Mljekarski list 11-1998

Mljekarski

= > -

4 S F2

ri poni

17.

= u . =

..

TAN

=

s.

NS .

Ps

«< «+

ne

Pas “e

£ rs = 4 4

TA,

mlijekazaobnovu Add

Litra

Dragi čitatelji Mljekarskoglista!

Nanese li Vas put iliplanirano Vukovar, potražite posjetite dječiji vrtić "ŽELJKA" i buditeponosništo ste i Vi bilisudionikhumanitarne akcijeHrvatske_mljekarske udruge za "Litra mlijeka obnovuVukovara" *

VJEDOČANSTVO SEDOLANSTV s.

S. “o.

maltaraa

s “ie

akelja

«ud

u a

Nevatstog e

-

re

mijakarakog

idborn društva

“*-.

jn. | BUDUĆEG

ZGRADA DJEČJEG VRTIĆA

d j

vase

senzacij

niskokaloričnih

Linija

BioAktiv

jogurta

s LGG-om

dva

bogatija je još za

jagodemarelicesvježe breskve LGG učinit će sve a probiotik svjetski zadovoljit ukuse,najprihvaćeniji nova

će Vas

okusa. Voćni

užitak uz

i

okus

istraživanja jamčenajnovija zdravijima otpornijima. i

znanstvenici

— diljem koji potvrdili kaonajdjelotvorniji svijeta su

probiotički dodatak

hrani

Dukatovi

i

To

BioAktiv

s

dokazanim

proizvodi s

LGG-om

LGG

—

zdravlje. učinkom ljudsko na

bioterapeutsko

sredstvo

su

jer cijelog organizma, kojim zdravlje počinje

samo

s

prijateljska

mikroflora

probave. funkcioniranje omogućit pravilno će

BioAktiv

novog nazdravite jogurtima tisućljeća Dolasku

s

LGGom!

Mljekarski

list

STUDENI, HUMANITARNA

Litramlijeka za obnovu

AKCIJA DuR

98

ra

Ona

ZAVRŠENA JE su gradonačelniku članovi 22.listopada Inicijativnog odboraAKCIJE predali Vukovara Štenglu gospodinuVladimiru potvrduo uplati 686.486,00 knprikupljenih od AKCIJE. u obnovu zgrade i za Dogovoreno je da će se novac utrošiti prostora potrebe predškolskogodgoja u organizaciji društva"Našadjeca"Vukovar.

Obnovi se pristupa za kraj odmah, a dovršetak jeplaniran godine.

"ŽELJKA", smo ŽeljkeJurićkoristili ' u promidžbi vrtić Dogovorili da nosiime jersmo lik ove humanitarneakcije.

Za nas Željka simbolstradale djeceVukovara. jeiostaje nam samo Preostaje da se zahvalimosvima kojisu nam pomogli u provođenjuove u ime onihkoji u ime djeceVukovara humanitarneakcije, će koristiti ovajobjekt, idruge stradale djece.

HVALA SVIMA! Za Hrvatsku mljekarsku udrugu: JurajČičmak

Srio

E e

š

S

Z

1

j

“

aja Penna Vhektid eddite ai kerinja rasle pred osobnim porazva* Tho će čuvali moj grad, moje prijatelje, ika će potporu i iznijeti mraka?

Nema leda jaćih ud mojih vaših, zato, ako vam nije kradu oko jeg vama orao jed mladenačku šapotanja. pridružite e.Netko Ho * soje parkone, klupe po kojima su jeurezana vaša imena, sjena3 pučanstvu jednostavno dai primi prvi prijeka. netko je sve se sedil izlo u IK

o h

iza

<

iz

ar

i

i

[prognanom

ta

«štd '

BE.

no

8

#7 ,

JAN REPUBLIKA

|

HRVATSKA VUKOVARSKO-SRIJEMSKA

sk

1

ukra6)

+

'

o

Vlasti

2

Soma

koje

Mljekarski

list

i

Mljekarski Lara milina

list

98

STUDENI,

soobaovo

BIT kovara

Dag iaadjiptorda toi Nano šooŠaćpa oo plane povi Vida. poave pon sut PLAKA dobiopona

om irEi=

i

ISSN03519104

Ž

| kranicta krava području Like, a Zadar | području Mljekare Uhlik i Dr. sci. Branko

SL

Uloga

=

2 === opa 1 13 |ar 1416 ;Str

Redakcijski kolegij: dr. Stjepan Banožić

mlijeka u unapređivanju

proizvođača | kvalitetnog mlijeka “proizvodnje š

Dr. Stjepan Banožić

Brlek

ing.

Stjepan Feldhofer dr.

Stjepan dr. Zoran Grgić dr.

Ivan Jakopović dipl.ing.Stjepan Keglević Štafa dr. Zvonimir dipl.

o

“2+

g

PO

Iodgovorni Glavni Čičmak

Ž

gad

IRIAZ

dipl.ing.Juraj

DamirRukovanjski do krajagodine nabavu Krediti za 500junica | | Damir Rukovanjski | Velika mlijeka | proizvođačima pomoć | dr. | Petar Bosnić GROUP članica LURA Poslovna kooperanata imljekara Ž suradnja ve Š.

čagijća

“<

|

:

Str. 20

Redaktorica: Vera Volarić dipl.ing.

:

Str. 20

ing.Mirna

Božičević

kJ

:

adapa

'

urednik:

urednica:

staje

:

prof.

Tehnička

!

Nepoželjni plinovi jj povijesni) Jakopović Dr. Ivan | BER osnovica uzgoja domaćih životinja Zakonstočarstvu -zakonska i j POS Doc. Zoran | Grgić dr. /BOSPAPARIIVE poljoprivredne mehanizacije Nabavka Str. 17-19 "povlaštenih" | korištenjem “kreditnih programa | u zraku

'

;

dr. Ivo Belan

:

S

SC.

'

Str. 22-23

<

BEN

Lektorica: Katarina-Zrinka Čičmak Crteži: dipl.ing.Nikola Božičević Vlasnik Iizdavač:

“EBITELJ LOK

sra:

26

KTVRJA

ing. | čovječanstva Kronika | Turopoljska svadba i ša

'

eko

ekran.

Str. 26-28

“

udruga, .

mljekarska '

Hrvatska

*

na

S

Zagreb

g aš

:

Arermanna

| odgojitelj dipl. (lil. dio) ] Motori razvoj djece

2D66

| Str. 29

s

Sane

5:

Uprava I uredništvo: Ilica 31/1Il

Zagreb, 01/424-420 tel./fax:

Zb

ze

Cijena: 3,60 kn

Ka/

91

Str i SAVJETI

I priprema Orbis d.d., 65, Zagreb llica Grafička

tisak:

a

Doe

Ž

=

ORE

S

SGI

RTAKEV Ko ES: - S »

E

g

TEĆI

S

Ž

an

oR

Zumbuliuzimske dane | ioBelan | Dr ' 2

=

A

a

ČNi

KAR

ARO

i

SR,

=7

=a

zani

ep

od razdoblju (Tijekom, listopada 119497 (1997. godine: le 'do najviše 1974; bilo oborina godinešTe je 11 Zagrebu kišnih "godine tijekom dana nota tara. izmjereno na NEKLITŽE KOREJA pa u

Izlazak

u

ENA

.;

:

2

o.

VENSŠ

Zalazak

10. 10.

5:52

6:03

20. 10.

6:05

6:17

31. 10.

6:20

6:32

10. 10

17:12

17:23

20. 10.

16:53

17:05

31.10.

16:36

16:48

list

Mljekarski

KRMNE KULTURE Pšenica

sije i kojunamjenu. u nas tablici iznesen raspon je variranja vlakana i bjelančevina, energije korištena kao krmna kultura zrnu pšenice.

Stogaprema poobroku može usitse u trebama, dodavati zrno voštanu zriobu sinjeno pšenice za dr. mliječne Štafa Piše: prof. Zvonimir raznim za lažu. količinamabalansiraviše od ne Pšenica se nje vrlo potreba obroku, s Pšenica od danas rijetko sije 4 dnevno. jejedna najproširekg za kultura u svakako a namjenom napasivanje (ovacai nijih svijetu, Pšenica Mediteranu na je posebno i nteresantna koza) posebno najvažnija žitarica. ako se koristi kao zelena au ako se krma, Preradom dobizrna gdje, ranije sije, daje pšeničnog to nas vrlo turnusa kvalitetne nije uobičajeno. koncentrat vamo a kao nekoliko brašno, U ako koristi i se istrani stoke. početku vlatanja (u paše jesen tijekom zime). ga u koristimo kao masi U rokovima nakon Pšenična slama koristi se za ispaša, zelenoj pšenica ranijim sjetve, sadrži % žetve hranu stoke i kao 3,5 probavljivih bjelanpšenice sijane tijekom ljeta, stelja. masa forme Što Kao voluminozna čevina. nadzemjezelena starija ozime jakonabusavaju krma, udio tako veliki vlati ni bjelančevina se je manji, dajući broj bogatih dio, tijekom vegetativnog da u masi ima u i klasanju do zelenoj lišćem, odnosno dobre prirode (vlatanje) razvoja klasanju a može iskose 2,1% malo ili zelene mase probavljivih bjelančevina, koja početka cvatnje, koristi nakon udio ristiti b ilo ili Iako voštaklasanja probavljivih napasivanjem smjerijetko. je mliječno na ili sama s svega za bjelančevina opada 1,6% graškom grahoricom nojzriobi najvrednija (daje gotou masi. i hranidbu i Vo mase u košnju staji tijekom po najviše hranjiva Pšenica i može sušiti se vrlo prema se gospojeseni vlatanju potrebama jedinici površine) rijetko ako su darstva. U za s povoljne smjesikukuruzom, sijeno, silira. menske sirkom i suncokretom Budući da može za se Prema i obliku lista prilike. položaju silirati ako ima rano mase kultivari se ussušenje dospijeva proljeće, dovoljno razlikuju uskog kada vremenske nisu tu Za kasno lista upopravnog prilike još ljetnu (podnosegušći namjenu. odnosno za i kultivari vrlo gosponajsigurnije rabu, sušenje, korištenje tijesklop) širokog, ako kom želi od i kultivari razlite propa darstvo, listopada pšenice početkom krupnoglišća, izvesti treba biti opremtreba uz čitih sijeno, studenog, sijati pšenicu sposobnosti nabusavanja, kosilice ozime forme i uz ili ljeno gnječilicom graška grahorica, odnosnoregeneracije rijeđoj za i one uređajem dosušivanje. jer jačegranaju rijetko Bolji sjetvi. zelene mase Iz vidi vrlo se da način korištenja fazu, dajući iznešenog postoji prelazegenerativnu veću vrlo kvalitetne zelene U masu veliki i svaki vrlo s pšeniceproljeće jesiliranje. brojtipova, zelena masa se velikim kultivara zadnje vrijeme brojem odkojihkrme. silira u rolbale razne veličine uz Od takve neki su za pšenice prikladniproizvodnju kultivara treba kultivare voluminozne one Oni domase. omatanje plastičnom folijom. smjese sijati koji bale bro u su rasta i s su kojijačenabusavaju, koji Siliranjem izbjegava nabusavaju višeg i vrlo lišćem u vremena. fakultativne ozimosti, jesenutjecaj lošeg krupnim (Bistra idr.)i dati visoke Proces kvalitetne kratko mogu i regeneizvjestan broj daju prinose siliranja traje, rativnih vlati. Time veću voluminozne može izvršiti i mase. se u daju manjeponačin Niski na kultivari masu, način a na taj olakšavaju (patuljasti) čvrstog voljnim uvjetima, taj osobinom silaža s nakošnju. busa, izraženom dobivena jegotovo uvijek tablici iznešena kakvoća kulturi kakvoće.

U busavanja,čistoj je daju pše- najviše niže nice u raznim ali iz se danas s mase, prinose stadijima razvoja Iskorištavanjem siliranja iskoristi kao se vide nosači u čitava masa kojih uspjehomkoriste mogućnosti uporabese gotovo nadzemna stoke.

U s samo 25 do se smjesama pšenicekrupnozrnim ishrani (ostaje strn), dobije mahunarkama Obzirom da kakvoća su zrna 35 oslobodi (grašak, grahorikvalitetne t/ha silaže, i koriste se od i do te za pa ce) pšenice vlatanja prinos kultivara, dijelomse površina sjetvu,presađivezani i za i zekulture iliviše početka cvatnje košnjom agrotehniku uvjetevanje druge mjesec lenu_ iz dana se Takvim | krmu, proizvodnje, prijelazu nije svejedno koji ranije. korištenjem kultivar

nedovoljno

-

U

za

u

u

u

u

a

u

u

u

u

u

vre-

u

za

za

u

u

u

za

a

se

a

u

za

a

Mljekarski

list

na

3

silaža, povrćedr.). (zrno, da razNet Masti uzgajanja Budući uspjeh Pepeo kultura nih % % % vrijednost krme, (ratarske, io dobrim (ŠV)% povrće) dijelom ovisi količini a ono o i osobinama tla, Zmo tvari njemu, o rganske prometu 1,9 10,2 prosjek 86,6 te dijela mogućnosti vraćanja 1,98,6-12,5 86,6 raspon 3,7 i stajskim tvarihranjiva organske Vlatanje 19,8 vidi se 3,6 značenje sjetve (paša) gnojem, koriste ozimih se 16,1 2,1 koje kultura, Klasanje kulture. U tom kao interpolirane kontekstu više se dou primjesto značajno površini proizvede istoj vegetaciji površinejednoj da bilo u i naknadnipada kvalitetne krme kulture (žetve), i sije pšenici, (ozimi bolje dvije biju kulturi ili s krmu odnosno uz tlo i sunčeva iskoristi se smjesi grahoproiz-čistoj usjev), energija m i određena vede Na graškom. odnosno drugihricom, količina tvari. proizvodnju organske šećerne Lišće i glava repe i

kultura

Krmnavrijednostpšenice Surova Surove Suha Način vlakna prob.

— tvar korištenja % %u — bjelanč. masi

u

se

se

se

za

velike

stočne

hrane

sadržaj niski koja lišće i tvari. Čisto glave suhe lišća i masom Hranidba zelenom dobro šećerne isjeckati Haluška je Piše: Josip ing. dipl. šećerne repe jemoguća, repe glavom čista. masa masa Sjeckana ako je krtim obrok ali kada kao šećerne je bogat repe Lišćei glave Količina biti ne presitna. smije doći do mivom može šećerprobavnih proizvodnji nusproizvodi lišća šećerne od silaže repe i danas Uzrok se glava ishrai za ne su smetnji. tome, repe interesantni davati može dnevno se učešće više smatra ne koja krava za proizvodnju visoko nu mlijeka, 12 iznosi do kravama vrlo kiseline oksalne najviše kg. nego lišća masa se lišću, i glava jer proizvede tvari lišća šećerne repe nizak i kokoličini sadržaj neprobavljivih Siliranje glava i dentičnoj gotovo do dolazi bemože u se šećerne ličini poremetnji uslijed čega provesti repe po uspješno korijena s Najveći crijeva. dijela rada donjeg silosima, provoznim tonskim, površine. jedinici mase oddobro ta masa Do onečišćenje vremena problem je problemom riješenim je najnovijeg tlom. soka. Interesantno blabila onečišćena do te vodasilažnog mjere lišća s šećerne se lišća Za repe tom, da glavai je siliranje moglauspješno siliranje iglava nije kao silažu nisu krave isti osnovici u sirkukuruzom, kukuruzovinom, repe spremiti, ju vrijede kuli suncokretom rado kao za drugim kom, i vrijednost Hranidbena jele. siliranje ostalih principi i lišća šećerne repe iznesena i turama. krme. vrsta glave Kod siliranja glava 1. čistoća dva lišća u i lišće navedeno su Kako broj je tablici problema: glave je šećerne repe jesjeckati bolje Tablica 1. nego silirati nesjeckano.

Sastav % Istraživanja su Prob.

Eterni slijedepokazala Sirovi [Sirova| Suha problema Pepeo tog | | tablici rezultate će [ekstrakt [vlakna bjel. tvar prikazane |proteini 2.

Glaveilišće broj zelena uzrok sjeckanja utjecaja Osnovni 22 76 -vrlo čista 17 | 0,2 137 1,7 | | kvalitet na zbijanje bolje 48 silaže je [76 02 čista 18 155 1,9 srednje | | | Sjeckanje materijala. siliranog lišća Silaža glava| na nema oticanje silažnog utjecaja šeć.repe: lista «čista zel. soka. i korištenju glava Pri 1,3 nečista zel. šećerne repe dobro je dodavati Tablica 2. na stočnu kredu i to gram jedan Gubitak Kvalitet Glaveilišće pHvrijednost | — | Usilaži | k g. jedan Maslačne| silaže prijesiliranja | Mliječne šećerne lišća Prinos mase i kiseline kiseline glava %| % što iznose oko 200 mc. po ha, repe ree do 3.800 0,02 ELI =a iznosi 3.200 preračunano loš m bj.

Nesjeckana masa -

rezerve

mase

se

silira i

u

u

u

a

u

masa:

-

masa

-

masa

X

list

Mljekarski

«*

HRANIDBA Hranidba Like,

krava otkupnom

Mljekare

području

na

području

Zadar

organizama.

Međutim, oslanjajuse na ći buragove mikroorganizme se samo mogu zadovoljavati uzdržne krava i potrebe proiz10 do 151 vodnja najviše mlijeka/ dan.

proizvodnju mlijeka, na sintezu tkiva i Rad poboljšanju proizvodnje mlijeka stvaranje prirasta krmni mase tjelesne životinja, obroci sadržavati kvauz košeno i loše trava se moraju sušeno, dr.

