Mljekarski list 4-1998

Mljekarski 19098.

TRAVANJ.

ZAGREB XXXV. GODINA X U

iki

list

4

kvaliteta

Hrvatska

EAODI

KouraD)

Mljekarski

list

TRAVANJ,

ISSN

Prof. dr.

Str. 2-3

Utjecajvremena

košnje istarosti tratine na

0351-9104

Zvonimir Štafa vrijednost

krmnu

Stjepan

Dr.

Str. 4-8

98.

Feldhofer

Urea

u

goveda

hranidbi

Dr. Stjepan Banožić

Str. 10

Redakcijski kolegij: dr. Stjepan Banožić rm

Krpelji Dr. Stjepan Banožić

m

Str. 10-11

Piroplazmoze :

dr. Ivo Belan

Božičević ing.

Mirna dipl.

Stjepan Brlek

Str. 13-15

ing.

dipl.ing. Stjepan Deneš dr. Stjepan Feldhofer dr. Ivan Jakopović dipl.ing. Stjepan Keglević prof. dr. Zvonimir Štafa Glavni

i

odgovorni Juraj Čičmak

osnovnih Vrijednosti

dipl.ing.

pokazateljau

ekonomskih

gospodarstava govedarskoj proizvodnji obiteljskih Dr. Ivan Jakopović 3

Str. 16-18

Pasmina

govedarskoj proizvodnji

u

StjepanBrlek, dipl. ing.

Sin19

Obfejsko piso

urednik:

Cvjetka Š Stjepan Brlek, dipl.

Str. 19-20

Obnovljena veterinarska ambulantna

ing.

stanica

u Oborovu

Redaktorica: dipl.ing. Vera Tehnička

Volarić

Milka Vida Str. 20

Str. 20

Božičević

Alka

dipl.ing. Nikola

Hrvatsko

i izdavač:

Božičević

Str. 25

Ratna

ing.

dipl.

godina 1943.

ZrinjkaKeglevićdipl. odgajatelj Stević, Radosti uskrsnih blagdana Mirna

Božičević,ing.

Uskrsni

običajiHrvata

mljekarsko društvo,

StjepanKeglević,dipl.ing. š

Uprava i uredništvo: Zagreb, llica 31/11

Str. 28

Cijena:

Mljekarski

Koliko alkohola

i

tisak:

nije štetno

Travanj Darko

Str. 30

ivo Belan

Kantoci, dipl.ing.

Str. 29

d.d., Ilica 65, Zagreb

list

Hrvatska tkanica ide dalje

Darko

kn

priprema

naa

Dr.

tel./fax:01/424-420

Orbis

Skolovanjem do zvanja mljekar

Str. 26

Str. 27

Grafička

Babinoj Gredi mamo

d

Zagreb

3,60

u

;

Str. 22-23

Domić-Kunić

Crteži:

Vlasnik

ambulanta

Stjepan Keglević,

Lektorica: mr.

Veterinarska

urednica:

ing. Mirna

Grgić

Dr. sc. Zoran

Kantoci,

“—Oživite

dipl.ing. balkone

1

KULTURE

KRMNE

Grad, Garešnica, Ako proizvođača (Ivanić broja velikog manje prilike proljeće članak i Sela uz nadopunu ponavljamo Zagorska dr.) odlaže dok povoljne košnja čei suho košnje i vrijeme, Utjecaj nastupi toplo vremena i do S sto čak srpnja.nastupom kasno i vremena, krmnu tratine starosti toplog suhog na slabo i spokošena tratina vrlo

Na

krme

zamolbu

u

su

ne

se

se

vrijednost

uvjetima. vrlo vrste rast jeslab, jer i kasne gornjem sloju plitkoga korijena košnje tratine, tradicija je dr.

Piše: Štafa obprof. Zvonimir tla velika masa, tek kada naraste nemajudovoljno vlage jer vrsta većina kakosi ako plitkog navljanje, proizvođači ranije tratine kosidbe i da biljnih žu da Vrijeme puno prelazi tijekom ljeta korijena posuši naročito Priniski travnjaka, zajednica stanje. (dormantno) spavajuće prinosi sijena. dobiju bitno i način Takva tratina vodi računa tome uporabe gnojidba tom ljetno vrijeme je i količinu te kakvoću U već koliki utječu p revlarijetka. njoj u glavnom proizvedenih gubici Naše krme. od krmi kasno prispijevanja vrijeme višegodišnje zeljanice, davaju koja hranjiva ili veći dio loše kakvoće ima čitav niz travnjačke zajed-kosi. Kasna košnja najkvalitetnije kojih je to niske krmne i kakvoću kozajednice pahovke loših posljedica nice, po vrijednosti (mrkva, i uspravnog i Kakojima ličinu trpuca visoke dr.). paštrnak hranjiva. različak, proizvedenih kao i trave u nižu ima znatno daju košena najveću tratini, Djeteline, brzo trave suše ostanu vidi tablici br. suhljim staništima, kakvoću, što z bog ljeti uglavnom 1, iz generamali niske i obroku dnevnom prijeđuvegetativnog udjel zauzimaju osigurava kativni biti više iako bi morale stadij razvoja (cvatnja), premalo masi, p robavljivih bjelančeviotkosu da prvom naročito To što dajupuno i događa stupljene. proizvodnju, energije većine tih ranih trava Masa P tablici br. 2. vidi koji gnoje travnjacima ima velik nakon metljičanja udjel već starosti tratine njezinu krmnu stabljike, kojaje cvatnji Tablica 1. Utjecaj košnje odno: kosi Ako kasno vrijednost ogrubjela. osredili cvatnjikasnije,daju g Probavljive bjelančevine Škrobne surove vrijednostiu 1000 Takvu do lošu krmu. usijenu ogrubnju usijenu visoke Starost kojoj pretežu jelu tratine uzelenoj zelenoj Broj Rok ili trave Relativno Relativno % masig g cvatnje masi% stadiju koje = košnje tjedana često i zrna, nalijevanju 136 111 472 6 4 97,1 10,68. vrlo 2,50 otkosu košnja 100 bolje je prvom 100 130 486 zriobi, 4 2107,85 košnja 6 Ako silirati nego kositi 468.

130.

8 96,4 3 7,21.

919. sijeno. srednjekasnakošnja 200. već takva 115.

352.

1012.

724 2 585 460 150. j e koja naime, kasnakošnja 107 280 57,6 kosi i suši 382 višeod121,22 3,00 1,5 vrlokasnakošnja sijejakoogrubjela će no, sušenjem ogrubjeti jače još starosti tratine Tablica 2. Utjecajvremena košnje odnosno vrijednost obroka, niske i dati lošu krmu palatabilpri dvije razine ishrane sijenom i krmne nosti (ukusnosti) vrijedProbavljive bjelančevine. Škrobna vrijednost će biti Kgudn.obroku iskorištena, nosti; slabije 201 ug.u u dnevbit će niska 1000g. zalitara proizposljedica toga usijenu zalitara Vrijeme % s.tvari rokuukg mlijeka i veliki već mlijeka sijena. grama sijena gubitak proiz-košnje vodnja 472. naročito 4,72 3,7 vedenih 10.

109 86 rana hranjiva, bje- vrlo 1068 1.068 SLOT AN5 120: 1.602: 191. otLivade 15... lančevina. košnja prvom 486 42 kose pre65 486 kosu kod rana 7858 košnja 10.86 pravilu 785.

1.177.

12,3 NEA 12,6 UAA. već većina trava kada je kasno, 3,6 og i težim stasrednje ocvala, vlažnijim BB. < dB 1.081 tlo ništima tek kada kasna košnja prosuši.

415 neuređenosti tla i kasna košnja. odvodnje 10.

460; Zbog 210.

5,6 5,1 suvišne oborinske vode 690 pokoše300 280 10 86 tratine često vrlo kasna 300 nije 15 2,0 14 12,9 tlu sušiti košnja 450 proranije guće takve livade i 3,60 kg škrobne krma Uzdržna 360 vrijednosti bjelančevina pa prob. g pravilu ljeće, i 300 g. škrobne vrijednosti 11mlijeka 65 g prob.

Jedan od Potrebe kose bjelančevina razloga prekasno. ro

obnavlja u

Po-

suhim

mase

u

za

a

se

u

se

se

a

se

na

na

su

se

u

a

u

o

ne

su

u

rane

rane

masu

masa

sno

na

se

u

u

u

u

a

za-

u

mase.

se

za

na se

u

vremena

se

-

se

na

u

ne

na

sno

u

one

u

masu

ć

u

su

u

otumusa

u

a

u

rana

u

rana

za

masa

se

=

za

na

sur.

a

odao

nomob-

<

se

nas

u

|

u

e

e

:

:

a

na

se

E

nu

mo-

masu

;

u

na

se

u

sur.

za

2

sur.

Mljekarski list

od 15

kg (Fajdiga, kod košnje istraživanjima gnojivima i i i Štafa tako isbjelančevine osigurava ŠoštarićČižek, Obnavljanje prihranjuju.

11 1 od oko da se utvrđeno za tratine korištavane najviše giju proizvodnju jakojesporo dr.)

Pisačić, je košena dnevno.

Kasno ako Takva i mlijeka postiže pašnjaku (8- tjedana). dugotraje tratina 10-12 stara starosti od tratina obilnitratina tjedana napasuje pri prvi uglavnom 12 daje od 15 dnevnom obroku kosi ako 4 oko kgsijena tjedna, prekasne jiotkos, kojijezbog i dnevno od 5-6 starosti niske bjelančevina osigurava tjedana. sijeno, pri drugom košnje kakvoće, više od 5 I mlinešto tratina i dobi U i niske otkosu daje najvećuenergije toj daje prinose što kod škrobne i količinu nas staništiNa vrlo suhim najčešće, vrijedjeka, je hranjiva. krmu stoka tako Međustaru nosti toliko slab da po jedinici đutim, površine. prirast je krma boako želi često smanjepravilu slabije jede zbog postići tim, pa kositi, jedvaisplati ukusnosti preiskoriste takve jer jenajčešće bjelančevinaprobavljivim gata napasipovršine stoka više koristiti zato tada tratine treba poma, Budući da do ogrubjela, kraja vanjem. količinu hrane.

2 Tratina stara od jede predviđenu ranije. još skidanja getacije prekasnog tvari sadrži ili otkosa 17,2% suhoj tratine tjedna vrlo kasno košene prvog lipnja (krajem Sijeno sur. većina probavljivih bjelančevina, 12 oko stare posrpnja) višego-tratina od tri početkom (košnja tjedana sadrži stoka 14,8 tjedna sadrži oko vrsta četkom tijekom%. Sa starošću tratine dišnjih koje najčešće ljeta) loše opada i dnevnom 3% popase zbog napasivanja bjelančevina tratina stara tako da kakvoća, ukusnosti 15 obroku od po(grube, dlakave, tvrde)četiri kg namiruje tvari sadrži tjedna suhoj trebu ili samo sastava, bjelančevinama kemijskog zboglošeg od šest 9,1% tjedana 12,4, sadr21 Vrlo često velik oko vlaknine, 1,5 mlijeka. udjel probavljivih bjelančevina.

Njihov i tratini raznih nepoželjutječu zastupljene žaj spojeva koji starošću traudjel jako opada loše i vrste stoka bezvrijedne, koje pašnjaku tine pa tratina stara 10-12 ukusnost, tjeali i škodveć to takve vrste vrijeme odrvene, dovoljno tavlja, imaju tratine tolika starost je vrste bus ili dana, da svojim d jelovaljive koje ojačaju svoj kose kada kod livade, neke donenepovoljno d jeluju njem vriježe, jačerazviju sadrži od 3 tvari suhoj najčešće neke od količinu veliku zdravlje njih djestoke, sjemena(ki-do 6% probavljivih bjelančevina, mlii selice Rumex sp., divlja luju smanjenje sekrecije mrkva, što iznosi nešto masi zelenoj mliili kvare kvalitetu i zečina pak dr.)kojim više od 1 pa do 1,6%,u tratini jekai različak, vrlo često veću mesa, šire tratini oboje. jeka zauzimajući lepirnjača povećanim udjelom i način zašto krave smanjuju1,6- Utjecaj površinu taj i Odgovor pitanje košnje tratine i krkošene kasno uporabnu vrijednost kakvoću krme starosti tratine hranjene sijenom 2%. od te tratine. malo tratine tako iznesen tablici br. utvrđen mlijeka daju je 1, nalazi višestrupovezan tablici, je (Fajdiga), Sloveniji Ranija košnja utječe poveća-ko kakvoćom i koi Štafa sijena i time (Čižek, potvrđen njegustoće tratine, Kakvoća najvećoj šnje. sijena Osim ako Udjel p robavljivih bjelančedr.). bolju pokrovnost. toga, odovisi vina starosti tratine košnje mjeri vlati kod većine sijenu pri generativne starosti flote od 4 o tratine, trava 10,68% tjedna opada pospješuje pokoseranije, rističkom sastavu tratina oko 12 3% kada stara mogu kojem time i je nabusavanje, širenje vrste biti nepoželjne zastupljene višeotkosnih i tjedana (košnja početkom l jeta). vrsta, višegodišnjih Način od 20 pa čak i tratine staudjelom preko ali i što odražava koji s ijeno kakvoću, Tosti od 4 do 12 masi močvarne 90% (nizinske količinu tjedana utječe koja proizlivade busikom i kao i šaševima) Ranivede proizvodnju mlijeka pri dvije jedinici površine. zine sitosti krava gubicima pri sušenju. otkosa do prikaprvog pojomkošnjom vidi da tablici br. 2. Tu četka trava tratine Sa je cvatnje glavnih starenjem opada udjel sadrži sitratina stara 4 što iznetjedna jedmogućeno jeosjemenjivanje bjelančevina krmi, je više znatno tablici 1. U jenu bjelančevina genenootkosnih, ranih, najčešće prosjeku ako krave hrai rativnih trava računati da tratine može go pa energije, zeljanica tipova sijeno vrlo košene tranisku kak4-5 sadrži oko 10% stare sijenom kojeuglavnom imaju tjedana izbalansiran ali i niže urode od tine, nemaju omjer probavljivih voću, bjelančevina, sijei treba košvrsta. tratine 8 oko 8 stare bjelančevina energije koju višegodišnjihRanijom tjedana namiriti iz koncentrata. ravnoteža vrlo kasno košene traSijeno%; sijeno njom uspostavlja tratine stare hranid6 određenim tek tine sadrži 3-4% tjedana trećoj, probavljivih bjetek odnosbom do sita osilančevina. Tom količinom jednicama četvrtoj, (15kg dan) bjeviše oti i lančevina dnevnom obroku od gurava godini kojoj petoj bjelančevine energiju kosne i vrste nešto više od 12 1 15 dugotrajne daju mlijeka kg sijena namiruje potreba tratini. dnevno. tratine stare 8 2-4 1 u Brojnim Sijeno tje- (5) mlijeka. iK

ilinakon

dana

nas

ne

dnevnom

u

obroku

ener-

ma-

se

se

na

u

a

a

za

se

u

za

mase

me-

masu

u

se

ma

se

se

ne

ne

ve-

samo

u

ne

u

u

a

surove

za

za

ona

u

-

na

su

sa

na

u

ne

os-

a

vremena

nas

se

u

na

a

a

su

na

-

u

se

a

s

a

sve

u

na

na

vremena

na

me

u

na

a

se

a

u

u

na

a

u

s

vremenom

nas

u

o

u

se

sa

na

vremenu

o

nosno

u

a

se

se

na

na

s

na

se

mase

u

na

s

ra-

na

muzara

one-

zan

u

se

u

u

ne-

seno

u

se

se

ne

rano

mase

a

no

se

u

a

u

za-

u

no

na

u

u

os-

novnu

masu

Mljekarski

list

se

za

za

SERVIS

TRAKTORA

I POLJOPRIVREDNE

MEHANIZACIJE VI

SLS PRETOKI

e

GANI

I,SV. IVAN ZELINA,

TEL. 01/860113 za popravak traktoraiprodaju originalnih servisspecijaliziran rezervnih dijelovaizprograma NEW HOLAND FIAT za -

traktore: FIAT-ŠTORE *

i UNIVERZAL

za popravak irezervnidijelovi traktore:IMT, FERGUSON, PERKINS, TORPEDO

*

dugogodišnje iskustvo

*

dajemo savjetekod ugradnje rezervnihdijelova

e

rezervne

dijelovešaljemo poštom

Psarjevo donje 61,

10380

Sv. Ivan

tel./fax:

NUDIMO KRMNE

SMJESE

ZA:

ZA: Nudimo sve

Vam

domaće

i sve

= Krave

muzare_12%S.B. muzare

16%

S.B.

