

za

uz

za

se

se

u

u

o

za

ne

ova

ne

se

se

u

s

se

a

6

na

Mljekarski

list

vitakrmivima (zeljastih bilja korova). prema potrebama dodavanja punskim potreGoveda hodu mina i E krmbama D paši uzimaju A, dopunskim životinja. ovisno o okusu i kakvoći nim vrsti, najsmjesama. i mehanički mogu nepoBiljke lošim travu. bolju Stoga pašnjaOšzelena krmiva voljno djelovati životinje.

Svježa cima krave mnogo smiju mnogo hodaju, tre neke oštre nakon ostaviti hrdlake, trnje, sjekošnje dugo troše ugaze površinu pašnjaka, menke i mogu slično, odbijati pi, jer zbogoksidacije i zagriučinak mnogo energije slabiji je od takve hrai brzo kvare. životinje uzimanja javaju Nitrati, i kojih hranjenja (sitost životinje proiz-ima ne, a zabadanjem mogu zelenim ostavljati mnogo Na krmivima, vodnjamlijeka). pašnjacima kože i sluznica usta, otrovne ozljede jepretvaraju nitrite, i ostaje tvrdo, bodljikavo, gorko i i zika, ž drijela drugih dijelova razgrađuju bjelančevine otrovno druge te trava. bilje,ostarjela i dišnih organa.

Na te se probavnih mnoorganske tvari, stvaraju S obzirom različitu kakvoću lako nastaotrovni ozlijeđenim mjestima gi spojevi. treba na i i pašnjaka lošije udaljeju infekcije, upale, gnojenja Zelena krmiva duže za čuvanjemnoge drugekomplikacije nije pašnjake puštati jalove krave, (prikonzervirati niske i odgovaragoveda proizvodnje junad,moraju mjerice Antinomikoza). ili ih krave visoke tehnologijama siliranja Krmiva kojamogu ozlijediti proizvodnje mlije-jućim žitreba osušiti. visoko i mlađu telad ka, gravidne treba davati hranu ili votinju treba bliže puštati ih pašnjake Treba i neke štetne i jepotrebno pripremiti sjeckapripaziti kvalitetnom visoke hratravom ili otrovne sadrže više njem, mljevenjem, kuhanjem biljke koje nidbene vrijednosti. toksičnih i antinutritivnih tvari parom. omekšavanjem U cilju i poti-kao: alkaloide, Krmni obroci održavanja pašnjaka glikozide, saponikojima p revladakvalitetnih trava, porasta eterična i dr. ne, canja i zelena krmiva trava se tanine, ulja moraju trebno biti ilištetne otrovne češće je pašnjacima mogu organi-Biljke nadopunjavati energetzirati skim pregonsko napasivanje, krmivipojedinim dijelovima (liš(ugljikohidratnim) dovitu kosidbu i kokao kukuruznom uklanjanje ću,sjemenkama, ma, korijenu), najprekrupom i dorova, odgovarajuću češće kad ili gnojidbu veće punom razvoju drugim žitaricama, zbog nekim dosijavanje. vegetacije, godišnjim količine kalija zelenim krmiili živosamo vima i nedostatka i i travu bima, pojedine magSvježe pokošenu natrija druga individualne te nekih vitamina zelena tatinje zbog osjetljivonezija, svježa krmiva, (posegoveda sti ili Veća količina bice hranidbi krava kođer dobro visokom kao i travu gravidnosti. uzimaju, takvih krmiva može biti vrlo opastreba Pri troše na tom proizvodnjom mlijeka), paši. energiju i život i krmni obrok dodavati i mineralno ali po ni zdravlje životinja kretanje, nemaju mogućdavati hranu.

U nekim vitaminski dodatak ili sol lizanost već smije većeg probiranja krmiva, toksičnost krmiva uzimati što slučajevima nje. moraju uglavnom može ukloniti siliravalovu može sušenjem, i kaksastava je ponuđeno.

Ipak U slučaju promjene ili da se brže i njem, k uhanjem parenjem. voće krmiva, ako se miprimijetiti goveda jedu posebice više dobra i ukusna i okus često uzimaju koliko zelena krmiva jenja krmiva, U goveda kasnije lena dok loša i neukusna neko hrakrmiva, košena otvrdnuvrijeme slabije uzimaju (prezrela) imaju krmiva i više ostavNa krmiva slabije jedu tu niže hranidbene promjenu moraju stabljiku, valovu. i mikroljaju buragovi vrijednosti zbogvećegsadržaja prilagoditi kod svake proKod sirove vlaknine organizmi.

Stoga hranjenja govedapokoše(posebice djetelii novih krmiva i travom nom zelenim zeleni kukuruz i druna, lucerna, mjene davanja drugim neko krmivima sizelene mahunarke i životinje ge moraju vrijeme (grašak, grahorica, žitarice, hranu tako da zelene žitarice i i ih Za privikavati rak, repin list, sl.)sl.), goveda slabije uzimaju.

7 10 dana ovisi da li i tvrdih daje tijekom manja gospodaru govedimabolje uzimanje prezrelih i zdrava i ukusna dozelenih i mogu prokoličina, jer nastupiti daje krmiva, krmiva,bolju probavljibavne bre kakvoće i hranidbene dobro da takva krmiva vost, smetnje (indigestije). vrijedje nosti. Posebice treba voditi dužinu 3 5 i da možete čitati brigu sasjeckaju U slijedećem broju “da i zdrava tako krmiva suhih uvijek dajusvježa pripremljena mije-"pripremi voluminoznih isočto treba računati i donih krmiva hranidbi krmiva, šaju energetskim drugim goveda". i

vrsta

na

većim

u

u

na

ne

na

se

na

se

u

se

u

se

na

se

a

ne

na

za

s

na

u

va

na

s

re-

samo

u

su

u

a

u

u

za

u

s

u

ne

na

na

ne

se

za

za

se

ono

u

ze-

su

nu.

su

u

se

se

na

se

o

novu

-

se

na

se

-

cm

o

se

a

uz

s

Mljekarski

list

s

u

VETERINARSTVO

Preživanje

preživača znak

ozbiljan je duže, nekih bolesti Evo o predželudaca), važnijih podataka (najčešće S. Forenbadok prepreživanju (prema jeponovno pojavljivanje vrlo prognostičkipovoljan živanja cheru) nešto

Piše: dr.

traje

Banožić

Stjepan

refleksno

Preživanje je uvjetovan preproces specifičnoj probavi a od jeznačaja živača, životnog da poOno životinje.omogućuje da znak. tabeli Iz u preživanju Poremetnje vidljivo je podataka i novnim samlitavo slinjenjem oni dosta variraju. kao očitovati žvakanjem Uzroci tome mogu iskoristi velike koburaga Tako držaja hranidbi leže preživaisprekidano preživanje, životinja. hrane teličine celulozne koja je nedostatak ili obroka zelene iza prenpr. preživanje potpuni nje ško Preživanje pred- hrane počinje probavljiva. iza obroka živanja. prije, i vrlo mjerilosuhe hrane kasnije. stavlja osjetljivo Osim kod bolesnih predželudaca životinje. zdravstvenog stanja javlja preživanje poremećeno 24 sata Goveda postila, koja od tri faze: ostale kao Preživanje sastoji simptosimptom (uz tek nakon 2 preživati 3,5 počinju kod nekih U prvojfazi dolazi do povratasata iza obroka. Radna mozga, oboljenja me) goveda što iz ketoze kod kao i usta, kod je mogu se naučiti sadržajaburaga trovanja, i preživati i izvana do nenordoći može te vidljivo pažljivim promat-vrijeme goveda, rada. Ukoliko životinje ili ponekadje hrane samo ranjemživotinje, neprekidnog malnog, učestalog preživanje sijenom, zvukom. i uz praćeno prigušenim ustima, praznim preživanja hraako kraće. Tako se npr. traje fazu i te obilno žvakanje samo predstavlja Drugu mljackanje, slinjenje preživanje traje sijenom, i obilno mizubi. njegovo škripu togsadržaja sati i a ukoosam dnevno, preko fazi sa ješanje slinom, trećoj liko se hrane prekrupom Prilikom zrnovlja z natnijeg prežisvakog dolazi do gutanja togprožvakanešto više od dnevno ono traje potražiti savjet je vanja uputno nog sadržaja. sata. veterinara. jednog takav ciklus Nakon što se jedan treba promakratka Preživanje životinje Zdrava slijedi uvijek preživa preživanja završi, životinja miru i tišini. trati Svako čitav i te se proces pauza, jednakomjerno pravilno. potom ako pou ponavlja. remećenjepreživanju, u

za

u

se

u

a

se

su

se

-

u

za

se

a

ne

a

u

u

Mljekarski

list

Fe]

BJELOVAR

Ž i

43000

CIC. a CIC

Bjelovar, Križevačka cesta 3 b

043/25

Tel.

18 90

043/25 reyrx

17 00

099/44

Ke)06

mobitel:

MUZNI DOZNATI

APARATI PROIZVOĐAČA

zin g==

-

-

-

*

==B

*

>

VEZOVI

=

;

*

ZA

vez Grabnerov ravni SISTEMI

sAC MILKLEINE WESTFALIA

monofazni ili trofazni sa jednom,dvije ili tri kante na stabilne ili kolicima

STOKU

(4

tipa)

Niskiprivezs krmnom pregradom ZA

IZGNOJAVANJE

Sistemza izgnojavanje “EKONOMIK" kran *

IZPROIZVODNOG PROGRAMA NUDIMO: KRMNE ZABRANE POJILICEVIŠETIPOVA GUMENI TOPLIPOD PRIBOR ZA ODRŽAVANJE HIGIJENESTOKE

+

+

PV

kz

Hidraulični sistem“KRTICA"

*

+

I REPRODUKCIJA

SELEKCIJA

generacije roditelja sastav i odnosu snažnije vanjštine grla vitalnosti i osobina populacije goveda drugih otporali nižih proizvodnih nosti, oni najsnažniji stadu, koji i doPiše: dr. sc. Ivan ponekad gućnosti.

Stoga Jakopović zbogtoga dominantni jer da intenzivna selekcija gađa nametnuli stadu odnosno skupini osobina Genetski sastav predpopulacije manji broj mjerena način Na značajživotinja. ovaj gena svega koji proizsveukupan skup određuju stavlja koje prije selekprirodna noj mjeri d jeluje sadrže vodnost popuživotinje jedne doprinosi gubitku grla, opstanak najcija koja osigurava vrlina. U takvim Genetski sastav mijenja lacije. konstituacijskih brine da vitalnost i te boljih, način kroz svake uzgajač slučajevima tijekom generacije bude divljih životinja otpornost izborom da nove više pregeneracije roditelja nastojati generacija razini. Grla slazavidnoj uvijek narušena ko toj doprinose popraviti svojih potomaka roditelja osobina značajnihpreživbijih izbora roditelja jegenetskog promjeni.

Izmjena Značaj svojstva. nemaju mogućnost ljavanje s toga kod životidolazi do veća kod domaćih sastava izražaja posebice ostavljanja svojeg genetskog ima tim onih vrsta čovjek kojeimaju uzgojima životinja nja, jer tava potomstvu. budući između te razmak poroda, utjecaj, presudan dugi tome izborom domaćih Kod onih kod odlučuje koje životinja kojih porodomdobije jim uzgoja U tim slui će mali će kojeg genetskog gajivači životinje odlučuju kojeg rasplod- brojpotomaka. domaćih kod biti koristiti tava životinja pri čajevima roditeljigeneracije. stadu, imajući njaka dio izboru dijela koji najveći ženskog svoje posebne uvjete gotovo donovih Pri stada stvaranju generacija vrlo često ili mogu sudjeluje poistovjetiti populacije siti. Tako nije novih prinos spolova generacija.

