Mljekarski list 12-1998

.

ro

EFR.

škla

KLE

e

Tor

4.

jal Aa.

Ka.

ww

$s

/

DIM

zin

n Vira m

AE

m

A4

BioAktiv niskokaloričnih jogurta Linija

s LGG-om

dva

bogatija je još za

jagodemarelicesvježe breskve LGG će sve ukuse, a probiotik učinit svjetski najprihvaćeniji zadovoljit nova

će Vas

okusa.

Voćniužitak uz

i

okus

i

istraživanja jamčenajnovija otpornijima. zdravijima To

i

LGG

kao

učinkom

na

koji potvrdili diljem svijeta znanstvenici su

hrani s dokazanim

dodatak probiotički BioAktiv

Dukatovi

proizvodi

s LGG-om

najdjelotvorniji ljudsko zdravlje.

sredstvo bioterapeutsko s

su

cijelog organizma, jer zdravlje počinje kojim

samo

mikroflora prijateljska

probave. funkcioniranje omogućit pravilno će

nazdravite

tisućljeća Dolasku novog

LGGBioAktiv jogurtima s

,o

Raa Ma «

o

e

list

PROSINAC,

:

98.

ISSN03519104

=

RE ABE PRANAE, Dr. ši

s

io

Redakcijski kolegij:

Stjepan dr. ivo Belan dr.

Banožić

dipl.ing.Stjepan Brlek dr. Stjepan Feldhofer

:

Grgić dr.

Ivan Jakopović dipl.

Stjepan Keglević ing. dr. Zvonimir Štata

č

BERN.

pok

prof.

j

i odgovorni Glavni Čičmak

ie

poe

da

51.15

anita

pad

dipl.ing.Juraj

k%

Redaktorica: Vera dipl. ing. Volarić

De

ad

Obiteljsko

—

i

sg

jopait Brlek :

proizvođač mlijeka Sit eia ak Brlek ing. dipl.

Stjepan Poljoprradno gospodarstvo Branko Funjed izMarenića se She Ta dimi Leća keke bo KG dr. sci.

Petar Bosnić pravno [organizacijsko ustojsvo LURA GROUP SRNE Novo 1KO

Peči

urednik:

ing.

aka

ri

gita

_

:

dr. Zoran

Tehnička

Ludbreg, izložbi na Vinici 98. i zložilo šampionku Zvončicu u

K

j

z

LENKA

PA

urednica:

Mirna Božičević

šik

ok

sekaca

be

Lektorica:

Čičmak

Katarina-Zrinka

Crteži: Nikola Božičević dipl. ing.

-

Prosinac najveseliji mjesec u godini

»Ko

PIII

'epan Keglević, dipl.

Ea

Vlasnik I izdavač: Hrvatska

Zagreb

mljekarska udruga,

Uprava Ilica31/11

| uredništvo:

Zagreb,

tel./fax: 01/424-420

Cijena: 3,60 kn Grafička

priprema Orbis d.d., Ilica65,

tisak:

Zagreb

Tijekom prosinca zraka u temperatura Zagrebu E spustitildo- au Osjeku čak: razmislimo o Dakle, -23,1*C. do SUNCA 19,8*C, od mogućimštetama navedenih. .temperatura i prvenstveno.

UNCA to na zatim |palu trapovima, ružama, košnicama, .nedovoljno utopljenim minimalna

se

zna

u

Mljekarski

list

|

|

Izlazak

10. 12.

7:12

7:23

20. 12.

7:18

7:30

31.12.

7:22

7:33

16:04

16:15

20. 12.

16:06

16:16

31.12.

16:12

16:23

10. 12.

Zalazak

|

1

KULTURE

KRMNE

tla

Priprema

ranih

sjetvu

zime

tijekom osbiljni nerazgrađeni zaoravaju tada taci ilinezreli je stajski gnoj, kultura krmnih jarih brzu i dobro razgradnju bolju tvari dodati prije organske treba nakon oranja ranije, guće nerazgrađene organske zaoravanja dr. Štafa izvršiti Piše: prof. Zvonimir tla 100 oko svrhu U tu se grubupripremu tanjudodaje tlo Tako će ha i pripremljeno ranjem. klimatski više). (može kg/ha Ove jeseninepovoljni nakon raomogućiti izmrzavanja što bi Da onemogućili vlage) (više je mogućeprije uvjeti rano u sjetvu niju pripremu krmnih kultura tlo planiranih je sjetvu obradu, potrebno prosušilo tiU našim područjima proljeće. i suvišnu vodu nižim odmah predjelima Zapadnim ispustiti dužih suhih zime ima uvijek višim jekom i deiz i vodotoke a kanale Hrvatske, jaraka područjima obaviti može kada se razdoblja otežali i odužili na tabli. sjetvuosnovna predjelima presija obrada tla i prigruba ozimih žitarica i mahunarki i njivode oborinske suvišne iskoristiti treba Ta Ispuštanje prema. razdoblja bi Da hovih proizvelo smjesa. i iz sada obradu jeseni, depresija tijekom jaraka koju tla, krme popodmirenje dovoljno ali vrlo kaošto ova, izvršiti je važno, je prevelike zbog nije moguće treba rano u treba slijedeće godine, tome zasićenosti tla vodom. dovoljno pridaje praksi površine planirane zasijati proljeće duže tlo ostaje značaja, zbog čega kulturama ranim (zelenaZa osnivanje jarim često ne ospa prije djetelišta, vlagom, prezasićeno koncentratsilaža i masa, sijeno, novne obrade se a povremenu daje polovina obradu, tla, dopušta zrno). čak trećine fosfornih i ravnim do i nižim kalijevih dvije predjelima Za rano tla obrade obradu osnovne osnovnu (kraj proljeće sjetvu Prije gnojiva. onemogućava treba tlo takvim Za i U izvozi zime. ožujka) početak veljače gnoj. djetelišta slučajevima stajski tijekom i poveć do 120 100 treba obrada osnovna jeseni propoorati tijekom kg/ha osigurati obavlja što zime četkom tla Kasna Prema tlo kada (pomogućnosti kalija. opskrbljenosti prosuši. ljeće da i razliku do kasnu obrada ranije) grubopotanjurati navedenih hranjivima sjetvu, omogućava što lakše i što nakon Na dodati. kultura treba količine time izmrzavanja prispjevanje potrebne kasnije tlo može od kod niže tlima ne sjetvu ranije pripremiti postoji prinose, gdje korištenje, opasnost će kultura ranih i i teže fosfora trave kultura u nekih kojima jarih kalija topive (djeteline, vezanja količine krme. i fosfornih čak i proizvesti potrebite tla) jednog otkosa, spojeve (lakša DTS) gubitak zakormože se u osnovda sve kulture Budući slabije kalijevih gnojiva zakorovljavanje, jače tjeraju komobradi dodati i više nego što i dubina duboko propadanje dijela jenjivanje korijenje, noj jednako razdoobrade će ovisiti o kulturi osnovne godišnje potrebe(gnojidba ponenata tijekom sušnog ako nekim U ali io osobinama tlo za se ore, slučajevima,blja. zalihu).

Kasnija sjetvapravilu koju može često tla kao i o raspodopuštaju, mogućnosti dovoljno krme, osigurava mogućnostima odnosu dodati i niže na ložive dvogodišnja potreba kakvoće mehanizacije. odranavedenim a što hranjivima. negativno širem sjetvu, prodiru smislu, Djeteline žava na dohodak tlo od većine gospodarstva. korijenjem dublje kulture tlo Za ostale krmne gnoji kakvoći kultura i osnovne O bijele).

Stoga dje-prema potrebama, (osim mogućnosti obzir uzevši do orati tlo teline treba obrade tla (30 (odnosno dublje jeseni tijekom visinu tla hranjivima, opskrbljenost i lucernu ranih 40 ovisi i izbor još dublje. jarih cm), želi zime) i kakvoću se koji prinosa i na dobro Lucerna odnosno kultura smjesa. reagira pod- postići. njihovih U tu svrhu se gnoji najčešće i tla. Tada duže trajedaje s80do100kgfosforai100do180kg rivanje Rano u po(kraj veljače, proljeće naročito veće i prinose sigurnije četak ovisno o kulturi se mogu sijati jare koju ožujka) kalija tlima težim i vlažnijim manjepo- gnoji krmu i žitarice za tlo. zob) (ječam, gomoljaste Korjenaste fizikalnih osobina. voljnih mahunarke kulture a puno (grahorikalija, krupnozrne trebaju kulture Za ostale krmne kulturi bob i dobru više fosfora u mahunarke uz siju koje ca, grašak, dr.)čistoj obrada westerDobra tla je proljeće dovoljna (talijanski, ljuljevi ilismjesi, kalijem. opskrbljenost tla na 25 do 30 kulturi i fosforom (35) Dubljaopskrbljenost čistoj engleski) kalijem woldski, lakšim obrada tla ili zdrastveno staili graje pravilu smjesi djetelinama utječe povoljno tlima. čitav te i na (pjeskovitim) propusnim djeteline DTS, povećavaju njeusjeva, opornost horicom, kod višekultura prema niz ilizimsku duboku a Kasno drugih utjecaje, nepovoljne potrejesensku m i kultura bama obradu tla treba izvršitišto prizemljenje gospodarstva. godišnjih je za

dužinu

života. Ako

se

za

uree

a

mase.

uree

su

na

se

za

u

za

u

u

u

se

za

za

osnovnu

se

u

ne

u

u

se

se

u

se

se

a

za

za

a

se

ne

su

na

u

ne

se

na

se

u

u

ranu

u

sve

se

za

u

a

za

na

se

za

se

rano

u

cm.

u

u

na

mo-

2

s

na

na

list

Mljekarski

Poljodjelci, iskoristite posebnu ponudu! u ranoj Poseban popustna sjeme kupljeno predsezoni od 12 %

Poljodjelci, Pioneer Vam nudi kukuruza na u po prvi poseban puta Hrvatskoj kupljeno predsezoni. popust sjeme Za do 31. 12. 98. od 12% iz pune sezone. sjeme kupljeno dajemo cijenu popust Za od 1. 01. 99. do 28. 02. 99. od 7% na iz pune sezone. kupljeno sjeme dajemo cijenu popust Za novu nismo visokorodne Pioneer hibride kukuruza sezonu za sezoni mijenjali cijene.

Cijene novoj iste kao i ove ostaju godine (uDEM). u

na

u

i.

grupe: prošle godineprodaji cjenovne GrupaStandard GrupaElita GrupaSuperelita Standarna Pioneer Elitna Pioneer visoki Pioneer genetika genetika Superelitna genetika standarna Pioneer kvaliteta za profit najnaprednije poljodjelce Ova grupa od Ova grupa od službenih Ova grupa od jerodnija jerodnija je rodnija službenih standarda *Sortne standarda Za one za 21%. na službenih standarda Za za 25%. koji Za one uloženo žele vratitišto za 15%. sa teže one komisije" koji moguće je koji uvijek najnovijoj što žele ostvariti više. i U odnosu | manjeulaganja tehnologiji. genetici odlične rezultate. U odnosu FAO 200 Kao

i

ćemo

u

imati 3

-

-

-

na

hibride iz grupe

Elita za

16%

manjacijena.

FAO

-

-

FAO -

-

FAO

HELGA

-

-

300

*

MARISTA

FAO

500

-*

-

distributeri:

“Oranica"

Osijek

tel: 031

u

Zagreb

tel: 01 / 2390-533

*Đakovština"

Đakovo

tel: 031

/ 813-444,

MONALISA EVELINA

-

600

-

LANDIA

*

400

NASTIA STEFANIA DAVIDA

CECILIA

već

*Ivaprom"

tel: 01 / 2881-758

"Gorup" tel: 049 550-753 /550*Tina" Vinkovci 770, tel: 032 331-604 / Sikirevci *Poljopromet" Zabok

.

tel: 035

/444-287

*Poljoopskrba- Bjelovar tel: 043 / 241-326 Bilogora" Vinkovci *Poljostroj" tel: 032 332-308 /332*Agrocroatia" Zagreb 460, tel: 01 3712-433 /3712Pioneer distributeri od u 422, uključeni distribuciju ove godine: d.d.

“Kutjevo" tel: 034 255-081 / *ABM" Koprivnica :

/ 124-144

“Veterinaria"

-

300

FAO

najbližoj apoteci sadal Iskoristite Uštedite novac! popust!

Maloprodavači, Javite se Pioneer distributeru. Nabavite najbližem visokokvalitetno Pioneer Pružite odmah! sjeme da uštede novac! priliku poljodjelcima hibride

Pioneer

FELICIA

Ivanić Grad

Poljodjelci, Potražite Pioneer

-

NATALIA

FAO

“VOLGA

400

500

-

813-363

*Agrokuća" Koprivnica tel: 048 / 865-280 642002,

tel: 048

/ 621-102, 621-104

Tehnologija koja daje više!

Pioneer sjeme d.o.0., cesta 2B/2, 10040 Tel.: 01/2988-745, Fax: 01/2988-746 Čulinečka Zagreb, m“

Mljekarski

list

Elita 12%

200

FAO

FLORENCIA

-

PURA

-

STIRA

*

COLOMBA

FAO

300

FAO

hibride iz grupe

grupa. skuplja

CLARICA

FAO

EVA

400

na

HRANIDBA

između vremenskom posebnim Mliječna mast i s podražajima. mužnjestresnim ako kraće Tako primjerice, je između mužmensko hranidbu krava osvrtom razdoblje na mlidobiva se manjakoličina nje, većim s krava naših mliječne jeka postotkom pasmina traje tijenje Feldhofer dr. vezi Piše: Stjepan i masti. to s ilido 5. ili6. kom 1.-4. je Naravno, laktacije krmnim hranidbe što krave života. Nakon i tehnologijom godine treba zrelu se istakobrocima, posebice prijeđu dob,mliječnost nuti a Naime, tehnologiju mužnje. poje smanjuje, razlog postupno izmusti do vime se mora uvijek mliječne žlijezinvolucija stupna time se de. Ove na upale sprečavaju kraja, jer utječu manje promjene i su s a masnoće posljednji izmužaji vimena, mlijeka. smanjenje masti. sadržajem najvećim pomlijeka započinje Izlučivanje kliPod utjecajem naglih stresa, rodom a (telenjem), postotak matskih i meteoroloških promjesti se ovisno o mijenja mlijeku i bezmasne mast, smanjuje mliječnost nakon Odmah pored je Mliječna stadiju laktacije. krave treba snoća suhe tvari i Stoga mlijeka. bjelančevina najvaž-telenja se izlučuje m lijeko gusto od nevrei kakvoće čuvati grubosti, buke, ili kolostrum. vrijedniji pokazatelj zvano gruševina i miloših masnoća nosti mena, uvjeta držanja sadrži veći Međutim, mlijeka. postotak Gruševina Hladnokroklimatskih vrlo sastopromjena. promjenjiv suhe mlijeka je tvari (20bjelančevina visoki postotak ća, propuh, vlaga, mnogim (10- i36%), i podložan masti što telejakmlijeka (5i nedostatak tako da mokisika, amonijaka i veliku utjecajima, gospodari tu energiju hranjiva daje 7%), 17%) mlina sve mogu utjecatismanjenje koji za intenzivan rast i otpornost rajuupoznati utjecaje masnoće i masnoću mogu i cijenuprvim ječnosti mlijeka. života. mijenjati danima Na masnoću mogu utjemlijeka mlijeka.

Nakon povećava telenja naglo klii sezona doba cati masti Postotak u prgodišnja mliječne je se a smanjumliječnost, postupno velimatskih individui redu vom Ljeti, promjena. pasminsko suhe tvari i masti, ju postotak kokih često određeno smanjuje vrućina, svojstvo. alno, genetski lakPadom bjelančevina mlijeka. masti u i ličina Kod naših postotak mlijeka pasmina krava, i smanjivanjem krivulje tacijske velike hladiznosi ća mlijeku.