Krave

muzare_

18%

S.B.

14%

S.B.

— Kozeiovce

životinje

(01)

869-202

VAM POVOLJNO!

Krave

ostale krmne

Zelina

smjese, superkoncentrate komponente i

za

izradu

krmnih

smjesa za

OBRATITE NAM SE S POVJERENJEM!

Mljekarski list

NAGRADNA

PIONEER

do)

IGRA

Poljodjelci, PIONEER. i ove za PIONEER organizira vrijednu nagradnuigru Vas! godine Od ove godine"nagradnuigru" objavljujemo iu Mljekarskomlistu. za Prvanagrada: OLT pneumatskasijačica kukuruz.

Druga nagrada: mlinčekičar.

Trećanagrada: miniwash.

Uz

to

dodijelit ćemo još47vrijednih nagrada.

PRAVILA

IGRE

Svakipoljodjelac kojido 15.svibnja 1998.godinepošalje adresu na

PIONEER SJEME, d.o.0., Čulinečka 2B/2,10040Zagreb,(zanagradnuigru) barem 2 (dvije) "DEKLARACIJE o kvaliteti bilja" ispunjen kuponi priloži poljoprivrednog kojese nalazena svakojPioneervrećikukuruza,ulaziu bubanji postaje potencijalni dobitnik nagrada! biti 26.svibnja Izvlačenje dobitaka 1998.godineu prostorijama PIONEER SJEME d.o.o. predkomisijomsastavljenom od djelatnika tvrtke PIONEER SJEME d.o.0., Agronomskog i fakulteta lista. izZagreba Gospodarskog će

u Mljekarskom izvlačenja Rezultati bitćeobjavljeni listu od 1.lipnja 1998.godine.

(Molimo ispuniti čitko,

KUPON

IME

tiskanim

slovima)

I PREZIME:

GODINA ULICA

ANKETA

ROĐENJA: IK.BR.:

.

Koliko

zemlje obrađujete?

.

Koliko

kukuruza

.

Dali

se

nekim

POŠT.BR.

I MJESTO:

A

TELEFON:

U bubanjulazesamo

Mljekarski

bavite

Sem

li se

Da

li tovite

svinje? tovom

pilića?

junad?

Bavite

li se

Pravite

li silažu?

mlječnim

kravama?

kuponi sa čitkoispunjenaiposlanaoba dijela.

Tehnologija

list

poljoprivredu DA drugim zanimanjem?

li tovite

mom

godišnje2 sijete

uz

Da

Bavite

koja

daje

HA

više!"

HA

i

NE

DA

NE

DA

NE

DA

NE

DA

NE

DA

NE

HRANIDBA

hranidbi u

Urea

goveda kratko-

bavljivu celulozu) lančanih masnih kiselina, bjei lančevine do bioUrea amonijaka. prva je (mokraćevina) tvari buratih Dio načivažna tvar razgrađenih kojaje kemijski izvan mikroorganizmi iskorišćuju govi (Wčhler sintezu novih mikrobnih organizma njena dobro Od tada bje1928). je poznatalančevina i i ratarske kao reprodukciju, svoju površinedio gnojivo i resorbira krv visokih preživača dobivanje prinosa. služi kao tvar metanalazi Urea hranjiva najprirodno vraća dio ponovo sisavaca. mokraći količini bolizmu, većoj fordušični To (reciklira) burag.

Recikliranje kemijske je spoj, može ponovo ili karbamid burag mule_CO(NH,), nedostatak neko Provrijeme pokriti kiseline). (diamid ugljične ukoliko ih dukt preživači bjelančevina bjelančevinasjepretvorbe hranom. sisavaca. tih tvari primaju dovoljno organizmu razliku od Za jednostavni kemijski spojevi. visokorazvijenih važna metaUrea jeposebice oko 28-30% midobivati Među njima je koji m oraju organizama uviNalazi bolizmu preživača. sinhrani kroorganizama kojima hranjive sastojke: bjei krvi goveda (30jek buragu i mikrobnih tezu bjelančevina ugljikohidrate, masti, lančevine, soka i oko ml mg/100 buragova 80 minerale i i niži isključivo produkciju potrebna vitamine, biljke Izlukrvi krava. mmol/l 3,5i i amonijak kojedobivaju organizmi (bakterije protozoi) iz organizma mokraćom, čuje 5,9 hraživot kebjelančevina razgrađivanjem uzimaju jednostavne U krava i pa mlijekom. mlijeku može način Na kao i neke minetaj mijske spojeve, mmol nalazi se oko uree/l 4,3oko 60-90% tvari. rale iz bjelančevina graditi raspadnute organske mlijeka. 4,7 iz hrane to osnovni Na tom sustav preživača, temelji normalan količina utrošiti i života nižih i viših Dakle, je kemij-i uzajamnost izvjesna nalazi ski i organizspojkoji energije (Slika 2.). proizvodnja biljne organizama, i sisavaca in2,5- životinjske (pa čovjeka, dobivene Pronalaskom sintetički posebice hrane, fiziološki mmol/l krvi).

Količina tenzivna visoke je 8,0 i dodavagnojidba pri(mokraćevine) time da ograničena, jeuvjetovabuhranu proizvodnji. ratarskoj njem preživačima, i konstanjem jetre, bubrega I ragovi mikroorganizmi dobivaju mikroorganizmima buragovim hrani. centracijom bjelančevina već život i koja jednostavpotrebni reprodukciju gotovu nalazi količina Veća do

a

uree

za

za

se

za

u

u

u

se

a

u

se

u

za

u

uree

ne

u

su

u

se

u

su

sve

za

u

re-

urea

se

za

ne.

raz-

se

a

se

urea

uz

se

mora

se

u

mu

a

za

s

nose

uree

u

u

na

u

ureu

za

uree

se

u

slučajevima oboljenja bubrega, unosi hranom ili ako jetre malo mnogo bjelančevina, uglji-

Slika

1. Probava

se

NPN

a

preživača je mikrovažna i zbogburagovih služi kao kojima organizama, hrane. dio bjelančevina mjena NHg ovisni su perifernoj manje Stoga preživači krvi količini i svakodnevnom kakvoći, bjelančevina hranom, unošenju korazliku od drugih životinja želudac i je imajujednostavan mikrobnu nemaju probavu (fer1. mentaciju) buragu(slika Recikliranje preživača). razgramikroorganizmi Buragovi Intoksikaci teže prođujuugljikohidrate (i U

metabolizmu

urea

u

krme

anorganski

E +

da g u

urea

Ni, NI

u

portalnoj

a .Mikrobne bjelančevine

za

NH3 A

u

žen

Urea

u

ri Urea

u

mokraći

u

6

Reciklirana

se

o

uree

preživača

Bjelančevine

svojevi

za-

za

uree

krme

kohidrata.

kod

bjelančevina recikliranje i

u

ja

Ekskrecija

Mljekarski

list

krmi-

kao

“Škrobamid" urea kojih je

izmiješana drugim kod i skukuruznom način može Na se pre“Reamid", najbolje vima, taj amonijak. termički kukuruznu oko 20-30% i uštedjeti krupom. zamijeniti ili te i hrane rezance, prekrupu repine vrlo brzo može poboljšati bjelančevina Otrovanje S" kod “BENURAL hrane koji j e već 1/2 do 1 sat nakon iskorišćivanje (konverzinastupiti, najčešće uporabi.

Urea brzo ja). hidrolizira, hranjenja. interesi stoleže sadrži sitno granuTu BENURAL ako S gospodarski otopljena vodi, posebice je kočara da bez štete po 1 liranu količina velika stvara životinju pa (ispod promjeriste bez zamjenu bjelan-nijaka prašine) izmiješanu buragovi mikroorgakoji iskoriščevine To “BENALOM'". brzo iskoristako nizmi poboljšaju mogu hrane, je poseban veću kotoksičnosti hrane i uštede način sintezi mikrobnih titi Ćivanje ograničavanja bjelančekrmiva hraličinu kvalitetnih “BENAL" vina. uree, stoga jer (posebnim većoj Amonijak alunidbi aktivirani načinom i krv resorbira količini preživača. bentonit, uzrokuje ima veliku pomosilikatni treba tih Na spoj) temelju spoznaja otrovanje. aktivnost i veže suvišvršinsku krmivo reći da nijepravo o trovanja (zaSimptomi Na ku stvoreni već taj amonijak. (bjelančevina) životinje, pravo otrovanja amonijakom) način visoka koncensprječava i razradženost nemir mikroorganizburagove plašljivost, žive amonijaka buragu, tracija nekozajedništvu (sim-životinje, koji drhtanje mišića, stala hidrolizom uree, buragovi pomažućiordinirano kretanje, biozi) preživačima jako slinjei iskopoprema mogu mikroorganizmi razgradnji i preživačima često izbacivanje mokrenje nje, iskorišćivati trebi to grubih krmiva, postupno rišćivanju izmeta (defekacija), padanje život i dobivati hranu nijak. diotežano moraju noge, grčevi, prednje dobro “BENURAL S" i ubrzani rad reprodukciju. miješa Uginuće sanje hrani količina krmnim nakon 1 do 3 može već smjesama,posebno Optimalna nastupiti krmnim obrocima može iznositi naj- sata. jepogodan govedastoga silaže.

100 kukuruza i kukuruzne više više 20-30 g odmah kgtje-Treba liječenju pristuiti ili oko S" težine 1/3 iz “BENURALA lesne “BENAL" kiselitre 3-4 5%-tne octene goveda neutrahrane moto Veterinar treba line. alkalično, ukupnih bjelančevina djeluje parenteralili sličnih kiselost že biti iz lizira veću i spojeva dati infuziju buragova magkalcija dušika kisele sprječava indigesnebjelančevinastog(NPN nezija. držaja, nadmova i neke vrste (timspojeva). tije Nove tehnologije proizvodnje i sebe veže i biti štetna Urea može plinove hranu veću panije), stočnu goveda daju tvari iz neke toksične Uzrok izazvati može probavnog i otrovanje. otrovanje sprječavaju sigurnost sustava. biti velika količimože način da oslootrovanju uspori taj krmnom da treba poTako obroku, Općenito preporučiti amonijaka. bađanje nenaviksebice ako hranu stočnu razni oblici tzv. “vezane daje upotrebljavaju činjeni nutim se životinjama.

Stoga kod 2.

Probava Slika hraniduvoditi preživača bjelančevina postupno davati beni obrok i bjelančevine smije već količinama, prevelikim burag toliko kolika njena jemogućnost kapura od strane knjižavac iskorišćivanja buragouviTreba vih mikroorganizama. (dvanaestopalačno dvanaesnik crijevo) da svaka promjena jekupozoriti nim

hidrolize

procesom

prelazi u

dobro

s

uree"

što

su

to

vezana

uz

ureom

nas

u

u

za

u

ureu

mm

ureu

amo-

se

s

ra

ne

u

u

u

se

u

u

urea

ureom

se

za

samo

su:

za

na-

u

u

me

a

s

u

a

amo-

za

na

za

se

srca.

uree

u

a

u

s

u

uree

na

sa

uz

uree

sa-

no

za

uree

na

za

se

na

na

u

uree

su

se

urea

se

na-

za

urea

u

mora

ne

u

se

Tak

samo

hrane

2

3 4

S sirište 6

krmiva

u

obroku

hranidbenom

biti uz

preživača postupno privikavanje. ako Otrovanja najčešća hranu dajepoljoprivredna grakoja j ekrupnije gnojidbu i lako raslojava (denulacije krmnom obroku. komponira) mora

se

su

u

urea

a-

nerazgradjene bjelančevine 0-40 %

za

se

b-

bjelančevine

u

Urea

sitne mm

za

stočnu

hranu

mora

60-100

biti

(90% ispod granulacije davati i promjera) 1

mora

Mljekarski

list

se

mikrobne

bjelančevine

——-

%

i mokraći.

hrpi prilikom To, prijevoza proizvodi uree", mlijeku i biti da .dištu i brzo stvara to po kojoj uputamaproizvođačameđutim, razlogom velika količina nitrita.

“BENURAL ograničenim količinama, (kao S")potizostavi iz obroka koliko puno jepotrebno krmnog Nitriti krvi vežu hemoglokrava. buragove mikroorganizme (20bin eritrocite koji o nesposobljava da čisti 100 težine S obzirom to g kgtjelesne je 30 paprijenosu kisika, uzrokuju mokraćevine goveda). kemijski spoj (kar-ralizu glatkih mišića, proširenje i elemenata koji bamida) davati i tlaka. Već Urea nikada smije kapilara padkrvnog 1-2 sata treba zanose, je životinje otopljenavodi, i slični to teški metali kemijski i davati ni i zelena krmiva teturaju ugibaju grčevina. pašu ni teoretske opasspojevi, i sadrže mnogo koja spoje-nosti od izlučevina krava nitratima odnosno niOtrovanje koje ninebjelančevinastog dušika, tritima nema, hrani. Pritom dakle, neposredne dobivaju trata i vode. stočnu hranu. ki nitrate i toksične nispominju kakvoću Mladim Treba misliti ih trite i još pritom preživačima koji povezuju zelene i to već mikrobioNitrati nalaze količini prilikom razvijen krme, majupotpuno većoj dutla većom količinom loški sustav i mikrobnu krmi probavu zelenoj kojajegnojenagnojidbe ili mišičnih kolitreba davati velikim količinama dušičnih gnomanju gnojiva (prirodnih buragu, činu uree, tako i kraDobar ako tretirani nekim hergravidnim jiva, neralnih). gospodar znati koliko i i kravama visoke vrstu ili nekim bicidima proizvodkada, koju pod drugim treba davati ovisno o vrsti Količina nitrata stočgnojiva njemlijeka. uvjetima. tla i hrani bi biti iznad poljoprivrednim kulturama, noj smjela Krave visokom proizvodnjom učiniti štemože N jer protivnom 0,15NO, suhoj t vari, dobivati veću komlijeka moraju tu i sebi i okolišu. često viša. je ličinu i 0,20% kvalitetnije bjelančevine da što kad nitrati Valja jošponoviti hranom, poprilično nastaje optere-Opasnost dodavati hranu treba i nitrou nitrite, mikroorganizmeburagu ćujeburagove pretvaraju količina veća metabolizam zamine i amoniako daje krava, posebice (hidroksilamin) goveda i većom količinom zelenih naročito ako toksično su jetrububrege, jakkoji imaju djelovakrmiva, ima i obilato više Time već U tom smislu vrlo opasna površina gnojena amonijaka. nje. je zelena krma dušičnim i m krvi, koja zagrije gnojivima. amonijakaburagu, i

“vezane

samo

treba

ne

ili u

se

samo

uree

za

se

na

uree

se

u

urea

u

samo

skla-

na

na

u

urea

u

nema

se

ne

a

u

za

ne

se

su

u

uz

nema

sama

va

ureu

ne-

u

veze

ne-

s

ureom

za

na

s ureom.

se

u

u

u

a

mora

su

vama

u

ne

s

u

u

-

a

se

urea

u

ne

a

se

ona

uree

se

samo

u

se

u

s

na

GOVEDA

HRANIDBA

tehnologe Knjiga zamišljena je priručnik stručnjake, novih i stočne i kao udžbenik proizvodnji proizvodnji hrane,djelomice stjecanje govedarskoj i znanstvenim iz hranidbe obrada temelji dostignućima, iskustvu, tradiciji znanja goveda, jer našim gospodarskim mogućnostima.

HRANIDBA

GOVEDA

kao

za

i stočare

sve

a

se

NIFLDIOFER

HRANIDBA GOVEDA

za

na

amo moe manam DRUŠTVO MLJEKARSKO HRVATSKO | ZAGREB -llica31/I, tel./fax:01 424-420 l l l l l 1. Pouzećem | Uz narudžbenicu 2. l l IME | PREZIME l ADRESA

8

u

Tanner

2

e

:

NARUDŽBENICA

dr. po od cijeni 150,00 Stjepana litora Feldhofera,

na žiro račun

HMD:

30102-678-5514

_....

Mljekarski

list

43000

Bjelovar,Križevačka cesta 3 b

043/25

Tel.

18 9%

043/25 Teyrax mobitel:

MUZNI

17 00

099/44

Ke)(06)

APARATI .