Najpriroda koje određuje izgradnji uvjetima ženska prirodi U divljoj kod gotovo primjer životinja. očitiji divljih togajereprodukRazmak koja sposobna oplođi-slučaju presudne ciklus grla goveda. proizvodne cijski biti mogućnost oplo- osobine; visok vanje imaju između godinu kojaimaju telenja jenajmanje grla te utjecati đena, preko dana a tome potomstva dobije poželjne pri genetski potencijal gotovo kosastava populacije proizvodne čemu većini genetski osobine pri jedanpotomak, uvijek pripadaju. muškom, joj pri polovica pripada slučajeva imajuprednosti izboru

bika za genetski

Značaj

u

nove

na

_mo-

su

u

se

se

su

us-

na

u

sve

se

se

na

mora

na

ova

za

sas-

u

na

on

svo-

o

uz-

se

sas-

nove

u

se

u

sa

ne

u

sva

ovom

za

su

u

su

se

za

na

u

a

životinja uzgoju populacije, čovjek dijela ženskog će koristiti čini izbor onih koje Od kao roditelje generacije. bira raspoloživog broja grla uzgojnim koja po njegovim Na najbolja. tajje prosudbama način podijela doprinos ženskog kod promjeni genetskoj pulacije ako domaćih manji životinja po promatra varijabilnosti. kod

domaćih

U

nove

ona

su

se

situacija je grla neki od Samo čajnodrugačija. žimuških divljih rasplodnjaka oplo-Sunny Boy uzgojno najvrijedniji imajumogućnost votinja bik Holstein čine To obično đivati ženska proizvodnjom sjemena grla.

Kod

muških

zna-

u

-

10

populacije Nizozemske

s

rekordnom

Mljekarski

list

kao i U se nas, polovica dijelu. po jednom Najveći populacije godišnje dio stokoristi roditelja, međutim, zastupljen drugim zemljama razvijenog rasplodnjaku, koji Na koristi može dobiti jeznačajno manjimudjelom. čarstva, oplođivanju proizvodnju sjemena, dolazi rela10.000 15.000 doza jednog rasplodnjaka prednosti umjetnog osjemenjivasjemena, tivno velik ženskih Genetski nekim i znatno više. broj pogrla.

Stoga nja. napredak slučajevima brže Promatra li to po većem genetskoj izgradnji muškog pulaciji ostvaruje primjenom broju kod domaćih žida dijela populacije umjetnogosjemenjivanja.

Prijegodina korištenja, proizlazi može bivotinja pridaje posebnapozorpojave umjetnog osjemenjivanja ponekad raspolagati nost. Svaki mušku stranu kom od dobiveno u program i nekouzgojni je roditelja stvaranju kojeg novih liko stotina tisuća doza dišnje mjestostavlja izgradnju generacija predstavljali sjemena. koristili muškogdijela populacije.

Progra-rasplodnjaci koji Do sada da prema Na je raspoloživim geneplanira prirodnog pripusta.taj putem doza način može podacima n ajveći broj sjepo racija rasplodnjaka izgrađuje jednomrasplodoko 100 jednog rasplodnjaka dase najbolji roditelji. tijenačin biraju njaku oploditi plotkinja, kom Kod ženski dio bušto znači da relativno njegova proizvodnog vijeka roditelja toga jepotreban dobiven običveći ovih te Nizozemskoj.

Njihov dućegrasplodnjaka potječe broj grla, je stoga do sada iz dok razlika izabranih i najbolji rasplodnjak, postojeće populacije, selekcijska grla Skalsumer bio muški dio Suny Boy, koji j e roditelja biraju populacije manja.

26.

1985. i očevi oteljen svibnja godine p ogojno najbolji čije sjeme ostao do 27. iz Korištenjem korištenju umjetnog osjemenjiprosinca tječenajvrednijih populacija.

1997. od kada vanja m oguće je godine, jednog je izlučen, U mušgenetska izgradnja dobiti veliki 2.070.000 dodoza plodnjaka proizveo jeukupno broj kog dijela populacije temelji Uzme li da prosjemena sjemena. k ojim oplođuju plotje istim Iz rasploživog U izvodno sustavu kinje. razdoblje najbolji slučaju matične dijela populacije biraju koriste kroz nešto više od 11 duže rasplodnjaci trajalo godina, bikovske najblje krave, majke, onda može 10 i prorazdoblje koje trajati jeprosječna godišnja muški dio koriste roditelja više iznosila razdobnešto više od godina. izvodnja Tijekom t og očevi od čije sjemepotječe naj188.000 doza.

Ovo izuzetno ljadobivaju raspolaganje je pasboljih populacija pojedinih visoka rezultatima može podaci proizvodnja progenih koja mina Rezultat u svijetu. goveda tumačiti može dobrom kakvotestova, te posebno objektivan bikovskih i očeva sparivanja majki način ćom i velikom količinom procijeniti uzgojna vrijedsjemena, muški od predstavljaju potomci, nost ali od i veći brosvakog njih vjerojatno broj smanjenjim rezultata testa se, kojih temeljem osobina. Na način svaki od dozi jem taj spermatozoida njih vlastiti oni razvoj, biraju može koristiti našom zavisno poredbi planski, tehnologijom i koriste najbolji dalje oplodi-od obrade njegovih uzgojnih vrijednosti. sjemena. bilo vanju, putemumjetnog osjeili Na Za razliku od bikova menjivanja prirodnog kopripusta. ovog primjeru rasplodnjaka koji riste putem Tablica najjasnijeprepoznaje 1. Sinovi bika značaj prirodnog Suny Boy te pripusta, rezultati testova sastav može početku 1998. rasplodnjakagenetski gdje godišnje oploditi godine Može oko 100 da i populacije. procijeniti plotkinja gdje Uzgojni indeks od koristi tek nekoliko goslučaju navedenog plodnjak Imebika Vanjština doza Proizvodnja dobilo kod oko broja sjemena dina, umjetnog osjemenjiva524 106 Zanderburg Royal 1.000.000 od dobiva potomaka, čegaje nja Eastland Cash mogućnost oplođi515 110 te što DeltaLoveletter 512 103 ženskog vanje spola, velikog broja plotkinja, polovica 456 108 StringMilton ćim koriste rezultira velikim i p otomadijelom proizvodnji brojem Delta Manuel 442 204 što da znači kada Eros 68 327 11 rasplođivanju, ka,posebiceslučaju dalje Etazon Walker 325 109 rezultati sastav visokih testova prenose svoj genetski progenih Bernard 274 110 tome generacije.

Valjapri vrijednosti. ženskom

Muški

dio

u

nas

se

za

u

a

-

se

u

u

se

se

se

s

sre-

u

su

su

mom

se

se

se

nova

na

se

mena

u

no

se

za

uz-

u

ras-

nas

se

na

za

se

se

osnovama.

ovom

u

se

ovom

se a

za

se

se

na

o

se

se

na

za

u

u

us-

se

ve-

na

se

s

u

se

se

na

za

se

se

se

ras-

se

:

u

ovom

se

u

u

su

na

nove

Mljekarski

list

11

PodejEss ŠA

VITREX dioničko

VIROVITICA Zbora

društvo

3

garde

narodne

telefoni: 033/721 168 721 352 724 507

PAŽNJA: PROIZVOĐAČI PRILIKU

ISKORISTITE STROJ

MUŽU

ZA

31.07.98.

DO

KUNA

Koristite

*

*

*

*

VTIll

VITREX-ov

UPLATOM

GARANTIRANOJ A

OD

CIJENI

01.08.98.

PO

stroj mužu za

jerje: kvalitete garancija u Hrvatskoj najrasprostranjeniji 25.000 kom) (oko od 10 krava minifarme za najpogodniji muzilica u VITREX proizvođač jedini su kod osigurani kojeg Hrvatskoj ovlašteni i rezervni dijelovi jedini originalni

krava *

VITREX-ov

KUPITE

KRAVA

3.700,00 KUNA OD CIJENI 4.050,00

OD

.

PO

-

MLIJEKA!

VTIII

serviser

muzilica

muzilica

monofaznim pokretana

elektromotorom

imati

vidu

cjelokupna rasplodnjaku temelji najčina utrošena koristiti. veći dio poposjemena nije planski genetskog napretka već i Što popupulacijuNizozemskoj, muških jedine populacije.

Sužavanjem broja Holstein koriste bikovi drugim populacijama laciji višeg genetplodnjaka manji b roj n ajboljih, Prema nizozemskim izvoto svijeta. geveće skog potencijala, postiže javlja potreba pridavanja danas netski što rima, je Nizozemskoj pozornosti napredak uvjetima paremogućoj p ojavi dam testiranih znači i više progeno pozitivno srodstvu. To i nas, proizvodnje postizanje nja je slučaj bikova sinova što to SunnyBoya, centriisplativosti, jerazlog zbog po u jer pojedinom znači da će drže dalje ovaj genetski kokojeg u zgajivači goveda. umjetno osjemnjivanje širiti po sastav strani. još muškoj risti veći oca broj potomaka istog Valja međutim istaći da kraju iliiste Iako i linije. je dalje raspolaganju primjenom genetskih manipuu

da

koli-

rati voditi računa

o

te ih

srodstvu

kom

se

na

u

u

se

ras-

u

na

se

se

u

se-

u

u

u

se

se

ma

a

ocu

za

na

na

sinova

broj

se

izloženog proizlazi koji jeznačajlacija, prijenos embrija bika rezultatima testova sastav po pokazuju genetski populacije slično, povećava značaj ženskog izuzetno nakon izsvojunatprosječnost, uzgajivači velik, posebice dijela roditeljagenetskoj će inpopulacijama uvođenja umjetnog kojima je osjemenjivagradnji. tenzivno korišten sustav Na mušmonja oplođivanja.

SunyBoy m

veliki

ovog

bika

i

Iz

da

kaošto

i

su

za

u

u

u

u

AB

AGROBILO

Osječka 104, Tel/fax 043/231-182 43000 BJELOVAR, TRGOVINA SPECIJALIZIRANA ZA PRODAJU TRAKTORA, POLJOPRIVREDNE MEHANIZACIJE, REZERVNIH DIJELOVA

Iznašegasortimana izdvajamo etraktore Universal ovlašteni distributer (kredit), Bjelovarskotraktore "Tomo Vinković" bilogorske županije plugove, okretače prskalice, sijačice, tanjurače, sijena, rotokopačice, itd.

"LABINPROGRES" kose,prikolice, program motokultivator + okretače za priključci dijelovi kose, sijena izbor guma traktore Barum za ležaji, filteri, remenje asortiman rezervnih za "TOMO kompletan dijelova VINKOVIĆ", "STORE", "UNIVERSAL", "FIAT", "LABINPROGRES", "ACME", [ "LOMBARDINI" + e

e

*

-

e

e

+

Rezervne dijelove šaljemo putempošte

Mljekarski

list

13

GOSPODARSTVO

kao mjerilo uspješnosti

Rentabilnost poslovanja

govedarske

obiteljskog

gospodarstva

izrazu

navedenom

Prema

renta-

obiteljskom gospodarbilnosti, rentabilnosti stvu govedarske stopa gospodarproizvodnje ispitivanog %. Na stva temelju je6,87 može dene pokazatelja vrijednosti kako gozaključitigospodarstvo vedarskom proizvodnjom ostvaruje kuna 1 kuni oko po angaži0,07 odnosno ranih osnovnih sredstava, kuna kuna 100 po vrijednosti 6,87 u

proizvodnje

nave-

se

Piše: dr. sc.

Grgić

Zoran

jednu sredstajedinicu angažiranih

dohotka čanu va.

ostvareno

na

nov-

preU obiteljskom gospodarstvu je mjerilo već je sredstava. korištenih osnovnih shemi ranije objavljenoj uspjeha koje određuje poslovnog list 2/98, str. čirentabilnost Na korištenih sredstava odnos 18(Mljekarski djeluju općenito ukupno dobivena dohodak ili dobitku.