Zimi, z bog mlijekaprosjeku najse ponovo mliječnosti povećava količina noće može Na %. te smanjivati vrijednosti manje3,2masnoća i bjelančevine mlijeka. ali češće se dob i zdravstveno povećava mlijeka, utječu stanje, 4,0 života i reproSva ova suhe masti i bezmasne razdoblja krava. postotak kondicija g ospodar tvari dukcije krava, krave Bolesne mlijeku. prirodno smanjuju da krave svakako tako shranidbom, Uzrok ovih pratiti i masnoću a je promjena mlijeka, mliječnost sve hranjive naravi dobivaju potrebne vime. stresne ako bolesno podražaja zbog posebice je i novu za sintezu živčani sustav i izlučimlijeka i sastojke krave i vimena vegetativni jeprvi Zdravlje da sačuva te se ali ne treba zareprodukciju, za vanje h ormona, najvažniji uvjet proizvodnju zdrav i boraviti da jepovezan organizam. promjemlijeka. i način Vime nama u i maju mužnje Tehnologija hranidbe, tehnologije žlijezda koja je jemliječna veliki na kri količinom kakvoćom 4 krava tom, mlijeka utjecajdobivanje podijeljena potpuno masti. Češćom s većim razlivodom ovisi četvrti. postotkom u miva,napajanja Mliječnost odvojene vidobiva se i nastalim dobima čitim tkiva alveola razmjerno godišnjim žljezdanog mužnjom razvoju masti. i še u se mliječne Stoga mlijeka vremenskim promjenama. mlijeko.

Stoga kojima skuplja da se krave da veću reći može dose krave dobre koje daju Općenito jeopravdano imaju mliječnosti | iznad 20-25 tromlimasnoća niža i elasmeko bro mlijeka/dan mliječnost prati vime, razvijeno kratno količina i vidno nakon jeka.

Međutim, mužnje koje tično, vezani ća razlika sadrbiti Često ne se spominje mlijeka neposredno splašnjava.

Dakle, smije i kakvoću količinu određenu i masti i “mesnato vime". bjelančevina jutarnje žaju može hrane i na Razlike i dobi krave Sa nepomogu njih mužnje. večernje sazrijevanjem ali uzrok treba tražiti u sredno utjecati.

Sazrijevapostojati, povećavamliječnost. razmaku

vre-

u

a

ma-

u

ma-

se

na

u

se

za

se

masno-

u

se

mora

u

na

s

vrs-

na

o

muzu.

masno-

su

u

uz

se

se

4

Mljekarski

list

Krave, koje

idu na

pašudobivaju taj zelena ili sočna kvalitetu više u krmiva, povećapotrebnih bjelančevina. tacijucrijevu kvalitetnih. ali To znači da krave krmšto u za vajuizlučivanje mlijeka, je moraju bjelančevina, jepovoljno obrocima s veće tkiva mlijekomanjimpostotkom nim dobivati najmanje stvaranje (prirast tjei više uree 4-6 krave u a za u stibjelančevina (ima kg sijena/dan, lesne mase), proizvodnju mlijeka, Trava i zelena krmiva dobro masti i mlijeku). visokoj proizvodnji mlijeka mliječne bjelančevina. ali sada ili to sačme su nemajudovoljno energije, je je sijeno djeteline Uljane skuplja krmiva, lako i razali mnogo kakvoća krdrže topljivih lucerne, zbogvisokog sadržaja cijenu opravdava karotina. miva i za višu gradivih bjelančevina.

Imajui bjelančevina i poticaj proizvodnju. malo suhe tvari. Sve to Neke vrste masti u krmnom obroU hranidbi zapovoljno je mogu preživača ali i za za ku ne i i sačme niže mogu izlučivanje mlijeka, poboljšati mliječnostdovoljavati uljane masti masnoću ako samo se s više sintezu mliječne ibjelanmlijeka, kakvoće sirove vlaknine i čevina. do 350 i ako kravama što treba daju g/dan, slabije probavljivosti, nedostatak enertako da se može biti U nadopunjavaju Stanje popraviti povezanois nižomcijenom. krmiva. Veća količina mai zelena se uz takva krmiva može i se getskih pašu krmiva dodaje ubrojiti sti u obroku 4-6 što će od krmnom preživača dnevno kgsijena, posojina ljuska, jačeljuštenog može issuhu tvar krmnih % sirovih s 15-20 i zrna, smanjiti probavljivost boljšati obroka, sojinog što i krmiva se će sadržavati koristivost drugih krmiva, krepka koja bjelančevina. može očitovati samo i sačme slabijom dovoljno energetskih hranjiva mogu Uljane povoljno teže doi na kakvoću mlijeka. probavljivih bjelančevina proizvodnjom djelovati mliječne S tim u treba sastava. što vezi posebno nagla-masti brog aminokiselinskog i konzistenciju maslaca, siti sačmi krmiva treba davati u ovisi o masnim kisepovoljan utjecaj uljanih Krepka nezasićenim i kakvoću na krava. linama prema Tako proizvodnju mlijeka. količini mliječnosti krmivu. primjerice: sačme Uz hranidbu Uljane (sojina, suncokre-normalnu konzistenciju maslaca pretežitu krepkim sadrže veći krmivima kou ljane repice) krmiva: sačme i potova, (koncentratima) daju sojine vrlo škrob i lako postotak bjelančevina do- gače, suncokretova sačma sačma projimaprevladava i sastava također brog aminokiselinskog se i bavljivi ugljikohidrati, uljane repice, ječmene pšenične i za dobiva više krto su potrebnog sintezu mlijeka klice, mlijeka, jer sijeno, kukuruzna silaža; miva s mnogo I s ovim mliječnih bjelančevina (kazeina).mekanu konzistenciju maslaca energije. iz krmiva su podobiva se Bjelančevine s makrmiva: suncokretove bunkrmivima mlijeko daju i trebneiza sintezu masti. mliječne masti,devske pogače, suhi njimpostotkom mliječne zrno, sojino nalaze se u jer bjelančevine Slično ikod krava ovoji livadna je koje dobivajunicama masnih pivski paša trop, trava; kuglica (lipoproza hranu tvrdu maslaca svježe sporedne proizvokonzistenciju daju teinski kompleks). de iz Stoga bolju ili alkoholne prehrambene krmiva: pšenica, raž, grašak, zrnje masnoću kramora se mlijeka stočna industrije: pivski šlempu repa, trop, leguminoza, kelj. davati vama iviše b jelančevina i i rezance (džibru), Uz sirove vezani repine mast i mliječnu energetskih krmiva.

(Tablica 1) slična krmiva izluvitamini masti kojapodstiču D i (u sačme topljivi) A, dobru Uljane imaju vrlo ali s E. vitamina čivanje mlijeka, manjimpoSadržaj je neposredenergetsku hranidbenu vrijedstotkom masti. no vezan sa u sadržajem vitamina nost a s (0,95h.j.), bjelančemasti Uz hranidbu i Općenito, postotak mlije-vinama pripadaja krmivima. među pašom stabil1,1 ku može ako krase zelenom kao i poboljšati teže krmom, kretanjem od u nije, razgradive buragu hranidbenom vama obroku u krava na suncu, se daje poznačajno Na buragovih mikroorganizama. više celuloznih s većava vitamina grubih, krmiva, koncentracija više strukturnih i što ugljikohidrata Tablica 1. Hranidbena mlijekumliječnoj masti, je vrijednostkrmiva S takvim i (sirove vlaknine). krmi- 1 kg mlijeka po očiglednožutoj boji mlijeka prema postotku mliječne količise u masti maslaca. vimapovećava buragu dobivenog acetata treba (octene kiseline) koja Ipak upozoriti proizvođače vrlo važna za sintezu da davati kravama je mliječneMlijeko Probavljivih je dobro svakoEnergetska masti. masti bjelančevina vrijednost dnevno, = posebice visokoj proiz% % krmni obroci krava visoi E Stoga hj. vodnji mlijeka, vitamine A,D, i u to: kojproizvodnji mlijeka moraju dopunskimkrmivima, sadržavati krmiva visoke vitamina A 30.000 energetij.ljeti, ske hranidbene ali i 50.000-70.000 vitamina vrijednosti, i.j. zimi, 18-22% sirove vlakni5.000-6.000 E a vitamina najmanje D, i.j., to krmni 260-390 m 1972) Uz mg. obroci moraju (Nehring, i

sadržavati

i određenu

količinu

i

se

način

dobiva

za

fermen-

ma-

u

-

u

-

-

za

su

u

se

u

za

na

s

u

u

a

ne.

Mljekarski

list

5

hranjiva

Nedostaci

hranidbi

zimskoj

djeslučajevima ketogeno i to na a sve lovati, utječe zdravlje krava. proizvodnju može

u krava

Uz loše

nalaze

zimu

i

i silažu često

zimi

sijeno kri pokvarena pljesniva se

Gospodari (sjenažu). tvari metaboličke Feldhofer miva. Toksične Piše: Stjepan i nešto sočnih krmiva spremaju i raspadaj(mikotoksini) plijesni blizini i šećernu repu), Velike (krmnu u vrsti i rasporazlike krmine sastojaka organskih tvari proi zimskom preradjivačke prehrambene loživosti krmiva uzrok biti mogu patološkim i ostatke iskorištavaju što se izvodnje razdoblju, očituje ljetnom porezdravstvenim i promjenama prerade. količini i saproizvode sekundarne na mliječnosti, u plodnosti smetnjama mećajima, i zimi treba način Na se masti, taj (mliječnoj mlijeka držaju i pobačajima, reprodukciji, održavati visoka mliječnost tvari i krava, bjelansuhoj bezmasnoj i primlijeka proizvodnje njenju slui ako U svakom čevinama pod mnogo nepovoljnijim mlijeka). slarasta životinja, težine tjelesne da se znatreba spriječiti zoohigijenskih držanja, uvjetima čaju a u krmiva, iskorišćivanju bijem i količina ili hranidbe. pogoršaprilika smanji čajnije živoi težim uginuću slučajevima kakvoća u zimskom količivećom krava s mlijeka Hranidba tinja. nom doblju. smanjuje značajno sijena slabija poremećaji, Zdravstveni krmnih obod hranidbenu dobima vrijednost proljeća, U godišnjim i proizvodnja mlijeka plodnost kosidbe kasne do se poljodjelska roka, jer zbog ljeta jeseni, preko nedostatka nastati i mogu uslijed i tvrdo obično dobiva zesijeno, nekih imaju grubo gospodarstva silaži i tvari hranjivih do često često se izgubi 50% suhim zimskim i većoj sušenjem lenihkrmiva, za jer krmivima, hranidbene livadna više i i količini pa vrijednosti trava), (paša i dobro mliproizvodnju zdravlje krmivima trave. pozelenim Hranidba zadovažno da vrlo je jeka veće količine i kukuruzna silaža izlučivanju goduje Često (travna i sve orgapotrebe opće voljene ali često s pohranidima manjim mlijeka, silaža) ograničenu hranizma sa odgovarajućim svim suhe bezmasne stotkom ovisno o tehnobenu masti, vrijednost njivima. tom raztvari i silaže. i kakvoći U bjelančevina. siliranja logiji krmiva sadrže više lako Silaže sadrže veću količinu kratdoblju hranidbeNedostatak energetske i mlimasnih kolančanih bjelančetopljivih probavljivih kiselina, ne krmiva vrijednosti vina i mineralnih povrlo lošu i octene, a nekad i sastojaka, ječne tvasebice u se što može maslačnu suhoj (1kalcija i najviše utje-Sušenjemsiliranjem kiselinu, vodi dosta ima Od vitamina u lako mikro2% loš okus krmiva, na ri). tvari gube odorganskih cati prose u biološke (vitamina_B vitamina topljivih koji ugljikohidrati, djebavljivi buragu, procese dok u vitamina mliu krvi većinom silaži i neke C), na i kompleksa u pretvaraju promjene lomice vitamini masti tome U nekim a i glikemije). vitamini, topljivi razmjerno kiselinu, ječnu (acidemije većinom dolaze i u D E, A, krmiva nekih voluminoznih Tablica 1. Hranidbena oblicima kao provitavrijednost razvojnim mini: Sirovih Suhe ksantofil, karotin, ergosteEnerget.

Fosfor vlaknine tvari sl. = vrijednost i bjelančevina Kalcij dehidrokolesterol rol, % % % % % h.j/kg Sunca na i Vrlo utjecaj jepovoljan 0,08 silaža 6,5 Kukuruzna 2,5 što izosta0,06 30,0 životinja, metabolizam Travna silaža kod držanja. štalskog je zimskog 0,12 35,0 0,23 8,0(sjenaža) 4,0hranidbu krava gospoZa zimsku 0,5 25,0-30,0 Livadno 86,07.

11,0.

5,00 0,1 7,0sijeno silidari suše i spremaju sijeno, Kukuruzovina 5,0 10,0 0,2 0,5 36,0 85,0 zelena krmiva ispremaju naj- Slama žitarica raju 0,1 0,3 2,5 86,0 40,0 silažu i travnu češće kukuruznu za

dr.

a u

su

u

va

u

sma-

raz-

a

u

u

su

u

a

list

Mljekarski

a krmni i isparavanje, oksidaciju istjespodar dovoljno (1,0- kgsojine sačme), kuruzne ili travne stočne obroci sadržavati hrase sve 2,0 moraju (efluenta) canje iscjetka gubi silaže, hranidbena sočnih tvari za energetska vrijednost (krmne)repeilisličnih njive potrebne odgovasilaže. vrlo sikrmiva, i dobrog livadnog rajuću proizvodnju mlijeka. enerjena.

Naime, zbog slabijeg Nedostatak se Minerali i vitamini energije posebice zimskoj krme sastava osnovne u hranidbu sila- getskog travnom uz hranidbi krava osjeća zimskim mouvjetima hranjenja, žom zatim hra(sjenažom), U hranidbi krava nedozimskoj dodavati više ra se nidbu voluminoznom dopunskih krmom,siminerali i a staju mnogi vitamini, prema hranjiva krepkih mliječslamom i jenom, kravama kukuruzovinom, posebice nedostaju koje nosti tada i a krava, uzmanjkaju sl.

1.)

(Tablica veću daju količinu mlijeka, potrebne bjelančevine, minerali, Hranidbena suhe tvari Među mineralima za vrijednost vitamini i tvari. važnijim druge h ranjive krmiva odo krava nalaze se i ovisiprobavljivosti, potrebe kalcij sirove vlaknine Nedostatak nosno o i postotku bjelančevina fosfor, natrijmagnezij.

Kalcija krmivima. hranidbi krava u može hranidbu kuuz Koeficijent probav-zimskoj nedostajati niži kod krmiva kuruznom uz zimljivosti je koja Nedostatak bjelančevina silažom,fosfora sadrže više sirove vlaknine. hranidbu livadnim Manja skojhranidbi krava javlja se uz i sjesijenom nažom. i odstupanja koeficijenta probav-hranidbu grubomvoluminoznom Natrija magnezija općebiti vezi siu s vrstom mogu nito lošim livadnim sva osnovna ljivosti nedostaje krmom, sijenom, vlaknine u krmivima rove krmiva za zelena sva slamom i sl.Obi(postotgoveda, jer kukuruzovinom, kom a se krmiva sadrže mnogo čno su to krmiva lignina), i slabe probavljivost su kalija koji je koja može malo nakon tehi i hranidbene poboljšati antagonist natrijumagneziju energetske vrijednoničke obrade krmiva nedostatku (sječenjem, u potiče njihovo izlučivanje. sti.

Stoga bjelančevina kao domljevenjem, kuhanjem, drobljese minerala krmivima _u upotrebljavaju Količina iliako se uz njem, peletiranjem), krmiva krmne ovisi o vrsti ali se mnogo punska potpune krmiva, to sočna kao: već prema dajuneka krmiva s o smjese potrebi12% mnogo mijenja ovisno zemljištu stočna repa, sirovi do sirovih repini ili rezanci, krmiva s se o gno19% bjelančevina, kojeg ubiru, džibra vinasa i krmne (šlempa), malasa, s 30% klimatskim i meteorološkim dopunske smjese jidbi, sl. sirovih načinu konzerbjelančevina. uvjetima, sušenja, Nedostatak krmnom i sl. krmne energije skladištenja idopunske Potpune smje-viranja, obroku krava se većim sirovih se Velika količina minerala može popuniti se postotkom bjegubi žitarica. Sastav žitalančevina ako se efluentom iz dodavanjem silaupotrebljavaju (iscjeđivanjem) rica za hranidbu mora ima vlastitih žitarica ako vlažna krpreživača se gospodar že, siliraju jako sadržavati kukoličini a se u miva od suhe najmanje 50(kukuruza), daju (smanje 30% tvari). kuruza. krava.