POZNATIH

EUROPSKIH

PROIZVOĐACA

pon

7_

=

5

=

lj

-

-

-

*

*

;

"

Eris VEZOVI

+

g

ZA

sAc MILKLEINE WESTFALIA

monofazni ili trofazni sa jednom, dvije ili tri kante na stabilne ili kolicima

STOKU

(4

tipa)

>

\

ravni vez Grabnerov SISTEMI

2

| “al

ž

s krmnom pregradom Niski privez

ZA

IZGNOJAVANJE

Sistemza izgnojavanje “EKONOMIK" kran »

IZPROIZVODNOG PROGRAMA NUDIMO: KRMNE ZABRANE POJILICEVIŠETIPOVA GUMENI TOPLIPOD PRIBOR ZA ODRŽAVANJE HIGIJENESTOKE

.

+

TRUE Hidraulični sistem“KRTICA"

*

+

VETERINARSTVO

Životinjepotpunosti nju da ostakoža đamo nađu krpelja (dakle, gdje je životinji mjesto ni tako čvrsto p remazivaglava koži) k rpelj upije mekša, Banožić da Piše: dr. Stjepan masnim ga jeteško, uljima, nemoguće njemtijela petrogotovo mineralnim i Obično uljiotrgnuti. glavalejem drugim čitavog Time i ostane duboko od pa stigme, začepe tijela otrgne Isto sami zarivena kožu. krpelji otpadnu. tako, i vlaKod mnogo djeluje brže, krpeljinaseljavaju goveda vratu, plahtici, terpentinskim uljima, glavi, ušima,ženje tijela i eteričnim benzinom stranama koja uljima unutrašnjim butina, i ulaze da ih sisama i sl. U traheje krpeljaotruju slučaju je ima ih koži. Životinje mogu ga. po kupati posvuda više, ili naročitim koji Na mjestima Krpeljiklopci paraziti protiv kupeljima krpegdje otrgnute živohrane i sredostale koži te isključivo krvlju premazivati posipati nastaju gnojni lja, glave im usta i zato i stvom posebno prištići tinja mogu krpelje. koje ubija koji pretvoriti krvi. uništiti U Ako otvorene prilagođena sisanju prirodi je nemoguće ježivotinju U U obzir dolaze lizaviše krajevima predstavljaju toplim krpelje. krpelja, napalo redu kao i prvome neke ili općunevolju, spaljivanje grmlja napadnutih mjere: njem trljanjem i određeno doba timatrave prenositelji piroplazmoze spiro-mjesta,tako i prilikom godine, zaraženim to krosloboditi uredno i može jako hetoze, održavanje pašnjaka renja četkanja, vlažnih i živice ali krajevima, pogotovu gdje k rpelja, čenje grmlja većeg broja otrgnute i izravne štete koži. godina, pamijenjanje zadržavaju krpelji, ostaju glave uglavnom domaćim od štetživotinjama. napasivanje podalje Krpelji djeluju neposredno šnjaka, Kad i šumaraka. i buše šuma krpeljispljoš- time što oštećuju gladni, kožu, nasišu krvi kad tenog oblika, od koženka U malim krv.

Jedna sišu pa potom gospodarstvima i nimfe budu Larve risti i ručno oko okruglasti. je skidanje krpelja krpelja odjednom p osiše 0,4 i bez hrane mogu i ako krpelja živjeti premnogo neophodno je krpelja tijela životinja krvi; (a zreli i više da iz dana znalo ih biti krpelji polagodine, pazeći mazivanje uljem, je tisuće) od dana. koži. dan to može ostane godinu krpelja jednoj životinji, glava krvi. K I starom značiti i velik Divljem Zapadu gubitak Krpeljizadržavaju šumama, Americi stočari znali da i raspatome šumarcima i odakle napaglava jošpriključuje grmlju, ostati izazvano otrovstražObično pa smije koži, danje eritrocita, krpelja dajuživotinje. dio bi nim kakvu prislonili djelovanjem pljuvačke krpe- zapaljenicigarete obješeni njimnogama tada stiszadak otrovnih Nakon ili koji krpelja resorpcije grančicutravku,prednje lja. žii izvukao tvari slobodne da im nuo, ge glavuotpao nastaje općeoboljenje njima i nemirenošću votinje. neke E mršavljenjem. prilikom prolaska životinje

Krpelji

mogu

zakvačiti.

za

Kad

osloba-

u

na

ne

u

ne

se

se

ma.

se

u

se

samo

na

na

na

u

na

u

se

su

su

se

u

su

u

se

rane.

ona

se

samo

sve

u

u

a

uz

a

u

-

za

se

nanose

u

su

su

no

se

a

s

cem

a

ne

na

u

u

na

u

na

u

se

su

se

u

ne

su

o

s

se

su

se

na

no-

a

sa

uz-

hemoglobinuria (euPiroplazmoze babesioza prigoveda), ropska i sutna raznih domaćih vrsta bolesti EuropiSjevernoj Africi, životinja uglavnom Piroplazmoze i Bolest krvnim uzrokovane Babesia bovis. uzročnik očituje žuticom, anemijom parazitima. je bolesne i Izvori često krvavim životinje mokrenjem. skoro te bolesti imaju jedObje bolesnim sišući im krv. zarazili vrste životinjama krpelja koji visoka nake simptome: temperaPod imenom piroplazmoze podrazumijevaju dvije skupinetura općim učestalo disanje theilerioze. bolesti: babezioze (40 42%C), i crvenila i bilo. Nakon početnog U sluznice 1. Teksaška postaju blijede. početkoja j eprigroznica, Babezioze i ku sutna proljev. tropskimsubtropskim je začep, kasnije količina U babezioze etiomlijeka, spadaju dvije je krajevima (i Makedoniji), Smanjena loški različite bolesti: Močešće bređe krave ročnik Babesia pobace. je bigemina.

2. Zarazna

u

su

se

zaraze

su

se

a

razne

su

na

se

-

a

u

u

10

a

uz-

a

Mljekarski

list

do

postaje Theilerioze i tamnocrvena jer jako pjeni tri theilerioza U teškim slusadrži U spadaju skupinu bjelančevine. različite bolesti: naglooslabi, životinja čajevima i 3 i uzročnik Obalna 1. stenje jede preživa, groznica, iznosi 25 Smrtnost 4 dana Theileria parva, ugine. crvenkasta

kraća

se

za

ne

ne

-

90%.

-

ži-

2.

uzročnik

Tropska theilerioza,

rencijalnosimptom i mršavost dijagnostički prema babezizama), slabost stražnjem dijelu tijela, i krvavo kadšto žutica, anemija, kod sredozemne mokrenje (samo iznosi 90 Smrtnost theilerioze). u

-

100%.

blaga: Theileria annulata.

Prilikom ima mogu liječenja pomoći votinja povišenu temperatui mokraća tkivnih ali neki uzročSredozemna ru, slabije 3. postaje jede lijekovi,protiv theilerioza, vrlo Govedo crvenkasta. uzročne pola-nik Theileria dispar. stadija specifične imati i Bolest može ko ni oporavlja. pa stoga terapije, potnašim U kronični sjevernim predjelima smiptomi oblik,glavni punog izliječenja. theileriosredozemna i mršavost. slabokrvnost prisutna je jaka Profilaksa (sprečavanje bolesti) Liječenje jeuspješno čim stoga pa pojave pravodobnom liječepočetku, sastoji 6 30 dana.

PojavInkubacija je znakovi treba vetei pozvati prvi uništavanju krpelja. nje visoka stalna ljuje temperaborinara.

Uz lijekova, davanje idu od Kako kadšto kaotežano tura, staje, krpelji lakohraniti disanje, lesne životinje valja ili krvava suha i hranom obolijevaju piroplazmoze jak balega, šalj, osigurati probavljivom difeotok limfnih čvorova vode. im m p reživači. pašni (važan pitke dovoljno Bolest

može

biti i dosta

se

nema

nema

a

su

samome

u

za.

se

se

u

-

se

ne

u

samo

AGROBILO

AB

Osječka BJELOVAR, 104, Tel/fax 043/231-182 43000 TRAKTORA, ZA PRODAJU SPECIJALIZIRANA TRGOVINA DIJELOVA REZERVNIH MEHANIZACIJE, POLJOPRIVREDNE izdvajamo Iznašeg asortimana ovlašteni

(kredit), distributer BjelovarskoVinković" traktore "Tomo županije bilogorske sijačice, tanjurače, prskalice, plugove, okretače sijena, rotokopačice, kose, "LABINPROGRES" itd. program prikolice, motokultivatori + priključci za dijelovi izbor guma za okretače sijena kose, traktore Barum remenje ležaji, filteri, rezervnih dijelova asortiman kompletan "UNIVERza "TOMO VINKOVIĆ", "STORE", "ACME", "LABINPROGRES", SAL", "FIAT", e

traktore Universal

+

e

»

e

-

+

-

e

"LOMBARDINI"

šaljemoputem pošte Rezervne dijelove

Le

Mljekarski list

11

SLI 15)

%

& \

VITREX Pp

au

dioničko

VIROVITICA Zbora

društvo

narodne

garde

3

so

PAŽNJA: PROIZVOĐAČI Koristite

-

-

stroj za

mužu

jerje: kvalitete garancija najrasprostranjeniji Hrvatskoj 25.000 (oko kom) minifarme do 10 za najpogodniji

krava -

VITREX-ov

MLIJEKA!

VT-III

u

krava -

-

jedini proizvođač kod su Hrvatskoj kojeg osigurani i rezervni originalni dijelovi jedini

Vitrex

muzilica

u

muzilica

ovlašteni

serviser

muzilica

pokretana

monofaznim

elektromotorom -

najpovoljniji cijeni 3.700,00 kuna u Vitrex-a trgovini po

od

ISKORISTITEPRILIKUNAZOVITE

VITREX

GOSPODARSTVO

strojeva povećava cijeHrvatskoj uzgojem goveda preko obiteljskih rada. Isto tako, njihova Oko 90 tisuća oko gospodarstava. obiteljskih gospodarstava posjeduje dovoljno iskorišteni kapacitet poljo323 tisuće muznih krava. od 1/3 tih do Manje gospodarstava posjeduje privrednih objekata (manji broj grla, 3 od 10% muznim zalihe stočne hrane od raspokravama ima grla,manje gospodarstava manje loživih će trostado veće od 10 smještajnih površina) grla.

Vrije škovima i amortizacije investicijskog Vrijednosti osnovnih ekonomskih više održavanjaopteretiti proizvododnosno grlo, jedinicu proizvoda litru krmnih pokazatelja govedarskoj proizvodnji mlijeka.

Slabiji prinosi u kultura ishrani i namijenjenih goveda odnosu muznost obiteljskih gospodarstava manja moguće količine našim prosječnim proizvodnim niži uvjetima predstavljaju Svako utrošmuznog pogrla. povećanje stupanj iskorištenja tehnološkog dr. sc. ka hrane rezultira Piše: ZoranGrgić koje odgovaratencijala. mlijućim p ovećanjem proizvodnje Ti razlozi ekouzrokovat će najčešće uzrokuju ekonomska jeka smanjenje uspješOpća nomsku obilježja obiteljnosti Neracionalno konedjelotvornost govedarske skih bave poslovanja. gonekim našim gospodarstava koja proizvodnje obiteljrištenje vedarstvom niža i poljoprivredne mehanizacije cijena skim Vrlo koštanja važno i rada te gospodarstvima. je veća kod ljudi, nepotrebno trošenje da djelotvornost poslovanja obrtnih sredstava vlaupravgospodari koji neposredno većim osnovnim staproizvodnji gospodarstava obistite stočne hrane slično će ljaju cjelokupnim poslovanjem dom. takvim djelovati gospoU pravilu ekonomske učinke. teljskog gospodarstva poznaju darstvima veća Nedovoljna postiže proizvodnja iskorištenost mjerila uspješnosti poslovatehničkog potencijala po grlu nižim standardne prosječnim promimalom radnih sati nja, njihove vrijednosti troškovima. ogleda broju jenjivim (varijabilnim) Stalni troškovi Grafikon 1. Cijena koštanja mlijeka ispitivanimobiteljskim gospodarstvima (fiksni) ukupno ći, po jedinici raspoređeni proiz2,50 također niži vodnje (litra mlijeka) nego (kn/lit) gospodarstvima manjim 2,00 novnim stadom.

U

bavi

se

100

i opreme,

tisuća

sata

nu

muzna

a

što

ne-

s

no

-

u

na

u

ne

se

u

su

u

s

se

u

0os-

na

novna

s

se

su

u

u

ve-

u

no

su

u

s

Sva

os-

ispitivanja proizvodmlijeka našim 1,50 gonjemlijeka obiteljskim velike razlispodarstvima upućuju ke koštanja u cijeni koštanja mlijeka, proiz- 1,00 ekonomike

u

na

rada,

vodnosti

ekonomičnosti

te

rentabilnosti

i

proizvodnje. = Cijena mjerila uspješnosti poslovanja gospodarstvipravilu povoljnija većim osnovnim stadom i Ta

osnov-

na

u

su

ma

Sj

u

s

s

o 8

opremljenošću poljoprivredS obzirom mehanizacijom. utvrđenu jedinstvenu otkupnu cijenu kod i mala mlijeka odstupanja visine premija pojedinih mljekara, Tablica 1. Struktura koštanja cijene mlijeka obiteljskim gospodarstvima može da različite vrizaključiti ukunama po litri jednosti spomenutih.mjerila uspješnosti 5 % % 20 % Opis poslovanja proizvodnje mlijeka grla 10grla grla obiteljskim Promjenjivi troškovi 1,56 gospodarstvima najve81,22 1,49 84,02 1,46 87,90 ćim određene čidijelom unutarnjimKupljena hrana 0,02 0,78 3,38 0,11 6,90 0,06 niteljima poslovanja.

Vlastita hrana 1,05 59,19 1,01 61,00 1,06 55,31 Najvažniji unutarnji činitelji uspješOstali materijal 0,04 2,09 3,38 0,05 3,00 nosti 0,06 gospo-Vlastitirad poslovanja obiteljskog 0,23 12,02 0,18 10,03 0,12 7,50 darstva i Tuđe usluge organizacija proizvodnje 0,21 11,02 0,14 8,03 0,16 9,50 ostvareni rada, učinci, iskorištenje Nepromjenjivi i tehničkopotencijala 0,36 18,78 0,28 15,98 slično.

0,20 12,10 troškovi tehnološkog Na iz0,15 0,12 6,77 4,80 Amortizacija slabiju uspješnost 7,83 poslovanja 0,08 rada i 0,00 0,05 3,01 Osiguranje 0,00 djeluju trošenje 0,06 3,50 veće Opći troškovi od tehnoloških 0,21 10,96 0,11 6,20 0,06 3,80 terijala mativa. većom nom

na

na

nas

se

u

su

u

su:

ravno

ma-

nor-

Poznati

tivi uzdržnih

su

i

tehnološki

norma-

UKUPNO

proizvodnih potreba(cijenakoštanja)

Mljekarski

list

1,92

100,00 1,77

100,00 1,66

100,00

13

Grafikon

postiže i (prihodi- troškovi) uloženog vrijednost kapitala (ukupna ukupni nih sredstava). ekonomske Osnovna mjerila uspješnosti gospoposlovanja obiteljskih darstava proizvodmljekarskom veličine i ekonomske koje njom izračunavanje potrebne njihovo 5 primjeru odabranih prikazani području općine gospodarstava

bilnosti

ispitivanihgospodarstava

sredstava

osnovnih

2. Struktura

1200000 SATa

ki

s

su

dje PERE.

za

e

su

Križevci.

|

v

iv

m

u

1

Gospodarstvo Mehanizacija ca Zemljište Poljoprivredni objekti Ii MOprmazakme |tiMuznaoprema stado ume

mu

zr

raspolažu Gospodarstva ha i više od 7 krava. zemljišta imaju govedarskoj proizvodnji Traktori ] Prihodi su, je. takvog obujma prema novijim s

>

E

E

mOsnovno

kojiekonjih uvjetima činitelje izračuna Na djeluju. temelju vlastito gonomskih pokazatelja eeojposrto poni os ke Ukupnaosnovnasredstva i

Tablica

na

2. Osnovna

više od

10

u

—

našim

na

na

sb ž

|

dobiti

Z

Lah

po,

odnosom

osnov-

1.600.000 i Eos

se

ispitivanihgospodarstava

sredstva

ukunama

za

II

1

Zemljište

m

V

IV

523.774

1.586.011.

821.727.

674.511

1.101.023

202.210

781.830

499.685

217.905

383.250

iskorištenja potencijala, usporedi270.830 221.108.

170.090 82.488.

78.710. srodvati rezultate Objekti svoje poslovne 187.063 94.791 320.213 131.804 114.271 nim Mehanizacija proizvodačima.

85.775 51.000 40.515 54.750 259.150 Traktori definira gsnovnasredstva u Uspješnost poslovanja kao TA mia 100.193.

