Mljekarski list 6-1998

"8661Mljekarski "LNVaTI HHHOVZ AXXX VNIIOJ

f A

Štoje “BioAktiv"?

>

proizvoda linija je casei kulture LGG dodatkom mljekarske probiotičke dodatni tim el ge ge daje kazei) koja proizvodima (čitaj DUKATOVIH

“BioAktiv"

nova

zdravstveni

učinak.

s

Štojeto “PROBIOTIK"? dodatkom

kulture

žive mikrobne

proizvod jemliječni Ove preživljavaju pri mliječno- vrenja. bakterije bakterija trakt i kroz postojeće kiselog obogaćivanjem probavni prolasku ljudski korisnika. na trakta mikroflore utječu zdravlje blagotvorno probavnog Probiotik

s

Štoje LGG? 53103) (Lactobacillus iz su organizma ljudskog koju mliječno- vrenja jebakterija i Goldin znanstvenici američki izolirali 1985. kiselog prof. godine Gorbach. prof. slova iz izvedena Kratica “GG" je početnih njihovih prezimena.

Lactobacillus GG

-

casei

rhamnosus

GG

ATC

Kakodjeluje LGG? u ljudski organizam trakt i kroz obogaćuje prolaskom probavni preživljava mikrofloru. crijevnu LGG probiotika koji: predstavnik jetipičan Lactobacillus GG

*

*

*

*

casei ulaskom

organizma _mikroflore ravnotežu održava crijevne antibiotske nakon ublažava terapije posljedice te virusne ublažava poremećaje, gastrointestinalne i infekcije bakterijske obrambeni

jača

sustav

Zaštoje LGGboljioddrugih probiotika?

GGje koji imanajbolje probiotik Lactobacillus najistraženiji znanstveno pokriće odsvihprobiotika nasvijetu. klinički BE ove je najbolje Djelovanje bakterije klinički dokumentirano. ( e i ispitanonajopsežnije |

An

2

Mljekarski

list

LIPANJ, 98

ISSN

0351-9104

Zvonimir Štata Spremanje krme sušenjem Dr. Stjepan Feldhofer o joe o ro Dr.Stjepan Banožić ME OR Dr. Stjepan Banožić Kokcidioza goveda Dr. Ivan Jakopović g fr govedina Tgovit ćarasplodni Dr. sc.

Z oran opne Grgić E aaa proizvodnji obiteljskih gospodarstava Josip oo ooperje ka dipl.ing. o Prof. dr.

Str. 2-3

Str. 4-6

M du

_

Str. 7

.

Str. 8

sir 10-11

Redakcijski kolegij: dr. Stjepan Banožić dr. Ivo Belan

m

Meo

Str. 13-14

ing.Mirna Božičević dipl.ing.Stjepan Brlek dipl.ing.Stjepan Deneš dr. Stjepan Feldhofer dr. Ivan Jakopović dipl.ing.Stjepan prof. dr. Zvonimir Štafa

prego

Str. 15-16

eoeve

Str. 17

ie

:

u

1997. godini

dipl.

Stjepan Brlek, ing.

1998. godini Stočarske izložbe Republici Hrvatskoj u u

Milka Vida Glavni

i odgovorni

mlijekau dogeotogaj liniji uzlaznoj Darko Rukovanjski 2 “Deset jutara djeteline za15 simentalki

Str. 18

urednik:

dipl.ing.Juraj Čičmak

2

Redaktorica:

Str. 18-19

dipl.ing.Vera Volarić

_Milka Vida

Prevelikbroj obiteljskih gospodarstava ž

Str. 19

Tehnička

urednica:

ing.Mirna

Božičević

Milka Vida

Preko realiziranihkredita dedes mijena KarmenSinković, dipl.ing. z Oza čaj roj proi uk

Str. 19-20

raka: Katarina-Zrinka

Čičmak o

Crteži:

Sin 20.22

mlijeka

Božičević

Stjepan Keglević, ing. Čučerski "bosiljak" daruje radost življenja dipl.

Stjepan Keglević, ing. svjetski Drugi rat — Kogi Sve dipl.odgajatelj školu Priprema za Zrnja Darko Kantoci, dl dipl.ing.

Lipanj

Str. 23-25

i izdavač:

Hrvatsko

Str. 25-26

mljekarsko društvo,

Str 27

Uprava i uredništvo: Zagreb, 31/Ill

Ilica

tel./fax: 01/424-420

Str. 28

Cijena:

Darko Kantoci, dipl.ing.

ia

Str. 30

3,60 kn

i

Grafička Orbis

“

Kompost Dr.

priprema tisak: ž

Str. 31

d.d., llica 65, Zagreb

Tijekom lipnjaOsijeku prosječno 84, 99 litara oborina padne Zagrebu četvorni metar.

Maksimalne IZLAZAK jedan zraka | ovoga.

AZAK temperature Bjelovaru rzyr narasti do 36,4 mogu *C, mjeseca ido 37.2*C. Osijeku SUNCA Od19.do25. suncostaj, lipnja traje ljetni dani noći tj. najdulji, najkraće.

Datum

u

na

u

a

su

a

Mljekarski

list

Ivo Belan

Začepljenost

u

a

dipl. i

Zagreb

ž

nji

S

dipl.ing.Nikola Vlasnik

>

Izlazak

u

Zalazak

| OSIJEK

ZAGREB

10. 6.

4:53

5:03

20. 6.

4:53

5:02

30. 6

4:56

5:06

10.6.

| 20:35

20:47

20. 6.

20:39

20:52

30. 6.

20:40

20:52

o——————;—;—;—;—;mm

KULTURE

KRMNE

Neke

uvenuće.

kada

vrste

nastupa sušenjem voda u krme Spremanje bilja tek kada biljci vrste 45%. Sve biljne smanji vodu. brzo Biljne jednako gube vode iz uvenuća Nakon gubljenje da vrste sporije dr. Zvonimir p rilagodbu Piše: Štafa imaju fiziološko. prof. stanica Tijekom je voštane vodu presvlake zbog gube autolize ima kada procesima i gubici U nastaju različite dovoljno proljeće puči građe dlakavasti, Ovim i dr. nisu deaminacije Stooksidacije jako još vlage,temperature puči. zatvaranja sposobnosti više krme ugljikoda podložni bitno procesima proizvede visoke, ga je sušenje sijena osobito i hidrati viškove Te dnevne fibjelančevine, do od skrati go potrebe. košnje vrijeme količine Osim karotin. i vitamini treba krme kada uvenuća spremiti proizvedene biljke, ziološkog i njesmanjuje krmi, hranjiva (suša, razdoblje nepovoljno disanja. procesi prestaju i biološka da vrijedprobavljivost vremena način, Kod zima) najprikladniji gubici povoljnog nost. više što sačuvalo bi 2 do iznose jemoguće 10%, disanjem već bi Da gubici smanjili vremenskim hranjiva.

Spremaproizvedenih povoljnim manje i potrebkrme hranjivima, proizvedenim djetelišta travnjaka, nje disanjem gubici sušenje jetima što krme nekoliko izvršiti može DTS jeprocesom sušenja i više.

15% iznose od 5 pa roku kraćem U postotak načina. smanjiti najveći troše jošuvijek prvo jednoDisanjem kod količinu vode mase dio krmi, sprema zatim složeni šećeri, proizvedene stavni šećeri, ovi nisu više iako danas procesi. mogući koje postoji škrob i bjelančevišenjem tlu, naposljetku karotina količina što Osim može čitav niz čak do razložiti kojima rješenja ne, koje mogu fermenkrmi hrai već smanjuje pokošenoj njoj proizvedena aminokiselina. karotin znatno smanjuje (raztacijom, spremiti masi kosigurnije njiva, Ako traje dugo sušenje tvari. svijetla. utjecajem pod građuje) hranjivih manjimgubicima suši mogu potrošiti gotovo ja tome Prema sijena U nekim sušenju pri uvjeti gdje krajevima i šećeri svi bjelančekolibrže što gotovo da bi krme smanjiti potrebo je sušenje nepovoljni, treba raznim vine. masi Zbog vode toga činu suši krma pokošenoj gubici, smanjili od hvatima skratiti vrijeme košnje ili prekozolonu, kojoj raznim ispod nje, napravama (štrklje, uvenuća do biljaka. i fiziološkog svi Na većim i razgradnje, procesi kidaju jahači dr). krovišta, ci, Gubici već ispiranjem n astaju način koji prokrma farmama gubici smanjuju u taj sjedosušuje suše(izluživanjem): izvedenih ili hladnim tijekom hranjiva toplim nicima, Iz gubici pokošene svježe način Na kom. nja. izbjegnu taj neznatni, hranjiva ispiranjem vremenski procesa nastaju sušenja Tijekom uvjeti nepovoljni stanica živih membrane prooni različite jer i načine, gubici gubici, smanjuju sušenje, i samo njoj efikasnosti i brzini procesa vodu, ovise puštaju dobiva proizsigurnosti Gubici tvari. svesti ispiranjem i osnovici mogu otopljene sušenja, sijena. kvalitetnog vodnji fiziološtek kada nastupi nastaju gubitke: sljedeće odstrakroz tek tada ko nije Sušenje sijena Gubici jer uvenuće, disanjem nastaju koji do iz zelene vode stanica osim vode ispimembrane njivanje pokošene vlažnosti kojaomogućava i ostala hranjiva minerali masa Pokošena uvijek još biljna do suhe krme i i molekula čuvanje dr.). (šećeri spremanje diše. U manjih procesi nastavljaju njoj sušeGubici nego osim što ispiranjem uporabe, bili i nastaju koji košnje, prije koji masi deosušekrme i krme vrsti ovise i vode dovod pokošenoj stupnju njem prekinut košnjom je ovise to osušena niz više krma šava nosti. da Budući Što koje promjena iz je je korijena. hranjiva kao i ako sivrsti krme veći su koja suši, ispiranjem dovod gubici pokoprekinut, hranjiva menskim tijekom šena život troši već prilikama jenopokisne. svoj razdobKod šenja. kišnog dugotrajnog bješećere, hranjiva: proizvedena više ako ovisnosti tvari lančevine i nakisne, sijeno Nakon lja, puta druge jošuvijek biljka košnje veliki. vrlo čak biti vode količini i mogu fotosinteze ali procesom temperaturi gubici živi, Prema to vode Što ispiranja, već gubici u tvar, Klappnovu stvara biljci, jemanje biljci. organsku vremenskim ovisno dok i i vodu prilikama, tvar u vlaga sporiji procesi organsku proizvedenu iznose: 38% 35 masi uvenuća. do troši padneispod disanjem se

venu

ne

na

a

su

ne-

se

se

za

a

su

se

u

za

na

na

se

u

a

na

se

uv-

s

za

na

se

u

no

-

se

nas

se

na

u

su-

onu

na

u

se

se

a

se

u

masa

se

sa

u

se

se

su

sve

za

za-

na

se

se

na

u

se

na

na

-

se

zra-

mase

se

su

za

a

se

se

a

o

u

na

a

na

ne

u

se

u

na

samo

-

mase

mase:

one

ru

se

se

se

vremena

su

u

o

o

se

o

vre-

su-

masa

za

u

ne

u

o

su

sve

u

sve

ne

o

-

Mljekarski list

Gubitak Vremenske

prilike

Probavljive

bjelančevine

povoljne normalne nepovoljne Ovi

u

24 37

50

%

teline

i

DTS, sušenje Škrobne vrijednosti Ako vremenske nisu traje. prilike 34 tada iznose 46 najpovoljnije, gubici 56-100 15 20 pa i više posto. ako

duže

-

gubici ispiranjem Mehanički gubici koji Gubici nastaju pri kod sisušenja livadnog gu smanjiti sušenjem sušenju sijena. od 10 kozol20%. pravama jenanajčešće (štrklje, krovišta, izci, kod jahači), i trava gotovo potpuno Mehanički Manji gubici sušenja kod gubici bjeći dosušivanjem sušenjatravnih sijenasjesmjesa. nicima tlu ovise vrsti krme sijena Gubici fermentacikojinastaju floriskoja suši, stadiju razvoja, Tijekom jom sušenja sijena mijenja tičkom vremenskim sastavu, To masi siprii krme gubiciuvenutoj probavljivost koja likama i što navlajena.

Intenzivniji je mehanizaciji koja upo- njuje od 10 25% odnosu i kišom rosom živanje sijena Danas jače rabljuje tijekom sušenja. suhu iz tvar zelene i Tim feručestalije.procesima i okretanje skupljanje sijena razni eterični mentacije nastaju čitav niz ratila uporabljuje manje Sušenjem spojevi kojidajusijenu tlu ugodan sijena prosjeku tek ili više životirazličitih učinkovitosti. miris, koji pospješuje može računati gusljedećim ali nja, zbogfermentacije Tijekom krma s ušenja, bicima: oko 30 % krmna suhoj t vari, njuje vrijednost sijena. više okretati i Gubici sakupljati ferputa 20 pri 40 % koji nastaju procesima čemu probavljivim bjelanovise i mladi vlazi Što gubi lišće, mentacije cvjetovi čevinama i 30 sijena.

60 % energiji feri jevlaga sadržano sijena je veća, grane procesi izboji kojima izraženoj škrobnoj vrijednosti. i pa mentacijeintenzivniji najviše Naročito hranjiva. veći. utvrdio gubici Weignerje liki i gubici lišću, cvjetovima tlu vitamini. sljedeće gubitke pri različitoj vlagi Sušenjem gube mladim kod granama sijena. veliki sušenja dje- Naročito kagubici nastali

mo-

se

na

na-

su

a

-

su

u

na

o

se

se

su

u

se

su

sma-

se

u

-

na

se

mase.

za

na

se

se

sma-

se

u

sa

mora

na

na

-

se

o

na

-

u

u

su

,

su

su

ve-

na

na

se

su

Gubitakfermetacijom rotinu, % od normalne udio fermentacije povećava Probavljive bjelančevine Škrobna jednost struko odnosu zatim

Vlaga

u

sijena fermentacije Normalna Vrlo

26,5

|

|

jaka

u

8,43.

100%

46,2

777.

88%

51,6

6,78.

76%

SERVIS

*

*

vitaminu

C,

ali se

TRAKTORA

I

D

vitamina

na

udio

I

042%.

89,1%

POLJOPRIVREDNE

"GEGSVISOA

*

na

|

Jačina

Jaka

na

u

više-

zelenoj

masi.

MEHANIZACIJE

RJ

ZELINA, PRETOKI I,SV. IVAN TEL. 01/860113 prodaju o riginalnih servis za specijaliziran popravak traktora i rezervnih dijelova izprogramaNEW HOLAND - FIAT za traktore: FIAT-ŠTORE i UNIVERZAL i rezervni FERGUSON, popravak za PERKINS, TORPEDO dijelovitraktore: IMT, dugogodišnje iskustvo mo savjete kodugradnje rezervnih a

ne

Mljekarski

list

dijelove šaljemo

na

———————————————————————————————————————————————

HRANIDBA

hranidbe

Utjecaj

na

kakvoću

nu

količinu sirove

im

se

u

mora

vlaknine,

to

a uz

krmnim

obrocima

hranidbe-

i tržnu Piše: dr.

mlijeka

vrijednost češće

povezano krmnih sastavom

Feldhofer

Stjepan

s

energetska povećavati i količina krmiva vrijednost sirovih bjelančevina. probavljivih 2).

(Tablica na

vrstom

krmiva

i

Tablica

obroka.

potrebe krava 1 kg mlijeka

2. Hranidbene

za

proizvodnju

krepkim pretežitu krmivima koji(koncentratima) imati titržištu mora škrob i lako proMlijeko prevladava bosvojstva: bavljivi dobiva organoleptička pična ugljikohidrati tekumiris i okus. Mlijeko je nižim ju, više postotkom mlijeka do suhe ćinas 12-13% tvari, bijele mliječne masti. Postotak mliječne što ovisi žućkaste sadržaju ako boje, masti može poboljšati riboflavina i masti ksantofila, obroku karotina, hranidbenom dodavanje Neposredno gruba daju Okus mlinekih neće krava obroke krmne struktursastojaka. više krmiva drugih poboljcelulozna sladak domasnoću šati vlaknizbogmliječjekajeblago nih Ipak, mlijeka. (sirove ugljikohidrata kunakon šećera nekih količine nog (laktoze), način u Na manje davanje buragu taj ne). ili može kiselina masnih i masti mlijei z agrijavanja ta količine acetata odnos hanja jačeg mijenja slađe. ko količina popostaje još i mlijeka, izlučivanje poboljšati povećava propionata obroku nekrmnom ako sebice sintezi važne kiseline na octene Miris podsjeća mlijeka svježeg i masti. (Tablica hranjiva. energetskih miris dostaje 1) krave,postupno gubi mliječne miris okoliša ili Orht i poprima (po kiselina mlijeko masnih buragu stvaranje I. Utjecaj hranidbe Tablica čuva. posude kojoj Kaufmanu) mlii kakvoća Tržna vrijednost teodređuje objektivno jeka bezmasne masti, meljusadržaja i mikrosuhe bjelančevina tvari, čistoće biološke (broja mlijeka stanica i somatskih bakterija mlijeku). mast Mliječna vrlo mast promjenjiv Mliječna je sadrži Mlijeko mlijeka. sastojak maoko prosječno 3,5%mliječne masti sti. Veći mliječne postotak biti može pa(Jersey pasminsko Tako da se održi visoka mliječnajdodavanje preporuča Stoga, i individualno svojstvo Veća 350-400 smine) više mlimasnoća g masti/dan. krava i dobra nost nekih krava. Masnoća je mlijeka može količina krmdavati treba kravama djelonepovoljno jeka, stazdravstvenog pod utjecajem vati hrajer obroke visoke energetske mlijeka izlučivanje laki stadija nidbene iskoriši kondicije dobi, nja, s određenom probavljivost smanjuje vrijednosti, krava. krmiva. tacije ali količinom drugih tavanje bjelančevina, stresa Pod utjecajem smanjuje vezi treba S tim po17-22% sadržavati naglasiti najmanje raju na količina masti, i suncokremliječne krmni obrovlaknine. To znači da sojine utjecaj voljan klimatskih snoću i promjene utječu sačme tove hranidbu kukuci krava uljne sadržaja zbog moraju i meteoroloških postupakruznom takoprilika, linolilne masne krmii sličnim silažom kiseline, tehnologija maslaca. posebice kravom, i đer 5-6 sadržavati vima konzistenciju najmanje još i hranidba. mužnje u mlijeku veću sijena.