60% prema često mliječnosti mikroPosebice nedostaju krmiva monedostatak dolaze u u Energetska (žitarice) Manji bjelančevina minerali krmivima, jer i travnu se dodavati travu hranidbu krmivima vrlo malim količinaraju javlja pretežitu silažu da se krava kukuruznom što vrlo su s ma, (sjenažu) popuni silažom podložni promjenama, nedostatak odnosu nižu može se uz metabolizam su poenergije mliječnost značajni veći u travi mapostotak bjelančevina boljšati dodavanjem posija, krava, plodnost, reprodukciju i a zakoličine ili To (izbalansirati krmniobrok), nje suncokretove repi-proizvodnju mlijeka,su: cink, tim se ostala krmiva uz čine ili sačme kododaju (u mangan, dodavanjem sijenabakar, jod,željezo, krmivima-koncentratisadrži više balt i selen. krepkim koje djeteline.

2.)

(Tablica da se održi krava ma) mliječnost Kravama kojedajuvišemlijekaVitamine u pravilu mogoveda razini višoj svakodnevno 20-25 treba dobivati hrauz ener(iznad l/dan) raju Visoku krava davati Neke vitamine nom. mogu premliječnost ipakje giju potrebne bjelančevine teško živači sami sintetizirati u ako gosastava održavati, posebice dobrog aminokiselinskog buragu uz

dobre

nema

ku-

u

a

uz

u

a

u

uz

u

s

uz

se

u

na

uz

u

a

za

na

Mljekarski

list

7

2.

za

na

u

2

2,5 1-3

50-60

0,12

Jod

velike količine vitamina

što

Molibden

se

100-200

Cink

gu-

be

1-2

6-8

i siliranjem Sušenjem

Krave

4-5

Bakar

krmiva

kg

6-8

u

ćim količinama.

tvari krmiva

suhe

Junad

u

u

mineralima

nekim

potreba goveda

osnovnih

Pregled mikroorganipomoćuburagovih i su način zama djelomično taj To o hranom. neovisniuzimanju Minerali vitamini B komsu vodotopljivi Kalcij C. vitamin Međutim i pleksa Fosfor D i E vitamine masti topljive A, Natrij svim davati kravama u mora se Kalij krmiva Magnezij krmnim a uz obrocima, Sumpor dvostruko hranidbi vezimskoj Željezo Tablica

0,10,3 0,1

Kobalt

davanjem nadopuniti Selen 0,1treba Tako mnim smjesama.

0,3 hranidbi davati kravama litru krave prema zimskoj mliječnosti(0,63 g/l mlijeka).

Magnezij vita50.000-70.000 i.j. najmanje kraobzirom da hranidbi Unatoč U s su tome, prema zimskoj krava, vitamina mina 5.000-6.000 i.j.

A, vrlo rasve u izložene zimskom razdoblju ograničena je izloženom, vitamina D 260-390 neomg i E, hladnoći i lošim vremenskim krmiva osnovnih za uvjepoloživost krmivisno o vitamina sadržaju ilise često su visoku Takotele, tima, gravidne proizvodnju mlijeka. vima. krava za kvalii hranidbena vri- velike su kakvoća potrebe djer je veliku pakao i minerali tetnim krmivima. krmiva mnogo Vitamini, dodaju jednost Stoga smanjena, hranidbi da se obroke treba krmne dos veće što u dopunskim zahtjeva dodavanje žnju posvetiti ida vikrmnim odnosno i a time ne oslabi organizma smjesama, krmiva, punskihkrepkih otpornost dodacima taminsko-mineralnim i ne izazovu se poremećaji zdravlja, troškovi hranidbe povećavaju i _ (VAM plodnosti reprodukcije. iproizvodnje. premiksima). treba

u

kru

*

u

se

se

GOVEDA

HRANIDBA

govedarskoj tehnologe je priručnik stručnjake, zamišljena Knjiga iz hranidbe novih ikao udžbenik i stočne goveda, jer stjecanjeznanja proizvodnjihrane, djelomice proizvodnji inašim znanstvenim obrada mogućnostima. iskustvu, tradicijigospodarskim dostignućima, temelji kao

GOVEDA

HRANIDBA

za

i stočare

sve

u

se

za

a

na

o

4+

“on S1EPAN Pi TKLoBOVLA gi

#5

i ž H

(green

=

“HRVATSKA MLJEKARSKA UDRUGA | ZAGREB:ica31/1,fac. 24tel 01 420.

š

8

raka

o

oo "

oo

so

o

=

i

e k&3 ARoadI cjene š iso jina knjige naručujemo.

Ovime 2 ne edna Sjepana * KV Feldhotera NDBEBovenj, Budedr pocen odo 003 kuna; fd

?

poi

ia

psi

seks

i

o

KORAKi

Pp narudžbenicu HMU: 30102.678.5514 žiro račun na 2.Uz 4. h

sed

RELI:

da

list

Mljekarski

DL M4 VOSOITS

VITREX

7

dioničko

Run"

VIROVITICA društvo

Zbora

narodne

garde

3

ISKORISTITE POSEBNU POGODNOST KUPOVINE VITREXMUZNIH ovih UREĐAJA NA KREDIT OD 3 MJESECA |

TEL. 033 721 168 721 352 722 440 722 550 PAŽNJA: PROIZVOĐAČI 2.

Koristite VITREX-ov “krava *

*

*

*

*

VIII

jerje:

stroj mužu za

garancija u najrasprostranjeniji Hrvatskoj 25.000 (oko kom) do krava 10 za minifarme najpogodniji VITREX muzilica u jedini proizvođač kod su Hrvatskoj kojeg osigurani rezervni i originalni dijelovi ovlašteni jedini serviser muzilica muzilica pokretana monofaznim elektromotorom od u po najpovoljniji cijeni4.050,00 kuna Vitrex-a trgovini kvalitete

-

*

ISKORISTITE

PRILIKU

.

MLIJEKA!

-

:

NAZOVITE

VITREX

GOSPODARSTVO Broj

goveda

i struktura

u

kate-

broj porastao a gospodarstvima obiteljskim jebroj goveda,smanjen gorija muznih krava. U prve tri je godine većim dimuznih grla smanjenje većem otkupne dijelu mljekara Doc. dr. Zoran Grgić uzrokovano Piše: neprihvatljivo jelom i što relativno mreže visoka, je niskim mlic ijenama otkupnim redovivrlo proizvođačimavažno, i neredovitom prodanas isplatom jeka u Brojgoveda Hrvatskoj ta i česta (mjesečna), pa omoguIsto tako dio izvođačima. obiteljovisi većim o i zadijelom uzgoju ćava obnavljanje proizvodnje skih se bagospodarstava prestao gopoljoprivrednim dohodak obiteljskim obiteljdovoljavajući viti rasproizvodnjom intenzivnom skim jerje broj spodarstvima, gospodarstvima.

Za prozaposljednje dvije mlijeka. plodnih grla poduzećima matrane da nemariv. Veća važnost poslovnih smanjenje broja godine Vidljivo je je promatranom muznih krava nešto jeblaže zbog u obiteljskim gospodarprorazdoblju vlastitoj je pri subjekata i poslovnoj s suradnji izvodnji Tablica 1. Struktura stada 1994.-1998. topočetkom godine) (stanje godine gospodarstvima obiteljskim 1998 1995 nekoliko vu go1996 1997 Posljednjih 1994 grla. dina 4.242 3570.

4575 4.380 99.956 goTelad do 3 mjeseca donekle jepopravljen poduzeća 44.158 45.657 43.580 42.850 40.790 gospodarstva u položajgovedarstvu spodarski 34.780 23.235 15.856 29.251 60.500 Telad do 1 godine i tov poduzeća mlijeka juna(proizvodnja 28.531 26.850 28.165 26.340 gospodarstva 25.220 u p a godine dvije di), je prošle 4.250 23.995 26.322 28.078 11.610.

Junad od 1-2 godine i | poduzeća grla jači pad broja zaustavljen 18.151 20.572.

17.260 18.310 14.660 gospodarstva tijekomGrla preko godine zabilježen proizvodnje 1.624.

1.118 456 446 2 |poduzeća 1.6944.200 4.468.

5.443 4.750 2.770 1991- godina. razdoblja gospodarstva 1995.

1.236 1.467 1.708 964.

967 Steone poduzeća razlozi takvom junice kretanju Osnovni 21.179 15.376 12.080 15.600 11.850 gospodarstva relasvega određivanje Muzne krave prije 4.262 4.902.

6.603 6.545 6.716 poduzeća i tivno 273.034 282.602 291.230 314.610 cijene povoljne otkupne gospodarstva 323.520 državne za mlijeka, premijeotkup 86 110 110 99 105 poduzeća ob1.570 1.690 1.973 2.020 te različiti 2.200 gospodarstva kreditiranja oblici nove 0 0 0 0 osnovnog stada irazvitka poduzeća Volovi 640 1.171 1.940 2.400 2,720 gospodarstva vlasništvu gospodarobiteljskih 50.119 51.183 62.155 70.408 181.548 čestim Unatoč stava. odstupapoduzeća427.160 418.160 395.750 396.840 390.496 gospodarstva normativa suvremene njimaod 27.232 33.224 45.016 52.570 68.345 Od toga poduzeća 8.530 proizvodnja mlijekatovna goveda tehnologije, 10.615 10.766 13.990 9.850 gospodarstva čini se poljoprivnajisplativijom statistiku Izvor: Dokumentacija Državnog zavoda većini rednom granom obiteljskih međumuznih uvezenih razini 2.

Tablica o Narušeni gospodarstava. grla Rješenjenajnižoj mliječnosti 305 sirovina i odnosi dana) (laktacija proizvoda cijena Simentalska u pasmina poljoprivredi djecjelokupnoj i na lovali su masti masti masti %mliječne mliječnost %mliječne mliječnost nepovoljno pro%mliječne|mliječnost kg kg kg kg Laktacija kg masti masti masti kg izvodnju mlijeka.

Ipak,isplata 183 4700 228 3,9 164| 6000 mliU 3,8 39. | proizvođačimapredano 4200 195 5000 247| 3,9 6500 179| 38 39. stalne državne 4600 tI prejekojezbog 214 5500 266| 39 195| 7000 llliviše 5000 38 39. i mije međusobnekonkurencije stvima

svih

na

u

_

u

u

u

su

u

za

za

10

list

Mljekarski

Grafikon

Broj goveda Hrvatskoj

1.

1991.

u

godine

1997.

-

900.000

Kika

s

Tad

ika

E

AS UADŽEr rep

Zija

ks <.

ž

ke š

ram

go

AA*. ase ao 4+ aš ane... ks RKJČ a a. ..a aaAa KA aaa m...

RE Ae Ki PuI M xa ax do A x

č

"

ja

a.

Kunu. leo ..a aaa aaa šou. mom aaa *... šška

.

=

&

.

I

#&

»

m

u

a

ko

kJ

e

LI

Ča ..*

ja

i

Godina Izvor: Dokumentacija

Grafikon

Državnog

2. Struktura

zavoda

stada

u

godine

za

zamjene starijih neproizvodnih muznih grla.

Sveukupni padbroja krava veuvjetovan jeznačajno ćom u osprosječnom dobigrla stadu no što to tehnovnom je tako da se vlanološki potrebno, stito stada obnavljanje odvija Nisu znatno posporije. rijetke obnove fonda jave kupstočnog selekcioniranih njom grla povoljnim kreditoms istovremenim stada verashodovanjem vlastitog će niske prosječne dobii proizvodnosti. Sve to na je državnoj razini rezultiralo daljnjim smanjemuznih krava u 1997. i njembroja iako se ove godine, početkom povećaobrojostavljenog podi

statistiku

obiteljskim gospodarstvima

1994.-1998.

mlatka.

450.000 40.000

Odnossteonih junica igrla, dobi oko 2 muznih prema broju godine, krava oko što nedoje 1:10, je za zamjenu voljno uobičajenu svakih 5-6 goproizvodnih grla dina.

350.000 300.000

FK

1995

1996

1997

1998

Codina

Prema

svemu

navedenom

[CF Muznc krave 1B Sicone junice dogodine &Junaddo D Junad |

godine1

Grla preko 1B | Telad 2 godine

Izvor: Istikao

u

Grafikon

Kretanje broja grla pojedinih kategorija goveda

3.

tablici 1.

50.000 45.000 40.000

se

zaključiti obiteljskim gospodarstvima jošnije ravpostavljena zadovoljavajuća između noteža rasplodnog podmlatka i te nisu proizvodnih grla, za povestečeni uvjetiznačajnije Tako ćanje ukupnog broja goveda. će i ubuduće od osnovnih jedan načina fonda povećanja stočnog biti uvoz Za očekivati nas grla. je kako će nadležnih ustanova mjere tuđih rasomogućiti unošenje visoke što plodnih grla kvalitete, će dodatno povećati proizvodnju Tome će svakako nas. mlijeka odluka Ministarstva pridonijeti i šumarstva o poljoprivrede najrazini uvezenih nižoj mliječnosti tablica m (prilog 2). junica kako

2

može

u

našim

us-

u

35.000

30.000 4 ra25.000 m

20.000

15.000

u

1994 mo==Telad

Izvor: Istikao

u

tablici 1.

Mljekarski

list

1996 dogodine —& Grla preko godine ] junad ===Junad — 1997

1995

=

=

=

2

1998

2

lI

Bjelovar, Križevačka cesta 3 b

43000

043/25 Tel.

0ST PAS) (0.0) LIS VUČE KI

18 20

099/44 mobitel:

16 06

APARATI

MUZNI

ž

POZNATIH

PROIZVOĐAČA

EUROPSKIH €

S

g i (1 /

/] a

#

SAC

-

MILKLEINE WESTFALIA

-

-

trofazni monofazni ili ili trikante | .sajednom,dvije na kolicima | «stabilne ili *

'

KE

hd

=

STOKU

(4

tipa)

:

a

1

t

i

i

NA

3

.

EEE =

hE

Mi:

.

*

A

i

J

+

>

.

Fa

a.

|

k

a

ho

H ?

wd

“

š

»

? :

i:

:

*

U

,

.

Grabnerov Vez ravni SISTEMI

k

krmnom privez s Niski pregradom ZA

IZGNOJAVANJE aa

Sistem išiš izgnojavanje *“EKONOMIK" kran za

*

VU >.

.

1ZPROIZVODNOG PROGRAMA NUDIMO: KRMNE ZABRANE VIŠE TIPOVA POJILICE GUMENI TOPLIPOD ODRŽAVANJE HIGIJENESTOKE PRIBOR ZA

.

*

(LL

L2//)

sistem“KRTICA" Hidraulični

*

*

VETERINARSTVO

stajskog

Zagađenje

zraka

Mikroorganizmi staje.

Na podu,zidovima, stajstropu, skim i u zraku prašinom i uređajima, opremi različitih mise mnogo nalazi među ima kroorganizama, kojima mikroorganizmima i mnogo veoma Štoje patogenih. različitih većibroj mikroorganitoksičko i infekciozno. Vezraku veća zama u lika), staje, jevjedr.

Piše: Stjepan Banožić like čestice brzo da će rovatnost prašine padaju životinje oboljeti. i zapravo Oni su često uzrok su pod najmanje sporadičnim, štetne. Čestice veličine od ali masovnih prašine i uginuća životinja 25 5 mikrometara lebde u Životinje (zarazne do bolesti). koje zraku dišne izbacivati klice i 4 do u mogu i prodiru gornje kašlju ali samo do dušnika.

5 metara daleko. puteve, čestice veličine 5 do Pored količina i Najsitnije 0,5 prašine broj toga mikrometara do u zraku prodirupluća mikroorganizama staje bronhiola i tamo i se i alveola velikoj mjeri utječe kvalitetu i kod muzne stoke. talože, otapaju resorbiraju.

Ula- mlijeka mehanički zraku zom u plućaprašina Brojmikroorganizama ometa se sedisanje (izmjenu plinova), staje određuje postupkom i na agaotapanjem resorpcijom trujedimentacije neutralnom i klica na zidovima i ru,a organizamuzrokuje alergijske broj podu, Prašina kao barka se može odna se je kojoj reakcije životinja. stajskoj opremi nalaze različiti Prašina stvara rediti metodom briseva.

Količinu se u mikroorganizmi, staji tijekom ulaze u s suhom voluminoznom zraku koji zajednoprašinom hranjenja prašine staje mjerimo dišne organe, tamo se hranom a može se razmnažaju (sijeno, slama), konimetrom, otava, aparatom i bolest. tim hranidbe i čestca uzrokuju prilikom prašnjatimbrojanjem prašine pod Prašina zraku veoma te Veličina čestica igra staje koncentratima, čišćenjem stajemikroskopom. važnu mise također ulogu.