174.105 56.750 78.834 54.728 mljekarstvu m I 0 18.250 = o 1.643 Muzna 2873 ae m oprema ORASEEsthnomaka od 3.285 krave 900 1.643 8.030 Oprema 2.190 BORA va a PJješnosn 147.825 55.850 98.550 Ognovnostado 73.771 49.800 jeni posovanja SU rada, ekonomičnost proizvodnost rentabilnost sred. u Amortizacijaosn.

Mjerenje proizvodnje.

113 205 3.285 616 izražava odnomljekarstvu 633 njihova ostvarenja ili rezultata i učinaka i troškovi govedarske Tablica 3. Prihodi proizvodnje (mlijeko,sir itelad) poslovnog utrošenih ili uloženih sredte

sa

se

za

i

——

se

som

količine

ukunama

stava.

rada, a

kovitost

predočuje izražava odnosom učin-

rada

Proizvodnost

se

učinaka

količine

ostvarene

i količine

Ukupni prihodi

44.085

34.100

Ukupni troškovi

42.265

31.124

njeno

Troškovi hrane 29274 upotrebljenog U govedarskoj proizvodostvarenje.

25.674 izraziti odnosom Vlastita može nji proizKoncentrati 3.600 ili tovvodnje m lijeka prirastom 200 Lijekoviivitamini i utrošenih sati rada ljenika (litara/ Veterin. usluge 4.000 sati, prirasta/sati). kg Vlast. ituđi rad 8.791 Ekonomičnost predstaproizvodnje rezultat 1.820 Financijski ostvarivlja stupanj štedljivosti odnoizražava

ljudskog rada

za

se

u

učinaka,

vanju

između

som

utrošenog

a

i

43.545 32.368 19515

20061

učinaka,

materijala za

te

Tablica

4. Osnovna

nje-

se

je

mjerilo

uspješnosti koje predočuje stupanj djelotvornosti uloženog kapitala. Iz-

20.061 0

2.000 2.976

AL177

li

13.600 8 1.700 4.263 1,63 1.095

96.843

23931

71220 45.900

4.000 400

25.320 1.000

1.500

5.000

15.767

19.623

9.977

38.997.

naturalno

Ekonomičnost uloženog kapitala.

Rentabilnost U mljekarskoj proizvodnji obitelj8,42 poslovanja (%) skih rentamjerenje gospodarstava

1,1

poslovnog

rezul-

LI 9.900

>

V

IV 11.620

60.000

10

27

1.650

1.162

2.222

7.258

5.158

5.031

271

ih

1.937

2.365

6,00 26,63

25,37

6

2,66 1.407

Proizvodnostrada

31,14

14

1.200

11.453

40,82

i

4.000

8.913

12,42

tata

41.598

19.931

15.515

200

150

15,28

odnosom

135.840

—

I

proizvodnju.

16.500 mlijeka Proizvodnja Za obiteljproizvodnju mljekarsku 12 grla Broj može skih gospodarstava općenito 1.375 (lit) Mlijeka/grlo izraziti odnosom vrijednosti proiz3.674 Vrijednost/grlo(kn) troškova i C. koštanja mlijeka vedenog mlijeka ukupnihekono1,74 Proizvodnja je proizvodnje. (kn/lit.) mična odnos veći od 1. rada 1.080 Sati j e ljudi taj ako Rentabilnost ekonomsko se

51.575

mjerila uspješnosti poslovanja ispitivanihgospodarstava

govu

ražava

V

IV

se

ostvarenih rada

LI

li

l

(lit/sat)

vrijednosno kn/sat

1,04

2,15

7,04

30,95

1,34 5,3

1,24

7,65

57,44 1,4

12,34

Mljekarski

list

je sviumirovljenici lokupni prihod gospodarstva (Grgić 1997.), istraživanjima mirovitovne i statni ljoprivrede (sirevi, junad, koji primaju poljoprivredne zadovoljenje egzistencije mliSvo Ostali radne nje, brojleri). proizvodeno ekipe prihodi gospodarstva prosječne uposlenost sir i od Isnašim “trapist" proizjekoprerađuje gospodarskim uvjetima.ostvarujupoljoprivredne kukuruz i nisu reprezenpšenica, vodnje (mlijeko, pitivana gospodarstva našim šećerna To tativni uzorak je uvjetima proizvođača mlijeka repa). smislu V veliko dobar pravom pokoje r aspolaže je Koprivnica, gospodarstvo Gospodarstvo općini oko 43 ha od farma. U gorazličitosti pristupa tržnoj zemljišta, stočnog specijalizirana mliječna kazatelj 2 fonda ima 8 i 4 4 od člana, i svinje. kojih mlijeka prerađevina goveda spodarstvu proizvodnji našim stalno gospodarstvu, obiteljskim gospodarstvima. uposlena Radnu III čine 2 dva člana povremeno. ekipu gospodarstva Od 5 ispitivanih Gospodarstvo stalno člana. U domaćingospodarstava (Ii ima uposlena oko 21 ha četiri tzv. zemljišta raspolaže prihoda starih mješovita (dio stvu V) 27 je još dvoje ljudi koji radom izvan tendencijom povećanja goveda radno ostvaruje bavi gospodari nesposobni.

Gospodarstvo životinja raspoloživog broja od oko 25 ha jednosira.isključivo stva), i posjeduje zemljišta, i ljišta (kredit, zakup z emljišta sl.). stada 6 proizvodnjom mlijeka osnovnog gomliPrihodi raspolaže Na I žive 4 člana od ostvaruju prodajom veda i 11 Sav gospodarstvu gospoi svinja. prihod stalno 2 člana jeka utovljene junadi. darstva iz kojih uposlena je poljoprivrede (mlječne 2 člana povresir i zatim telad gospodarstvu.

Druga preradevine vrhnje, U nastavcima će rade slijedećim poslovima gospodari obsvinje). stvarnim svi U stva. gotovo primjerima podrobnije gospodarstvu ekonomska od U IV živi 7 članova. Od jasniti pojedina mjerila prihodi ostvaruju poljoprivredne gospodarstvu i žitate toga obiteljskim poslovanja proizvodnje (prodaja mlijekaoko jedvoje maloljetne djece, uspješnosti radno starih, progospodarstvima govedarskom rica).

Gospodarstvo raspolaže dvoje nesposobnih ljuodrediti 11 ha 13 gote di. Samo 3 člana stalno koji izvodnjom, činitelji zemljišta posjeduje uposlena te veda i 4 oko kretanja njih djeluju,prikazati svinje. gospodarstvu koje raspolaže od U II 6 članova stada 13 ha od osnovnog pojedinih pokazatelja ispitivanim gospodarstvu je zemljišta, 4 stalno 10 18 gospom i svinja. gospodarstvima. kojih uposlena posjeduje goveda Cje- obiteljskim darstvu, a ostala 2

do-

Z.,

iz po-

su

za

se

ne.

za

se

u

u

u

no

u

s

su

u

a

su

u

su

na

a

s

su

su

s

se

samo

a

zem-

se

a

sa

se

u

su

-

meno

se

na

na

se

u

s

s

na

su

na

s

u

a

su

na

|

NARUDŽBENICA Neopozivo naručujem "GOVEDARSTVO" Caputa _....

Ime

i

primjeraka knjige prof. kn. od 200 po cijeni

dr. Pava

...

prezime:

Poduzeće/ustanova:

Adresa/tel./faks: Iznos

kunama

u

uplaćujemo

7, žiro-račun

Mateja

Govedarstvo Knjiga je pisana obliku udžbenika, i u

na

409

stranica

sadržava

tablica, 59

najkvalitetnijim plastificiranim

goveda

3. Prirodna

svojstvagoveda

4. Pasmine

goveda

5. Razmnožavanje

osobito

rada

za

u

području stočarstva,

govedarstva. govedarstvo,

a

list

Mljekarski

9

u kojima obrađuje teme poglavlja,

to su:

goveda

7. Proizvodnja mlijeka 8. Proizvodnja goveđeg u

mesa

genetskoj izgradnjiproizvodnih kapaciteta

goveda

Knjigu možete

Knjiga je podijeljenana bitne

autora

Zagreb, Sv.

6. Uzgoj podmlatka

Ovaknjiga udžbenik jerezultat dugogodišnjega znanstvenoga, stručnoga i nastavnog

d.o.o.

govedarstva

2. Postanak

9. Osobitosti

-

"CELEBER"

30101-603-30832.

1. Opće osobine

grafikona,61 crtež i 28 fotografija,što omogućava jednostavanuvid u problematiku.U namjeri da ovo djelo služi generacijama čitatelja, opremljena je na ukoričenjem visokokvalitetnom papiru.

129

račun:

na

688-500,

naručiti izravno

(01) 315-

narudžbenice

799,

faks

kod

izdavača

(01) 315799,

na

tel. (01)

ili putem

15

I REPRODUKCIJA

SELEKCIJA

u

proizvodnja

govedarskoj u

Pasmina

spomenutih pasmina, druge Jakopović strane raste farmi većim broj i modernim tehkrava brojem nološkim procesom proizvodnje njeciljem postizanja mlijeka, višom zine više razine. Želja Slika 3. Holstein goveda pasmina visoku proizpasmina usmjerena potiče posebice proizvodnjom intenzivnim vodnju mlijeka, poželjna mlivisoke zbograzmjerno cijene uvjetima proizvodnje višom i da proizjeka prigode ostvari veća isplativost vodnjom traže Sve jednake pasmine što dio proizvođača (profit),je pa je priiskorišćivanju, uvjete već prepoznao. važno da Tradicionalna proizvodni potencijal proiz-Širenje govedarska posepojedinih pasmina, uskladi osiguranja mogućnošću temelji intenzivvodnja Hrvatskoj bice onih namijenjenih kombiniranih p roizuvjeta tijekom povoljnih pasminanojproizvodnji korištenju ponekad vodnogvijeka mlijeka, krave. Nesklad iskogoveda. odgovarajući uvjeti dovodi do vrlo često tome prate fonda kraViše od 75% ukupnog pogenetskih rišćivanja njihovih niske čekivano kombinirane proizvodnje, skupini ni rezultati tom pripada pa tencijala, kraiz te nog izlučenja kod simentalske uzgoja kakvi pasmine koje slučaju nisu onakvi U tom važnost razočaranja uzgajivača. ju pridajeočekuju. gotovojednaka kao Uz to, i optužuje pasmina slučaju proizvodnji mlijeka Ne krivac osnovni više nešto smeđa stanja. takvog je pasmina staželi procijeniti objektivno proizvodnji mlijeka usmjerena da i holstein padok priznati problem n ije nje mesa, je manje već smina koji pasmini, čovjeku grlu, po proizvodnajpoznatija uskladio nije mogućnost g enetnji mlijeka. krave Tek neznatom potencijala raspoloskog broju posljedfarmi. živom neke od tehnologijom prisutne nje vrijeme važiznimno svega različitim mesnih je Zbog toga u pasmina dobro mliSlika 2.

Smeđa pasmina goveda tavima poznavati proizvodne proizvodnje goveđeg ječno mesni tipprilagođen planinskom osobine govelomousin pojedinih pasmina i (charolais, hereford, razvijenog vimena području, dobro i da i čvrstih nogu mogućnosti koje pruža križanci). dijelom njihovi derna važne Danas kod proizvodnje tehnologija zbivaju Izbor izborom da bi p rilikom organipasmine pravim mlijeka, proizpromjene govedarskoj dobio proizvodnje zacije govedarske uvozi S strane proizvodni optimalan vodnji.jedne farmi tav. i velik brojrasplodnih junica Iako glepostoji jedinstveno većine način širi naš genom taj Osobine izli dište goveda koje pasmina preduvjet je pasmina koriste bora procesa proizvodnji proiztehnološkog i isfarmi ili na mlijeka vodnje jeobrnuto, Proizvodnja dva kotina da goveproizvoda koja je pasmini osnovi danas darstvu risti koja proizvodnji velikoj mjeri i iskorišćiovisi i sustav držanje cjelokupni govedar-opravdavaju Ta dva farmi. Pasmiske proizvoda vanje goveda. proizvodnje i razinu znatno svrstavanje goveda određuju proizuvjetuje 4 Tako strane rasti može skupine. jedne proizvodnja vodnje; simentalske svrstana Slika 1. Krava pasmine tehnološki proces usmjeskupinu goveda najbolji dobrih osobina, mliječnih i mesnih do razine (mliproizvodnju jednu genetskog raspoloživog goveda najznačajnija pasmina ili koriste. skupina goveda) Hrvatskoj ječna koja potencija grla s

Piše: dr. Ivan

s

s

za

se

na

u

se

ne

se

se

u

s

na

u

ne

neo-

ra-

va

u

na

se

se

se

mesa.

se

a

u

u

s

u

u

na

su

sus-

no

me-

sa

mo-

nas

se

se

u

na

sus-

se

na

ne

se

u

mesa u

osnovna

se

o

u

u

u

su

na

u

na

su

uz

s

u

samo

renu

za

u

se

16

mesna

a

Mljekarski list

od 5.580 mliska od kombiniranih tzv. kombiniranu u proizvodnja druge kg rištenje jedne Neke od velikih farmi doosobine ima dobre jeka. pasmina. skupinu koja i mesa, razinu višu od 6.500 proizvodnju mlijeka segle kg Mesne iako ni kod Za kod tom pasmine g oveda slučaju jed- mlijeka. pasminu Mesne iskorišvelike pasmine goveda proizvodnjepostiže opti-postoje još mogućnosti razina. više malna proizvodnju ostvarenje razine, valjaćuju isključivo Te drisgoveđeg pasmine o sigurati bolje pritom u vjete Mliječne goveda pasmine že velikim najčešće pašnjakorišćavanja. usmje- Da bi Mliječne pasmine goveda cima tzv. sustavu koristio mlikravaučinkovitije ka visokih proizvodnji krava drži da bi holstein izgdje godišnje genom tele, ječni pasmine, količina dok osobine mlijeka, dala tele. U tom kravama sustavu vanredno važno poje posebnu važne. Te manje pasmi-zornost dati nižih hranidbi mliječnih osobina, proizsmještaju, smislu tom izgrađivane tije-te dostatnom othranu tehnološvodnjom drugim dijelovima kom dugogodišnjeg genetskog teleta kojetijekom cijelog procesa. tog Genetskom izkog poboljšavanja. sisa kravu pa Može slobodno reći da holrazdoblja mliječnestein gradnjompoboljšane niti koristi koristiti proizvodnju genom opravdano osobine, kapacitetproizvodonim mlijeka. oblik i te proizvodnim uvjenjumlijeka posebice U tom važno da trošsustavu tima dobar funkcionalnost vimena. je koji osiguravaju smjeOpćenikovi budu što i hranidbu veći da to proizvodnje je štaj grla pravilnu pravilo vrijedi niži: dio žiuravnoteženu najveći godine guće glede pojedinih izgradnji postiže pjeh genetskoj količina i povoako pašnjacima, manjevotinje stojaka (dostatna selekcija obavlja manji odnosu odnos i vrijednom zemljištu ljan energije bjelančevibroj osobina, posebice slučaju minerala i vitamina te intenzivne ratarske kulture.

