Mljekarski list 1-1998

"BOGUMljekarski ENVOACIS HE

MNIOVZ *ANNN VNIGOD\

1

4

S =

VIROVITICA Zbora

NOVO

narodne

garde

3

IZ “VITREX"-a 172

telefoni: 033/721

513

722 707 721 168 721 212 721 352 724 507

PAŽNJA: PROIZVOĐAČI Koristite VITREX-ov

-

-

mužu

jer je: kvalitete garancija u najrasprostranjeniji Hrvatskoj 25.000 (oko kom) minifarme do 10 za najpogodniji

krava -

stroj za

MLIJEKA!

VT-III

krava -

-

jedini proizvođač kod su Hrvatskoj kojeg osigurani i rezervni originalni dijelovi jedini

Vitrex

muzilica

ovlašteni

serviser

muzilica

pokretana

u

muzilica monofaznim

elektromotorom -

najpovoljniji cijeni 3.700,00 Vitrex-a kuna u trgovini po

od

ISKORISTITEPRILIKUNAZOVITE

VITREX

jaa

nae

+

hm

aa

s

ek

sr

PR

“Prof. dr. Zvonimir Štafa djeteline Crvene kubura

Kriva domaće prvoddrjezatranidbu :Krepka z goveda Vržep: Bitke Rado S EPA ZZ Ša K7 ge SLAPA odVk

psa

Eat

ae

Redakcijski kolegij: Banožić dr.

Stjepan dr. Ivo Belan

Božičević

ing.

Brlek ing.

Stjepan dipl.

Deneš ing.

Stjepan dipl. dr.

Feldhofer Stjepan dr. Ivan Jakopović Keglević Stjepan dipl. ing. dr. Zvonimir Štafa prof.

Mirna

izložba m stočarska Ferdinandovac 97.

odgovorni Čičmak dipl. ing.

Juraj Glavni

i

urednik:

12

PB

Redaktorica:

dipl. ing.

Vera

Tehnička

Volarić

-

Božičević

ing.

S

Fae

urednica:

Mirna

Vuković SKA Marin BONE Chars rrorielard uskoro (počce ukvarka oru

no

Lektorica: mr.

Alka

Domić-Kunić god NAN

Crteži:

dipl. ing.

Nikola

Vlasnik

Božičević

I izdavač:

Hrvatsko

Zagreb

društvo, mljekarsko

Uprava llica 31/III Zagreb,

i uredništvo:

tel./fax:01/424-420

tla

KE

SAA

Cijena:

3,00 kn

Midi

ERJKENAS

A

EE

I priprema Orbis Ilica 65, d.d., Zagreb Grafička

ka

KE

kai dipl.

Kantoci, AKI Ko susjedi codloči

PJ

inKat mz

e

IK,

BR

tisak:

Mljekarski

list

Ž

Sika

Kid

:

Kaki

Kultura

uvjetima povišene vlage crvene bolestima. jerazvoj omogućen iz su Žitarice koje razvijenije tla izvlače velidjeteline sloja površinskog ku količinu vode,stvarajući “sušu".

Ako sloju površinskom suho razu nastupi još proljeće nastavak sa doblje sjevernim vjetrovima takosuše u lucernu i odnosi se sloj, koji površinski osobito dr. Zvonimir Štafa Piše: prof. vim oteU crvenu se, uvjetima sjeme djetelina djetelinu. djetelištu i niče. bosporo nejednolično žano, osim gomilaju spomenutog osobibotaničkim O značenju, i lesti i štetnici Nicanje je nastavlja produženo nepovoljno koji kakvoći i nama, predtipovima, se u većine vrsta rast i na povoljnim uvjetima. razvoj utječu crvene vrijednosti dje- iz usjevnoj mahunarki brže to Žitarice porodice (lepirnjavrijeme rastu, teline pisano je prethodnim lišća veću masu če). kojom stvarajući i lista Mljekarskog (11 brojevima tek iznikle Smatra se da se crvena zasjenjuju biljke djeteda djetelina Budući jeproljetna sjetva 12). lina. u vratiti u ne j e proljeće djeteline Stoga da bi se sve a potrebitepravilu bismjela blizu, tlo nego 4 nakon istu tek bolje sijati golo kvalitetnu i nego za uspješ- površinu, predradnje žitarica. do 5 nadusjev vriizvršiti Zahvaljujući novijim godina. sjetvu mogle iz i mikroi kako će u ovom treba, saznanjima kemije jeme te suvremene biti o biologijeprimjeni broju riječi najvažnijim Obrada tlaza sjetvu i zahvatima (gnojidba), moguće agrotehničkim mje- agrotehnike djetelina na crvene da rama se djeteline pridržavatijevraćanje kojih valja 4 istu već nakon 3 do bi na s površinu uspjelanaglaskom dubosjetva tjeraju korijenje Djeteline ako se crvena crvene godine, naročito djeteline. zahtjeve i osnovna obrada ko u tlo. Zato u djetelina sije djetelinsko- mora duboka za sve biti (30 cm) i ako se menojsmjesi (DTS) travMjesto u plodoredu luosim za a za bijele, djeteline đuvremenu istu na ne površinu i ili 30 s na cm cernu U našim još dublja crvena mahunarke. uvjetima, djete-siju druge obrade i lina kulturi podrivanjem.

Vrijeme traje dvije čistoj za crvenu i ovise o Najbolji predusjevi vrlo predusjevu broj o ranja a povoljnim uvjegodine, oni oskada vremenu djetelinu usjevi koji i naziv tima odatle tri predusjev napušta godine; tlo tlo. Ako plodnim, tavljaju prozračnim, Ako jepredusjev okopavina se trećakinja. uzgajasmje- bez dobre strukture. To kasno korova, ujesen t lo, koja n apušta sama s lucernom iviše-su (DTS) duboko tada o kopavine gnojene uglavnom oranje jepotrebno u travama, povoljnim godišnjim i mineralnim stajskim gnojem, i tri ujesen.

Dje- osim uvjetima traje godine. iz maokopavina porodice Kod nas se ne najčešće siju djeteline osimbijele, općenito hunarki. tclinc, u kasno a naiza ozimih žitarica, ljeto ponovljeni uzgoj, podnose riili kolovoza Danas netolerantne vraćaročito se na djeteline općenito drugojpolovici bilo U to i lucerne. u crvene vrijeme jetkousijavajužitarice, početkomrujna. nje djeteline ili omaške nakon žetve žitarica One nakon se novi nema sijačicama, jer polju preoravanja ostavljakultivari žitarica i strni u velikih veliku masu u gusuprapa jestoga uzgajaju poslova, ju korijena velikom Kada tlu list br. tom to masom za vo pa sklopu, vrijeme podesno pripre(Mljekarski 12). tlo. žetve strlišća Nakon tlu oslotla za mu se ta masa jakozasjenjujuZasjena sjetvu. razgrađuje, bađa nište treba odmah na preorati nepovoljno utječe (praspojeveopćenito specifične kemijske U da se korovi rast i na rast i na razvoj korijena djeteline.šiti) isprovociraju koji nepovoljno utječu i većine mahunarki nadusjeva stvaraju prekomjerno sklopu nicanje spriječi (lepirrazvoj gustom i Potla nekim a se posebni uvjeti vlagetempera-isušivanjeevaporacijom. njača), višegodišnjim kolovoza tlo se duboko čak četkom mahunarkama ture koji nepovoljje (mikroklima) omogućeno i ostavi da se To na no preore djeluju i razvoj čitave biljslegne. uzgajanje ponovljenoj sjetvi. ke.

U

u

na

u

u

na

u

u

na

nu

u

u

o

u

su

u

-

u

su

u

u

u

2

Mljekarski

list

(30stabljike potreban pripremiti Nepokošena sjetvu se od 5 cm. Tlo za na ne pripremi predsjetvenoj dje- daju povoljno djeluje trajanje 40kg/ha) plitko,dublje tla. naročito lucerne i crvene usittreba biti vrlo dobro telina, sjetvu od 10 Prinosom može doći crali ne na se g/hasijena uslijed čega jer djeteline, presitno, njeno, iz tla iznosi 60 vlažno do vena Tlo takvom tlu stvara djetelina kg bržegpropadanja pokorica. isto toliko 200-300 doba za se kgK,O, (ujesen).

P,O,, najbolje pripremi godine sjetvu 60 To te oko su rotisustavima oruđa raznim Ako MgO. ne kg CaO, raspolaže gospodarstvo količine velike tlo vrlo zahvata s koje djehranjiva koji rajućim valjkom, mehanizacijom širokog telina iznosi iz tla. Da bi se dobili dobro za za djelo-valjkom priprema sjetvu, povrpripremu tla, visoki i ravna mice treba povašinu tla d jetelina prinosi, usjevu sabija sjetveni sloj prije sjetve količinu treba način Na se ili ga. kolutastim osigurati potrebitu najbolje pri-ljati taj laganim glatnamire će se u učinci pokim hranjiva koja gnojidse sloj koji premisjetveni Bolji valjkom. bom.