Bjelančevine da kg reći može se Općenito mlitržne Za maZa veću vrijednosti niža masprocjenu krava mliječne proizvodnju mliječnost prati važna vrlo određedobivati krave sti koncentracija je To jeka noća moraju najm eđutim, mlijeka.je, hranidbu

Uz

u

na

ma

se

s

o

se

se

u

u

s

a

vrs-

se

u

u

se

a

u

na

u

se

na

se

u

se

na

ne

mo-

se

u

a

ma-

uz

a

s

4

na

Mljekarski

list

bezmasne

suhe

tvari

i Nove hranidbe bjelančeburaga d ospijevaju gotehnologije vina iako kod veda mlijeku, je i još buragovi mogu mikroorganizmi koji ipak utjecati masti kao uvijek postotak mliječne razgrađujucrijevu druga postotak bjelančevina mlijeku. mlimiodređivanje cijene dobivati osnovna hranjiva.

Međutim, buragovi Goveda moraju krmiva jeka. uzdržnim kroorganizmi posebice bakterije koja odgovaraju čvrste opne sadrži oko ih čine i Kravlje imaju mlijeko koje 3,2potrebama životinja buragovim teže od Uz oko to bakteTo krmiva 3,5%bjelančevina, probavljivima. čega je mikroorganizmima.

80% sadrže oko osnovna sadrže dio volumikazein, rije tj. bjelan20%, protozoi koja potreban čevina 10% nukleinske kiseline. Probavviše krme i lako nozne preradu mlijeka razgradive bjelančevine. biološke vrimliječnih ljivost proizvoda. bakterijskih bjelančevina Slabije iznosi Na količinu i niže odrejednosti 55(i imaju cijene), bjelančevina mlije-stoga malo đenom količinom ku teško se može esencijalnih 74%, (nezamjenjinebjelančeviutjecati hranom, dušika aminokiselina iako nedostatak 24-27% tvari i vih) (NPN(samo nastog hranjivih od slaba krma to spojeva). uzrokovati i su: trava mogu ukupnih aminokiselina). Primjerice paša, zelena krmiva i smanjenje proizvodnje graška, grahorice mlijeka, Bolja suncokretova j eprobavljivost i buragovih slično, smanjivanje postotka repičina mliječne vrsta sačma ili masti i (nižih životinjskih obliku To znači da protozoa NPNbjelančevina. iznosi “vezane krave mikroorganizama) BENURALA i koja hranidS uree", spojevi morajupravilnom oko kao i esenslični Uz bom 80dobivati sadržaj proizvodi. krmiva, hranjive sastojaminokiselina ako sadrže više NPNke kako bi cijalnih 91%, i (33posebice postizale proizvodnju intenzivnu hranidbu krmnom obroku Međutim, kakvoću mora 44%). spojeva, prema genetmlijeka krava krmivima malo biti skim krepkim dovoljnolakoprobavljivih posemogućnostima.

Valja ima sadržakrmiva i bice uzimati obzir buragovu i protozoa energetskih (kuxuruza probavljivost sličnih ju. te prema odnos količine i kakvoće krmiva), pravilan potrebama količina i sastoodgovarajuća sijebjelančevina energetskih krave visokom Uzvisoku Dakle, proizkrmiva.

Kod doproizvodnju mlijeka jaka preživača vodnjommlijeka nisu ili dovoljne datno treba računati i preporuča sijeno djeteline djelovasamo mikrobne lucerne. bjelančevine, jer njem buragovih mikroorganiza-zadovoljavaju kakvoćom amiZa visoku veću naročito ako želi ma, proizvodnju, tj. utjecati nokiselina. Uz to davapojačano proizvodnju mlijeka, mliječne povećanje postotka bjelančeveće količine nje masti i bjelančevina vina bjelančevina, intenzivniji mlijeku. krmivima neće da se porast tkiva i pomoći mase, prirast tjelesne razgraMikroorganimi veća količina buragu mlidavati bjelančevina više potrebno je govedima oko 50-90% đuju Veći bjelančevina hrane dobre jeku. biološke postotak bjelančevina vrijednosti hranom do aminoprimljenih krmnom obroku može biti čak i će se fermentirati i resorkoja i Iz ovih kiselina, amonijaka. štetan po može birati tankom zdravlje krava, jer crijevu. i masnih kiselina dobisastojaka uzrokovati i Posebice oboljenja to bubrega venih je značajno vrijedrazgrađivanjem kao i ugljikohikrajetre, slabije plodnosti ne bjelančevine i esenci(soje) drata, mikroorganizmi buragu va, zbogpovećane aminokiseline koncentracije treba jalne koje i obizgrađuju svoje bjelančevine amonijaka i uree krvi se zaštititiod bu(koja buragu razgradnje Na navljaju svojureprodukciju. povećava i mlijeku).

To ragovih mikroorganizama. način mnoge taj lakoprobavfizikalno-kepostiže p osebnim i kvalitetne Potrebe ljive prebjelančevine buragovih mikroorganinačinom zaštite mijskim (protekmikrobne zanemariti tvaraju bjelančevine smiju ili ili odatiranjem peletiranjem) ili se kao i hranidbi milošije kakvoće, preživača.

Buragovi biranjem teže probavljivih bjeiz dobivati sva amonijak izlučuju organizma. kroorganizmi moraju krmiva sadrže lančevinastih koja Samo mali dio iz bjelančevinahranjiva potrebna njihovubiološke vrijedne aminokiseline krmiva mikrobnu i sintezu mikrobnih kao: izbjegne reprodukciju brašno peletirano lucerne, i voluminoznom gradnju buragu dospijeva bjelančevina, 15-20% sirovih sojinu l jusku tanko krmom treba održavati nakon ferrastresislično. crijevo, gdje i bjelančevina mentativne tost resorbirašto će buragova razgradnje sadržaja još Zaštititi i amimogu pojedine Služe više rast i i ju. izgradnju kod tkiva, omogućiti njihov razvoj nokiseline, posepreživača, težine te voluminozne probice krava prirast bolje tjelesne iskorištavanje proizvodnji mlijeka, krme. izvodnju to odnosi se mlijeka. aminokiselinu i

S hranom

u

iz

nas

se

na

u

osnova

u

za

-

-

su

a

za

u

su

samo

u

s

u

ova

sve

uz

u

u

u

za

s

na.

se

s

ne

se

na

u

u

u

u

sve

u

uree

u

za

u

a

u

u

u

se

se

u

zama

se

ne

u

urea

za

raz-

u

u

a

s

s

se

se

za

za

u

na

Mljekarski

list

zdravih

krmiva

i kvalitetne

vanje je z aštićenog Uporaba limitirajuća je metionin, koja kri silaže. krave korisna u za Nema aminokiselina pokvarena Pljesnjiva proizposebice je mlijeku. nečismiva I dosirarstvo. buraza mogu ni prašine, preko vodnjii mlijeka mnogo bjelančevinama onečišćavati izmetina i valova tih B vitamina datak skupiniacina, uljanih govihmikroorganizama, način i češće na krmiva i kukuruza smanjiti taj ne, mlijeko je energetska žitarica, drugih sačmi, mlitržnu i na krmivima dakle vrijednost uporabnu mliječnosti, povećanje utjecao koja najčešća masti i obrocima jeka. postotak bjelančevina goveda. nalaze tu svrhu tržištu se Na imati 50.000 Dobro mlijeku. smije mlijeko MEPROM 100.000 do proizvodi primjerice mikroorganajviše kakvoća mlijeka i SMARTAMIN Higijenska somatskih ml M 85 (Degusa) nizama mlijeka, kakvoća sadrže amido 300.000. je mlijeka stanica Higijenska koji (Rh6nePoulenc) najviše kranokiselinu metionin zaštićenu od općimzdravljem uvjetovana krmiva i Pljesnjiva pokvarena i stova, zdravljem posebice vimena, mirkoorganizama buragovih čak velika mogu pa čistoćom opasnost, na pribovimena, ga povoljno muzača, djelujumliječnost krava. uzrokovati hranilica i okoliša. oboljenja bjelanče- mužnju, povećavajući mliječne datreba Posebice vine. upozoriti metionina

u

u

uz

su

u

u

na

u

za

a

u

su

ra

za

na

PIONEER.

Pioneer

cesta Čulinečka 2B/2 sjemed.o.o., Tel.: 01/288810040 Zagreb, 745

Poljodjelci, biti Pioneer će rezultati da lista smo objavljeni u igre nagradne objavili Mljekarskog prošlom broju 1998. listu od 1. u lipnja godine.

Mljekarskom će dobitaka 15. a za rok za što No izvlačenje svibanj, taj b roj oglasa predaju zbogtoga jezadnji će rezultati tom u rezultate nismo u biti26.

Stoga, broju. izvlačenja objaviti mogućnosti svibnja, 1998. listu od 1. biti u srpnja Mljekarskom objavljeni Vas da uva'ite Molimo ispriku.

Poljodjelci, ovisno ili“etve u kukuruza Za ječma, graška košnje k rmnog poslije lipnju sjetvu naše hibride: Vam ove mo'emo preporučiti korištenja, HELGA MONALISA

i CLARICA iz FAO

iz FAO

grupe

grupe

300.

o

načinu

200

Tehnologija koja daje više

Mljekarski

list

VETERINARSTVO

Krvavo

mokrenje

goveda

Krvomokrenje je

zasada

neizlječivo. Veterinar će liječenjem mo Lipoboljšati stanje životinje.

Piše: dr. i kronično Banožić ili ječenje otrovanje Stjepan sastoji otrovanje zaustavljanju krvavo mokraćnom krvarenja mokrenje. mjehuru, zatim poboljšanju Akutni oblik općeg s tanja ako krave nastaje miganizma pomoćuvitamina, hrane velikom količinom bujadi nerala i iz odstranjivanjem obroku. bujadi Tada krvavoghrane. i bolesti brz i mokrenjatijek je Bolest se visoku suzbija uništavanjem životinje temperaturu, i livadama. brzo bujadi pašnjacima ugibaju.

Nestankom bujadi površina Kronični oblik kada se očituje i trave nestat proizvodnju sijena hrane količinama goveda manjim će i i krvomokrenje goveda drugih obroku i to bujadi duljem biljojeda.

Budući da bujad nije vremenskom 2 rasponu (1 godi-lako odstraniti tla, potrebno je Bolest ne). razvija polagano,primijeniti različite metode. od mokraćnih organa strada samo Jedna od metoda borbe bumokraćni sluzniprotiv Krvavo dosta mjehur; njegova mokrenje goveda je u i jadi j e košnja tijeku uzastopna često naročito odeblja mjestimično njoj našoj zemlji, razmacima od 2 3 čirevi i čvorasta vegetacije i kraškim javljaju odebljaplaninskim predjelima. će te otrovne pa krvare. U obliku tom tjedna, biljke ali i konjakoja Najčešće pogađa goveda, stati 2 3 dolaze do tigodine. i ovce. izražaja spomenuti nje znakovi bolesti: krvavo mometoda duboBolest pični Druga sastoji govedaočituje kom i te odnoscrvene krenje, slabokrvnost, kopanju mršavost, preoravanju krenjem mokraće, eventualno naknadne zakoteškom sladoblju bakterijske vegetacije površina krvomokrenjem, Mokraća od infekcije. rovljenih je početku bujadi. bokrvnošću, mršavosti, bolesti veoma Kako i manje, razvojem slabokrvnošću, mršavljenjem crvena. Zato bujad podnosi dušik, bolest nekoordiniraveoma sredstvo prije sljepilom, konja je djelotvorno zvala kronično nim gokrvomokrenje nužno te napapokretima, drhtanjem, protiv korova, je toga veda. i velikom obilno _i mršavošdajemgrčeva gnojenje neprestano ću.

Katkada obraslo i krvavo površina životinja bujadi počinje stajskim Nešto više od mokriti što sadrvlasnika pedeset godina nije umjetnim prekonoći, gnojivima, koja uzrok tom znao dušik zabrine veoma misli da i druće krapravi oboljenju žavaju jer (npr. urejom stanovitim kraNPK brzo međutim bolest koje jejavljalo gnojivima). uginuti, je gim više kronične jevima; negdje može uništavati i razlibrdskim, tipično se naravi, traje mjeBujad i doduše i negdje nizinskim, sredstvima godine, prognoza niječitim kemijskim tijeda uzrok Budući svakom nje. kom Pomišljalo je razdobpovoljna. pri duljeg vremenskog raznim onda mokraćom i pa oboljenjima, mokrenju izlučujelja. raznim oštrih tvari određena količina boljkama zbog krvi, životinja Treba biti uporan i itd. dosljedan, više popostaje slabokrvna, inače će i Sada bujad trajno javljati dokazano da hranidba mršavi i eventualno obolije stupno razmnožavati. luminoznom sadrod sekundarnih mohranom, koja jeva infekcija Na dosta žava dovodi kraćnih što više pašnjacima bujadi bujadvećoj pogorkoličini, još puteva, stoku može se do šava bolest. Doduše da napasivati gonajdulje krvomokrenja mogućeje tri dana. i i ozdravi i bez i nego to Što veda, konja je govedo liječenja više ako hranu da i bujadiobroku, promjene bujadi Zbog mogućnosti goveda nije p rimalo bit će kao i ako bilo vremena zimi nedostatku i organizmu teže, tijekdugo predruge je ž ivotinje bolesti. Bolest često završava voluminozne krme nema mještenokraj gdje bujadi. (sijeno) pojesmrtno. većini dui malo trebalo bi Ipak slučajeva je bujadpoda, bujad Kod da će kao ovog ozdraizbaciti iz upooboljenja razlikuju vjerojatno životinja stelju potpuno dva klinička oblika i to: akutno viti. trebe. [| sa-

se

u

u

or-

se

u

nema

uz

a

na

s

za

se

u

u

-

s

se

u

u

a

ca

se

na

u

-

ne-

za

se

u

-

se

mo-

u

u

raz-

no

a

u

u

ovaca

a

ne

se

u

on

ova

se

se

u

va

u

a

u

ma-

se

sece

a

u

se

u

s

sve

se

vo-

s

u

ne

u

u

samo

u

ovaca.

u

s

u

u

u

se

Mljekarski

list

s

pastadija razvojnih crijevima goveda Kokcidioza razita utvrđenih mikroskopskom pretragom. nakon obično godišnje doba, Banožić kokcidiostaticima Piše: dr.

Bolest se liječi Stjepan Pri tovnih skupina. formiranja ili vodi piće daju koji bolest slobodnom goveda držanju kada bolest hrani Kokcidioza je bolesti, početku je uglavnom brzo širi životinje koje jer p ate Kao očuvan. mladih se lijekovi apetit još govedakoja očituje šire od blaćenju pri proljeva sulfadičesto služe npr. sulfonamidi, proljeva, ročnike bolesti sluzavog pojavom lako dospikoji midin i krvi. Bolest drugi. primjesama te ih hranilice i pojilice, jevaju iz roda a bolest Kada Eimeria, p rotozoi kuju je potrebno pojavi vodom i hranom mogu goveda E. našim zatim onečistiti krajevima uglavnom staju, pojačano organe. probavne unijeti zurni i E. izmetom da parazitiraju koji bovis, govedima mogućiti stanicama bolesti se Znakovi i hranilice tankog, slijeepitelnim pojavljuju zagađuju pojilice, zbog ili endoi mladih treba samo valove i pog crijeva, debelog goveda čegajasle postaviti uglavnom limfnih stanicama talnim kapila- dobi od polado dvije godine.tako da goveda moguu njih sluznice znak da Prvi te oštećenja Najveća koji jeproljev, jedu postepe-defecirati, paziti nalaze sve s utjecajem podnjihovim je stelju Balega postaje jači. je Nadalje, potrebno poda. i debelom i kašasta od sluzava crijevu. početku slijepom pri- podmladak uzgajati odvojeno stasluzi i odraslih odljuštenih mjesama Djelotvorna goveda. oblik Oociste razvojni parazita rešetkokcidioze štita postaje tekuća, kasnije nica, je protiv izuzetno mogu otporne, dugo krvavocrvene do čokoladne boje,kasti odmah kroz balega pod, koji nepovoljnoj sredini, preživjeti krvavim i kanal ugrušciizmiješana je balegu propada stanprema mnogim otporni Katkada na tako da kraju ž ivotinje druge kraću, dardnim Djelo-normalne dezinficijensima. nešto boinvadirati. ne pojavi mogu defekcije Pojavom vruća ih uništava mično voda, krvave sluzi ilikrvavih treba i lesti u ugrušaka, staji pribor pod vodena para, pregrijana plamen, tu bolest. karakteristično vodom što vrelom je oprati temeljito soda kaustična formalin (2%), im nakon nekoliko Životinje je isprva ž eđaju, sušenja jako puta, i dezinficijensi) dobar (3%) (agresivni slabo formalina jedu, kasnije apetit otopinom poprskati klornih otopine jače preparata. blaili sode kaustične i prilikom (2%), (2napinju tiskaju slaUskoro klornih *C 25 30 od i prepa3%) postaju klonu, ćenja. otopinom jakom Vlagatemperatura slabobolesti bokrvne te dolazi do oocista. rata. opće Preboljenje ostavlja sporuliranju pogoduju Potrebno sti. imunitet. određeni graje je Tjelesna temperatura ili hranom Goveda može invadiraju nicama na ponormale, napasivanje goveda izbjegavati vodom u kojima nalaze uzroč- visiti slučajevima sekundarnih i vlažnim pašnjaprenaseljenim nici bolesti. Kad oociste dospiju U cima. crijeva. infekcija bakterijskih i tok bolesti oslobađajuovojnice starijih crijeva, i jeblag,Mali preživači, goveda ovce koze, uništavarazmnažati znakova bez počinju i bolesti, sličan način kao posebnih razuju sluznicu mršaRazaranjemosim što životinje crijeva. jući bolesti Znakovi rapidno goveda. proremeti sluznice biti crijevima Takva mogu slabokrvgoveda starija bez krvi, primjesa ljev kroz i izlučivači hrane, kliconoše probavaresorpcija parazita. nost, općaslabost te živčani simpsluznici različiti mipovrede naročito kod ovaca.