Sana, radi osobinama ako požekoje zimskom obroka. nisu vezi razdoblju potrebljan udjel voluminoznog pozitivnoj(korelaciji) određene količine Da bi visoka kao što to osobine je osigurati postigla proizmliječnosti hrane i voluminozne voditi stalnu i kakvoće te osobine tova smještajni vodnja, valja brigu i održavafiziološkom krave i stakod komTo i da čija i zgradnja stanju prostor je razlogom biti U tom pobiniranih nje smiju skupi. je nju reprodukcije, posebice pasmina sporije postiže estrusa. mala dobit sustavu da po životinji javi Proizlazi, dakle, jer genetski napredak, tele će tim osobine (othranjeno jejedini proizudovoljavanjem uvjetima lekcija obavlja mliječvod holstein visoku doseći pa jepotreban i kakvoće godišnje), tova pasmina nosti, da lik razinu tada sustav će Danas proizbroj grla proizvodnje koja je svijetu raspolaveću veći vodnjegoveđeg isplati. osiguravati isplativost ganju brojpasmina koje Ovisno bilo koriste proizvodnje uvjetima kojim poredbi d rugim proizvodnji intenzivnoj način i tavom valja pravilan planirati gospodarstvu. guernmlijeka (holstein, jersey, koristiti. će Ako nisu razina Toj pasminu k oja crveno sey, ayrshire, dansko). uvjeti ispunjeni, velik niža i biti će znatno iz te holbroj p asmiskupini pripada proizvodnje Najvažnija skupine je među niz će stein kojima najpoznatije pojavit poremetnji zahvaljujući pasmina koja, abi zdravstvene visokom limousin, hereford, charolais, gesvega reproduktivne priprije svojem blešto će izazvati izlua ngus, netskom erden, piemnotese, rode, ranije potencijalu mliječnosti d i blond i iz vimena i aquataine te kakvoći gijsko plavo, korištenja grla potrebu velikoj prila-čenje U Novo druge. povoljnim proizvodnim novoga. uključenja grlo predstavlja najrasgodiljivosti, koristiti inznači ulauvjetima moguće je proizvodnji opet prostranjeniju pasminu goveda kao što modernom Koritenzivnije pasmine ganje, smanjuje isplativost govedarstvu. i dok što to charolais te limousin, mliječne proizvodnje. štenjem pasmine mnogim i stočarski Iz da koskromnijim uvjetima držanja razvijenim zemljama iznesenog proizlazije hranidbe hereford može dobrim holstein od intepasmina uvjetima _iskorišćivanja rištenje goveda dati rezultate. visvim onim povoljne postiže prosječna proizvodnja slučajevima U sustavu ša od nekim farmama tehnološkim proizvodnje 7.000, gdje mjerama i i više od 10.000 može iskoristiti znatno po je mogućeuključiti korištenje kg mlijeka izgrađeni križani genom ili više pai kravi. Kod 1997. visodvije jetijekom genetski potencijal postići među kokod holstein kraka razina U mogu kojima matičnog dijela proizvodnje. suprot-smina, i ristitii križanci mesne će rezultate dati koostvarena nom, pasmine prosječna laktacij- bolje strane

s

su

za

se

ovu

u

ne

nas

za

ne

za

se

no

mesa.

se

na

rene

u

se

su

se

su

su

mesa

s

ne

u

za

su

se

se

se

muze

ona

ne

za

za

samo

u

mo-

us-

se

sa-

u

se

su

na

a

se

na

u

u

na

o

mo

u

no

se

su

u

o

mesa.

o

se

ne

a

se

se-

na

ve-

mesa.

u

se

na

u

se

s

u

mesa

us-

o

sus-

na

u

se

su

na

se

u

novo

u

mesne

u

su

se

u

u

resa

a

na

u

se

ovom

u

nas

se

va

Mljekarski list

17

pasmina posebitipična alpska ropi.

Smještena je južnim mliječsnažnih i nih osobina. nogu posebice papaka, priNjemačke, jelovima kamenitim zatim ŠviKombinirane lagođena brdovitim, Bavarskoj, Austriji, goveda pasmine te predjelima. carskoj, dijelom Sloveniji Kombinirane pasminegoveda ima skromSiva mliHrvatskoj. pasmina goveda namijenjeneproizvodnji te osobine. i proizvodnja mlijeka Prosječna proizvodne Smjenije uvjeprosječnim jeka doseže daskromštena radi tima Njemačkoj pasmine je poljoprivredno proizvodnje.

Ovdje 5.000 5.500 oko nim kod sustavu Austriji kg, predjelima Dalmacije kojikojeg proizvodnom matičnom kod velikih dana dijelu kg, raspolaganju nije naglašena pozornost 1997. ostvakoličina hrane.

Problem te paveć niti niti mesu, godini populacije proje mlijeku i smine što tome proizvodnja je laktacijska njezin broj proizvodnjom mlijeka 3.740 sječnom Iz ovih kod već i isostvariti kg. je podataka smanjuje ukupna nastoji da izvornom koristeći našoj populaciji vidljivo postaništu, njezinom plativost, pritom simentalske Tirolu. Danas sebno sustav pasmine p ostoje je razgrađen govedar-like trijskom čistoću sustav teško održavati ške koje odgogenetsku proizvodnje.

Tajje tehnološki često križa te varajući postupak ulaganjipriprosječnim poželjan pasmine, jer iskoristiti mnogo kada teži gu ili nekim smeđom bolje. papostizavanju drugim simentalska strane S visoke bi sminama pak druge pa proizvodnje koja područja, toga kod maksimalnu rala skuviše pasmina g oveda p ostiže isplatiosigurati približava zbog toga obzirom visoke rezultate vost. njezino pini ugroženih, jer osobine i kakvoću tovne razina učinproizvodnje Dosegnuta mjesto prodiru proizvodno Dnevni tovu kod kombiniranih svih prirast doseže, pasmina kovitije pasmine, prije ovisno 1.300 1.400 velik napor đa tehnologiji, predstavlja posebno pasmina. testa te grama progenog pa (podaci životinje organizam, randman tovne traže poosobine) uvjete posebnopovoljne Zaključak viši od 60%. nekad i hranidbe.

Pojedina grla držanja Otpornost osobina Razmatranjem pojeditestu dosežu tije-nih performance iskorišćivanja nepovoljne uvjete i pasmina skupina kojima pri365. kom testa veća kod tih znatno razdoblja (120. životinja je da dnevni je pasmine dan padaju v idljivo i težim mogu pa života) prosječni priuvjetima jednu proizvodnju viši od 2.000 grama. usmjerene rast ostati duže Valja, proizvodnji, dajući koristiti mogu međutim istaći da od uvjetima količine jejedan pritommanje mlijeka. iskorišnedostataka simentalske koji o siguravaju njihovo također pasmiReproduktivni procesi potencijala velik kosti što bi ćivanje genetskog iako udjel nepovoljne uvjete, podnose trupu, svih tehnoloških uvjeidućem osiguranje i geporerazdoblju ta valjalo ovdjemogu pojaviti U takav način proizvodnje. netskom ako izgradnjom poboljšati. uvjeti metnje, posebice svim to slučajevima gdje nije i menagemenSmeđa pasmina govedapripada držanja hranidbe, izbor korišpovoljniji je također guće, ta izrazito loši. skupini kombiniranih, kombiniranih pasmina koje tenje iako U kombiniranu skupinu spada je genetskom izgradnjom nisu iskorišćivanja od glede uvjeta osobina veći naglašenija pasmina kojih mliječnosti broj tako brownvećem zahtjevne. naše uvjete posebnozanimljive zahvaljujući udjelu i kod O tome voditi računa smeđa i siva Ta koswiss genoma. valja pasmina simentalska, dijelom sustava risti proizvodnog pasmina. najvećim dijelomjužnom planiranja i kod od Simentalska što proizvodnje jepasmina jedna području Hrvatske, je pot- govedarske bave Eubudući da rasplodnih grla. najzastupljenijih Središnjoj punosti je opravdano, komibiniranih

pasmine

ili

u

di-

to

u

ce

u

u

su u

mesa

u

o

se

u

u

nas

a

nas

u

u

ma

nema

na

u

se

rena

se

u

ne

mesa

nas

samo

u

ne

aus-

ve-

rezerve

se

veoma

uz

mo-

ma

se

u

ne

se

ona

sa

mo-

se

nas

s

veoma

na

mesa.

na

u

ne

sme-

o

-

na

ne

za

sve

uz

na

u

-

se

one

u

na

u

samo

ne

u

uz

u

u

se

za

su

mo-

su

za

se

u

u

na-

u

18

Mljekarski

list

REPORTAŽE Obiteljsko

gospodarstvo

Cvjetka

objektu jepredviđena rashladni prostorija uređaj, Staba iz Oborovskih Novaka, Rugvica zasad 500 litara. kapaciteta i sin supruga Gospodin Dugo Selo, noviji proizvođač Cvjetko, mlijeka Ivan stočar(student agronomije razmište od 120 m? skog smjera) jošuvijek goveda, produžetak Stjepan Piše: Brlek ing dipl.

540 Rešetkasti pohoće lii (ukupno m?). ljaju drugupolovicu staje dovi 50% tov, namijenjeni ili adaptirati mliječna goveda površine adaptirani uzgojjeostaviti tov, što baš i nije 20 Gospodarstvo posjeduje k.j.mliječnih krava 31 i 5-6 vlastitoga zemljišta zakupu preporučljivo.

Predviđeno suho je izgnojavanje U strukturi k.j. sjetve najzastup-čeka tekuće trake. ugradnja kukuruz 10 od Uz kakav imaljeniji je kij., Zasad ručno. povoljni kredit, izgnojava li 29 čega2,5k.j. silažu, bi pšenice 15, junica, vjerojatno i zobi po 1997. te lucerne Tijekom ječma objektu jeorga- odlučili 2,5k.j.

Tamliječna goveda.

6 nizirana karantena 60 iz kj. junica kav kredit bio bi im i potreban mehanikreditni Posjeduju Štabovi gotovo obtri traktora 35 i adaptaciju sadašnjeg dijela po zaciju (dva aranžman “DUKATOM" Za90 krava. jedan kS), jekta uzgoj mliječnih tanjurače, plugove, zadržali 29 od greb junica, kojih utovarivač i drljače, rasipač staj- 17 ovih dana Bilo bi nužno neke obje izgraditi uspješno i mineralnih oteljenjaka gnojiva, sija- Telad čicu kukuruz i strna jekte sjenažu, jer jesmještena postojeći posebprsžita, silosi bili kome i tov. kalicu namijenjeni napaja. primjenupesticida, odjeljku Višak od 100 litara kukuruz “Dustrna i kombajn predaju žita, stručnu od PoOčekuju pomoć samoutovarkatu". rotacijsku kosilicu, i ljoprivredno3 prikolicusijeno, balirku,U dio službe. savjetodavne cispredviđen mliječna grla lekcijske Stručnjaci prikolice namjene, uveden i i otvorene ternu dr. je mljekovod, i mužnja adaptirane obnovljene gnojovku zasad muziliveterinarske stanice iz Oborova od 420 obavlja jednom Izgrađen jeobjekt (staja) m? donedavno tovu svakodnevno nazočni. namijenen U

i uređe-

na

za

-

za

na

su

za

za

za

sa

vezom.

u

-

se

sa

su

se

za

za

se

u

za

za

za

svu

uvoza.

su

uz

-

s

-

za

no.

za

nom

za

za

u

u

su

za

se

za

nu

se-

za

za

za

razne

novo-

a

za

se

com.

Obnovljena

veterinarska

su

ambulantna

- župniku Ivanu Peziću i profesoru posjedstanica u Oborovu Rugvica niku iz Sela.

Dugog bika. Sa 800 kruna 83 Na dr. Ota Kestnera nagrađena poticaj prof.

Stjepan Piše: dipl ing.

Brlek gospodara.

Oborovu nakon (1896.-1954.), je 23 veterinarska godine izgrađena Diplome dodijeljena: prva Ivanu ambulanta, dijelu Tucmanu U dobra upravitelju dijelu Posavine,lijevu Europe. obalu Oborovu već poOstrna, Save, je Belecu načelčetkom 1913.

Ambulanta skladno Josipu općinskom našeg stoljeća, je uklopljena niku iz Sela i okoliš.

U radnom Dugog posjedniku, Marvogojska udruga uzgoj posavski dijelu među nalaze dvorana žisimentalskog goveda, jedna pregled U prvima Hrvatskoj. udrugu je votinja, operacijska sala, apoteka, bilo 56 stočara učlanjeno koji sterilizacijske prostorije, prostorije 103 krave i i 136 posjedovali junica izolaciju druge p rostorije koje 239 ukupno goveda. udovoljavaju današnjim potrebaiz stana je Kat bivšeg preuređen to U vrijeme (1913.) organizirana je uredske prostorije. i izložena dodjela nagrada grla, 221 krava muzara, Prvi veterinar bio tada mladi predvedena je je 72 196 steone Marko poznat generacijakrave, rasplodnih Pećina, 4 i 72 agronoma i seljaka junica,općinska privatna veterinara, Ivanu

Habanu

iz Narta,

-

-

su

u

su

u

ovom

uz

ovome

-

u

osno-

vana

u

-

za

se

za

u

su

-

za

ma. u

za

a

ma

Mljekarski

list

19

IvanMirko čano otvorena, Čuljak, (Mladen je zadovoljstvo velikog dijela stanovnika. i da, Nikica Ivezić i Zlatko Krovina)tamošnjih Ivanić- dr.), gdje je (Čazma, zdanalazi 1997. obnovili tijekom Ispred zgrade spomenik djelovao. kasnije grad i danas služi svrsi osnivaču ambulante Kestnenekoliko bila izje nje, koje koju prof. godina Zgrada je zavod 62 i isto 1956. ru, pa Regionalni a prije godineizrađeno, podignut godine uporabe, Mladi očekumože služiti ikao zaštitu kulture donio vrijeme spomenik veterinarispomenika kulture.

Poljoprivredno(Klasa/61208/92jusuradnju rješenje entuzijasti dana službom Hrvatske radi zaštiti ambulante.

Već todavnom Posljednjih prošle godine, preventivnoj savje01/99) donatori nazočnosti ministra traže nekoliko poljoprivedukacije tamošnjih poljodjelaca godina redu RH Zlatka Dominikovića toga objekta. daljnje unapređivanje cjelokupsanaciju vrijednog i suradnika, Vlastitom i novouređena stanica poljoprivredne proizvodnje, inicijativom ulaganjem, dio Posavine mladih stočarstva. četvorica vetenapose entuzijasta kojapokriva taj

Posavine

i Moslavine

rinara

na

su

ovo

se

za

u

van za

s

o

u

se

za

mr.

za

za

a

ne

sve-

Ministar

Dominiković

otvorio

otvorio

jeprivatnu

Veterinarsku

Babina

je

raditi

Greda.

ambulanti

U

će

jedan veterinarska če prva terinarski tehničar će usluprivatna koji bulanta i šesta Rezi biti 24 sata.

Slavoniji nije Zadovoljstvo krio ni ministar Dominiković “GREDA-VIT" publici Hrvatskoj, kojajeregiskoji trirana prema Zakonu Vlade i hrvat"Cilj je jenaglasio: veterinarstvu.

Vlasnik i direktor ske da veterinardržavnepolitike Piše: Milka Vida Zdravko istaknuo Vukovac ska služba bude što bliža i što doje, među kako ostalim, jenjegovastupnija obiteljskim gospodarvukoPrilikom način to Županiji posjete obiteljostvarenju stvima, jedini koji togprojekta ministar imala potporu Ministarstva ostvariti može varskopoljopoljojest privatizacija i šumarstva Zlatko i Ova ambulanta Gredi Županije privrede privredešumarstva, Babinoj srijemskoj, Gredi Dominiković i to Babinoj vukovarskoOpćine dokazuje". srijemske ambulantu

Veterinarsku

privatnu Gredi ambulantu Babinoj prvu

“Greda-vit".

To

ina-

tri veterinara

i

am-

u

u

ve-

na

u

novom

u

u

a

na

mr.

se

u

u

O

VAPNENAČKE

A

a

et mmezoampovanmamt |

(JO

0

do Školovanjem zvanja mljekar svake zajedniceje odgoji obrazovanje.

Najisplativije ulaganje steći ulaganje školi. Svako rada biti najjeftinije Najlakše,najbrže znanje ljudskog srednjopodručje je i obrazovanjem upotpunjeno određenu školskim mladež više godina nijeobrazovana Nažalost, zanimanja.

RepubliciHrvatskoj obrazovanjemmalobr«skupinu mljekarska zanimanja. Zato je skupina stočarskih iprehrambenoentuzijastaobavila jna ali uporna Sve pripreme zanimanje mljekar. pripreme, Srednjagospodarska škola Križevcima 1994. godineupisalaprvitehnoloških razred učenika u

u

mora

za

u

za

sve

a

za

u

mljekarskim društvom Zagreb. upis bile suu dogovoru s Hrvatskim Srednjoškolskoobrazovanjeje specifična djelatnost.

Počinjuga djecakoja ponekad ne znajušto žele nitičime se žele baviti uživotu.

Kroz srednjoškolski odgoj i obrazovanjepolaznicimoraju iz djetinjstva prijećiu mladost, s igrena odgovorni posao. Roditeljski učeničkim iliboravkom dom često treba zamijeniti domom u nekom privatnom smješajuu njima nepoznatom gradu, u novoj sredini s novim mogućnostima, no smogućim novim poteškoćama. Sva zaostajanja učenju i u moraju se nadoknaditi. Nakon završene srednješkole polaznici što ikako su učili:važno se moraju zaposliti, usrednjojškoli pa tada jeimajuli potrebna znanja,vještinei navike za obavljanjeposla.Zato srednjoškolskoobrazovanjeima posebnu važnost. stvaranjunovog obrazovnog profila, profila mljekara,najprije jedan opisposla.Njime su ivještine kojemoraju imati svršeni polaznici, i zadaci obrazovanja,nastavni plan i program, kadrovski i prostorniuvjeti.