Dio _kolutastim položiti sjeme. tog stižu valjanjem sijajčica tla reducira iliako Ako će se na gnojidba on sjemena posijati pred- (cambridge) jer bolječak valjkom, moći neće tlo dobro viđenu tlo od izostane, djetelina dubinu, jerje valjka. namiriti te količine kopira glatkog iz što će se pohranjiva kasnije poravnato, treba strukturna lakša Valjati tla, i spreto će se odraziti u nižim a odraziti na tla, košnju voljno tlo suhim u Prije sjetve, uvjetima. kakvoći krme i i bit će slabijoj prinosima omogućena se ne smije manjekrme, ako v aljati jevlažno, list ako naročito niska i čista (Mlj. 12). košnja, da se ne previše sabije, jer sijaće se Ako tako nije gnojeno, djetelište usjev polegne, priokretanju čica neće moći na posijati sjeme će se dio bibrže ostaci i prorijediti, jer skupljanju nepokošene dubinu. predviđenu zime. i stradati od smetati. Dobro krme neće poljaka iscrpsti Takva lakše se kosi na ravnata traju djetelišta najčešće površina Gnojidba tla s neznatnim i pol. godinu predviđenu visinu, U našim tlo se visoke košU tlo se osnovne uvjetima najčešće gubicima.slučaju gnojidbe Prije količinama hrautvrdio trećine fosfornih i na s Š tafa gnoji slijedećim gubitke gnoji dvije nje, je 160 100 do 120 masi od 30 do 50% Preostala njiva: kg/ha P,O,, nepokošenoj trećignojiva. kalijevih ili60 do 180 lucerne. otkosu i fosfornih i na po prvom kgP,O, KO kg polegle gnojiva kalijevih

Tlo

treba

za

ne-

masa

dušik

sav

u

|

u

s

a

u

Psarjevo donje 61,

Sv. Ivan

10380

Zelina

tel./fax: (01)

869-202

«My

Mz, VAM POVOLJNO!

NUDIMO SMJESE

KRMNE

=

ZA:

smjesa za

Vam

i sve

sve

domaće

muzare

12%

S.B.

Krave

muzare

16 %

S.B.

Krave

muzare

18

Koze

ZA: Nudimo

Krave

% 14 S.B. %

i ovce

koso

Mljekarski

S.B.

smjese, komponente superkoncentrraate životinje

ostale

i

krmne

NAM

OBRATITE

list

+

di

g koi

kahd

%

io

poe Ae

ta

inaće,

za

SE SP OVJERENJEMI. zake

vaše zak

koke

s

Pa

POMAK

do

izradu

krmnih

stajski gnojizvesti najpovoljnijim uvjetimasjetvu, jebolje jednomk.j. kgK,O, da bi se količina se predsjetvenoj pripremi gnoji podpredkulturu, izbjegle predviđena spomenuta dušika po 18 do 24 sa za se ki. sjemena negativne posljedice (propadanje sjetvu djeteline sije kg i već u dobro InaOsnovna i predsjetvena gnojidba prorjeđivanje djetelišta podešenom sijačicom. tla mogu obaviti svim dobrim se poje-prvoj godini). če, uvjetima sjetvu dinačnim ili rezultati uvećana se se norma gnokompleksnim gnoji-Najbolji postižu sije spomenuta vima tržištu mogu tla čak i do tako da se jidbom kompostom.

Gnojidba 50%, 75%, koja ili komzrelim uvećana iznosi 12 do 16 nanorma se stajskim gnojem nabaviti, kojima približno kg ima čitav niz mire odnosno 8norme. p o pozitivnih sjemena hektaru, postom spomenute učinaka osim što tako 10 U na se po Fosfor i uz sjemena kj. tlo, (12) kg (P) kalij (K) kalcij Prii za konkurentsku namiruju potrebita hranjiva. uvjetima nepovoljnim sjetvu (Ca) povećavaju obrade tlo osnovne se je mogućaje slabije pripremljeno sije povećavaju sposobnost djetelina, tla i uvećana čak i do 100% norma pa i gnojidba niske gnojovkom.

No, otpornost temperatureako ima i iznosi 16 do 20 nerazpuno i na način prognojovka koja više, kg ismrzavanje taj ha. po tvari, sjemena građene organske usprkos trajanje djetelišta. dužuju Stoga tome što velikom koliNakon tlo treba se gnoji sjetve povaljati je neophodnodjetelište gnojiti činom da bi i mose po jedinici i fosfornim površine uspostavili kapilaritet kalijevim gnojivima iz tla.

Vai magneuz gućeje prorjeđivanje djetelišta vlaženje dubljih slojeva osiguravanje kalcija već slično kao vlažno tlo bez se ne i a prvoj g odini, i ljati smije zija, posebnim slučajevima tla velikim koi inače sklono mikroelementima prilikom gnojidbe strukture, koje je (B,Zn, Mo, ličinama Co i Ako se nezrelog stajskog gnoja. stvaranju pokorice proljetnoj kompleksnim dr.).

U kalmože ne sjetvi. sjetvi, kasnoljetnoj gnojivima osigurati Sjetva kiselim tlima treba obaviti na drugoj polovici kolovoza, valjanje cij, nakon može smatrati se Kalcifisjetve Kod nekim nas se kalcifikaciju (vapnjenje). krajevima obvezatnim.

Tlo treba koobaviti može se valjati dio ručno kacija rasipa- djeteline jošuvijek sije lutastim on drulakšim valjkom, Za omaške jer njemvapna prahu, ponekog (omaške). sjetvu i time tla iz kamenobolje k opira p ovršinu trebno 20 do 22 gog sitnog po materijala je kgsjemena jednolično Vana loma ili bilo utječe nicanje. odnosno do 13 kojimdrugim hektaru, 11,5 kg dobro što će se poravna ili boljak tlo, i ali iskusni terijalima nuzproizvodima po kj., spretni sijači odraziti lakna Velike kasnije pozitivno vapnom gatim (kalijem). mogu posijati djetelište imanjom šu i bržu i te smakoličine vapna se košnju sušenje, količinom i douposmiju sjemena postići mase, izaznjiti gubitke proizvedene bar To jermogu trijebiti odjednom, i raspored biljaka. krma neće biti onečišćena tlom sklop vati kao što ako se nuspojave je pri-se postiže djeteline siju neće izazvati fiziološke pa profosunakrsno.

Polovica količine uzimanje mjerice smanjeno sje-bavne može sebe vezati a poremetnje. mena se fora,kalcij posije jednomsmjeru,Ako se tlo sklono i neke mikroelemente te izazvati valja prevlažno a u drugapolovica suprotnom se nekih formiranju pokorice, pokorica na privremenu deficijenciju smjeru ili, jošbolje, poprijeko može ako nakon mikroelemenata i Ako se pojačati sjetve Danas se dr.).

(B prvismjersjetve. djesušno Tada će tlo kalcificira vapnom, to treba nastupi razdoblje. teline žitnim najčešće siju sijaimati obaviti više u a ne valjanje negativan čicama učinak, za navrata, opremljenim sjetvu tek neće moći dobro s isklijale biljke U i jer su odjednom miješanjesitnog sjemena. uporabi će odrešto se .tlom. što se probiti pokoricu, za Osim kalcifikacijom posebne sijačicesjetvu djete-zati na i na za nicanje sklop. i lina John Deer namiruju kalcijem, potrebe (Brilion, dr.). i čitav niz osobina se popravlja Zahvaljujući preciznim sijačicaNjega usjeva tla. većina može se ma, posjemena dubinu od 1 Ako se uz Pri dio posiju sijatipredviđenu djeteline golotlo, osnivanju djetelina, do 2 cm, suhim niču i korovi a na trebitih može se namiriti m ogu prelaganim njih koji hranjiva tlima i do 3 cm. i a u i ali rasti, pojedinim slučajevima gnojidbom stajskim gnojem, i uništiti biti vrlo zreo.

Izvomora Prije sjetve potrebno jesjetvezasjeniti usjev potpuno utvrditi li Naročito brzo nom veće količine probom je sijačica djeteline. ženjem proljeće dobro iz pokorovi za s puno podešena sjetvu kojitjeraju pred- vijaju stajskog nezrelog gnoja viđene količine od oko danka ili ostatka tvari mosjemena korijena nerazgrađene organske 500 Samo akumulirane velike u su reže izazvati po kojem neželjene posljedice. sjemenki m?. i oko

90

a

u

Zato

za

u

na

za

za

u

na

u

u

u

u

u

u

ma-

ne

a

na

u

uz

na

u

on

u

se

raz-

u

4

Mljekarski

list

Ci C

CI

PROIZVODNJA

-

TRGOVINA

-

USLUGE

d.o.o.

606 mobitel 099/441 Tel./fax 00 17 90 25 Tel. 18 043/25 3b Križevačka Bjelovar, cesta 43000 »

+

+

/UDRAULIČNI FR POGON “e (BEE

BHSE

\ HIDRAULIČNI SUSTAV

IZGNOJAVANJA

“KRTICA" |

*

Ši

zi

ii

|

ia o

ka a

>. d

/

'

M

.

i

omeo

ee

o m

oo... #

C

i

air: “

4

«PROIZVODNJA

| PRODAJA

OPREME

STOČARSTVO ZA

I POLJOPRIVREDU

nehranjivih jaju prvi pravi uvjeti fiksaciju KAN-om korovi brže rastu i kasni s herbicid će se od se razvijaju povoljni. proljeće tretiranjem, i DTS ih To loboda i s ošmogu pa prihranjuju povećanim djetelina, prerasti. korovima (štir, dr.) trava. dolazi do ako tetiti ali će oni se udjelom izražaja djevegetacijski vrh, Od ostalih telina kasno U više iz s mjeranjegeusjeva sije proljeće. ponovo potjerati grana važno naročito treba što je navodnjavanje, pupova proljeće djeteline sijati stabljici. kou da do Korovi iz trava ljetnim mjesecima (srpanj, je mogućeranije, porodice ako lovoz), jetijekom vremena se lipnja palo dovoljnobijaju herbicidima (Fusilate, oborina od stupatoplog i ako tlo i i manje To i prosjeka razviju, probiju onemoguće Farga dr.). vrijedi divlji oborina je raspored nepovoljan, termofilnih korova. kostrm i dr. nicanje Dje- sirak, piriku, ljuljeve, što kod nas čest je slučaj. telina i lucerna Ako se ne nicanju podjesijana DTS,usjev Od bolesti treba štititisamo u niču tretirati nose bi pravilu smije herbicidima, jer temperature, slučajevima izuzetnog napada od oni uništili tek iznikle nema trave. pa proljeće, opasnosti i ali treba karenbolesti, poštivati vrlo dose Štavalj ismrzavanja. djetelištima da se ne bi tretiralo cu pesticida Ako nakon korovi pobro “Asuloxom?. se sjetve suzbija slutom se vrijeme skidanja, jer soliterno treba mogu jave (rijetko), Djeteline proljeće pri- čajuaktivne tvari pesticida izluneki čak i osobito ako košnjomzaustaviti, hranjivati dušikom, čuje m lijekom. uništiti. ako se korovi U našim vrlo Međutim, jesjemeprije važna i sjetve inokulirano uvjetima je Rhisobium Prihraod štetnika dopojave gustomsklopu, potrebbakterijama. m ogu zaštita koji ih suzbiti herbicidima. no može se samo Šiu je njivati KANvesti pitanje opstanak djeterokolisni korovi se “Baono line.