Piše: Stjepan Feldhofer malo litetna i kukuruz. a ugljikohidratna krmiva, silira, jošmanje teže ili zaštićene Također vrlo neuravnoteženi su probavljive bjedobre kakvoće i krmni obroci. Žitarice zob lančevine aminoječam, će sastava, i za kiselinskog koje izbjeći pšenica govedalošije mikrobnu i u većim a u proteolizu buragu hranidbene vrijednosti, se u količinama izazivati nadfermentativno mogu razgrađivati i move burapass crijevu (by proteine). (timpanije) atonije Krmni obroci krava Krave idu ili u se ga. gospodarkoje pašu stvima hrane tržnom obično ne se prokoja bave zelenom krmom, Osnovna krmiva u krava krna izvodnjom hranidbi mlijeka području dobivaju dovoljno energetskih Like na miva i mineralno vitaminskih sustavno se običse poMljekare području sastoje Zadar, od i livadne trave, a no dodataka i za višu a ako sijena, paše mliječnost, boljšavaju pomoć savjete stručne službe više hrane sve ni a gospose ne posljednjih godina sijenom dobivaju Mljekare, gospodara siliratravu kao dari nalaze interes za Vrlo i sjenažu. dovoljno povećanje energetskih bjelančevinastih U svrhu se silira krmiva. tu se od rijetko proizvodnje kukuruz, mlijeka. jer žitarica Sve razna se to na najviše siju pšenica, ječam kupuju bjelančenepovoljno očituje gospodari i vinasta mineralno i a kukuruz i krava. zob, i manje.

Stoga je mliječnost vitaminska reprodukciju dodatak krmiva s obhraniža u krmnim od energetski kojima poboljšavaju Mliječnost je moguće, rocima nidbu krava većinom krava. nasvojih ječam,produžen je“servis period" i 3 do kon a se do nove unatoč pšenica zob,daje obično telenja (razdoblje Ipak, najboljim željama, 5 kravi. krave teže krmni krava često po su negrakg/dan oplodnje), ostaju obroci Sve štali vidne i više se u hranidbenim sasu prokrave dobivaju ponavljaju pripusti. uravnoteženi istu vrstu i količinu krave su krmiva troše a se sjeku krmiva,Selekcijom uzgojene tojcima, neovisno vrlo o visoku se mliječnosti.

Mliječ-koje imaju mliječnost, neučinkovit način, jer najčešće krava idu na nost ili ali to i svim kravama bez koje pašu zahtijeva odgovarajuću daju jednako zelenu krmu hranidbu će zadovos se obzira visinu na dobivaju (livadnu kojom proizvodnje ili travu obično krasve sjenažu) iznosi ljavatipotrebe organizma mlijeka. oko 22 do 27 | a uz va za mlijeka/dan, energijom, bjelančevinama, i hranidbu oko vitaminima i Ogledni pokus preporuka sijenom prosječno mineralima, drugim 12 do 15 aktivnim Kod tvarima.

Kravama sedam vi/dan. s proizvođača mlijeka, sokom treba hrau Manjibrojgospodara uporabljamliječnosti naprednijih stočara, organiziran sačme ilisuncova nidbi krava s uljane (sojinu posvetiti je ogledni posebnupažnju, pokushranidbe kretovu kao što žalost ovim uravnoteženim krmnim obrocima sačmu) bjelančevikrajevima nasti dodatak dužu za višu nema način mliječnost. tradiciju. zadržavajući uobičajeni Više kraKrmni obroci krava se hranidbe i sadrkrmiva osnovna s gopozornostipoklanja moraju iz uvoza vama što su žavati kvalitetna Krmni obroci su uravkoje kupljene spodarstva. ugljikohidratna se na krmiva noteženi i lako očituje i boljoj mliječnosti.

—krepkim energetska (škrob) — vrlo nesu i krmivima visini prema Međutim, još uvijek razgradive probavljive bjelančedopunskim štalskog vine i dušične NPN razvijene tehnologije (pa spremanja prosjeka spojeve), mliječnosti, krepka krmiva tako da češće biti hrana krmiva i za su jesijeno koji moraju (koncentrati) razvoj načinjena kasno mikrožitarica odlošije kakvoće, pretežito reprodukciju buragovih miješanjem smjese i Za

-

visoku

-

su

na

uz

u

na

na

u

a

Mljekarski

list

5

g/l 0,2% proteina raspolagali gospodari koji postotka ređenog potpune odnosno krave s za mlijeka. sjenažom.

18% pašom, smjese mliječne već u Iz tablice 2 vidi se da masirovih je (GKmliječne postotak bjelančevina Prosječan nakon što su uravsirokod krmna se prvom tjednu, ispitivanih s18% smjesa 2). stipovećao Potpuna noteženi krmni obroci prema štal- krava tek nakon sadržavala vih jejoš: dodavanja 1,0kg bjelančevina skom Prosirove vlaknimliječnosti krava,sojine prosjeku 5,03% kravi/dan. sačme/po 2,9%masti, fosfora i masti prone, 1,01% prosječna sječno značajno povećana 0,73% postotka kalcija, povećanje mliili iznosilo oko Povećanje mlijeku izvodnja mlijeka. vrijednog/l energetske je0,25% 2,5 1,0h.j. iznosilo davala sti.

1,0I/po mlijeka. jeprosječno jeka krmiva Smjesa krepkih Povećan dnevno. kolise svim kravama u jednakoj jei pro- Sve se to može objasniti kravi poboljbezmasne suhe ovisno o štalskom postotak prosjekusječan čini, ienergetbjelančevinaste šanjem za oko krava Dodavakrmiva. ske 0,18% (1,8 g/ tvari mlijeka 1). mliječnosti (Tablica vrijednosti i u za da se uz od sheme se imalo postotak proteina mlijeku 1) Odstupilo utjeljuske nije njesojine žitarice masnoću na mlijeka). g/l dopunska0,04%(0,4 uporabljava vjeromlijeka, caja da se poU sirovih krmna s 30% sadržakrmni obroci su daljnjem nastojanju bjesmjesa jer jatno, hranidba što lančevina iz sirove poveća vali dovoljno krava, boljša razloga gospodari vlaknine (cekakvoća i većinom a krave iz su proizvodnja poboljša svoj k ukuruz, nemaju kojeg luloze) sijena, masti i zob žitarice kao tvar, dobivale. svakodnevno (suha mliječna mlijeka pšenica, ječam dovoljno obroke davati u krmne u se je bjelančevine) moraju govedima dodavana a količinama.

Zaključak sljedeći sojina ljuska, ograničenim i sačma. nakon krmnom s Like sojina smjesom tjedan Potpunom toga Stočari području moraju Dodatak krave a sirovih 18% krava hranidbu na sojine ljuske, kg 2,0 bjelančevina, paši, temeljiti kukunaročito dobrom i su dobivale i dio još1,0kgsojine sačme,livadnoj potrebnog sjenaži travi, ali kuna kao i zobi ruza Osim povećanje daljnje utjecao je nosioca energije, ječma sijenu. pšenice, kuruza i u uvoditi treba u ovog mliječnosti ispitivanih gospodarstvima prosječne sjetvu odgokrava i to za oko nema kukuruza za sortu prom lijeka/po 1,51 područja dovoljno. varajuću ili obroka Iz sastava krmnih obroci zrna, je povećanje kravi/dan, ukupno (Tablica izvodnju jer_krmni I iznosilo vidi se da su su krava hranidbi žitarica 2,42 mlijeka/ prosječno koji proizvođači, 1) moraju kao hranili kukusamo 60% sadržavati po (Tablica 2) kravi/dan. sijenom krave najmanje suhe tvari mlimorali davati osnovnom ruza.

Prosječan postotak krmom, također se za više a su povećao ukup- Zbognedostatka kukuruza iz dokrmiva,postizalijeka krepkih ilioko nižu no nego mlijeka, maće 0,338% 3,38 g/l na proizvodnju mlijeka, proizvodnje području kramože se u hranidbi ne Like, Tablica 1. Krmni obroci krava pokusu hranidbe krmna va uporabljavati dopunska sirovih s bjelančevina smjesa30% već umjesto (superkoncentrat), treba uporabljavati livadno 20 potpune toga kg Sijeno 18-19% krmne 30,0 s sirovih smjese Sjenaža kg Paša (trava) s kg (GK- načinjene bjelančevina Dopunskakrepka Na kukuruznim brašnom. nataj 2) krmiva kg osim čin će krave dobivati bjelanZa prosječnu i dio minerala i vitamina, mliječnost čevina, kukuruza u koji je krmnojsmjesi osnovna za hranidbe Tablica 2. Pregled ukupne količine ikakvoće mlijeka energetska goveda pokusu po kravi/dan komponenta. krmne Količina Suhe = potpune— Broj Miješanjem 18sadrži Masti _Proteina tvari krava koja (GKsmjese mlijeka % % U % sirovih 19% u odre2) bjelančevina Uravnoteženi krmni obroci što će đenom (35postotku +0,5 kg sojine vrsti osnovne ljuske ovisiti 50% krme) može se dobiti žitaricama +2,0 kg sojine ljuske drugim 12-15% krmiva +2,0 smjesa krepkih kg sojine ljuske sačme +1,0 kg sojine došto sirovih je bjelančevina, krmne

su

s

za

a

2

ili oko

u

na

u

u

u

n

-

s

o

s

Mljekarski

list

vitamine: a zatim voljno potrebe koje daju sačme/dan povećati sadržaj fosfora, do 201 suhe masti i vitamina A vitau mlijeka/dan. tvari, bjelančevina ij., 1,000.000 krmiva treba mina 100.000 i vitamina E Smjesukrepkih mlijeku.

D, i.j. davati kravama U krmnim 1.000 uz pojedinačno obrocima, posebice mg/kg. količini i hranidbu i kukuruznom I krave idu ili prema na mliječnosti sijenom koje pašu silažom neće biti a ovisit će i o zelenu štali stanju reprodukcije, dovoljno potreb-dobivaju krmu, vrsti osnovne krme nih minerala i vitamina. Također u dobivati mineralno vitagospodarmoraju smislu stvu. U tom će i su i fosfora. minski dodatak.

Također i načinjene manjkati kalcija treba s da Kod se će se r aspoposebne tablicekojima Stoga preporučiti sjenažu. njih osjetiti laže Stručna služba krmne obroke krava nedostatak minerala i vitamina Mljekare. dodaje Kravama iznad 20 1 kodnevno oko 50 g vitaako iznad 15-20 1 kojedaju najmanje daju mlijeka/ dobro dodavati minsko kotreba a tada kravama mlijeka/dan je mineralnog premiksa dan, davati krmne obroke oko sadrži uz ostale minerale i oko 50-150 vitag još 1,0kg ji mineralno suncokretove ili oko i dnevno. m sojine, repičine mikrominerale18% kalcijaminskog premiksa krava

za

što će

6-10%

u

u

uz

u

sva-

u

VETERINARSTVO

(upala vimena).

Postupak Uloga proizvođača mlijeka vrlo otkrivanja je jednostavan u tako da ga mogu i osobe obavljati stručno unapređivanju kojenemajuposebno proizvodnje predznanje. prema Postoje mišljenja kojima kvalitetnog mlijeka test ima ovaj ograničenu primjenu, zbog subjektivnosti procjeni intenziteta pozitivnih reakcija, II.dio somatskih četna faza svetočnije, procjene broja (pokusna) jednog dr. sci.

Branko Uhlik stanica što se u Piše: mlijeku.

Međutim, obuhvatnog projekta, unapređuje tiče način na se njegove uporabe proizvodnja kvalitetnog mlije-kako ovim se ka predlaže PilotHrvatskoj. može se reći jektom, sljedeće: proPrvo: da se posve Prijedlog Pilotje sigurno Uvod za reagensom poveprojekta otkrivanje somatskih stanica u zamisao ćanogbroja Temeljna predloženog može utvrditi da li mlimlijeku Pilotjestuključivanje sadrži znatno jeko povećani broj proizvođača projekta mlijekaotkrivanju tih ili krava s jenjihov broj manje poremećenom sekrecijom stanica, iliviše u vimena. U sami bi granicama prihvatljivog. svojim stajama U tom će dati testirali s slučaju mlijeko mlijeko pomoćureagensa eventualU prvom dijelu ovog reagensom podneska otkrivanje negativnu, povećanog broja list br. bilo no somatskih stanica Na u (Mljekarski 10) je sumnjivu reakciju. mlijeku. bi o ulozi ako bi s reanačin sa riječi koju proizvođači daje taj suradnji Drugo: mlijeko trebali imati u unaprePilotgensom mlijeka jakopozitivnu u reakciju, stručnjacima uključenima može ustvrditi da se sa aktivno u đivanju proizvodnje kvalitetnog sigurnošću projekt sudjelovali sadrži u znatno soi mastimlijeka, sudjelujući otkrivanju povećani broj otkrivanjusuzbijanju krava s matskih stanica i da tičnih i poremećenom sekrecijom jenjihova oboljenja poboljšavanju vimena.

U nastavku vrlo ovom od će oni prisutnostvjerojatno posljetog kvalitete mlijeka čega iznosi se dica vimena mosami imati korist. podneska prijedlog infekcije patogenim najveću načina ili Već u gućegpostupnog uključi- je prvom dijelu ovog pod- mikroorganizmima neprikladseoskih načina neska istaknuto da proza nog vanja gazdinstava izmuzivanja mlijeka jereagens izvođača i u somlijeka otkrivanjuotkrivanje (nadraživanja vimena). povećanog broja mastitičnih Treće: za suzbijanju oboljenjamatskih stanica mlijeku pouzproizvođača mlijeka koji krava. krava testira sam u Pilot- dano sredstvo za otkrivanje Sudjelovanjem mlijeko svojih krava, kao vivažno otkriti s da li sadrži poono jektukoji jezamišljen proporemećenomsekrecijom je mena

u

u

u

za

u

-

-

-

'

u

Mljekarski

list

u

7

mlijeka,posebno pokazateljima povećani brojsomatskihuzoraka Pilotučinaka i bi sadržatočan važan a uspješnosti koji priručnik cipiran manjeje stanica, o tih stanica. Ako vao sve (pobliže projekta potrebne mlijeko broj upute vidi u toč. 3.1.). Kao i iliviše tom milijuna priručniku učinka uspješpokazatelji sadrži, recimo, 1,2 oko bi obuhvatio miuzeli bi se u stanica u somatskih nosti Pilotjednom Pilotodnosno 20.000 će u svakom obzir: ono odgovaslučaju krava, projekt lilitru, projekta seoskih dati kod krava rajući broj domaćinstava, reakciju koja pozitivnu jasno jepomoću kojih broj ovisno o krava na otkriven znatno pojedinim broju poves ekreciju poremećnu reagensa ukazuje bi 2-3 godomaćinstvima. vimena.

U stanica ćani somatskih u Trajao nedoumice, slučaju broj dine što može se pobi,prema slobodnoj testiranje mlijeka godini trajanja mlijeku (usvakoj da trebalo biti 8 u razmacima izražen kao podovoljno Pilotnavljati od,recimo, procjeni, relevantda li se dana i tako se testiranih od stotak broj dobije dovoljan utvrditi ukupno projekta), bi ili nih na osnovu intenzitet kojih krava; pokazatelja mijenja reakcija učinci i usako i nakon se se, krava su u mogliprocijeniti isti, čega ostaje čijemmlijeku broj može Pilotpješnost postoji nedoumica, nadalje mikroorganizotkriveni patogeni zatražiti veterinara. mi uzročnici mastitičnih oboljenja projekta. savjet Piloti 1.2. nositelj Organizator reagensa Pilotuporaba Naposlijetku, godini trajanja (u svakoj projekta korisna ga kao izražen proizvođači je pa postotak projekta), Hrvatska s u mljekarska Prijedlog: svih testiod mlijeka mnogim zemljama ( a) broja ukupnog bi se osnovao niz stočarstvom već pri kojoj udruga krava u ranih razvijenim ( b) čijem krava, Stručni sašto znato g rupa) (radna savjet otkriven znatno uporabljavaju je godina povemlijeku je od i stavljen stručnjaka ranom odgovaćani somatskih otkrivanju pridonijelo stanica; broj te i mastitičnih specijalnosti, delegirajućih oboljenja suzbijanju krava sa znatno povećanim broj velikih ranih kvalimljepredstavnika proizvodnje stanica u mliunapređivanju somatskih brojem kara. mlijeka. otkriveni nisu u tetnog kojem bilibi: jeku zadaci Osnovni savjeta tog uzročmikroorganizmi, 1. Neke patogeni finanizrada pretpostavke temeljne programa i plana, nici mastitičnih oboljenja sva(u PilotPilotcijske konstrukcije 1.1. Sudionici trajanja godini Pilotkoj i Pilotprojekta praćenje usmjek oordinacija, projekta, od izražen kao bi: U postotak jekta), prosudjelovali ravanje Pilot- projekta vezi svih aktivnosti u krava seoska u mlijeko čije broja ukupnog gospodarstva koja projektu s P ilotprovođenjem sadrži znatno sodrže barem 5 povećani broj svojimstajama obrada popodataka, sastavljanje projekta, matskih redu u stanica; kooperanti krava, prvom izlugodišnjih/godišnjih/završnih dnevne U povećanje prosječne mljekara/prerađivača mlijeka. vještaja, svih izrada iobjavljivanje svakom količine seona bi se mlijeka proizvođači projekt uključili stručnih te ostali poslovi tekstova, skom u 2-3 stočarski s gospodarstvu uključenom mlijekapodručja osnibi se definirali koji prilikom (kvartalno/polugoPilotregija/ razvijenih vanja savjeta. t og Osnova utvrza mlivelike mljekare/proizvođači dišnje/godišnje). projekt županija; 1.3. bi bila prosa PilotSuorganizatori povećanja đivanje koji stručnjacima jeka, svojim količina dnevna velike i konrade na projekta mlijeka Prijedlog: mljekare/prerasječna poslovima otkupa đivači utvrđena na trole kvalitete prijepočetkaprovomlijeka područjima mlijeka; inu u s iskustvom u (početni uključenimaPilotđenjaPilotpojedini stručnjaci deks lis Hrvatskom i mljekar100); dogovoru projekt; projekta dijagnosticiranju otkrivanju, Stručnim i skom mastitičnih udrugomnjenim kvalitete/kemijsko poboljšanje oboljenja. ječenju bi u svim uzoraka seosko sastava Svako sudjelovali mlijeka skupnih koje savjetom gospodarstvo i fazama svakom svih bi se na organizacije provođenja krava, gazdinstvu uključiloPilotKao ili uz bi se u PilotPilotuključenom (besplatno opremilo projekt 1.4. služili bi standardisimboličnu osnova za Pokroviteljstvo projekta. usporedbu projekt. naknadu) kvalitete standardni ziranom i Za za ostvaopremom pokazatelji testiranje uspješno provođenje Piutvrđeni bi bili bilo u početka prije uključeni: mlijeka mlijeka koju Pilotrivanje ciljeva indeks svavažnosti da osobite za bi od (početni otkirvanje dozatorsreagensom projektaprojektlotsomatskih staMinistarstva pokog broja projekta povećanog dobije podršku parametra100). kodnevne nica u da Ministartestator to a uz prosječne Povećanje (plastična mlijeku, ljoprivrede, kvaličine te bude i sa za stvo mlijekapoboljšanje pliticašalicama)ispitivanje pokrovitelj. kon-

te

znatno

2.