Zato je u te materijalni, ciljevi planiranjui programiranjuobrazovanja za mljekar radila primjerenaskupina djelatnikaiz materijalneproizvodnje, Rezultati njihovarada su primjerantemeljza dobro obSrednje gospodarske škole Križevci ipripadajućihznanstvenih ustanova. razovanje.Dogovoreno je trogodišnje obrazovanječiji polaznicimoraju ovladati znanjima i vještinamapotrebnim za sva radna mjesta u preradimlijeka.

Prva generacija upisanihučenika bila jemalobrojna unatoč produženom upisu u prvirazred. Tradicionalno nepovjerenje prema izabrao zanimanje novom zanimanju u hrvatskom školstvu rezultiralo jeupisom 10 učenika odkojihjejedan nakon i neke učinke. U ljeto1997. prvi policajcai napustioobrazovni profilmljekara.Malobrojnost prvog naraštajaimala naraštajmljekara položiojesvojzavršni Srednjoškolskoobrazovanjezavršili su, i zvanjemljekaradobili slijedeći polaznici: Ivana Antolčić iz Predavca Vesna Babec iz Novog Virja, iz Gornje Gračenice (Bjelovar), Lidija (Kutina),Dalibor Hlapčić iz Križevaca, Drago Ježiz Sigeca Ludbreškog,Krešimir Leskovari Tomica Mederaliz Križevaca, Maja Miklos iz Donjeg Maslarca (Sokolovac)te Ivančica Picigiz Erdovca Rezultati u učenju i vladanjuna krajutrećeg (završnog)razreda su biliizvrsni i svi su učenici završiliškolovanje bez popravnih rezultati su bili Prosječna ocjena razrednogodjelabila je4,2a ukupni izostanci samo ispita.

12,1sat po učeniku. Na nešto slabiji, škole. Na završnom u radu naime, treba uslijed tijekom prve i druge godine ispitu, dobru pismenost,praktičnoznanje iz izabranog sva stručna znanja stečena u srednjojškoli. ivotni mladih ljudinakon škole odveo ih je na različite strane. Posao u mljekarstvu,prema postojećimsaznanjiIvana su nastavili Vesna imaju Lidija Dragec Maja, na odsluženju d.d.), mljekara), ma, sada traže Ivančica Tomica.

Krešimir, a posao u vojne obveze su Dalibor Poželimo svima uspjeh u životu radu im njima na zadovoljstvo,a svima na korist! za

-

u

U

osnovnoj školi propusti važno nije utvrđena znanja

zanimanje

“

ispit.

je

drugograzreda pozitivne

Biškup

(Križevci).

uglavnom nesnalaženja srednje i pok područja ovih srednje (Ludbreška put (Sirela (ing.

Palir)i školovanje i i mljekarstvu i -

20

završnomispitu i

Mljekarski

list

fo d.0.0.,Žabjak 7c 43212 Rovišće 043/878Ta: a 034,878Mobitel: 0 99/416Alta Laval Agri 059 081 PRODAJEMO, SERVISIRAMOIPOSTAVLJAMO OPREMU ZA MUŽNJU KRAVA, OVACA IKOZA POZNATE SVJETSKE FIRME Alta Laval Agri A

Bomfiytersko A

hranjenje stoke /

Nudimo: *

mm

te mljekovode za dojenje, maleaparate Tandem iizmuzišta Vario rezervne originalne *

*

za kompjutersko hranjenje automate stoke inapajanje teladi

£.

Alfa

iu

dijelove, za pranje tesredstva idezinfekciju, kao isvu ostalu potrebnu opremu u staji.

Laval

Agri

Le IZ POVIJESTI /

Drugi svjetskirat godina

Ratna

1943.

narod raselio Židovski gao jeosvijestiti Piše: Keglevićporaz, i to narod kada Stjepan bio po dipl. ing.

Rimljani Europi koji jestoljećima i razrušili Jeruzalem 70. stvaranju europske godine pridonosio i Tako hram. i dakako znanosti. kulture i lista j e stigli spalili sjajan U Bilo našega prošlom broju od 13. do i nacizma narodu gdje stoljeća Poljske protivnika Staljingradopisa zbogcjelovitog razliku i miru ali nekih 1943. Sada ćemo slobodi, živjeli ske bitke protivljenja, pokušaja prešli od bez većih europskih mnogihzapadno nastaviti uspjeha. zbivanjipripovijedati ih država odluka imala i suluda poTa stoljećima te gdje drugu je u veljači godine. i istrebnemilo 30. već stranu gonili medalje.

Naime, Hoćete li totalni rat? dan upravo ljivali. proslave siječnja, To dolaska nacista i drukao Varšavi U Židovi, njemački postavio jepitanje 10.Josef ministar “Mosbritanski bombarderi propagandu vlas, svojim godišnjice gradovima, živjeli gim dan GOEBELS zvanima četvrtima (1897.-1945.) quito?

Berlin, napali prvi “geposebnim p uta čla18. i bio razrušen uskoro U varšavskom to". ogromnom broju veljače je jegetupočetstrandio kom rata Nacionalsocijalističke tarnji Stuttgarta. izbjeglicama živjelo oko 500.000 ke, okupljenima berlinskoj barbarstvo ljudi.

Taj n jegeto Boljševičko što zidom mačke ograprenosio snage dvorani,je Sportskoj vojne okrutnosti Od nije nečovječne htio i radio. kako dile i Svojim jegovorom nadzirale, totalitabila strogo pošteđena nijedna žrtve narod Po ili hrana. bi unosilo pripremiti najveće oružje ni nacistička ni ristička ideologija: ratne radi 2 Židovudijelilo kg postizavanja pobjede. izmejednom To komunistička. dokazuje Na dana. kruha govornički svojbjesomučni mjesec i đu pod zvjerstvo ostalog 10 način poznato postavio je prisutnima nazivom “KATYNSKA osnovali U Židovi ŠUMA". siječnju morali odgopitanja koja snažna tanički kod šuma pobuna komitet, g rada ruskog Katyn i voriti znanju kada svih “ponajboljem 19. tok leži Smolenska je izbila travnja, gornji koji Prvo je glasilo: Ali vjesti". pitanje krovova Mosod Nijemce. zapucali jugozapadno Dnjepra, da livi Fiihreru i “Vjerujete SS dan već trupe kve. slijedeći vojnici Ondje njemački konaće narod postići njemački bacačima 1943. otkrili i groplamena stupile travnju totalnu pobjedu?".

Dalje je bište više od 4.000 kuću. kuću čnu, tavno časpo spaljivale poljskih li vi i “Pitam vikao: ja jeste 1939. bili pali koji rujnu nika, raditi narod odlučni deset, cijeli Ti zarobljeništvo. sovjetsko i šesnaest sati dnevno dvanaest časnici prvo nalazili logoru li to“Hoćete Zatim: pobjedu?". likšumi zatim Kozelsku, i talan rat totalniji, jošradikalniji što predstavlja najgrubvidirani, ni možete sada još kakvog međunarodnih propovredu lju Na zamisliti?" ta i ostala pitanja zarobljenipisa postupku fanatizirana (slijepo odana) cima. znači urlala: “JA" “da").Tu (što je proj e činjenicu njemačka mi te slijenaređuj “Fiihreru, borbi uvelike koristila midžba oko dimo!"

Pljesak jetrajao pola NDH SSSR-a.

Kod protiv nakon Goebels sata. posje toga također bili tiskani plakati suradnicima rekao svojim prdno stravičnom tom događaju koji je im rekao: skačite kroz “Da bio _ mržnje posljedica povijesne oni kata prozore trećeg dvorane, između i Rusa.

Poljaka bi to učinili."

Nevjerojatno je Varšavi ustanak zavesti kako može Židovski ljudske okrutokruustanak žive civiliziranom iako se, u primjer Ovajje nacisnosti D. Eisenhower Od rata tj. drugeideologije, totalnog ženju. ideje ih

totalni

samo

tičke.

se

su

su

smo

su

u

za

u

u

o

su

ma

vremeno

na

na

u

su

za

u

na

su

unu-

a

nova

s

u

su

se

ne

na

se

za

us-

su

na

su

a

sa-

su

uz

sa

na

nama

su

u

su

s

masovno

na-

sus-

vas

su

za

u

su

u

u

se

a

za

su

u

ne

sa

o

masa

-

u

nas

u

o

su

sam

se

ma-

u

mo-

22

Mljekarski

list

1969.), srpnja janski partizani, je rtu otoka Švicarsku. najjužnijemgorovitog pobjeći taliSicilijemjestu, gdjeje Saveznička konferencija bilo jansko osiguranje najslabije.

Teheranu Uskoro Messinu stigli grad otvorena i 9. otoka pitanjadaljMnoga krajnjem sjeveroistoku kao i rata kod Salerma tanjemvođenju poslijerujna prešli bila ratnom U ušli 1. uređenju svijeta lijansko kopno. Napulj Velike sastanku i našli i trojice listopada ondje očajno razlogom Teheranu održanom od Velika trojica Teheranu stanovništvo.

(Iran), izgladnjelo 28. do 1. već 8. studenog prosinca. oni Međutim, rujna talijanski je Mnogi izginuli vatri, koji Glavna sastanka bila CASTELLAznačajka je skakali kroz prozore našli general Giuseppe ta da RoNO gledišta naivnog smrt od metaka. bili potpisao kapitulaciju.

NijemPreživjeli ci nastavili osevelta i više i 10. lukavog Staljina židovsko i pružati otpor otjerani groblje Churchill Rim. ušli približavala, je likvidirani. rujna ondje — strahom bujimopravdanim boraca skupine pružale dućnost britanskih i Najhrabrije otpor Pad Benita Mussolinija kolonija utjedo 23. do svibnja, pojedinci još ostao cajemBritanije svijetu i fašističiz ruševina i kanaKapitulacija Italije pad lipnja početka Glavni ponešto postrani. zaključke vladavine imali B. Mussolinija ci bili lizacije. slijedeći: vrlo velik odraz ratno stanje Pobuna židovskom Vargetu saveznici Hrvata zapadni moraju mnogo Hrvatskoj, jer j e šavi krvavo geto je 1944. iskrcati bila ugušena, iz i Normandiji okupiranih Dalmacije to sravljen zemljom. kao i No, je antifašističke sjeveru Francuske, njePrimorja prešao otće otvoriti velidrugimeuropskim pokretima BROZA-TITA jugu.

Sovjeti postrojbe Josipa fašizma ohrapora protiv ku ofanzivu pružilo ćemo istočnoj bojišnici; (1892.-1980.).

Zbog i dalo znak toga brenje početakdati kratak ratu t oga sovjetsko sudjelovanje opis pada. akcije. će tek Nakon saveznika protiv u slijedit Japana iskrcavanja Savezničko kon savezničkih EuVIKTOR iskrcavanje ItalijiSiciliji, pobjeda talijanski kralj fronta EMANUEL III. Pitanje otvaranja drugog ropi; (1869.-1947.) sila Osovine već druže već 25.

Balkan naredio da će biti protiv je je srpnja (bez Grčke) podbilo otvoreno iz dva uhiti Mussolini i od interesa vrijeme ručje raspusti njegova posebnog bio SSSR i ostat će izvan američkih internirali i loga: jedan je Staljinov zahtjevstranka. Mussolinija da novim frontom brdine Gran britanskih ratnih Sasso negdje sjeveroplanova; odtereti Zapadu pritisak Nijema-istočno od Rima,ali ga odatle će istočne Poljska izgubiti svoje bio Istoku,drugi je tajnaoslobodili njemački korist padobranci. pokrajine SSSRChurchillova da Hitler osnovao želja prodre odštetu će dobiti istočje “republiku? njemačke a, Balkan bi kako bila gdje prisustvosjevernoj oblasti. Granica će biti Italiji, koja nije rijebuduće snaga Za engleskih smanjilo dugogvijeka. dvije godine ke Odru i Nisu; ubili taliStaljinove zahtjeveteritorijal(1945.)

Mussolinija sudbini nisu bili Njemačke nim još proširenjem.

Stoga tajzauzeti jasni stavovi; sastanku Casablanci (grad Maroku obali Staljin suprostavio vraćanju Atlantika) suvereniteta baltičkim Roosevelt i Churchill odlučili otdržavama, bio voriti front koje je osvojio suradnji drugi juguItalije, Hitlerom 1939. iako tada od je prisutnih Staljin odlučeno da će želio da to bude je Francuskoj. pomagati borba fašizma bio protiv Preduvjet iskrcavanjeje Jugoslaviji. malih Teuništenje njemačkoOpćidojam ljudi što da korpusa Tunisu, je talijanskog heranskoj konferenciji jest nicima i 13. kad velike sile brinule uspjelo svibnja,je svoje 5. i interese mali narodi kapitulirala pancerarmija kojima oko 275.000 morali U velikim zarobljeniuštvo palo pokoriti. riječinaroda od fašizvojnika. oslobađanju Američke i britanske snage, kojimoglo nazrijeti jezapovijedao vrhuncu general Dwight Njemačka vojnog uspjeha robovanje, poddrugačijim D. EISENHOWER nazivima i — (1890.početkom 1943. stjegovima. LI iskrcale

su

se

10.

kada

na

htio

u

na

u

u

su

na

o

na

su

su

su

u

u

su

u

a

su

su

su

se

su

sve

su

na

a

u

sa

svo-

za

su

a

u

su

su

u

na

u

se

-

u

a

u

zona

sa

u

na

na

u

nom

na

za

u

-

na-

na

u

u

se

-

raz-

za

su

se

na

u

su

ca

na

-

a

u

ne-

u

ne

za

su

-

nom

uz

o

na

u

u

se

-

na

u

na

u

s

se

-

u

za

nas

u

o

savez-

su

se

samo

u

su

ma

>

za

mu

na

su

a

ma

ma

na

Mljekarski list

za

se

o

su

se

novo

samo

23

g

rd redeno: događajkoji vo nadikaci jenaljvirodni obitelji tradiconalno . ONaže pd E bodoša Ag

a

opne

24 točude

ua

(

rim

de

fudovi

sogeb

nd

Boi

bibo haj

pa

iadna

uskrane četke

ov

sp kle

otet

sfemije

hre“

o

dat

og

ri

e g opečiija dlakom, bočici

pd

0

o:

svo počiva Ši vi

nedjelju ponesite

'elnu

jaooo

aka bd

kana ta

čestitku uputno prekriti prozirnim papirom celefanom.

CYho ili je (omožete lijepo iskoristiti začestitanje uskranih blagdana.

ovija inače vata€ počelo bilja i

i

0), ljču sobni / MReco pa P2)8E grane leda uknadeBI ol jajailiraxne ukrase ( rečići, ptičice, pilići pačići) odslanog lijesla. i frijodno Uračavanjejaja nezaobilazna tradicija ovoga blagdana, samobičaj darivanja fisanica počeo se je čirdli oko1000. godine po Kristu.

Danassupoznati lakoreći nebrojeni različiti načini ukrašavanja kako jen ošvalčkogi ofloridjnijee dtimdi agnji M jeu aj seko ji kn a

EEE

podiši da

ob

ata

zo

posudui Bk 2 fejvskajte jaje lakodajrlomjredele preko dlačica čelkico.

Kad sejednabojaosuši, naslavile drugom u

s

Cam lojem obojeno jaje b it ćelijepo Kad seloja o si,dijele može strugati iglom i sjajno. temjerom.

Sjela

pojela aaa PE

oj oo

fm

pod

jot Po

pk

hat

i

i A nekom aa jekom svečanog doručka blagosdovljene hranekucat ćele jajelomjaje,posebno žbunju vašeg vrta. bitćeakodogovorite unajnjed nagradu xaonoga čije sejaje najduže nećerazbiti. /elicajno xadjecu nebavaduj se!OMa-aleUa svetalijepo jepjevali slavinaku pjesmu“Kraljice aleluja!“ o

Mljekarski list

a

25

Mima Bošičević Iš ing, duševni životHrvata, veodpoganskih vremena dodanas, Rogasu ushrani običaji duboko ukovijenjeni svijest u

i

prebozetaja “ag

Olji Ej

hda:

aaa

Sai, Kablaćukod CKlenika Ginu nedilju, sandana p rije Uokroa Ma nosilaseuoskvullajodovilipalna Na U lise ubrala jedna alibi veužalo odmaslina ličća uplesi, naštapu, slično Poslin granipatne. ljakita, mladoj masini

diko u krug, n eka polje lolje vodi.