Sadržaj je iživotinja prašine (timarenjem). prašine mjeri pod vrlo različit.Prema praporijeklu, Zbog velikog razvoja industrije kroskopom. šina može biti i anorveće porerazličitih metoda određiorganskog prašina poprima Zbog obzirom kemii Štetno s p orijekla. ganskog djelo-mećaje svoj vanja mikroorganizama prašine biti mehamože tvornice zam. su opasne u zraku nema vanjeprašine Pogotovo usvojenih svjetskih ničko težine dim. ne m (zbog veličine, iob- koje standarda. pročišćavaju svoj u

zraku

na

u

u

na

u

u

u

u

za-

u

sve

na

i

Spolna

fizička

zrelost

Pojavljivanje spolne ovisiti o klimatskim uvjetima borave te prekojem životinje, Životinje ženskogspolamogu hrani i Junice njezi. spolno ostati tek kad bređe spolno sazriju odnosno dođu zriju, pubertet, Sa s pojavom puberteta.spol-dobi od oko 9 to može mjeseci, zrelošću nom spolni organi, jajnici varirati od 5 do 15 Kod mjeseci. i normalno maternica, počinju koza 6 to od 8 ovaca i je do Na se funkcionirati. jajnicima mjeseci. tzv. stvaraju mjehurići, Grafovi kada te se folikuli, kojipucaju, Međutim, životinje ženskog ili jajovod ubacuje jajašce jajašca, spola zrelost, njistupe spolnu ženske hov fizički dospotj. spolne stanice, organizam nije sobne za Samo su da bi bez štete po oplodnju. jajnici voljno razvijen zrelih ženki promogao spolno sposobni zdravlje podnjeti bređost, izvoditi ženske i spolne stanice. porođajlaktaciju. zrelosti može

u

Piše: Stjepan Banožić dr.

sa-

u

u

-

a

u

u

Mljekarski

list

13

zadovoljeni uvjeti pripuštati povoljnije je zrelosti splne nastupom od teških i težini blizu od ženskih 15 18 muške je jegpripusta, do mjeseci odvojiti moraju opasnost i teladi. Prerano 400 U kako bi došlo do o ne telenja gubitka kg. odlučivanju životinja, prvom treba redu ženki dok one u prvom razvijena pripuštena nedovoljno jošnisu pripustu oplodnje može voditi računa i spremne se u svom fizički o za popraviti razvijenosti tje-junica razvijene ako nakon dobi lesne mase, tek zrele su bređost. Ženske o a telenja onda razvitku, životinje prvog do fizički tek kada se produžimo vrijeme ponovnog junice. rasplod duži i p ro(servis period) itakoju pripusta Raniji pripust omogućava razviju dosegnu potpuno bređosti. odmorimo život krave i veći veličinu za prije druge broj pasminu proizvodni sječnu svoju osobito ekoda dobro orgau Važno Nepovoljan je, je telenja, poduvjetom kojojpripadaju. kasni nomskom Više se nizirane ishrane i kostur bude pogledu, pripust, držanja. životinje potpuno mesnih paskako bi tekao kraćiproizvodni preporučuje junice kojiuzrokuje razvijen porođaj život iako može mina kombiniranih Junice naših bez produžiti pasmikrave, ijunice poteškoća. pasm život mina i ukupni naj- nižeg kapaciteta mliječnost. njen uvjeta proizvodnje vlasnici

S

dobi od

u

Ako

rani-

nisu

u

za

za

na

za

REPORTAŽE kućanstvo

Obiteljsko iz Struge

-

Zvonka

Ludbreg,

*98. izložilo

Vinici

Švec

na

izložbi

koristili su

kredit

Prije godine vis Agroobrtničke banke,čijom sokom kamatom nisu zadovoljni. tri

u

šampionku

Zadovoljni junica. rasplodnih su

ZVONČICU

kreditom

za

nabavu

premiju prekoMinistarstva za poljoprivredeoteljene iz uzgoja. prvotelke vlastitog Koriste

i silosa od Izgrađena Piše: dipl. ing.

Stjepan kao i dva m', objekta od 126 m?.

Do 1993. nizaciju150i ZVONČICA jeoteljena im a pomlijekaodgovara, Cijena će sada otelila četvero teladi. U Postoji vjerojatnosebno jerse na vrijeme je mogućnost, isplaćuje, 7.304 se i ostvariti kao i je adaptiranje trećoj laktaciji proizvela prostora premija mlijeko. za farme. kgmlijeka. proširenje rastom su stalnim Nezadovoljni U kućanstvu su uz suU Zvonka, objektima uzgajaju postojećim materijala cijena reprodukcijskog i i sinovi Nikola Vesna bikovske 23 krave od pruga su kojih dvije i velikim na disparitetom cijena Martin.

7 ha i za bikovPosjeduju vlastitog predviđene majkedvije štetu seljaka. i u 13 ha zemske zemljištazakupu majke.

U strukturi na Švec najza-Krave simentalske pasminepo- Inače, ljišta. sjetve obitelj sudjeluje kukuruz 18 Varažzrno svim izložbama stupljeniji je područja stižu od 6 do 7.000 proizvodnju silaža 4 ha. Pšenica i od dinske s više ječam litara mlijeka, ha, grla, holstein-frisian županije a neke a a su po zauzimaju1,5 ha, djetelinsko prvonagrađene, 10.000 litara kojih od 8 do pasmine ha. također travne ove ZVONČICA 1,5 smjese godine je mlijeka.

Proizvodne livade 3 ha.

Vinici zauzimaju šampionkom. proglašena 1997. su godine isporučili Tijekom Od za objekatagoveda adaptiran Na 6. Međunarodnom u 98.000 litara sajmu mlijeka.

“Vindiji" dio za tov je bivšeg objekta svinja. holizložene Za šest ove junice Bjelovaru klasičan Sistem mjeseci godine prvih izgnojavanja je i MELITA 77.000 litara i pasmine su steinali se koristi predisporučili jama septička ručni, i VIKTORIJA da će 1998. drugom nagrađene frisian od oko 90 isporučiti viđaju su uvems.U objekt i trećom 150.000 litara nagradom.

Za koriste dene mlijeka. preko mužnju pojilice. su bazen kao su često domaćini suvremenu Švecovi opremu, mnogih Zadovoljni poljoprivrednom, i služi iveterinarskom od 500 delegauključujući selekcijskom delegacija, nabavljen litara, mlijeko bom. iz Nizozemske. m kreditom ciju od“Vindije". su

Brlek

dva

za

po 320 meha-

a

za

za

-

-

u

su

-

u

za

14

“

list

Mljekarski

Obiteljsko

gospodarstvo

Soda-Marenić

Podigli 1991. od 53.000 u iznosu godine DM adaptaciju, novogradnju, nabavu opremanje, rasplodnih goveda.

Ivan VlaGosp. pozdravlja mjere de i Ministarstva poljoprivrede svezi i premiranja mlijekapodmlatka od vlastitoga uzgoja.

Krediti i ako ih ima nisu seljaka niti prihvatljivi isplativi.

Previsu

značajni

-

proizvođač

Ivan

kredit

kod

Dukata

za

mlijeka

noviji strojne Piše: dipl. ing.

Stjepan Brlek FALIA i rashladni uređaj 32 i u silos za zrno Posjeduju kj.vlastitoga mlijeko.

Posjeduju 25 U strukturi kukuruza od 60 tona i za silažu zakupu k.j. sjetve kukuruz 12 590 najzastupljeniji je kjj.stabljikam?.

26 krava.

Sva su zazmoi13k..zasilažu, pšenica je Posjeduju grla soke su kamate i kratak rok zrno 15 sa a a su bikovzastupljena kjj.,djetelinpodselekcijom, dvije otplate. ske i 16 6 skošto se smjese zauzimaju razni k.j. majke grla ženskoga pod- Nezadovoljan je Od mlatka. popoljoprivrednih travne strojeva poljoprivredni proizvodi koji mehanizasvu 305 u sjeduju kod praktično te što Laktacijska proizvodnja mogu proizvesti je dana 4500 ciju (istina djelomično zastarjelu) prelazi kg.U 1997. došlo do velikog dispariteta cijenavedenih za obradu 78.000 litara su svih što ih površina. godini na isporučili proizvoda prodaju a za 6 ove Gospodarski ivisokih objektiizgrađeni mlijeka Dukatu, mjeseci seljaci cijena repromatei 30 krava i 20 za 67.000 litara. Dnevno isadaptirani grla godine rijala potrebnoga poljoprivredGrla su vezana, 350 litara. ponicima. podmlatka. poručuju Zabrinjavajuće jestanje sistem iz- Više su nego su s stavljenepojilice, a zadovoljni poljo-mehanizacije koja j e izmaku, rešetke i veterinarskom i segnojavanja nabava je: ovakvim gnojna privrednom, nove, dispariteod 235 Uveden službom. jama m. jenaj- lekcijskom jenemoguća.g tom,praktično sistem

muže

WEST-

u

za

za

uvoze

se

nas

su

a

na

AB

AGROBILO

Osječka 104, Tel/fax 043/231-182 43000 BJELOVAR, TRGOVINA SPECIJALIZIRANA ZA PRODAJU TRAKTORA, POLJOPRIVREDNE MEHANIZACIJE, REZERVNIH DIJELOVA

Iznašegasortimana izdvajamo etraktore Universal (kredit), ovlašteni distributer Bjelovarskotraktore bilogorske županije "TomoVinković" plugove, prskalice, sijačice, tanjurače, okretače sijena, rotokopačice, kose,prikolice, itd. program "LABINPROGRES" + za motokultivatori priključci dijelovi kose, okretače sijena za izbor Barum ležaji, filteri, remenje guma traktore za kompletan asortiman rezervnih dijelova "TOMOVINKOVIĆ“, *ŠTORE", "UNIVERSAL", "FIAT", "LABINPROGRES", "ACME", e

e

e

-

e

e

-

e

“LOMBARDINI"

Mljekarski

list

15

iz Marenića,

Hunjed

vlasnik

Vrbovcu u

šampionke

Branko

gospodarstvo

Poljoprivredno

mlijeka je cijenom ali odnosu cijena dovoljan, pro materijala poljopotrebnoga smatra Gospodin Hunjed djelcima. rok da su previsoke kamate, otplate relativno

S

1998.

kredita

većinu

za

re-

u

ne

je

za-

što

ih

nude

banke.

pojedine i Kad mlijeka usporede cijene uređene pojilice, strojnu Brlek vanjem, stoke odnosu Piše: ing.

Stjepan dipl. seljak anuitete, mužnju. kredit. teško odlučuje 5 svega je Popunjenost objekata nastavku U razgovora krava Mica gospodin izložbi 14.

Na matičnih krava i tri lipnja ž enskoga grla kritički Hunjed I. prosada su koristili Do 1994.) laktaciji podmlatka. (oteljena velike neobrađene poljoprivredne izvela 5842 nabavu je kg mlijekaobjav-kredit uvozimo mi jedne r asplodne još uvijek površine, listu 8/98. iz ljeno je Mljekarskom što bismo juniceAustrije. proizvesti. mogli zemlji supruga sačinjavaju: Gospodarstvo danas socimirovina doje mlijeka Seljačka proizvodnja Godišnja snaha sin te Ana, stiže 35.000 Ljubica,Vlado, radio čitav život a je jalna pomoć, laktacijska litara, unuci Dean i Alen.

5000 po grlu. poljoprivredi. kg preko mliGovedarstvom i ih proizvodnjom bičića i predao Uzgojio je i pet veveć 20 bave selekcijskom testnu stanicu od jeka preko godina.Zadovoljni Varaždinu, terinarskom te 20 poljoprivslužbom, nakon testa tri Obrađuju preko kj.zemljišta pozitivnoga kojih i livade rednootišla djetelinsko-smjese osjemenjivanje umjetno i 7 Branko s oko Brod.

Slavonski dva savjetodavnom. kj., pšenica mjere zastupljene Gospodin pozdravlja Križevce, travne zob 1-2 Vlada i kukuruz 3 što ih s izložbama svim na po kj. kj., poduzima Sabor, Sudjelovao je mehanizasvezi Ministarstvo okolici i Vrbovcu te poljoprivrede Posjedujupotrebnu bližojdaljoj deset govei teladi prvoi objekte koprivničciju, stajske premiranja mlijeka bjelovarskoko-križevačke m klasičnim vezovima telki iz i izgnojauzgoja. županije. da, domaćeg bilogorske se

na

u

na

se

na

osvrnuo

se

u

:na

-

za

a

u

u

u

a

u

su

se

u

su

u

za

u

a

u

svu

u

za

na

Sajmišna 8b, Sv. Ivan Zelina HRVATSKA Tel.: 00385/1/860-920

Fax: 00385/1/860-595

"2žO-NA"

GSM:

098/281-550

SVE VRSTE ZA VAŠE MEHANIZACIJE

POLJOPRIVREDNE

GOSPODARSTVO:

SESVETE, Bjelovarska75 01/2002tel.

142

“.TANJURAČA

ŽITNE

-

-

-

prikolice cisterne za prskalice prikolice gnoj plugovetanjurače drljače sijačice berače sijena i balirke prevrtače klinasto i kombajne remenje, kukuruza lanci i i kotrljajući ležaji simerinzi galovi lanaca ekardani i galovih dijelovi spojnice kardana zastoku oprema i pojilice za stočarstvo i mljekarstvo pribor e

kosilice e utovarne e

e

e

e

e

e

e

e

e

e

e

e

e

=

16

KIPER

RASIPAČI

-

-

muzilice

4t

PRIKOLICE

-

-

e

SIJAČICE SIJAČICE

PNEUMATSKE

-

REZERVNI DIJELOVI ZA:

36 DISKOVA

SIPOVE

-

600

kg,3.500 kg, 6.000 kg

ZA

PRIKOLICE

GNOJ

STAJSKI

CREINA

MALČERI FREZE

TRAKTORSKE

OD

0,90 2,20 -

GRADSKA BANKA Osijek

kredit bez učešća

na

6

5%

počekom godina

od 2 godine.

s

godišnja ide 5% kamata (2god.) glavnicu poček 3 do 50000 kn: jamcakredita 1,5% osiguranje stambeni 50000 kn: od objekt hipoteka 3 jamca Potrebna kamata

u

na

na

dokumentacija:

1. gruntovniizvadak

za

domovnice,

fotokopija 3. kuće, 2.

zemlju,

kuću ili

fotografija

mišljenje savjetodavneopćine.

Akozemlja nije naosobu koja traži kredit, treba priložiti potvrdu ozajedničkom domaćinstvu.

4.

službe iz

list

Mljekarski

OBAVIJEST

definiranja efikasnijeg i Novo i organiziranja poslovanja. pravno LURA GROu sustavu Mljekare organizacijsko ustrojstvo UP SIRELA (DUKAT Zagreb, MLJEKARA Bjelovar, Zadar) GROUP vremenski konLURA predstavljaju dugi tinuitet organiziranog mljekarstva od sto tih pogona Hrvatske, više starog postupka uključivanja dr. sci. Petar DUKAT utemePripremio: Bosnić u Hrvatgodina. na Zagreb i proizvodnjutržište. davne 1912. kao sko i za j e otvoreno ljen godine gospodarstvo je 1. UVOD u svim steći gradska mljekara i fazama mogu inozemne ulagače koji U razvoja imao te je dominantnu zaulogu pravo uvjetima tržišnog pozitivni odnosu gospodarstva vlasništva, konski i dionička društva treino-ulalociranost, kapacipropisi poduzeća zaštićuju tete i asortiman se proizvoda. baju prilagođavati gačeinjihov kapital. nastalim tržišnim i i SIRELA Bjelovar formalno je gospodarskim industrija promje-Mljekaremljekarska dok završila te okviru tranu nama, utemeljena 1950. godine, njedugoročno, uglavnom je proces zini sežu u realno savlasničku a s obzirom na počeci 1901. zicije, godinu, razvojnih koncepcija, kada su na tom oblici području djelovale gledavati i planirati strukturu svojrazvoj. postoje različiti male Tamo Hrvatsko modeosnovana u mljekare. je gospodarstvouvje-vlasništva, organizacijskog Prva tima la pravnog vlasničke strukture statusa mljekarska udruga. i Novijeg privatne mljekara. datuma Zadar relativno Po mlado i je Mljekara (osnoje zaposlenih gospodarstvo,broju organizaciji 1959. naše vana LUnisu za s procesu godine), koja restrukturiranja, mljekare usporedive opteRA ima izuzetan rećeno vlaGROUP značaj ranijim društvenim vanjskim mljekarama jergotovo 10 sništvom i radi na razli- jerovu u grupaciju 15% zaposlenih povezuje poduzeća samouptržišnom čitim s turističkim odnosa sa selom ravnom dijelu poddogovornom privredom. poslovima i Pored a u U Hrvats meručjem, proizvodnom privatizacija poduze-proizvođačima mlijeka. toga, diteranskim ća veliki složenom ulou veoma proizvodnim započela skoj je područje kapital mljekara Iako žen u ratnom kao te se na savremenu, jem. mljekara Livnonije infrastrukturu iu otkupa, ona se nisu kvalitete mliu području Hrvatske, uklapa svimzemljama tranziciji biranja, održavanja tehnološki u različite do i kaoi proces integralni mogleizbjeći pogreške jeka, mljekara transporta i unapreprerade i proizvodnje mliječnih nepravilnosti sufinanciranja razvoja postupku privatite u marketinškom i poproizvoda, zacije. đivanja govedarstva proizvodnje Došlo do tržištu. na u gledu djelujevanjskom je zastoja mlijeka. i privatizaciji U gospodarski razvijebivših nim državama Sve su sada orgapoljoprivrednih kombinata mljekare članice grupacije djeluju jerje društveno nizirane poljoprivredno kaoprehrambena mlje-kao samostalni pravni subjekti, karska dobilo državu kao novog bez ulate LURA zemljište industrija potrebe postojeća organizacija selo i a to znači da u titulara vlasništva, ganja razvoj primarneGROUP predstavlja ograničenje kombinati državne za za nove straproizvodnje korištenje mlijeka. primjenu razvojne U zemljemorajuplaćati godišnju tegije. mljekarama članicama 2. LURA GROUP bilo 1875 U zakupninu.