Orelevantnim

-

u

-

-

-

-

-

-

=

-

u

=

8

Mljekarski

list

SEEN 24

VITREX 2

dioničko

VIROVITICA Zbora

društvo

narodne

garde

3

ISKORISTITE POSEBNU KUPOVINE POGODNOST MUZNIH VITREXovih UREĐAJA NA KREDIT OD 3 i12 MJESECI TEL. 033 721 168 721 352 724 507 PAŽNJA: PROIZVOĐAČI Koristite VITREX-ov krava *

*

*

*

VTIII

jerje:

MLIJEKA!

stroj mužu za

garancija u najrasprostranjeniji Hrvatskoj 25.000 (oko kom) do 10 krava za minifarme najpogodniji VITREX muzilica u proizvođač jedini kod su Hrvatskoj kojeg osigurani rezervni i ovlašteni originalni dijelovi jedini kvalitete

serviser muzilica

.*

*

pokretana elektromotorom od kuna po najpovoljniji cijeni4.050,00 Vitrex-a trgovini muzilica

monofaznim

ISKORISTITE

PRILIKU

-

NAZOVITE

u

VITREX

četvrti vimena) daje najčešće pokazatelji zivanjem mlijeka ilisamo učinaka mena som dajumlijeko kojesadrži sumnjivu negativnu Pilotpozitivnih somatskih vime obzir obično znatno uzimali bi se, naravno, u povećani broj reakciju, jedovoljno projekta trebalo bi u nastavku stanica takve krave da krave su samo pa u slučaju testirati/provjeravati čijem kontrolirati 1-2 uzorotkriven znatno samo (tesirati) mjesečno. je mlijeku puta poveiz ke bile ćani somastkih li da uzorak četvrti; mlijeka“pozitivnih" stanica (b)Pretpostavimo broj tretveć treTreće: odgovarajućem skupnogmlijeka prilikom podvrgnute Pilottijekom manu. bao bi se, s reagens probnog testiranja daje paralelno poduzimaprojekta som smajasnopozitivnu reakciju, mjera, njemodgovarajućih 3. nekih Pregled predvidljivih iz svake treba testirati krava sa znatno povemlijeko broj njivati troškova Pilotda bi se utvrdilo četvrti vimena stanica ćanim somatskih broj U ovom su u uzeti obzir pregledu projekta ili od bi se smapa d aju koja koje njih mlijeko mlijeku, postupno testiratroškovi opreme za samo i sosa znatno povećanim brojem broj p otrebnih testiranja. njivao uzoraka namijenjene nje mlijeka, vimatskih stanica: one četvrti Danas se na tržištu može naći proizvođačima mlijeka uključes reamena nekoliko reagensa i domastrane čije m lijeko reagira nim te u Pilotneki, gensom će za poj asno pozitivnu dajući otkrivanje proizvodnje trenutku ovom sagledivi organiprojekt, treba testirati 2-4 somatskih stanica u reakciju puta broja većanog i administrativni troškovi. zacijski dotle dok sve da radi Budući se o mjesečno, mlijeko mlijeku.

3.1. Troškovi nakon što se bi se u opreme poduzmuodgova-potrošnom koji materijalu ovisno o uzroku poTestatori (plastične za isako se Pilotplitice rajuće mjere, dogledno vrijeme uzoraka somatskih stanica pitivanje mlijeka pomoću većanog broja učinci postignu željeni projektom bude više ne reagensa; nepotrošni materijal). davalopozitivnumogao trošiti u većoj količini, dobio bi bi izbora trebalo reaSvaki mlijeka proizvođač reakciju. prilikom testator ćemo kao kako o voditi računa po jedan pa biukupno (c) gensa Pretpostavit krajnjeovisio o testatora tako i o broj potreban imalovjerojatnu njenepovoljnu kvaliteti, cijeni. govoj seoskih da bi u gazdinstava broju uklju-mogućnost početnom Priručnik. Svaki proizvođač čenih u dobio bi s Pilot50% (t.j.

Pilotrazdoblju mlijeka jedan priručnik bočice voDozatori krava davati mlilako — o (plastične projekt.

10.000)projekta moglo shvatljivim uputama lumena 250 i 500 ml za različitih uzoraodmje-jekokojes reagensom reagiranačinu testiranja volumetočno a o ravanje određenog negativno, 50% mlijeko koje ka mlijeka, (pojednouputama na U reagensa; načinu materi-dajejasno nepotrošni pozitivnu reakciju. stavljenom) procjenjivaSvaki ekstremno ovakvom rezultata jal). proizvođač mlijeka nepovoljtestiranja, nja uputama dobio bi po dozator. uzevši obzir i te i nakon o jedan slučaju, postupcima tijekom za da bi malo uzoraka te zapovećaReagens otkrivanje vjerojatnu mogućnost testiranja mlijeka stanica somatskih u svih krava mlikod nog za broja “pozitivnih? (protokolima) pisnicima upiSvaiz svake četvrti vimena darezultata Ti će mlijeku (potrošni materijal). jeko sivanje testiranja. ki dobivao bi služiti i za proizvođač mlijeka valojasnopozitivnu reakciju, kontinuirano zapisnici količinu dostatnu za izračunati da bi za temože se reagensa praćenje/kontrolu zdravstvenog svake krave 2-4 svih 20.000 krava vimena svake testiranje uklju-stanja puta stiranje pojedine čenih bilo kroz mjesečno.

Pilotpotreb-krave, trajanja cijelo vrijeme Budući da se ne može oko 550 litara no već Priručnik reagensa predvidjetinajviše projekt Pilotje bi količina reagensa izrađen pa će se tiskati koja mogla mjesečno. dogledno projekta. biti svih za neovisno o potrebna testiranje Realno, reagenukupnakoličina vrijeme, Pilot20.000 krava Pilotu ito sa trebala bi biti znatno uključenih manja, jektu. proodnosno (mjesečno, projekt tije-iz nekoliko razloga: i 3.2. kom projekta), Organizacijski se trajanja pokušatPrvo: brojkrava kodkojih bi troškovi administrativni ćemo na osnovu već otjedne proizvoljne prilikom prvih testiranja znatno somattrenutku i grubeaproksimacije približno u ovom krio povećani broj Struktura nekih, tu količinu: skih stanica u bio vezi troškova izračunati u s mlijeku bi, naj- sagledivih od znatno i PiPribližna vjerojatnije, manji organizacijom provođenjem procjena ukupne količine reagensa (10.000 krava);lotpretpostavljenog Ako kod krava s pobro(a) uzorak skupnog mlijekaDrugo: mnogih projekta: osposobljavanje određenog izmuremećenom vimena osoba za vo(mlijeka dobivenog jednim sekrecijom ja (demonstratora) litete

kao

s

samo

reagen-

vi-

neke

u

u

u

-

-

-

-

-

-

-

-

-

nom

u

-

u

u

-

10

Mljekarski

list

đenjepoludnevnih tečajeva savjetnika/stručnjaka, raširenosti, prirodi bi se tem Pii cima u skladu s vikojih preuzetim prije početka obavljenim poremećajasekreciji lokate stručnih krava i na autora mena o realotodređenoj poslovima, vrijednosti tekstova će kao sredstva se za gensa ciji((naprakprojektaproizvođači koji objavljivati otkrivanje tičan svim ilinakon završetka Pilottih sa tijekom jama)način)upoznali poremećaja; testirapojedinostima postupka projekta.

Paralelno i uklas (2) otkrivanjem njamlijeka; uzroka mastitičnih obonjanjem 4. izvori Mogući financiranja/ reagensa se uz distribucija proizvopoljenja b i postupno sufinanciranja đačima sprovokvalitete mlijeka tijekom boljšavanje povećavala Ministarstvo Mipoljoprivrede; đenja Pilotiproizvodnja mlijeka; nistarstvo "Minigospodarstva; projekta; marketing/informativnobi se starstvo (3)Proizvođači mlijeka financija; gandne aktivnosti; da propazdravvelike mliuvjerili provjeravanjem mljekare/prerađivači centralne o vimena kravođenje evidencijejeka; stanja svojih stvenog rezultatima i učincima Pii sami znatno va tijeku, mogu komore doprinijeti Gospodarske županije/ lotbi se na unapređenju proizvodnje zdravog regija čijempodručju obrada izrada projekta; i kvalitetnog mlijeka. podataka; perio-provodio Piloti o osobito dičnog završnog izvještaja Prehrambena projekt; industrija, hrane i postignutim rezultatima; proizvođači dječje proizvezi s u voda na bazi u poslovi financijama: Prijedlog Pilotkoji je mliljeka; izrada Piiznesen ovom u samo interesenti. financijske konstrukcije ostali mogući podnesku projekta osnovnim crtama autorovo lotosiguranje financijje 5. O skih i eviosobno načina značaju Pilotsredstava, raspodjela projekta, viđenje mogućeg tih sredstava itd.

U relativno kratkom roku dodencija trošenja projekta (1) unapređivanja proizpostupnog ostali vezi s u bila bi se s obzirom na i ne poslovi repreorganivodnje kvalitetnog mlijeka i provođenjem zentativni krava u ostvarizacijom Pilotbroj uključenihprejudicira druge pristupe m jekta; proPilotdovoljno pouzdanavanja togcilja. projekt (So, PIONEER. pu-

honorari

-

slika o

i uzro-

u

-

-

S:

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

BRAND PRODUCT

Štovani poljodjelci, Pioneer

dani

Vam

Pioneer

poljakukuruza zimskim

za

silažu za

nama

su.

Svi silažni pokusi su obrani. Rezultati će bitiobrađeni

siječnju Za sada rezultate obrane dvije objavljujemo lokacije: Nova Rača, Marijan Bjelovarsko- županija Marković, Br. biljaka/ha bilogorska na

sastancima

iveljači 1999. godine.

u

i

prezentirani

samo

u

berbi

84 .000 84 .000

82 .000

Br biljaka/ha u

berbi

.000

000

Tehnologija koja daje više!

Pioneer sjeme d.o.0., cesta 2B/2, 10040 Zagreb, Tel.:01/2988Čulinečka ru

Fax: 01/2988-746

745,

Mljekarski

list

lI

BJELOVAR

Tel.

043/25

I

043/25 relax

17 00

099/44 mobitel:

16 06

18 90

PROIZVOĐAČA

EUROPSKIH

POZNATIH I

Bjelovar, Križevačka cesta 3 b

43000

L3

/ //

f s

SAC MILKLEINE

-

-

WESTFALIA

-

“

.

. “

VEZOVI

ZA

STOKU

trofazni monofazni ili sa jednom, ili tri dvije kante na kolicima ili stabilne (4

tipa)

EZAN Niskiprivezs krmnom pregradom SISTEMI

ZA

IZGNOJAVANJE

za Sistem izgnojavanje Ihas: ORE“: “EKONOMIK" KiBi kran |

.

1ZPROIZVODNOG PROGRAMA NUDIMO: KRMNE ZABRANE POJILICEVIŠETIPOVA GUMENI TOPLI POD ODRŽAVANJE HIGIJENESTOKE PRIBOR ZA

«

+

*

Hidrau

-

Nepoželjni

plinovi

zraku u

staje

60%.Ugljični je rijedak stočarskoj praksi, znakova nešto češće susreće se Kod pojave trovanja pilićardr.

Piše: Stjepan Banožić treba nicima. amonijakom omogućiti davati kisik i inhamonoksid krvni otrov, svježi zrak, Ugljični je vodenih para s nešto octa ili se veže s lacije jer hemoglobinom (previnske kiseline. nosiocem kisika u u 0,5% otopinom eritrocitima) Oči treba obilno vodom. ispirati nepovratni spojkarboksihemoNazočnost Smrt nedoamonijaka nagovjeglobin. nastaje zbog štava da slabo čišćena i statka kisika odjestaja organizmu, Kod nosno nedovoljno ventilirana. zboggušenja. koncenod dioksid do Plin bez smrt tracije Ugljični 05, 1% uzrokuje (CO,). teži od već sati.

Kod a za nekoliko ga mirisa, zraka, životinježivotinja dolazi do izlučuju prilikom disanja.

Njego-otrovanja vrtoglavice, va rada lose i čist zrak s srca, usporenog koncentracija povraćanja, povećava Svjež optimalnim šom i kome. od opateškog ventilacijom disanja stajama, Ovaj svojstvima jedanje uvjetaosim biti i san mikroživota i Zrak disanjem plin smije stajama. nastaje zdravlja životinja.je biološkom i Veoma i sadrži oko 21% razgradnjom balege Sumporovodik (H,S). jak smjesa plinova hrane. rasute dioksid se već kod pa Ugljični 0,5%javljaju kisika, 78% dušika, otrov, 0,3%ugljičnormalno živoznakovi teško nog regulira disanje trovanja (kašalj, dioksida, 0,5% plemenitih količine nisu kod 1% dolazi a i oko vodenih pa tinja, povećane disanje, proljev) para plinova 0,47% štetne.

No kondo smrti Uz ove jako dugotrajna zbogparalize disanja. (po obujmu). plinove Teži od zraka i uzrosadrži nešto veoma centracija plina staji je tog speciprašine različitog u krvi mirisa i kuje životinja promjene pH fičnog (pokvarena porijekla jaja). mikroorganizme. otekline po i de(acidozu), tijelu Nastaje Amonijak NH,.Bezbojan razgradnjom bjelančeviplin, Kod 5% lakši od sadrže se na, mineralizaciju kostiju. zraka, aminokiselina, ubraja plinove koje dioksida se U ugljičnog javljaju sumpor (metionin, nadražljivce. stajama cistin, cistein) nastaje kod 12-15% doiz mikrobiološkom mokraće i rasute orvidljive smetnje, balege, razgradnjom lazi do hrane. malih tvari i mirisom otkriva te Čovjek ugibanja pokusnih ganske balege hrane, ovaj p lin kod i već malim mokraćevine ali životinja, 20% ugibaju razgradnjom količinama, (ure-velike duljim boravkom Količina brzo u životinje. u prostoriji prije). amonijakastajama držane u vikava na s Životinje se onda ne pa ga prostorijama poveća tijekom njega, toplog dijela količinom kad mikrobiološka već aku previsokom ugljičnog osjeća. godine je Sumporovodik je dioksida su im malim tivnost u veća. Veće mlitave, smanjena staji koncentracijama količine i stočnim u nastamjeopćaotpornost proizvodnja, amonijaka uzrokuje punokrvnost otrovan, različitim bama nalazimo i ako se te inaktivira enzime dimozga, podložne oboljenjiživotinje ma. dioksida drže tkivima. te u stanicama Osim Otrovnost ugljičnog i dubokoj sanja stelji,stajase srešetkastim ma sluznice dišnih trenutpojačava prisutnošću drugihtoganadražuje podom, ku te organa, plinova. pomicanja balege (fekalne smanjuje općuotporS nost higijenskog se). organizma. stajališta ovaj plin je i Povećane količine nalapokazatelj Amonijak jako nadražuje sluznice zagađenosti staje plina tog i dišnih organa da ima i teško zimo slabom ventisa upućuje očiju (kašalj, staji drugih stajama i Sifonsko disanje, plinova. upalni edem,upala plulacijom kanalizacijom. monoksid orneadekvatno ća), umanjuje općuotpornost Ugljični zatvaranje jameje (CO).

Ugljični i remeti monoksid bez može vraćati u eksse ganizma razmnožavanje jeplin mirisa, jer plin staju. domaćih Količine od i Nalazimo Naveoma otrovan. ga također, životinja. plozivan je pripojavi nekih 5% bolesti a kod organa 2,5%djeluju toksički, staje zbognepotpunog probavnih sagorije10 za amonijaka životinje ugibaju vanja različitog tifus, paratifus). materijala gri-(crijeva, U stočnih s nastambi. U Plinska zraka minuta. stajamapovećanomjanje rasvjetzagađenja stajskog količinom nalazi nom koncentracise amonijaka pojavljuju plinu 8određuju (mjere se češće naročito motora 5zaraze, indikatorom komouvjetne ispušnim plinovima10%, je)plinskim teladi i imericama te ga junadi, po pod 10%, generatorski plinovi poznate Drigeru, indikatonom One dado 50%.