Renostvarenom cijena koštanja mlijeka. prema 21) povećavaju nitelji koji I. Struktura Tablica veličinu cijene koštanja tabilnost biti angažiranih smanjuju predstavlja poslo-mlijeka gospodarstvu Na dohodak sredstava. dobitkom. u gospodarvanje stva teško U govedarskoj proizvodnju djegospodarstvu obiteljskom dobitku kao ekonomč initelji koji p ovećavaju priluju jegovoriti U govetroškove. dobitak hode, smanjuju Naime, je skoj kategoriji. nakon dio proizvodnji najvažniji utjedarskoj prihoda koji preostaje ima i troškova gospodarstva caj prihode materijala podmirenja količina obveza kremlijeka. proizvedenog po amortizacije, rada, Muznost Neke i te poreza je značajno grla koja ditima, doprinosa. od tehnološki veličina ekonomskih od ovih moguće(drži manja tehnološki da našim potencijal je obiteljskim pojavljuju nih simentalske pasmine grla člaBez gospodarstvima. ljudskog rada, oko 3.500 litara mlijeka uračunatog lakpo kn kućanstva, troškovi Isto 1,62 i dohopravilu će tako, gospodarstva smanjit prihode taciji), trošvode Nepromjenjivi dak mlijeka. evidencije poslovnih doga- politri proizvodnji. govedarskoj i kovi rada članova Utrošci i (amortizacija, osiguranjeSlabija kvaliteta i đaja. cijena neodgovarajuće troškovi naknada rad kućanstva, pa tako i proizvodopći govedarske od tehnoili količine (više manje vrlo nje) ispitivano gospodarstvoloških potreba) hranidbi muznih gospodarstvu oko obiteljskom Troškovi kn/litra realno utvrditi. teško mogu mlijeka. količinu izravno krava Zbog stočne0,43 djeluju hrane i materijala ostalog tako pojma prirazmatranju navedenog, pa proizvedenog mlijeka, U kn/litra rentabilnosti gospo1,19 mlijeka. gospodarobiteljskom prihode. troškovi stvu darstvu, kao proizvodnje mjerilorentabilnost ukupni krmiva S strane, kuna. oko koristi dobitak često proizvodnja druge nego mlijeka 36,291 obradive po dohodak površine ispod 8 muznih jedinici p ogospodarstva nekoj Gospodarstvo posjeduje te loša kvatehnoloških Dohonormativa, krava simentalske proproizvodnji. ljoprivrednoj pasmine, troškove liteta krmiva veličina ekonomska dak povećavaju litara muznošću oko 2.800 koja sječnom je dohodak time od dobiva kada smanjuju hranidbe, ukupnih prihodamlijeka Ukupni g odišnju godišnje.

U oduzmu troškovi govedarskoj proizgospodarstva. dohodak proizvodnje (tuđe proizvodnje govedarske gospodarstava vodnji o biteljskih teladi + materijal, energija, usluge, prosječ(mlijeko prodaja i često rad pomoćni objekti (silosi, oko 54.142 staje 130 težine 120 uključujućiljudi tizacija), kg) je i oprete strojevi spremnici sijena), stakuna.

Za osnovnog kućanstva). (članova vrijednost i oprema dr.) s vojim krave (muzna kao rentabilformula Tako da, vrijednost opća tehničkim obilježjima odgovaiznos od kuna uzet nost 8,165 (2.300 je i kvaliteti proizvodnje (pasmina) broju litara raju Od namuženih 2.800 d DM). muznih grla. po prosječnoj po grlu, mlijeka PR=2 +100, od Jedan oko od kn/litra činitelja najvažnijih prodaje cijeni 2,14 As angažirana tabilnosti jed dohodak, gdje 2.520 litara proizvodnje govedarske mlijeka.

Gospodarstvo rentabilnašim proučavanju sredstva, oko 5 teladi po obiteljskim gospodarstviprosječnoj prodaje nosti poljoprivredne proizvodnje 2.220 kuna od po iskorištenja kapastupanj je grlu. cijeno naših odciteta. iz obiteljskih gospodarstavaUkupniprihodi Stupanj iskorištenja gospodarstva izrazom nosi mjenjuje po mlijeka proizvodnju proizvodnje 54,142 govedarske kote oko 36.291 kn troškovi p o gokob grla grlu, broj kn, Kako rištenim a=2 osnovnog objektima. stupanj stada, dišnje.

Vrijednost te govekoristi dohodak djeluje iskorištenja kapaciteta brojniku staje, spremnika hrane, gdje rentabilnost koliko 261.320 kuna. darske opreme Ra Izraz govedarske proizvodpokazuje je je (D).

Rentabilnost

osnovno

ma

u

s

u

o

a

na

_ne

se

muz-

se

u

u

u

ne

nas

su

nova

u

za

su

za

se

u

u

na

na

u

su

za

ne

se

u

s

se

a

se

amor-

ne

ne

-

muzne

za

se

ma

ne

se

ren-

-

-

u

u

ma

za-

se

na

su

a

se

14

u

muznom

na

Mljekarski

list

Tablica

2. Rentabilnost

govedarske

proizvodnje

gospodarstvu

prihoda, troškova, bilnosti uvjetima smanjenja broja 5 i 6 muznih te grla krava, stada 10 osnovnog povećanje koliko obigrla, jekapacitet staje teljskog gospodarstva.

U uvjetima sadašnjeg poslovanja gospodarstva (cijena koštanja 1,62 kn/litra tehnomlijeka)punim loškim od 3.500 potencijalom grla litara po kravi godišnje, je moguće dohotka od 25.656 kn i ostvarenje rentabilnosti od %. Sa 9,82 stopa od 2.800 lisadašnjim prosjekom tara bropo mlijekagrlumanjim jemgrla (5 6)vidljivo jesmanjenje ali i dohotka, rentabilnosti, jerje rentabilnost visokom opterećena i opreme. vrijednošću objekata osnovnog Smanjenje vrijednosti stada 5 i6 uvjetima proizvodnje grla nije bitnije utjecalo ukupnu osnovnih vrijednost angažiranih sredstava. doZnačajno povećanje hotka i rentabilnosti kada postiže količina proizvedenog mlijeka tehnološki po grlu približava Maksimalna gućempotencijalu. je rentabilnost sadašgospodarstva od njimuvjetima poslovanja10,49 kada vidnim 7%, iskorištenje potennjeispitivanog gospodarstva podmlatkom.

Prosječna proizkoriste tablici 3.

700 litara cijala grla punoj mjeri prema u po ljivo je podacima vodnja mlijekagrlu je i kapacitet staje (10 grla) pratećih poIspitivano gospodarstvo posjeduje ispod prosječnog tehnološkog te opreme.

8 muznih ima simentalske od objekata, grla staji koja tencijala pasmine tehnički 10 3.500 litata. Simulirano m kapacitet grlarasplodjekretanje u

dohotka

i renta-

u

na

na

s

s

-

u

s

na

se

se

mo-

u

se

uz

u

u

s

HRANIDBA

GOVEDA

Knjiga zamišljena je priručnik stručnjake, tehnologe govedarskoj i stočne hrane, i kao udžbenik novih iz hranidbe za proizvodnji proizvodnji djelomice stjecanje znanja goveda, jer obrada znanstvenim i našim iskustvu, temelji dostignućima, tradicijigospodarskim mogućnostima.

HRANIDBA

GOVEDA

kao

a

za

sve

i stočare

u

se

na

HRANIDBA GOVEDA

list

Mljekarski

15

REPORTAŽE posavske

izložba brodsko

Stočarska

simentalske

5 ostalih krava

-

305

pas-

kojih dvije proizvele laktacije prosječno 1993. ili 10.540 100 dana godine, 4.056 Brlek Piše: jedna kgmlijeka, Stjepan dipl. ing. %. i blagom laktacije 24,14 Brojplotkinja 1.662 dvije kgmlijeka kontroli 12 jeporastu. kgmlijeka, jednoj Sikirevcima U jepod pokrovikod radom selekcijskim holstein frisian Uzgojno 5 krava Ministarstva prvotelki poljoprivteljstvom obuhvaćeno 1.231 domaćinstva je od domaći Hrrede i šumarstva uzgoj, kojih pasmine Republike 3.945 krava 1.379 grla ž enskog 100 dana provatske i laktacije dvije brodskožupa% svih ili 44,95 krava, 1.403 podmlatka izvele mlijeka kg prosječno posavske organizaciji Hrvatskog nije, svrstava što ovu županiju kontroli tri gotovo 24. centra prosječno prvoj selekcijskog stočarskog vrh obuhvaćenih goveda p od izstočarska održana mlijeka, 14,3 k g prva svibnja Hrvatskoj.

Republici lekcijom ložba. Stočarstvo na holstein frisian 5 mladih krava podima proizvodnja mlijeka Prosječna koiz ručju dugutradiciju.

Nizozemske, pasmine, dana standardne 305 laktacije 5.811 izložba stočarska Prva proizvele kg prosječno organizije 1997. izkrava selekcijom pod daleke Gradiški rana mlijeka, je Novoj % 3.566 nosila mliječkg 3,76 je 1906. formirana 1894. stanica Slavonski je Veterinarska godine, ima 15 masti. U zadnje vrijeme od Gradiški i 5 ovaca izložila Brod Novoj jedna prvih jednog je 15 i koji posjeduju proizvođača siza marvogojskih udruga uzgoj više krava ovna, cigaja. pasmine U tijeku je 40).

(15 mentalskog goveda.

Iz svake fonnabava i obnova nagrađena kolekcije govedarskog izložbe održane Stočarske da. po tri grla. kako ovom području slijedi: Za Prva izložbu Sikirevd ruga 500,00 kuna, nagrada ovogodišnju Selu sa Starom Petrovom 1970. kuna. i treća kuna kolekcima izabrane 200,00 300,00 slijedeće 69 grla goveda, dobili Svi utješnu izlagači cije: 101 Gradiški Priod kuna po 1975. Novoj grlu. gradu 120,00 simentalske 10 pasmine, junica izložbi doučešće govedom, znanje domaći od kojih je četiri, uzgoj 1976. stočarski selekHrvatski povodomotvorenja 305 dijelio je majki prosječna proizvodnja Slavonstanice Veterinarske centar. cijski iznosi 4.375 dana kg laktacije stoskom Brodu, sudjelovanje mlijeka, Vlasnici p riprvonagrađenih grla Đačara iz N. Gradiške, Požege, stočarmili Hrvatskog diplomu simentalske 10 krava prvotelki i SlaŽupanje kova, Vinkovaca, i kao centra, selekcijskog sedam od skog jedkojih je pasmine Broda. vonskog vlasnici kolekciju kolekcija: od kontrola proizvelo 11,8 k g noj ima 10.840 Na Slastanica Veterinarska ovaca području županije 305 dai dvije koje mlijeka 8.275 od mladih i Brod vonski kojih plotkinja kolekciju proizvele laktacije prosječno krava Borislav Bićanić iz (Veterinarske jetno osjemenjuje Oštrog 3.362 mlijeka, kg i “Orivet? stanice Nova Vrha.

Gradiška, simentalske krava 6 ostalih pas1.073 Slavonski plotkinje Brod).

305 domaći Prvonagrađeni mine bikovima uzgoj k oje su poznaosjemenjene simentalske dana 13 bipasmine proizvole prosječlaktacije junicu (upripustu togpodrijetla iz SikireNikolić Ivan 4.613 ŠARA ili nekontrolirano kgmlijeka, kova) vaca, ili 1.492 simentalske 5 krava plotkinja 13,8 plođeno je prvotelki DRAGICA 7. iz uvoza, kravu koje jednoj pasmine prvotelku od kontrola simentalske Za rata prosječno Matija proizvele pasmine jebroj vrijeme smanjen Alanić iz 1989. od 13.880 11,2 kgmlijeka, Oprisavca, goveda plotkinja županije

“Sikirevci

1998.

mine

od

su

u

da-

na

za

u

na

u

u

u

-

s

u

su

a

u

,

u

a

u

se-

u

ovom

-

u

uvoz

su

u

u

s

a

-

ne

u

-

su

su

na

u

u

su

na-

su

sa

u

-

na

za

za

nove

u

u

uz

su

-

u

za

su

se

u

um-

na

-

su

su:

u

-

a

neo-

za

no

-

-

su

u

-

za

-

16

list

Mljekarski

Šišpasmine dodijelila jemljekarkgmlijeka, Ilija ska kić iz pasmine,koja je proglašena industrija “DOMIL", did., Gundinca, ŠAMPIONKOM izložbe, koja je Županja. kravu holstein friprvotelku 305 dana laktacije proizvela kravu sien domaći siprŠOJKA pasmine uzgoj, prvotelku 4.086 vlasnik Antun kg mlijeka, kontroli 13 mentalske iz uvoza, voj proizvela kgmlijepasmine koja iz Sikirevaca. Živić vlasnik Vid iz kontroli 10 ka, Brkljača Zbjega. je prvoj proizvela kg vlasŠampionsko predao je U fondu vlasnik Đuro iz SiŽivić nagrada pored županije mlijeka, niku Mirko šampionke Tomac, brodsko posavske sudjelovalo je kirevaca, žužupan Brodskodvadesetak i instituorganizacija kravu RUMENKA simenposavske panije. novčano i naturalno. cija Posebnu kravu šamza talske iz uvoza, nagradu pasmine prvoj žensko tele holstein frisi305 dana pionku, laktaciji proizvela -

za

kravu

simentalske

FRAJLA

vlasnik

4.100

an

-

za

u

u

za

-

u

zvono

za

-

u

u

građevni m aterijal prevladava Austrijska iskustvadržanjumliječnih krava obiteljskimdrvo.