N iki učinili odma ti dan posle podne, viki s utradan. lo li gasadili a

Listi Havati

tako dauoči Gvilne nedilje oviće jaje davlja so drvenu p osudu vodom. olilječavaju

Čujetnicu

s

u

s ovićem. posudu CKo povinade zdilaovićem ijajem onoimapravodase prviunije prijadajaje. se i njenu vi u billiumivaju sana).Svićedonosi zdravije polu: zdrav kodrinić, ljja kofjelica, ivase kobršljan. ofaje oveću (fore treperi s

i

u

i sviću i donosi jeznamonje plodnosti obilje lako svi viruju :

.

na ranim f rolitnim ovićem.

CR čine divojke papošure noći, odmaposlijol Otoku Gutnicukititilunare Oličajjeu

OMatereli momakametnuukabonalunarujonekolikoj dana,abunarsekilisamoondi, gdiimamomakauhući. xa divojke kojes ovićem dojdu.

Fesli polnoći elodivojaka pivajući «patrone: običaj umivali log j utra mladom zelenom žitu. je čela xa se Jako izražena Bunjevačka viječinom, ije u

:

i same, blagdanskom oči danas, hrvatskim selima, snaše urane ruhu, košarama pokrivenim zabranjenog. žurena. svećenje . Uhkošarise nalarafrvijtodovi, luk, šanka, vuxmenimstolnjakom kuhanajaja vvješi rollvica, u

s

u

Hovata senaUskrs blaguju svela jela n asjomen velogozbe nakojuj Koi blaguje.

Ravi spomen muke U njegove, dušasopunimilošću buduće namseslave zalog daje. i

alellaja, aleluja, ranuzoru usronadllluja, OIrelan, veseo Ukr jen“Kajodindanasuskrona i llagoslovljen u

aleluja!

26

list

Mljekarski

OBIČAJI Hrvatska U

tkanica

ide

dalje crne

emisije vala je kao što je i prirodno “LIJEPOM

iopanci. vezovi silno veselila

hlače,bičve,

siječnju ekipapojas, Oba mladićća otputoNAŠOM?

mjesecu

zimskom

su

se

na-

svojih roditelja djeDalmatinsku kako to Anamarija Split županiju vojaka, je zapisala i viteški SINJ. Tu snimio Boris ŠTAJKRONATST, a Gospin grad je svečanost narodnih odmah DUHAR. nošnji ušli počela, jer pozornicu sinjski je i alkaruše Cijelu priredbu još posebno uljepmomci boalkari, njihovi šalo “SINJSKO KOLO" od pai Sve živopisnim iz Glavica, te devetero gatim nošnjama. je od boja, mladosti Zaplesovi iljepote. parova KUD-a “Jedinstvo" iz prštalo tim KOLO Splita.

VRLIČKO zaigralo koje očaravale nošnje izveli članovi KUD-a “Milan BeNjihove svilom, širokim vrpcama staroga iz Vrlike, usred kola boje i gović" guslač. zlata,crvenim Plesalo i bez pojasevima, lepezama parova, je odjednom maramicama. bijelim udarci pa pratnje glazbala, kovinodlični organizatori i nogu i sitno zveckanje mnogih IzSinja spustili skih ukrasa davali zvuč“LIJEPOM NAŠOM?" pregačama voditelji Veliki Jakov GOnaš hrvatski jug, pratnju. skladatelj krajnji dragulj rodom vrhunski DUBROVNIK. kao TOVAC, je Splićanin, Spektakl počeo, način i kašto i “Himnom sloje umjetnički pjesmu ples valja, menite Vrlike izrazio “Ero bodi" Ivana Gundulića, operi koju je uglazsibio Jakov Gotovac, koja već od 1935. riječima:"0 lijeonoga svijeta" lazi domaćih i stranih dar slatka slobodo pa, pozornica. draga, Prije izvijestimonaše negoli poštovane kom d0". bilo je Natjecatelja i blaga višnji Bog daljnjim najljepšu nošnju je čitatelje Odmah održana nastupima iz desetak Navest ćemo je narodnu početku parada mjesta. gradana najljepšu nošnju narodnih nošnji,jerje “LIJEPOM koje je jedva zapisati nastupio poznati priredbama uspjelo rapa folklorni ansambl “LINĐO" kome brzine ih TVOM", dužni i prenijeti zbog kojom najavilo sliku opis ostali svira, komandira, jedan ušlo Srije održane jedan emisiji.

Prvo djece prve popetero priredbe zatim stari par iz Poljica, pa plešu. jana, četkom SLAstudenog prošle godine svatovi iz Glavice, iz Vrlike; bile između Od TINI, troje zabilježili koja je lijepo smještena natjecatelja troje iz Omiša, protu nošnje i Drave.

“ARENA" mladih iz Zupe Dubrovačke, dvoje otmjene Časopis Papuka iz svečanim iz Metkovića, dvoje opširan finjene građanske nošnje Splita (člapera objavio prikaz nošnjama novi KUD-a" bračni lijepe pa i pođe Kristinke “Jedinstvo"), Pelješca,zatim ŠČAVINE je pokladnnu skupinu iz Kaštela, te iz Solina Hvaru iz par snimke Davora PUKLAVCA. i iz KUD-a “Putniković?

Pelješca,djeonima nisčlanovi raznih iz puta Trilja.

Ispričavamo Lastova, koje pa Ovoga nastupili vojčice Pelješke župe, ili iz svog društava iz uspjeli zapisati zapisa kulturnopod- kasnije kapetansku nošnju Babinog Polja, pročitati. naranči nošnje Lumbarde, trgatvu ručja Virovitičkožupanije. šteta što je TV umjetničkih ih bilo iz svatovi Najviše je Konavoske svatove zapadnog je Zaista primorana njenog Slanog, to vrlo kratkom podravske prikazati vremenu, KUD-a dijela, tj.

Bušetine, te Bazja, “Čilipi? iz Gornjeg viteškog ponosnog uživati pojepa gledatelji Pitomače, Špišić mogu dva viteza iz Smokvice. pa iz TuraBukovice, kapetana dinostima kamoli nešto od i istoku Županije. Kao Ukupno pedesetak i nošnji, Sopja natjecatelja.

Od te “svaki FORJAN svega toga upamtiti. puta, ljepote, etnolog Josip “HRVATSKU TKANICU" dobio je FORJAN, imao tešku zadaću izjavljuje prof.

Josip nije je proglasiti koja je 17. učenik jedna Odluka godišnji Stjepo PENDO, mogla n agraditi nošnja, nošnja najljepša. jepala član KUD-a “Marko iz odnosu. dvije četveročlanu Župe od tri lijepedjenego ravnopravnom Morjica" skupinu Dubrovačke.

Dio iz je tako dobiše dva momka: 22mladića iz sela SOPJA vojke i nošnje obiteljNagrade jednog čak 1756. dok TRUDIĆ Tomo iz Vrlike i KUDDravu, članove skog n asljeđa, godine, godišnji tamošnjeg od rođaka dijelovi mladićak Damir POLJAK iz Glavica. iprijatelja.

“PODRAVAC" drugi koji vrlo uspješno Ponosan mladić ovako opisao svoju je vodi Tomo domaći vič. vozač i bavi je župnik gospodin profesionalni bareta košulja, folklorom Nikolina vrličkom RASTIJA bidruštvu. nošnju: Nošnja (kapa), ŠKRINJARIĆ. koret presomitača la je odjevena 60 stara više od 200 godina, staru (prsluk), (sako), mu je godina sastoji srebrni lanac ukrasatom, čanu od ukrašene nosila cvancikabake, svoje jačermal nošnju plitke koja kapice šen zlatnim nitima i tokama djeluje velike i i ma, paunovim (što blagdane prilikom perjem dugačkim zatim upravo ZAJČEK nim Minosi objava zaruka. i raskošno), svilaj repom; (kožna Lidija prsima trlaganu, trombolas široslava čerme košufutrola), (široki pojas), GRGIĆnosile nošnje stare i (prsluk), djiletinu bijelu roke toke maramica, oko sto godina. Nošnje širok sastoje od gaće ( hlače), je lju, najvažniji pojas svilene i bijele noge, taknutim kuburama.

Na nogama svilenca,šika,oppodroknice, čarape košulje, kožne Dva lećka i Posebnost rukavice od hlače, cipele. primjerka oružja potkoljenica željeznih iz 18.

Nagrada je, te šarene motivima. i stoljeća. pasom bezprstiju, podravskim kopči, čarape opanci. znači, potpuno Štrimfle šarene, papuče Damir iz sela Glavica opravdana. nadomak je valjanke Oko im nizovi đerdana. vrata Već od svojedesete Tako i ovoga je puta Sinja. godine pleše najpopularniji momak Miroslav KOKUD-u “Glavica". zbirke show dao Crnomanjasti zabavnoNošnja televizijski i KORIĆ, u dugim hlačama Društva veliki ali je nije stara, upoznavanju bijelim svoj prilog njena vrijedbogatih oko glazbeni uzdignutom fertunu, hrvatskih što je izvanredno tome narodnih točno i pobudio nošnji ta nosi svilenku smatra koja i ljubav preočunovoproizvedena. Ističe njihovo zanimanje kumpana, tečom hrvatske kravate. vrsta šala,zatim vanje. prsluk, bijela košulja, u

-

na

toplijug

-

i

gradi i čestitkama

u

-

sve

za-

na

su

u

osam

rova

se

su

crnom

su

a

osam

su

samo

se

na

na

nu

u

-

na

zanosnom

u

s

ne

s

s

o

o

nam

u

samo

za

one

u

sva

za

na-

o

nam

se

smo

u

u

a

iz

s

u

smo:

su

iz

u

gos-

s

na

s

se

su

s

mo

s

za

sve

iz

iz

iz

u

ne

novca

u

s

a

na

sve

se

samo

na

u

iz

uz

su

-a

se

crvena

u

u

sve-

sa

se

se

samo

a

na

cr-

na

su

a

se

sa

su

marame.

su

za

za-

crvene

mu

za

crne

su

s

su

crne.

a

su

u

crvenom

vra-

se

Mljekarski

list

nost

iz

u

se

novo

za

27

VAŠLIJEČNIK nije štetno

alkohola

Koliko

razgradnju lijekova oboljet otežašto rezultira od ciroze Piše: dr.Ivo Belan propada- organizmu, ireverzibilnog nim tkiva i orgalijekova uklanjanjem ožiljaka njajetrenog pojave to njihovim opasnim nizma, jest ujetri. u tijelu. nagomilavanjem i Opasne neugodneposljedice učinci alkoPremda statistika smrtnosti spomenuti Zbunjujuća hola propoznati jetru najbolje vidu gore spomenekoliko Imajući drugihnuto, netko bi nevježi, sječnom da mogao konzumizaključiti predvidljivih posljedica demon. alkohol alkohola velikih količina Međutim, pravi je ranja mnoge i veće čak uzrokovati pokazale studije jasno poremegu da zaista i dokazale) (premda tjelesnih funkcija: ćaje ili akohola količine živčani sustav: 1. Mozaki (1 2 umjerene Djelovabiti mogu te velikih količina alkohola “sigurnije? pića d nevno) nje ili učestala do nežedovesti može brzo konzumacija negoli organe Na potpuna društvenih primjer, apstinencija. posljedica, koje ljenih nedavna studija, u objavljena jedna pogoragresivno ponašanje, prati Internal Me“Annals of oštećeno mentalnih časopisu funkcija, šanje da 10pokazuje je dicine", poveposljedičnim stopa smrtnosti bila prosuđivanje kod Društvene rizikom od različitih nezgoćanim najmanja godišnja posljedice zlouporabe ili konzumirali i traalkohola dobro nedavne da. Neke jedno ljudi koji studije pokazuju poznate oni dok dva od onih velikih količina alkoda koji pića d nevno, m nogi Međutim, gične. uzimanje imali dvodnevno 6 iliviše količinama do dovesti može hola kod mladih pića pili koji piju manjim od smrtnost struko veću koliko češće i to potpunih mozga, postavljaju pitanje: prije trajnog oštećenja učinci Dok su, štetno? ireverzibilna alkohola dakle, apstinenata. nije negoli pojavila količina alkohola alkohola Male količine prekomjernih oštećenja jetre. pojavljuju ili sustave mnoge velikih 2. Rak: Kronično funkcije krvi roku od nekoliko minuta tjelesne uzimanje da vodi prema količina alkohola izgleda nakon potencijalno opasni, jasno konzumiranja najvećom količina riziku od raka unutar sat i umjerenih konzumiranje jetre, pol. povećanom koncentracijom od rizikom rezultira vrste alkohol već u kad usta Jednom smanjenim Mnogedruge krvi, jednjaka. je to raka oko sat jest, oboljenja koronarnog crijeva, (rak pluća, gušterače, tijelu jepotrebno od rizikom također obično da metabolizira srčanog smanjenim prostate) povezuju piće jedno infarkta. alkohola. čestom oko 1 dl vina ilioko 3 dl konzumacijom (oko pive, Prema Metabolidl 3. tome, popopularnija Otprifunkcija: pića).

Reproduktivna 0,3 žestokog i i biologa rođene od ruka obavi kolike trećina glasi: sociologa djece zaciju uglavnom jetra, može biti dva dnevno ili vodu i alkohol pića razgradi majki koje puno pile vrijemejedno joj zaustavite dobro alOsim u će zaostalost dioksid. trudnoće vas, ako jetru, pokazat ugljični tome! te brzo prenese i po čitavom mentalnom kohol i tjelesnom mnogih(samo razvoju No,problem oko 20 Americi takvih brzo deformitet lica. jeljudi pluposebice mozak, tijelu, što brzo iztome Također trudnica treba potpuno ća i Svaka mogu milijuna) je bubrege. i obzirom to postekonzumaciju. kontrolirati Za njih mlijeko, proširimajčino bjegavati alkohol, Sve količina bilo može tekućinu trudnoće i da “previše". je koja kojaokružuje ljicu stanje da neke osobe već više dokaza bilo zametak maternici. govoriti“sigurnosti?koje je da biološki količine alkohola. uzima količiKada alkohol predodređene imaju konkontroli da Poznato Plućna 4. elivećim od 3 posebne probleme oboljenja: je pića dnevno, velike količine kaže tim Ako alkohola sustav ljudima uzrokujuzumacije. minacijski organizmu alkohola da “stres" že uzimanje jeumjereno disanju. preko-poteškoće doživjeti uslijed biti to može Medicinski život: nekoliko rada. Već nakon 5. Seksualni nenamjeran sigurno, mjernog užasa. Na život utvrdili da već odavno dnev4 do 5 alkoholnog poziv stručnjaci tjedana uzimanja pića koliko alkohola alkohol stanicama no, jesigurno, umanjujepitanje pojačava želju, nagomijetrenim različit. biti količine alkobrzo vraća moć. lava mast. i Čak odgovor, dakle, umjerene Stanje biti: Za neke hola oslabiti normalu ako uvijek odgovor sposobnost piti. mogu prestane pobez “Ni Za ili nastavak i koji pak, kapi!".druge erekcije održavanja Daljnji konzumacije, stizavanja već štetnih društvenih izazvati posljedica privremenu poja-mogu stoga đutim, povećava mogućnost ili dva pićadnevno, i impotenciju. pijujedno hepatitisa" “alkoholnog medicinski m ogu stanica. Oko 6. Metabolizam podaci Uglav-najnoviji destrukcije jetrenih upale lijekova: biti alkohol 15 onih učinaka i ohrabrujući umirujući. n astavljaju piti jetru, koji zbog posto količine

veće

može

će

alkohola

remetiti

u

-

iz

su

na

sve

u

mo-

su

ne

na

s

su

su

su

su

sve

u

se

su

na

se

u

u

s

i

-

vremena

s

se

sve

u

sve

na

se

za

su

na

se

za

u

se

u

u

ne

u

se

u

na

s

u

se

u

ne

za

su

o

u

se

u

nama

se

mo-

u

u

u

su

a

u

na

mora

se

se

mora

se

me-

ve

nom

28

na

Mljekarski

list

KALENDAR

RADOVA

NA

OBITELJSKOM

GOSPODARSTVU

“El Nino?

Travanj Piše:

Darko

diipl. ing.

NEBO

TRAVNJAKA Ovo doba kada je travnjaku rasti trava. Sada iskoristite počinje da očistite od vrijeme travnjak NJEGA

Kantoci

CINI HO) A mr. agrometeorolog: FED

na

mahovine

i

starih

vlati

trave.

-

Dražen

Tijekom

Kaučić

posljednjih mjeseci

često

diju Travnjak jednostavno “počešljajte“ Nakon ko toga povrgrabljama. šinu izbodite vilama kako travnjaka biste Po FUIMENGERNNI prenos prozračili korijenje. možete travu Indonezij potrebi dosijati ondje do SEZONA CVJETNOG šlo oštećen.