Janjad tomi, bolest života Za i ulaziti dijagnosticira promogu kroorganizmi često visokom postotku i znakova ugiba kliničkih osnovi Kokcidioza uzrokovati upale. nekoliko sati. već a nakon ugikoprološke pretrage, tijekom pašne pojavljuje najčešće bolesti i od te su je suzbijanje tova U Liječenje bolesti, koja rijetka vrijeme goveda nuća, i kod kao nalaza osnovi = bez obzira goveda. bolest može rasudbenog pojaviti i

na

u

za

u

se

na

se

uz-

uzro-

s

u

u

se

u

u

u

u

u

ne

ra.

ne

se

u

no

u

s

za-

-

a

su

a

u

a

s

ma.

se

mo-

za

u

su

samo

se

sav

za

a

a

se

-

u

se

no

se

se

u

u

se

za-

se

se

na

su:

se

u

ve.

a

-

na

se

u

se

na

za

sezone.

se

8

na

u

Mljekarski

list

Čupćić

i=8|2Ee)/:\:)

43000 Te.

Bjelovar, Križevačka cesta 3 b

043/25

18 90

043/25 reytx

17 00

099/44

Ke)06

mobitel:

MUZNI POZNATIH

APARATI

EUROPSKIH

PROIZVOĐAČA

-

-

-

*

-

VEZOVI

«

ZA

vez Grabnerov ravni SISTEMI

ZA

TV

STOKU

.

SAC MILKLEINE WESTFALIA

monofazni ili trofazni sa jednom, dvije ili trikante na kolicima stabilne ili (4 tipa)

Niski s krmnom privez pregradom

Pomogao

Sistemza izgnojavanje “EKONOMIK" kran

Pena :

-

IZPROIZVODNOG PROGRAMA NUDIMO: KRMNE ZABRANE POJILICEVIŠETIPOVA GUMENI TOPLIPOD PRIBOR ZA ODRŽAVANJE HIGIJENESTOKE

«

+

drv Hidraulični SKRTICA" sistem

i

*

+

IREPRODUKCIJA——;—;—————

SELEKCIJA

određena

koja rasplodnim Trgovina namjenu. izbora Kriteriji rasplodnih junica govedima Izbor prikupnji junica rasplodnih prikupljenih obavlja temelju vremena izgra-podataka Nemaju (dokumentacija) postupno Piše: dr. Ivan Jakopović đivati te svojega potencijal genetski temelju grlima, plodnim vide već stvarne novog rješenje stada, grla. vanjštine ocjene Svakom koji je nabavi visoko vrijednih osobina jeuzgajivaču Osim samog prije grla, procjene stoke i proće izboru uzgoju da prišao biljnije steonih junica svega koje uklju-grla pri je značajno će biti osnovica proizvoda, stado i govedarskih čiti izvodnji koje podacima uzgojnim raspolaže dostadu od interesa imati rad. grla vlastiti iz i uzgojni dolazi, kasniji grlo koje regiji zemlji znati potencijala, jer Posljednjih dobro ako broggenetskog Hrvatskoj godina je moguće je tehnoloških žele stadu uvjeta, promjenom i svojem uzgajivači podatke proizvodne uzgojne učiniti relativno može što brzo,imati grla postadu iz genetskog v isokog p otječe. grlo kojega viša razina proizvodnje relativno velipostiže pa kupuju tencijala grla valjanosti i uzgojne Procjena trebalo što bi iz njezinoj doprinijeti ki junicadrugihiz uzgojne rasplodnih broj dokumentacije tome Ponekad isplativosti. višoj pri zemalja. o rganizirasplodnih grla viProdaja međutim nema Ukoliko izbora oko grla vodi dovoljno farmi ili brige dogoprodajom potencijala grla, što rezultira nižom sokoggenetskog proizvodte nom, aukciji. prodajom će ostat zina proizvodnje niska, njomod očekivane. jedpodataka raspoloživih tehnoloških Broj svi naporipromjeni različit. ili slučaju je neće drugom trgovine principi Temeljni značajno proizvodnje uvjeta ponuđep odataka Najveći broj grlima rasplodnim profita. vrijednost promijeniti može nim stokom U grlima rasplodnim rasplodnom Genetski trgovini grla jepotencijal dobiti kod zakonitosti osnovne aukciji jer prodaje moderna koje vica vrijede kojoj temelji svakom i odnose dostavlja ranije kupcu drugim trgovinu Izgrađuproizvodnja. govedarska nalazi Želja kojem prodaje novih geproizvodima. katalog kupovinom stvaranja je tijekom svakom veliki što što podataka broj uveliko skupčemu prodajom jeftinije, doprinosi neracija, U grlu. naglašenija jer izbor još ovdje je lje, goveda pravilan roditelja. izabraKod kod radi i dogonu, prodaje uzgojnovih koje životinji dug jestvaranje generacija nalazi više može kakvoća kojem vrsta mjestu budući mjeriti složen proces je veći U načina. koja rasplodnih grla broj rasplodnom trgovini daje tj. uniparna životinja također da treba stokom je dovode, izmeuzgajivači razmak pravilo vrijedi potomka, jednog veći što p odataka broj ili raspolaganju dana prodati bolje, đu dva uzgojno kupiti telenja jegodina većini Ti svakom od što ono podaci ingrlu. da posebnog Kaže nije više. uzgojno generacijski je dan Kaže vlastiti se, interesa dajukupcu slučajeva uzgoj. terval kod pa je d ugačak, goveda izbora. nikada da pravi uzgajivač gotovo goveda izgradnja genetska farmi Kod ali bi najčešće prodaje traži najbolje, prodaje tavan puno posao koji što ono trebao p odabrojem manjim upravo raspolaže jest i kupiti voljestrpljenja. nja, tom taka iako treovim U predslučaju veći je krajnostima Danas najbolje. javlja broj dobiti može što tome nost tražiti ba pa žele odgokupca sredinu, koji govedarskoj uzgajivača kakvoću uvid dobiti i uzgojnu jasan odgovacijenu varajuću proizvodnji posebice proizvodnji, stada iz većina p otječe. grlo modekojega grla jer nov, k akvoću, rajuću pristupiti mlijeka, smislu da U Budući ima uzgojnom promatano žele način. Oni cijenu. svoju poipak osigurati kakvoća ima kakvoća svaka aukcijje grla najbolja svoju uzgojna geiskorištavanja uvjete voljne kod da broja većeg zbog prodaji, skoj je značajno grvrijednost mliječnosti potencija netskog dostiže veliku ono više što vrijedprepozna način da uzgojkupaca kupovine taj namjerom la, Na nost. osobina nih i kupuje aukcijama budući grla više do dođu proizvodnih isplativosti, izabrati kako bi p osebne g rla b roj manji najčešće najbolja im mogla postaje mlijeka proizvodnja ili dok novčanih okviru dogoni kakvoće, uzgojne izvor planiranih jedini prihoda. gotovo sredstava

se

su

za

ovu

o

ras-

na

na

u

oz-

se

o

u

u

a

za

u

o

u

se

se

ne

se

ra

ra-

na

se:

na

a

u

u

nom

o

se

osno-

na

se

na

se

na

se

se

se

u

za

o

a

se

o

na

na

ova

na

se

se

na

nom

samo

na

a

o

a

u

se

se

na

za

sus-

u

zna-

ono

ne

se

na

s

u

se

u

nas

u

uz

u

na

ran

na

se

s

na

se

se

u

10

su

Mljekarski

list

farme

od Očevi bimjesta kupovinu većeg Podrijetlo jejedan najznačajkoji p ripadaju skupini što danas i izbora kova od broja grla, je nijih slučaj kriterija rasplodnih prirodni pripust Iz interesa dokumentabi i te nas. rasgrla. raspoložive njeg cijena Pri trebala biti treba mogu cije kupovini vidjeti grla rasplodnih podaci plodnog grla manja. uzeti i Osim obzir direktnih osobinaslijedeće roditelja podatke: uzgojnimproizvodnim valja pri izboru voditi računa Datum i i temeroditelja (majkaotac). otelenja ranijim grla, jer može utvrditi dob Kod po vodi generacijama, računa razini ljemnjega posebice majčigrla majke strani. Tu misli trenutku dob te svega noj prije kupovine, laktacijske proizvodnje, posebi trenutku majčinog majčine majke izpozornost treba pridati oplođivanja. oca. dobre vriDatum Njihove uzgojne pripusta kojim utvrđuje računatoj uzgojnoj vrijednosti da radi dob kod i jednosti steoosobine. garancija pripusta trajanje Laktacijsku proizvodnju te nosti do dana genomu, uzgojno Temeu staljenom treba odnosu kupovine. uvijek promatrati da će osobine njihove može pozitivne ovoga ljem podatka plavrijednosti populacije kojoj i osobine kunirati očekivano utjecati Pri tome grla k oje telenje. majka pripada. pujemo. treba računati da steonost grla Tablica 1. Laktacijskaproizvodnja kra- Bitno i bika je treba biti vrlo podrijetlo kojim j e visoka, posebicevasimentalske pasmine Njemačkoj Tele će junica ako oplođena. radi koje uvoznim U grlima. Paritet Mlijekokg Mast% Bjelančevine% dati može ostati te od svakom uzgoju, je treba daslučaju grlu interesa da što U je ti boljeg podrjetla.

4931 415 3,48 novim mogućnost prilagodbe treba dati 5447 Ovdje 414 3,52 prednost oplodiLI i Kod uvjetima držanja smještaja. UI 5708 4,12 vanju u mjetnim 3,48 osjemenjivanjem uvezenih grla računati travalja dok jeoplođivanje prirodnim prijanjemkarantene, Iz tablice koja ponevidno da danas proje posebice je pustom, prirodnim prikad može zdravproduljiti zbog haremski simensječna proizvodnja grupi (tzv. pustom mlijeka stvenih U tom ispitivanja.slučajutalske pasmine Njemačkoj skok), manje poželjno. može da ponekad lativno visoka. Pri izboru dogoditi Procjena uzgojne valjanosti grla stoga oteli karanteni što izaziva junica treba voditi računa da glede ocjene njegove vanjštine laktacijska štetne kako Izbor posljedice zdravlje završni izabranih p rema grla proizvodnja vanjštini majki junitako i da dio izbora junice bude tele, što bliža tim je grla kupovinu. vrijednoi Grla utjecajuproizvodnju mlijeka stima iz prosjeka jer j e pronamijenjena aukcijskoj populacije, dan govori. na tada veća da će i daji ocjenjuje prodaje vjerojatnost U stručno ovoga razmatranju također imati problemagrla povjerenstvo.

Svrstavaju pogenetski strane uzeti obzir klase služe valjadruge razini. grla uzgojne koje tencijal takvooj To, ekonomske da izboru dok to kod nikako razloge, tj., znači da će kupcima pri ta grla đutim, čim oteli kako ili farmi kupljeno grlo prije ostvariti dogonu ako to nije slučaj. proizvodnja bi Grla iskorišilifarmi ranije započelo njegovo dogonu prepušosiguraju odgovarajući uvjetitena i tavanje (tele mlijeko), ocjeni zbogčega iskorištavanja. kupcakojemu će trena čim više kupacizabrati predvedena. grlo toga nalaOcjena U svakom steonosti. vanjštine grla od ovih majke slučajeva kupcu zi često te treba od interesa da važno podacima da je je Zbog togaje valjano ocijeni prijekoristi. Posebna izbora Pri pri pozornost vanjština grla. ocjeni promislinajpovoljnijem posebtreba dati tome o uzraslosti podatku odnosno pozornost ocjeni popridaje telenja, vimena osobina majke, jer steonosti dan grla p ripadajućoj dobi, željnoj uzimajući kupovine i kod kćeri. tome obzir i očekuje steopri trajanje grla. nosti. Osim Pozornost treba i istaći da međutim valja o cijeniti pridati toga Valja uzgojje sklad te nim od opći životinje pojedine vrijednostima jedan uvjeta Poželjno koji dijelom da Posebna otac bude može i bik iz pozorako dijelove tijela. izboru je junice mijenjati pri nost treba dati te n ogu ocjeni umjetnog o sjemenjivanja, postoje drugi, poziposebice značajni, veličini i tivno testiran osobine. One razlozi da obliku, neko rasporedu sisa, grlo ipakkupi. i onda kada vime razvipa dane Kod nije podacima uzgojnim kupovine većeg broja grla tome jeno, svaku u važavajući farmu pri važno stadij uzeti obzir vrijednostima jednu osobinu, steonosti. Iz je i i izloženoga proizlazi, da od interesa teleponekadzajedničkom činjenicu uzgojnomda nije pri kupovini rasplodnih svih grla kratkom vrijednošću. nje grla razdoblju, treba uzeti obzir velik čimbroj budući to može izazvati velike Ako radi mladom netestibenika kako bi od ponuđenog tehnološke biku ranom voditi računa probleme.

Zbogtoga izabrati valja sukbroja moglo najbolje izrazito uzivalja planirati ladno kupovinu novčanim grla prosredstvima pozitivnim podacima koja obzir steonosti. izvodnosti manjem trajanje određena. njegovih roditelja. zatu namjenu za

u

za

ma-

su

se

o

u

ma

se

o

se

u

o

u

se

a

na

na

se

se

oca

ove

su

se

o

u

se

na

na

ne

u

se

ona

o

u

sa

se

a

u

u

se

re-

se

u

za

za

a

se

o

za

ca

na

ne

ova

s

u

na

u

me-

se

ne

se

se

na

na

za

na

ne

su

se

su

u

se

se

se

o

vremenu

se

na

o

se

na

ova

u

ovo

oca.

se

se

za

se

za

su

sve

u

za

u

a

se

u

u

se

o

se

o

u

su

Mljekarski

list

TI

VITREX

VI

NOVO

IZ "VITREX"-a

telefoni: 033/721 168 721 352 724 507

KORISTITE VITREXOVE MUZILICE JER SU HRVATSKI EUROPSKE PROIZVOD KVALITETE

MUŽNJU STROJ ZA VT-5/2k

KRAVA

Vitrexovumuzilicu Koristite pulzatoromivakuum pumpom: krava 20 do farme opslužuje jer i kao kvalitetna jerje garantirano uvozne sve muzilice jerjojje osiguranservis sa

-

-

-

-

-

kod Vitrexisključivo a monofazni pokreće je jer elektromotor kuna 8.600,00 cijena je joj jer Vitrextrgovini a

u

GOSPODARSTVO

povećanja

Mjere

sada

čine

obroka.

osnovu

U

dvo-

godišnjem razdoblju je muznosti značajnog povećanja te krava,približavanja potencijalproizvodnom kapacitetu. došlo

ekonomičnosti

u

do

nom

govedarskoj

proizvodnji

Proizvodnja mlijeka je nakon dvije godine povećana 24%. oko obiteljskog gospodarstva Godišnja proizvodnja 3.350 litara oko 96% je pretpostavljenog tehnološkog kapaciteekonomičnosti ta. S obzirom mlikazatelji prikazapovećanje Piše: dr. Zoran Grgić ni tablici 1. veću državnu preječne masnoće, kako sustav i isPretpostavljeno je miju premiju m ljekare, porast Osnovne može mjerekojima hrane grla predstavlja temeljni vrijednosti prodanog m lijeka još ekonomičdjelovati povećanje čimbenik iskorišteTroškovi u proograničenja jeizraženiji (26%). nosti proizvodnje mlijeka obiteljUonju proizvodnog kapaciteta. izvodnje mlijeka povećani skih gospodarstava, usmjerene bičajeni ishrane krava teoko 2%. sustav Navedena kretanja iste razine na zadržavanje proiz-meljio livadnom sijenu i preuzrokovala ekonomičnu proizvodnjemlijeka smanjenjemkrupižitarica. Promijenjen gospovodnju je m lijeka (Ek>1) troškova ili povećanjem proizvodkukuruzne darstvu. silaže i Ekonomičnost uključivanjem :ovedarodnjemlijeka zadržavanje, djetelinsko- smjesakoje ske proizvodnje, odnosno ukupblaži troškova nosno proporast travnih Tablica 1: Proizvodna obilježjaobiteljskog gospodarstva izvodnje. kravi

po

za

na

su

u

se

na

su

za

su

su

se

na

sa

u

uz

jejedno našim lježja proizvodnje mlijeka niska obiteljskim gospodarstvima muznost, prva mjerapovećanja ekonomičnosti smislu prihoda treba odnositi povećanje kravi. Pripo proizvodnje mlijeka tom što nastoji proizvodnjom više tehnološkom približiti potenkrave. cijalu Pretpostavljeni tehnološki dipotencijal većeg Grafikon 1: Troškovi proizvodnje mlijeka muznih krava simentalske pajela smine oko 3.500 Hrvatskoj je litara više od 40% obiteljskih 40.000 gospodarstava koja posjeduju ima iskorištenosti grla stupanj od 75% od 2.600 manji (manje kuna litara po kravi godišnje).