Prosjek mliječnosti najgazdinstvima češće od do deset tisuje ća litara odvozi Crno bijeli Holstein u izmuzištima mlijeka, koje svaki dan. litre drugi Cijena Osobitost slobodaustrijskih obiteljskih farmi proizvodnju mlijeka ili kumlijeka je4,60 š ilinga 2,30 krava i izmuzišta. Krediti modernih držanju korištenju podizanje Primjerice, cijena utovljenih štala rokom od 10 do 25 i kamatama od do posto. otplate godina 1,8 2,5 bikova 45 je šilinga (32,50 kn) koristi izmuzište tandem žive vage. Farmeri po tipa kilogramu Piše: Damir Rukovanjski ili riblja kost.

5000 Drugitip postižu ispod mikroorgaštale. Također konizama ml masnoća po voizgrađene mlijeka, Koruška siristi izmuzište.

Treći Austrijska pokrajina iznosi od tip, koji prosjeku 4,3 posto, od gurno domaćina iz jejedna najnaprednijih prema riječima proteini 3,4.Mljekare isplatu tvrtke svjetskih područja uzgoja mliječvrše 10 do 14 dana nakon istetrijskog predstavništva nih krava. Sve male to odreda Westfalia ka su sve manjekoristi, mjeseca.

Proizvodnja je farme kravama stare štale obiteljske ke farme kojimaje adaptirane tako kod pa limitirana, I kako i uposlena cijela obitelj. farme 45 muznih ove krava mljekovodom. nedavno od 30 do 60 hektaprilikom limit iznosi 120 svoje posjeteSvi oni imaju tisuća godišnji uvjerili predstavnici Hrvatskog oranica i livada ali i 30-tak litara mlijeka koje predacentra, hektara to i stočarskog ti selekcijskog Još 70 tisuća litara pa šume, je razlog mljekari. zavoda što novim i starim štalama kao Hrvatskog poljoprivmlijeka p roizvođač proda redno orsavjetodavnu službu, ganizaciji Agronomskog fakulteta iz Gumex te Zagreba, djelatnici u

u

osam

se

za

u

nom

za

na.

s

nose

su

no-

se

se

u

a

aus-

su

sva-

na

s

su

na

vezu

s

se

ra

za

mora

u

na

u

farm

Na

agrara.

20

takvim

farma-

postižu izvanredni proizvodni rezultati, jerpo jednojlaktaciji postižu od sedam do deset mliječnost tisuća litara mlijeka.

Kada farmama 20 i više s jeriječ može da grla zaključiti postoje tri štala. Kod svih štala tipa tipova instalirana vrhunska oprema je ali i kompjuteriziranom mužom, hranidbom. i Prvi,najčešći tip je izvršene onaj kojemu adaptastarih štala. U cije njima prevladaslobodni način ObvezIzmuzište držanja. ma

s

do

50

krava

se

o

se

s

u

su

va

Mljekarski

list

tandem

17

no za

pripremajupotrebitu krave. svoje

Posebno

krmu

svu

istaći da

je koje

važno

svi

su

posjetili nici kredita od milijun približno maraka podizanje njemačkih

farmeri

koris-

smo

za

farmi.

ovakvih

Za

razliku

od

mogu austrijski seljaci Hrvatske, računati

na

afirmativne

stvarno

dobivanja uvjete ali iznose plaćaju petposto, seljaci subostatak svega 2,5 jer posto, dio vlada. vencionira Nepovratni Rok kredita 20 je posto. čak i do od p a je 10, ćanje kredita Uz to 25 držanja proizvodnja Slobodni način godina. tarifu od hrane ima i Sve dio obobroku. povlaštenu Koncentrirani dvorištu. farme, ljeni vridodanu 10 poreza trenutroka imajunajmo- posto kojima bili, uvijek jeograničen važeća Inače što mlije-jednost. je Austriji uređaje čuvanje mlijeka dernije proizvodnjom 20 takozvane ka. Svi udruženi i kod većine kompjutor. obavlja stopa posto. tako idealno Silaža i pa sjenaža prstenove, uspješzastup-strojne kredita.

Kamate

za

vra-

sve

na

u

na

smo

u

za

nom

u

su

su

krava U posjeti mliječnih uzgajivačima

u

seluPodvrško

u

nije dovoljna

Tradicija

dio mlađih

dane.

obitelji otišlo, jedan je baviti mlijeka proizvodnjom intenzivnije

Iako

mladih

kasni, zadovoljni jeruglavnom i mljekarubolje vjerujusvoju ali

odlučilo

se

Mi-

obitelj od kanović podvrških jednaje 50 40 litara obrađuje jutara obitelji koja mlijeka kojepredaju Piše: Damir Rukovanjski štali drže 22 U Staro Petrovo novoj zemlje.svojoj Mljekari “Slavija" krave Uz nisu Selo.

Tvrde kako duSelo mliječne goveda. grla isplatom Podvrško, podnoPsunja stogo jepoznato po naprednim i loša počarima.

No,odvojenost središtima vezanost s većim utjeviše da selo cala je napušta mladih. Neki od uspijevaju njih velikih othrvati gradova. i Mikanović Dukanović Obitelji stoku i ostale zemlju. svoju mnogo

Sedmeročlana

Suzane

sve

se

zovu

su

uz

Dukanović

živi

Jagice Na 15 od poljoprivrede. isključivo katastarskih pšenicu, siju jutara nešto i zob i je ječam, kukuruz, vlasrezervirano livada. Sve je i tite njihove potrebe potrebe Gazdinstvo

a

za

stoke. muznih

18

Pored krava.

i 11

prasaca

drže

Dnevno

dobiju po

ObiteljMikanović

tradicionalno

se

bavi

poljoprivredom

Mljekarski

list

simentalske

pasmine jumehanizaciju nice. Goveda kaže Suzana Mikanović.

I smještena sredstva, muž“Slaobjektu gdje jekooperant Mljekare električnom muziiz Sela. njaobavlja vija"Starog Petrovog licom. Krave Gotovo svaki dan im oko jedpredaje redu kratkim 100 litara Bave i ležajevima. mlijeka.

U radu veliku čarstvom. Drže 100 komada njivama pomoć širem gazdinstvu pružaju poljoprivredkojeuglavnom prodaju ni i tržištu. Iako im strojevi njihovi priključci, jer novogradiškom i

tove

su

u

vremenom

su

nom

na

vezu

velika

su-

se

su

uložena

u

ona

u

s

se

na

ov-

ovaca

na

Stanje stočarstvu područjuVukovarskosrijemske županije Gotovo poluprazni kapaciteti u

život

pruža

baš mnogo

ne

slobod-

od

poslove podo stočarskih obavljoprivrednih i ljaju ljubavlju zadovoljstvom.

“Naša već obitelj godinama bavi To poljoprivredom. je ali Moramo puno tradicija. raditi, trud kaže mlađahisplati", sve

vremena,

nog

s

se

nam

nam

na

se

Suzana

Mikanović.

kao

to učinila

proizvodnje, je

na

što

Podgajaca koja svoje kapacitete namijekrave njene rasplodne adaptira kunića. unatoč stimulativnim proizvodnju Ilustracije poboljšanim uvjetimarazvoj fonda, stočnog radi i navodimo Ministarstvo i šumarstva. p rema podatak koje mjerama poljoprivrede jepokrenulo farme “Slakojemjekapacitet i državnom tina? Ivankovo sektoru. kraPiše: Milka Vida Kapaciteti rasplodne popostoje, poglavito govedarstvu,popunjen svega 27,66 ali koriste Da ima sto. i potpunosti. govedarstvu Hrvatsko stočarstvo Domoje goveNajilustrativniji svijetlih primjer trenutaka, pokazuje privinskom ratu stradalo. darske farme farme “Stočar" iz Ivankovu, mjer BošnjaBošnjaka, iako Vukovaru i StroPosljedice jošvidljive cima, Privlaci, kojoj kapaciteti rasplodne razini države dosta čini da bi od telad i tovnu šincima, kojima mogućihjunice, junadpopukrediti3.800 krava ima trenutno oporavilo.

Povoljnim njeni. nabavku ili Velike korake od izrasplodnog 1.289 grla go33,92 poboljšanju p osto želi sirovinska Od vedarstva Vukovarterijala povećati građenih kapaciteta. mogućih području osnova Što 2.030 grla tovne trenutno prateću industriju. junadi skožupanije poduzela tiče naše Županije, u tijeku farmama nalazi “Domil? je spomenutim je Mliječna industrija srijemske kredita kod Ministar1.223 kreditira nabavku realizacija Županja tovljenika.

Postoji bojazan koja i šumarstva stva da bi trend poljoprivrede koji b ilježimo rasplodnih junica svoje koopenabavku tovne takva rante. junadi obiteljproteklih godina organiziOtplata prilično povoljnih ska kredita kroz gospodarstva. proizvodnja moglaugasiti. omogućena je ispoU odnosu statističke iz to bi ruku stimulapodatke Da ipak dogodilo, mlijeka.

Nažalost, i tivne Mi1991., brojrasplodnih grla predlažepopunjavanje postojemjere k oje j e pokrenulo ostalih stoke znatno ćih Za nabavku mlinistarstvo i šumarkategorija kapaciteteta. poljoprivrede i to obise trebalo bi oko stva da bi matični smanjio, ječnih grla osigurati povećao broj koDEM. po teljskim gospodarstvima, 7 milijuna U protivnom, krava, još uvijek daju p otrebite bili već rezultate. jima poznatidržavi, farme će orijentirati druge farma

iz Posavskih

za

za

za

-

“Zib"

u

za

u

se

ne

ve

u

u

u

su

veoma

u

su

se

na

u

se

su

za

na

ono ma

sa

samo

za

ma-

u

se

na

za

se

se

u

za

se

uz

za

za

rana

na

se

ne

se

ne

samo

u

se

ne

smo

u

se

na

Osječkožupanijska podružnica Hrvatskog za poljoprivrednobaranjska zavoda službupostiže a 3,76 r asplodnih krava, taj broj u ove savjetodavnu zavidnerezultate oživljavanju govedarstva županije neprekidno povećava. tiMnogo Osječkoje praznih smještajnih županija je rata jekom Domovinskog pretrpbaranjska velike kapaciteta jela gubitkegovedarskoj budući da uništen proizvodnji, je službe obuhvaćeno velik dio fonda.

StraPiše: Damir je ukupno stočarskog Rukovanjski 4.212 ili teško krava,44,65 ukupposto je opredjeljenje županije krava. Danas ima 1.120 žurno nog i broja Kvalitetnijim uzgojnooživljavanje govedarstva skim radom drže sve uzgajatelja koji stočarskopa prosječno selekcijproizvodnja mlijeka, selekcijske list 19 Mljekarski se

u

su

proizvodnja primjereno uzgajale tenju djelatnosti usmjerene litre mlitako da cijena mlijeka, prosječno 3,3krave, obiteljcilju. simskim i Analiza marke, tečaj njemačke jekaprati drastičnog gospodarstvima proizvodnje gotovo dodatno tenboličan krava. krava mlijeka premiranje broj Stoga je obiteljskim padabroja također stimulira kakvoći izrazito trideseprema dencija smanjenja gospodarstvima unatrag da Očito od 1980. do držada tak proizvođača. je jezbog godinama povoljnim godina pokazala je i i više iznosila krava 1990. Županiji prihoda redovitog sigurnijeg obiteljnjerasplodnih pet naših službi skim mlijeka zanimanjeproizvodnju Utemeljenjem gospodarstvima neprekidno posto.