Da biste GRMLJA gdje je j e travnjak LSI već imali možete ga Travanj jemjesec kojem ljepši travnjak, temperaprilično osjeća proljeće, prihraniti. ajfuna naHava ture kako porastu, dnevne,UZGOJ LJETNICA nad je glavom tako i noćne, jošuvijek postoji li sada vriOvo vrt, opasnost od pojave Želite uljepšati je je Mokada cvatu. jeme sjetvu ljetnog cvijeća. vrijeme mnoge biljke vrlo toplo Uostalom, i žete i Osim kadificu, i neven, prkos lukovičastog cvijeća traj- sijatiTim voj polovici siječnja zapadnim je ukrasni cvatu nica, kontinentalnim Hrvatcvijeće. cvijećem krajevima grmovi,drugo ibalkonski sandučići. ukrasna gu zasijati ske kod mnogih poljodjelaca izazforzicija, magnolija, dunja i Ukrasno može drugi. grmlje ZA VRIJEME SADNJU VOĆAKA saditi sada, ćete uživati cvatnji sade voćne vrste U tek iduće travnju koje godine. niske temperature, osjetljive prv VRTNI kao što kivi i ALAT JEKEDEEOJ svakodnevno breskve, druge. reći puta Voćke imat će od dok dana Ovoga ćemoriječposađene travnju nožu Želite li da cijepljenje. cijepiti dovoljno dvije razviju voćkuili ružu, tada do i da postanu vamje potrebankorijenje jeseni dobar nož Odlika niske temperature. spomenute elementarne nepocijepljenje. otporne noža oštro gode usvijetu spominjao se pa ga El Nino. dobrog je sječivo, SADA VRIJEME koristite JE panjolskom jeziku stoga isključivo ili reznica. Osim Djetešce, tj.

Ukući cijepljenje rezanje krivo shvatit: mojte noža možete toga, Sobnim sada ovoga pomoć biljkama je potrebno Radi ukazanju. pojavi tople obrađivati drveću. više naročito mlađima. svjetla, površini ispred iz ste PODSTANARI KORISNI Biljke koje uzgojili sjemena obala Ekvadora iPerua tijekom Boi rasadite pravovremeno I upravo pikirajte tople struje Najkorisnija životinja koju lončiće.

Još možete žemo naći svakome vrtu mišljenju sijati povrće, prema jepčela.začinsko irazno Sobno Da tih loga još pedesetih godina, bilje cvijeće. vrijednih kukaca, i klimatskih mnogih voćnih bili bi poj vrsta bilje počnite obilatije zalijevati plodovi mnogih posljedice spomenuli rariteti. poče da prihranjivati. je je skupi Poznato ku teksta.

Medu ko urod ako doba Pod njen je cvatnje staklom od naročitog tada Na zaštićenim možete nepogodno vrijeme, jer pčele gredicama Europi pa tako izlaze iz košnica. Ako očekivati skoru berbu salate i pravilno i špikrajevima, njemački uzrok U nata. stakleniku ili voćke, uzgajate urodje slab, Pr: suprotno. plastenikuteorolozi utvrdili možete saditi istraž jemanjak pčela. njihovim rezultatima rajčicu, papriku, i klimatskih vanja KORISTAN promjena, ovogoSAVJET patlidžan drugo povrće osjetljivo niske temperature. sjevernim kr: Većina biljaka kojeuzgajamo GIELJIKOJIJIJ loncima buditi.

Na otvorenom počinje Tijekom oborine zime te Ako tlo slobiljke spremili je dovoljno zagrijano, biti obilcijelojHrvatskoj zatvoren sada ih bodne prostor, možete malčirati. polako površine nije.To Ako imate lukovičasto privikavamo vanjske uvjete. na atmosfe: ostvariti, travnjaku jer iznesete dobro van, da noštoih potpuno nad Prije je cvijeće, Europom, pričekajte često iznesite ih travu. ocvate, pa tek onda zimi pod utj vatskom, biljke prozračivati pokosite Tom stoga šine sjeverozapi lijepa je Vrijeme sadnju drveća, cvijeća izlažite ih odmah i vrtu LELIILSTA prilikom začinskog bilja.

Zemlju izravnom i svaki PM slučaj gr pr manja zaštitite ih od mogućeg smo

u

novi

i

su

na

seu

šumama

si

u

su

se

u

ostalo

va

no

mraza.

za

v

u

u

se

su

mo-

se

no

u

se

su

na

kom

su

o

u

za

b

a

1

veće

nekih

su

vremena

za

za

na

ri

za

znači

m:

uz

rane

se

na

o

na

oceana

u

mo-

te

.

u

u

meteoro-

oceanu,

uzrokom

nema

su

smo

sma-

na

ovoga

u

nije

me

u

ne

u

našim

me-

a

su

ma

u

i

na

a

u

TU

se

smo

.

u

dok

bi

u

morale

a

stinu

moži

nemora

na

su

pa

tako

-

van

za

vremena.

ne

za

mora

u

u

suncu

za

mraza.

Mljekarski list

29

Oživite Piše:

dipl. ing.

od

be-

traži, Zijevalica ali zaštisunčani položaj, gonije, balZa od ćen vjetra. uzgoj razliku

za

Kantoci

Darko

balkone

na

obilno

cvjetati, ložaj gdje do jesenskih svibnjaprvih će

od

mraze-

va.

položajima uzgaja Petunija je proljeća vrijeme ishraobilatu ko bi sunca, kako puno potraži razvijao, grmić l ijepo razmišljati oživjeti počnete Ako zakidati vrhove. trebno i Jasno terase. i je prihrazalijevanje. prozore je je balkone, kolovozu će lako Ukrasna ili zidova kuća poda biljka njujete, kopriva monotoniju i neće cvasti.

Za četi žava lisnim reznicama. suzbiti možemo Postoje žutjeti nju je uspješno zgrada i 50 visoke sorte osobito važno donosimo niske, (oko cm) pa zakidanje vrhova, cvijećem,stoga visine oko 20 i obilato kako to učiniti. Prilikoliko zalijevati priideja crvenim žarko cvate terasa kom cvjeKadulja hranjivati. balkona, ukrašavanja odatovima. Prilikom odlučuili prozora kupovine smjestitepolusjenoFuksiju najčešće im Redovito berite niske sorte. razmnožava Lako vito mjesto. biljke koje jemo jednogodišnje će cvasti ocvale režite i dosta Traži reznicama.

Sadnice pa cvatu cvjetove vlage ljeta. tijekom do kasne većem hraniva. Ako žemo zalijejeseni.

Kadulja uzgaja sjesami, sjetvom proizvesti i drvce prerazviti može poili možemo mena, prihranjuje umjereno, kupiti gotove loncu, sunčani ili tržnici sadnice puno položaj. goduje joj cvjetova. egzotičnih cvjećarnici, balkonski cviPoodnosno Dragoljub jeomiljen najraširenije. vrtlariji.

BiljkePelargonije nekoj traži sunčani kao i rasta vrste tako da prve vrste proodabiru Posijan položaj. jetkoji stoje grmolikog već cvate razmnožiti viseće vrste. da već u cvatu lipnju, u svibnju, cvatnja krajem travnja Mogu i redovito i vrlo dobro reznicama Izbor do kasne zalijevanje prihraukorjejeseni. potraje sunčani podo rujna. cvate ih ovisi i njivanje Smjestite ukusu, njuju. boja cvijeća zanemariti nikako smiju novni životni potrebni uvjeti vrstu pojedinu cvijeća. vrste Nekoliko uputa najčešće će balkonima zasigurno doći dobro pri uzgoju. vrlo česta i begonija je Gomoljasta balkovrsta biljna omiljena biramo

konima

da

Dolaskom

niske

sorte, a ka-

s

na

se

a

se

ne

nu

se

u

razmno-

a

ne-

mora

cm.

se

na

se

se

za

mo-

se

u

se

a

va

u

se

u

na

su

u

se

uz

se

sve

sve

na

no

o

se

a

se

a

os-

ne

za

za

vam

na

na

nima

i terasama.

Traži

zrak

vlažan

pa joj jako podnosi ili osigurati sjenovitpoluvalja lonse Gomolji položaj. sjenovit čiće sade najkasnijeožujku.

Nakon do Cvate od svibnjarujna. smanjujezalijevanje, cvatnje i ne

sunce,

u

u

a

se

zatim

posve obustavi. i izvadi iz

se

Suhi

se

gomolj zemljespremi iduću godinu. za

| VRSTE TIPOVE MUZNIH UREĐAJA SVE KUPUJEMO (RABLJENE I NEISPRAVNE) RENOVIRANE (UZ GARANCIJU) I PRODAJEMO adresu

posredovanja prodaje, Javite tel. društvo Ilica 3 1/II, 01/424Zagreb Hrvatskomljekarsko 420 nam

se

nabave

radi

:

30

ili

na

-

Mljekarski list

Zašto

hranite

telad

Vašim

dobrim

i skupim

mlijekom

?

Prodajte radije mlijekomljekari, vašeskupoi vrijedno za šteta je trošiti telad. ga za na ishranu Vaše teladi postojisada tržištumlijekou prahu, pakirano u vrećepo 25 kg,pod nazivom Sano-Kabo i jednostavnose primjenjuje Kabo se može davati teladi odmah poslijeporoda Već

u

2 vode

litrekravljegmlijekadodajte200

U

kolostrumu

U

zagrijane na

50*C.

telad po

obroku

mlijeka za

Kabo poslije4.tjedna starostiteleta do litrevode zagrijane 50* € dodajte 400 grama 3 Kabo

Tako

dobijete 4

i

2 litre

litre najboljeg

na

i tako

možete

K

tomu

ponuditi teletu sijena i smjese obogaćene

Sano

A

za

puta

dnevnol

telad, te vodu.

?

cijena Sano1 litra samo Kabo pola

Tel&

napajajte telad dva

dodatkom

mineralnim

ČTONIJE OVO

Kabo

grama

4

košta litre vašeg

mlijeka

njene Kabo *

dvostruka

*

bolja zarada

*

*

*

mlijeka

odbijanju od

kravljeg od mlijeka

ušteda

lijepa, manje proljeva prirast, jer telad prije počinje bolji odrasle. preživače, jesti hranu vitalna i zdrava

otporna

*

telad

mlijeka

razvijena telad

i dobro

nadopunjava kao idealno mlijeko telad i

*

zamjenjuje

puno

mlijeko za

za

zaostajanja

nema

u

razvoju pri

jednostavno

sa na

4

50C

£AM PO! SRETAN, JER

BAHVALJUJUČI

CABO

PRODAVAT

vodom

zagrijanom umiješatia napajatisa

MOGU

SVOJE

MLIJEKO

tijela).

38%C (temperatura tako jenostavno !

napitkom -

SADA

na

Pitajte vašu i:mljekaru o Sano-Kabo Mjesto.

Pokažite

ovaj oglas

1 1

Ovime

jednu naručujem

vreću Kabo

1 1 1

Uostalom:

'

Trebam

dudu

kantu i kantu

Želim da

me

tvrtke Sano

napajanje, pjenjač mjerenje

za za

1 i i

1

kupuje

i

nema

i

stručnjak posjeti radi savjetovanja

i

ak

Kabo

hranu

u

još te svojoj ponudi.

i i i i

i 1 i 1 i

1 i i

Sano

Zagreb

d.o.o.

za

proizvodnju

i trgovinu

Jakuševečka

49

HR-10020

Zagreb Tel/Faks

01-683573

KRIŽALJKA

NAGRADNA

poslati svibnja križaljku adresu Hrvatsko društvo, Ilica 31/III,Zagreb, mljekarsko na

sa

ŽeljkoLovošević, dipl. ing.

OKOMITO: stočarska uzgojgoveda, VODORAVNO:1.

Najvažnija grana, 11.

NAGRADNU

ZA

naznakom

Priredio:

1. Kratica

kojipri oranju reže zemlju, raonik, 22. Strah i trepet, respekt, nikla, 25. Rimskim 23. Slitina,legura od bakra, cinka (turc.), 28.

Ime Električno 26. čestica, egipatskog 49, nabijena brojkama: daje glumca Sharifa, 29. Količina mlijekakoliko ga jedna muzara Antonio violončeliste Janigra,34. na godinu dana, 32. Inicijali žensko ime, 37. Kemijskiznak 35.

Jezikom sve

i

Španjolsko polizati, 40. Automobilska 38. Pratilac

za

izŽupanje, mljekarske industrije

5.

pluga, >

za

oznaka za Livno, planeta, ukočen, 41. Prištići,bubuljice,42. Nepokretan, nepokretljiv, (prema latinskom).

kalcij,

2

1

KRIZALJKU

“gradska štedionica", 2. Popustitiu napetosti,obuzdati se, 3. Suhe doline u Sjevernoj Africi, 4.

6.

Kemijskiznakzaerbij, Naziv 7. Plakat Turski dostojanstvenik, kojim se potrošačio nečem 8. Brodić s tri trupa osobito pogodan za pomorski obavještavaju, u krave, 10. Pogreška,13. turizam,katamaran, 9. Mliječnažlijezda Sredstvo za mužnju, 14. Prolaženje,17. Ime od miljaza sestru, 19.

24. Prostor za napajanjestoke, Naziv zaslovor, 20. Igrati, plesati, 30. Kratica za “klasa“, 31. Također, 27. Zeleno mjesto u pustinji, 33. Crnogoričnodrvo kratica “it"), naisti način,isto tako, (latinska “International Theatre Institute izporodiceborova, 35. Kratica 36. Muški potomak, (Međunarodna unijaza telekomunikacije), Ive Brkanovića.

39. Inicijali hrvatskogskladatelja

se za jelo, (množ), 12. Glavni pripravlja Biljkaiz porodiceljiljana 13. Kratica za “mjestopečata“,15. Ekstremitet, 16. grad Italije, Mudra zaživot, 18. Ukrasiti,21. Dio rečenica,geslo,pravilo

za

do 5.

kupon

i samo

riješiti

Treba

5

4

3

6

8

7

9

10

cen prikupljanje kupona Mljekarskog nagradne križaljke iznelista 2. broj Ugodno Završili

smo

|

smo

nađeni

velikim

|“

bg

veseli

E

e

|"?

križaljku; čitatelja veliki prispjelih kupona. broj 2 Križaljku broju Mljekarskog lista sponzorira mljekara Fea) Zagreb.

ži

u

kod

s

ožujka, komisija Keglević, dipl. dipl. ing.

Stjepan Mirna Brlek, ing. ing.Stjepan tri sretna izvukla je Božičević, to dobitnika, sastavu:

u

e

bei

zA

še

nas

a

27.

A

sd

naših

interesom

za

E

[29

Eg

E

1. RENATA

TRKULJA

-

-

Mali

kovec

ša

[33

E 2

35

E

se

98

go

ki

=

BuKUPON

NAGRADNE

- Krašić Ime i prezime Dobitnicima nagračestitamo, Adresa de ćemo dostaviti poštom. > vodoravno Redakcijski kolegij Mljekarskog Rješenje da lista donio jeodluku, krajem SUPERNAGRAdodijeli godine okomito DA. odluka da će takva Vjerujemo, veći na potaknuti još broj čitatelja ispunjavanje Nagradne križaljke.

3.

ši

32

Deža-

novac

CILER

Eg

E

41

2. FRANJO

a

31

30

SZ

su:

sj

mm

_|%

a

u

s

di

KRIŽALJKE

JOSIP JAMBOR

a

se

Zelimo svim

1.

2 5.

9. ii

te sretan čitateljima višesreće,

—

i

blagostoqljenUskrs!

Uredništvo

autora I', "UZGOJ I HRANIDBA TEL; Knjigu 031/125možete kupitinarudžbom na telefon 168,

32

dr.Marijana POSAVIJA, kn. cijeni o d 20,00 svega po Mljekarski

list

mliječna zamjenica

za

hranidbu telad

starosti hranidbu teladi do 2 A._je za mjeseca zamjenica mliječna vitamine sirutku obrano u sadrži prahu,sojinobrašno,masnoće,glukozu, mlijeko, “

i antioksidans

A “

A

težinski

1:7

(jedan omjeru miješa VITELE teladi Prilikom napajanja temperatura

se

se

sa

koristi

vodom

prema

A. omogućuje

iste

u

uputama

navedenim

teladi

priraste

VITELA

JE

uz

na

manje

PRAVO

VITELE

dio

treba

biti 35%

vreći troškove

RJEŠENJE

i sedam

vode

djelova