Naročito velike štete na suzbijaju djetelište koje jesijano om kada razvikiselom i nastavak str. 9 sagranom" djeteline jako zbijenom tlu, gdje

tvari. Termofilni

zerve

trolist.Ako

se

za-

su

dušika

za

u

u

na

se

na-

suz-

za

u

u

u

u

u

u

se

ne

u

a

u

na

na

-

Bozić

Gesttt ČSPEACUO SLIJE

-

JI

Oo

SVODU

godina VUCLIPUV

SULA

mlijeka

Grčana zat

PIONEER

SJEME,

Culinečka

d.o.o.

26/II

PIONEER. 10040

ZAGREB

Mljekarski

list

Zašto

hranite

telad

Vašim

dobrim

i

skupim

mlijekom? g

Prodajte radijevaše skupo i vrijednomlijeko mljekari, telad. za trošiti šteta je A ga ro mlijeko u prahu, 7? Za ishranu Vaše teladipostojisada na tržištu Y pakirano u vrećepo 25 kg,pod nazivom Sano-Kabo i rum jednostavno se primjenjuje >

.#

4

Kabo poslije 4.tjedna Kabo se može davatiteladi teleta poroda starosti odmah poslije 400 50*C U 3 do 4 litre vode dodajte VećKolostrumu zagrijane dnevno! telad dva Kabo i tako 2 litre topče vode (zagrijane 200 grama Kabo puta grama \| napajajte otopiti litre K Tako teletu i možete tomu 50*C) i nadodati 2 1 kravljeg 4 (| smjese mlijeka. dobijete ponuditi sijena 2 telad po obroku mineralnim dodatkom te Sano napajajte || mlijeka najboljeg telad, obogaćene na

u

na

u

za

za

-

puta dnevno.

vodu.

A cijena?

1 litra Sanokošta samo vašegmlijeka pola litre Kabo Prednost primjene Kabo ušteda kravljeg mlijeka

*

dvostruka

*

boljazarada od

*

*

*

*

mlijeka

*

vitalna i zdrava telad lijepa, manje proljeva

otpora

i dobro

telad razvijena

mlijekakao

nadopunjavai zamjenjujepuno idealno mlijekoza telad LADA

CAM

POTPUNO

bolji prirast, jer telad prije počinje jesti hranu za odrasle preživače, zaostajanja razvoju | zana diče) MOGU mlijeka priodbijanjuod PRODAVATI SVOJE ( jednostavno u

nema

sa

vodom

zagrijanom

na50%C umiješati napajati sa 38"C (temperatura tijela) napitkom ! takojednostavno a

na

-

e

dk

nd Tose IKA, ri sE Pitajte vašu 5 VJ BEK ti: mljekaruo BH

mANPi

om

am

og

doog o

psovao

ae

..

za

za

me

a

——.——

o

__-2.rudžbu Telefon: - Mjesto: o - [_|Ovime _4 vreću Kabo jednu naručujem kantu Trebam - [_] pjenjač napajanje, dudu i kanru mjerenje stručniak posjeti da L] Želim nj e : tvrtke Sano avjetova BA

TAG

ho

Ž

> ==============e==.

a)

:

za

kojeg stočnu hranu kupujete još Kabo te ponudi, svojoj i ako Vaše traženje preporuku prodavali počne Sano = proizvode, dobijate vreću Kabo besplatno. ====jednu Ako

Vaš trgovac od u

nema

za proizvodnju itrgovinu Jakuševečka 49HRSanoZagrebd.o.o.

10000

|

on

na

.

ZagrebTellfaks 01683

573

KRIŽALJKA

NAGRADNA

riješiti križaljku popunjeni kupon poslati adresu Ilica do 5. sljedeću HMD, Zagreb 31/III, 1998. ožujka Treba

isamo

na

Željko Lovošević, Priredio: dipl. ing.

Djelatnik Proizvodnja prerada kod 11.

12. ženka, papren, Žestok, plodkinja konja, jak, proizvode, Inicijali kiselkasti sličan jogurtu, 14.

Osvježavajući mliječni napitak 17. (turc.), go, obnažen, 15. Jednako, isto,ravno, Neodjeven, Staroperzijski Naziv naziv 18. Muslimanski ljubljanske umjetničke galerije, glumice poljoprivredi, kršćanina, 19. Autooznaka Karlovac, 20. Naziv pjevača (prema grčkom), i 23. kozmičkih sondi 18. Domaća šlagera, podsjeća životinjsko urlanje čiji zavijanje, glas ispitivanje Mjeseca, životinja, kod Grčko slovo,24. Znamenitost 21. Naš otok Pule, 26. Ravnica, ravnina, Jadranu, 22. Jedinični grada plodkinja goveda, 28. Niz aktivnosti od ribe i ribolova do ulova vektor matematici,25, Stari naziv Irsku,27. uzgoja iskorištavanja Najzdravije piće i 29. Gorko sredstvo 30. Moderno svrhe, 31. Srok, i industrijske njegove prerade prehrambene (H,O), pobuđivanje apetita, rima, 33. Rimskim 1002, 34. Prvi žito, 32. Brod po brojkama: čovjek Zemlji jedra spremište zapadnom dijelu 36. Kineska čelično uže 35. Koraljni otok, 37. težinu,37. Pučka časa, 38.

Sredozemnog mora, Bibliji, mjera riječ Ovog od tanke Američka dobitnik žice,39. Ime klarinetista Sossa,40. kukavica, 41. napravljeno spletene ptica Talijanski književnik, Autooznaka 43. Uzvik Nobelove Vukovar, 41. Vladari Dario, 42. književnost, Egiptu, ovogodišnje nagrade dozivanja,44. Odgađanje, 45. Naiv bjelovarskemljekare.

Kemijski znak iridij.

VODORAVNO:

1.

u

mlinu, vodeničar, 6. Pastuhova

za

za

za

OKOMITO:

i

1.

mlijeka u mliječne 2. Čuvar šume, 3. Ime glumice Rine, 4.

Ante Kovačića, 5. Stari španjolski 6. Slikarski i književnika novac, ličilačkialat,7. novac, 8. Naša naftna kompanija, 9.

Ime 13. Bratstvo, Antonelli,10. Znanost o 16. Naziv prve serije ruskih pleme, rodbinstvo,

na

za

na

za

u

u

za

na

za

za

na

u

za

za

u

starom

za

za

KUPON Ime

i

NAGRADNE

KRIŽALJKE

prezime

Adresa

Rješenje:

vodoravno

okomito

6 1

vodoravno -.okomito

12

vodoravno

45

18

Mljekarski

list

načiniti

djetelištima hrčvoluharice, (miševi, glodavci zime treba ci i prije Njih dr.).

Prsuzbiti zatrovanim mamcima. slidana sve se vog začepe rupe; dana se su koje provjeri jedećeg i se otvorene rupe njih stavljaju da se treba mamci.

Pritom paziti i ne otrujedivljač. za traOd agrotehničkih zahvata, i važno djetelina je vrijeme janje jer posljednjih otkosa, skidanja nakon naa košnje,prije ujesen hladnoće mosve djeteline stupa formirati lisnu masu kojom raju vrh i se vegetacijskiglava pokriju lisnom Tom masom korijena. osim što se štite od hladnoće, djei teline Posavini stvaraju jošasimiliraju od miševa Štete tijekom djeteline ljeta usjevu količinu lako određenu topivih tvari da bi snikom presigurno moraju mogle djeteline zimu, koji (šećera) ugljikohidrata više šećera imati Ulastočku zimiti.