Ureu s inž. kazala te Županiji, županijskog povećano cijeloj angažiranjem napuštalo, jedipl. obzirom 1994. od da Draženka prazne postojeće gospodarstvo, Gutzmirtl, pročelnica bi znatno kapacitete, broj smještajne povećao brojrasplodpodružnice Hrvatskog županijske više krava krava nih zavoda mogao povećati poljoprivrednokrava,posebice pod što kreditnih tako da danas službu todavnu djesredstava, Osječkoselekcijom, savjei angalatnici ove službe i ĐaUzrok ske tome otuposebno DonjegMiholjca je području županije.baranjdrži više krava od kova određenih nego pri- žiraju. površinapriđenje teladi 1990. Kvalitetnim nacionakreditiranja Programom mjerice godine p osjeda putem vatnog 82 realizirana radom stoagrarne reforme, zahtjeva eksplo-uzgojnolizacije, telad mušku službe obuhvaštetu i (499komada) reformi, čarskoatacije drugih selekcijskim ili iznosu od te 632 4.212 krave ćene i 1,247.500 kuna, ukupno gospodar-selekcijske seljaka obiteljskih žensku telad od za da stava. Jasno (1.505 otuđivanjem 44,65posto ukupnogbroja zahtjeva je iznosu od 1.120 krava. Danas ima i elementa kao osnovnog 3,762.500 uzgaja-komada) zemlje i 102 kredita kuna. Realizirana drže 3,76 grla ruralnog telja koji prosječno okretanjem seljaka iznosu od za urbani način života i junice rasplodnih razmišljanja krava, taj broj rasplodne tako969.000 kuna.

To krava. i neprekidno povećava.je smanjiobrojrasplodnih 1988.

100 đer i opreposljedica strateškog Primjerice, godine države da hrvatske korišhektara državne djeljenja zemlje ka

kombinata

tome

su

a

stimulira

se

u

a

na

ne-

u

se

u

na

za

a

nam

na

za

se

se

uz

a

za

za

na

se

se

su

za

u

na

su

se

u

su

na

s

a

u

se

na

se

u

NARUDŽBENICA dr. Pava

primjeraka knjige prof.

Neopozivo naručujem od 200 kn.

"GOVEDARSTVO" po cijeni ...

Ime

i

..

Caputa

prezime:

Poduzeće/ustanova: Adresa/tel./faks: Iznos

u

kunama

"CELEBER"

uplaćujemo Sv. d.o.o.

7, žiro-račun Zagreb, Mateja na

račun:

1. Opće osobine

Govedarstvo

2. Postanak

30101-603-30832.

govedarstva

goveda

Knjigaje pisanau obliku udžbenika, i na 409 stranica sadržava 3. Prirodna svojstvagoveda što omo129 tablica,59 grafikona,61 crtež i 28 fotografija, 4. Pasmine goveda gućava jednostavan uvid u problematiku.U namjeri da ovo 5. Razmnožavanje goveda opremljena je najkvalitet- 6. djelo služi generacijama čitatelja, Uzgoj podmlatka papiru. ukoričenjemna visokokvalitetnom nijimplastificiranim 7. Proizvodnja mlijeka

-

jerezultat dugogodišnjega znanstvenoga, u području stočarstva, stručnoga i nastavnog rada autora osobito govedarstva.

Ovaknjiga udžbenik

20

9

kojima obrađuje teme

poglavlja,

Knjiga je podijeljena bitne za govedarstvo, a to su: na

u

8. Proizvodnja goveđeg mesa 9. Osobitosti

u

genetskoj izgradnjiproizvodnih kapaciteta

goveda

Knjigu možete

naručiti izravno

kod

izdavača

500, (01)315-799, faks (01)315-799, iliputem

na

tel. (01) 688-

narudžbenice

list

Mljekarski

(*

M 1A d.0.0.,Žabjak 7c 43212 Rovišće 043/878Aa Tel.: 034,878Mobitel: 0 99/416Alta Laval Agri 059 081 PRODAJEMO, SERVISIRAMOIPOSTAVLJAMO OPREMU ZA MUŽNJU KRAVA, OVACA IKOZA POZNATE SVJETSKE FIRME Alfa Laval Agri

FSA Nu EL

IP

mo

zi

UBBIIJEOJH

ko *

č

za dojenje, maleaparate temljekovode iizmuzišta VarioTandem rezervne originalne *

*

X,

/“

za kompjutersko hranjenje automate stoke inapajanje teladi

£.

Alfa

ka

M anu zavafojenijefu J

,

d dh

za pranje dijelove, tesredstva idezinfekciju, kao isvu ostalu potrebnu opremu u staji.

Laval

Agri

JE POVIJESTI

HRVATSKE A

1945. godina rataimira Završetak diktatora" “Velikog -

nalazištima

ka-

spoznao bogatim je je travnja Piše: Keglević dipl. ing.

Stjepan čeličana i i da ništa neda menog Kruppovih uglja, izgubljeno Tu Crvena metalurgije. postrojenja “Veliki armija jurispasiti, jer je podsprdni je šala diktator", luka nalazi dana Berlin.

Vođu Duisburgglavna naziv Tog TrećegRajha veliki Essen i admiral Karl da Veliki odredio Adolfa drugi grad je HITLERA, kojipotječe bude veleod DONITZ gradovi.

(1891.

1980.)

Ruhrort, poslijeratnog poznatog Britanske kao filma prodrle sjejedinice predsjedn asljednik njegov gdje je naslova, istog tog GOEBBELS nik kozločinca osvojile njemačku nizinu, Joseph glumioproslavljeni države, Liibeck. i Bremen što državni mičar jošsjeverniji Caplin (1889. kancelar, odgovara Charly bio već vrlo No stvarne vlade. Nakoji je Hamburg, 1977.). prijeđimo predsjednika funkciji otvorenim je proglašen razrušen, događaje! jesvoj izvještačeno pisao potreod više 1945. Hitler p a Početkom tada ni ali zacijelo spasio gradom, testament, je nije Francuzi i razaranja. k daljnjih došao svoj optimistični upadao nego je daljeisto pameti svake moć stvarni Karlsruhe, o svojili rasistički vrijeme da svijet, izgubivši uporno zahtijevao iUhIm. vičući po samokritike.

Stuttgart ostati zakoni Bjesnio je snazi, moraju dodanima velikih tim i U bunkeru: stožeru uspjeha Time oni “Izdaja Židova. protiv posebno do često što šlo kao i svakobotaža". događa, je, bilo Napadaoje da jošnije jepokazao među nekih feldmaršala razmimoilaženja svog ga, te je čak načine što je najgore dovoljno između shvaveznicima. što osudio smrt, Naime, je poubijao Goringa nedužnih 6 primilijuna rata vlast. geda američkog ćanja c iljeva predložio njemupreda naroda. i EISENHOWERA D. padnika nerala tog dohvat više bio Gčring nije Dan W. CHURsvojom prije vjenčao boravio ruke premijera je britanskog negdjejužnoj jer životnom razlika.

Churbila bitna pratilidugogodišnjom Nikako je CILA, nijemogao Njemačkoj.

Evom Braun da važno bilo chilu kojom je tog je poraz prvotno sile,30. vojne prihvatiti svoje bunkeru veći što saveznici negdje ludosti 3. travnja zapadni pa je travnja svojoj Berlina središtu da tome dio znači što izdao počinio predusretEurope, “Flaggenbefehl? života.

56. kako bi svoga “Naredba godini ubojstvo smanjili njiSovjete, kojom zastavama“, naredbi Po velike hove vise da kućama njihova tijela njegovoj poslijeratne zahtjeve gdje naređuje i EISbenzinom bila zastave utjecaja. polivena proširenje svojeg prema kojima bijele kao ENHOWER državne kancetreba savezničke diru tipičan jepak snage, spaljenaparku slušao daHitler muškarce svoje p olitivojnik larije. ustrijeliti. je vrhovništvo čko i GOEBBELS otroJ. vlasi direktni kle podilazilo koje j e je ubojica Sutradan postao što bi kako i Međutim naroda. ovaj prije STALJINU, suprugu postoje djece. sebe, titoga petoro rat snimke malih Veliki smrti i sami uvijek još navijestio Japanu, njemačkih gradića, postali sijači zastave vise kućama bijele gdje plijenom.

Boy njenim američkih jedinica. očekivanju Njemačka jeosvojena Početak završetka osvajanja Njesmatrati 6. može mačke ožujak Tek

da

30.

znat

po

se

sve

crne

na

za

se

sam

-

su

verno

a

u

-

na

sve

se

san

su

ne-

u

u

a

na

sa-

u

se

sve

mu

sa-

na

na

na

mu

se

sa

u

s

com

u

u

u

zauzmu

samo-

u

u

o

nu

u

za

su

na-

u

sve

samo

vao

su

na

u

se

kad

su

američke

iz Nizo-

snage

napadom kod most Rajni gradića vojile i time stvorile prvi Remagen, strani S stobran rijeke. desnoj idućim točke te osvojen je Američki vojnicirukuju sovjetskim Rurski cijeli okrug kolegama kod gradića Torgau, 24. tjednima 1945. travnja poNjemačkoj sjeverozapadnoj list Mljekarski zemske

iznenadnim

os-

na

mo-

na

u

vojnici plešu sa sovjetskim djevojkama, koje su u vojničkim odo-

Američki

rama

22

se

u

sa

je rukuju. što učinjeno i Pacifiku. EISđer slika kako američki 9.

Istočnoj Aziji vojnici području Berlina,svibnja. čak da Berje ENHOWER izjavio plešu sovjetskim djevojkama Pobijeđene Nijemce p redstavljao lin od straodorama. nije njega nikakvog koje vojničkim je generalfeldmaršal_ pa gaje Mladi bili sretni što KEITEL dao akt teškog značenja, prepustio ljudi koji je potpis —Wilhem bilo od to i nisu bili zakutraSovjetima kojima je spasili opterećeni bezuvjetnoj kapitulaciji, važnosti. To ogromne lisnim političke što vidi političkim potezima svojih gičnom gordošću i po vidjelo veličanstvenoj vođa. proslavi slici.

Berlina Moskvi. osvajanja izFormalnoNjemačka je Bezuvjetna kapitulacija CHURCHIL svim tim bio vrlo državu 23. tom je gubila svibnja, pravno Njemačke i Dčnitz stonezadovoljan strepio jeposebno Saveznici je još uspio rata početkom sudbinu tine tisuće poslijeratnu svojih prispada njemačkih vojnika dogovorili pobijeđenoj Njeosobito baltičkih državisiti od i jatelja, neće dati nikakve sovjetskog zarobljeništva mačkoj ustupke i Kraca, Čehoslovačke ih Britancima ili AmeriPoljske, mirovnim će predati nego pregovorima, Uskoro pokancima. ljevine Jugoslavije. provesti njenu b ezuvjetnu kapitukazalo da bile njegove strepnje i Tako noći 7. p roces laciju. postupili Međutim, kapitulacije još države te jer opravdane pale 1945.

Reimsu bio završen svibnja gradu nije komunistički blok. jer jenjemačkih Nepovoljan Francuske Glavnom stobilo sjeveru i jedinica području Danske, Britance bio ulazak je sovjetski žeru Eisenhowera.

Od i Nizozemske generala Beč sjevero13. i travnjapotpuno strane pa je Nijemaca sveukupnu kapiNjemačkoj Berlina 2. ( Saksoniji), zapadnoj janje svibnja.

Svijet je svih oružanih britanskom stožeru Lusnaga tulaciju gradu obišla slika kako potjedan Dčnitza od po genepisao je nalogu neburgu, južno Hamburga, zastavu mejacstavlja sovjetsku ral Alfred ime i treća pukovnik JODL, potpisana kapitulacija, porušenu zgradu njemač-mornarice gotovo admiral H. G. admiral kojuje potpisao Reichkogdržavnog parlamenta ime zrakoTako FRIEDENBURG, Friedenburg. jeNjemačka staga!