Ranije nije zaposleno je djelatnika.

Na razini a 1997. više ove ostvaren se njih poljoprivrednih poduzeća, grupacije godini jeukupni su stručne od kuna.

Napoljoprivredne zadruge spe- godina obavljaju analitičprihod 1,4milijarde cifičnom odnosu ke na i 229 mil. položaju procjene postojećeg bavljeno je prerađeno poslovaVeliki zadružno vlasništvo. jein- nja, programa, orgaproizvodnog litara mlijeka, od čegajedomaći teres za funkcionalnih sustava Proizs bio restrukturiranje ipri-nizacijski otkupzastupljen 86%. za svrhu vedeno 159 mil. vatizaciju kapacitete prehramsagledavanja i definiranja je kg/lit mlijeka, bene mesne sireva Uz industrije (klaonice, preradugoročnog i drugih razvoja grupacije. mliječnih vinaredovito Za industrije, uljare, šećerane, obavljanje godišnjih đevina. razvoj govedarstva uverije, mljekare, mlinovi, silosi, vizija poslovanja, obiteljskim vanjske gospodarstvima poznate tvornice stočne kuće bređih zeno su u imješaone hranei konzultantskeuključene je9.540 komada jušto i firme U kao i novih i proces dr.), je razumljivo zbogbrzog valoriziranja nica, razvoj tehnologija modela

u

na

u

-

-

-

u

u

ma-

u

u

u

re-

Mljekarski

list

na

17

promlijeka otkupa domaće porasta Nabavljati mlijeko kapaciteta postojećih obnavljanje uloženo 1997. god.)

(1998.-2002. je izvodnje. godine tijekom lit. u 000 154 su s Z načajni rezul- Razvijati mil. kuna. partnerski odnos korast u mliunapređivanju tati postignuti Godišnji otkupa mlijeka proizvođačima operantima kvalitete kroz komunikaciji proizvoda, lit % povećati otkupmlijeka jeka, Godina lit Ukupno markete na s u kupcima, razvoju govedarsku ulaganjaprimarnu 198.000 tinških modela 1997. proiz-proizvodnju. plasmana Dinamika

e

e

-

-

1998.

voda.

18,00

35.640

233.640

proizvo-1999 postojeće Unapređivati 36.541 270.181 _ i za 15,64 robne marke poslovanja potreba deipoznate Ciljevi Dukata, 2000.

27.018 297.199 definirani su 10,00 Zadar.

Sirele promjenama poiMljekare 29.719 326.918 2001.

GROUP: LURA 10,00 misiji slovnoj kvalitetu proizOdržavati stalnu 359.609 32.691 zasniva se i nove Uspjehrazvoj voda,razvijati proizvode, kvaliteti snažsustav proizvoda, unapređivati hunskoj operativni iz domaće U 2002. progodini i kod kopotrošača kontrole kvalitete mlijeka nojusmjerenosti bit će otkupljeno izvodnje sistemu i fazi distribucije. razvijenom mlijeka 359.609.000 lit.mlijeka prerade što operanta, predPosebna pridaje proizvodnje pozornost proizvodastavlja mliječnih 161.609.000 povećanje seoskim sa gospovojusuradnje lit. u odnosu na 1997. godinu. korištenje raspoložiEfikasnije izvrsna darstvima. Želi postići konkurentvih resursa, LURA U okviru povećanje strategije razvoja svim u područjima dje- nosti na domaćem suradnja tržištu i na i donesena GROUP je razrađena latnosti. odizvoznim PRIRAZVOJA STRATEGIJA posebno tržištima, e

u

e

na

vr-

na

u

raz-

se

.

za

e

se

u

nosu

ODREDNICE STRATEGIJE LURA PRAVCI RAZVOJA

1

3.

na

ulazak

Hrvatske

u

europ-

MARNE

PROIZVODNJE

MLI-

se integracije. JEKA (1999- god.) svjetske koja i karaktera i gospecifčnosti napora zbog 2008. ulagaUsmjeravanjem GROUP i vedarske te u proizvodnje proizvodizgrađivanjem nja marketing, na centara odnosi desetogoGROUP LURA nje mlijeka distribucijskih poboljšava Reorganizacija Prva faza i razvoja period. dišnji u proizvoda jača distribucija p ravnu osobuomogućava jednu na lokalnih svih maobiteljmaksimalno mlijeka proizvodnje dobavljača. uloga korištenje skim domaćinstvima na temelji i poi resursa ljudskih terijalnih imenom LURA d.d. dnevnog o tkupa slovat će cilju poslovnom pod OTKUP SA 4. ODNOS SELOM, od 1 te funkravnomjermilijun litara, zajedničkih 1 UNAPREĐENJE Centralizacija mlinog godišnjeg ušteosim otkupa porasta cija donosi financijske MLIJEKA do 2008.

PROIZVODNJE de i troškova godine. jeka smanjenje posloodrednicama U praćenje financijskih vanja, bolje dugo- 4.1. DUGOROČNA temeljnim tokova i brzo LURA na tržišne reagiranje razvoja strateškog ročnog RAZVOJA STRATEGIJA iuloGROUP dominantan promjene. značaj PROIZVODNJE PRIMARNE s gu imaju odnosi koće se p artnerski Do 2002. godine povećat MLIJEKA mligod.)

(1999.-2008. proizvođačima operantima s ukupanprihod 1,4milijarde i na domaću promikuna jeka orijentacija pristrategija razvoja na Dugoročna godine) 2,2 (1997. temerazvoj p oljoizvodnju mlijeka, mlijeka uvoza u proizvodnje s lijarde kuna, udjelom i pose na od 30%. privrednih gospodarstava i proizvodnji domaćoj lji ukupnomprihodu Bez kvalitete boljšanje mlijeka. obiteljskih gospodarstarazvoju i Izvršiti će racionalizacija kvalinema va. mlijeka kvalitetnog razvojaspecijalizaKriteriji proizvodnje mliječspecijalizacija Tiproizvoda. m liječnog povećanje proizcija proizvođača, tetnog nih u okviru proizvoda ukupnog jekom godine dio ostvaren i vodnih je broja k rava, kapaciteta suvremenu ulaganje nana u odnosu sustava, strategije ciljeva produktivnosti proizpovećanje intehnološku opremu, domaće transport,bavu mlijeka te proizvodproizvodnja vodnje mlijeka, mliopremu u otkupu i formatiku, i p oslovanja nje.Povećanjem ispravnog higijenski kvalitetnog zaštitu te u sustav jeka, okoliša, kroz prema ukupnog prihoda propisima Europmlijeka petogokvalitete kontrole održavanja ske (1998- god.) razdoblje dišnje zajednice. proizvoda. će se te za 63,64% 2002.paralelno Dugoročnaposlovnarazvojna vodeću LURA GROUP na mlijekaorijentacija Održati poziciju povećavati godišnji otkup od izvoz. tržištu Hrvatske ipovećati prosječno10primarne proizvodnje području 18%. list 18 Mljekarski

ske i e

e

se

se

e

e

marne

se

e

su

ove

u:

za

e

u

mlijeka temelji

odrednica-

suInstitucionalno organizirano jednoj farmi, projektiranom ma: štalcenvremenom = obrazovanje (Edukacijski tehnologijom, za Poslovni odnosi skooperantima,tar). skom opremom, opremom i kvalitete izproizvođačima mlijeka, značajan mužnju održavanje D. FINANCIJRANJE faktor su i s modelom irazvoja unapređivanja muženogmlijeka domaćinstava. stočne hrane na vlapoljoprivrednih proizvodnje KREDITIRANJE stitim Unapređivanje uvjeta otkupa, Rasplodne poljoprivrednim površinajunice; kontrole kvalitete i otma. obuProgramomizgradnje transporta Repromaterijal; hvaćena su razkupljenog mlijeka. razvijena imanje Štalska oprema; u vijena poljoprivredna Osiguranje kapitala izgradnjuIzgradnja područja, mliječnih farmi. će te realizirati ovisno se adaptaciju obiteljskih mliječnih projekti u Otkupmlijeka okviru sistema farmi na moderne efio i konceptu i proizvodnim uvjetima LURA pratećoj GROUP Za(DUKAT krava i kod kasne tehnologije držanja infrastrukturi, kaoi kooperaSIRELA MLJEgreb, Bjelovar, te nata se nalaze na proizvodnje mlijeka,proizvodkoji područjima KARA na Zadar) o rganiziran je stočne hrane na od državne skrbi. nje imanju poljo-području posebne 14 županija i njime je privrednika. obuhvaćeno 33.000 200 godišnje izgradnjeobiteljskih Program Osposobljavanje i educiranje 35.000 domaćinstava da GROobiteljskih farmi p redviđa LURA farmi veza proizvođača vođenje UP bude i prose 100 koja bave govedarstvom nositelj izgradnje ćih kapaciteta.

U mlia 100 farmi bi se izvodnjom mlijeka. farmi, otkupu realiziralo nadležnih cca i gojeka 56% kooperanata preko ministarstava A. STRATEŠKI CILJEVI Vlade 10.000 litara Hrvatske.

Posvega dišnje isporuči Republike domaću sebna na se Orijentacija proiz«mlijeka.

Postojeće stanje proizrazvoju pripozornost i zadone vodnju mlijeka; vodnjeotkupa mlijeka dajeobrazovanju poljoprivrednirast ka nakon domoi razini stručGodišnji otkupamlijekavoljava.

Međutim, potrebnoj znanja nih referenata rata preko10%; vinskog i perioda obnove itehnologa razvoja Kvaliteta nivou će Hrvatske biti na mlijeka, kriteriji EZ- govedarstva koji operativni nositelji Jedinstvena stručna služba odrezultati. se programa. ostvaruju pozitivni a; realizacije razvojnih LURA GROUP nosa sa selom Naredno razdoblje razvoja proiz-Edukacijski stočarski centar za će se vodnje mlijeka usmjeravat će proizvođače mlijeka izgraditi farme B. OTKUP krava MLIJEKA na će mliječnih koje se u Novigradu Dobri sa svim na moći ostvasvojim kapacitetima tehničkih i farmom Poboljšanje uvjeta; rivati potrebnim sadržajima troškova prihod pokriće krava u krava.

60 Racionalizacija otkupu; kapaciteta i kreposlovanja servisiranje mliDiferencijacija proizvođača dita uloženih u stočara obuhvatit će štalskih Obučavanje izgradnju jeka; tehnološke faze sve i opreme. proizvodnje kapaciteta efikasan Racionalan i transport. to kroz nastavu i faktori i inmlijeka vježbe.

Limitirajući razvoja Planiran boravak i je u smještaj vesticijskog ulaganja opremanje C. MLIJEKA PROIZVODNJA u proi novih farmi polaznika nedoNovigradu, izgradnju 1. će realise gram statak Specijalizacija proizvodnje, osposobljavanja zemje poljoprivrednog zirati 30 grupama po i kreditnih sredokrupnjavanje domaćinstava, polaznika. ljišta povoljnih dopoticaj razvoja obiteljskih stava. farmi u okviru sustava Izgradnjom odnosa maćinstava; koLURA GROUP ili Koncepcija razvoja izgradnjom 2. proUnapređivanje postojeće se operantima temelji partnervlastitom inicijativom ikapitalom skom izvodnje: se pa odnosu, prorazvojnompoljoprivrednika, započinje Tehnologija hranidba, investicijskom pogledumoraju ces diferenciranja postojećih i Proizvodnja vlastite i krme, većih osigurati određeni uvjetipret-stvaranja proizvođača u suGenetski kapaciteti grla, za stavu se postavke realizaciju pojediotkupa m lijeka koji priŠtalska oprema izmuzišta. načnih programa ili tržišnim izgradnje polagođavaju uvjetima 3. novih mlištala mliIzgradnja obiteljskih adaptacija Sustav kooperanata slovanja. razvojaposlovječnih farmi; kroz jeka. dijelu povoljno djeluje 4.

200 veće Obrazovanje poljoprivrednika Program izgradnjeobiteljskih količine otkupljenog mlijeka Svakodnevna farmi s komunikacija propo jednom proizvodnju mlijeka domaćinstvu, moguć33 krave efikassuvremene kooperantima; sječnog jekapaciteta: po nost primjene na

se

e

-

*

e

e e

e

*

-

-

*

e

u

e

e

e

*

za

e

za

e

e

a

u

s

na

u

-

-

u

nom

za

>

.Q.Qo.GZv—r—nnen

Mljekarski

list

i

..—_—_—_..

19

i mlijeka mlijeka, postavljena i tehnologije sredstava. i financijskih proizvodplate otkupaunapređivanja mlijeka. će naSvaka s mapromjene koje mlijeka njemlijeka. od mljekaraOdređene Grupeproizvođača otmreže i stati u količinama racionalizaciji otkup-(DUKAT,SIRELA,ZADAR) njimgodišnjim kvalitetakođer će morati će na održavanja mlijeka područjukupamlijeka, ljenog dalje proizvodnom neće kao ući službi kao te proces restrukturiranja uvje-prekosvojih mlijeka itransporta, stručnih socio-ekoi na do sada tovanimobjektivnim kooperanata utjecatipoložaj otkupljivati mlijeko, nomskim i status otkupnih s pojedi-surađivati stanjem svakog Poboljšat mjesta. poljoprivrednicima i obvezama informisustav i će ostvarivati se d omaćinstva, načnog međusobni suradnje programe veterinarskih dokuuvodi aranžmana. sanitarno primjene jedinstvena Položajranja, financijskih i uvjeta. ne se i materijalnih vodenje mentacija mijenja, njihovi mljekara Potreba partnerskog dugoročnog tržišno evidencija. drugih prepoznatljivi proizvodi mliodnosa izmedu već proizvođača bitće uz nove proizvode markeOve su promjene javnosti ulasi uvjetovano je jekamljekara ili te su tinška osnovica na našem prema mišljeobjavljene, vanjkom Hrvatske u i svjeteuropske skim tržištima. propromjene stručnjaka Proizvodni njima ske zase integracije, gdje moraju gram i trendovima primjerene cionalne, razvoja mljekara plan striktni složeni veoma i dovoljiti unutar suvremene se na kompaorganiziranja specijalizaciji temelji i kvalitete mliječkriteriji mlijeka i uz sustava industrije prilam ljekarske nije podršku jedinstvenog stvaranih U sustavu proizvoda. centraliziranih sužbi. Promjene gođene specifičnostima proiztrprehrambenog njamliječnog i agrarne brojnosti koopevodnje mlijeka specifičnosti uvažavaju proizvoda konkurentnog žišnog ranata. strukture na razvoj intenzivniji Daljni važna i posjeda veoma privatnog uloga odgovorna je sela odgovarajućim je o kvalipodručuvjetovan pojedinim proizvodnim jer proizvođača mlijeka, i državne o i ovisi budućnost teti politike suradnjemjerama poslovne perjimaitradiciju mlijeka ekonomskom Elis i kooperanata odnosa hrvatskog položaju mljekarama. partnerskog spektiva različitih minirana gospodarstva. jemogućnost imljekara. poljoprivrednika i novi status i odnosa LUU sustavu nove prema pravni politike Reorganizacija, poslovne organizacije dd.