H suhoj 12% smrzavanja. žavaju svim

mogu

u

na

u

crvene

u

u

Krepka

krmiva

domaće

potreba prirast, i te za mesa proizvodnju mlijeka, hranidbene biti što te mora bolje ali što kakvoće, jeftinija. hranidbenih

iz

proizvodnje

za

S

to

da

krmiva

ne

mogu

teretiti visokim

goveda

hranidbu

na

obzirom

minozna

za

se

volu-

u cijeni

troškovima

pro-

govedarska izvodnjeprijevoza imati mora zemljišne proizvodnja krme i u površineproizvodnju vlastitom blizini i na gospodari

Feldhofer Piše: Stjepan dr.

stvu.

proizvodne potrebe(rast, moraju i količine krmiva proizplodnost reprodukciju, kojaispunjavaju nisu doi velik vodnju m lijeka mesa) Zapremniburaga. prostor krmiva voluminozna samo kod odraslih na voljna goveda buraga i kukuruzna travna trava, obično iznosi oko 26 do 30 (paša, 1/100 vlažna i sočna krrazna Probava buu mase. silaža, kg tjelesne već i mise na miva, sijenodrugo), goveda ragu temelji buragovim kodobivati i određenu moraju kojirazgrađuju kroorganizmima ličinu celulozteško krmiva(koncenkrepkih mnoga probavljiva mikrobfiziološki hrate krmiva trata). odgovara slabije koja krmiva, sadrže krmiva u do osnovnih nidbene manjesinojprobavi buragu,ujedno Krepka vrijednosti lakše.su i vlaknine ima veliku goniže rove hranidbenih vode, cijene zbog potrebnih sastojaka hranidbene i veće Osnovna su život i za probavljiva vrijednost. spodarsku preživača. proizvodnju voluminozna se krma mora Hranidbene Daju preživačima pokri-vrijednosti. potrebepreživača da se samo vati sve uzdržne u treba što više organiz- manjimkoličinama, potrebe zadovoljavati hranidbene što više i po krmom ma voluminoznom novnom tvari koje dopune mogućnosti dobivati

Goveda

Za

velike

na

*

a

os-

Mljekarski

list

.

9

nedostaju rezanci, i sl.). krumpir No, sijeno da se što viša krmiva vode kao brašs većim postigne proizvodsadržajem smjesama samljevene i mesa. služe kao Zatim osnovna no. se njamlijeka više volumidajusjemenke uljakrmiva.

Od rica i mahunarki krmiva nozna se zrnje krepkih razlikuju (suncokukuruza znatno i = energetska bjelančevinasta uljane repice, soje, boba, Cijena utječekreta, i ovisno o većem troškove stočarske na krepkakrmiva, graha, graška, lupine, grahorice proizvodlako mahunarki često sai stočarskih na Zrnje sadržaju probavljivih ugljinje cijenu proiz-sl.). drži neke kohidrata i i antinutritivne i tokvoda obuhvaća (škrobašećera) jer tržištu, sične tvari sti ili o većem troškove uroda obrade i koji dajuenergiju, (alkaloide, glikozide, (sjetve, antifermente i tresadržaju sl.), bjelančevina.

Njima zbog berbe), sušenja, skladištenja, pri-tanine, ba dodati termički obraditi i mineralno-vitase troškove te i još jevoza mljevenja čega moraju minske ili Sirove dodatke. u krmne miješanja smjese.

Uvijek(kuhanjem pečenjem). davati samo i krei se mogu kakvoće otvoreno manjoj Energetska bjelančevinastaostaje pitanje ili a više krmiva mineralno-vitahranidbene te količini, kuhane, pržene pka vrijednosti kupljenog obrađene kao sačme ili minski davati nakon što se uljane dodacimogu kukuruza, posebice je i tehkrmnim prema pogače. potrebama životinja izmiješan_gotovim Kukuruz nologiji hranidbepojedinačno smjesama. jenajčešće Goveda s niskom proizvodnjom i bio uzrokom čestim kriznim razs ostalom posipanipomiješani dobivati mogu dovoljno bjelankrmom ili krmnim izmiješani dobljimastočarskoj proizvodnji čevina iz osnovne krme douz nestašice smjesama. zbog (često neopravdadatak ili sijena djeteline lucerne, loše kakvoće no Od krmiva izazvane), (pli-posija krepkih najviše je ili stočnog brašna, pivskog što znalo uzrokovati kukuruz u uporabi koji kvasca ili sudjelujejesni), je BENURALA S, tropa, količini od oko te u krmnim mnoga oboljenja životinja, ureje 60i drugih s pojeva nebjelanvisoke kukuruza.

To krcijene smjesama. je dušika energetsko zbog 70% čevinastog (NPNmivo količini Veliku se koje većoj daje i krave prednost imajugospo- va).No, telad, s junad spojekao osnovno darstva s kukugovedima krmivo, i dovoljno vlastitog visokom p roizvodnjom mlijeka ali i kao krmivo. Kao ili ruza, dopunsko kojaimajumogućnostmesa morajudobivati bjelančekrmivo se u kukuruza u bližoj dopunsko daje većojotkupa vinasta krmiva dobrog s većim postotkoličini krmiva s više okolini. bjelankom i biološki kvabjelančevina čevina kao što su to: litetnim aminokiselinama paša, dje- S obzirom na visoke troškove (sačme telinsko-travne i treba smjese, legumi-sušenja i prijevoza, mije-uljane repice, suncokreta, soje krmte u noze i način kukuruza i slično, u potpunim njati uporabe sl.). nim i treba ga smjesama. stočarskoj proizvodnji Mineralno-vitaminske dodatke S obzirom kukuruz to da na količini trošiti ili je većoj zelenog također treba dokrmivo i na razne uvijek se i gotovo su veČesti koje najviše sirovog (siliranog). davati u krmne ponačine koristi u obroke, jer liki troškovi progovedarskoj imiješanja mljevenja krmiva sadrže vrlo razlijedina silirano kukuruza sirovinama s u izvodnji (svježe zeleno, drugim čite količine minerala i ili kao kukuruzno vitamina, krmne zrno, osušeno, smjese.

Stogamnogigo- često žiza ili dobro nedovoljne potrebe sami klip cijela stabljika), je spodari nabavljaju strojeve Mineralno-vitaminski da votinja. s i krmnih gospodarstva govedarskom mljevenje miješanje dodaci obično kose u vlas— dodaju što vrlo za proizvodnjom imajusvoju isplativo ličini od smjesa, je do krmnim u titu kukuruza.

0,5 2,5% veća većim bros proizvodnju gospodarstva ili kao smjesama dopunska Preživačima davati i ili ako krmne se u se mogu jem stoke, krmiva.

Od vitamina treba najžitarice i neke bijele ječam smjese. (pšenica, morajuizmiješati više količine vitana pripaziti ali samo sirovine krmne u dr.), gruboprekrupljene druge koje a od minerala na mina Di A, E, iu manjimkoličinama, smjese jermogu dolaze manjempostoti kalcij, fosfor, natrij magnezij. uzrokovati nadma kao što su to i pojave (tim-ku, bjelančevine dodaci.

U hranidbi krava panije). mineralnovisoke mliječKao nosti i obično mogu povitaminski krmivo energetsko reprodukcije posebnu Bjelančevinasta_krmiva služiti i razne masti i treba mineralsadrže više od zornost sirovih ulja (manje posvetiti 10% bjekod zatim no-vitaminskim i lančevina tvari.

Od zeleu preživača), korjenasta dodacima, jer suhoj i krmiva sadrže nedostaci nih krmiva znatno to su mogu gomoljasta koja manji leguminoze više škroba i šećera naročito a se repini(djetelina, (repa, proizvodnju, lucerna) koje daju smanjiti u

osnovnim

krmivima

i

ova

ma-

osušene

kao

ili u krmnim

na

u

u

u

u

u

u

i

uz

u

za

u

10

Mljekarski

list

kalcijeva Minerali djelovatiplodnost krminata u nama (vapnenca). nalaze osnovnim životinja. u Fosfora obično što ovisi o vrsti krmiva, zelena sadrže vitamina n edostaje sijevima, Mnogo krmivoluminoznim i suhim boi livadna trava, a paPosebice ignojidbi. zemljištu krmiva, paša travi s i često imati a zelena i trava ša ravak na suncu mogu zelenoj vima, pretvorbu potiče slabo gnojenih nekih minerala osnovne za vitamina i zemljišta. dovoljno stvaranje provitamina sadrže Fosfor ali D količini većoj visokoj životinja. ž ivotinja, potrebe Ipak, organizmu i žitarica doobvezatno treba s vitaminima u osnovneovisno dijelovi (posije oljušteni proizvodnji zadočesto što stočna mikrmivima ako se nim bražna), dodavati punskim posebica krmivima, slabe krave visoke proizvodnje. goveda voljava kalcij, fosfor, poglavito nerale, proizvodnje pretedodavati treba obično fosfor žito drže s No, imnoge druge. dopunskimmagnezij stajama, Od krmiva iz vlastite proizvodnjedopunskim treba dodaobvezatno krmivima krmnimsmjesama FOSFOdodatak i kao ima DiE. vati vitamine mnogo mineralni kalcija djetelina A, kao ili NAL kao davati lucerna se većinom se B mogu natrijevih, spojeve koje Vitamini skupine i sličnih fosfata. osušene zeleno kalcijevih sijeno krmivo, djep reživača buragu stvaraju Na suvremenom brašno s krmnim ili gospodarstvu samljevene mikroorgaburagovih lovanjem i krava većim nedoobično nema junadi, gdje brojem pa Kalcija smjesama. posebpotrebe nizama, vlastitih krdio veći krmivima se se Izuih davati preživačima. staje no koja sastoje proizvodi treba miva žitarica i od telad nema zetak (naročito kukuruza), uljanih pretežito još koja je tehnološkim i krdakle u većini krepkih buu mjesvim poticati sačmi, mikroorganizme razvijene hranidbom dobrom dodavati te treba rama miva. krmivima i ragu kalcij Stoga dopunskim mineralni krmiva kao vitamine. sve mora najvišu proizvodpostići stojati krepka dobivati loše mogu

se

na

dodatak

različitim količi-

u

u

karbo-

obliku

nu

u

u

u

u

o

u

u

u

u

s

u

u

na-

s

u

AB)

AGROBILO

Osječka BJELOVAR, 104, Tel/fax 043/231-182 43000 TRAKTORA, SPECIJALIZIRANA ZA PRODAJU TRGOVINA DIJELOVA REZERVNIH MEHANIZACIJE, POLJOPRIVREDNE so x

risa

debeo

ota

“

izdvajamo Iznašeg asortimana ovlašteni (kredit), Universal Bjelovarskodistributer traktore "TomoVinković“ županije bilogorske tanjurače, sijačice, prskalice, plugove, rotokopačice, kose, sijena, okretače "LABINPROGRES" prikolice, itd.program za + priključci dijelovi motokultivatori za okretače sijenaizbor kose, guma traktore Barum remenje ležaji, filteri, rezervnih dijelova asortiman kompletan za "ŠTORE“, "UNIVER"TOMOVINKOVIĆ“, "ACME", "LABINPROGRES“, SAL", "FIAT", "LOMBARDINI" e

traktore

e

e

e

e

-

e

-

e

Rezervne dijelovešaljemo putem pošte

list

Mljekarski

ll

nju. jemoguće sirovina i krvanjemdopunskih miva hranidu kojenedostaju To

doda-

gotovih smjesa tiskana je knjiga nica i stočne NIDBA GOVEDA dr. S. miješaonica hrane, (autora odnosno do stočarskih sadrži mnoge objekata.