W. OXENIUS. imala tri čime plovstva general kapitulacije Međutim saveznika morala i obustava bili sačuvani svih sloga Potpisana predaja sigurno ponosi 9. saveznika. pa snagu je javnost postojati, prijateljstva stupili triju i danas često sati. povijesnim knjigama svibnja 00,01 vlade bili Članovi n jemačke nalazi snimka od 24. kad bio sasvim travnja, Staljin nije zadovoljan uhićeni i Nacionalraspuštena je kod TORGAU činom zahtinego gradića (na kapitulacije, je stranka. socijalistička Njemačka sastali da obavi to rijeci Elbi) (češki: Labi), jevao jošjednom četiri je podijeljena okupacijske američki i pa sovjetski vojnici, pred njegovim predstavnicima, zajedničkim upravnim Berlinu. povjerenstvom I nakon 69 strašnih je tako mjeseci završio rat razaranja Njematako čku,kojeg je pobjedonosno tako sasvim započela, jadno vršila. to ludo Stajalo je narod 4.750.000 njaštvo njemački i oko 500.000 života gravojnika đanskih osoba. narod Njemački je vrlo ali ispio gorak lijek, da od nacionaizliječio pogubnog danas svestrano pa lizma, demokracivijaparlamentarnoj bilo Teško 1945. da ji. je pomisliti će ta već opustošena Njemačka podrugoj polovici istog stoljeća > stati i čežnjacilj milijuna svjetske g, svih normalbind) sirotinje željne Generalfeldmaršal Wilhem Keitel potpisuje akt nih kapitulaciji rada i života. m uvjeta neprijatelju

američkom

opasnom

radosni

srdačno

Ima

tako-

u

bilo i

Karlshorstu

u

na

sa

za

su

u

su

su

se

na

o

s

se

se

na

u

a

su

u

vremenu

se

za

a

se

su

su

su

u

u

u

na

za

u

na

u

u

osva-

u

u

crvenoar-

na

u

von

von

-

a

u

su

za-

ne-

za

se

u

su

na

u

su

su

se

se

u

se

zone

sa

u

za

a

za-

zanese-

se

se

za

vaz-

raz-

u

u

=

Š

>:

<.

rasa

:

o

Mljekarski

list

23

OBIČAJI Prtovaćkk

Gflrereće

Piše:

vezova

Keglević dipl. ing.

Stjepan

Priyećama 24, Magi ČUagodine ul Ze da Imoprošte sAnašegsla pisali lnaesal a

godišujici UZIVA E veselih Dakovačkih

vezova.

Jo e

V22 godišnjica godini prema početkalj.1967 all njitevog jedne ratne godinenisu VIZA 1998 slave se ievedeni, pra ove

Zrideseli jubavi Vbron.

24

-

ć, Mara.

Z01

Gizela

Bruck

Mljekarski list

Sadašnjilajnih oduševljeni sakupljač narodnog gospodin d osl Datovačkih ; loga, čag.Jesu Vitetevićljulazno naje izvijestio daće te ovegodinelule odležati od 4 4 vezova

-

Prjurema ijajan p rogram kojemu ćedominirali preda peše jerćena še Europa Ugre.

Dakovačkevezove doć,olovne skupine izšest zemalja:Rancuske, ČeškoNjemačko, Musbrije u

dulovneglazbe katedrali Kamunjite i Halije.Bit će kao i prijekoncert nastupi Mullunounjetničkik duštava kojinaće le ovegodineilaćii julilavol iz Dačana pola Zapelal Bu depovorkasratovskih kola, utkaponomit ljutcanaca, imeupustopadnomdulu u

u

irululogateSokadije kojoju veu lojitiskupsko Dakovo. mo godine latu pišat prveDakovačkevezove a 2vogapulanešto jošizdalje eešlastiHo smo naši u obiteljskom alamu 3 kaja prošlogstoleća.

Radi še onolijeloj šest u stare dakovačke n ošuje kako jedeikstoje Peografti djevojaaobučenih pollikugu Bošt

u

o

u

čemeđu olandaa Napolediniklaeojednaaga rukazapitala:Gejela jedne učast proslave Zalapa s

Slomajera 789

inena jveeinena godine.

“U toJu napisana Zi lakova Bin logazapisa poznato name inešto oče tondogađajujerljevopta kojaljedi Jemodđica. i

o

udataStažinir žu Zuhokojtarosti radojepričala kakoJu semlad,veseldakovčanke odlačit negdje okoble 4

nedini je lakapo majcipiscaovihredaka,Mora Zulor kaje

u

kola.lekamu še staračke hrvatskog narodnog oč i ulije? naužčivaju Mega za kojete uvijek Krinuo.Bilomuje tadaZgodna.

Menki

o

Pa

ajoj soo

te ske darovao PBostike 5an

rave, nisu

mein

dodušeu Aromnom oltiku, otačilau na-

Posudionici narodninošnji i radionici u ŽZagelu,eje njen

gogoda profJenjuSojan prosudeda leradioivomoj dakovačkojnošuje gle lu

Pegače Ju nosit.

im

svile,samo

devojkasasvim

evo nonisuknenu.

Ke

vala

su

im

koncazvanim Rapuštanapručanka“ Kašesu im olatene iza ua i K7)vezom od ovvenog ukrašeneovjjećem.

Oe vata injenisa oddakata.Urukana dže zendjaneKoševićeća Lea u ozliljna jer nije o ndabela malastvar s jediti pred velikim G paratom, djevojaka 2odu. a

zopodna;

Sogana ima Svoju elnografitku za struku vrijednost ipolravenaje povijesnu jejpovomarhivu. u

list

Mljekarski

25

Mavestićemoimena

djevojaka kako li vezova veću Dakovačkih zadolilojoš p reteče irezimena Salarit učiteljica, Salarić Mara Zuber Danica Slijeva dejmo: Zlata vjvodostonot.

Salavići Gizela Buck Pula Bin, Puica na

odujetnita Male rod Cane Njetove Salanićcve, i Dragice su dakovačtog Gopođine kćerke Danica te udalalakođer za odijetnita Kijpevjera slike nalazete dakovačkommuzeju. a

u

lonepotonatve Kavičeka.Odnjitpostoji Barica ištatnutog oječkog graditelja Shatuna istaknutih udi međakojena spomenimo kazališnu redateljcu Horshutagogođapvok Jeicu za

vjevno čuvajedan iste prinjerak ste.

Bolan. Nena majta ica također Bla nalog pa akomjerodavni u Dakovačkimvecovima prijedloga

mise za vrijedaim, rado onih poslužiti za romicanje Ivojit impoblonitijedanjvestiina im može amt danad ćemo i

odin ju koja oinenih nastojanja

dakovačkoj prošlosti. ukorijenjena toga i

m

u

NAŠIH MALIŠANA

ODGOJ

Dani

KI]

F1

va.

dječjih

.7

vrtića

i | | i svakidašnji doživljaj zajedničkog odgojitelj: Zrinjka igrokazi dramatizacije djece dipl.

Osim što važna Keglević| = odgojitelja druženja. je važna Stević djecu, manifestacijaje i odlikovno stvaralaštvo djece djelatnicima predškolskog odgoja Prošle gojitelja godine Zagrebu po jerjeto prilika da široj javnosti održala stranim prviputa manifestacija jezicima program određena | prezentiraju postignunazivom “Dani vrtića pod dječjih ća uradu za Vrlo | ritmika i kreativan ples sdjecomi djecu. dječja da s gradaZagreba" namjerom i raznolik obuprogram odstručne radionice bogat Tako tradicionalna. koje postane hvaćao je sljedeća događanja: određena redu “Dani praktična po godine, drugi folklor dječji vrtića postignuća praksi predškoldječjih gradaZagreba? i naobrazbe. od 17.-22. | izražavanje dječje glazbeno odgoja skog potrajali svibnja pod grakroviteljstvom Poglavarstva da sponMnogobrojni Zagreba. manizori pomogli održavanje ćemo festacije, spomenut “Lenekoliko: tvornice “Dukat", te popu“Vindija do",“Klara",

Piše:

m

za

ova

=

u

se

ER

na

"

=

se

=

su

nose

ove

|"

na

u

=

su

samo

a

larni

lanac

restorana

“McDo-

nald's".

Zadatak

organizacijskog od desetak odgoji(sastavljenog i je ravnatelja dječjih vrtića) telja predškolski odgoj promovirati odkao važan početni segment Svrha i naobrazbe. goja pružiti nifestacije jeprvenstveno stvaralačiskazivanja djeci priliku kih i kreativnih sposobnosti, i samopouzdanja sigurnojačanja i sti situaciji nesvakidašnjoj odbora

ove

u

26

ma-

ne-

list

Mljekarski

Evo

dijela

teksta

profesora voljavale vjerske, moralne, sjeverne gotovo dijelova Kneževića rana folkloro i estetske tvene i bliže okolice naravno, dječjem kriterije.

Stoga vatske, stvaralaštvu kamožemo kazati da i šarolik Tako tiskanog bogat Zagreba. je gledateljstvo “Dani vrtića folklora ima uživati raznolikim natalogu dječjih grada svijet dječjeg moglo atribute rodnim iz Zagreba". umjetničkog djela, koje nošnjama Međimurja, folklor dobi otvara i “Dječji predstavlja vrijesvojoj neograničene Podravine, Zagorja, Slavonije dan i važan dio ini veselo našegkulturnog mogućnosti dječjeg Djeca spontanog Turopolja. treba odi doprema dobra, kojem dividualnog izražavanja". zigrano, sigurnanastupu nositi i Ove bio velik bro obipoštovanjem dostojan- godine je posebno uvježbana, prikazivala Već od stvom. interes folklorno kao što pepredškolskog stvaralaštvo, čaje Prigorska svadba, rioda kod može i tako sudionika bio čak svečanosti" Brezopa djece pobuditi je broj “Jurjevske (iz interes kulturnu oko 500 iz 23 vice obinjegovati djece zagrebačka kraj Zagreba), “Ivanjski rodnu Dio fol45 iz te tradiciju.dječjeg vrtića, odgojitelja- i čaji" Podravine,“Jurjevski odtamburaški sastavi iz osnovnih iz Posebno izklornog stvaralaštva, koji voditelja običaji" Turopolja. nosi škola i KUD-ova.

Tako velik brojalice, rugalice, igru, broj nenađenje gledateljstvu pružio je i osobito folklornih romske vrtića plesobičaje, jezanimljiv prijavljenih skupinanastup djece(iz razliku od romske današnjem djetetu, jer jeprimjerzahtjevao je, drugih populacija), koja pleizvođačkom senzibilitečak dva dana sala “Romska kola". programa, njegovu prika- specifična i tu, te jetime vrlo inspirativan 17. dan Svi vrtići bili su zivanja: svibnja, dječji nagrađeni atraktivan odi 22. svakodnevnoj, otvorenja svibnja,dan srdačnim i razdraganim pljeskom.

Kao nosno Na dan i dio scenskoj reprodukciji.zatvaranja. otvorenja Najponosniji najdirnutiji čita11 folklornih bili svakako roditakav, zaokuplja okupilo pozornost skupinagledateljstva kaVOg bića i duše djeteta; Veliki ga potiče ispred Hrvatskog narodnog telji čija djeca nastupala. i istote održan mimohod trud i pokret individualnost,zališta, je entuzijazam koji odgodobno narodnim Savuložili razvijajući osjećaj pokreta, djece nošnjama jitelji pripremanje ritma. skom ulicom do velike kino dvogovora, sluha, svojih skupina, vrijedan je stupa Naš narod imao izvanredan rane Zatim centra. svekolike i je Studentskoga pažnje javnosti stvorio i dvorani održan svaku osjećaj lijepo, je je prepunoj jepohvalu. zadržao vrisamo one dvosatni program. tradicijske Djeca prizadokazala i iz jednosti koje cjelovito običaje, pjesmeplesove Go-

nom

druš-

svih

Hr-

u

sve

u

u

su

se

ra-

u

s

za

su

se

za

na-

se

na

za

su

na

sam

u

na

se

su

su

na

su

u

u

na-

za

za

u

su

su

VAŠ

Lijekovi

LIJEČNIK

i starije osobe

lijekova. igrajuvanje.

Općenito, promjene koje da glavnu ulogu odstranjivanju nastaju starenjem pridonose ćine iz Stareučinci lijekova organizma. pojačaju mnogihlijekova, ti efiinače uzeti njem organi postaju manje koji uobičajenim ke

Piše: dr. Ivo Belan

Jetra

i bubrezi

u

ve-

se

su

kasni

-

čak i u inače zdravih

osoba.

u

dozama.