U konkretnom Iznos siučaju obiteljskog gospodarstva SredišnjoHrvatske skoj podregiji prosječna panonkrava bila muznost projeprije vedenih oko 2.800 litara po mjera kravi. U gospodarstvuprihod i tovom ostvaruje junadi (4-grla) iz vlastitog uzgoja.

Proizvodnja 5 hrana [I Kupljena i te polm mlijeka, prihodi troškovi, Kako

od

osnovnih

obi-

u

u

se

na

se

muzne

45.000

u

no

ova

35.000

-

30.000

25.000

20.000

u

se

1995

Vlastita stočna

Mljekarski

list

hrana

I Ostali troškovi

i 13

2:

gospodarstva poslovanja 5% je većana (s1,04 1,10).

U troškovima proizvodnje mlijeka udio povekupljene, je smanjen po-

nog

Struktura troškova

materijala u proizvodnj

na

za

a

strukturi ćan

vlastite stočne

udio

ćan

U

hrane.

povematerijala hratroškova ukupnih povećan je značajno

troškova

je

udio

ne.

Pritom

udio

vlastite hrane.

Ba

ttto?

S

Tablica

3. Račun

dobiti

i gubitka

u

proizvodnji mlijeka u

kunama

proizvodnje Organizacija rada i stočne hrane racionalizacija snimjere području mlijeka koštanja žavanja cijene U gospodarstvu. obiteljskom iz denomprimjeruprema podacima tablice 3vidljivojesmanjenje cijene većom uzrokovano proizkoštanja i nižim mlijeka prosječnim vodnjom troškovima. koštanja mlijeCijena ekonomski kajes2,04smanjenana1,68kn/litra. liziranom većih bi gospodarstvu priostvarenje omogućila veći Pritom povemnogo utjecaj i je Isto hoda. povećanja Mjerama neopravdana. adaptacija staje tako, nego mlijeka, ekonomičnosti ostvaren ćanjaproizvodnje opgodišnji je postavljanje ušteda u troškovima doproizvodnje. kravi od 6.010 utropo bi kn, prihod pridonijela smanjenju bitak 383 kn. Dobitak isšaka te novih tehnoloških gospodarstva stupnja rada, povećanju rješePrimjena takoodproizvodnjemlijekaje2.688kn potencijala tehnološkog proizvodnji korištenja govedarskoj nja 5.967 kn. Naoko dobitak ekonomičnosti i od p oproizvodnje mlije-ukupni temeljnih mjera đerje jedna ekonomske vedena relativno malo ka. S obzirom popravljanja većanjaekonomičnostiproizvodnje učinkovitosti troškove ulastado i visoke stada gospoosnovnog obiteljskog Zamjena mlijeka. darstva nisu dostatna takva simentalske sada u značajnije ganja, sadašnjim uvjetima je grla kojemu (u brza tehnologije prenamjene sadašnje tehnologije ikapacipasmine promjena frizijske pasmine) grlima teta zbogvećeg tehnološkog proizvodnje. proizvodnje potencijala govedarske vlastite

u

su

osnovne

u

nave-

muzne

suvremene

a

reme

u

os-

na

novno

za

su

u

AB

ana-

AGROBILO

Osječka 104, Tel/fax 043/231-182 43000 BJELOVAR, TRAKTORA, SPECIJALIZIRANA ZA PRODAJU TRGOVINA DIJELOVA REZERVNIH MEHANIZACIJE, POLJOPRIVREDNE izdvajamo našegasortimana ovlašteni distributer Bjelovarskoetraktore Universal (kredit), Vinković“ traktore "Tomo plugove, županije bilogorske rotokopačice, okretače sijena, sijačice, tanjurače, prskalice, "LABINPROGRES" itd. program kose,prikolice, za + okretače sijena dijelovi motokultivatori priključci kose, traktore Barum izbor guma za - ležaji, remenje filteri, asortiman rezervnih za "TOMO VINKOVIĆ", dijelova kompletan "LABINPROGRES", "ACME", "FIAT", "UNIVERSAL", "ŠTORE", Iz

+

e

*

-

e

e

*

"LOMBARDINI"

Rezervne

14

dijelove šaljemo putempošte Mljekarski

list

Brojno

Osječkožupaniji. snik 98 krava Kelemena jeDrago baranjskoj iz Beljevine. u goveda RH 1997. godini Najviše uzgajatelja u posjeduje jeddo tri ima ih 12.613 ili krave, 65% od krava selekbroja pod tako da 62.205 krava ili % je kontrolom.

28,21 Piše: Haluška cijskom dipl. ing.

Josip ili pod selekcijomukupnos Svake raste gospogodine broj likim farmama 65.807 krava. darstava drže veći krava koja broj krava po kontroProsječan stadu. U RH broj ima oko još uvijek liranom stadu iznosi 3,25krava,150.000 gospodarstava drže koja odnosno 19.160 drži krave i nisu obuuzgajivača jednudo dvije 62.205 krava U pod selekcijom.hvaćene selekcijskim radom.

RH 690 drži više od 10 uzgajatelja kravi po Proizvodnja mlijeka još krava stadu. većim Uzgajatelja niska jeuvijek zemaljskom krava od 15 ima 188. Oni brojem i iznosi 2.600 2.800 litara goju drže 3.791 kravu ili po prosječno godišnje.

Laktacijska proizvodnja krava. gospodarstvu 20,16 veća kod krava mlijeka je pod 17 ima više od 30 krauzgajatelja a selekcijskim nadzorom, dostigla obuhvaćenih razinu od 3.740 uzgojno selekcijPrema stoje kgmlijeka podacima Hrvatskog skim 698 radom, ukupno kod holkrava, čarsko centra 3,83% mliječne masti, selekcijskog broj ili 41 krava po uzgastein prosjeku 5.580 % krava RH 1997. iznosio pasmine kg 3,58 godine jatelju. masti. Čak 67 % krava simental233.207. Od je toga obiteljska ske ima nižu imala Obiteljsko gospodarstvo najve- pasmine proizvodnju gospodarstva 229.605, ćim krava RH nalazi od 4.000 Neke like farme 3.602 brojem kgmlijeka. obiteljkrave, broj plotiznosio 276.632.

Tabela: 1. kinja je odnosu Ukupnibroj smanjen je 1996.

270 krava. godinu rata RH bilo Prije (1989. g.) je 383.000 krava i 81.000 rasplodnih ili 464.000 junica ukupno plotkiU odnosu 1990. nja. godinu, 1997. krava godine broj jemanji 135.335.

U posljednjih 187.000 godina smanjeno je plotratnih izkinja.

Uslijed razaranja 120.000 Od gubljeno je plotkinja.

1991. do 1995. krava godine broj da bi se 1995. smanjivao, godi1996. gopovećao 9.169, dini dolazi do 1.923 pada opet krave. U 1997. godini obiteljskim se gospodarstvima povećava krava velikim broj 260, farmama za mliječnim smanjen je Tabela 3. Kretanje brojnog stanja i prosječna proizvodnja mlijeka što po kravi iz 530, jevidljivo tabelarnog šare holstein pasmine prikaza (tablica 1.). stanje

Vla-

rasplodnih

nu

a

ve-

u

u

s

u

uz-

-

va

sa

s

a

u

sa

u

su

s

ve-

u

a

se

u

u

na

za

u

na

za

osam

se ne

za

a

u

za

na

za

a

na

crno-

Uzgojno selekcijskim povećan krava jebroj obiteljskim 13.958. Udio gospodarstvima zadrmatičnog dijela populacije žao iz je porast ranijih godina, radom

na

za

Mljekarski

list

15

kreće

30

rasploda, (a padbrojproizvodnju ostvaruju servisno kao i do 50 velikim krava 6.000 5.500 nog dugo %), stanja godišnje kgmlijeka RH farmama kravi. po koje doblje. mliječnim sudbinu kombinata. krava doživljavaju Razlozi Svake smanjenja broja godinepovećava broj U odnosu stanje stapredratno ratno tim gospodarstvima godišnje proizproizvođača koji krava na tim vlasničgospodarstvima nestanak U broj 100.000 vode kombinata, kgmlijeka. nje, preko bilo 71%. rata i Prije dominira manji j e ka strukturi privatizacija. transformacija pasminskoj farmi sa 30 velikih mliječnih je simentalska te čini 77%, 12.500 krava holstein solidnih pasmina i Te farme prodajpored pasmine. crno-šara 2% smeđa loše 5%, (alpska) nih strukturi krava ostvaruju mlijeka cijena ukupnog ekonomske i razni križanci 16%. Što tiče Broj učinke tri iznosio zbogskupe, je broja 1997. krava posto, remonta godinitržištu i neučinkovite neracionalne prosudjelovao je mlijeka od ili 22% 10.720 krava izlučeno je te g ospodarenja.

20%. izvodnje lošeg krava podselekcijomobiteljvisoke troškove proizvodProizvodni ove Imaju kapaciteti pasmiskim mliječ- stvarani gospodarstvima, nisku proselekrada, nje, djelotvornost dugodišnjim ili 1.218 krava nim farmama i bleme holbazi uvoza radom slabiju plodnost hranidbe, krava. cijskim od 31,0% ukupnogbroja sl. i Kanade. iz USA stein genoma izvršena stada je Ukupnapopuna istovreSada da konstatirati treba Na g enom nestaje, taj vlasti24.688 kraju junicama krava, holstein i RH meno kupuju ikrava broja goveda smanjenje junica kupnjom toguzgoja, Proiz iznosi 30 europskih zemalja. junice iz i obuhvatom godina posljednjih grla populacije.

5% mlijeproizvodnja sječna godišnja oko 10.000 Uvezeno godišnje. prosjeku rasplodnih je iznosila oko ka tim farmama je imala Hrvatska junica. je goveda Najviše sada dok 6.500 litara po kravi, je 1.268.300 1911. grla. tj. godine, niža. trajanje servisnog znatno Prosječno Obiteljska gospodarizbila Hrvatska Tada simentalske kod najveći je pasmine žele doblja stva specijalizirati koja voznik stoke od Austrokod 115 iznosilo svakavisoku je dana, proizvodnju mlijeka 163 dana.

-šare Europi. zemalja ugarskih držati pasmine ko mliječnu trebaju već duže U krava starost vrijeme svijetu jeispod pasminu.

Prosječna krava farmi četiri Sada ima 13 smanjenje broja osjemenjiUmjetno mliječnih (ne- primjećuje godine. kravi. i 10 goskrava po proizvodnje povećanje kapaciteta) zastupljeno je 77%, popunjenih vanje malih dok 3.600 krava. smanjujebroj Istodobno, prirodni pripust 1%, podarstava farmi krava krava nekontro22% I se broj farmi, povećava broj jošuvijek dalje smanjuje većim Veliko lirano tim farmama. goveda. brojem jeizlučenje osjemenjuje. ske

Potrebno

farme

se

osvrnuti

krava

na

iz

se

raz-

na

-

u

na

se

na

su:

za

u

se

a

na

u

s

na

a na

su

ne

na

a

sa

uvoze

se

u

u

na

raz-

za

se

crno-

a

u

ovu

se

u

sa

se

sa

a

se

sa

na

HRANIDBA

s

a

GOVEDA

govedarskoj stručnjake, tehnologe je priručnik Knjiga i iz hranidbe novih ikao udžbenik stočne hrane, goveda, jer stjecanjeznanja djelomice proizvodnji proizvodnji inašim znanstvenim iskustvu, obrada mogućnostima. dostignućima, tradicijigospodarskim temelji GOVEDA

HRANIDBA

zamišljena a

kao

za

sve za

i stočare

u

se

na

HRANIDBA GOVEDA

16

Mljekarski

list

F—<=======a=a=a=a=a=a=a=«=««=s Stočarske

REPORTAŽE

izložbe u Republici

krave

životnom

proizvodnjom Na nekim izložbama stoke pored će izlagat poljoprivredna Hrvatskoj 1998. godini u i sprehanizacija proizvodnju stočne manje hrane, r eproduk7.

Piše: Šljivoševci, i Brlek lipnja Osječkodipl. ing. cijski Stjepan materijal drugepotrepštižupanija namijenjene poljoprivrednim Hrvatski stočarsko selekcijski stručbaranjska 14.lipnja Vrbovec, Zagrebačka proizvođačima, stočarima, centar Mipod pokroviteljstvomžupanija tisak i literatura, drugo. nistarstva i šumar21.

Sv. Ivan Žabno, Kopoljoprivrede okviru nekih izložbi lipnja U organizirat stva orgaRepublike će stručna Hrvatske, i privničkožupanija predavanja drugi 27.i28.

Varažinnizaciji županijskih poljoprivredkriževačka lipnja Vinica, razgovori. i ska i Međimurska noselekcijskih svakako izložba županija Najzanimljivija je i 18.119.

Sisačkoslužbi, Gudovcu savjetodavnih godineorganizira već srpnja Sunja, Bjelovar koja nekoliko stočarskih izložbi. moslavačka ima županija godinama međužupanijski, Stočarske izložbe 3. do 6.

Hrvatskoj i međunarodni rujna Gudovac, Bjelo- zadnje vrijeme većim ili imajudugutradiciju, karakter. varskožupanija.

Na svim izložbama će se manjimprekidimabivšim siste- bilogorska izložbe su izlagat Zanimljive Vrbovcu, mima. vrste stoke osim Svetom Ivanu kao Žabnoi Vinici, Sunji, gdje vlada će U posljednje i vrijeme ostale. izlagati konji. će stočara i Na ostalim izložbama bit će zanimanje Na nekima od stručnjaka. izložbi najspomenutih Ove od 15. prema godine svibnja, i zastupljenija goveda,predstavorganizira aukcijska prodaja stočarsko će ih podacimaHrvatskog ljat kolekcije rasplodnih junica, čiju k upnju centra će selekcijskog organizirat vlada veliki interes. rasplodne junica izložbe: krave slijedeće izložbi čiprvotelke Organizatori pozivaju 24.

Slavonkrave završenim rastom svibnja: da Sikirevci, navedene izložtatelje posjete sko-brodska bikovske be. županija majke -

sa

se

me-

za

*

ne

*

na

*

u

se

*

ove

*

u

-

a

u

*

u

s

u

u

sve

sve

ve-

u

se

samo

sve

a

se

za

-

se

-

*

sa

-

-

OBAVIJEST Vrijeme je za upis u školu škola gospodarsko Križevcima svakom učenika Srednja potrebnu pažnju. Zato i putem naraštaju ukazuje javnog listu nudi zainteresiran im priopćavanjapopularnom potencijalnim učenicima i općeprihvaćenom roditeljima školu mogućem upisu MLJEKAR. informaciju zanimanje Iako škola od 1860. godine i naprekidnom nizu najstariju školu djeluje predstavlja poljoprivrednu jugoistočnoj Europi, obrazovni profil realizira školi ponovo tek 1994. ovoj tako da ovoga završni ispit mljekara godine, ljeta tek učenika. da odaberu svršeni osmoškolci Želja polažedrugi vole naraštaj žele je zanimanje koji mljekarstvo, baviti ovim i stvarne mogućnosti ili poslom imaju svoga zapošlja! vanja postojećim mljekarama kraja namjeravaju imati svoju škola Križevci, započela mljekaru.Srednja centra. gospodarska je ije formiranjem Mljekarskog Ovaj projekt nastao kao rezultat Vlade Hrvatske i Vlade dogovora Republike i predviđa Kraljevine Nizozemske, izgradnju opremanje prostora i stručnu nastavu iz učenika razmjenu vježbe, praktičnu praksu mljekarstva, praktičnoj nastavi i nastavnika i Nizozemskoj Hrvatskoj, usavršavanjem prilagodbu postojećeg govedarskoga praktikuma novim uvjetima kadrova. obrazovanju mljekarskih Obrazovni profil ima isti odnos općeobrazovnih i stručnih kao i ostala mljekara sadržaja zanimanja trogodišnjem (mlinar, obrazovanju mesar, prehrambenim području prehrane strojevima i pekar, konditor, rukovatelj pivar).

Polaznici tijekom svim te po završetku školovanja ovladajutehnologijama mogu mljekarstvu, obavljati obrazovanja poslove mljekari.

Nastojimo učenicima što više stručnih i Zato znanja. nastavu pružiti razredu učenici prvom praktičnih praktičnu govedarskom i obradi U Škole, i trećojgodini praksa realiziraju praktikumu proizvodnji primarnoj mlijeka. drugoj je praktikumu isključivo mljekarska, dijelom mljekarskom škole, dijelom velikoj mljekarskoj proizvodnji.

Razmislite budućem zanimanju i tražitedodatne odlučite za škola mljekarstvo Ako tome može obavijesti. # omoći. u

u

ovom

o

u

za

u

u

se

nam

u

ovo

se

u

a

za

na

u

u

u

u

u

sve

u

u

u

u

u

o

a

u

se

RAVNATELJ

ova

SREDNJE

GOSPODARSKE

vam

u

ŠKOLE:

mr.sci. Franjo Marek

Mljekarski

list

17

broja opadanje stavljeno što opp okazatelj krava, jeprvi ravdanosti očekivanih, izrečenih, farmi 420 Trenutno je tvrdnji.

205 muznih jukrava, rasplodnih

“Slatine?

farma

Govedarska

muznih

Proizvodnja

liniji

uzlaznoj u

mlijeka

na

Piše: Milka Vida

nica

i oko

teladi. Kako

130

promli-

proizvodnja sječna pojediZahvaljujući anagažmanu je ovoj kravi litara iznosi po farme rukovodstva iz 16,6 krava muznih je jeka dnevno da izračunati da lako stabilna pa će konačno farma postala govedarska Najveća To 7000 litara mlijeka. proizvede ovoj p redstoje koje godinama Vukovarskopodručju zanemariva svakako naravno količina, farmi tek reći i čitave nije može pozitivčuti, srijemske županije povei bude zaista tako Da smislu.