Feldhofera) koja benom obroku.

U sastao kakvoći sastagovedarskoj proizvodnji upute krmiva, i uz vlastitu vi krmnih nisu krmnih obroka i hranidbeStoga proizvodnjudopunskih smjesa krme će biti kutako složeni i mogu bez teškonim uvijek potrebno potrebama goveda. i neka krmiva ili sirovine ća Veće teškoće Ako nastastočar svih tih povati izmiješati. pridržava sadrže tvari kao i koje hranjive koje juzbognepoznavanja kemijskog posebnim priliuputa, i hranidbene sastava kakvoće kama osnedostajukrmivima,potrebsavjeta stručnjaka, dobru i pronovnih ne su za kobavu plodnost voluminoznih krmiva i korištenje odgovarajuće To su većinom često uvelike međusobno se tehnike mikserizvodnju životinja. ja (mlin, miješalica, mineralno-vitaovisno vrsti i krbjelančevine_i o razlikuju, sorti prikolica i slično), mogućeje minski dodaci. i klimatkoličini iskorišćivati vla“ miva, zemljištu gnojidbi, velikoj Sve dodatke doskim i meteorološkim se stita krmiva koji posebno prilikama. proizvedenagoskrmiva treba dobro izTakođer dodatkom s daju je potrebno poznavati podarstvu,manjim ostalim krmivima iz hranidbene miješati popotrebeživotinja kupljenih hranjivih sastojaka, obroka ili ovisno visini i sebice sirovina i hranidbenog smjese, dobi, proizvodnje bjelančevinastih kukuruznom dodatanajčešće prekru-razdobljima reprodukcije. mineralnoi žitaricama. U Danas tu i često obsu se načiniti pom drugim poznati ka, vitaminskih mogućeje odgovarasvrhu dobro u našem krmne Taje gospodarstvu javljuju (i “Mljekarskom juće dopunske smjese. imati mlin i misastavi obroko krmni s odmanji (čekičar) listu") hranidbenih načinjeni obroci, i za ka krmnih s za hraješalicumiješanje prekrupe smjesa pojedinegovarajućom tehnologijom brašnastim i dodacirazličitim i očitovat praškastim životinje razdobljima nidbe držanja goveda, To će veće troškove ma. i Mnoće visokom dose uštedjeti proizvodnje reprodukcije. proizvodnjom, kukuruza i za i se i na živogo mljevenje drugih piše predavanjima brimzdravljem plodnošću sirovina već ima često i vrstama hraniddavat će i dobre kojegospodar gospogovori tinja, vlastitom na te troškove krmiva.

U izdadarske rezultate i vosok dohoposjedu, benoj vrijednosti i sirovina i drudak. miješanjaprijevoza njuHrvatskog mljekarskog samo

krmnih

do

tvor-

štva

i

HRA-

o

vu

o

se

se

u

u

a

uz

na-

u

na

u

a

s

o

s

na

u

o

a

.Veterinarstvo "20 Ako

Plodnost

i jalovost

domaćeg

simentalca

od

odbijemo žinu bređosti krava do 300 (270 međubremeno dana), razdoblje, od do ponovne tj. vrijeme telenja oplodnje(servisno razdoblje) može

365

dana

biti 65

du-

do

95

dana.

U

zapadnim zemljama krave koje imaju dulje Zlatna su: pravila plodnosti servisno od 100 dana Piše: Dragutin Premzl, dipl. razdoblje da krava oteli veterinar Kao godišnje jedno “povremeno poneplodne". zdravo međubremetele, sljedica produženog životni standard razdobda servisno vrinog Bolji (kakvoća) razdoblja (servisnog razdoblje, t.j. stočara ovisi o količini dobivenih te nekoliko od do lja) propuštenih jeme spoltelenja ponovnog stočnih i tenih ciklusa bez stočari od 100 proizvoda (mlijeka oplodnje, začeća, nije dulje dana, Količina stočarskih štete ladi). proiz- da za oplodnju gospodarske usliljed bude trpe potrebno voda ovisi o i i teladi.

Točno plodnosti krava, jer najviše smanjenja mljeka 1,5osjemenjivanja, da izračunato krave za najbolja jalova mljekulja postaje da od je jedan prvog kravom Iz tih osjemenjivanja za ciklus od 21 klanje. dvijuostane propušteni spolni 60% najmanje oplođenih kod premisa (pretpostavki) proizlazi dan, godišnje proizvodnje da krava, životni stansvakih 1000 zaključak bolji mlijeka kg gube da dard stočara ovisi o odnosno 65 i izlučivanje uslijed neplod-6,5% plodnosti kgmlijeka 2,3 krava. nosti iz ne teleta. uzgoja prelazi 10%. kg se

smatra

da

su

-

-

-

-

na

-

12

Mljekarski

list

mogu kontrolirati koje (babinja) vidljive pod Tijekom da se ne bi češće u živoali mnogo Puerperij produžilo. bolesti, selekcijstočarskog Hrvatskog dana to skrivena za se centra i (la-traje do mjesec uzrokuju (HSSC)nalazilo tinjama skog do dolazi simense 10.156 krava — >involucije koja očituju vrijeme oboljenja tentna) domaćeg maternice sa se kao talca: koja gnojenje, (uvlačenja) neplodnost (loše 1 težine. težine 9 na smanji kg kg RAZDOBLJE SERVISNO da se maVažno involucija je dan dana 151 dana _121do 150 120 101do preko do 100 dana — krava Broj to a se ne % % krava % krava ternicerazvuče, dogodi krava % krava Maternica teških nakon telenja.

12 1.220 1.378 26,4 54 13,6 5.494.

10.156.

2.064 tada se omlohavi,njoj nakupkrv i zaostala te smrt do 100. krava sekret, ljaju ovulacija, zakašnjela oplođenih Broj katari i upale dok nastaju bakterije iznosio 5.494 ili dana preganjanje, potrebna zametka, 54%, je česta puerpeproduljenje maternice, osjemenjivanja).

151. krava od 101. do preko je i puerPoremetnje jalovost. rija te se dana bilo 4.662 ili stadu Prilikom 46%, jalovosti pojave biti ili bez sa mogu perija i više visini od 20-30 povremeno neplodnismatraju tako da posto,zdravstvenih poremetnji, niz te treba krave 2.064 Od posa ma. mjera poduzeti stočara servisnim neprimijećeprolaze iz 151 od održaboljšati smještaj, higijenu, krave to ne ne. razdobljempreko dan, U babinja vrijeme zdravstveno hranidbu i nje, opće treba konzumirati tomogu neplodnosti uslijed uzgoja (pojesti) sve nepovoljne stanje, isključivši ih liko hrane za izlučiti 10%,a 90% koliko jepotrebno jeoplozdrave Samo životinje činitelje. se cikluđeno u pa p roizvodnju mlijeka, naglu spolnom slijedećem i a one sa su skrivenim, plodne, hraomlohavi 171. danom. uslijed sa maternica povreteško Uslijed oboljenjima, nidbe supkliničkim vikrava energiji, kod manjkave mene steonima. Uzroke neplodnosti46% neplod-taminima i mineralima. Prvih 6 ostaju od nastali su svakom nosti teško mlijeku gubici jeotkriti, fazi renakon dana u telenja, 620 oni su a je kg, oteljeno gospodarstvu drugačiji.konvalescencije 1,197.000 kra(oporavka), teladi manje. vama se U po volji dajenajbolje (Njemazapadnim zemljama dana i NEPLODNOSTI prvog pola kg farmerisijeno, Austrija čka, druge) UZROCI do 6. u sa ugovore posijanapoju, pšeničnih stručnjacima sklapaju dana Od 7. dana brinu za se uvjetistaji:koji potom A) Mikroklimatski cjelo3 kg posija. zimi zauvod ljeti vrućina, kupnureprodukciju hladnoća, laktaciju (mlipočinje (razmnožaod pare i krava i na su za se amonistaji gušljivost privikava vanje)odgovorni plodnostječnost) vlažnost. i i na razhrane krava.