LURA razlike RA otkup-strategija razvoja mjestokooperantima, GROUP značajno i i nim s perspektivu jačapoziciju otkupa cjelini cijenamauvjetima odnosikoopeimaju partnerski m kvalitete kod adekvatan raciote na mlijeka. proizvođača mlijeka, kontrole rantima,je kao

ne

na

kvalitetu

nalan

služba

način

u

is-

obračuna

-

-

se

u

ra-

u

u

SERVIS

TRAKTORA

I POLJOPRIVREDNE

MEHANIZACIJE "SJESVJSCA

NT

TEL. 01/860113 za popravak rezervnih iprodajuoriginalnih traktora specijaliziran servis FIAT-ŠTORE za programa i traktore: FIAT NEW HOLAND iz dijelova UNIVERZAL za traktore: IMT, FERGUSON, PERKINS, dijelovi popravakirezervni TORPEDO PRETOKI

I,SV. IVAN ZELINA,

iskustvo dugogodišnje dijelova rezervnih dajemosavjete kod ugradnje rezervne

20

šaljemopoštom dijelove

list

Mljekarski

(

d.o.o.,Žabjak MUZNA OPREMA 7c 43212 Rovišće Tel.: 0 43/878878Mobitel: 099/416Alta Laval Agri 034, 059 081 PRODAJEMO, SERVISIRAMOIPOSTAVLJAMO OPREMU ZA MUŽNJU KRAVA, OVACA IKOZA POZNATE SVJETSKE FIRME Alfa Laval Agri E4

a

Milk Master

sistejn,U&jenj a Prog mljekovoda.: >> JURA -

Arion hrapjenje.

z

.stoke.)

E Nudimo: *

zadojenje, maleaparate temljekovode sredstva i izmuzišta VarioTandem originalne rezervne dijelove, za pranje te i dezinfekciju, za kompjutersko hranjenje kaoi svu ostalu automate potrebnu opremu u staji, stoke inapajanje teladi 2

*

*

Alta

ke FT

a

TT

—

LEVGl

——aa—————

Agri_ —_

m

|

Kuomitang cionalista čovječanstva Kronika vođeradničkih pokreta ljačko duKomunističkom nih partijom Savezna Prvo osnovana Repubje Nakon teška. ga je i Keglević zbacivanja Piše: ing.

Stjepan dipl. kada lika svibnja) kineskog (24.

Njemačka 1911. i cara proglašenja zakosu saveznici neke zapadni stranke su Godina 1949. isprva republike, sa prenele đivale, nodavnenadležnosti 1921. ali počinje godine i na zone okupacione parlament Vijeće Europe Osnovano građanski revolucionarno prvi države. Ova nove republika vladu vođa do 1927. kada rat je koji traje ujedi-zauzimala cilja Ostvarivanje velikog 247.978 km? sa 61. je KaiČang stalo general Kuomitanga osnivanjeneEuropenije a glavni grad Šek naredio velika pogubljenja milijun stanovnika, od zajednicepet njemEuropske Bonn na je manjigrad Iste komunista. postao krenulo država nego godinepočinje paje dalje, izabran U jeKonrad Rajni. rujnu do rat 1949.

5. osnovano traje građanski koji drugi VijećeAdenauer za svibnja a kancelara, marš 1936. kada država. prvog ušlo 10 Drugi je u kojeje Europe prema Heuss Theodor za predsjednika To za novipredorganizirao sjeveru organizacija jesveeuropska republike.

KP Kine Mao zaštitu prava, političkih Tsesjednik ljudskih blok na čelu sa Sovjetskim Istočni i kulturnu sloboda te obrazovnu Tung (1893.-1976.) za ne savezom zaostajeZapadom U vrijeme japanske agresije suradnju. iz i 7. sovjetske okupalistopada strane Kinu su navesti članove te (1937obje je Vrijedno Decione zone stvara Njemačku međusobne borbe 1945) svoje prekinule prve. jezgre ujedinjavanja: šireg mokratsku se rasRepubliku koja i svaka se sa svojim p osebnim IrFrancuska, Belgija, Danska, na manjempodručju tj.postrojbama prostirala borila na različitim Nizo- tek 108.298 Luksenburg, ska,Italija, imala 17 km? milijui Po frontovima a gresora. protiv iVeliŠvedska Norveška, zemska, Glavni na stanovnika. grad p ostao komunistiistjerivanju Japanaca ka Nešto priBritanija. kasnije Berlin. Prvim da pred- čke snage su već toliko porasle Istočni je su: Grčka, stupileAustrija, Cipar, Wilhem izabran 90 vladale s oko je sjednikom su područjem Malta i Sav.Republika Island, ministrom a 1946. predsjedniPieck, tj.

Tada, seljaka. milijuna Danas tom u Vijećukom Otto Grotewohl. je Njemačka. su rat, Dvije n jerevolucioni treći započele 40 a država, mačke države počele učlanjenoeuropskih su surađivati kojeg protiv Kuomitanga po1996.

Hrvatska jeprimljena do 1972. i su sve i Velika Britanija.

SAD postojale tek magale francuskom u naših dana 1990. kada su se veSjedište Vijeća je Huai-Hai bitka kod tj.

Odlučujuća se Helkancelara likom gdje sastaje Strasbourgu gradu do 1948. od zaslugom trajala je studenog i Vijećemunta Kohla konačno ponovno savjetodavni parlament komu1949. u je kojoj sječnja svaka ministra zemlja sjedinilejednudržavu. Mekoje nistička 550.000 armija izgubila člana. članica po jednog bio ovih dana da daje smo pa je komunistima svjedoci đutim, vojnika, države Stvorene istok do “Kancelar otvoren na dvije njemačke Nankinga ujedinitelj" izgubio je put savezni Šangaja. za odnosa na zanjemačkii izborima Zaoštravanje između 1949.

1. bloka urodilo je parlament.

Dakle, listopada proglaistočnog padnogi vratima Mao na držasioje Tsedviju njemačkih stvaranjem Narodmira To Proglašena svaki blok po u Narodna va: za NebeskogTungPekingu jedna. je Kina i danas Kinu od Republika Republiku kojom jedna najtežih razjedinjenje Kini i krvava rata u uz borbi prilagodbe unutarnjih izvjesne posljedica Drugogsvjetskog Povijest demokratskih između narod. za pokreta građanskih suzbijanja pristalica njemački i se-

zvanih

-

sura-

-

se

na

*.

su

u

-

u

-

nu

na-

22

Mljekarski

list

KaikomanNakon odreknuća Čang dalje pripadaju Europukojoj njegovog (abi de: došli za iz za Šek se s preostalim su snagama središnju Europu, sjeverdikacije) kraljevi otok i komanda danske na za nu, izbjeglicama povukao južnu posebna dinastije Gliksburg (iz i niz otočića bio i za Pavao od 1947.

Tajvan(Formosu) sredozemlje. kojeje I.), 35.961 kmž i tu 20. ukupnepovršine Nakon istjerivanja Njemaca 1 945, Ugovor jepotpisan prvotno i danas ELAS nazvane snage da koja eto već republiku znamo ljevičarske godina, postoji stalan vodstvom komunističke su 49. i postoji, je povodpoli- godina predstavlja pod najveću tičkih između Kine i i napetosti na partije njenog generala Vafijadis s nagu vojnu svijetu.

Današnjim sila.ČangKai- umro Markosa Euzapadnih (rođ.

1909), organizirale svojim proširenjemistok dobi od 88Šek je1976. godina. p rotiv uvođenja monarhije, rope stvara Rusiji otpor osjećaj nesigurSa u nosti. napose sjevernoj Grčkoj.

NATO 30.000 imali su Osnivanje pakta vojnika isprva dok od Titove su savez Vrhunac i blokovske rata uspjeha JugoSovjetski posjeduje hladnog i dobivali bilo NATO atomsku bombu slavije preko nje pomoć politike jeosnivanje u sna4.

1949. u naoružanju.

Monarhističke pakta travnja Washing-Američki predsjednik S. Hary dobivale od SAD-a iVesu ge Skraćenica NATO dolazi od tonu. pak Truman izvjestio jesvjetsku javlike veliku naziva Britanije financijsku cjelovitih engleskomnost 23. rujna 1 949. daje krajem North Atlantic Orpomoć. jeziku: Treaty kolovoza izsavezu Sovjetskom Na hrvatskom ganisation. jezikuvršen pokuss atomskom bomKad su komunisti grčki rascjepu to se obično kao: prevodi “Sje-bom.Ta činjenica između i bila zai SSSR-a stali nije Jugoslavije i

vlada

KP

Kine.

na

osnovao

a

a

na

u

na

u

u

verno

atlantski

obrambeni

sa-

sovjetsku jer je Jugoslavija stranu, vez". Svrha već 1947. im togvojnopolitičkog svaku i sovjetsko ministarstvo jeprekinula pomoć bila obrana demokratsaveza je da 9. vanjskih poslova izjavilo isporuku je oružja. njiZbog je toga skih država od komunističkih pritakođer 1949. oružani tajna proiz-studenog poznata prestao svajanja. atomske bombe.

Pokusi komunista su prema vodnje grčkoj otpor Pakt 12 drjepotpisalo slijedećih stvarno izvršeni negdje Sibiru, a Markos u kraljevini, jeizbjegao žava: Velika BritaSAD,Kanada, se mi pa jetako iSSSR Rumunjsku. svjetska Sjećamo stariji postao nija, Francuska, Italija, Portugal, što danas više ne super sila, kasnijeg velikog prijateljstva grčLuksemBelgija, Nizozemska, iako ke neke i Rusija i druge kraljevske obitelji obitelji smatra, Danska Island. burg, Norveška, i države Broz. nove atomsko posjeduju 1952. su Grčka Tijekom pristupile oružje.

Pavao 1964. umro u a 1955. Savezna Kralj je zemlji iTurska, RepubSSSR-u Posjedovanje oružja ali tog za lika obusu još postojanja kraljevine, Njemačka.

Ugovorom SAD usavrpotaklo je daljnje već hvaćene tri točke: njegov sin, Konstantin II., najvažnije i pa šavanje nesagledivu utrku, 1967. nakon članicu na napustio je zemlju Napad jednuzemlju 1952. konstruirana je hidrogenslase smatra se vojnog sve udara, kojim nije napad zemljeska bomba bačena na pokusno sada se vratio. gao. Do još nije članice; Pacifiku. središnjem režim ukinuo SAD će Vojni je kraljevinu zemisporučivati oružje 1973. Stranka monarhista i dalje ljama članicama; ali s malim monarhista u postoji, i nadzor brojem izvršavati će Grčkoj priPobjeda Suradnju stalica. i monarSjevernovijećeVojni Monarhisti su pristalice što znači Grčka atlantsko komitent. nisu dahije kraljevine. je Događaji1949. godini NATO bilo Pakad se oslokao što neku Sjedište pakta je kraljevinom postala vali, vidjeli, Bruxellesu.

U a od bodila od Turske a za nadu da bi iduće rizu, 1967.

1832, kralja godine čovjesvrhu i velike sile Otta iz su čanstvo od napelakšeg bržegdjelovanja postavile mogloodahnuti Komanda osnovana bavarske Wittelsbach. tosti i LJ jeposebna dinastije prijetnji. pravo

neočekivana

novost

na

-

ma

u

se

u

na

u

-

s

na

-

-

u

u

smo

u

za

Mljekarski

list

23

cpM.

iemoregulato faks: 179 01/246 tel: 000 bb, 10 Žitnjak 01/246 182, Zagreb;

LUTRASIL-

folija

Poljoprivrednici povrća, proizvođači —

=

= ž

će — mraz

su sve hladniji Pred nama dani na Zaštitite uskorostići Vaša poljai vrtove. na koristite Vaše usjeveod mraza vrijeme, LUTRASIL termoregulator foliju. | Tip:17.130glm2 u PROGRAM PROFI širinama:2 # m.

4-6,5-8-10,5-—12112,75 dimenzija1,5x10 HOBI PROGRAM # m(15m/) za kućne vrtove. član postajete 1.000 _ preko Kupovinom m KLUBA KORISNIKA LUTRASIL FOLIJE što Vam omogućuje = kupovinu pod ka povoljnijim cijenama.

—

:

=

|

A

i

jasli

\

mali Božiću bui, bui, buj 17 Spavaj Spavaj neba kraljice tuj, tuj, tuj. tuj, tuj, tuj, tuj, tuj.

Tanko piva sad divica Teifalu dajemo bui, bui, buj srca kažemo tuj, tuj, tuj.

Sinka Božjeg porodica. Iz sveg Tu, tu, tu,tu,4.

Da bi tobom radovati U trnjavoj štalici uvik kralja buj,buj,buj uzivati, tuj, tuj, tu, tuj, tu, tuj nahladanoj slamici tuj, tuj, tu |

Sretan

XA

/9990.

Bašić2. gadina

ć

Nova

želi

U,

2

py

(12

s

doni, Pes Ma dd,

SL 3-5

=

|

|

DE riojs=

|

I

|

NAŠIH MALIŠANA

ODGOJ

Prosinac

-

najveseliji

mjesec

godini

u

strah

koji pojava krampusa (crnog jezdu. jeobičaj Piše: dipl. odgajatelj Zrinjka i izaziva kod s da ukrasni kolač stavi se bučnog lancima) Keglevićniji taj i zanemariti.

On dukat za kako bi Stević djece nije obitelj tijekom i dolazeće bila Tako upozorava, osvješćuje naglašava godine bogata. razliku dobra i ukrašen prozla,poželjnog litnjak početku stolu na sve a načina ponašanja odnepoželjnog. sinca stoji doBožića, Također

u

Slavo-

na

na

zatim

ga

se

i čuva

sprema

do

maPripreme blagdan rođenja idućeg Božića.

Isusa BOŽIĆ imaju našim log U nekim domovima draž radosobiteljima mijenjaju posebnu Svaka Božića ukrasi se za nog isčekivanja. svakog obitelj božićO nam konačno jedošao taj dugo unosi u no drvce već su i oni dio ponešto o sebujno svoj obiteljske očekivani premjesecprosinac, ukrase od p rvendom,jer taj jeblagdan tradicije.

Spomenimo veselih maše za pun doživljaja i treba ga takvim stveno licitara vrlo skladno obiteljski ali ine samo koji lijepo i Ni mališane, njih. i očuvati. s ako samo divnim Lijepo j e prenositi rođendan izgledaju svojim kojemmjesecu (jer je na stare crvenilom zelene koljena koljeno običaje dan u grasamo ukrašavaju ne jedan mjesecu) ih i svojih ne eto predaka, njegovati za toliko od bora.

Stoga naputka dobivaju djeca poklona To se može očitovati u održavati. izradu nakita: starih i nisu toliko licitarskog dobrih, djedica doma i dvoukrašavanju (kuće veselim u razdragana ozračjem Potrebno :50 50 u je dag brašna, dag rišta); izboru blagdanskih pjevrtiću svom okolini. I domu, iširoj 3-4 dcl sama kuhinjske soli i hladne (pjevanje i sviranje); darineka nadasve je tako,jerje vode. Od tih se i sastojaka zamijesi vanju d jece odraslih, zajedničim život iz za potrebno djetinjstva stavi odlaskom se u u sve tijesto p a koje plastičnu crkvu, do i uspomene ponijeti najljepše vrećicu i 12 određenih vrsta pripreme ostavi hrane, stajati sati. najtoplija sjećanja obiteljske mesa i Nakon da su riba, kolača. tijesto Naravno razvaljti valj-, toga blagdane. usko kom od 1-4 na Izres cm. običaji obitelji povezani debljinu Za SV. NIKOLE zivati oblike: u razne posjet običajima dobrog određenog kraja gdje kalupom se se živi. na U djeca tradicionalno pripremaju Primjerice Slavoniji,srce, zvijezda, mjesec, kuglice. i oko stavŽumberku oblike utiskivati komačišćenjem svojih čizmica i Hrvatske Kostaj-izrezane istih Oni održao u prozor. čvrsto se diće ljanjem ili nice, Pri običaj priprave stakla, ogledalafolije. dobri naziva starac se LITNJAK. vjeruju vrhu ukrasa kako kruha koji cijelu probušiti rupicu noć od 5.-6. obilazi sve nazivi za Postoje prosinca jošmnogi taj končić. Oblike ostaviti sobnoj kuće žive kruh: i Iketnigdje djecaostavlja im godišnjak, letnjača, oko dana toplini tri okretanje i uz male Pravi ca, poklončiće.