“Slausmjerena farma nastojanja svakako Slavonije, je farme: vlasnika interesu proizvodnje, prvenstveno ćanju tine". Kada je je počela radom, dnevne po “Glumina" proizvodnje prosječne 1979. banke, grebačke kapaciteta objekti godine, i naravno i Fonda dioničara lih ukupne, krava kravi, muznih 1200 mirovinskog potom, pratećim i budućnosti će čemu te svih i pridonijeti kvalitetnim osiguranja, invalidskog useljeni objektima, “Slafarme farmi dohodak kapaciteta holsteinpovećanje o stvaruju koji pasmine grlima friesien tine".

Trenutno

farmi

na

dnevna

420

ona

naca

na

se

se

se

o

u

u

se

nom

za-

u

s

su

no

ma-

a

s

u

su

u

Unatoč

iz Kanade.

uvezenim

da

od-

“Slatine".

farma

primjedbama poU prošloj Kapacitet je godini zabilježena hotel svojevrsni predstavlja većana povećavati. mlijeka, postupno proizvodnja dehumanida uvjeti krave, mlijeka zirani,proizvodnju i nastokrenulo optimizmom slavonda cjelokupno janjem sko dovoljnim snabdije područje Prvih nekolikoličinama mlijeka. uzlazna ko je zabilježena godina Raspadom poslovnosti. linija tada kojegaje PIK- giganta činilo više osnovnih organizacija a, stoi rada,odvajanjem udruženog ratarske od čarske proizvodnje, nezavidan dolazi farma položaj. standardan Veliki brojgoveda, i bez brojuposlenih zemlje hrana kojoj proizvodila rezultirao je negativnim krave, da poslovanjem, potomstečajem, bila bi prije petgodina provedena privatizacija. ređenim

farme

za

“Slatine?

će

se

zau-

su

se

u

s

se

s

u

na

za

se

dali na

ali i

doseljenika Jezidžića, Naglasak gospodarstvu posjetu bi kako kod Livanu Slankamena, mlijeka, proizvodnju Osijeka. iskorišćivali urod rataršto bolje simentalki 15 djeteline Deset jutara za Danas ske svojoj proizvodnje. i koriste obroku livadskih ili imatrava, lucerne i Osim upravo proširuju, djeteline, štali, koju sijena šećerne alii ih suncokretovu Devet i krava. kukuruz muznih 15 svježe pogaču, ju pivski trop, od kredit uzeli repe. mljeosječke kare. Kredit jer povoljan je, kažu, šest Jezidžić i David mjeseci godina njego je Darko Piše: pet Osijeka, Rukovanjski Jezidžić štali koštac uhvatili U brat Jozo obitelji počeka. i dva muža obinovim iz Slandan, nakon obavlja Odmah puta podizanjem izazovom, preseljenja simenkravi kod Livanu po pasmine jednoj kamena gospodarstva. teljskog (Srijem) Davida

U

iz

i Joze

su

ratarstvo,

na

u

u

u

rezance

su

na

sa

na

su

se

u

s

se

na

u

18

Mljekarski

list

talac-holstein

i suncokretovu nutačno imamo prosječnodobijetrop,kukuruz 20 hekpribližno 15 litara. Zasad približno tara pogaču. zakupu. koriste muzni U šećerne mužnji Iako uređaj visokovrijeme prerade je novonabavljenim da će uskoro obrok “Vitrex", pe steonim nadaju bilo velikih osječkoj šećerani, projunicama nabaviti i opremu i svježi rezanac moderniju se od devet visokosteododajemo repin blema, jer mužu.

Svu izmuzenu količinu kaže David Jezidžić. Ove nih otelilo samo godijunica njih š est, od i 10 predaju Jozo osječkoj i David mljekarikoje kažu da ne sijali jutara djeteline, odustaju sudobili i što kukuruza.

Imaod laktofriz, je ali i 25 jutara poboljšavanja proizvodnje. dokazom koliko kao tek dva hektara Odnedavno kooperanti hranidbi krava svojih znače Osim ali zato ovojmljekari. sijenatarskih površina, velikom proizvodnjom mlijeka lucerne ili livadskih ići i kako djeteline, bismo koristiti i mineralni dodaprisiljenizakup počeli obroku koriste i trava, Tretak “Sano HS 1000". pivskipodmirili potrebe imanja. se

u

u

re-

-

a

se

u

s

u

za

-

ne

su

-

mo

ra-

su

u

s

smo

u

u

Aktualna

Vukovarsko problematika poljoprivrednoj proizvodnji srijemskoj županiji u

Prevelik

većavala

u

pa

kupaca.

Dio

stvo

broj obiteljskih

vratilo uloženi

ćina ih

gospodarstava

seljaci kroz stočarnjih je ostali bez

su

novac,

je

ostvarila

kulturi.

ali ve-

gubitak toj na

Nadalje, "Vukovarskoi upravo će i trioptimalnog Piše: Milka Vida broja županiju opterećuje srijemsku problem tom učiniti hineloze. sudeći prema sljedećih poakgodina No, maci.

Poljoprivredna optivnostima proizvodnja je koje poduzimaju, terećena veliki brojnim realno problemima, Drugi da će problem jerješavanje jeočekivanje poljoimovinskih odnosa području VukovarskoŽupaniji poljoprivprivreda ovoj početske rednom županije vlaskojoj kom je poljoprivsrijemimati trećinu zemljištu koje je trećeg tisućljeća reda osnovna od ništvu djelatnosti jedan pa je tijeku države, primanje obiteljskih gospodarstava, oslonaca gosporazvoja prema ukupnog da te će potrebne dokumentacije povećati broj p oljoprivi nekim dokako bi darstva, opterećena je rednih tvrtki zemšto znači počela da prodaja tog izadruga, datnim Rat i problemima. ratna će biti mnogo više onih ljišta obiteljskim gospodarstvima. mogu koji ostavila veliki i Niz razaranja sebe nakreditne obveze. trag problema poljoprivredi je preuzeti Jedan od i tržište optretili je. do najvećih tada će barem nijelo poljoprivrednih Također, poloi ali kada problema je prevelik ima vina broj obiteljproizvoda, nečega sadašnjeg državnog zemljišta skih da gospodarstava, biti jer pod- više, logično je cijena pada. prodana p rivatnim posjedniŽ upanije od ručju to cima što poljoprivrede kako Najbolji primjer reje proizće, očekuje, trenutačno živi 27 tisuća kukuruza unatoč zultirati obiteljsasvim se, vodnja koja drugačijim posloskih što iznad višku gospodarstavaje uporno poproizvoda, toga vanjem poljoprivredi. odnosno i te Poticajne mjere, odnosno premijeregresi, krediti, plasirani proizvode, reprodukcijnisu ske području Vukovarskoi županije, Tako jošuvijek dovoljni materijale goriva. je oživljavanje Zakonom srijemske poljoprivredne novčanim proizvodnje poticajima i naknadama u iz poljoprivredi Preko dvadeset milijuna realiziranih utvrđena i vrsta viprošle godine sina novčanih i naknada kredita poticaja osobe ostvapoljoprivredi, koje i litetniji novčane dinamičniji i p ravo razvoj poljoPiše: Milka Vida Tuju poticaje nekoliko naknade određenu privrede, goproteklih poljoprivdina Vlada i Hrvatski državni rednu ili određene proizvodnju sredstva sabor određene Značajna osigurana način te donijeli i potiproizvode, osiguranja nabavku One rasplodnih junica tih novčanih cajnemjere. i poglavito korištenja poticaja davani odnose Poticaji naknada. kravlje, odobravanje namjeni te skih kredita čjekozje mlijeko, S obzirom drugo strukturu (pod povoljnim gospoS staciljem saniranja te darstva postojećeg jetima)razvoj poljoprivrede, Vukovarskoi kvai regrese nja stvaranja određene preduvjeta premije županiji srijemskoj gopoticaji prošloj se

na

se

a

na

na

u

u

u

se

su

na

na

mu za

se

u

na

za

o

u

na

u

su

-

su

za -

za

se

su

za

ov-

na

uv-

za

za

Mljekarski list

na

na

u

za

su

u

19

šaonicu

stočne

i repro

hrane

cen-

poljoprivrede je kozje ovčje kralje, tar banka Hrvatska te svinja. šumarstva, uzgoj kvalitetni rasplodni mlijeko, smo Iz Tako razvitak. spomenuli, i obnovu koje podataka selekcionirane podmaladak, Ministarstvo da očito Vupoljoprivna je matice području godini grla prošloj pčela, rasplodna i hrvatska kao rede i šumarstva dote za hrvatskih izvornih pasmina, županije kovarskoodređene Vlada 20 od iznosu krediti mjepoduzimaju ratarske srijemske dijeljeni industrijske pojedine nepokuna. tisuća i 355 postojećeg i davane saniranje Najviše kulture. Naknade milijuna No nabavu agraru. odobreno još kredita stanja voljnog kvalitetno je sjeme, poljoprivredno sredli da od iznosu traktora diesel pitanje: i stoji uvijek NPK-a “Torpedo" gnojiva kredii stva kuna.

12 poticaje naknade, Do Značajmilijuna prošle rujna kraja gotovo gorivo. osikreditna sredstva bila oživljavanje dovoljna tiranje nija godine Vukovarskopo133 nabavku i proizvodnje, Stočarske poljoprivredne rasplodgurana srijemskoj posredstvom županiji, Vukovarskosebice ženskih 620 rasplodnih području junice, uzgojnoslužbe, selekcijske 555 tovne 467 kojoj p oljožupanije srijemke rad teladi, grla teladi, ukljugovedarstvu selekcijski okosnicom i biti treba U itd. nazimica privreda 802 čena rasplodnih grla gospodarobiteljska tii 335 20 razvoja. gospodarskog krave.

2.663 ukupnog spomenutih milijuna stva, ukupno onih malo kredita ostvarenih zadovoljni kuna suća koji i je Putem PoljoprivredSelekcijske i krediti čunati agrarnom pritužbe politikom, službe rasplodne savjetodavne tijekom i svih čuti strana, pa mogu kreditirana neraste, 1997. konje, rasplodne je godine dokako ministra ali i krediti za ovce, uvjeravanja bavka plaspoljoprivredne plodne stoke, tom sta učinilo sušare prihvaza pogledu, nasada te žitarice, tenike, jabuka. hanizacije, i odnosi iznos sumnjom. ćaju Sredstva mječajniji osiguralo kreditiranje

dini davani

Ministarstvo

i

za

i

za

za

za

su

za

u

za

u

re

za

su

za

u

za

u

za

za

su

za

za

su

u

za

na

ne

u

u

u

su

s

su

ura-

za

su

no

se

a

na-

se

sa

ras-

se

me-

a

se

za

mlijeka

kozjeg

Značaj

u

zna-

sa

na

u

proizvodnji

kozarskoj

i

kozjem “Vindija" mlijeku. ovčjem i ožujka veljače, siječnja, Tijekom registrirano je travnja godine od 3.596 ženske jaradi ukupno 2.000 namijenjeno grla je kojih novih stada i prodajuformiranje bazira

na

ove

najveća pasminski gledano, Karmen Piše: Sinković ing. aldipl. pasmine mliječne stupljenost od 60,13% pina kojuotpada koza.

Pasmina nas, proizvodnji je Treba alpina Kozarskoj broja. ukupnog da će napomenuti 1982. uvezena našu goposvećuje uvijek još žalost, zemlju realizirati moći ovih bava jarica bi trebala imati ta Izuzetno Francuske. iz dine koju pažnja je Ministarstvu kredit poobzirom pri grana zahvalna stočarstva, koja pasmina mliječna te i šumarstvo, ljoprivredu ili iličistokrvno vrijednost. gospodarsku njezinu opleuzgaja zainteresve kozarinformacije Osnovni željene koza domaćih prati koji problem menjivanje obratiti sirani mogu županijskim sku Vrlo plas-hom poboljšanja jeneriješen proizvodnju mliječnosti. službama nekontroliran te selekcijskim područnim klimatskim mlijeka, uvjetiprilagodljiva je 050 212 042 i VARAŽDIN/tel. jarica. dana jaraca 210-180 od plasman U laktaciji koza 914 371 049 KRAPINAftel. najčešće oko Naime,uzgajivači dobrim uvjetima proizvede i sami prave i koproizvode 900 litara ovčarstvo mliječne ili poljodjel mlijeka. i tržište.Problem ih je 01 4846 655. plasiraju zarstvo HSSC,/tel. koza selekcijpod broj Najveći je jerje jarenje jaradi, prodaja želimo načinom Ovim Vaponuditi obuhvatom na skim te području godine, početkom uglavnom kvalitetan podmladak rasplodni velika Krapinskoraždinske, jaradi populacija pojavljuje onih selekcijskim i pod Medimurske koja grla zagorske, Koprivničdijelom odjednom. i obuhvatom p otrebne i maju ko-križevačke koja za Prema je županije, jer poljodjela podacima o porijeklu. podatke tom i kozarstvo ovčarstvo plasman riješen području Hrvatskog od probavljivije centra je stočarsko mlijeko Kozje koja “Vindiju", mlijeka selekcijskog pod kozjeg sastaiako kozarske po osnivača od obuhvatom mlijeka, kravljeg registrijejedan selekcijskim vrlo slična. Najvažniji Hrvatsastojci 263 s dijelu proizvodnje uzgajivača jeukupno i mast dio ske. Mali bjelančevine.

11.200 koza od kojih mliječna p roizvodnje svoje je, ukupno za-

za

na

u

na

na-

se

ne

se

u

ona

s

za

na

na

se

za

za

se

sa

svr-

man

ma.

u

za

u

na

u

se

su

na

u

su

rano

u

ovom

vu

su

20

list

Mljekarski

(

d.o.0.,Žabjak7c 43212 Rovišće IV e Tel.: 0 43/878a 878Mobitel: 099/416Alfa Laval Agri 034, 059 081 PRODAJEMO, SERVISIRAMOIPOSTAVLJAMO OPREMU ZA MUŽNJU KRAVA, OVACA I KOZA POZNATE SVJETSKE FIRME AlfaLaval Agri NI

MA

a

Milk i

Master - slolč

Bomšiytersko hragjenje stoke.)

ć

j

Nudimo: *

buredajizadojenje:uikantu

maleaparate dojenje, temljekovode8 i VarioTandem izmuzišta rezervne originalne za

*

*

za kompjutersko hranjenje automate stoke inapajanje teladi

£&.

Alfa

šo

dijelove, za pranje tesredstva idezinfekciju, kao isvu ostalu potrebnu opremu u staji.

Laval

Ag

je prvoj Najmanja nastaje mlijeka kozjeg sadržaj mliječgodišnji Prosječni i enzimi dok od masti trećoj je taciji, najveća probavnog koji je koagulum, je 3,5sedam Nakon i lakše brže sustava laktaciji. četvrtoj razgrađuju.

Hranjiva 2,74,5%, bjelančevina muznost starosti ima Sve to ovisi životinje godina kozje prednosti koje 3,7%. mlijeka kozjeg vrijednost te čimbenicima: prenaglo pada. preporuča mlijeko, slijedećim bolesnih i starih hrani dužinu Na pasljudi, djece, laktacije utječu vrijednosti, koja energetskoj zdravo. žele i svima mina količini ovisi koji živjeti higijenski masti, koze,hranidba, mliječne istrazdravstveno U i vrijeme mnogi novije smještaja, dob, uvjeti bjelančevina laktoze, živači utvrdili da te količini mlijeko kozje tj. sastojaka/ esencijalnih stanje, klima, pravilna potima masnih svojstva. puna mužnja. aminokiselina,antikancerogena kiselina, tvari. Mlimineralnih također Vremenske tijemlijeka Sadržaj sastojaka vitamina, utječu prilike U kom sadrži mast količinu m ijenja. vrijeme godine mlijeka kozjeg ječna mlijeka: količina kada dostatnu mlijeka opada, viših, koncentraciju vremena, nagli pad promjena masti kiselina /linoraste, masnih zasićenih velike vrućine držajmliječne temperature, arahidonska/ pouglavnom glosmanjuju bjelančevina količinu sadržaj linolenska, Ina, mlijeka. isti. ishranu. trebnih Bje- ostaje ljudsku stvara žljezdanom Mlijeko Na sastav lančevine mlijeka utječutkivu /alveolarne stanice vimena/. kozjeg mlijekapotpukozjeg ishrana i nosti genetika. prehrambene ispunjavaju šećer i kazein stvaraju Mliječni naročito Ishrana koza i količinski tako kako utječe potrebe tkivu, žljezdanom isključivo Tu masti aminokiselinskim sastavom. mlijeku. je mast sadržaj žljezdadijelom jednim da ishrana bitno i sijenom naglasiti apsorpcija pojeprobavljivost kiselina tkivu od masnih koje celulozu sadrži dinih buragu koje jer mlijeka, sastojaka iz bakterij/uslijed potječu buraga 40 minuodvijanje potpomaže životinje probavi mlijeko kozje druske celuloze/, fermentacije važnih ta dok procesa proizvodnju 2,5 potrebno je kravlje od neutral/manjim/ dijelom gim Kada sata. Mast pređe nih masti krvne sijena jepro- mlijeka. kozjeg mlijeka plazme. količina masti ishranu od ispašom zbog kravljega bavljivija dnevnu koristi što m lijeko masnih Kozje opada. kuglica, mlijeku promjera njeg raznih te sastav ima proizvodnju na I kratkolančanih ishranu, veći naslijeđe utjecaj postotak itd. treba ostavkefira, sireva, brže kiselina prerađevina: masnih pa mlijeka, rasplod omogućuje može devet litara Od i onih mlijeka roditelja čiji jarice ljati jarce tijekom lipaze djelovanje sira. dobiti dobar. bio kimozina sastav k ilogram jedan mlijeka je Djelovanjem probave. muznost

kazein

na

u

a

ne

lak-

u

su

o

u

se

-

a

o

su

-

se

na

sa-

ne-

a

-

za

na-

u

se

u

se

na

a

u

u

u

-

se

-

-

nom

u

za

a

za

za

se

sa

na

ma-

se

u

za

za

uz

za

se

same

KUPUJEMO TIPOVE

SVE

MUZNIH

(RABLJENE

NARUDŽBENICA

||

UREĐAJA knjige primjeraka Neopozivo naručujem "GOVEDARSTVO" dr. Pava po Caputa prof. od 200 kn. cijeni

NEISPRAVNE) I

PRODAJEMO | (UZ

VRSTE

_.............