Veterinari dolaze veće ne sve jaka sumporovodika, količine 6 Zimi se hranu. vlasnika stodržanja: daje B) Uvjeti poziv liječiti jalovu novrsniju i stoke svih vrsta, već se brinu da do od lucerne neplod-kg sijena svakog nagomilavanje ku, dođe. nosti dana i fizičko se količina Savjetuju zlostavljanje,uopće psihičko trećeg povećava hravlasnike stoke oko muhe. do 25 kukuruzne od 5 silaže držanja, ležišta, kg neugodna sami nidbe krava 4 do 9 od a Zdravstvene sa se i higijene, kg poremetnje: kg.Daje smjesa C) dane dolaze u određene to trovarazna (za je 13% sirovog probavljivog smetnje, probavne protevitaminsko-misvakako vimete potrebno računalo). ina, infekcije nja,metiljavost, i sol. neralni dodatak i se na, spolnih organa Ljeti papaka razdobPrvo kritično (osjetljivo) i zelene 5 Hranidbeni sijena daje kglivadnog uvjeti: D) treba telenje, koje je lje 15 na 30 sa se ili suvišak nedostatak povisuje lucerne, energije, način. Treba obaviti na higijenski 5 se i sa 3 na povisi posmjese kg, kg, minerala, vitamina, proteina, i kravi rep oprati stidnicu, vime, 5 mi1 kukuruza na kvarena hrana kg, kg da dezinficirati ruke mate se dodatka i a ako se Sve nepravilnosti,i uzroci neralnog soli, greške bakternicu nebi razne unijele krave hrane u se vitaC i remete staji dodaje jalovosti izazvati katare i podA,B, D, mogu koje terije hrani do 21. min D. Tako se krave. spolnudjelatnost Spolne upale.

Treba provesti preventivu Tada dana. od i p ostupak počinje je naj- (predobranu) funkcije rađanje jedna zaostajanja protiv dana pa ovdje avansiranja: svakog t rećeg osjetljivijih djelatnosti, posteljice. i to 1 se zakaže. krava daje kgmliječne smjese, najprije Neplodmlikritično dok se tako da indikator nost porazdoblje povećava dugo je (pokazatelj)Drugo doba je puerperija ječnost. kojijavujalovosti postoje nepovoljni činitelji

treba

znakove

izazvati

kontrolom

1996.

<

u

uz

rana

su

u

u

za

su

na

na

a u

a

u

u

u

na

ne

samo

sa

u

za

Mljekarski

list

13

telenja potroše menjivanja. je godinigodine Zemlji što hranom LIJARDI nakon nego energije prime umjetno osjemenjivanje ljudi, dakledvostruko tvari.Do izbalansira150 dana dovedeno krava. doba demou energetskih 20,3% jerživimo više, nekom vrstom hoće se smatra nja(izravnanja) energije trebaloJalovost eksplozije. grafske Pitanje je bi doći za 40-80 alikod naših misliti na li sukladno i dana, gladi.

Valja budućnost, brojuljudi porasti krava često 12. VII. dakle 10 hrane.

I Hrvatska bi izravnavanje uslijedi jer je 1987., prije proizvodnja rođen PETmorala dati borbi kasnije, uslijed neodgovarajuće godina Zagrebu svoj doprinos hranidbe. krave MILIJARDITI stanovnik Zemse kasnije Stoga protiv gladi, povećanjem proizi dovode da će 2030. i na a se mesa. gone osje-lje, predviđa m kasnije vodnje mlijeka Nakon

više

krave

Tako

u

1996.

biti 10

na

MI-

na

u

tinja je počelanalijevati. vime krava posredno prije telenja i puno nabreklo kolstruma je sise strše ustranu. a (mljeziva), telenje Vime veoprije telenja pokatkad natekne.

Ako krava ma prenije Kod svih bređih sušila nepoživotinja, prodr. prije telenja, opisane Banožić sredno Piše: Stjepan vimenu slabo su izpoveprije poroda otiče, mjene ćava se stidnica i a se, ili ih ražene Kod nema. izdužuje uopće stidnice se otok vimenu pokatkad na proši-ovaca i koza promjene i okolicu. Dan dva kod krava. ruje prijejedanake su onima iz stidnice se staktelenja cijedi Desetak dana krava hladetinasta sluz prije poroda lasta, koja Kravu se debelim tracima visi iz porodilište. donjeg premješta treba držati stidnice. Ta sluz od čistom, dijela potječe predtelenje da lakše se maternice prilikom t elenja sluznog čepagrljka da tek tada skida a ne se opere, se koji počinje otapati. staro i skoreno za što treba blato, Kod krave se bređosti vremena potkraj dosta kojegprilikom obostrano bređosti brerepa nema pokraj korijena Potkraj organizam telenja dovoljno. udubine veličine đe ženke u se za dvije cjelini priprema uočavaju Za treba što sve porod pripremiti nastale na orporod.

Promjene spolnim šake, uslijed omekšanja ili što bi biti je potrebno moglo olakšati zadaću širokih _materničnih ganimaimaju ligamenta. tražiti i a ne potrebno, priprekroz nenormalno ali puprolaz ploda porođajne Repje pokretan, mati kod samog telenja.

Potredok ta promjene mliječnoj tove, jepokretnost pasivna. ban od se poros astoji pribor zadaću žlijezdi imaju osigurati bređosti diljskih ioblih konopaca štapova mladunčadi Tijekom d ruge polovice prehranu neposredi od se to tvrdog drveta, jodne otopine nakon porodana no se 2 povećava mliječna žlijezda; njima zatim naročito istaknuto kod živodezinfekcijskog sredstva, 3 je tjedna prije porodapojavljuju od sluzavih sredstava (mukozin, zabređale. Životinji tinja koje prvi znakovi put skorog poroda. sluz lanenog sjemena, pribor Kod krava i koza su nortreba obratiti pokoje prije poroda njegu p upka). malno vime sebnu će nastale malo i pa presušile je pozornost, kao 8-14 dana Kravu treba stano promjene poslužitismjernica uvelo, kojih prije predporod dada bi o i se nazaključivanje približnom porodanaglo poveća nadzirati, joj moglo tumu bubri.

U narodu kaže: živona se poroda. m pomoći vrijeme.

Neposredno

Ne-

pred

na

na

-

u

u

na

-

-

su

za

a

za

se

KUPUJEMO

VRSTE. TIPOVE MUZNIH UREĐAJA | I SVE (RABLJENE lNEISPRAVNE) e q PRODAJEMO GARANCIJU) RENOVIRANE (Uz prodaje, KJavite ili radi posredovanja nam adresu nabave na “01/424Hrvatskomljekarsko društvo tel. :Zagreb Ilica ŽIm + 420 ž

ena

n

ZRAK Ri

RODA

14

se

+

Mljekarski

list

je Inkubacija

mastitis

Gangrenozni

kratka

veoma

24

sata.

Bolest

se

-

do

pojavljuje u

i kronič-

subakutnom

akutnom, znakove uz nom trovanja. obliku, i koza Kod očituju ovaca životinja oboljelih bolesti. U i lokalni znakovi opći bolest se akutnom naglo obliku, zloćui okolini ran veoma prema pojako je stanje pojavi, opće Piše: dr. količinama malim već ukočeBanožić Stjepan dan,jer stoji životinja remećeno, vinenih i raširenih gangrenoznu upalu nogu, uzrokuje stražnjih mena. ne preživa, je, jedeniti vesela od bolesnih zaraze se do diže se Zivotinje 41*C, joj temperatura zatim pui živoi bilo ubrzano kliconoša, životinja disanje je i iz vimena tem bolessliku preko iscjetka teškog tinja pruža Osim vimena. iz Pokatkad nika. dijelova propalih cijedi očiju zaraziti se a sluznice su zamogu preko toga, tekućina, gnojna u ražene Znatne su predmeta crvenjene. idrugih stelje promjene Bolest širii vime ili sisanjem vimenu - cijelo janjad staji. njegokad više ovaca, osobito starija, i veoma crveno Ta bolest se je polovica gnojnom očituje sise. kožu bolesti otečeno u vimena. i propadanjem zubima o zljeđuje (kasnipočetku upalom Uzročnik u SreBolest organizam boju), p lavoljubičastu bolesti po jepoprima rasprostranjena je koži sisa i bolno i veoma ulazi kroz dodir na na Zei Novom toplo. povrede je Engleskoj dozemlju, i na okolinu vimena Oteklina se proširuje te kroz sisni otvor. žiuginuće landu,posljedice ubrzo te ovca ili Boelst se češće kišili ugiba, (za vimena, polovice propadanje pojavljuje votinje iz vimeU 2-5 obočešće tako da ovca Od monim dana). početku godinama. nje cijelog vimena, sadrcrvenkast može ali i na iz ovce ra biti izlučena izdojiti laktaciji, uzgoja. lijevaju prvoj ubrzo nikada Micrococcus i bolesti Uzročnik ovce nestaje.

Tijekom koji žaj, je mliječnije koze, limfni čvorooteknu bolesti dosta zasušile. prvo var. one aurcus, koje otpopyogenes se

u

-

se

za-

na

va

su

a

u

se

u

a

su

EXPORT-IMPORT TRGOVINA PROIZVODNJA ZABLJAK bb ROVISCE, 43212 -

+

Tel:043/878059 PROIZVODI e

OPREMU

za e čišćenje papaka stojnice operacioni stol krupnu stoku hidraulički za za stajališta stoku(3vrste krava(2tipa) ikopita naprava teljenje sve za veza pojilica tipove ) dermo ležišta štale slobodnodržanje za sitni izgnojavanjeostali sistemi stijene automatskehranidbene u stajama potreban pribor

za

e

e

e

SVE

PROIZVODE

e

e

-

e

e

e

ZA

Tel/fax: 878034 STOČARSTVO ZA

DAJEMO

GARANCIJU

2 GODINE!

..n.na.———.—e.——————————oo

Mljekarski

list

15

vimena vimena, životinja nije uginula spasi, polovica i Pokatkad koži bolest više ili se na vima pa preposnki. faze, traje tjedana, cijelo propadne. vimena vide žarišta. i bolest treba odvose Čim gnojna mjeseci. pojavi, U subakutnom oko četvrbakteriood se zdravih i obliku, Dijagnoza postavlja jiti bolesne životinja dana viloškom sekreta vimena proces bolesti, tog provesti temeljitu dezinfekciju pretragom ili menu se a samog opreme počinjesmirivati, opće sadržajem vimena. nastambi, istajskog priBolest ilisulbora bio dodiru bos prostanje poboljšavati.