No, skromne kićenjak božićnjak. ga da se osuše. Osušene i dovoljno stavi i zlatnu šibu on se od s dariće početkom prosinca,tijesta tvrde, bojati polikotemperama, obliku On za torte u na malimkrampusom vrhu. je kruh dokje lorom lak To ili bojom. jejedna vrhu ukrašen svih razsimbol koji potiče djecu obilježjimago- božićna radost za velike i male. li sam dobar Tako se mišljanje:"Da uvijek predišnjih doba. ljeto i li uvijek U božićnim večerima velikim suncem s pozaslužujem dočuje svojim zapjevajmo zrakama; i dar. i bačvom li vino staru iz za našanjem pohvalu Nije jesen igrožđem; uspavanku Dalmacije zima ili i nemar MALI pomoje ponašanje “SPAVAJ BOŽIĆU". zvijezdom prasetom repanekad kaznu". a pokudu, Stoga,ticom,proljeće pilićima gniza

u

-

ne

za

u

na

u

u

za

na

uz

na

na

za

u

—_a______________....—._____________

Mljekarski

list

25

OBIČAJI Gradišćanskih

običaji

Božićni

Hrvata Beč

prva iseljavanja pohoda Turci počela KeglevićHrvata vraćali Piše: ing.

Stjepan Krbave dipl. današnjimGradišćem. i izLike, Gacke, kao rodovi Tako su Kninske Erdčody, županije zapadnu i do sve DraškovićBatthyany Zrinjski, Ugarsku, DonjuAustriju kmetove s svoje odvodili Slovačke. današnje popana iz u u imanjaHrvatskojsvoja odlasciDomovine, ljenih Sljedeći više spomese imanja također nije mogloopstati, kojoj pusta nisu bila ali Mohanuta bili su na područja,koja nakonporaza Turcima. su zatim Narod odvodili (1525), prodorapod čkompolju s dozvolama Turaka u vlasti, organizirano, zapadnuSlavoniju i mali i su nakon te pa plemići, krenuli padaKostajnice (1537), narod s kada se knjigama. svećenicicrkvenim odselio 1556., i između Frankopani Knezovi suprotstavUne Kupe. područja bio se važan Povjesiseljavanjaljali timiseljenjima. razlog Drugi da se od gospodarskog procjenjuju preselilo značaja.

Og- ničari je krai 150.000 u 100 hrvatskih romna ljudi novim velikaša imanja oko ili nakon što su se ostala su osnovaloobnovilo jevima pusta Tada

nakon

su

na

u

u

su

-

SELA

HRVATSKA GRADIŠĆA NAKON

7921.

"sa

o

Kg

Aa, 0DsRATISLAVA

GODINE

Hrvati Gradišćanski bića već četiri ipol šegnarodnog živi susjednoj stoljeća naše živih osjećaja Austriji.

Zbog prisjetit uzajamnepripadnosti, Božića ćemo naših povodom člai posvetiti ovaj sunarodnjaka, nak božićnim njihovim lijepim osobito su u običajimakojima Domostare očuvali duh svoje kao

dio

na-

nam

u

se

vine.

prošlosti prisjetiti bili prisikoji njihovih predaka od daleko svojih ljeni put ravnica i Osnovni razlog KLI planina. bila su turHrvata preseljavanja naših ska zaosvajanja zemalja 15. stopolovici početa drugoj Tada su šTAJER pustošili podTurci ljeća. odDrine i Vrbasa između ručja i staro vodeći mlado sužanjstva bilo poviz nije kojih uglavnom bila naše ratka. Vrhunac tragedije 9.

Krbavskom bitka na polju je hrvatska kada vojrujna 1493., je DeEmerikom banom ska pod bila do nogu SLOVENIJA potučena. renčinom, Na

čas ćemo

se

su

na

Pongo.

u

u

26

Mljekarski

list

krampusima.

Biskup jaloje prastaro vjerovanje bradu i ruci te noći progovara kapu, palicu, bijelu blago ljudskim nosi "vriću s dari za dobru dicu". glasom. obučen Po hižni rogove, Vragima masku, povratku ponoćnice neke i s lancem vodu i svetu uzme canjke, popletenimgospodar korbačem rukama šiba s "kim stan “Va ima škropi ričima: Boga, zločestu dicu". Mikula i s Sina Duha Madarujejasvetoga!

Jezuš, skalicama Jožef naše i sve bukama, šljivama, (su- rija, čuvajte stanje he Kao dobri stočari iz jabuke), orasima, sladkarijaimanje." još i čokoladama.

Dica a danas odu stare i ma, u staju domaje opet kao i kod nas očišćenu i narodil" se stavljaju blagu jave:"Jezuš j' obuću nađu na svako dobi kruha i meda pa ublak, ujutro zalogaj i darove. Ako bila zločesta nađu okade staju. i Na Božić žene krumpire repu. ujutro podaju Na sv. neki ali kokošima od što bilo Luciju pšenicu, onog zrnja siju je dan nismo za na božićnom ali na druge običajetaj stolu, okviru iako ih ima. Dida nebi saznali, zacjelo jednogobruča, tijekom 12 na na išle nesti vojke Tominje ispisuju po susjedgodine jaja imena Dica stvu. kućama čestitati papirića svojih po junaka idu dnevno Božić “vo Kristušepa po 200 tvorila obram(mladića), su jednu govoreći:"Na sela, koja Vam zdravvo beni spaljuju; koji je u napisan zadnjoj porođenje Bog daj lanacviduunutarnje vojne biti će i svega ča od a njen. lje si Bogaželjite, granice. smrti va nebo." Kao i u našim i Božić Danas nalaze se Hrvati po Badnjak uglavnom vrlo Na važno da na se u austrijskoj postilo,krajevima je pokrajini Burgen- Badnjak jestrogo Božić u kuću prvo žene hrvatski ih dođemuško, pripravljale jela jer land, Gradišće, gdje žene nose nesreću. ima oko 50.000 od 80 se U savniceorihi, mjesta. koja nazivaju: ziš Za ziš Beču ima ih oko 10.000. U nemamo samom savnice ripom, sirom giba- Stjepanje podataka i kako ali Hižni išli Hrvati se su se gonice, današnjoj vrtanj pletenice. slavilo, Mađarskoj Ivanje od crikvu da bi nalaze u 12 hrvatskim stana va a po svakog sela, Slovačkoj još spodar prastarim veliki tvrdi Ako kući bilo šest. samo običajima u vino. je priredi panj posvetili i Unutar Gradišća stavi nosilo su zvali te se u se Hrvati ga koga bijelog Badnjak, črljenog vina, dijele da iskre što do Nove U Vlahi i na: peć Tijekom Haci, bolje frcaju. črljeno. tjedna Poljanci, Dolinci, domovini Godine također bilo tom Preteže čakavsko se s Štojci. prilikom je običaja narječjestaroj iz kubura dobrano ikavskim govorom.

Po su auspoU pitanju pucalo. koji podsjećali njihovo vjekite Na Novu ostali su što Godinu re običaju Kristingljrijeklo. čestitaju nepokolebivo vjernitrijskom božićno si “Srićno novo ali starim iako tome je drivo, svojoj rimokatoličkoj ljeto", pri crkvi, nakitom bilo se kušnu! da ih se tj. jabukama, je smišljenih pozlaćenim pokušaja licitarskim srcima i bomO razlozima i na očuza prevede protestanizam. orasima, uvjetima drivo stavi identise zebalačami pod vanje h rvatskog narodnog Predbožićni lena oko zlatna traod ausobičaji pšenica, nje jedan najistaknutijih teta, Adventa redovno ka.

Na božićnom stolu savnica GradišćanTijekom pukje je trijskih povjesničara šest sati omiležali Očenasi. na skih su Na Josef izjutra polazio kojoj Hrvata, Breu, napisao a ima 1970.

“Kao svanačelo ljene zornice, posebno pobožne posebnom pladnju zrnja je temeljno molile su svaku večer “Prike vrste kukuruza i da ni selo bi ostaobitelji žita, hajde.vrijedi, jedno hodu AdventPod stolom slama lo hrvatsko da imalo službe nego Gospodinovamu". nije sijeno nije ski obliku doba drivom i na vijenac današnjem novije pod božje hevatskom jeziku.? nisu ali su imali četiri U bilo članak poznavali, jaslice. obiteljima prema gdje je Ovaj priređen je omotane modrom trakom. male dice došao Mali i kultura svijeće je Jezuš,knjizi “Povijest GradišSvake obični se po s ćanskih Hrvata" u u nedjelje palila jedna. djevojkabijeloj haljini izdanju “GloNa dan sv. Barbare i se na ruci.

Dica zvoncem su urednik sveuč. a u posije plaštem g. busa",glavni je klekla i a u sredini božićne dr. pladanj pšenica, pladpjevala dvije jakče prof. Ivan Kampuškojemuse ukojuse na “Čaj*to,Bože,okolo ovim putem najljepše njajemetalnakafrčica (pjesme): zahvaljusvića ili Betlema" i Isto tako se za Badnjak stavlja nalije ulje. njemačkujem. preuzetu zahvaljujem Na dan “Tiha se sveta noć". U šest sati voditaj tj. g. noć, otrgne kita, pomoć Hrvoju S alopeku, istavi s uvečer se kadit stan sa žeHrvatske pa za grančica trešnje, uvodu, počinje telju Odjela manjine ako do Božića udati će se ravkom i kitom na matice prolista lopatici posveiseljenika. iz te kuće. Dan Mićenom Pred na divojka pred Tijelovo. ponoć- "SRIĆAN BOŽIĆ I SRIĆNO idu nicu selu baca se a po m kulinjom (5. prosinca) blagu hrana,posto-NOVO LJETO!" mikule

ima

s

da

u

u

s

u

su

u

na

a

su

razna

u

na

u

u

mu

na

sa

a

-

a

u

na

ne

u

Mljekarski

list

-

u

su

27

NA

RADOVA

KALENDAR

OBITELJSKOMGOSPODARSTVU

uuu

agrometeorolog

Vaš

lis-

pilauskimpodesivim Kaučić Dražen možemo takve Pomoću tom. pile u prosincu Vrijeme tik uz g ranu i otpiliti stablo, svaku Kantoci “Kakše Barbarije,takši Božić" kutem pod kojimje pod istim dana Već mjesecu tijekom tako izrasla.

To se prvih grana postiže vribismo znati kakvo htjeli list možemo što otpustiti jeme očekuje ovog mjeseca. No, kutem. vremenske kako prognoze namjestiti podpotrebnim AEGEPI LDIUGKRALE) OGI KOE statističkih rezultat staze Označite unaprijed ugažene metoda, te još uvijek nisu doručna

Prosinac Darko

Piše: dipl. ing.

s

mr.

u

nas

i

su

U

vrtu

su

obično

staze

uređene

pripouzdane, izreka. Jedna od sjetimo pučkih KINE rado

voljno

se

EUEKGBLINA nije plan ILIRE nacrtu, prema EIRTI PILANA PRIDATEKUPO se prečice. počinjustvarati dobar, takši Božić". Dakle, zapamtimo zimi one Kako najuočljivije, kakvo je bilo vrijeme 4. prosinca, točno ih sada možemo takvom potrebno je DENELEHJAIEA GENE kada ulovite pa priliku,22. označiti, kalendarski počinje prosinca uredite stazu po toj trasi. zima. No, pa poljoprivrednike ako

no

RE

d

su

zime

Dolazak

na-

vremenu

se

za

Božić

zelenilu.

snijegu Korisne od zima ranije,tj. mnogo životinje izreka Ova počinje pomalo neobična LTS ST A ETOTIE ETIA BL LIK) BIEL mikroorganizmi često = odgovara —vremenskim zraka manja od 0 temperetura Kako zima Kalendarski Celzijusa. stupnjeva = i prilikama. drugih temperatura zraka nije tako Osim glista, stonoga 02 sata 58 22. i i sitnih se nalaze počinje prosinca u vrtu nisko do životinja ovog pisanja spustila zima nam da će očekivati to članka, dolazinevidljive vrste minuta,prava mikroorganizmi. je posljednje d ogoditi tijekom ipak osobito važnu U prosincuOniimaju godine. u tekpočetkom ulogu dekade Primjerice, studenog. i blagovrijeme, pretvaranju je jošuvijek KICIE ATILINA EVERETT otpada kompost. kiša. često LUT RJE IDITE ST TII aktivna Većina umjesto snijega pada mikroorganizama Brodu dan srednjom da sada prvi trenutak jesamo u povoljnim a Ipak, jekrajnji uvjetima, dnevnom zraka temperaturom dočeka vrtu spremno 21. stuzimu, razvoj aktivnost traže mnogo 0 *C bio i od je manjom 1996. godine dana može Zagrebu je nas denog, i jer svakoga topline vlage. bio 25, Osijeku 29. studenog.

Kada iznenaditi. su osjetljive Zima godine počela jeprošle i može ukrasna voće Zagrebu, Varanije, odnosno biljke zaštićene, nastupitiRijetko dunja i raždinu, Daruvaru U relativno i mirno Osijeku toplo vrijeme.

IPRNUNIIITJA oblikom ukrasna dunja Svojim neće vam svakom biti slučaju, ETENIJE DENE SISZKLLIU MOT od prave bitno se dunje. ovogodišnja zima. No, kako razlikuje budete već sada dosadno ako je još To s da bismo to znali, grm prerano oštrim sjajnim trnjem, je za podpripremati planove počeli ERIE NOIKLLIi O GUEVIINE do i lišćem svijetloružičastimdvije zime bile hladnije od proiduću sezonu.

Ovaj DREK DTAUPICKEDEEE cvjetovima.

II tamnocrvenim Vrtni alat s od treće tlu. Oborine cvate i snijegom pilapodesivim grm travnjusvibnju.

Uskrs

u

-

u

i

tako

za

agrometeorologe

nas

-

se

u

a

se

za

-

u

VO

KIKO

sa

sve

u

u

a

u

-

u

u

TDK

u

-

listom

Raste

i na

na

vrlo siromašnom

tlu.

dekade

kolovoza

UOONAN

ENI

za

očekivati

CENE

pa

sve

do konca

HU ZLE

je da će nastupiti i

je pravo vrijeme ledu Ne će Možda razdoblje. po sušije hodajte jedno i drveća biti tijekom zimskih to upravo obrezivanje ukrasnog što ipak nebi bilo po mjeseci, voćaka. imate Ako vrtu u Uklanjamograne koje koje je jezerce Naime, štete od volji poljodjelaca. tomu ilisu da se ne duboko se pri smetaju bolesne, dovoljno golomrazice dobro poslužimo led neće za BICA grane.

Najbolje naškoditi pilom dodna, leđuje će vodi. Ako živim bićima u nam su poslužiti jednostavna Sada

za

a

za-

su

nam

LA

u

28

list

Mljekarski

po jezercu ribe, hodajte kako nebiste ribe ledu probudili se nalaze U snu. koje zimskom ribe bi se ugunajgorem slučaju strahu u više šile, jer trabaju leda ga a u dozraka,ispod voljnim količinama. tada

loše

kako bi ne podnose starog snijega unutrašnjost bila Grane zamračena. i grm po grm.

Obrezujte Klijališta režite iznad sada kao vam staklenike rašljama, tik koji mjesta služe izdanka ilipupa. dodatno zimovalištabiljke, zaštitite folijom,slučaju jače studeni. Tlo prekriveno snijegom Sada jevrijeme ne se prekopavajte, jerbi snijeg sabio i ostao sve pod traži zemljom dosta do Sobnoimladobilje koje stare živice Pomladđite Sada uzmite s proljeća. ili uz reznice prozor svijetla smjestite ih Za živica ukrasnih i obrezivanje najprikladgrmova grmolikih osvjetlite specijalnim svjetiljkama i to ih hladnu i u nije jeljetno vrijeme, kraj zabiljke. računa voćaka.

Spremite Vodite dabožićno Za tamnu živice vlažan lipnja. zapuštene koje drvce loncu u ostane prostoriju pijesak. u stanu samo U ih utaknite nisu vrtnu pogodinama proljeće njegovane kratko vrijeme, odnosno tijekom trebno zimi se zemljukakobise ukorjenileina jepobrinuti taj kada blagdana. ga Svakodnevnozalijte, način ćete mlade sokovi ih treba a uveče dobit Ako biljke. miruju.

Sada prostoriju prozračite. urediti i od oblikovati, jerljeti ga biljkeimatestaklenik, očistite ne

u

drveta.

rez

u

za

u

nema

u

u

ISKUSTVA

DRUGIH

Poljoprivreda

Nizozemskoj

u malim

u završi farmama, oko najamne Godišnje Piše: klaonicama dipl. ing.