U s To bronhopneumonija. po državaju plinovima cjevčicamaDrigeru. čine u kod osobito svaki govedarstvu najveći eksplozije, nitrospojepotrebno spomenuti zdravstveni štete. | do i m problemvelike jeva(dinamit, nitroceluloza) plin. monoksid

vrlo

u

a

u

u

u

a

ne

u

u

u

-

u

a

u

se

veoma

su

na

u

u

ma-

u

u

za

se

u

u

u

-

sa-

rom

nas

za

oo...

ggggemnp

Mljekarski

list

13

I

SELEKCIJA

REPRODUKCIJA uvažavalo

taj pada.

Zakon o zakononašeg općeopredjeljenje teži naše zakone davstva se gdje uzgoja osnovica zakonska zakonima čim više sa usaglasiti Ova Europske unije. jeorijentaizradu takvih odživotinja domaćih osiguravala cija će po redbi zakona zakonskoj koje stvoriti za nesmeokvire osnovici kao odnosi među njima propisani stočarske tani dr. proizvodnje Jakopović i razvoj Piše: Ivan svrhu se koje provedbeu mjere Hrvatskoj. rada obavselekcijskog uzgojno domaćih posebice životinja Uzgoj kako Zakon o upije stočarstvu, ljaju. dio se onajnjezin koji odnosi sano u prvom članku, njegovom rad ima selekcijski Uzgojno temelji unapređivanje genetsko i uzproizvodnju uređuje uzgoj velikom tradiciju. dugogodišnju Hrvatskoj se brojuaktivnosti, životinja, oplođivaljanih 1913. gojno dati će još Organizirano je započeo koje svojpunidoprinos domaćih životinja, trgovinu vanje i sve usklađene. ako su međusobno slijedno godinetraje gotovo ž ivotinjama, valjanim uzgojno Danas do danas. se provodi dodržanja uvjete zoohigijenske upisomuzgojnotemeljem za Uzgojzapočinje uzgojnih programa kakvoću stočne maćih nau a životinja, popis, životinje vrste valjane životinja pojedine domaćih i hrane se životinjskog proizvoda dani proizvodstavljautvrđivanjem u uzgojni jasno kojima i odnosno ustroj provedbu podrijetla, kao genetskih moguć- ciljevi, nih, i postupci provedbe te nosti ilipopulacije životinja u zgojno valjanih goja pri-sudionici koji kojoj tu grla su u provedbu učinkovažna za popitanja druga raspoloživih Temeljem pada. uključeni. stočarstva. vitost i i dataka o promicanje proizvodnim podrijetlu Prvi začeci zakonske regulative ima osobinama uzgajivač također jedinke, odčlanku U Već temeljnih drugom tradiciju. imaju d ugu novih izbora roditelja 1905. mogućnost i redbi dan kada vremenu tumačenje popis je još godine, Od generacija. ukupnogbroja Hrvatska bila dio rabe osnovnih k oji pojmova Austroje sporeprodukcijki raspoloživih način Na stvorena Zakonu.

Zakon donesen ske taj j e je Ugarmonarhije, izabire sobnih životinja uzgajivač nedvosmislenu i osnovica stočarstva. o jasnu promicanju će doprikoje najviše pojmova pojedinih odrednicu selek1979. uzgojno godine uzgoj-Od ostvarenju njegovog nijeti Zakona. dijelovima kasnijim rad se izabranih tako Udio nogcilja. grla cijski obavljaojetemeljem o U Zakona iz stada zavisi od vrste životinja, unaprepoglavlju kojegovoriproizmjerama i da bi u odnosno valjanih uzgojno đivanje stočarstva, srpnjuvodnjiuzgoju reproduktivnih njezinih način dan Zakon stobio donesen 1997. osobina. o jasnoje životinja, rada novine" br. čarstvu je kojem uzgojnog 70/ provedbe (“Narodne tapodmlatka 97).

U tom Uzgojrasplodnog program. uzgojni osnovica i složen kođer skup načini jeznačajan obipropisani svaki od poglavlju istaći da je čemu je Vrijedno živoposebnoovih zakona aktivnosti, pri valjanih uzgojno lježavanja učinkoima doprinosio uzgojno trgovina mjesto proizvodnje uvjeti tinja, genetselekciji provedbi uzgojno vitijoj genetskim rada stočarstvu vremenu životinjama stavaljanim jajne (sjeme, materijala skog u skog materijalom. nice ispitivanja načini zameci), i odnosio. na koje osobina u ove pojevrijednih uzgojno složenosti poslova, Zbog načini te dinih vrsta svim stočarski razvijenim Zakona životinja, odrednice Temeljne izračuna vrijednosti. uzgojne stočarstvu i nstitucije posebne p ostoje ljama svokao i koje člankom uzgajivača udruge Zakona stočarstvu teU Odredbe ovom o poglavlju je učinaktivnošću doprinose iskustvu način jom korištenja dosadašnjem propisan melje genetrakovitosti selekcijskogstočarske proizvodnjeHrvatuzgojno skih u svrhu uzgojne manipulacija tako isto i kako izuzetno danas stadu, izradi što da, ali su izgradnje,je prinjegovoj skoj, populaciji. i koristila na s obzirom značajnoj korištenje rješenja mjeri značajno ovih u se nalaze učinak aktivnosti Da u (genetski drugih svijetu zakonima postupaka koja pojedinih bi stočarsko zasudionika bio što veći, i sl.). kloniranje zemalja inženjering, naprednih zakonski način

Na

stočarstvu

se

-

u

na

u

.

na

on

su

uz-

u

se

u

za

samo

one

u

za

o

su

u

se

zem-

o

se

na

u

na

na

se

u

su

.—_—_——:;:;:.).).).—.—.—]—.—

14

CB:BP:|]|:;— —.;.>.—.—.—<— Z————._.—-.. op —.dob.

.

ss) list Mljekarski

Posebice

i

propisani uvjeti selekcijska poglavlju odrednice za proizvodnje uzgojno valjane peradi,skupine nadprosječnih uzgojnotemeljne uvjeta matica Zakonskim odredte proizvodnje pčela. valjanih grla. izvodnju sjemenarasplodnjaka, i bama način te koje jasno je propisan je propisano koje p otvrde Posebnim člankom uređeno je odnosno treba rastijekom o plođilicenciranja, ocjene podatke zaštite izvornih i zaštipodručje ili izdavati i voditi pravna za prirodni plodnjaka pripust. vanja ćenih i domaćih pasmina sojeva fizička osoba osjekoja obavlja koriste puse od interesa našu Rasplodnjaci koji Životinja ili menjivanje držatelj rasplodtem te za tu umjetnogosjemenjivanja, državu,osiguranje namjeprirodnom namijenjenog njaka se novčanih sredstava iz nu jednom državnogocjenjuju najmanje pripustu. od Proračuna. povjerengodišnje posebnog osniva kako bi stva U koje ministar, trgovinu poglavlju koje u ređuje Zakonom da se utvrdila aktualna je predviđeno se njihova uzgojno valjanim ž ivotinjama, i hibridi se i pasmine, sojevi koji gojna su uporabna vrijednost. propisani uvjeti trgovinu u uzgajajuRepublici Hrvatskoj, te geovom skupinom ž ivotinja, Ovim Zakonom po prvi i vode je puta posebice upisniku prate netskim a dana da materijalom, posebice ministarstva i šuuzgajivačima mogućnost poljoprivrede uređeno njihova sami je područje marstva. obavljaju umjetno osjeme-uvoza. stadu ako na njivanjesvojem je U o stručno ospopoglavlju kojegovori oplo- prije uzgajivač da se toga u Propisano je trgovinu domaćih dano i đivanju životinja je sobljen raspolaže propisanomsmije staviti samo onih rassjeme nekoliko novih nisu i U rješenja, koja opremom priborom. pod- plodnjaka od Miniza koje je zakonskim zakonskom se postojalaranijim propisu uređuje starstva poljoprivrede i šumarstva znaa od su način odredbama, velikog osposobljavanja uzgajivača izdano za dopuštenje korištenje. i domaćih za se žele baviti čaja uzgojkorištenje koji umjetnim osjestadu. Pri na stanice te zameci životinja. menjivanjemsvojem Sjeme, jajne istaći da se u ovom tome u valja moraju p rije stavljanja prodaju se svega Oplođivanje obavlja prije biti i slučaju umjetnim pod o sjemeispitani, propisno obilježeni te umjetnimosjemenjivanjem, dokumennjivanjem podrazumijeva oplođipraćeni p ropisanom odabranim purasplodnjacima zdravih svim a u vanje krava, tacijom.

Odredtem prirodnog pripusta. zdravstvene poreslučajevima bama ovog Zakona dozvoljen je Uzgojno valjane životinje smiju procesa metnje reprodukcijskih vlastina pripust uvoziti fizičke i pravrasplodnjacima (uzgajivači) životinje, "uzgajivačtom a šire od samo stadu, ne toga obvezan zatražiti za osobe, genetski materijal je liječenje osjemenitelj ako obuhvat slučajevimaje umjet-stručnu osobu osobe udovosamo pravne koje veterinarskog nekom na nog osjemenjivanja za ove ovlaštenu za ljavaju uvjetima obavljanje mjerenja, obavljanje nedostatan uzgojnompodručju ako skladu uvoz u zdravstvene zaštite židjelatnosti, je poslova da osigura uspješno oplođivanje. s programom uzgoja pojedinih votinja.

Odluku bika o korištenju za pristoke. Dozvolu vrsta i za pasmina rodni donosi Iako članku na Zakona 17. se o pripustpopulaciji Ministarstvo izdaje poljoured nadležan stočarstvu da za Županijski poi šumarstva ako su udopropisujeumjetnoprivrede slove stočarstva. i mogu Međutim, svi zakonom osjemenjivanje obavljati voljeni propisani sustavu veterinari i veterinarski na prirodnog pripusta tehničari, uvjeti. vlastitom stadu članak ne mora da rasplodnjak ovaj daje mogućnost biti Izvoziti u bez fizičke se na ove mogu upisan središnji popis prizivom njega ograničenja muških I osobe steknu i sve pravo rasplodnih grla.dalje je obavljanja uzgojno valjane životinje ostao sustav osim izvornih druza licenciranja rasplodosjemenjivanja genetski umjetnog materijal, i svim onim korisnike. izvoz Budući da treba od za ge njaka slučajevima čiji jeumjet-zaštićenih, kada određenu Ministarstva nema i i zdravstvena šuno pasminu osjemenjivanje poljoprivrede dostatan marstva iz brojrasplodnjaka koji mjera, obavljanje osigurati umjetnog osjeodobrenje da tom smislu razvidno izvezeni pripadaju skupini uzgojno valja-menjivanja je moraju kojeg broj nih. neće odredbe Zakona veUzgojno valjane o rasplodnjaudovoljiti grla ugroziti potrebito brojke za terinarstvu i novine" učinkovitu no zakorištenje prirodnog (“Narodne stanje njihovu putem svim štitu. pripusta drugimslučaje70/97). su

pro-

vima

odabire

služba

iz

U

ovom

dane

su

za

uz-

za

u

u

u

a

us-

u

uvoz

u

u

za

u

u

Mljekarski

list

15

nadzora, uvjeti provedbe cijskog osigurali Zakonom da redbe za ako se odredbe slučajeve priizgradnji smještajnog posla. jepropisano prostora Zakona vodi u ne ovog štuju. briga okonjihove optimalne udrugekoje svojoj djelatnosti i te držanjaimaju područje uzgojno svrsishodnosti, uvjeta uzgoja zaštite dobiti propisano moraju je valjanih životinja, glede okoliša, Podzakonski akti Zakona da se kod i obnove Ministarstva izgradnje suglasnost poljopristočarstvu vrede i šumarstva za bavljenje smještajnog prostoraživotinje imati ovim mora nego mišljeposlomprije regi-Pri izradi Zakona o stočarstvu proizvodnji, tehnološkim Zakona o tehničko o udruvodilo se računa da se radi o nje temeljem uvje-striraju ovdje tima izdane od nadležne Za razliku od većine zeveliki dio zakonu sebi sadrži gama. u poljokoji službe. se s privredne savjetodavne malja razvijenog pod- usko stručnog stočarstva, koje područja urevremenom Posebni članak zahvate se, ručje o snivanja udruga n ije mijenja.

Stoga propisuje đeno Zakonom stočarodredbe dane u obaviti može o na mnoge detaljno Zakonu, koje životinjama već Zakonom o stvu, dok dva članka sam se u udrugama. podzakonskim detaljno uređuju uzgajivač, i s vega U ovom propisima prije pravilniuređuju uvjeti držanja smještaja posebice je poglavlju cima. navedeno da vapčela. uzgojuzgojno te Kako stočna hrana u ljanih životinja, širenje njihovih Prednost predzakonskih propisa značajnoj učinaka da na učinkovitost prona mogu zemaljski uzgoj, obavlja je jednostavniji mjeri utječe služba. U su li način se s u više su članaka selekcijska posebnim mijenjati, usporedi izvodnje, propičlancima navedeni i zazakona. sani treba udovoposlovi procedurom izmjene kojima uvjeti daci službe te način da bi se ona selekcijske sada dio Do ljiti moglaglede jesačinjen najveći rada. minimalne kakvoće koristiti. financiranja njihova tako da podzakonskih propisa, je olakšana Na Zakona U o proprovođenju uzgoja kraju propisano je značajnijoj mjeri poglavlju odredbi Zakona. vedba i naveovog upravnog u:gojnovaljanih životinja, provođenje inspekKako

da

bi se

deni

se

su

sudionici

te

ovog

kaznene

od-

o

za

u

se

u

se

u

AR)

AGROBILO

Osječka 104, Tel/fax 043/231-182 43000 BJELOVAR, TRGOVINA SPECIJALIZIRANA TRAKTORA, ZA PRODAJU POLJOPRIVREDNE MEHANIZACIJE, REZERVNIH DIJELOVA

Iznašegasortimana izdvajamo ovlašteni Universal Bjelovarskoetraktore (kredit), distributer traktore "Tomo Vinković" bilogorske županije plugove, prskalice, sijačice, tanjurače, sijena, rotokopačice, okretače "LABINPROGRES“ program itd. kose,prikolice, + za motokultivatori priključci dijelovi kose, okretače sijena za izbor Barum ležaji, filteri, remenje guma traktore za kompletan asortiman rezervnih dijelova "TOMOVINKOVIĆ", “ŠTORE“, "UNIVERSAL", "FIAT", "LABINPROGRES", "ACME", *LOMBARDINI" e

e

e

-

e

e

-

o

Rezervne dijelove šaljemo pošte putem

16

list

Mljekarski

o

GOSPODARSTVO Gj

darstva postradalih područjaosigurano je kreditiranje 435 traktora U 1997. zacije korištenjem “Torpedo". “povlaštenih? ekonomski godini je povoljnije kredite nabavku za poljoprivkreditnih programa redne Hrvatmehanizacije preko zavoda za skog poljoprivrednu i obnove službu koristilo oko Doc. dr.

Zoran projekata poljoprivredne savjetodavnu Piše: Grgić s veoma 2.160 odnosno mehanizacije povoljnim poljoprivrednika, Radi se o kredimehauvjetima kreditiranja.

Namjera gospodarstava.

Korištenje poljoprivredne rada neke od nabavke traktora ovog jeprikazati suvretiranju Torpedo nizacije jetemeljni činitelj 55 i 7S5A. TD TD Na programa u mene kreditiranja poljoprivtipa žalost, poljoprivrede.