RENOVIRANE

GARANCIJU)

Ime

prodaje, radi nam se Javite nabave adresu na posredovanja dili mljekarsko Hrvatsko društvo Zagreb* Ilica31/1, 01/424tel.

420

i

prezime:

Poduzeće/ustanova:

Adresa/tel./faks:

+

|

Iznos

u

kunama

"CELEBER"

račun:

uplaćujemo Sv. d.o.o.

7, žiro-račun Zagreb, Mateja na

30101-603-30832.

|

22

list

Mljekarski

x,

Obitelj

i

jad

dom

aji OBIČAJI

f

Čučerski

“bosiljak"

radost

daruje

življenja ski narod

inozemstvu:

Mađar-

loženi

tamburaši, njihdeset, dipl. ing.

Stjepan Keglević ima skoj, Austriji, Slovačkoj, Bugar- kojih najmanji 11, najveći NiTe mladiće uči g. skoj, Makedoniji, Njemačkoj, oko 16 godina. i na Međunanekazozemskoj mnogim B UJANIĆ prof.

M arijan rodnim smotrama folklora Zaopere dašnji prvakzagrebačke izO ali grebu. tojslavnoj prošlosti kojiim dirigira sustegnutim dana »100. oni jeknjiga: obljetnica poenergičnim gestama, HKPD 1996. i iskreno Izveli “BOSILJAK"«, klanjaju povjerenje. može nabaviti školi četiri skladbe raznim ritmoOsnovnoj Čučerje. iz te vima Dragocjeni i zaslužili pljesak. podaci mi kod knjige poslužili pisanjaFolklornu vodi Jaskupinu gđa. ovoga veselog svadbenog izvješća. senka BlažonpoznaDanas društvo 130 aktivnih broji ta ansamblu te PIŠKORIĆ plesačica članova životne dobi LADO, koji 15 članova izvela iz je nakon svakodnevnih plesove žale, svojih Vrlo Baranje i selo ČUtamošnjim nošnjamastaro, poživopisno poslovaobiteljskih obveza, vezenkama kloniti društvu nekoliko sati zdušudolini pregačicama ČERJE stislo plodnoj nim između bojama. vinorodnih i S udjelovalo je nog pet brežuljaka vježbanja nastupanja. parova i Na Medvednice. djevojaka.

Sa kraju pet Koncert i Čučerska sjeveroistočne svadba 25.

“Volem diku? i pjevali pustosvojomgotsko1998. župtravnja kolu crkvom pašnom ijujuškanje Blažene otpleTe večeri “Pohođenja baroknom proljetne priredili sali velikim pozornice praćeni od i Djevice Marije" postoji još “Bosiljke Bosiljci" lijepu priredistom ritmu.

1201. pljeskom Prvu školu otvobu godine. je uglavnom svoje sumještane rilo narodnih i Hrvatskoga narodnogkoji veselom žamoru napunili Splet umjetničkih pje1835. stoizveo zbor od 11 ženskih i dvoranu Doma kulture preporoda godine.

Nije Čučerju. je što tu razvila kulturna devet muških ga čudo članova vodPri ulazu dobili pod grančicu narod stvom ružmarina kako bi tradicija kao koja seljački ople# P ERIĆA. prof.

Josipa osjećali i Bile skladbe R. Matza i E. svatovi svadbi. menjujerazveseljuje pjesmom,pravi Čučerskoj i Cosseta.

Od Za glazbom, skraćeni plesom, glumom pjesama zapisali priliku prikaz rodnom “Oko i svadbe vrlo nošnjom. mojeplavo garavo" postavila je umješno Te plemenite težnje supri- pozornicu drma Barbara stvorile pripjevom: “Hop žicagđaprof.

100 točno HRmi onda je godina, pa 1896., kabanica“, “Lijepo žica, FERLAK, ravnateljica tamošnje VATSKO —KULTURNO-PROli al slađe škole i Društva. je ljubiti starije je dopredjednica SVJETNO mlađe".

Bile DRUŠTVO “BOSItu bećarU cijeloj poljubiti priredbi sudjelovalo je LJAK".

Zaslužni ske “Mene dika oko 70 njegov pjesme: pozorizvođača, koji nutak bili “Tri dana kukuruza Ž Unici “kao doma". učitelj Bogomir čerati", i “Savio MATOŠIĆ ružSve GEC, župnik pa Franjo brala",pripjev: prisutne je najprije pozdravio načelnik Marko MILEmarin diki i društva g. Ante KORopćinski šešir", kraju: predsjednik USNIĆ.Nov zamah društvu dao je DUN koji veselo veselo tu tešku i časnu dužnost “Ej, veselo, je 1926. i 1970. selo" što bili već 10 prvi drugi puta puta obavlja godina. nagrađeni Njemu Milan obilnim Za DRAŠKOVIĆ te učitelj mnoge hvaljujemo pljeskom. vrijeme zanimljive strani kulturni i točke iz uživali i umjetnički djelatpodatke prošlosti posebno sadašnjosti nik među Društva rodnim je, među koji ostalim, postavio kojespada nošnjama bogatim najstaslavnu venim vezovima “ČUČERSKU rijeHrvatskoj. košubijelim kao i Na ukrašenu ferSVADBU", kojaje i druge pozornicu rukavima, raspelomljama, suknjama društvo i hrvati ušli kao i crvenim izvedbe, proslavila prvo rasporučnicima, tunima, poculiPiše:

u

od

a

u

a

se

u

su

mu

u

su

razne

u

ne

s

u

se

s

u

u

su

raz-

u

uz

nom

su

s

u

za

u

zoru

su

u

sama

u

se

smo

se

su

na

na-

to

smo

ovu

sa

na

se

-

-

su

za

os-

su

zove

na

su:

ve-

sam

se

za

na

sve

za-

sve-

za

su

za

smo

u

sa

na

scenu

u

Mljekarski

cr-

na

su

list

na-

u

23

cama

nim

mladen-

završe, obrubljeglavama Danek ka kaže širokim dobije D A, svoj čipkama. bijelim snuboki

žena

na

sretno

se

a

krasno

ručnik.

vezeni

plesača skupina U skupljaju dijelu slijedećem i i ujednopjevača opet pojavilauzvanici, zadnje priobavljaju PLESOVE izvela PRIGORSKE svi i preme pjevaju: Du“Dunaj, pripjevom: poznatim svetu ni, lepšega Nikaj Veliki ladna". vodo najve, tija kada rodi, gorica Nego “Sokačica dobila pile Kumek pljesak je napi, dragi, daj moj Momci teče". voda iz peče, pileta vži! nebu ga daj Dugo ramena nosili prebačenu preko kući sve U crvenim surinu tamnosmeđu jespremmladenkinoj svečano dolazak svatova, hrvatskom i šeširiće ukrasima je stol točku Završili kojega dugački prostrt trobojnicom. vrčiće kriči tiček" burno kolom zemljane stavljaju djevojke “Kriči, mužikaši ulaze Prvo zelene od boje. publike. pozdravljeni naočit im čelu odmora Nakon je svirkom, uključili odlično tekstom bovelikim najvećim barjakom ulogu barjaktar željenu: donio svih i ukrašenim g. vrpcama svadbu Stjepan sigurnošću je Čučersku gato Tada im veli: mladenkin Otac ŠUŠKOVIĆ. svadba posebna boja. sastojala Ovovečernja i kumu krsnom odala Ime i Poziviče od tri Pojavljuje Božje". pažnja “Hote, Snuboki, dijela: i donosi veliki šarena kumici kod mladenke. jastuk Svadba joj koja mladenka, glavi ukrasića. do kruna bio puna Prizor Snuboka djevera. svjetlucavih sjeda skromnoj je ali i dolazi Danek Konačno i sretni S u ali pun stol, svojoj juha je njom nekog sobi, tih, seljačkoj dvadesemože bez to surini. pa mlaBuduća ceremonije, preko Skupilo iščekivanja. napetog da Domaći tak svatova Anica denka n aređuje “Gospoda japica muzikaši, kojuglumi Marica, PO“ANGELSKE i svira žustro veselniki" pa skromno sviraju, pjeva: MARKOVIĆ, prebire i drmež kolo veliko brižni i tu ručnom osjećajna ZDRAVLJENE", razvije po radu, svim stvarizvodi celu noćku litva stihom?Tancali smo koja Ljisupruzi glume roditelji koje svadbama. čučerskim kvočku." nim celu Konačno i Krešo Poslije ŠTURLIĆ. pojeli ljana mladenzdravica da Mladenkin otac sobom vodeći dolazi stari kum juhenapija proglašava “GOSPODA naziva cima se ruke dobre vlast Danemladića i koje svojega predaje lijepog plašljivog im i time MLADIĆI" osobi ka Štefa zapjeva ŠUŠKOkoji je prijatelja postao Damjana (u bili sretni veselniki a noseći bili, DOMAĆI “Mnogo ljeta VIĆA) logožaromruci, JAPICA, im živili".! i Želi odmah mnogo i crvene ljeta zapopevaju: zaigraju jabuneizbježne darove, let".

Ovu tolko “Kolko puno duhovitih Nakon najprije svako, ke. razgovora potomstva kaplic leto. Mladenci onda svako drugo i tada kojegadrugi svoj ples, plešu "Ja pjesmu: posijah prihvaćaju mak! veli žena repu, repu Haj, vrši nek ženo volja moja haj mak!" nek od repe bude tvoja: svatova kod Nema seljačkih i bez pa ovdjepomaškara, i ciganske njih javljuje pet pjevaju hoće Zatim se ugoditi pjesme. naše pa “Lijepe pjeva: starijima i zelene" Čučerje moja “Lijepa lozica. mi raste gdje gorica, Šare kad DragiBog je prav imal, je od

Folklorna

14

se

se

se

s

na

se

se

nas

su

s

no

s

za

na

su

smo

se

a

sa

na

na

s

s

sa

se

se

vu

na

se

u

na

ne

se

se

a

se

su

a

mo-

sa

na

se

-

smo

se

svu

sa

u

se:

-

s

u

se

mu

a

na -

se

nas

se

se

-

nama

TI H

T

m

vince

dal!"

stižu

jer svojim redom, noseći žene zdjele glavama i pa pjeva puranimagibanicom,

Večera

ide

s

na

se

24

Mljekarski

list

“Reži

ga, reži ga Domaći

Tresu Svi se japica!" stihove: jednommjestu. drmaju, ijujuču Kad malo PLES dobro mladi i stari držeći “Laku laku pojeli braćo počinje noć, noć, moja, S i oko struka. ramena METLOM, kojaje najčešće sad moramo iti, nejte n ikaj ostala rukama barKada Domaći onog meriti". jakog japica p roglasi: bio brz “Dobri al! dojaktara, jer nije hvatanju gosti jenput je Uz burni odu dugački, času kada metla pljesak svi plesačica padne sti", raspale: “Nejdeme d ime, zadihani izvođači iza pa Iza dođe kulisa, daje dime do zore". pod. toga dirljivo dime,nejdeme veselo završila još jedna, novčani bogzna ide pa barrivanje mladenke, Veselje prema vrhuncu, redu Čučerska svadba. p o darovi koja iskićene maše svi stavljaju jastu-jaktar barjakom, pjevake. U ime svima se zahvali tako njeno “Bosiljak" je ju jednom oso glasom: opet Domaći darivao radost sebi i naše sele japica. življenja učerje je Vu sve drugima. njem jevesele, međutim izraste, pa Kad rodi naše nam Veselje se kroz polje, Vraćajući svježu proljetnu vodi čučerski drmež Mi odmah dobre poznati nadošla misao: volje. noć, je “Bože, silDROBNIČICA koji zahtijeva Lepe nam hiže naše, naša sela nam i sačuvaj njihove sitnim koJoš snaše naše. plesača spretnost normalne lepše ljude! m račićima

su

na

uz

se

se

za

za-

u

u

su

u

na

se

na

a

se

smo

nam

su

nu

u

su

Ratna godina 1945.

Drugi lano

svjetski

Roosevelt

rat

teško

bezuv(već pokreNjemačkoj, Piše: koja dipl. ing.

Stjepan Keglević kao Konfesaveznici tan) predsjedavajući jetno kapitulirati, će Winston CHURCHIL i J. ganizirati rencije, svoje posebne okupacioV. STALJIN. Uz bili time da će SAD zone njih njihovi i Vel. ministri W. Stevanjskih poslova: Britanija odstupiti Francuskoj A. Eden i V. te što od kako bi i tinius, svoga dijela, Molotov, i civilni tom kontrolnom sustavu vojni ravnostručnjaci.

Nakon i pravno sudjelovala. premnogih javnih tajnih zelenim ili će biti uništen govaranja prostrtimNepokolebivo njestolovima donešeni mački militarizam i kako mnogi nacizam, od navodimo bi više nikada ključci Jalti kojih slijeKonferencija ugrozili svjetski deće: mir. Tek kada to bude postignuto Tijekom mjeseca siječnja sovjetskaSovjetski savez da će moći će narod nadati obvezuje snažno njemački prearmija je napredovala dva do tri mjeseca nakon časnom kapituoslobodivši Varšavu i daljnjem postojanju; zapadu ući rat Jalacije Njemačke Krakov te veliki dio protiv Raspravljalo repanjemačkim Poljske.

Poljski će dobiti Kurile pana. Za nagradu ratne komunistički komitet odan SSSRracijama (plaćanju odštete), vulkanskih otoka te (niz 10 sjeveru iz Lublina Varje Staljin zahtijevao milijardi preseljava Južni Sahalin inadzor nad dolara Amerikance Japana), da šavu to što tješeći je gdje proglašuje vladom, željezničkom prugom tek 10% od će južnoj njihovog mnoge godišnjeg prouzročiti nesuglasice Mandžuriji; među saveznicima. proračuna. će dio istočNa Poljska Churchila izgubiti svojih posebni zahtjev U isto vrijeme groznih i pripremala Lavov korist Velika pokrajina da grad preporučuju ničavom brzinom trojica Saveznička konodštetu dobiti život SPORAZUM SSSRTITO podprovede vrhu Jalti održana od ferencijana istočne Pruske i te će od 2. ručja 1944. time -ŠUBAŠIĆ a, Šlesku, 4.do11. rujna ići veljače palači Odru “Libadija? i da AVNOJ-A granice rijeke budu Nysu; skupštinu bivšem carskom Jalta ljetnikovcu. Staljin uporno i narodni izaje zahtijevao siguruključeni i luka oko zastupnici 54.500 stajegrad brani izborima nisu nostsvojih zapadnih granica koje je novnika 1939., koji južnomdijelu poludva surađivali jednom Zakone stoljeću Njemačka otoka Krima okupatorima. gdjejezbogblage putapregazila, te da država donio AVNOJ da nakklime pak koje j e nastalo i morsko bude lječilište okružena “demokratskim? nadno buduća Ustavotvorpotvrdi kupalište. odanima.

Kao što Kao što zemljama njemu poznato skupština. je sastala tome Održalo Tu, proljetnom KP] ugođaju, svoje uspio. je izigrala taj S porazum velika Franklin Deto sve do 1990. korist i trojica: ju uspostavila svoj jedno-

U

mora

or-

su

ne

ne-

za

ona

u

se

u

-

su

za-

ne

na

se

-

se

svom

ma

u

u

se

o

na

se

u

se

u

-

-

se

u

a

za

u

s

u

uz

u

s

na

na

u

a

s

mu

na

u

su

znamo

u

se

u

se

Mljekarski

list

25

snagom optimizmom napad gledišta vojnog je ju trajao koji j e partijski teških borio se bezrazložan. sasvim bio Dresden posljedica protiv godina. da i bolesti tada bila saveznika smanjuju pustio nije je međuPobjeda potbuduće Razrađen Za jeplan radnu i civila predsjedsposobnost. pa puno ubijanje je sigurna, narodne održanje organizacije izabran SAD nika kulturnih vrijednosti prvi je puta uništavanje danas mira i sigurnosti, poznatabilo bio kada 1932. i osvetoiz svijet cijeli je optemržnje Yorku. isključivo New OUN krizom. sjedištem rećen hladnokrvno Bio to Onje gospodarskom je ljubivosti. više veliko trebao je K onferencije Tijekom bogatih protivljenje uslijenapad j er j e smišljeni do došlo reforme dio loših usuglašavanje ali izražaja diti već 4. ekonomskoje zbog veljače, BriVel. dok i SSSR-a SAD-a DEAL NEW nazivom bio je vremenskih pod socijalne odgođen. poznate prilika što bila znači Novo što dogapotanija potiskivana, Dresden NjuDil) (č. zlo Da bude je još veće, đaloina konferenciji.

Teheranskoj najspasavanja Zbog iz Šleskeslovanje. bio pun izbjeglica brojnih društva biran stvorila Jalti dijelova ugroženijih je i Konferencija mogao pa nije zbog toga što tri od dalekosežne predsjednikajoš kojih odrediti broj žrtava. puta, je zaključke jeza SADki i danas povijesti slučaj njihova jedinstveni postoje, lešina nastala mnoštva je Bio Zbog knjiEleanorom, oženjen uklonjena. je nije pravednost odširenja zaraza, pasuna i opasnost prosvjeti djelatnicom ževnicom, suvišna žrtva loDrezden Grad starom ogromne n apravili te trgu vatri predkasnije zaštiti, socijalnoj tiod Drezden nje- mače,gdje nestajalo stavnicom SAD-a je jejedan najljepših Generalnoj neidentificiranih žrtava. Bjesuće mačkih smještenobje gradova nacija.