Zbog toga povestarijih ljudi ljudi postaju stariji, može ćava se od dogoditi nagomilavanje lijevjerojatnost oboljenja kova pa prema organizmu. većegbrojabolesti, određeni i tome raste orgaStarenjem čovjeka broj p ropisanih lijeJedan veliki zdravstveni prilično mozak i srce, kova. više osoba uziŠto ni, p osebno postaju lijekova ima više problem premalo publiciteta. tim veće interma, prijemljivi lijekove.

Stoga moguće često loši učinci mogu uzimanje lijekova prate uočiti čak i među kao i akcije njima, nepovolju starijih povoljne nuspojave razine lju-onda kada rizik lijekova nuspojave.

Zaista, jako ali ti prokrvi onim di, problemi ponekad svakim dodatnim granicama koje povećava laze inače neprepoznati. mlađu osobu. ili bolešću. kako Štoviše, sigurne lijekom Zašto Veličina količina masnog i istovremeno svih tih lilijekovi posebni problem tijela, doziranje također starije ljude? mišićnog tkiva, utječu jekova postaje kompliciranije, Samim šanse da će procesom povese starenja pretvorbu lijekova organizmu, pogriješiti (npr. ćava se osobe učini uzeti istu dozu dva također osjetljivost njihovo uskladištenje odstranjiputa) se

kod

Kako

u

za

ne-

su

se

su

u

u

su

ne

se

sa

za

se

za

na

sve

u

na

Mljekarski

list

27

terapeutska je Jednostavna je povećavaju. tendencija Kad to takvih Od onih prepopovreopasna moguće, god je ljudi koji praksa. najčešća starijih i kontrola menih ili im ošteod smetenosti s liječnidogovoru “najlon ručljivo je, pregleda je pate nisu odstraniti kom radi vrećice Kada ćeno se koji lijekove lijekovi? kojoj čuvaju pamćenje. i odabrati oni imati koristi mogu sami po sebi lijekopotrebni najviše koji strogo lijekovima uzimati samo ve inače tada mogu proces mišljenja, lije- koji pacijenti kojimapropisuju taju ilidva ne ili više također izložene kove normalne osobe jer jednom liječnika, dvoje putadnevno, dan. više što možda riziku da poopasne naprave je jedan liječnik puta biti i onaj drugi.

5. Kontrolirati propisao kojeponekadmogu greške, lijekove koje fatalne.

2.

Tablete bez psihouzimanja Opravdanost dobiju recepta. aktivnih talijekova lijek protiv prehlade, spavanje, Bilo vrsta tablete blete lijepsihoaktivnih koja ma? mršavljenje, kova neki oprez opravdava poseban (laksativi) velik čišćenje nije Nažalost, brojliječnika Dobro bolesnik od zapitati starijih ljudi. je koje stariji dobio za preparata vrijeme studija dovoljno takvi da li poibez može bez lijekovi uopće liječkupiti niti o recepta lijeznanja prakse primjeni i da li trebni određenom i ovi pacijentu ničkogznanja.

Međutim, osoba. kova u starijih Posljedice ih treba uzimati stalno ili povreizazvati također mogu odabiru da neki preparati liječnici toga učinke ili loše rea(recimo, vrijeme takve nepovoljne neodgovarajuće lijekove Psinica ili nekih zabrinutosti).giratidrugimlijekovima koje takvih pacijente, propisuju previše hoaktivni se često I te uzima. previše lijekovi lijekove ili pacijent lijekove lijekovakombiniraju kao vrećici" treba kontrolirati starijima, pokušaj propisuju slažu. međusobno “najlon ne koji životni da im olakšaju problebi Veličina liječnik. ovog problema ili izmi: izolacija 6. Češće usamljenost, biti Stariji smjela podcijenjena. nuspojaposumnjati Neki p okušaji, drugi gubljenost. tableta. ZaBilo novi mnogo uzimaju ljudi lijeka. koji simptom, češći izlasci bolesnika iz kao što Amerike: neke tepremnimljiv jeprimjer nespecifične posebno kondruštvenih održavanje kuće, 11 da kao umor, je gubitak tjelesne gobe, postopopulacije novih inteili takata razvijanje od 65 ili trbuhu SAD s egtaj starije godina, težine, poteškoće kad uzeti obzir resa, moraju troši 25 od svih probi biti ment smetenost mogle prije posto to godje moguće.

U te učinak nego pisanih lijekova.prosjeku 3. Kontrola nepovoljni lijeka, uzimanja l ijekova. od 4 do 12 osobe strašne bolesti ili znak neke lijekova uzimaju jedkonfuznom staAko je pacijent stadnevno. nostavno pojava “popratna ili mogu ponju gubipamćenje, korisno uzeti renja".

Uvijek je zaštite da tehnike Ima li načina moći postizastariji posebne obzir i takvu mogućnost. uzimanja lijekova. ljudi? njeredovnog način i nekoliko da Jedna o tih Brižljivo odgovarajući Postoji mjerakoje mogućnosti je neke i kalendar pomogu mogu primijenjeni lijekovi Ovdje jednopoduzeti. upišu lijekovi kvalitetu života ih uzeti što ih križa nakon stavno starije boljšati razmatranje: koje mogu ti isti osobe. tehnike uzme. kontrola 1. Povremena lijekovi Međutim, riječ Najnovija “najlon izazvati i također konnekom vrećice". Treba mogućnosti području jeposebno redovno, Zato efekte. struirano vremenskom postavljakoje, pakiranje lijeka suprotne pregledati intervalu, i farmaceutu troši. pravih liječniku nje programiranim unaprijed lijekove kojepacijent može menskim pravo i Bolesnici često vrijeme, pitanja zujaintervalima, počne čuvaju i olakšati da ti bili im situaciju problem je podsjećajući pacijenta propisani lijekove koji bolesnici. nalaze tablete. “za nekoliko stariji kojoj uzimanje vrijeme slučaj prije godina, da

Ova

se

obolim

iste stvari". To

od

she-

4.

ma.

u

u

se

u

o

ome-

se

su

a

ne

na

zna

se

za

za

za

samo

su

se

su

su

nesa-

za

meno

za

s

u

se

se

ne

na

vu

su

samo

u

se

u

-

u

u

se

za

se

su

na

u

se

na

se

se

se

su

na

u

ovom

u

vre-

sve

u

one

u

su

za

KUPUJEMO

se

SVE VRSTE 1 TIPOVE MUZNIH UREĐAJA

NEISPRAVNE) (RABLJENE I PRODAJEMO I RENOVIRANE (Uz PAPA

|

o

Mljekarski

list

KALENDAR

RADOVA

NA

OBITELJSKOM

GOSPODARSTVU

uuu

Mijenja vrijeme? li se

Srpanj

Piše:

agrometeorolog Kaučić

en

Kako mjes pospješuje ožiljavanje. dovoljdipl. ing. pšen i reznice će vlagetopline, virnograda i 6 do 8 i ukorijeniti tjedana, nakon možete ih presaditi toga lončiće ili stalno otvoreno cr mjemlade sto. Zimi treba Nekoć biljke ipak zaštita zaštititi, idućeg proljeća više nije potrebna. orolozi koji reznicama pratimo može svakodnevno Ljetnim mislimo da promjene množavati kalina, žutika, šimšir, promij ukrasna mušmuMeteorološka Pravilno dunja, bijeli svib, zalijevanje prije pedeset godivrtna hortenla, mirta, forzicija, vremenskih srpUslijed prilika, nedovoljno da bismo vatreni trn, ribiz, zija, jasmin, ima mnogo je oko mogli prostoru nju posla biljaka klimatskih ladolež i Za promjena. glicinija, ih bršljan. vrtu. Ako i redovito pravilno iP Svjetske znanstvel zimzelenih razmnožavanje biljališće će omlohaviti i predviđaju, zalijevamo, ka i vjerujte vrlovelike promjene vrepogodnije je vrijeme ubrzo uvenuti. rujnu Zbogtogapravo2030. godine. listopadu. vremeno loja pripremiti ruža (UD TAU KNANNIJH vodom vrta i pripremiti Rezanje RIUaka opskrbu 2 do 3 porasti Ruže vrlo dobro Bez zalihe vode. podnose stupnja Celzijusa. Na prostoru cijele će južne većeg Europe očeku, Osim problema o poraviti vrućine, opasnost biljke

Piše:

Darko

Uz

Kantoci

nas

no

ovog

se

voćnj,

za

Li

u

onim

na

tuče

može

zadesiti.

nas

a

se

raz-

vremena,

ne

se

me

mj

MI

IKuNANU

i

počela

u

su

k

tvrditi

u

vatske

kako

došlo

Hr-

na

do

ne

meteorološke

u

nam,

do

mena

se

moramo

zacije

org

za

Zb

anja

atmos-

prizemnog

REVOS

VV

tui

rez.

za

se

za

ako

za

vazu

UOTUANVU

znantno

se

odrežete

nekoliko

većanje

evapotranspi

po-

tj. ispa-

cije,

predstavlja nevrijeme, vjetrovi BETJILSGHOZUSTOJRTIJIRI će tom Čak cvjetova.

15 do 25 %, dok mjestu Nakon CIUELI] nevremena, jaki pljuskovi. će iste razina 30 do 100 podići pa razgranati, nastala još godine odoštećenjabiljkama razviti išto mladice.

Najbolje je mah Čovjek misleći je taj koji s sanirajte. ruže orezati iznad pupa, će iz jer živice Razmnožavanje izrasti zdrava i mladica. njih jaka ljena, prirodnog plina Ako veća kolijepotrebna ugljikovog Ljetni jorgovan čina sada npr. bilja, živicu, je Ako tražite grm spaljivanje koji c vjeta ljeti, da “globalnog škara. zatopvrijeme prihvatite miriše i poljenja“. ugodno zahtjeva vjetrova većina vrsta drveća i grmNaime, sebnu slobodno izaberite njegu, lako i lja jednostavno daviljetni jorgovan (Buddleia HIS prilagodba reznicama.

Za tu žavaju ljetnim kada UKYUDEIIH dii).

Ljeti, cvjetovi svrhu zdravih matičnih DIZALI biljaka različitom grmlju ocvali, ljetni jorLTA] mlauzimaju poput prsta duge stalgovan cvate punom snagom i temperatu dice vrhova Odrežite grančica. dana donosi cvjetove.

Ljetni ih koso i p upa, ispod donjojjorgovan može i kao lonuzgajati KIESTITI LETTENI trećini skinite lišće. Kako bi sada pet uzastoj može čanica, uzgojiti reznice do treukorijenile, jedne reznica. pomoću ćine stavite lipn i mješavinu pijeska like mnogo Sada humusa.

Razmak između reznica jevrijeme prosjeku tijekom biti 2 do 3 Radi održaPRATI U sobi TEK SITO izdoblje reznice foliAko zrak sobno vanja vlage pokrijte je suh, bilje Za što kodnevno vodom. jom. = bolje ukorjenjivanje poprskajte možete koristiti fitohormon Lončanice sada koji koje prevelike i

i

UBER

se

na

se

se

na

za

će

mora

Pitamo

nove

za

što

si

klimu

mijenja

ci

Zemlje.

sebi

vam

feri,

te

doći

atmos-

u

to

se

do

jeni

obor

razmno-

u

raste

ukoliko

će

ne

se

količina

dioksida

nastavi,

se

odnevnim

i

količina

za

i ne

Svi

»mnih

nafte

uzrok?“

je tome

m

se

ao

raspored

bi

temelja

iz

se

i

pro-

UITITS

klimatskim

su

na

[U

sa

KE

se

ZIU

Hrv

na

nos

sa

no

nove

se

pro

zraka

nim

ske

prosječno

21

ima

maksimalnim

većih

od

1

25,

maksi-

s

na

KUVILITUJ

se

a

se

mjeseca

kišom.

Oborina

je

je zato

1

u

mnogomanje

isparavanje

veće.

Sunce

mora

u

mjese

LICU

cm.

odnosno

sva-

čak

ATI

10

pai

više

suši

di

a

neće

biti

kiše.

su

Mljekarski

list

29

površinama kojih presaditi gredice Biljke koje ili žete već obrano.