Poljoprivredne s nema redna mehanizacije “povlaštedosadašnjem razdoblju pomehanizacija je posebicenim" kreditnim i ukazati od države važna uvjetima sebnog podržanog suvremenoj govedarskoj na i muzne Kvalitetna krma financijske prednosti njihovog kreditiranja drugeopreproizvodnji. za me za dostatnim količinama korištenja obiteljska poljoprivobiteljska gospodarstva cjelo-redna bave se stočni fond gospodarstva. koja govedarskom goproizkupni obiteljskog i može se vodnjom. spodarstva proizvesti Dosadašnje kreditiranje poljoočuvati do kosamo potrošnje privredne mehanizacije Program k reditiranja poljoprivi rištenjem specijaliziranih skupihdržavnom potporom redne 1998. mehanizacije i oprepoljoprivrednih strojeva vlade Prvi krediti obnovi i godini pod potporom namijenjeni U našim me. gospoHrvatske obiteljskim razvitku Republike poljoprivrede povoljnidarstvima kvaliteta i su brojnost Odlukom Vlade Hrs jim Republike uvjetima počeli početkom od postojeće mehanizacije jedan od 12. uništenih doove vatske veljače godine. obnove kapaciteta važnijih ograničavajućih činitelja kreditimovinskom Vlada su ratu. odobreni programi Repubučinkovitosti povećanja poljoprimehanizalike Hrvatske Ministarranja poljoprivredne je preko vredne Na proizvodnje.sadašnji U ovom izabrani stva i te cije. pregledu poljoprivrede šumarstva, nedostatak i pretežitu zastarjelost zavoda meza programi koji ponuđenom Državnog poljoprivpoljoprivredne mehanizacije redu i tehnološki prohanizacijom prihvatsavjetodavnu službu, obiteljskim gospodarstvima utje-vodila odabir korisnika kredita na ljivi obiteljskim gospodarstvima cali i ratna najviše razaranja i lista po Župa- koja se bave tržnom govedarskom, temelju popisa dugogodišnji nepovoljni uvjetinijama. mliU 1994. proizvodnjom proizvodnja godini zajmom je i krepoljoprivredne proizvodnje i tov odobreno = banke jeka junadi Najvažnija Svjetske kredisektora. privatnog ditiranja ovih kredita nabavke traktora malih i zajednička obilježja tiranje kredita danas s uresnaga Obiteljska gospodarstva srednjih posredovapriključnim odobravanje zavoda dostatna sredstva za 274 za gosponjemHrvatskog poljonemaju đajima obiteljska i bavku darstva s ratom razorenih savjetodavnu službu, mehanizacije zbogdugopod- privrednu svim Dio mehaprograma godišnjeg građapoložaja nepovoljnog ručja. poljoprivredne namjena nima Hrvatske i traksu pa posebne pogodpoljoprivrede prisiljena nizacije (priključci i manji nosti koristiti kreditna sredstva. Nate se popojedinim kategorijama tori, kultivatori) tijekom hrbavka mehaniza1995. i 1996. kreditirao ljoprivrednika (razvojačeni poljoprivredne godine vatski invalidi i strakredita sredstava brnitelji, cije korištenjem poslov-korištenjem izdržavnog dalnici nih banaka obnovi i (komercijalni domovinskog krediti) proračuna namijenjenih rata,počlanovi ili određenu razvitku Tada su s vratnici, Udruga strojpretpostavlja “papiropoljoprivrede. nih i obnove logiju" dr.), “povlaštene? priishođavanju kreditiranjem kredita, stočnog prstenova kamatne od do dodatne troškove obrade kreditfonda obiteljskim gospodarstvistope 7,0 7,5%, kredita hikamatnu bave te se nog zahtjeva, i osiguranje jamcima koja proizvodnjom stopu iznad 10%. S i odobrena strane krepotekom nekretnine, strojeve druge preko mlijeka povoljna te često doMinistarstva i šuditna sredstva nabavku opremu, mogućnost poljoprivrede datne Hrvatske Vlade i Pomarstva, odnosno garangarancije Repub- opreme opremanje staje. kao like Hrvatske više četkom 1997. za agencije instrument podržano je godine gospo- cijske Nabavka

poljoprivredne

mehani-

s

ratom

'

u

u

za

s

u

s

su

u

su

su

u

su

-

su:

za

na-

ma

na

za

Mljekarski

list

muzne

17

Mehanizacija: kombajni i kunim TIGAR Tvornice 35 iz programa za uređajemadapteri kukurui In(obavijesti Astra kuruz, sječka slame Jastrebarskom Zaza ternational- d.o.0., zovine, adaptacijasuncokret, berač. te vučeni dvoredni greb, 01/4844 100) Industrija konstruksvi Traktori Mehanizacija: Korisnici:građani Republike Hrvatske. cije Ferguson Massey Korisnici: svi građani RepublikeUvjeti kredita: 2 poček godine, Hrvatske karok otplate 5 godina ( 2+5), kredita: 1 Uvjeti poček godina,matna stopa 7 ,5%, otplata polukamatna rok 5 otplate godina, godišnja.

7%,otplata polugodišnja. stopa kreditu sa o sklapa Ugovor ZaKredit odobrava se kredita kod bankom putem osiguranja poslovne Županjskom Žud.d., Isbanke fco Sve navedene banke. d.d., Zagreb. panja. cijene grebačke 10-12 obračuiskazane s a ZanimanjeOdnos mjeseci. poruka tvornica, i cijene otplatne Hrtreba natim PDV-om. potvrditi kupnju odje prodajne cijene 125:100, vatskom zavodu poljoprivrediznos krenosno kreditnih ukupni plaćen i službu. programa nu Pregled savjetodavnu veći oko 25% ditnom je otplatom i osnovne Odnos obnove otplatne cijene 1)Kreditiranje poljoprivod osnovne mehanizacije. cijene odredne je 124:100, cijene mehanizacijesrednjimprodajne kreiznos i većim nosno ukupni plaćen obiteljskim gospodarveći ditnom oko 24% stvima otplatom je (obavijesti Poljoopskrba od osnovne cijene mehanizacije. vanjska trgovina d.o.o., Zagreb, i 30 80 955) 01/426 kombajna 3)Kreditiranje teški traktori URkukuruza iz dvorednih berača Mehanizacija: domaćih ĐakoSUS i tvornice “Đuro programa priključni strojevi “Đ. vić" Županji proizvođača. (obavijesti Korisnici: Đaković" Županja, razvojačeni branitelji, 032/834 007, članovi povratnici, Udruga(strojPoljoopskrba vanjskatrgovina nih prstenova).

Zagreb, 01/433 764) d.o.0., kredita: 1-2 Uvjeti poček godine,Tablica 1. [troškova otplate cijena Pregled ovisno o rok 3-5 otplate godina visini kamatna kredita, stopa Obročno Broj — Ukupna Prodajna Plaćanjeu 7,5%, otplata polugodišnja. obroka otplata cijena — počeku = kreditu sa o sklapa Ugovor 24.242 155KS Traktor URSUS 260.348 30.021 b ankom ŽuŽupanjskom d.d., 119KS 253.638 29.248 23.617 Traktor URSUS panja.

41.532 1.557 5.057 2-osov. 8t Kiperprikolica i Odnos RAU 35.437 1.329 4.315 cijene otplatne Sjetvospremač traktore iznosi oko 3.521 Kultivator KRK 28.914 1.084 prodajne 788 2.557 21.000 Utovarivačskompletom kreditom se za 7 odnosno 142:100, 3.770 19.922 1-osov. 4t Kiper prikolica 2 (s god.počeka) Cisterna gnojnicu godina otplate 18.666 3.532 oko 142% osnovne 2.978 15.738 vrijed-Silomat plaća nosti traktora. Za 1.547 8.174 mehanizaciju Kosilica 7.152 od 20.000 10-obuz Prskalica vrijedniju 3.416 grablje ročnu Zvjezdaste kredita (spočekom otplatu od 1 odnos god.)ovajje oko dakle je 126:100, ukupnaotplata Prodajna Za 26% veća od osnovne cijene. od opremu vrijednosti manje 35 64.050 Traktor TIGAR 3 20.000 kn na otplata je godine Sigurnosni krovom 4.697 _ odnos od 1 a 11.590 Kabina počekom godine, 14.030 i osnovne Prednji pogon je Hidro otplatne cijene 7.930 117:100. upravljač 2)Kreditiranje plasmana

traktora

sa

žetve-

u

se

su

u

za

osnovne

za

na

-

u

-

*

se

osnovne

za

za

s

18

ram

s

Mljekarski

list

Tablica

3. Cijene kombajna

i berača

s

troškovima

Plaćanje (10 obroka) = počeku— Obročno

Prodajna cijena

Kombajn “Farmliner"

otplatekredita (u kunama)

33.70

332.608,60

38.353,93

40.498,87

443.342,63

Kombajn “Hidroliner" 36.20

881.529,30

101.651,35

107.336,19

1.175.013,26

berač “Comliner"_

125.618,52

14.485,39

15.295,48

167.440,18

Dvoredni

Tablica 4.

i troškovi obročne

Cijene

otplatekredita (u kunama)

—Plaćanjeu — (170obroka) otplata cijena počeku Obročno

Prodajna

Ukupna

htjeva obavljaju uredu zaHrvatskog najbližem voda i za savjetopoljoprivredu

Slavija Traktor 26 KS Slavija 26 KS

Traktor

kredit

za

davnu

službu

ili kod

se

u

navedenih

dobavljača. programi Traktor Lombardini 30 KS svim mogu preporučiti obiteljPrikolica 1,5 t sada skim koja gospodarstvima Plug jednobrazdni određene poljoprivposjeduju i bave se redne pretežkapacitete kredite traktora tržnom prouobičajene komercijalne prodaje 4)Kreditiranje poljoprivrednom niža kamatna “Tvornice i su Isto tako značajno uređaja priključnih stopa,izvodnjom. preporučeno i traktora? duži ka(detaljnije vijek Bjelovar otplatepojednostavje povećavanje proizvodnih ured HZPSS instrumentni krešto ovih ljeni osiguranja paciteta gospodarstava, obavijesti najbliži ili dita. ekonomska i dobro Poljoopskrba vanjska trgovina Općenita pred- će omogućiti iskorištenje kreditnih programa nost s niže troškove sata 136) Zagreb, d.o.o., 01/422 potpo(cijenu rada) Traktori i Vlade se Slavija očituje prosječnim Mehanizacija: ——mehanizacije. novonabavljene troškovima rok otkredita Važno istaknuti transporteri, (na Lombardini, freza, je pretpostavku od 23i 5-7 + kako nove prikolica plug. plate godina poček) uvjeti kreditiranja odnosu nabavnu Korisnici: svi u građani cijenupoljoprivredne Republike42% mehanizacije Hrvatske. dok su istitroškovi razdobkratkoročnom mehanizacije, sljedećem banaka kredita: oko 6 kod kredita neće biti Neovisno poslovnih poček mjeUvjeti lju povoljniji.

4 oko 45-55%.

Drurok istirok tročestim seci, otplate godine (17 otplate poljoprivprimjedbama kamatna storednika složene pootplata), riječima, poljoprivrednici pri mjesečnih gim zahtjeve banaka slovnih se pa 7,5%, otplata tromjesečno.povlaštenom kreditiranju plaćaju prekokojih kreditu o s osnovnu pozaključuje prodajnu cijenu još plasiraju Ugovor krediti, cjelokupni ilinešto više od te do Privrednom bankom oko od d.d., Zagreb. 1/4 1/3 stupak evidentiranja podi osnovne Odnos a ružnicama zavoda prootplatne vrijednosti, prikomercijalnim Hrvatskog odnosno kreditima za slui vrijednostpoljoprivredu dajne cijene je125:100, jeplaćena savjetodavnu iznos i više iznad osnovne kreditnom žbu do s prougovora ukupni plaćen polovicu potpisa poslov25% veći od oko i bankom je dajne cijene. otplatom jejednostavniji Sve kreditosnovne cijene mehanizacije. potrebne obavijesti navedenih Osnovne nim komeri veličine kredita vrste prednosti programima, evidentiranje kreditnih programa odnosu zainteresiranih te kreditnim BN predavanje cijalnim linijama.

Ovi

30 KS

Traktor Lombardini

se

-

no

-

rom

u

u

na

na

o

na

se

na

u

za

nom

o

u

u

na

za-

"7O-

A"

SESVETE, Bjelovarska75,tel.

01/2002142 REZERVNI DIJELOVI ZA: emuzilice ekosilice eutovarne

prikolice eprikolice gnoj prskalice plugove etanjurače i balirke berače kukuruza i klinasto drljače sijačice prevrtače sijena kombajne remenje, i lanci i lanaca kardani i kardana ležaji kotrljajući simerinzi galovi spojnice galovih dijelovi stočarstvo i za stoku za oprema ipribor pojilice mljekarstvo e

e

za

e

e

cisterne e

e

e

e

e

e

e

e

Mljekarski

list

19

REPORTAŽE U slučaja poljoprivredno savjetodavna posrednik radi Donjomiholjačka u o se kredita za zemljištu isključivo razvoj mliječnog govedarstvaobiteljskim odobravanju vlasništvu potencijalnog podnogospodarstvima odnosno kredit se sitelja kredita, junica Krediti 500 nabavu za može dobiti samo za poljoprivredno s čistim vlasničgodine do kraja zemljište služba

u

kuna

hektaru. po

kim

odnosima.

sva

tri

na

povoljni krediti, kuna, kamata znači da im to a minimalni iznos kredita se je najniža koji Prema riječima Martina Culeka,može očekivati 15.000 mirotri što vrijeme g odišnje, posto je kuna, Pou savjetnika donjomiholjačkojznači da bi u obzir za do te Tok otgodine, dvije kreditiranje vanja služljoprivrednoj savjetodavnoj došle i više do 10 što ovisi o najmanje dvije junica. plate godina, Ministarstvo i bi, poljoprivrede i šuMinistarstvo Martin iznosu kredita kaže Cupoljoprivrede šumarstva pravilRH, temeljem također kreditira uremarstva lek. nika o unapređenju poljoprivđenje poljoprivrednog zemljišta. dokumentadrredne razini se tiče na Što potrebite proizvodnje Tako hidrose za programe kreditirat će do program cije, uređenja zemljižave, kraja godine krediti u melioracije odobravaju šta iz treba biti iz nabavu komada 500 vidljiva kojeg njejunica iznosu od 23.000 kuna po hektaru, korisnik kredita Poček u gova isplativost, domaćeguzgoja. otplati do za programe treba rok agromelioracije a priložiti gruntovni izvadak, jedvije vraćanja godine, 18.000 kuna te za službe. te kredita po hektaru, mišljenje Savjetodavne godina.

Vrijednost pet do 10.000 limitirana kredita po m okrupnjavanje jednoj junici posjeda stoku Gredi ne samo koji posjeduju Babinoj Obiteljskim gospodarstvima djele zemlje zadovoljne dano 580 hektara i zemljišta zakupom nego vlasti, seljaci. općinske Osim svi proizvođačima mlijeka Velika pomoć toga, zakupoprimatelji i imajuobiteljska gospodarstva mehanidostavila s novu Damir podataka koje je raspolažu potrebnom Piše: Rukovanjski za u za Županijska zemljišta, komisijadavanje zacijom obrađivanje Nakon za im dane će u raspisanog natječaja zakupdržavnog pa poljoprivrednog površine zakup 580 hektara dru ako da su se davanjezakup puno posebice zemljišta, ustanovljeno je značiti, obzir da se za p oljoprivrednog zemljišta žavnog činjenica pojedina zemljišta prijavili Babina Grena bavi nisu babovećina području općine njih poljodjelci koji stočarstvom, su za Obzirom da odnosno da,svoje ponude korištenje gredskog područja. proizvodnjom mlijeka. obradivih Županijskoj da vlasti inzistirale da Treba a su površina naglasiti seljaci, općinske ima o i prioritet poljodjelci komisiji poslali brojni pripodjeli zemlje uglavnom jeriječdragovoljcima nekoliko dobirata, poljoprivrednih poduze-domicilno stanovništvo, komisiji Domovinskog zemlju ća. Nakon isteka roka za da s u, pri-jepredloženo jer pri zakup skupo platili donošenju ih strahu da će ostati bez za komisijaje konačne odluke o davanju kupljanje prijava, nje, zemlje izvi- u razmotrila i o tome nudili čak vodi što o tome iscrpno zemljišta zakup računa, je pojedina pet Baod i i uvaženo su jestila Općinsko poglavarstvo u cijelosti cijenupočetne koja je zemljišta putavišu bine rasIzutvrđena Grede, kojejetijekom raspodijeljena pa jecijena natječajem, Babogredcima. hektara bila ido prave zauzelo čvrsti stav da bajednog svoje ražavajući zadovoljstvo,korištenja obrađiBilonić istaknuo tisuću kuna. čelnik Đuro moraju bogredsku zemlju je vati na 0skako su takvim Babogredci.

Naime, načinomraspoPiše:

Damir

Rukovanjski je iznosom

od

9.500

a

Ovo

relativno

su

-

uz

u

se

uzme

u

sa

su

se

venu

u

u

na-

BKUBLJENOJ SVE VRSTE |TIPOVE MUZNIH UREĐAJA (NEISPRAVNE) | (RABLJENE I s 1 PRODAJEMO! GARANCIJU) RENOVIRANE: (Uz | Zdren G# Javite na nam se radiprodaje, nabaveili posredovanja “Hrvatska mljekarska udruga+ Zagreb+ Ilica 31/III, tel.01/424420 |

20

še

Mljekarski

list

A d.o.o.,Žabjak MUZNA OPREMA 7c 43212 Rovišće Mobitel:099/416Ko 043/878878Tel.: Alfa Laval Agri 081 034, 059 MUŽNJU KRAVA, OVACA I KOZA PRODAJEMO, SERVISIRAMOIPOSTAVLJAMO OPREMU ZA Laval Agri POZNATE SVJETSKE FIRME Alta

.MilkMaster

-

sisten,Woje japreke M

O

NT SVRKOA mPiyterske hrapjenje : “...stoke.) ša ć, +

m

,

.

,

..

Pa

*

*

E

za dojenje, maleaparate temljekovode VarioTandem iizmuzišta

kaoisvu ostalu idezinfekciju, potrebnu opremu u staji.

hranjenje automate kompjutersko stoke teladi inapajanje za

ć:

Alfa

Laval

Agri ——=

_-

e

vj

vodnje.

Sustavom

suradnja

Poslovna

obuhvaćena

i mljekara ULA

članica

€5

God]

LURA

33.100

domaćin-

jednoj. kravi u 1997. godini prosječno je 1.703 litre a mlijeka, otkupljeno po jednomobiteljskom gospodarstvu svega 5.959 litara mlijeka. stva

kooperanata

su

otkupa mlijeka

GROUP

BLJECAMA NUI, SRELA, DIMA,

ALU

LORA EZPOĐT-IBPORI

115.800

sa

krava. Po

Strukturni otkupa m lijeka pokazatelji godini dr. sc. Petar Piše: Bosnić razini na na ostvaren Hrvatske, ukazuju realizirati otkup mlijeka LURA GROnivou 1989. na povoljniju poziciju LURA članigodine.

GROUP sa svojim UP u odnosu na mljekare. druge SIRELA cama Značajan doprinos poboljšanju (DUKAT Zagreb, U dale u ukupnomgodišnjem otkupu MLJEKARA stanja proizvodnji mlijeka Bjelovar, Zadar) od članice LURA GROsu mlijeka seljaka, mljekare (DUstalan rast otmljekare ostvaruje godišnji različitih UP oblika poiz domaće ZADAR) KAT, SIRELA, participutem kupamlijeka organidok 60% sa su moći a zirane U piraju otkupom proizvođačima, posebno proizvodnje. poslijerat33% treba i uvoz trend obuhvaćena nom poljoprivredna naglasiti isporuku razdoblju prisutan je domaćinstva bave gove10.000 se koja kooperantima visokobreposeoživljavanja govedarstva, đih darskom drže bno kvalitetnih junica. proizvodnjom ikoja proizvodnje koji je mlijeka, krava od LURA GROUP 1996. rezultat određenih državnih 43% ukupnogbroja u goMljekare krava odiz domaće su te u Hrvatskoj.