Ujedinjenih skupštini Do govukli teške sobom Elbe strane gunci rijeke (Labe). umirali. dine 1918. bio grad uglje-njenike se iz Jalte vratio koji putem jeglavni Predsjednik bez ikaSaske ih ceste drhtavih i Kraljevine Zakapali upaloglica bogate nokopima ran, iscrpljen, i znakova. kovih stisnute između Češke, Poljske ruku. izvještaj Kongresu Svoj Grad 8. ali Dresden pun ušli prekrasnih Pošto čitao je Prusije. glasom, Sovjeti slabijim sjedeći, je raznih vjeroispovijesti, crkava bio bile i snažne, misli pune Njeuključen dalje grad j e svibnja, od tim dvoraca doba mirno Demokratsku mačku kojih jenajljupkiji Republiku čovjevjere Tu iz 18. barokni obnovila. čanstva.

Zwinger stoljeća.koja ga je zatim kazališta, galerije, muzeji, znanstvene optimista ustanove, San FranKrajjednog želio Još spomenici putovati je rilatinske od dolazi naziva osnivačku optimist cisko Riječ Njemačka itd., zbogčega Ujedisjednicu znači što oko imao rat Pred Firenca. najbolje. ali “optimum? ječi nego mogao, je nije naroda, njenih Dakle stanovnika.

642.000 imakoji ječovjek optimist ga otpremili obiteljsko mišimati najbolje Warm 14.

Od 13. stoji proljeće) (Toplo spustila Spring veljače nje zla uvii stari strašnim Tu postojećeg Dresden noć usprkos ljenje, skupili Georgiji. obasjana nada da će biti izmladih bolje.

Britanski bombarderi jek g a jedna prijatelji dana, svjetlom. sat U Naslov američki dva ovoga navrata preuzeli poglavlja jedan portretirala. jeslikarica noću, rat" iz uhvati zračni izvršili s vjetski “Drugi sljepoknjige napad podne najžešći poslije danju, izdaboli od autora, “Strašno rušiti 1942. očice od kako nje- napisane mnogih riječima: počeli i nešto 1975.

Amsterdamu Umro valu srušio i U mačke prvom je glava" gradove. hrvatski. to velika bol oko Bila sati. nekoliko stambeno prevedene kasnije je naselje je padnuto smrti i kao središta predsjedgovori svijetu Poglavlje mnogih zapaljive zemlji cijeloj kojega starog Delana Franklina velikih nika SAD-a vatreno bombe koji jeusprkos čovjekom pretvorile međusobROOSEVELTA i ratnih ga val naglo je koja neprijateljstava sprijeDrugi jegranatiranjem zadesila 12.

63.

1945. će da i čio travnja nog vjerovao bjeuništavanja požarapresjekao gašenje tako dočekavši i zavladati razum Juiz izlaz života, grada. godini svijetom jedini guncima opet naroda Bio i veliku ratnu mir tome svoga po pobjedu pravda. još porušeni moral, napadom tarnjim bila tu i OPTIMIST! nedirnuti j e koja politike, svoje grada. dijelovi je vratima. da vatrenom pred Smatra paklu je rođen 20. 01. 1881. ga ješezdesetjednogoali 60.000 Naslijedio je ljudi, Predsjednik najmanje izgorjelo TRUNew državi potpredsjednik Harry idu i do 245.000 žrtava. dišnji York, HydeParku, procjene do 1972.

MAN Završio pravne poživio tih dana bio bez odbrakoji je Dresden je obitelji. bogatoj je i nauke senator, bile kasnije snage ne, jer premješpostao 1945.

Ta prepuna mornaricu. je ratnu bila još i Nizozemsku godina Francusku tene podsekretar ali i ratnih stranke. član Demokratske zbivanja, Bio mirnodopskih saveznici nastupali je gdje zapadni od obolio 1921.

Godine brzinom. i velikom je dječjenastavak. snagom Zbog Velikom hrom. ostao te smatraparalize, povjesničari n jemački toga da

45

sustav

duha

na

s

i živim

mu

-

za

u

sa

sve

uvo-

uz

se

na

se

ne-

u

ne-

a

a.

u

-

u

u

s

su

ra-

sa

su

umo-

uz

su

u

u

su

za-

u

mu

su

novo

u

su

u

se

na

na-

se

na

o

na

su

na

u

su

svemu

se

se

su

a

a

u

se

smo

me

s

su

na-

ne

u

za

-

za

se.

na

o

su

u

u

u

more.

za

u

ne

su

a

a

-

u

se

u

u

su

u

a

sve

za

su

s

26

list

Mljekarski

s

NAŠIH MALIŠANA

ODGOJ

Priprema

školu za

završetkom

no netočno Osim tih predškolskog “, Zrinjka Keglevićnavršenih šest oznaka se raddoblja (s godina) koje upisuju dipl. odgajatelj Stević, završava i ni list da ih priprema djeteta dijete vidi, odgojitelj školu. vodi i tablicu unosi praćenja koju rezultate = svakog= pojedinog Kako odgojitelji posebno pripreNa godjeteta. kraju školu p edagoške maju djecu starijoj dine i psiholog pedagog Većina p osebno vrtića dobnoj skupini? učinak radnim lianaliziraju ima od s voga programa sklopu stovima i obavještavaju odgojiteodrazvojnoslužbe, o rezultatima lje njihovih nosno tima skupina. stručnog priprempedagoške što nego Prije školu RADNE roditelj ispiše LISTOVE dijete Priprema dugotrajan je ljene iz vrtića dobit će radni listtako da rast kroz od 5-6 Radni proces koji djece traje cijelo godina. predmože imati uvid školsko listovi zbirka i postignuća se svorazdoblje odvija zadataka, odnosno može i svoga svim onim djeteta, još jimsadržajem mjestima gdjedijete moraju ispunjavati boravi. To preko l jeta znači prvenstveno nekoliko provježbati djetetom uvjeta: teže zadatke. vrtiću i širem okruNapredna djeca pa 1. obitelji, zanimljivost djecu kon Za jednoga nisu rješenoga radnog ženju. djecu koja pohađala2. suvremenom lista mogu vrtiću dobiti i prilagođenost i vrtić od velike važnosti drugi, jaslice je i te i te teže zadatke pristupu odgoja pa obrazovanja barem dana rješavati godinu predpolazak predškolskog djeteta školu o dgojitelja. upute provesti predškolskoj 3. težina zadataka ustanovi. može biti potpunosti Dijete ukljuOsim zbirke radnih listića dobi djeca čeno primjerena djece. program primarni (10 i male imaju posebne bilježnice ili program male škole Zadaci satni) biti birani i pri koji t rebaju grafomotoričke vježbe.

Odgojitelj vrtiću ili školi. Boraveći tako da osnovnoj te poredani obuhvaćaju najbilježnice zadaje djetetu vrtiću navikava dijete rad, bitnija slova i male područja crteže pripreme djece linije, koje i život zadatke, disciplinu grupi školu običnom sljedeći: olovkom dijete ispisuje to i vršnjaka, zahtjevi koje i kod kuće.

Domaće vrtiću, škola opća inteligencija stavlja preddijete.

Nadalje, zadaće također vid predstavljaju kroz programe odpredškolskog spoznaja mala pa pripreme školu, jedna goja dijete stječe znanja, vje- percepcija zadaća vikenda ilidva preko štine i puta važnost odnosi navike, spoznaje, prostorni odmet. tjedno n ije Dapače, i što razumijevanja suradnje, vrlo i važni grafomotorika predškolci ponosni kroz socijalne vještine kojedijete elementarna matematika kada kući tada pa zadaću, je (skup, vlastite punu afirmaciju doživljava svakako važna i podskup, podrška geometrijski roditelja osobe. oblici) Osim odraslim stručnim što to i kako njegovo zanimanje osobama svakoEvo dijete ostvaruje konkretnog primjera primjedijete ispisuje. dnevne i intenzivne odnose drune radnih listova starijoj skupini tako gom p a vrtića “Vrprva djecom nastaju se zagrebačkog smidječjeg Preporuča roditeljima, Oko šeste deprijateljstva. godine bik". Radni listovi sastavljenislu što bolje pripreme zahtjevni i mala stručnih šavaju školski zaljubljivanja dodatno temelju znanja program, stručnog djeci “curice i dečki?" ili tima i pa dobi od mijenjaju nazivom odgojitelja djece ponuditi bojanke p od više istu 5 do 6 naslov nose “Prije dječaka “zaljubljeno" se i godina “Igrajmo crtajmo“, izdanju Uz školu". Rad se popularnu djevojčicu. spo- premamo iz Te “Znanja" Zagreba. bojanke vrtiću ima mnogo menuto, dva dijete sadrže njimaodgojitelji teme: provode sljedeće životinje, ili mogućnosti ostvarivanje svojeputatjedno i Takoindividualno boje, brojeve, tijelo bajke. neprestane pouratđer potrebe igrom, maloj i s kupini.

Vrednovanje dijetetu zanimljivi prikretom i svim na ka svakom zadatku stvaranjem podpojedinom hvatljivi dječji časopisi: “Dječji VIši ovim oznakama: ručjima umjetnosti (likovna, glaz“Klaun Nino" pot- klub", “Igroteka", točno bena, toč+, dramska, puno plesna). i mi".

Znači, djelomično te “Disney m

Piše:

raz-

a

za

-.

na

sam

za

u

za

u

u

na

za

za

su

na

uz-

u

a

s

u

na-

u

za

u

uz

u

u

u

u

za

u

u

u

se

na

u

a

su

za

su

u

sve

a

-

-

za

nova

-

-

na

su

su

-

nose

-

s

za

s

u

a

na

se

u

za

ona

se

u

u

u

sve

za

na

u

-

za

u

za

su

u

se

sa

Mljekarski

list

za

za

27

Zašto

hranite

telad

Vašim

dobrim

i skupim ?

mlijekom

mljekari, mlijeko vrijedno skupo i radije vaše Prodajte za telad. trošiti je šteta ga u na prah mlijeko tržištu sada za p ostoji ŠinosKašo ishranu Vaše teladi i nazivom u pod 25 kg, pakirano vrećepo se jednostavno primjenjuje tjedna poslije 4.

Kabo se teladi davati Kabo može starostiteleta odmah poslijeporoda 50% € dodajte 400 grama vode litre U 3 zagrijane Već kolostrumu 4 K telad dva puta dnevnol 2 tako Kabo Kabo 200 napajajte U 2 grama kravljegmlijeka dodajte teletu smjese obogaćene Sano ,

do

u

i

litre

vode

zagrijane

mlijeka za

na

telad po

50*C.

litre najboljeg

dobijete4

Tako

litre

tomu

i

ČTONIJE

dodatkom

TELE

cijena

g

Sano1 litra Kabo pola samo

*

*

*

*

košta litre vašeg

mlijeka

Kabo

primjene

Prednost *

telad, te vodu.

za

9

..

A

sijena i

ponuditi

možete

mineralnim

obroku

OVO

na

mlijeka mlijeka kravljeg telad i dobro razvijena otporna mlijeka odzdrava zarada bolja telad i puno nadopunjava lijepa,vitalna zamjenjuje idealno kao mlijeko manje proljeva mlijeko telad telad prije jer boljiprirast, počinje odrasle. jesti hranu preživače, razvoju pri/“ SADA Cam P O! zaostajanja SRETAN, JER dvostruka

odbijanju od

ušteda

*

i

*

za

za

u

nema

BAHVALJUJUČI

MOGU

KABO

jednostavno PEOBAVAN vodom zagrijanom 50*C napajati umiješati 38%C (temperatura tijela). napitkom ! tako jenostavno

SVOJE

sa

sa

a

na

na

-

1

1

1

Prezi

Mjesto.

Telefon:

konis vašu i

zid

de

o

: mljeRkaru

|Sano-Kabo iPokažite ovaj oglas Uostalom:

i

kantu

Trebam

dudu

i

kantu

da Želim

me

tvrtke Sano

Sano

za za

pjenja napajanje,

mjerenje

ujete

stručnjak posjeti radi savjetovanja

Zagreb

d.o.o. za

)

HR-10020

Jakuševečka proizvodnju trgovinu i

1

Kabo

on

na

oruku

49

stočn

u

uu s

ojoj

j

po

Vaše

poč

01-6609-728

Tel/Faks Zagreb

KALENDAR

RADOVA

OBITELJSKOM

NA

GOSPODARSTVU

Lipanj Piše:

dipl. ing.

Zalijevanje Krajem lipnja obično oborinizdanaka drveća i Ljeti dovoljno proljetnih grmlja, skih voda normalan rast sada te orezipravo biljaka. je vrijeme Zato živice. vrijeme sušnog ljetnog vanje perioda provodi zalijevanje.

Preposisručuje uređenje prikladnog tema kao i zalijevanje priprema “Naša vremenska zaliha Za tu svrhu vode. je prikladna kišnica može NA koja sakupljati [UKUUITIA cisterne ilibačve. Vodovodna rasli.

Kantoci

Darko

završava

rast

nema

za

se

za

za

se

za

se

u

voda

IE je prije zalijevanja voćnjacima i vinogradima U ZNAKU ili koristiti fini traju RUŽA jutemperirati bismo kada od cvate do je jutra pa Lipanjmjesec “kraljica raspršivač. ruža. mraka.

Trud i uložen bilo ovoga nepocvijeća“,Brojni ljubitelji Najbolje jebiljke zalijevati sada mogu uživati raskošod sredno koji tako da segmenata poljodjelske po cvijeća korijenu, nim vrsta.

Ako namoči lišće.

[UKDFAKVITII DNETNBAJRTJITIMI cvjetovima brojnih Zalijevanje provodi Vas tada radno put odvede seljak kako bismo pita uvečer, svoje inozemstvo, uranojutroili ruža.

Jedan takav izviše štete koristi. prekrasnom nego posjetite park napravili Biljnalazi Dortmundu i du ke kukuruza. pšenice. peronosporu ružičnjak koje osjetljive sadrži čak 140.000 različitih ruža. otkosu Za sušsijena svojoj prvom zalijevamo isključivo ujutro. nebo Pogledom raspoloženje iu MiinRužičnjaci postoje Berlinu, navremena obično jedovoljno jedno chenu.

U obilno dnevno. poljodjelca mijenja. lipanjzalijevanje ske dane kad će duže zadržati treba tlu ako toplina i cvjetne vrste, Ulipnju cvatudruge Vlaga osušiti ili malčiramo. pokošeno sijeno, tijekom mjeseca počinje dozrijevati zemlju okopavamo ivoće. ska Balkonsko i sandučiHAIR postaje prognoza povrće Općenito, biljke bilje bilje vrhuncu ćima, prema i OTETI STARI UBIT vegetacije. potrebi, zalijevamo i Ove više puta dnevno.

U lipnju prognostičari Hidrometeopočinje ljeto. godine 21. 6.u 15hi U određenim nastupa najave i rološkog zavoda početak ljeta uvjetima isplati 04 min. dan automatski sistem kada Tojenajduži godini.postaviti toplo vrijeme. No ljuti Vrtni alat čvrsta ILTOTI [UKV za [IKORTKI lijevanje.

EBE lopata TIPAY sadnju Za radove mala vrtu sami LGIKLR Upravo pokušajmo lopata Vrijeme je važna i kao dobra Eto [UKVUTVATKITEY, U kući jednako sadnju je štihača.

Mala koliko Sada kada možemo lopatica najčešće jevrijeme množiti različite sobne Neke Kada predveče pokaže gusta primjenjuje sadnju lukovičastog biljke. i može sobne boravak upotrebiti kiše. biljatrajnica, biljke podnose bali dobro im otvorenome i sadnje bljavati prilikom bilja je pripremiti radove za konima, te zaštićeno ih je vrt, zadruge i koje mjesto iznijeti štihača Ako dakako ako imate Sobne i prevelika nepraktična. uvjete. malu izaberite vrtu zaštitite od kupujete lopatu, biljke crveni oblaci ipak jakog tijekom i više kvalitetniju.

Bolje jeplatiti sunca, propuha ikiše. ka znak da sisvake alat nego godine nabavljati Pod staklom [NISTA pad kvalitete.

Za dobro skinuti slabije lijepa je ELETIKESTI ke pilićima bježe zaštitne kako Otpali plodovi pokrove uslijedsvoje I ujutro kasnije izlaze, visoke temperature i zraka j e kada b olesni Sada vrijeme plodovi vlage požurimo spremanjem sijena, voća i bi bolesti. U povrća p adaju zemlju. pojavile gljivične kiše. jer Takvi često zaraženi staklenicima običplodovi koji ostakljeni Kiše biti i kada kim štetnikom.

Na tlu ličinke nim staklom UV dobra, no

LSD

trebali

ETUTGTJENNIMATLANIRH

KV

u

ranoga

u

se

sve

su-

novac

u

za

v

ne

se

u

ne

ne

već

me,

se

u

su

uživa

u

na

ječma.

stoci.

i

u

se

ove

a

se

Sunca

u

vremen-

razno

su

“n

u

u

stvar

UBRIKI

nam

se

u

za

sunčano

za-

sr-o

UR

-

za

u

U

za

»me.

se

se

-

se

ne-

sa

raz-

za

a

vam

na

magla,

noću

će

na

u

onu

u

i

iz-

Sunci

su

će

gurno

vremena

s

sve

na

se

a

ne

a

razne

na

eto

su

ne-

su

sunčane

se

i izlaze iz

nam

zrake

će

-

mo-

drveću

vrane

na

krilima. lamataju

učahure, razviju opekline Ukoliko ribnjacima važno redovito U tom prin staklo premaploda.