DarkoKantoci radne snage. Samo 6% od ukup- 21 od 60 do se milijun svinja,čega radi nog broja ima nešto zaposlenih po- 70 % izvozi.

Goveda Prispomenu Nizozemske od običnoljoprivredi. od manje 5 milijuna,oko 2 U jeprva asocijacija nalazi se najnaprednijaNizozemskoj krava.

Projedan milijuna mliječnih poljoprivreda. faSpomenimostogasvjetski kreće poznati poljoprivredni sječna proizvodnja mlijeka i nekezanimljive se oko 6000 litara podatke. kultet poznatridesetak jednako godišnje.

Peradi oko 15 tih Nizozemska ima oko 85 ima milijuna znanstvenih instituta. a Uspjesi milijardi, proizvodi stanovnika žive na usko 10 koji s se oko površini proizvodnje su povezani milijardi jaja. od od čine tih 41000km?, čega9% ratarski krumradom instituta.

Glavni proizvod je Na oko 5000 vodene na Ratarski površine.kvadratnomPovrće se proizvodi čine oko pir. proizvodi više od 440 stanovha sličnim 10 kilometru na % živi se pod staklom, vrijednosti ukupne poljoMala Nizozemska treći i Oko nika. je površinama uzgajacvijeće. privredne proizvodnje. izvoznik 80% se Osnovna svjetski poljoprivrednihproizvoda izvozi.

Prodaja značajka poljoprivrede dok dražbama se što proizvoda, je na područjurobe odvija u poveNizozemskoj jenjezina i rezanog zanost znanošću brzina povrća, cvijećaproiz-mnogo doprinosi unapređivanju i prilasira prva u Radi Katalozi takvih dratržišta.

To vodnje svijetu. proizvodnje. gođavanja zahtjevima konkurenžbi sadrže stotine sorti da tržišnog gospodarstva pojedinih jeomogućilo vrijednost poljotako da vrsta. su i rasadnici iznosi oko cija jejaka, nesposobni biljnih Brojni privredne proizvodnje brzo 30 % oppropadaju,sposobni slobodne prodaje. ukupnevrijednosti proizStočni čine staju.

Poljoprivredna proizvodnja proizvodi 65% vrijedvodnje. ostala relativno jeZI nosti Poprad el sa

malo

u

a

na

sa

a

na

RABLJENE!

ZK NEISPRAVNE). j GARANCIJU) | PRODAJEMO RENOVIRANE. I a (Uz (adresu nam se prodaje, Javite. nabave. posredovanja: radi! ili 0124na Hrvatska: :mljekars ska. udruga+ Zagreb+lica31NI, tel.

420. ka si

PASEE zo

Mljekarski

list

ata

SOBNO

BILJE

Božićna

zvijezda

smjestite zvijezdu Darko Kantoci Piše: ing. dipl. ali malno prostoriji, dalje grijanoj na od izvora topline.

Osjetljiva je hladnu vodu iz vodovoda.

Nakon će nekoliko tjedana otpast obojezeleni će lini pokrovni listovi, će ostati i na stovi požutjetikraju samo Kadapostane gola stabljika. tako sa prekinitezalijevagola, njem. stabPočetkom prikratite travnja traži zimi ili i ova Božićna visine puno 10 cm na (Eu- ljiku biljka poisetija preLjeti zvijezda i biljku raširena Nakon vremena na sunca. sadite u pulcherriama) je nekog phorbia zemlju.

Smjestite svježu od mladi imože se i će se pojaviti izboji biljci EuropiAmerici biljka a ostale samo ostavite dva, kupiti krajemprosincapredkojih kao tradiciodane uklonite. Od sredine svibnja biljblagdanske možete loncem su nalni božićni ukras. Naročito ku s zajedno i zasunčano a crveni vrt na listovi, pokrovni ukopati lijepi Redovito štićeno selekcioniranim zalijemjesto. zadnjih jegodina čitav niz ovih vate i stvoren Krajem prihranjujte biljku. uzgojem u s listovima pronegrijanu nijansama u nesite je rujna biljaka ili bež u a boje. zatim topliju boje, bijele storiju, prostotoliko varijanti Danas već postoji riju. mikronačin vaša će božićna bio da bi nam Na potreban ovaj uočili ukras kroz nekoliko kako bismo biti zvijezda spektrometar m razliku godina. boje. nijansi Božićnu

u

nor-

u

u

u

u

crvene

u

PODSJETNIK

povrtnjaka

Priprema

za

slijedeću

sezonu

Gnojidbaobrada obaviti biti tlo može Vrtno neuU prij epotrebno jesen kiselo, iduću Tlo u za sjetvenu pripremi ili tralno ili a mineralstajskim hranjivanje obavezno sezonu alkalno, pH vrijednost preorati, treba nim NPK važna tla formulacije gnojivom i obaviti odnosno povrtnih jepriodabiru preštihati gnokoličini 12 do 15 10:20:30 po bi Većina dkg Jesensku će se kultura pakgnojidbu jidbu. koje uzgajati. krumčetvornom metru za obaviti nakon bilo uzgoj na kemijnajbolje uspijeva najbilje bilja povrtnog ske analize tla koja se rajpaprike, cvjetače, kelja, pira, kada najgoremtlu s neutralnom reakcijom, Nešto i obaviti i može poriluka. patlidžana prije sjetvejepH vrijednost čice, slučaju od od 6,8 7,2.

8 Neiste formulacije, odnosno u sadnje proljeće. gnojiva manje tla vole k rumpir, Kisela kupus, tla i za metru kvadratnom do 12 po poznavanje potreba biljaka dkg Slabo kiselo tlo traži i stvorit će rajčica kelj. za nepotrebne hranjivima mrkve, uzgoj l uka, je potrebno i mrkva saveć porei poremetiti troškove kelj papučar, grašak, skuZa blitve i obje peršina. cikle, do neutralnu reakciju late. ravnotežu u sastavu tla, mećenu a Kiselu se prijoš proljeće pine povrća će izouroda rezultati do i Neutralnu traže čeželjenih KAN-om. celeršpinat.

Pri uzgoju hranjuje tla stati. Obradom zaoalkalnu reakciju jesen, mahucvje-šnjaka, traži slabo krastavaca, graška, mineralna i rana gnojivatača, organska dosalata patlipaprika, korabica, luk, na, rotkvica, išpinata obi će se pretvoriti razgraditi Za i iste se krastavci, endivija grah. daje gnojivo formulacije džan, Dolike biljci. rani hranjiva dostupne metru su 10 8 do uzgojpovrćanajbolja količini dkg po tlo sačuvat će i rebro obrađeno dok su teža tla stajskim zimakumulirane gnojenje u tla, kvadratnom, zerve srednje lagana vlage _ za skim mjesecima. potrebno. nije kupusnjača.gnojivom pogodnijauzgoj Kantoci

Piše: dipl. ing.

Darko

i

pH vrijednosti tla

u

u

u

u

u

u

a

.—.-o———.—.....——.

30

i

ea Mljekarski list

SAVJETILIJEČNIKA Smanjite

rizik

od

raka

debelog

crijeva

Smanjite belog c rijeva.

Mnogi polipi Piše: Ivo broćudni.

Neki sa. s ga Nadomjestiteperadi (bez polipi, poznati i ribom. kao mogu kože) adenomatozni polipi, nakon se u 3. Jedite bar dva zloćudne, putadnevno pretvoriti što narastu do određene veličine. voće i 3-4 putapovrće bar 4. dana proces Taj traje petgodina.

Svakog konzumirajte Budući da metode predanašnje hranu bogatu vlaknastim kompoutvrditi mogu nentama od mnogo polipe traga (npr. kruh cjelovitih tih žitarica prije promjena, liječnici imaju itd.). odlične šanse zaustaviti rak de5. kao Redovito jedite povrće, što nego što belog c rijeva prije uopće jekupus, prokulica, cvjetača. i nastane.

6. u Uključite svoju prehranuTko se treba što podvrći pregledu redovite obroke bogate kalcijem tiče raka se debelog crijeva? (salata, mahunarke, grah,gra- Svatko tko ima velik a to rizik, UPOZORAVAJUĆISIGNALIZA šak). svatko od nas, kaznači prije ili RAK DEBELOG CRIJEVA 7. Koristite one promliječne rizične grupe snije.

Ipak, g lavne sadrže masnoće ili ne ako bilo izvode koji su: Posjetite liječnikaimate ih sadrže isto a su od u a tramalo, vrijeme koji sljedećih od 40 simptoma, To Ljudi stariji godina. je duže od dva bogati kalcijem. dob kad neki ju dotjedna: ljudi počinju 8. kao što su Hodajte polasata dnevno. bivati polipe, u Promjene stolici, stvarni su premda 9. Ako imate ili iznenadna raka začepljenost proljev prekomjernu tje-slučajevi Nakon 50 rijetki. bez lesnu uzroka. do 5 težinu, starosti nekogočitog smanjite je se godina preporučuje od vaše ili težine. crvena stroži Vrlotamna, kilograma mahagoni idealne 93 pristup kontroli, jer krv u ili crvena 10.

Ako ste od 40 svijetlo svih raka stolici. stariji godina,posto slučajeva debelog Stalna u trbuhu. redovito neugodnost svog liječnika se su posjećujte crijeva pojavljuje ljudi koji “tanka" stolica. radi testova za rano Neuobičajeno tu dob. otkrivanje prošli bolan da trebate Hitan, osjećaj raka. s Ljudi obiteljskom poviješću stolicu. isprazniti raka Ako tu debelog crijeva. je REDOVITI PREGLEDI Osjećaj ispražnjeimao netko bliži u nepotpunog bolest obitelji nakon izlaska iz nužniNAJBOLJA njacrijeva brat ili INTERVENCIJA sestra, tetka, (roditelj, ka. ili rizik Nakon vaš što ste rizik raka se stric, djed baka), smanjili teNeobjasnjiv gubitak tjelesne debelog do četiri kroz povećava tri crijeva promjene žiputa. iliumor. žine, anemija ulcerativnim s votnih Ljudi kroničnim navika, najvažnija sljedeća Neki od navedenih upozoravailiCrohnovom bolešću. možete kolitisom mjera koju poduzeti je i m ogu jućih simptoma ukazivatipodvrgavati Rizik od raka visok kontrose redovitim je posebno na ili drugaoboljenjane moraju lama kako postajete ako se te vriČak bolesti razvijaju stariji. ništa međutim značiti ozbiljno, 85 ako duže kod jeme djetinjstva, p acijenata traju kojih je posto može samo tome o proliječnik od 10 rak uočen ili čitavo u godina zahvaćaju svojoj ranoj fazi suditi. debelo Ovisno već o preživljavaju crijevo. ozbiljpoznati period nosti od rizik tih kod pooboljenja, godina. je Međutim, taj pet DESET NAČINA stotak do 11 5 veći kad rak na se nego bolesnika pada 55 puta SMANJIVANJARIZIKAOD kod zdravih već širiti.To vrlo dobar počeo ljudi. je RAKA DEBELOG CRIJEVA da kod su razlog odlazite redovne Ljudi kojih prethodno 1. kontrole. masnoće unos bili u ili rak Smanjite dijagnosticirani polipi Od količine dobar Oni biti organizam. ukupne Osimtoga, postoji još debelog jedan crijeva. trebaju dnevno Kontrole nekontrolirani radi evenmogu pripremljenih kalorija razlog. također redovito ka na masnoće 25 slične tu- | tih | p onovnog otpadne posto otkriti polipe (izrasline tualnog javljanja ili od dem manje toga. moru) unutrašnjoj stijenci| oboljenja. dr.

Belan

2.

unos

crvenog

me-

su

do-

*

*

*

na

*

u

e

,

e

*

*

-

e

*

u

na

*

na

Mljekarski

list

31

|

KRIŽALJ

NAGRADNA Priredio:

poslati siječnja križaljku kupon riješiti Ilica 3I]/III, adresu Hrvatska 1999. udruga, mljekarska naznakom ZA NAGRADNU KRIŽALJKU Zagreb,

KA

do 5.

i samo

Treba

na

sa

Željko ing. dipl.

Lovošević

zamjenica, Slovenije, sjeveru Industrijski grad mjestu pod Nazivmljekare hrvatske himne Antuna Mihanovića, 18.

17.

16. Grčki otok dopisnika Inicijali (Rod), Inicijali pjesnika Egejskom Podržavljenje, znak 24. Granična 21. veličina, Kemijski kantautora Ivice Podrška, 20.

Percela, izBonna Drage Čuline, (lat.),27. podupiranje, Inicijali 33. Široka nazivza 32.

30. dorata, 29.

Kukacžalčar sličan Pećnica, 28.

Blizu, uz, bizmut, Pjesnički konja njemačkom), (prema pčeli, pokraj, 1. vodoravno.

38. Mjesto mljekarepod seoska ulica,35. Pilotaža, sjedište upravljanje zrakoplovom, Međimurju VODORAVNO:

1.

38. vodoravno, 12.

u

to, 14.

13. Pokazna

na

moru,

u

za

u

OKOMITO:1.Priborza

anal, kronika,

mjerenje, Godišnjak, 4. muško 3. Muslimansko 2.

ime,

kemijski spoj, (množ), 7.

6. Kratica “RadioZagreb", 8.

Aviokod kocku, Stavljatina Acapulco, grad industrija kukaca kladiti se, 9. letu, (n. pr. u Formacija kvadrat (prema la10.

Dizanje broja pčele), 15.

11. Dva jednaka samoglasnika, tinskom), Me19. Grad Kratica sjeveru za“imperativ", 22.

Međimurske županije, đimurja, sjedište i plodove, taSkupit poljoprivredne proizvode kođer množini, 23. Mekan istočnjački preokret divan kanable, 25. Autooznaka jastukom, motka Makarsku, 26. Kontaktna sprovodna lira, 31. Životinjski33. porod, trolejbusu, iz nazivu mljekare (nalazi Mliječni proizvod 1. vodoravno), 34. križaljke pod “Dinama", Ivica,Nekadašnji 36. Kratica igrač zagrebačkog 37. Autooznaka “porezna vrijednost", Rijeku.

5. Vrsta začina,

Organski

za

za

na

na

u

za

s

na

se u

za

za

sponzorirala je Mljekarskog 10/98.

Križaljku NAGRADNE KUPON Bohnec".

"Antun Ludbreška mljekara i Imeprezime Dobitnici nagrada Adresa 1. BRANKA POŠTA vodoravno Rješenje ŽDALA Repaš, 2. IRENA DOBRINIĆ PARI Krimi Barilović, lista

KRIŽALJKE

pape

su:

:

>

.

3.

KLARA Greda

BRLEKOVI!

1.

38.

“th : 3.

Sunjska, SUNJA

Štovani čitaoci!

Vama što treba tist stalno aktualan i dabibiostručan, osuvremenjivati, Znamo,današMlljekorski korisniji. otkupnih područja. mljekara injihovih informacija izpojedinih nedostatak Osjećamo samo to nadomjestiti smo djelomično.

Uspjeh postignut lokalnih novinara. je izvješćima Pokušali sa se u smo svog područja ponovno saktualnostima bi kojem rubriku otvoriti Odlučili stoga, prostor, te potrošači mlijeka. proizvođači, prerađivači predstavnici izmljekara, javljali teme. će nam za zanimanja pojedine Vaših bit putokaz prijedlozi isugestije Vaši i dakle Vašodazivsuradnju.

Očekujemo za iNovuGodinu UzčestitkuBožić Mlijekarskog lista pozdravlja VasUredništvo -

mliječna zamjenica

za

hranidbu telad

dea mo

|

KANro eva VITELA VITELA VITELA VITELA VITELA

jemliječna zamjenicaza hranidbuteladi do 2 mjeseca starosti u sadržiobranomlijeko, sirutku prahu,sojinobrašno,masnoće, glukozu, vitamine iantioksidans se miješasa vodom u omjeru 1:7 (jedantežinski dioVITELE isedam djelova vode).

USNE EJELJEROIET EČINI GNU TE=(CIER TIE Iki6 se koristi na prema uputama navedenim vreći uz omogućuje istepriraste teladi manje troškove

VITELA

JE

PRAVO

RJEŠENJE

PROIZVODNJA 49240

OPREME DONJA

I KEMIJSKU

PREHRAMBENU CROATIA STUBICA,MATENAČKA bb, 287-366 tel: 049/ 287- 287tel. fax: 049/ 287-368 377, 315, ZA

INDUSTRIJU