Ovakvim spodarskih mjera, ulaganja godiniotkupile nosom u 173 od strane a u ove mlijeka otkupu započeo proizvodnje milijuna, razvoj proizvodnje 1997.

198 litara proces poje diferencijacije, okrupgodini milijuna (novčani mljekara poticaji, U i u ovoj godinirazdoblju njavanjaspecijalizacije obiteljvoljni uvjeti kreditiranja proiz-mlijeka. od I-VIII skih domaćinstava tvorničke uvoz mjeseca otkupljeno je proizvođača vodnje, premije, litara ili bređih mlimilijuna mlijeka mlijeka. junica, otkupna cijena 161,3 više u odnosu 1997.

Stabilni su odnosi na 19% jeka). poslovni Od strane LURA GROUP posebi te Dugoročna orijentacija, proizvođača mlijeka mljekara, godinu. i dobili na su iz domaće te priznanja nagrade se u tržišnim uvjetima poslovanja, otkupmlijeka dala stočarima najveći proizvođači koji remlijeka, proizvodnje,jepozitivne dugoročno garantira 1997. domasu po sada ekonomska se za tijekom godine pa zultate, potrebe sigurnost. ćinstvu više od 34.000 tri za sve isporučili mlijekom mljekare Nakon rata se naturalnih litara Za konije povećao broj osiguravaju od naših mlijeka. proizvođača krava i steonih Zadar ovi krijunica, međutim,mlijeka, GROUP od ove aLURA mljekare operante se veoma proostvaruje pozitivan su više ne uvozi terijizbogobjektivnih razloga godine svježe kravlje kraces pasminske niži. konsolidacije mlijeko. i povećanja genetskih kapaciStruktura nivou LURA GROUP 1997. godini U stalnom teta otkupa mlijeka grla. jeporastu DomaćinMlijeko Otkup mlijekalitara i tržnost U otkup kravljeg mlijeka. u0V0lit. stva broj 1989. u godini Hrvatskoj otkup383 litara kravljeno je milijuna dok rata ljeg mlijeka, jetijekom uništeno i 120.000 otuđeno plotU 1997. kinja.prethodnoj godini Struktura Ova 203 doma315 litara po proizvođača otkupljeno je otkupa mlijeka ukazuje milijuna ćinstvu ili složen količine su i na veoma u odnosu prosječno isporučili 83% mlijeka otkupmlijeka 52.202 litre ili 1989. realni na mlijeka ukupno godinu.

Postoje nerazvijenost govedarske proizda će se

u

odnosi

1998.

u

va

na

u

-

22

Mljekarski

list

Rezultatiotkupa proizvođača nagrađenih

mlijeka tijekom 1997. godine

mlijekapromasnoćom LURA sječnom 3,92%.

DUKAT GROUP ZADAR u u Šampioni isporuci mlijeka Domaćinstva broj |zanos 90iz|zones 201| su DUKATU Branimir Puškadija Isporuka mlijeka i (215.831 lit) Marijan Kralj 5.055.397 5.046.329 495.391 [10.597.117 ukupno litara | podomaćinstvulitara |— 54.359 52.202 (oi I 1318ItyTZdravko Sadavafomm | set | — 400 [396 | 392 | | it.)

Zdravko Hartman Kišan MLJEU krava (179.563 lit). mr Broj KARI Zadar su ukupno 1.562 153 3.236 najviše mlijeka po domaćinstvu Joso i 16,79 7,65 15,94 isporučili lit.)

(85.736 Jusup | | 3.2368 | 3817 | >3287 | > 3274"|| Goran Perica (53.8411it).

Otkupmlijekalitikrava Na svečanosti u prigodnoj Bjemlijeka (1997. godina) Najveći proizvođači lovaru ovisno su o proizvođači DUKAT SIRELA ZADAR količinama isporučenim mlijeka lit %m.m.

Proizvođač it o%m.m|Proizvođač lit %m.m.

Proizvođač | dobili i odgovarajuće nagrade Branimir Hartman Marijan Joso LUte Puškadija Jusup priznanja, je predsjednik 215.831. 3,90 damo 211.318. 3,92 857%_401 | | ed eo RA Luka GROUP, gospodin nca _.: idd am 191.627 [Mostari 179.563 Velim 4,09 53.481 3,82| 3,86 ao + PoljanskiLug P Sri Miljenko .

S Tumpak orc Martin Marija Holjevac lijek 144.135 koji p rvi 47.459: 3,83 || 3,88| Mušaluk deće Poljana 142.351 4,09 [Crikvena tijekomslijedeće mlijeka Anđelko Babić Vinko Matasić Ivan ili n arednih godina proizvede Zrinjan Medsave_ 134.345 400.000 litara 112.564 32.116. 4,20 || 4,01 [Crikvena_ 3,85 [Čovići isporuči mlijeka.

—— Stevo Čudina Mužinić Josip Fajdetić proU Joso strategiji razvoja primarne 123.044 103.272 3,85 22.741. 3,99 3,80 oi a LURA Saone GROUP duse izvodnje, : emac bed kEa sn 2em > Koritna 116.707. 3,88 100.750. 3,86 [Čovići 21.483. 3,97 [Grginac J Mirović Antun Kuharić Milan Maričić Š Joso m a = KL educiragospodarstava, StaraMarča 116.276 21.296 3,97 [Višnjevac> 91.502 3,81|Benkovac 3,78 | | '€'JSkin Kindi Mladen kooperanata, Draženović J. nje na program Cigler Stjepan farmi s 91.135 103.740__3,87 Vivoze 20.192.

3,89] [Virje 3,82 || izgradnje Čehi većimkapacitetom kao i na Grbus Viktor Kenđelić Bobinac Petar krava, Franjo perma100.133 4,04 [Ferdinandovac 88.547 3,85 |Prozor 19.593 aktivnost na 4,09 | |nentnu Odra poboljšanju Dobrica Ivan kvalitete i Mladen Kralj DujmovićBožo higijenske ispravnosti Rakovec 88.416 4,04 [Novačka 84.878__3,87|Čovići 17.987_4,12 || m mlijeka.

10.597.117

litara

s

*

,

ne

-

(211.318

i

-

-

ralj

Marijan

an

Zoravko

Goran

..

Pe

zNa

i

Jozo

raba

an

R

ca

eli

Sajmišna 8b, Sv. Ivan Zelina,HRVATSKA Tel.: 00385/1/860-920 Fax: 00385/1/860-595 GSM:

POLJOPRIVREDNE SVEVRSTE ZAVAŠE MEHANIZACIJE

GRADSKA

-

-

-

-

-

-

kredit bez učešća

36 DISKOVA

PNEUMATSKESIJAČICE ŽITNE SIJAČICE PRIKOLICE 4tKIPER 3.500 6.000 kg -600 k g, RASIPAČI kg, SIPOVE PRIKOLICE ZA STAJSKI GNOJ CREINA

+-

MALČERI

-

TRAKTORSKE SRa

tjeme

greg

FREZE

OD

s.

zas

0,90 2,20

8: KREDITI NA

Mljekarski

list

BANKA

Osijek

GOSPODARSTVO:

-TANJURAČA

098/281-550

-

na

6 godina s

počekom

od 2 godine.

godišnja 5% kamata ide (2 počekgod.) glavnicu do 50000 kn: 3 jamcakredita 1,5% osiguranje 50000 kn: stambeni od hipoteka objekt 3 jamca Potrebna dokumentacija: 1. gruntovniizvadak kuću ili zemlju, 2. domovnice, fotokopija 3. kuće, fotografija kamata

5%

na

u

na

za

23

tomoreguto

LUTRAŠI

žimjak faks: /246 10 000 01 tel: bb, 179.

01/246 182, Zagreb;

taja

proizvođači povrća, Poljoprivrednici — će Pred nama mraz sve su hladniji dani na Zaštitite i vrtove. uskorostići Vašapolja mraza na Vaše usjeveod vrijeme, koristite foliju.

LUTRASIL termoregulator g/mž Tip:17.130 # PROFI PROGRAM u širinama:2 m.

4-65-8-10,5-12112,75 dimenzija1,5x10 HOBI PROGRAM & (15m?)za kućne vrtove. m -

i

—

m. preko 1.000 postajete član Kupovinom KLUBA KORISNIKA LUTRASIL' FOLIJE omogućuje = kupovinu pod što Vam povoljnijim cijenama.

SERVIS

TRAKTORA

I POLJOPRIVREDNE

MEHANIZACIJE SVISGANN" TEL. 01/860113 za rezervnih iprodajuoriginalnih popravaktraktora servis specijaliziran FIAT-ŠTORE za i traktore: izprogramaNEW HOLAND FIAT dijelova UNIVERZAL za dijelovi traktore: IMT, FERGUSON, PERKINS, popravakirezervni TORPEDO PRETOKI

I,SV. IVAN ZELINA,

|

dugogodišnje iskustvo dijelova kod ugradnjerezervnih dajemo savjete rezervne

24

dijelove šaljemopoštom

Mljekarski

list

preuziministri čovječanstva Kronika vođa Klement ma komunistički 30.

GOTTWALD (1896blokova svibnja izbori uz održani političkih Stvaranje drugi 1953).

KeglevićKao Piše: Stjepan dipl. ing. novi te komunističku sukoba sve kontrolu, je oštrijih posljedica novi ustav SAD po između izglasao parlament dvije supersile i Čehoslovačka i SSSR-a se na postala je kojem Godina 1948. zapadu stvaraju Demokratska “Narodna istoku Repubsuprotstavljeni Europe sasvim tim lika". Pod blokovi država. lijepim Ustrijeljen JeMahatma nazivom lukavo se skrivala komuNa zapadu, gradu Bruxellesu, Gandhi odBeneš samovlast. nistička država je 17. je zapadnih ožujka pet Delhi u 1948.

30. iste 3. siječnja gradu Velika stupio rujna godine Britanija, Francuska, tj. borac života.

54.

Indiji ustrijeljen jenajveći i LuksemNizozemska godini Belgija, od slobodu za Indije engleskeburgsklopilo 50 ugovor godina Mohandas Karamchand vlasti u hoće vlastiti Tito put suradnje gospodarskom, ucilju MAHATMA GANDHI nazvan i kulturnom alii socijalnom polju, komunizam što znači “Velika duša".

Uskoro p omoći. privojnoj Kominform dan 28.

Na veličina bila u borbi za je lipnja je Njegova družili i svoju n jemačku o kupao i naroda slobodu objavio Rezoluciju stanju pupojedinca nastala cionu zonu te je Europska nenasilnih tem Jugoslavije partiji Komunističkoj metoda,putem ekonomska suradnja (OEEC) i nakon što nazvao i ju je najstrpljivih uvjeravanja beskrajne Parizu. sjedištem izrazima kao: kulačka želio dobrotu pogrdnijim Živo j e vjere ljudi.

SSSR Na te ugovore reagirao je turski terorissramotni i Hinduse i Muslimane partija, pomiriti velikim te za je nepovjerenjem, tički sve uobraženom, režim, oholom, nisu iste drugeljudekoji 1948. ugouzvrat tijekom sklapao avanturisobmanjivačem naroda, vjeroispovijesti. i vore o prijateljstvu međusobnojtičkom i sl., iz Rodio 2.10.1869. isključio juje svoje Gujaratu, s pomoći Mađarskom, RumunjZatraženo Rezoluod zajednice. je sjeverno Bpmbaya. skom i području i Bugarskomposeban pakt cijom od članova KPJ da Pravo a smijene jediplomirao Londonu, s Finskom. I Staljin jeplanirao nacionalističko rukovodstvo raznih ratova osnivao svoje vrijeme gospodarsku integraciju svojihi postave će one sanitetske God. koji provoditi je postrojbe. iduće 1949. što država,jepostigao komunistička internacionalna na1918. preuzeo vodstvo je Indijgodine. bloka prečela. Države istočnog skognacionalnog kojeg Kongresa kinule su s sve i konačno Jugoslavijom svoje jepovremeno napuštao Čehoslovačka postaje ugovore. n apose napustio.

Svojim mjerama “narodna demokracija" Odmah sutradan CK KPJ izizvući daje štrajkovima uspio je glađu i sve od završetka dosta i Nakon javukojompobija optužbe Engleza političkih Drugogsvjetda sloboda za Čehoslovačka radničkoj gospodarskih svoj skograta, jeopet naglašavajePartiji, klasi inarodima ali slobodna država nanevodstvo preuzeo Jugoslavije postala je je narod, kojoj šena vladala Narodna Džavaharlal fronta kao NEHRU najveća povijesna nepravda.

(1889.bio i stranaka i rukovod1964.) kojije radikalniji koalicija građanskih Tadašnje jugoslavensko komunističke stvo partije.

Predsjed- (većina njih) željeloriješiti vlastima. nik bio i gospolonijalnim Republike je demokratpolitičkog starateljstva Na Eduard molitveno Nacionalizirana od u strane BENEŠ. jedno izrabljivanja darskog putu središte velika SSSR-a i ići a iz su i Gandhija jeustrijelio industrija, je- je zemlje Staljina osobno, dan hinduistički fanatik. stotine tisuća Sudetskih vlastitim prognane u vjerski putem socijalizam. i Mađara. su komunisti su Milijuniprisustvovali spaljivaNjemaca Jugoslavenski koji i bili ne-: njuGandhijevog tijela bacanjaMeđutim,po naloguMoskve,ostali vjerni Staljinu te ga u komunisti vladi milosrdno i izazvali krizu u su pepela rijeku Ganges pa kažnjavani ubijani smatrali svecem. iz Golom otoku. Medemona zbogkoje njeizlaze zloglasnom i vladu

kratski

su

u

u

u

iumro

na

na

su

u

sa

u

u

s

se

u

u

za

mu

u

-

se

su

Mljekarski

list

25

đutim, švedskog grofa spašavali dvomilijunsko Slostanovništvo Berlina i su tećina, naročitoHrvatskoj i DOTTE, kojeg židovski zapadnog ništa roristiubili iste Nakon veniji, nije imala protiv još godine. spriječili širenje sovjetskog utjetog loma sa UN-a savezom se na su Sovjetskim jer neuspjelog posredovanja caja zapad,organizirali nadala nekim većim osobnim sloAmerikanci MOST masovno s ZRAČNI uslijedilo je bjegstvo bodama. iz izraelskih Arapa područja. mnogobrojnim svojim zrakoplovelesile ubrzo vima C-45 i su stanovZapadne priopskrbljivali most zračni Berlinski skočile ništvo i druu u Jugoslaviji pomoć hranom, l ijekovima saveznici su raznim vidovima i od Zapadni svojim Blokada Berspašavale ju gimpotrepštinama.

21. uveli novu zonama blokade. lipnja lina čak do 1949. sovjetske trajala je svibnja marku svaki pa njemačku (DM) je a Proglašenje državeIzrael Nijemacdobio najprije 40, Olimpijske igre završio mandat što Ve20 DM. Tvrtke su za Nakon je kasnije još čast Zeusa like nad upravom Palesdobile 60 Olimpijske igre boga Britanije svakog zaposlenog po održavale svake četvrte i DM kao kredit se za tine povukle njihove zadnje oživljavanje u Gradu u 14.

100 su za Židovski Štediše godine svog poslovanja.

Olimpiji Grčkoj postrojbe, svibnja od 776.

Krista. Zimnacionalni starih maraka dobili DM. godine prije savjet, kojemjepred6,5 ske uvedene su Ben Budući da vlasništvo olimpijske igre sjedao GURION, proglasio privatno nije 1924. i održavale do 1936. se Državu Izrael. bilo uskoro je ograničavano, je Nakon rata Već nakon nekoliko dana novčana reforma urodila gosporasprvi putanastavljene 30.

1948. su borbe darskom su se ponovo su siječnja mjestu plamsale jer stabilizacijom.

Sankt Moritz u navalile židovhtio Švicarskoj zaostati savez snage južnoj arapske Sovjetski nije Graubiinden. uz ska Izraelska vlada dva dana također za jezero pa je proveo naselja. je Iste to novčanu reformu 29. zoni kao su svoju tajnu paravojnu organisvojoj godine, lipnja, započele 14. i Istočnom Berlinu.

Već 24. reu zaciju Haganahpretvorila Olimpijske ljetne igre lipnja dovnu otvorio svih cestovnih su blokadu vojsku.

Londonu, započeli kojeje kralj i vodenih VI. i nisu vodili iz nasu Vijeće sigurnosti Ujedinjenih Georg NijemciJapanci koji puteva roda odaslalo Berlina svog m je posrednika, sudjelovati.