Upalni liječi penicilinom koji je vimenu ces na lesnim se kozama.

U se ovcama ograniči fonamidima, koji dajuinjeki opće ili i lokalno u sisu. Ako strase manjepodručje jednu cijama preventivne mjereubrajaju nu se krasta s moprvoga vimena, stvori koja liječenje počne dana, održavanje higijene, kvalitetna že 50% ali vremenom hranidba i otpadne, izliječitibolesnih, prikladne prostorije. kon Ako ako zaraste. vremena ovca duljeg liječenje zakasni,

vi iznad

a

zatim

slabinski

za

akutne

obično

ali

na

se

u

na

na

se

a

rana

na-

se

se

kod

jošnijezaživio.

Može ustvrditi da se je stoga sustav kod proizvodnje mlijeka donas proizvodnje sustava jedini načinosiguranja teladi za tov. broja statnog način Dosadašnji organizacije goveđeg tova mesa goveda Tov kod danas nas goveda je između prijelaznom razdoblju, odnosno vodnju njegovo k lanje Ivan dr. suPiše: Jakopović nužnost donedavnog prevladavajućeg se je,jer samo taj stava i novog sustava kooperacije način može i meso dva su osnovna dobiti proizvod tova,uvjetovanog Mlijeko vlasničpromjenom U meso. ovome Iako te goveđe slučaju proizvoda govedarstva. ke strukture, povećanjem vrijednov moproces proizvodnje nije dvije proizvodnje uvijek nosti kao i nekim gotovo kapitala još bez nove usko povezane, načinu jedinke, organi-gućezapočeti svevanjskim čimbenicima, prije će faze sve znatteleta, koje proći procesa tova,ga nižih cijena zacije proizvodnog i mesu na grlu će te biti zaklano i kao no se međusobno kraju razlikuju. tržištu istočnoeuropskih zemalja. ciklusu. u stalan grlo prethodnom naš Proizvodnja sustav mlijeka je Zbog je današnji toga Dok može reći da krave za se proces u i odnosa tova sudioproizvodnji koji mlijeka pojedinih i nasvog proizvodnog tijekom počinje oteljenjem junice vijekanika jošnedorečen,posljedica se nova otelenjem stavlja tijekom osiguravaju grla togajeznatno smanjenje proizvodnog proizza vijeka mesa. grla, potican uvijek iznova popunu stada, proizvodnji vodnje goveđeg Mnogi novim način da U tom sustavu natovni danas su postoji otelenjem. grla kapaciteti prazni krava tovu iliim jedinku slijed predstavlja koja mijenjenja osiguravaju jenamjena promijenjena. svoga Da bi se utvrdile nove generacija. tijekom dugograzdoblja mogućživota odnosno sustavu proizvodnog vije-Stogajepotrebno jedanod nosti goproizvodnje služi načina nabavu važno razmotriti mesa ka, proizvodnju mlijeka. organizirati jedinveđeg je Nakon što se krava izluči teladi i tov. Nabava sustav i se jedna ki, naj- prijašnji temelju toga češće tako da se iskustava tov postojeću proizvodnju uključuje upozoorganizira drugih z emalja mlada se novo telad dobivena riti na od kraosnovne sagrlo, krava, koja uključuje preduvjete i buduće mliučinkovite daljetijekom dugograzdoblja kojesluže za proizvodnju orgadašnje stalnost procesa iako i kod nas. tova osigurava proiz-jeka, nizacije goveda postoji specijalizirani sustav teladi od kraU sustavu bio tov vodnje mlijeka. proizvodnje kooperacijeje s služe samo svrsi. To strane, va tako da mesa, Proizvodnja druge koje toj je organiziran je organinestalan novčana je proces kojipočinjetzv. sustav krava- u kojemse zator tova osiguravao krava drži sredstva odnosno tov, i hrauključenjem jedinke (grla) životinje tele proizvodnju da raste ono koristi se ne za nu tijekom pa kojeg bi, teleta, proiz- držitelju životinja jepak koji završnu težinu bila imao osim Gotovo rizik sustav, dosegnuvši vodnju mlijeka.

Taj objekte. cijeli zaklana. za nekim od do Uništenje grla proizrijetkim uspješnosti slučajevima, tova, liječenja nas

dosad

u

na

su

u

na

.

a

u

mesa

ne

na

u

za

u

za

na

u

va

u

samo

za

u

16

Mljekarski

list

preduvjeta daljnje uslijed jeorganizapreuzimao prodaje, količine mesa veće masva be stoke dok tor tova, proizvodnje nakupljalo je držitelj živottu za naknadu dobivao novčanu nog tkiva, prema kod nas netipičnog tova organizacija Iako bio da su dob. Rezultat ovisno o nu dnevnom grla danas nalazi je velikim grla, prirastu propred 450 tov sa utrošku hrane po kgprirasta. završavala kg težine, se svoone svega, prije mjenama, bilo tov za sustavažna daljnji potrebno odnosa jer je a de sustav na osobina Druga toga vlasničkih hrane 1 više znatno za što se bila tova pritehkg obavljao je promjene samoj manje rasta. fazi tov su bila fikod prvoj fazno; uvažavajući toga nologiji, činila su Tako telad temlada glav-ziološke zakonitosti rasta mladogrla utovljena grla, uključena ili zadaća ninu izvoza žine od oko a telad kod I nas se goveđeg goveda 150kg, ga grla.dalje tržišta. Na da čim strana mesa na bila s većim svjetprije držitelja je prodaje “utovljena", tržištu skom od 280-300 mesa težinu smo čemu se vrlo vršnim goveđeg grla dosegne pri težinama, kao tzv. bili bi se kako grlaisporučila poznati proizvođači često uvažavaju spomekg, ranije fazu tova. Ta za faze tova. nute Vjerovali je baby beefjunetine. dalje slijedeću da težinom ta smo faza s ulaznom taj Proces tova mladih grlaodnosno, počinjala treba goveda i nitko da tova sustav s od 280-300 a završavala jedinstveni kg, grla od odorganizirati jedinstveno, takvu može od oko 450 ne težinom proizvesti drugi kg. grla teleta do završne težine grla goja li Jesmo kakvoću mesa. nisu tova U sustavu se ovome goveđeg bilo da Važno bi klanje. pred simenZar sudili? se žiuvažavale fiziološke osobine objektivno tova imaju mogućorganizatori zeu odnosno drugim talskom pasminom mlađe teladi težine nabave votinje tijekom nost rasta, može ne tova. Svaki od tih ciklusa promapostići mljamadoista kao što to od oko 100 je slučaj kg, takva kakvoća? druod trao se neovisno jedan većini stočarsko naprednih zeinPromotri li tova imao se sustav Vlasnik teleta goga.

Nje- malja. način sam držaje Na taj bi da razvidno on što brže utoviti grlo teresa je ondje jerje mačkoj, na mogao optiteljgrla tefiima kontinuitet te da završne način na hranidbolji postizavao malan način taj organizirati tovljač iznose 650žine kod učinak. Pritom nije grla klanja Budući da bu nancijski je grla. mladoga sličan simentalac Naš 700 da tele tome žavao je do kg. činjenicu o tovu se od početka koji riječ uviiz onome 0soNjemačke; poprima istome razdoblju gotovo on na postupno mjestu, kraja odvija hranaj- bi i drugim sjemenjihovih jekkoristimo kojenačinom fazama binepreživača tova mogao bikova Tako za nidbe treba poticati. se doproizvodnju boljih hranidbu, optimalnu organizirati težine bikova da tele sa 150 umjetnom uvažavajući namijenjenih fiziološke godilo kg razloge. kod nas. Proizlazi nema predže-osjemenjivanju razvijene dovoljno treba Pri hranidbi u većem udjelu da bi se da fiziološkom smislu luce i od njemačkebiti nije stoga i što bi s voluminozne krme, iako ima veću goveda populacije simentalskog potpuni preživač strane osiguralo jeftiniji jedne težinu. završnu grla moglaproizvoditi utovljena živos druge omogućilo obrok, to ne kao i kod nas, ali tele do 280 Ovako Nijemci dobiveno kg susrazvoj probavnog tinji bolji čine. držano na tome tova svega jeprije Razlog fazi idalje je prvoj te na taj posebice buraga, naravi. četava, Pravilnom, hranidbi prilikom gospodarske intenzivnoj iskoristivost bolje načinzbog uravnoteženom i bila hrana zaga jevoluminozna umjerenom hrane isplatipridonijelo većoj krmiva hranidbom vrsta minimalnim količinaglede stupljena vosti tova. živoNo se se ma. i fizioovdje predželuci postiže ravnomjerniji i se tiče loški razvirast i nisu Što pasminske strukture, koji povoljniji prirast tinje moglioptimalno simenće idućem do viših bio Interes razdoblju k orištenje grla jedržatelja dopušta jati. opet biti talska veće čim završnih težina. U hranidbom što pasmina najzastupljeslučaju intenzivnijom računa o završne težine završne dobiti voditi No, valja jemanji nija. potreban težine grlo prije da se dobri rezultati tova tome iste kosvrhu su se 280-300 za brojgrla proizvodnju kg, koju krii završna konličine mesa.