Stoga je ljaka. slučaju da ribe iskaču vode ili plii žite vapnom ili nekim kupljanje otpalih plodova njihovo pokrovom. skonovi Većina vaju loše površini, nadajmo nego uništavanje prije tempe« razviju biljaka podnosi štetnici. iznad 40 roj pojavi kišnih kapi. rature zatvorenom “C, biti i viprostoru temperatura može Vrijeme sigurno promij Trganje cvjetova ša. Zato vodite računa kada zdrav sada vrste Nacvatu. čovjek postane Mnogebiljne provjetrakon sl. uklonite ostatak i osjeća staklenika, klonulost. aspoložen i vanju plastenika cvatnje cvijeta kako bi zametnule Na otvorenom a grometeorolog: sjemenke, što inače slabi način i drveća sada Izboje Mr. biljke, taj ukrasnog grmlja Dražen Kau možemo ako krivo izproduljujemo cvatnju. korigirati se

u

kukca

gu izazvati

listovima

na

sa-

bi-

u

-

iz

mo

na

se

a

se

u

-

će

se

o

se

ne

a

na

su

Mljekarski

list

29

ZAVAŠVRT Kompost e

KOMPOSTIŠTE

stvaranje komposta Kantoci dovod Darko Piše: pa komuređeno Ukoliko nemate najzraka, dipl. ng. je potreban još to učinite. svakako koja vrtu, kompostišta bolja postište cirkulaslobodan i protok gućuju sjenoviti zraka smjestite Kompostište strane. urediti ciju gamožete diovrta,apritome više načina.

VLAGA S vrijeme zaliti. da Bitno Zbog jepotrebno kompost kompostiraotpad je dobro stranice komprega slaže je vlage, zadržavanja zemlju, nje konikako kriti. od načiniti možete smije No, dasaka, postišta ristiti Danas ili pod folija, jer plastična materijala. opeke sličnog i kondenzira i već kompost vlaga njom kontejneri posebni postoje komje Najbolje prevlažan. postaje kompostiranje otpada. ili vrećom post prekriti i pomožete jutenom Kompostište odijeliti sličnim će drveta iligrma materijalom. poroznim moću kaže: Mi mudrost Stara vrtlarska koji TOPLINA sadnje stvaRadom sakriti. ga bakterija od naših nismo naslijedili zemlju unutar koja toplina komposta od naše već KOMPOST U SVE UZAZI očeva, jeposuđujemo središtu važna.

Naime vrlo ŠTO je od djece! dosiostaci temperatura ljuske hrane, Dopušteno: okoliš i hrpe kompostne li sačuvati Želimo prirodni uvelo i 50% € i tako že i cvijeće, grančiuništavaju jaja povrća, preko osloboditi je kemije, koja drvei štetni treset, slama, ce, spore sijeno, lišće, mikroorgaživotu i šem previše prisutna, ni pepeo, muljiz kanala, nizmi. neupohrpu je Ipakkompostnu vrtlarstvu vratiti uzgoju i stočna hrana i do dva otpaputa silaža, potrebno trebljiva jednom će ostaviti čistu i nepatvorenu koji i voća, snižava ci Tako njegova preradi grožđa životinjpri prebaciti.

Jedan od načina da to učiprirodu. ostaci ski ostaci nakon što ima i dobru stranu, temperatura čaja, klanja, nimo isključivo prijekorištenje i životu vapno, zečji kokošji mikroorganizmi talog kave, ostaju i jer rodnih gotovo gnojivakojima gnoj stvaraju kompost. odnoskoji štetnih nikakvih tvari, zaraženi ostaci, dodavati Ono VAPNO i da biljni Zabranjeno: poboljšavanje gnojenje metalni kako bi tankim ili okućnici tla našem vrtu predmeti, staklo, plastika, slojevima voda kiselost koristimo koja boja, kamenje, papir, koja odgovara njila kompost. drži deterdžente, idealno piljestrojno ulje, gnovoju bakterija. prirodno vina i ostaci je Kompost crnogorice KOMPOSTA pri sadnji DOZRIJEVANJE upotrebljavamo jivo koje proizvodnji I SAVJETI uzgoju cvijeća, PRAVILA voćaka, teče uvijek Sazrijevanje komposta i grmlja. ukrasnog povrćauzgoju navedenih Osim pronajmasastojaka Prosječno traje možemo polagano. oplemenjiKompostom idealno šest prij e mjeseci.

Stoga izvodnju komposta nje živice i slično. Ukratvati travnjake, i državati i nekih imati dva pa pravila savjeta. spremišta kompost, ima ko, kompost moguću VRTNI najširu matedok Za OSTACI otpadnim p uni jedan pripremu primjenu. zreli već imamo koristiti možemo drugom rijalom, Osim praktoga, kompost komposta jenajjeftinije tično kvalitete kompost. sredstvo poboljšanje tla, i da BAKTERIJE biti posao, u brzavaju preparati koji Postoje obavljaju svjesninije ipak Osim i ostaciih ima vrhunsko fermentaciju. raspadanje biljnim dovoljno njehranjivo.

No,pomoću koristiti možemo takvih ostataka i poga glavnina preparata Ipak, pri kompostiramo. otpadaka koje otpastvaaktivator nekad i voća bit će mljevenje s troj poseban potreban je povrća uzgoju cvijeća, način Na daka. dušika iskorištena. korisno taj kompostna Stvaranjem koji jeneophodana ranje brže i tako svrhu tu smeća raspada.

U je usitnjena razmnožavanje. njihovo rješavamo hrpe komposta dodavati i stajski gnoj. najbolje je otpadaka.

MJESTO

ZA

ZRAK

Za

-

su

omo-

ona

u

u

sa

na

vremena

-

se

na

za

a

na

se

ne

se

za

remen

-

ra

se

u

se

u

se

na-

razne

mo-

ramo

se

u

se

na

u

nema

za

no

-

se

mora

se

na

u

u

sa-

sma-

raz-

ne

za

se

moramo

za

se

-

u

sve.

za

moramo

no

sav

-

na

a

ma

za

za

masa

za

se

se

Sajmišna 8b, Sv. Ivan Zelina, HRVATSKA

ZEMAT SVE

VRSTE

-TANJURAČA

Tel.: 00385/1/860-920

POLJOPRIVREDNE

00385/1/860-595

GSM:

098/281-550

MEHANIZACIJE

36DISKOVA

-ŽITNESIJAČICE PNEUMATSKESIJAČICE 30

Fax:

-

-

ZA

VAŠE GOSPODARSTVO:

4tKIPER

PRIKOLICE

RASIPAČI

-

600

kg, 3.500 kg, 6.000 kg

list

Mljekarski

LIJEČNIK

VAŠ

ZAČEPLJENOST

tržištu ima čitav niz. Svi oni siŽenakojajepromijenila svoju Piše: dr. Ivo Belan dnevnu rutinu, to i obično jestradnog gurni djelotvorni, poduvjeod 7 do 15 sati da ih tom uzima jepropisano, prešla je kako radno od 9 do 17 sati,poredakle, povremenu vrijeme začepljenost, stolicu i tim da ih je prestane primjenjivati metila postala začepljena; Poslovni odlaže odlazak čim ili čovjek je problem crijevima riješen WC niza sastanaka, iako ima utvrdi da to sredstvo efikasno. zbog nije imati da često popotrebuispražnjenjem crijeva; Valja Gradski mladić naučen laksativa englesnavljanom upotrebom ki WC dođe u i tu ga dočeka da vojsku njuje sposobnost debelog crijeva WC čučavac. vrinormalne Zbog položaja reagira prirodne, podnužde Ako ovakva naviknut, uzimaod jeme koji n ije ražaje. pate praksa Mnogiljudi začepljenosti. mladić suoči laksativa veliki opstipacijom; nja nastavlja dugo proZačepljenost je privatni Otišli ste bezbrižni more, na, blem i borbi trošimo toga privremeni crijevni problem protiv odmor, međutim, vaše že kroničan.

Laksativi svote godišnji postati jednopozamašne kupovinu i i vaša nisu stavno stalnu, različitih sredstava iznenađenje očaj crijeva Tako, zamišljeni čišćenje. odlučila raditi i otići dovnu takvom Amerikanci prestati svoj primjenu, jer potroslučaju primjer, “odmor".

Zašto? više štete nego koristi. mogu še svrhu više od 250 Djelomično zbog pričiniti milijuna vode i hrane, ali Treba da čestim čišćedolara svake promjene uglavnom spomenuti godine. što ste istovremeno zato dosta poremetili njem crijeva čovjek gubi hranjikada debelo Začepljenost dnevne vih nastaje i vitamina, svoje druge u običajene, komponenti jer više otvike crijevo (kolon) potiskuje rad, kroz crispavanje, prehranu, igrazbog b ržeg prolaza sadržaja fekalne tako i itd. padne te tvari nisu lagano resorbirati. nje jeva uspjele kao što bi trebalo biti. Nešto glatko Kad to može mogu opstipacija pričiniti? Što traje dugo od tih ih pa zaostaje nastati crijevu nedostaci tih tvari ozbiljni iz ili po Kratkotrajna začepljenost, sporo odstranjuje tijela previše sebi,neće ništa strašno. organizmu teško i bolno pričiniti previše jer pretvrde, Kako spriječiti čak i Međutim, kroz začepljenost? s porog blaga, kratkotrajna zbog pomicanja crijevo si hrani koučini da iz Osigurajte vode. S dovoljnu opstipacija, osjećate njih jeodstranjeno previše ličinu vlaknastih to obično da može imati stokomponenata, strane, godno, prisili dugotrajdruge čovjek znači mnogo i crnoga voća, WC-u i da licu svaki dan svaki ili treći povrća sjedite naprežete, (ili drugi kruha dosta vode! što izazvati može neke dan, ako to normalno određenu (mekinja!).

Pijte ipak posljedije Kada nagon Tako, da pojavi pražnjeprimjer, vrijeme jačih osobu), ipak osjeća ugododlazak bolni, male mogu količine stolice,slabe nje crijeva nemojte odlagati napinjanja pojaviti zbog bez obzira što toga trenutka WC, krvareći može učestalosti ili teškoće hemoroidi, naglo zbog njezine možda imate neke obaveze. krvni bilo tlak, fecesa može druge zaostapovisiti je slučajeva eliminacije (dio da neki tim trenucima i U oba može Pokušajte priviknuti crijeva doživjeli jaticrijevu). slučaja dovito time što ćete srčani infarkt ili moždani udar. smatrati da osoba ima ili pražnjenje, začepljenost rutini doS kronična strane, svojoj dnevnoj osigurati druge opstipacija opstipaciju. boravak Osim voljno WCjeozbiljniji problem. upravo isto dapribližno vrijeme svakoga Štouzrokuje spomenutih mogućih neugoda, u, začepljenost? ba od takve koja pati opstipacije od kouzroci, Provodite Postoje redovne mnogobrojni že sportskoneki mogu osjećati biti sasvim prilično neugodno. kreativne aktivnosti. jih ozbiljni to(tuće težinu može trbuhu, Održavajte Osjećat mori ili neke criretrbušnih mišića. kretadruge promjene i neurotički usredotočiti gotovo Mnogo pažtoga, jevima).

Zbog slučaju začepNeki nja! nju svoja više od crijeva. bez Za mnoge ljenosti šalica kakoja traje tjedna da takva ljude jutarnja počnu p ribojavati treba dugotrajkonuzroka, ili nekoga očitog da može izazvati i rak. čaja j edovoljna pokrene zultirati začepljenost rad Slični učinak liječnikom.

Začepljenost Premda dokaza takvo nešto, poželjni crijeva. može biti i može i zobeno posljedica poremetnje dokazi da postići tanjur juhe, ipak p ostoje nekih nekih krajevima brašno ili čaša funkcije žlijezda, obične vode. hranu botople svijeta loških gdje l judi i uzimaju nekih Kod svih ovih stvari oboljenja uzimanja lijevlaknastim strukturama i gatu je pitanju kova. (voće nervni refleks criredovite i obilne stoprenese koji povrće) imaju većina tvrde da i Medutim, rizik od raka slučajeva lice,pa crizačepljejeva.

Mnogipušači jedna je debelog nosti uzrokovana nakon doručka može isto znatno je jednostavno cigareta jeva manji. kom vrsti fizičke, učiniti. To ali obzirom istina, poremetnje je semože učiniti tivne, okolišne mirnom, uobičaŠto to da očito načini borbe protivopstipacije? postoje bolji toku života. Evo Obično nekih nekim sredposegnu jenom našeg ljudi protiv opstipacije začepljenost to: stvom Danas ih može biti primjera čišćenje (laksativ). izgovorpušenje. *

na

s

su

vre-

mena

na

se

za

s

se

*

u

s

se

za

na

*

na

se

s

se

*

vreme-

na

u

na

mo-

na

na

su

za

za

na

samo

u

sa

sma-

na

na

se

na

za

novca

umu

re-

u

tu

na-

se

ne

-

mase

sve

masa

u

vremena

se

u

sama

vam

su

a

se

neu-

*

u

a

vas

no

u

ce.

na

se

za

a

se

ne

*

za

se

za

se

no

u

se

a

u

su

se

*

u

na

re-

s

vremena

osomo-

u

za

u

u

na. *

se

u

a

na

nus

u

samo

na

se

a

*

se

ve

na

s

nema

za

u

neuro-

u

se

na

ne-

-

-

emo-

s

u

za

za

za

Mljekarski

list

na

-

ne

za

31

KRIŽALJKA

NAGRADNA

poslati lipnja križaljku riješiti Ilica 31/III,Zagreb, adresu Hrvatsko društvo, mljekarsko do

kupon

i samo

Treba

5.

na

sa

Priredio:

Željko Lovošević, dipl. ing.

1.

od 11. Istjerati

sebe,

OKOMITO:

14. Prostorija u kojojse kajkavskom narječju, 16. Sprat, 18. Dio ruke, 15. duljinska.mjera, sir, Japanska proizvodi na 20. Glavni grad Norveške, 22. Grad jugu 19. tijek, Riječni pest,

Kratica

VODORAVNO:

Mjesto

prognati,12. Veznik

kod

Daruvara,

ZA

naznakom

u

1. Žensko za

KRIŽALJKU

NAGRADNU

ime, Slavka, 2. Talijanskigramatični član, 3.

Istarski demokratski

pojas,5. Jedan

sabor, 4. Remen,

od

7. Narodno 6. znamen, Oznaka, obilježje, djelatnosti, ljudske slovo grčkog pisma, 9. Kemijskiznak žensko ime, Darinka, 8. Sedmo kolektivu, samašnost, 13. Mliječza nikal, 10. Nepripadnost nekom južno od Valencije, 23. Nejako, slabašno, 25. Sitan naročitog ferni proizvod,putar, 15. Mlijeko ukiseljeno s pomoću do XVIII. od XVI. srebrni kovan stoljeća(u slovenskim novac, 17. Zemljište,(množ.), 19. Kratica za “tehnički ekonomski menta, 26. Kemijski znak za lantan, belič), krajevimapoznat pod nazivom biro", 21. Poštovanje moralnih normi, (množ.),22. Strop,svod, tavatvornica mliječnihproizvoda iz mjesta pod 1. vodo25. Inicijali 27. Poznata glumice Ane Karić, 28. Japanski nica, 24. Naš prijedlog, 29. Musli31.

Grad Y ukio, pokrajini (1937), 30.

Kratica talijanskoj u gimnastici, “račun", za sportskoj reprezentativac ravno, 35.

Grad na 32.

Kratica “rimokatolički", mansko muško za jugu Oznaka 34. ime, u za Autooznaka biljke Našice, 33. za Kalabriji, 38. Ovdje.

Kumičića, 37.

Južne Eugena Protivnik komunizma.

Inicijali književnika 39.

Koreje, 36. Vjerovnik,zajmodavac, biologiji, oblika

Španjolske

u

Nagradnukrižaljku izbroja4 lista Mljekarskog sponzorirala je "DOMIL" mljekara izŽupanje. Čestitamo sretnim dobitnicima:

[1

mi 17

16

E 21

=

a

DRAŽEN LOJAN 2.

18

m

Es

m

22

24

25

SO

e

ra

32

31

3.AGNEZA ERBEN Grđevac, Veliki Pavlovac

10

9

be]

-

Rovišće

8

a

23

-

7

6

E

20

1. ZLATA BASAR Stol Generalski

5

1

m 1

4

3

2

1

ii

sa

>

34

35

38

37

36

19

m

33

15

za

-

39

KUPON NAGRADNE KRIŽALJKE 2

Imei prezime

|

1

Adresa 1.

vodoravno

Rješenje :

014

>

24 13.

okomito 2

15:

=TIN

>

a...

RJEŠAVA

PODUZEĆE ZA PROJEKTIRANJE. ITRGOVIN OIZVODNJU, USLUGE 11. Ravnice 12 Zagreb, tel/fax (01) 2301319 Uprava (01) 744898.

Servistel.

10000

32

I ONO

KAJ

SERVISIRANJE

DRUGI

POLJOPRIVREDNIH

UREĐAJA, ALATA IVILIČARA

NEMOGU! STROJ

Be

do

Mljekarski

list

PROIZVODNJA

OPREME 49240

DONJA

ZA

PREHRAMBENU

I KEMIJSKU

STUBICA,MATENAČKA bb,CROATIA tel: 049/ 287-366 287- 287tel. fax: 049/ 287-368 377, 375,

INDUSTRIJU

VALLI

mliječna zamjenica

za

hranidbu teladi

A je mliječnazamjenica hranidbu mjeseca starosti Mielnili u obrano glukozu, sadrži masnoće, sirutku prahu,sojinobrašno, mlijeko, BELL &SIKELEJ STE dio Ko (EE 1:7 71(5) vodom u MISE sa se težinski (jedan omjeru miješa A biti treba VITELE oj teladi Prilikom KI temperatura napajanja teladi

za

do

2

,

\

\_se \

koristi

prema

omogućuje

iste

uputama navedenim teladi

priraste

VITELA

JE

uz

na

manje

PRAVO

vreći troškove

RJEŠENJE