ZapadnuNjemačku.smjeli nekomunistička

velika ve-

_Folke BERNA-

Kako

bi

u

u

u

su

se

u

na

na

u

u

u

OBNAVLJAMO BAŠTINU Turopoljska

svadba

'

obnavlja turopoljske poznavalac Turopolja, nije iz 19. do da tako i običaje drugepolovice je vjerodostojno Publika i sama stoljeća. sudjeluje simpatijama opisao njegove plesvadu se sa suce, urbarce, predstavi krećući menitaše, župane, benom od čardaka do i sa svim povorkom gospodare pastire njihoDoma kulture i vim i sv. Ivana kapelice koristeći tugamaradostima, i tekstu i u Krstitelja njihov svojslatki, natrag. to domaći “ke" ili Na za Temelj prikazivanje daje “kej". temelju Nakon što smo našem listu TUROPOLJi mi ćemo u članku također “ŽENIDBA knjiga toga SKOG VIDA LACkoristiti “domače reči" te Čučersku PLEMIĆA opisali hajde, svadbu, drage malo na Save ih navodnike. ne KOVIĆA" rekosmo, jugpreko kojujenapisao knji- stavljajući da vidimo kako nekad svadževnik se Još draK OVAČEVIĆ Josip pl. još prije objavljivanja knjige bovalo u Turovom kao matizirao tekst nazvavši prvo ga pleminitaškom 1968., svoje djelo koje je jenjen Vukomeričkih do danas i treće svadba" i Polju podno goric. doživjelo “Turopoljska kojegje svadbi dobili za o sam Ideju pisanje pa je toj dopunjenoizdanje (objavljeno režirao, pjesme,. i 1987. smo nakladi On i tamburaše izvedena čitajući ljetos “Vjesniku? autora). je plesove “Hrvatskom slovu" kako se u selu dušom i Buševcu i Mraclinu 1967. tijelom turopljski pravi Postigla i na rođen “Svadba" i veće BUŠEVAC uz riječicu po Bunu, plemenitaš majci, je daljnje uspjehe otvorenim Buševcu 9.

1936.

Budući dobivši “BLED a prostorima prikazuje ožujka nagradu 70", vesela veliki u kao iveliki snimila i filmska igra petspelancija koja daje zaljubljenik njene dijelove je svedbene

ni čusa

u

u

na-

uz

u

u

u

ocu

26

u

Mljekarski

list

ekipa Hollywooda nisu vidjela. očevi, koji još jakotiskaju, turizma na oba bili seoski međusobno kad sada do kao promicanja našeg nebi, je suci, pastir “kak na samo američkoj TV mreži. dogovorili jednomspravišćunosio široke opanke LUKAVCU. do Eve u okviru “GORIČKIH su Ovogljeta gradu Dogovorje loparek". stigli putnih i mladinca su vrata VEČERI 98" izveli “Turopoljuspio kaparu plemenitih zadruge Kopresku svadbu članovi “Sedonesli su ničov čeka ih a Ogranka mirišljivu gibanicu, gdje gospodar iz Buševca KUD osobno nekoliko zlatnika. svadbe. ljačke sloge" njemu “Nova Zora" iz Lomnice.

Barica “v Donje jeposebno poslala U kući bilo Narodno bele mladinkinoj crlenu zamotano: Organizator je: krpe lepu Pred ulazom kuću stari domar u sveučilište vrlo forinti a Velika Gorica, jabuku, jeden crleni svileni što oni hoće i svatove bila zapravo rubec teroga bu nosil na vratu kad pita uspješna redateljicajegđa. li oni što a bu išel na Zakon." znaju raditi, PERNARuopće prof.

Ljubica je Dogovoreno vole “znamo Glavna čili da se iduće subote ide na odgovaraju: pasti, na ROBIĆ. ulogaje pedesetozapis drva luči oger kuriti, “dever" farof u Staro zaori cepati, tesati, Čiće, godišnjak kojega glumi pa decu mladinku Bakonople t uči, zibati, kositi, KATULIĆ, Drago pjesma: orati i ke hočete.? ricu iz Mraclina spravlati, god Ko bi pl.Koprenić nego ja rajše Takve radnike svatko rado Ana pusti a KOVAČIĆ, glumi pl. devojsko, devojsko, kuću a na o noga mladinca njemudaruju Videka mežljivog pl. bil se dala lubiti, pola pijevca.

Jegeduši Lackovića crknutog HORVAČIĆ.

Kristijan M lad junak. oj, ja! sada Ima tu raspale turopoljski drmež, kao: pojošdrugih uloga Pred kućom što grune kubura, svi živo i je se, pa skaču, drmaju svasmikala, starešina, gospodar bio znak da Videk iza a je zakaparen. jedan glas mamice i i svati vatreno, toga dbe, japeki mnogi staru ilirsku započne pjesmu: i svatice. bio Svati idu k mladinki Uspjeh je velik, priJoš Hrvatska ni sustvovalo oko 1.000 propala, je posje-U nedelju kad treći oziv jebio dokmi Pisac ovog živimo, nažatitelja. kod članka, su se skupili Lackovićevih visoko se bude stala, bio na za pa lost, nije toj priredbi, svatovi s tri čelu s kad foringe zbudimo. ju kao i sve podatke, deverom i upoznavanje mladom njegovom Sada mladinec mora rečene te pokazati ovog knjige, recenziju podsmikalom.

Uz kao što pjesme kako zna luči pa članka tesati, daju se venajljepše zahvaljuje je“Milkina kuća na bregu oko bukovu likodušnom cepanicu, jedan autoru oparenu g. Josipu pl. kuće cucki lajeju" došao i je objed drvocep rubp okriven svilenim KOVAČEVIĆU. su mlade s kojeg snejepocelicama i tako tesati cem, sjekirom U čak autor svate s gosvojoj knjizi opisuje glavama podvorile da u rubac. Videku zasiječe je tri svadbe zbile su se i krukoje istogvedskom juhom,gulašem tremu dobio to uzsvu uspjelo paje dana oko Katarine iu sv. hom smok blagdana a za su kuružnjakom, burni: HURA i ŽIVIO! mi a dobili što kruh istoj obiteljskoj zadruzi, cipov je pšenič-I dođe čas kad deverdovede ćemo mlaonu Iza došlo opisati glavnu: na stol devet mladinku njak. jela je obučenu ružičastu u dinca VIDEKA i mladinke BAvina. svilenu vjedrica a na haljinu, glavi joj RICE. dever i se Odjednom dignevikne:svadbena kruna zvana kitica koja “Idemo na u okićena svilenim i idemo Mraclin," put, vrpcama je Snuboki i kapara da se tako svate ništa upozorivši lijeposrebrnim nitima. Međutim, Neobičan Mamica jebioturopoljski u običajstarinski ponašaju. je ne ide bez plaćanja, pa djevojke da skumom dolazi otac suzama djevojčin donose na zelene kitice radosnicama blagoslovila tanjurima momkovim u prosce a bum stare roditeljima, odšimšira s crvenim vrpcama, kao sineka, kremenjače obrnuto nego jeto u drugim označio dakle Na svatova. svati što crvene jepolazak i rupčiće moraju našim dela se o krajevima.

Je, novcem jenajgorje pijevac prošao putu otkupiti.

Odpočne šaljivo biti kao nemre pa nosi dever u plemenitašima, s od do kojega ruci i njime pogađanje p a petcekina nemoćno a prikmetov.

Kako bi si maše, ovaj lepršakojegakrajcera.

Dakle iz Mraclina došli krilima i malo Svatovi prvi još kriješti. mladinka moglanabaviti buduću mrak Buševec dona veselo novčiće kafrku jesenski poskakuju, ijujuću, jege-pocelicu skuplja što znači žeduši o Videk sve što mali ukrašeni kojnek, dogovor (svirači) jače gude. je zemljani nikad se snuždeno ide osim straha od nidbi, svoje djece ga koja jer peharčićjednog decilitra. iz

u

svrhu

To

su

se

su

i čižme

a

kako

i

v

za

uz

mu

u

sra-

na

za

mu

-

mora

na

su

ne

u

u

_______ČĆLPPČĆČČČLl.

Mljekarski

list

u

//Ž/Ž/__[[[__////_

X.

27

plešui Djevojke digne, ručak, sastoji “Došla i završava: staru s onu govor kuružnjaka. majka devenica kojeg hladetine, pjevaju dirljivi sveti da “Idemo Tad se izvede kolodvora" na se na a uskoro Zakon, pod običaj gospodar prijeđe put, krePovorka šaMilost svadbe u s Božju." prekogrede pod prebaci igraj “Igraj kolo, plesjastukom “Ide veselo crkvu Barica stavi reni ručnik kolu dvadesetidva.

U tom pjevajući si kojeg lepa sinoi Maro i Videk oko momka Pred vrata, jesen"“Lepemoje juspašava Janek igra". kojeg koše". bilo ovih obed u lice. Za klekne pa baci je ljubi taj djevojka jastuk sedam “Sad ostali se juha, gulaš, govedska jela: pjevaju: poljubi, ju crkvi Pred crkvom i i rad ima". meso, juvagiba-vidi sad se zna koji zelje, podlevka, koga nica. idu svati dođu red pa I po jedan, na Juškajući jedan pjevaju starci onda štaa u obeda kao stare tri redu, jegeduši dolazi darovanje Nakon osjećajne pjesme “Tri mladever vodi duhovito zna sami ali i iza njega rešina, mladinec, koji koje goru preletjele", ptičice baod uz pa stihove. podsmikala, dever, dinka, izmamiti p eckanja zgodna nazdravičarske stvaraju baril s vuče rilošša teško više što kumstva večera nakon koji idrugih rodbine, jedna Dolazi o pet držkom od 10 lit.vina i i darova. Sad dolazi svakog novaca naj- kojeubrzo svi pozaspu ili odu nudi teži čas u se p ozorpićem.

N ajveću odu na kad plače,kućama. Mladenci svatovima, put spamladi nost od kćerka ali i izazivaju plemenitaši a u sobi nasta pjeva jer oprašta vanje u komoricu, kicoški nose na i ide doma sela lijevom koji čulo muk: svojeg i svojih, samo pucketanje ukrašen menten ramenu kuću i među ne modri koje pozna. vatre ihrkanje ljude hrapavih grla. a obrubljen krznom, A kako inebi plakali gajtanima, “jer jelepa Predstava svadba" desne ruke “Turopoljska kakak kak zakoppodpazuhom rožica, draga dragi završava sa Rubače uzicama. čan crvenim su sveopćim veselo dobra kak denek*. Svi men, dobri ima ali u našivenim svilenim im s momci rečenoj knjizi drmežom, bijele jeblagoslivljaju,pjevaju: ali malo im ružama.

Oko vrata tragikomični, jedan još lepršaju “Oko mili stola, svati, kad trećem crveni svileni sretan završetak. a na Naime, rupci, ipak se či i mati. rastaje dar mlastari Laccrveni svi su rupčić polijegali spazi pucetu se či i mati Rastaje dinke. Hlače su im modre Barica tužna da s ković sama plavim sneja leta za mnogo navek. šavu trakama norikne na za vanjskom stolom.

Stari “gdje sjedi čeri dobra Majka bila, šare da a crvenoj gavice, naprijed je izbrbljaju jeVidek",djeca rastanku lila." im crne, na su šumu Čizme u podlozi. pastirsku pobjegao ruke i tri Na svi se šubare okićene zelenim od kolibu. Starac kraju prime crven glavi bijesa idu oko stola im visi šimširom.

O boku pjevajući: “Eoj,jurne ne se u noć sabljaputa vukova, bojeć tebi dobro nalaštena. je stigne djevojko, tebije proč, do kolibe i očajnog ugleda vratima svrstali se Pred crkvenim proč."

Videka. ga, opsuje tirepu" “Božju isukali u ruke i odvuče sablje ispod dvored, zgrabi natrag kod mladinca Svati ušli u crkvu. Crkva kuću. Otvori komoru kojih svatovi gdje je selo bruKod mladinca kućnom svečano na pragu ležala Barica budna orgulje sva je ukrašena, ustrepsvekar novu sveti strah. s pea mladince “sleči se i podilazi daruje sneju je, mu rekavši tala, zaprijeti svekrva harom na sva pitanja okruglog vina, hljebomlegni Međutim, Stari k ženi! na je postel i hrabro kruha. U sobi žene su župnika joj kad konačno gospodina kukuruznog je odahnuo, jedva suddečeca krilo a osobito stave kojeg spasio jasnoodgovorili, malog čast kuće i plodosigurao ili se naziva nakolenče bonosnu zakletvu “Do da u željiprvo nost svoje i plemenu sjemenu. svojem smerti Tak mi zdravo i vebude pomonjene Bog dijete muško, želimo člankom crkvom zi"! komoru i tada selo. potaknuti Ovim poslije pred jegeduši Barica ode i nabave da zadrmež. udare svadbenu skine poučnu čitatelje pa opet opravu, kolo, svoju bavnu “Ženidba obuče se u turopoljknjigu sneju.

NjenudjeVida Lackoodlazak kod mladinke i traka plemenitaša skog njen Opet (uska koja vojačku partu izvedbu ida odu mladinac veže kosu svi umorni obilne večere sljedeću vića", potiljku) Poslije i da budu svati Buševac u o pa slamu na po drugi zabije sabljom gredu, polijegaju prostrtu svatice skimomci već turopoljskoj veseloj U jutro jegeduši sabljama je nastoje počnu podu. svadbi 20.

I nuti. stiže i obrok se a > stoljeća. kraj pred koji svirati, Konačno

se

ne

u

održi

dever

naziva

se

a

od:

u

dva

reda

a

a

u

uz

se

u

se

a

na

a

na

suze

a

u

za

crne

u

za

su

u

a

-

na

-

u

-

na

na

a

na

28

list

Mljekarski

ODGOJ NAŠIHMALIŠANA Motorni

razvoj

djece

«iu.dio)

preroditelji nemojte s putavati, ovladavanjem prosto-više Piše: dipl. odgajatelj Zrinjka i sužavati zanikao i za sve širi rom ograničavati vidokrug.

Keglevićsmićemo mališanu manje svojih trogodišnjaka Tako pokloniti Stević slu tricikl ilibicikl i on će uživati pokretljivosti.

Danas su na su vožnji. roditeljimaČetverogodišnjaci jošspretniji izbor vozila: od silazeći ili razna pa ponuđena stepenicamaljestricikala i bicikala s dva tvicama svaku klasičnih stavljaju stepemala do nicu ili sve pa kotačića, pomoćna prečkudrugu nogu. autića i motora trče veće udana su, pa traktora, Izdržljivi akumulator.

Između su mogu njih oni ljenosti.

Skakutati uspješno i mali nozi.

Rado na se i najbolji autići, džipovi jednoj loptaju kamioni otvor malu na koji imaju ihvataju loptu. dnu, bacaju vlastitim nožicama pa dijete Prirodni oblici kretanja vozilo i tako Kada vaši mali mezimci pokreće najaktivnije imaju Zdravo uzrasta Razna mala u dijete vrtićkog i sami sudjeluje vožnji. dvije polgodine pokušavaju vozila kreće se akumulator troše na svakodnevno izmjenjune obuvati no svoje papučice, skoro oblike sve takva jući prirodne pa završe na nožici. djetetovu energiju, je najčešće krivoj više kretanja.

Stoga o rganizirani prednego vožnja zgodan d oživljaj Stoga je neophodnapomoć školski veliku i korisna aktivnost. odgoj prava pozornost odraslih tjelesna određivanju kojaje U našim svih pridaje pravilnom razvoju desna noga. Pohvala a jasličkim skupinama lijeva, koja oblika a to su: vrtićima prirodnih ove kretanja, će za zagrebačkim ne djeca pa pokušaj smije izostati, dobi takva vozila “nožni na hodanje, trčanje, skakanje, penjai biti motivirano za imaju dijete nadalje kote i terasama nje, p uzanje iprovlačenje Mališani pogon" popločenim ove ponovne pokušaje. i u u trljanje, bacanje i gađanje cilj. dobi vesele se uživaju vožnji uvježbavaju prikladnoj maloj radu u tu svrhu svom s Odgajatelji parkiranje.

Smišljenim igrama gimnasitici (djeca kojapolazemalim svakodnevno s semaforom ili nekoliko djecom provode vrlo rado jaslice svakodnevno kratku razosnovnih jutarnju tjelovježbu, će s prometnihznakova, pa vježbaju tetama), uspješno nolike satove mališani i igre pokretu, «skakati ponana usvajaju pravila dvijenoge, stajati —kulture_i u tjelesnoraširenih nogu i na šanja prometu. stajatijednoj boravke zraku. Pona zdravstvene aktivne nozi.

Nabrojene vještine ubraja-Početak ranog djetinjstva sebno se vodi većimgradovima mo područje razvojaS navršene trigodinedjeca motornog ako briga rekreativnonaziva POKRETse OPĆA koje dob ulaze u vezanima napuštaju uz jasličku tivnostima sportskim godišnja tiče se LJIVOST.Što područjagodine ranog doba. djetinjstva.

UglavKOORDINACIJE (uskađivanja) biti mazne, nom prestaju tepave I RADA OKA RUKE, dvogo-bebe isve više togaznaju Kraj predškolskog razdoblja istalno mogu dišnjaci sljedeće: žele saznati više.

Pred školu sve još Isprobati polazak dječji je složiti u vis više novih pokreta i 6- kocaka živčani toliko sustav predmeta. središnji okretati stranice Jednom po sazrio da 7 knjige jednu se samo riječju neizmjerno jedijete sposobno vesele svakom iskustvu. uskladiti i ovladati svim jednu novom svojim stavitižlicu u usta u nouspješno poUspješno zabijen gol igri pokretima.

Kvalitet dječjih držati čašu rukom kreta s se u jednom p rvo mjesto ogleda brzini, snazi, gometa tatom, sebe neke utrci točnosti i sa Kada sve stavljati odjevne trčanjastarijim bratom, usuglašenosti. skok s zidića to zrelo fine za predmete. višeg (30- cm), dijete postigne je silno će veseliti On kao što a trogodišnjaka.

40 pokrete, je pisanje, Vozila nožni pogon će više i ostalim sve u postati važan, svjestan spretnije je dijeloIzmeđu i i vlastite rukama i dvije pol trigodinesvojih mogućnosti, spret-vanjima (otkopčavanje ima veliku za nosti i Zato i dijete potrebu osamostaljivanja.zakopčavanje, vezanje sl.). sve

većim

u

u

na

na

-

one

u

u

na

u

u

u

u

u

-

-

-

-

u

na

-

na

Mljekarski

list

29

RADOVA

KALENDAR

NA

čine

Studeni

uuu

GOSPODARSTVU

OBITELJSKOM

veliku

hraneći

štetu

Vaš

agrometeorolog mr.