Kotrajnice pokrovne posaditi zalijevajte jeprvo povrće manjim loncima, tlo. Na odnosno ristite sistem staod velikim. češće od onih mulčirajte zalijevanje biljke, Mrlje tlu. Na način čuva olaktako znatno lišća ćete kamenca vlaga taj klenika, jer vodenog možete većim štedi voda i šava očistiti mekom posipovršinama njega bilja, krpom najlakše Nazeleno kišovito i Ako Ne koristite vodom. gnojivo. jati biljke vrijeme. jevrijeme natopljenom kokotić kon što unesite kiša duže lišću sredstva procvao, biljke je jer pada, koja dajusjaj, kasno će žite i ponovo loncima u zatvoreni lisne pore. procvasti začepljuju prostor.

Na otvorenom Pod staklom ljeto. izrasle Nakon vrtu U zaštićenom prezemlju kiše, prostoru kako bi razbili mlade pokoricu. biljke povrća kojejepo- kopajte orezati.

možete

trebno

rastu

Na

s

na

slobodnim

mo-

u

za

u

u

se

se

sa

se

za

ore-

u

u

u

su

ZAVAŠ VRT dvogodišnjeg

Sjetva

cvijeća

lipnja tijeku ljeta.

Sije jevrijeme dipl. ing. odakle vani i kolovozu kolovoza gredice, sijemo srpnju od 30 razmak Nakon otvorenom. presađuje gredice Na stalno i tlo tanporavna mjesto rasađuje pokrije sjetve bi cvala da kim svibnju. zrelog stajskog gnoja.jesen, slojem vrstu Nakon i nekoliko je Zijevalica osjetljiva tla, nicanja pojave i obrađenu traži dobro zemlju listića, biljčice rasađujemogrePri izboru sorata sunčani Na dice razmak od 20 položaj. voditi računa da ima visokih stalno mjesto presađujuje- valja i visokih ili obvezno sen, (50cm) busenom, pro- (1m),srednje Zimi dobro niskih sorti od 30 veći (25cm). ljeće, razmak, otvorenom. Često dešava da maćuhice pro- izdrži već cvatu Tratinčica jesen, preporučukloniti pupove Ova ljivo je cvjetne srpnju grebiljka sije razvile kako bi proljeće biljkedice, zatim rasađuje Maćuhice većim Dobro razmak od 10 do 15 da cvjetovima. jevrijeme pobrinete Sada i razmnožavati stalno sadi mogu rasad iduću vaš reznicama, razvijen jer osobito ako želite dobiti cvijetnjak godinu, ili studenom. cvjetove mjesto listopadu dvogodišnjeg cvije-čistih počinje sjetva To tlo dosta Tratinčica traži vrste ćemo ća. Navesti obavlja krajem boja. plodno najčešće ili hladnoću i naših vrtova. jeseni. ljetapočetkom je Otporna vlage. tratinčicu vani.

Za Šeboj je Maćuhice prezimljava svake da Ako presađuje Maćuhice vrlo značajno šeboj z asijali lipnju, rasprostranjene od razmak sada ga protivnome degei godine, jer za rasađujemo mogu uzgajati 20 do 25 omiljene, sitnim i cvate U ilikao nerira, zakržlja rujnu rasađuje cvatnju ljet- stalno proljetnu od iako od 30 razmak krupi skromna potiče cvjetićima, mjesto, cvijeće.

Otporna je vrsta. do 50 svim tlima i nocvjetnih Sjemenom biljka, uspijeva tratinčice Nove dvostrukim žavamo sorte jednostavstaništima. biljke cvjetoIpak, najviše joj odgo- vima. dobiti često mogu Šeboj tlo i dijeljenjem rastresito i j e cvijeće, koje plodno svrhu matične busena.

Za tu će nakon višak Ne čan ožujku prezimljavanja položaj.odgovara joj vade odabiru cvasti ili cvatnji, tlu. biljke raznobojnim travnju vlage Buseni i mirisnim gredice.

Maćuhice razmnožavamo rasađuju cvjetovima. sjemei kolovozu ili rasađuju reznicama vršnim dijele nom, dije-Zijevalica iduće govrsta razmnožava I rezultati gredice, sadnju busena. cvjetna Najbolji ljenjem dine. i zatim iz m rasađivanjem postižu uzgojem sjemena, sjemenom Piše:

Darko

sada

Kantoci

za

Maćuhice

to.

na

na

u

do

od

se

cm.

na

se

na

se

se

u

u

na

na

na

em.

u

se

u

s

na

cm.

na

se

no

u

se

se

u

se

a

na

se

s

za

na

u

se

cm.

se

za

na

u

se

s

na

su

a

u

na

se

se

em.

ranu

na

na

no

a

se

u

smo

razmno-

em.

na

s

no

sun-

vara

se

u

se

u

na

u

ova

se

30

a

se

se se

na

nove

u

za

u

Mljekarski

list

Zašto

hranite

telad

Vašim

dobrim

i skupim

mlijekom

?

Prodajte radije vašeskupo ivrijedno mlijekomljekari, za šteta je trošiti telad. ga za ishranu Vaše teladi postojisada na tržištumlijekou prahu, pakirano u vrećepo 25 kg,pod nazivom Sano-Kabo i jednostavno se primjenjuje Kabo se može davati teladi odmah poslijeporoda Već

u

2 vode U

Kabo poslije4. tjedna starostiteleta

kolostrumu

litre kravljeg mlijeka dodajte200

zagrijane na

mlijeka za

telad po

50*C.

Tako

Kabo

grama

i

2 litre

U 3 do

4 litrevode

Kabo

i tako

litre najboljeg

dobijete4

možete

obroku

dodajte 400

grama

puta

dnevnol

K

tomu

ponuditi teletu sijena i smjese obogaćene

Sano

mineralnim

ČTONIJE OVO

€

A

Tele

cijena

*

*

*

*

*

dvostruka

napajajte telad dva dodatkom

primjene mlijeka

jednostavno

E 5

Ž

na

50*C

mlijeka

i dobro

razvijena telad

nadopunjava kao idealno mlijeko telad i

*

<amPo: oak JER

ZAHVALJUJUČI

KABO

zamjenjuje

puno

mlijeko za

MOGU

ioreena) Leta

vodom

sa

Kabo

otporna

*

boljiprirast, jer telad prijepočinje odrasle. preživače, za jesti hranu nema zaostajanja u razvoju pri/“ SADa

4%

mlijeka

odbijanju

x

š

telad, te vodu.

od

%

g

za

košta litre vašeg

kravljeg bolja zarada mlijeka od lijepa,vitalna izdrava telad manje proljeva ušteda

50"

?

1 litra SanoKabo samo pola Prednost

zagrijane na

zagrijanom umiješatia napajatisa

napitkom38.C (temperatura tijela). tako jenostavno !

*

na

-

(8,

=

PeP

--------

ooo

s

MAE,

Vaš kupon

1

Pitajte Pas o imijeRkaru :' Sano-Kabo |Pokažite ovaj oglas

bu

Ime:

Prezime:

Mjesto:

Telefon:

!Uostalom:

Ovime.naručujem jednu

vreću Kabo

i

Trebam

dudu

kantu i kantu

da Želim

za

napajanje, pjenji mjerenje ne

me

tvrtke Sano

Sano

za

Zagreb

posjeti stručnjak radi savjetovanja

d.o.o. za

ako

na

Va

pc preporuku Sano dob, proizvode, dnu vreću Kabo besplatno,

proizvodnju trgovinu i

on

Jakuševečka

49

HR-10020

Tel/Faks Zagreb

01-6609-728

KRIŽALJKA

NAGRADNA

kupon poslatido 5. kolovoza

riješiti adresu Hrvatska Ilica 31/11, Zagreb, mljekarska udruga, na

sa

Željko Lovošević, dipl. ing.

Priredio:

križaljkui samo

Treba

ZA

naznakom

NAGRADNU

KRIZALJKU

1. Odgovornost u poslovanju, 2. Rijeka u proizvod OKOMITO: iz Starog Petrovog Sela,13. Izvršavanje sjeverozapadnom dijeluPirinejskog poluotoka, 3. Vrsta sira mljekare pod 21. okomito obračuna, 14. Sukob, sudar, 15. Siguran, temeljit,pouzdan, Trappe u Francuskoj, Pamet, um, razbor, po postojan,valjan,16. Trajna zeljastabiljkaiz porodice glavočika, Početna slova očaja,6. Kratica za nekadašnji“Vjesnikusrijedu",7.

8. Marinat, 19. Čokot Rijeka u sjeveroistočnoj Mongoliji desni pritok (pučkinazivlopur),18. Skraćeno žensko ime, (Natalija), od milja za Evitu, 10. Naš književnik 9. Ime vinove loze, 22. Muslimanski svećenik, 24. Ruda, proizvod pac, (naš izraz), 12. Aparat Tomislav, (1932),11. Ime glumice prirodnih kemijskih procesa, 26. Kratica za “visoka stručna 20.

30. Ponos, čast,31. Konac, zavrcanje meda (množ.),17. Kratica za “Hrvatski autosprema", 28. Naselje u Izraelu (hebr.), klub", iz i morska 21.

Naziv 34. mljekare Starog Petrovog životinja, njega,liječenje, Inicijali Riječna pređa, (množ.),33. Briga za zdravlje, naziv za Nikolu, 25. Tvrdi polumasni sir bez 35. Inicijali Sela,23. Dalmatinski našeg glumca režisera AndrijeFijana,(18511911),masni sir proizvod kore proizvodmljekare pod 21. okomito, 27. Talijanskafilmska zagrebačkogglumca Oto Levaja,36. Polutvrdi 32. Jedan komičarka, Lilia,(1922),29. Osnivač Budizma Indiji, mljekare pod 21. okomito, 38. Otporni protivzaraznih bolesti,40. od oblika Pučki naziv za glazbalo koje svira, 42. Naselje kod Drežnice za u ljudske djelatnosti,zabava, ples, 37. Kratica Gorskom država", 38. kotaru, 43. Dugačka fraza,odlomak konjanički odred, “Organizacijaameričkih izgovora,44. Brački 42. Kratica za brod (prema talijanskom). eskadron, 39. Mogranj, 41. Kemijskiznak za iridij, “broj".

1. Polutvrdi

VODORAVNO:

masni

sir bez

kore

nazvanopatiji La

4.

5.

Šilka,

ŠovagovićDespot,

i

u

Četa,

8

9

10

11

12

||

19

13

.

E

z

16

17

gi

4]

23

22

27

26

18

m

31

32

35

36

E

28

E

24

30

33

z

37

ša

38

E

39

m

,

m

lista broj NagradnukrižaljkuMljekarskog d.d.

RSD izVaraždina.

5/98. sponzorirala je Čestitamo sretnim dobitnicima: 1. IVAN PEIĆ 35422 Bodovaljci 24, ZAPOLJE

4

iz

2. DANICA

KOSTELAC 53220

Prozor 246, 3. ANA

32

KUPON Ime

i

OTOČAC

KRIŽALJKE

NAGRADNE

prezime

Adresa

Rješenje

vodoravno

1 35.

okomito

BOCEK

Turnišće

21

25

29

41

40

20

3.

>=

u. :

49282

26,

KONJŠČINA Mljekarski

list

PROIZVODNJA

OPREME 49240

DONJA

ZA

PREHRAMBENU

I KEMIJSKU

CROATIA MATENAČKA STUBICA, bb, tel: 049/ 287-366 287- 287tel. fax: 049/ 287-368 377, 375,

INDUSTRIJU

mliječna zamjenica

za

hranidbu telad

hranidbu teladi do 2 mjeseca starosti TELA jemliječna za zamjenica vitaminej sirutku obrano sadrži u prahu,sojinobrašno,masnoće, glukozu, mlijeko, VITELA "MEL

i antioksidans

dio VITELE 1:7 težinski u (jedan omjeru miješa A Prilikom biti 35%C treba VITELE teladi napajanja temperatura vreći navedenim na ELA se koristi prema uputama se

sa

vodom

“\

Lii

omogućuje

iste

teladi

priraste

VITELA

JE

uz

manje

PRAVO

troškove

RJEŠENJE

i sedam

vode

djelova