Dražen

Kaučić

se

plodove. lišćem,nagrizaju Za studeni1998. borbi štetnika korisovog protiv Piše: Darko Kantoci EERELIESIFEZIILNELSINII dipl. ing. timo SLI koje ljepljive prstenove UEDEEEKA studenome. voćke namještamo uvelike već se Ovog mjeseca će da ženke Oni je Tijekom studenog vrijeme onemogućiti kako dolazak po zime, osjeća odlože pa promjenljivo, prilično jajašca.

Krajem studenog vremenskim tako i po prilikama da i skinite kako se na bjelina dogoditi njih dana. prstenove duljini Tijekomstudenognebi i korisni kukci. Ako bliži iznenadi. Što lijepili je snijega izlazi oko 7 dani su Sunce kraći, i ženke odlože i sve grbica jači mjeseca p ostaje kraju sati 17 sati. napad a zalazi oko ujutro, zaštiti pa uporabiti potrebno je mogućnost hladnije, dan od 8 sati jaja, Krajem mjeseca traje sredstva za na i prskanje. do 16 sati i 30 minuta. Česta padanja snijega,njegovog su i povećava. duljeg zadržavanja magle.Gnjezdišta pojava dugotrajne životinje guste Iako to razlozi da Sve to stabla ukloniti iz Suha prosječno događa vrta, dovoljni valja ih dane naročito ako su međutim je jednom godina, puk pet posljednje lijepe provedete bolesna, od tuda i Mevrtu i iskoristite ih za ako ostalom drveću na pa zapamtio, obavljanje smetaju izreka: nekih zaostalih radova. Rad u vrtu će zadržite ih. Takvo đimurju “Sneg Janokućnici, UPS SELO ELEKEKA da stablo biti idealno u za TRETI UNI osjećamo bolje jer pomaže gnjezdište doba ovo su male Možda će mnoge mnogi ljudi godine životinje. ovog Tijekom mjeseca biti se za depresivni. pobrinuti potrebno Zagrebu prosječno padne 83, tih oborine.

60 drveća s prehranu životinja.

Osijeku Presađivanje velikog balom više nego Sada listopadu.

Dakle, jevrijeme Drveće navedene količine oborine dobro zaštite od Što presađujemo Osjetljive uglavnom biljke rezultati treba Plemenite ruže premraza. pri jesen.

Najbolji posebno zagrnite,znače, tako da se Stanovnicima ruža tek a grasađivanju postižu glašavati. stabljike zamotajte, kostablo s lišćem. znače mnogo, dova oborine zajedno iskopamo posađene trajnice zagrnite će način balom. Na vodovodne vrtu ali da. To taj rijenovom Ispraznite cijevi je poljodjelcima sitno ostati očuvano kao i bi se voda pa u korijenje posude kojima akumuliranja vlage vrijeme može voopskrbljivatimoglasmrznuti i tako ih oštetiti. oborine tlu. Ukoliko biljka jepojava dom i te će uskoro Mlado drveće kolac hranjivima, i česta terenima privežite nagnutim rasti. Za će početi iskopavanje kako ga nebi oštetilivjetrovi. (Tuk EKIPA PIUDRBEKA DIN (JII biti oštra sada iskoristite potrebna štihača, spreobrade tla duboke Klijališta zimske, je dok za mrkve i prenošenje iskopanogmanjekrumpira, drugog otežano, tlo j e praškasto gdje komad stabla stare i Povrće složite upotrijebite slojeve GJ BVA MOKIKVAKA povrća. čvršće tkanine. pijeskom. zaspite To to Što proces Prvo ostružite trebati neće je erozija? je Sve odvojenu zemlju, folije koje i će način Na razaranja trošenja, oblikujte primjerenu zemljanuspremite. taj dulje kore zatim štihačom biti i iduće će sezone djelovanjem ljine zasijecite kuglu, trajati vode. već i te okomito Kako biste ruci. prema vjetra vode, dolje. pri dubokoležeće sidreno imati stakleniku odvojili Posljedice erozije brazde, Biljke moraju oko bale i korip a korijenje, iskopajte jarakdovoljno jaruge goleti.

Vrijedno je svježeg zraka, širine štihače. Nakon možete istaći da iz Afrike i bala biti mora toga jenova primjereno Stablo s vlažna. odvojiti glavno korijenje.

Azijevjetromtransportira balom izvadite iz i do 800 tona na sukorijenovom tla,Sakupljeno sjemečuvajte godišnje milijuna i hom i hladnom Sobno tla. zamotajte presadite. mjestu. sloja površinskog traži puno osZeleni bilje koje svijetla OTA ENIDTS savjet SIINIKSKKE Grbica čest štetnik na voćkama. vjetljavajte posebnom svjetiljkom je i mi spriječimo eroziju našeg kako nedostatka lete i u ne Ženkeovog leptira svijetlaHUEREOIE II TE zbog TIE Tri SLRICE nebi brzo rasle. jesenskim mjesecima hodajupo dimo stablo terepokoje Kasne i zimske stablu tražeći će jesenske mjesece nima pukotinekoje već koje unaprijed iskoristite vrtlarskih izza odložiti obično Ženka sređivanje jajašca.

IPA I KI BRA KVATIA iskustava i radova leže oko 300 U planiranje jajašaca. proljeće narednu sezonu. iz m gusjenice koje njih razvijaju i

a

U

na

u

se

nas

zna

smo

se

a

za

se

su

u

u

ne

na

se

u

a

u

mm

u

u

ne

na-

ne

u

u

se

uz

vam

na

za

a

u

vam

zem-

a

a

ne

vam

sa-

mo

su

u

a

se

samo

na

u

za

za

AEK

se

30

list

Mljekarski

CVIJEĆE Zumbuli

za

zdrave

zimske

i

dane

pripremljene ing.

Kantoci dipl. već obrađene su cvjećarni jer tako da cvatu. ranije i Mjesto vrijeme Za pravog ugođaja stvaranje potreblukovice male lonce jeposaditi ćete aranžirati koje kasnije skupiPosude trepo volji. sadnju bale bi biti 8 vlažnu promjera Lukovice sade tako da zemlju. joj vrh malo izvan Ukoliko je zemlje. imate kožu osjetljivu rukama, pri lukovica nosite gumene rukasadnji vice. Kako biste imali dulji period lukovice iznose lukovice sadite nekoliko ovog stadija prije cvatnje, Ako sada nekoliko zdravih će razmacima ubrzo izrasti lišće i od dva navrata posadite jer protivnom tjedna. lukovica zumbula različitih oni zakloniti Sada možeod boja, Razdoblje cvijet. sadnje traje kraja rujna potpuno će zimsumornih do te kombinirati osvježiti prema prostor kraja bilje boji. prosinca. skih dana.

Iako zumbuli Lukovice hladno i tamno proi smjestite podnose topliju Pravi će držati ih od kako proljetni cvjetovi osvježit mjesto storiju, bolje je hladnijoj pri t emperaturi 10*C, še Nakon lukovice razvili listova. prostorije, uzgoj nijebi njihov prostoriji. cvatnje, cvjetovi prije čekati Uz malo zumbula i Povremeno potrebno proljeće. rast, iscrpljene najbolje je provjerite zemlju i truda možete iduću lončićima nabaviti kada znanja cvjetni ugođaj zalijte pod prstima stvoriti i da narcisama suha. zimi, najpogodniji uzgojosjetite je Pokušajte zumbuli. lukovice otOko Na sličan način mogu i 8 nakon lukoviNjihove tjedana uzgajati sadnje ili vrhu mogu cise također ukras promiruju ca, izdanci dostižu veličinu od 4-5 cm, koji lijep uočiti znaci budućih zimske dane. Razlika Tada prvi listova, cvjetni storija je pupovi pokazuju boju. jedizumbuli i mirisati. Za stanu mogu lončiće iznesite što narcise hlatome svjetlo uzgajamo mjesto, direktno Važno da i traže više uspješan uzgojnajbolje je kupiti je dnoj prostoriji svijetla.

SAVJETILIJEČNIKA Piše:

Darko

lukovice

u

one

no

u

u

nama

za

cm

u

se

na

ne

u

u

u

za

na

va-

a

u

za

se

su

a

sezonu

u

a

za

su

za

nove.

s

na

vorenom

se

se

na

nar-

su

a

u

a

u

ne

što

A

na

je

na

no

sunce.

se

u

u

nepušačima?

snama isto kao

no

popušite cigarete koji pušača prisiljeni Piše: Ivo rizik da ćete od to a dnevno, oboljeti dim, jest pasivno pušiti. raka triputa. znanstvenik topovećan je Japanski Hirayama, U kom 14 91.000 promatrao zadnje vrijeme javnost svijetu godina je više obraća od žena dobi od 40 iliviše pažnju opasnosti nepušača (u dima izloženi muževi Što cigare kojem ljudi godina) čiji pušili. okolini čvrsti dokazi muževi više time Postoje => pušača. njihovi pušili, ponastanku kao većavao rizik žena da obole plućnih oboljenja njihovih tema Pušenje jeodjednom postalo zultat dimu Kemiod raka Rizik kretao od 2 izlaganja cigareta. pluća. dana.

MinistarPrije dvije godine, čar radi istraživačkom više žene muževi puta Lowrey, koji čiji pušili stvo zdravstva Hrvatske Republike američke ratne do čak laboratoriju jednu kutiju cigareta zabrani dnevno, donijelo jepropis pušenja rice, nedavno više kod žena muževi puta studiji koju je objavio 4,5 zatvorenim čiji ali ga prostorima, tvrdi da nivo iliviše na dan. časopisu “Science", je pušili dvije kutija Ovaj nitko pridržava. zraka dimom istraživački rad pozagađenja cigarete pružio jetočnije Tako što veći nego zagadatke od nekih dobivenih je pušačima, je zatvorenoj prostoriji, Americi, atmosfere autocesti Los da žene više pronepušačima? đenje jer japanske Ako živite da ste kao On borave kući nego Amerikanke. prometa. uvjerenju Angelesu, špici svoju zaštićeni od zdravstvenih da odnedavno opapušač studiju zaključuje upozorenjem,Liječnici ispitipočeli snosti takvo vati i zdravstveno zraka dikojeizazivaju cigarete, zagađenje sobnog stanje djece čiji šeno ste tvrde Rezultati prevarili.

Stručnjaci cigarete pušača predstavlja ditelji puše. mnogih studija da rad uredu ima znači rizik da takva često pate gdje pušača, ozbiljan zdravlje pokazuju djeca dr.

Belan

da

četiri

udisati

su

u

isti

sve

na

su

u

su

su

se

e

O

re-

se

u

za

su

morna-

o

u

u

su

se

u

ne

u

s

a

s nama

u

na

u

u

se

u

ne-

zna

u

su

savr-

se

ro-

mom

u

veoma

Mljekarski

list

za

ne-

31

mnogo nego zabranjukoja važnija j e koji oboljenja dišnog i zakonodavstvo. kao bronhitis itd. mjestima, Dijetejupušenjejavnim primjer radnim U avioniće ako mjestima. pušač,mnogim prije oboljetijemajka orgaRegina predsjednica Carlson, odvećina i što i ma, vlakovima pušači drugdje djece je razumljivo, jer borbu zagađenja nizacije protiv U Americi više majkama vajaju posebne odjeljke. provode New kaže: “OtJerseju pušenjem donesen zakon 1971. očevima. opasgo o Najvećoj je godine svojim kuda pravo bilo kome da što odlučuje televikubrani mala kod nosti izložena reklamiranja cigareta djeca doće ući Mi mojorganizam? i 36 američkih saveznih drće. zaštititi, jerzbog ziji radiju; Njih jenajteže alkoholičarima da ulijezvoljavamo zakon žava ima danas težine i pluća, ograničavatjelesne manjih manje mi usta vaju piće drugih ljudi, dok javnim raznih efekti njupušenja mjestima, dozvoljavamo nikotina, katrana, da drugima stavljaju deset takve zakone i monoksida (čak jeprije godina drugih la, ugljičnog Zašto ruke čašu iz koje pijemo. imalo 5 država.

Nitko veći.

30 otrova iz cigareta) bismo mi dozvolili da ispuhnuti nečiji dručisti zrak Svatko ima pravo pravo ugrožavanje zdravlja dim prodrenaše tijelo naše protiv čistizrak.

Svatko ima Danas pravo svjedoci širenja pokretagog. volje?"

Očito da stav društva preucjelini u Osnivaju brojnepušača svijetu. ne?

Ima pravo, m To i snaga | pušenju | mijenja. je udruženja organizacije nepuša-

od

raznih

sustava,

ča. Donose

se

i veća

i zakoni

na

na

a

na

se

za

vremena

u

ne-

s

-

u

za-

sa

na

su

ne

u

o

ne

u

smo-

.

na

u

samo

su

nema

na

na

u

na

smo

se

se

NAGRADNA

zar

ona

ma

na

KRIŽALJKA

Treba riješiti križaljku samo kupon poslati do prosinca na adresu Hrvatska Ilica Zagreb, mljekarska udruga, 31/III, naznakom ZA NAGRADNU KRIŽALJKU i

5.

sa

Lovošević Željko Priredio: dipl. ing.

|

patvorenje mlijeka, Nalog koje orijentaciono mlijeka, 16.

17.

19. Obasuti, 20.

15. Brodovlasnik, donese lovinu, bedro, natkoljenica, Inicijali tal.), (množ.), (prema Pijanica, bekrija, Stegno, akademske slikarice Alme Orlić,26.

24. ime 25.

Vere Zime, 21. Mirisno kozmetičko sredstvo Inicijali (franc.), Drugo pivo, glumice 30. Kratica Antički grad južnojItaliji, Rahimovskog, 29. Konj narodnoj elejskefilozofske škole,27. Ime pjesmi, sjedište pjevača izlaze 34. Dva "narodna 31. Oružani sukob među narodima, 32. samoglasnika,35.

Inicijali Ljudi koji glasanje, jednaka republika", 37. i obalom Venezuele Ive Brkanovića, 36. Otočna država Karipskog našeg skladatelja pred (...

Tobago), dijelu jugoistočnom znak 41. Naziv HSS Zlatka Tomčića, 38. Rastavni veznik, 40.

Inicijali industrije Kemijski gadolinij, mljekarske predsjednika Zadarskoj županiji.

OKOMITO: 1. Nauka o električnoj struji, (po PRnnnnnnpnam i imenu talijanskog prirodoslovca liječnika 2.

Galvanija 1737Čovjek koji n ekog ujejasanmonanamm 1798), Lovci nakrznaše 4.

3.Slani začin upozorava, jelu, 6.

Americi, 5. Slovo stare Sjevernoj glagoljice, NEEE BN em Onnnn Šibica 7. Ime (turc.), nekadašnjeg sumporača, nobelovca boksača Parlova, 8.

Inicijali našeg delti Lavoslava Ružičke, 9.

Nigera Rijeka služe 10. Kremeni ures, boje, Nigeriji, 12. Pribor 11. Korice naočale, (franc.), (množ.), uzoraka 13. Staroatenski uzimanje mlijeka, simbol državnik nadimkom BREEE "pravedni", i nesebičnosti, 18.

Rijeka Rusiji pravednosti i Alabama saveznim državama Uralu, 22.

Rijeka 23. zločudna, pogubna, Georgia, (SAD), Štetna, 28. Muško ime, ("bijeli", opaka, (prema lat.), 33. Marka 32. Kratica "gradski", pisaćeg "čisti"), 39. adlerice,36. Mirna, SE bezglasna, nečujna, stroja 42. hod motora, Prazan (prema njemačkom), države SAD znak 43. Kratica renij, Kemijski 45.

44. Slovo staroslavenske 1. Fizikalna osobina

VODORAVNO:

na

osnovu

se

14.

ustanoviti

može

psu da

za

za

u

u

na

mora

u

u

za

u

u

u

za

crvene

za

za

s

u

u

za

za

za

azbuke,

Oklahoma,

Autooznaka

1.

KOVAČEVIĆ

DAVOR

Svilna 20, 34310 2.

LJILJANA

PLETERNICA

KLIGL

KOG

iva

Imeiprezime _—

KONČANICA 152, vo 3. STJEPAN GAŠPARUŠ žRješenje 42225 HUM Šćepanje BREZNIČKI 53, Nagrađeni rješenja križaljke Mljekarskog nagradne 5 Tvornica lista Osijek. koju jesponzorirala mlijeka 9/98., 43505

Brestovac

Karlovac.

NAGRADNE KRIŽALJKE IKA

KUPON M

za

RAVA

—

Adresa

—

su

32

za

Sia

m

Pi

Pg

a

i

PI

oi

okomito

: :

Bada

S

e

je

o

12.

na

NALI49

mliječna zamjenica

VITELA VITELA VITELA VITELA VITELA

za

hranidbu telad

jemliječna zamjenicaza hranidbuteladi do 2 mjeseca starosti u sadržiobrano mlijeko, sirutku prahu,sojinobrašno,masnoće, glukozu,vitamine iantioksidans se miješasa vodom u omjeru 1:7(jedantežinski dioVITELE isedam djelova vode).

LE NETEJELJER II RUNE SLS GIFT RIJ EE =USER kru se

na koristi prema uputama navedenim vreći

uz omogućuje istepriraste teladi manje troškove

OPREME

PROIZVODNJA 49240

DONJA

ZA

PREHRAMBENU

I KEMIJSKU

CROATIA MATENAČKA bb, STUBICA, 287-366 tel: 049/ 287- 287tel. fax: 049/ 287-368 377, 315,

INDUSTRIJU