Ako tetrošile maksimalne mogu korištenjem postizati je količine holstein žanaca žina 700 centriranih krmiva. imesnihpasmijegogrla kg,potrebno dolaziti do više će što da teladi tovo tov za na, fazu završnu U tova, 30% manje slijedeću, budući da kod nas raste ista količina mesa bi se intenušlo izražaja, proizvela jeuslijed jegrlo koje holstein težinom završnom sa velihranidbe zivne pasmine udjel m liječne usporedbi neprirodne važno U tom od 450 Ulazna koncentrata već količinama kim jeslučaju goveda. vrijednost grla kg. biteleta stavka znatna se uvelike iskoristilo proces a k orištenje sjemena plansko kojom je rasta, ili čak kova tovnih može uvelike razvio da mu se sipasmina isplatipoboljšati posve pritom nije mentalske se na vost te sustav taj pasmine, jer proizvodnje. preživača,je probavni intenzivne

hranid-

od

Neki

novog

susta-

se

on

va

u

na

u

u

za-

su

u

u

uva-

u

u

u

a

u

u

u

u

sve

u

Mljekarski

list

17

izražaja primjerice mijenjeno izvozu, valja dobivaju grla velike motriti tova do viših su na osobina. raspolaganju manjeopravdanost U ovome završnih težina. susizvor teladi vrijedne površine.

Uz dosad uobičajeni nekoliko načina drtavu Uza računati nabave postoji to da će za sve tov, valja kreditiranje to, i za više sada idućem teladi za žanja iskorištavanja životinja se na upravo koje j e razdoblju tov, da važno mesa, pa je način da se uz maproizvodnju u nov mjesta pojaviti osigu-se tijeku, omogućava izabere kroz tzv. sustav osisvakoj prigodi onaj ravanja teladi, terijalnu potporu postupno će se povrstalna novčana sredstva krava-tele: na većim najbolji. guraju S obzirom šinama držati tovna će farmerto da na gojemogućnostzahvaljujući kojima paši veda za teladi za tov. moći učinkovito mesa igoveđeg organiproizvodnju plasmana goveda tovljač dosta danas znatno zirati tov bez ovisnosti o kreIako sustav u majetaj ponekad druge zemlje kod tov nema nja, razloga završiti ditnim sredstvima. problematičan gledeisplativosti, 450 nekim može ako ono sa naslučajevima doći grla kg nije način

dobrih

tovnih

do

kada

kao

već

raz-

na

u

u

na

u

IGospodarstvo “i Primjena na

sustava vrijednost

dodanu

1997.

poreza

godine prijave porezni kao

obveznici

poreza

na

vri-

dodanu

gojednost.

Poljoprivrednici od dišnjim primicima manjim s

u

50.000

kn

mogu

tražiti od

Po-

siječuvede u nja godine registar obveznika. o poreznih Rješenje i slično sadaših na u đaja poslovanje upisu registar obvezuje Piše: dr. sc. Zoran Grgić obrtima ili drunaredstatusa njim trgovačkim zadržavanje 5 tog štvima. nih neovisno Sada oslobaveć očito kako je godina, njihovim je Od 1. budućim 1998.

Kad od poreza siječnja godine prihodima. poljopoljoprivrednika đanje priće stekne katastarskom se sustav status poreza porezpo prihoduprijemjenjivat privrednik dodanu obveznika bilo samo kratkos nog dvije vrijednost jedinstvegodine (vlastitim zahtjeObraod ili po remena", Već nom vom on trajno “popuštanje zakonu), ostaje stopom 22,00%. čunavat će se dva obveznikom će sva slijedećoj godini obiteljnajmanje putamjesečnoporeznim 10. i 25.

Pritom ska 5 (najkasnije svakog poljoprivredna gospodarstva slijedećih godina. nije važno li mu budući tržnom se bave porez mjesecu).

Ovaj zamijenjuje jesu koja zanačjnijom prihodi od 50.000 kn na porez proizvodnjom (godišnji prihoddosadašnji godišnje. prometkoji manji i iznad 50.000 Praktični silizaza stroje uslugepoljoprivredne primjer obračunavanja kn)biti “po kona" dodanu kao a za na poreza bio10%, repromaterijal vrijednost je registriranaporeznijeve Praktična obveznici. Važno reći da Neko pore15,5%. primjena grafički prikazan (slika 1). je dodanu znači da kn za na 50.000 vrijednost gospodarstvo (poljoprivrednik) proizvođače mlijeka odnosi ciklusu na cijenu plaća-je godišnjem proizvodgodišnjih prihoda pri- poljoprivrednik hode bez državne Gruu u njainputa proizvodnji (stočnanjemlijeka potrošilo materijala premije. bom kn. računicom da se sva 15.000 hrana, veterinarske sje-vrijdnosti znači usluge, Dobavljač je zaštitna sredstva i odnosno zaračunao rashodi te cisu me, dr.), gospodarstva, poljoprivPDV, pa rednici kn. Slično od 10 jenunabavke junica, poljoprivkojiimajuviše materijala 18.300 muznih redne i krava mirashodi mehanizacije ostalog proračunati uslugapro(egzistencijski nimum dobavdomaNaknade rada ra platiti prodajnu cijenu poljoprivrednog izvodnji. vlastitog uvećanu ćinstva u našim kn i ob7.000 za s pronema ljača 22,00%.

Regisuvjetima) njih triranim od 3.600 obveznicima računa PDV-a.

Nabavnu sječnom proizvodnjom poreznim cijenu litara vraća tržiš- se ovako čine navedeni troškovi porez plaćeni mlijeka namijenjenih proizvoda obliku Pravo tu bez PDV-a. (uključujući “pretporeza". godišnju prodaju obračunatog Poljo4 imat će nalaze obpoljoprivredteleta), kategoriji pretporez privrednik prodaje mlijeko ukupnici veznika To sukladno zakonu nužno znači 18.000 kn. S 22% se o ne poreza. koji vrijednosti PDV-u do 1.

PDV-a vođenje knjiga najkasnije prosinca poslovnih dogajeukupnacijena mlijeka poljoprivredi

rezne

uprave iduće

da ih se

od

1.

o

na

u

u

se

za

u

na

su

mo-

u

su

na

u

na

u

18

Mljekarski

list

Slika 1 Grafički

prikaz obračunavanja

PDV

za

obiteljsko gospodarstvo

PDV

'

l

proizvodnjom

|

Inputi u poljoprivrednojproizvodnji

Troškovi

s

Rashodi

00+7.000 15.000+5.000+7.000|118.300+6.1 3.300+1.100+0

mlijeka I teladi

Poljoprivredni proizvodi

Nabavna

cijena

15.000+5,000+7.000

| Plaće «| Usluge Materijal 7.000 15.000 Cijena BRbIsoda ian Em: Po 2100 kn PDV_3.300 kn 100 kn| 000 kn

I

I

vrijednost (18.000+10.000)(15.000+8.000)

5.000

18.300

Mlijeko Cijena 18.000 |PDV_3.960 kn

kn

kn

21.980

kn

izdani

:

Prodajna

cijena.

21.960+12.200

|

t

Telad Cijena 10.000kn POV 2.200

_

kn

KUPAC

j

I

Dodatna

K>

kn

|

12.200

kn

kn

računi

Računi 34.160

L

Prodaja 21.960+12.200

NAPLATA

'

|

Pretporez 3.300+1.100

'

obveznici nemaju dr.) porezni jeproračunata račuulaznim tak dodanu se telad. na po za imoraju vrijednost pretporeza Prodajna ukupnacijana nima u do 1.12.1997. godine u 34.160 kn. s PDV-om proizvodp rijaviti (nabavi inputa je cijena Kod obveznika u isbez obRazlika poljoprivnji). samostanih registar poreznih cijene prodajne odrednika Porezne ini PDV-a prema uprave problem jeposeban oporezivih postavu računatog dodatna oporezivih vrijednosti obveznika. ređivanje sjedištu poreznih proizvrijednost putaje kao tako jerpoljoprivrednik jednostavna isporuka, nije Poljo-Situacija vodnjepoljoprivrednika. bave stvarnom kod fizičkih osoba se račuporezprodavatelj koja kupcimaizdaje privrednik rasustavu ne nom Zakonu ne na =proizvodnjom ispostavlja poljoprivrednom kojima jeprema voditi eviobvezan i čune u i obranije obiteljskim poljoprivrednika tj. prodajna cijena odvojena Dio Ova o svome Kada PDV. čunati prometu. kupciplategospodarstvima. skupinadenciju ima obvezu vose po račune poljoprivrednajčešće obuj-poljoprivrednika proizvođača dostavljane odnosno duobveznik mu nik kao prema promeposlovnih knjiga đenja proizvodnje, porezni je dohodak Zakonu na o navrita dodanu žan na porezu porez proizvoda poljoprivrednih platiti kao obrtniZaiako nisu registrirani lazi ima obveznik granice kojaje ispod Porezni jednost. od ci. To su poljoprivrednici iskoritšena za PDV-u konu o odbiti se odkoji pravo koji pretporez ili ostvaod doPDV obračunat nosi na djelatnosti određenje nekogpoduzetnika poljoprivredne i dohodak obkao poreznog fizičke osobe već primitaka (razlika ruju je Ovaj bavljača inputa. porez doviše od Zakonom određeno veznika. ciklusu u dvostrukog izdataka) je proizvodranije plaćen kahotka na svi da s dodanu Razlika na utvrđenog temelju poreza godišnjim poduzetnici nje.

Kod ovih kaodnosi prihoda. predstavtastarskog pretporeza vrijednost oporezivim isporukama, nema od 50.000 no iznos poljoprivrednika tegorija manjim kojije jošpotrebno primicima lja utvrditi obveznici ili dužkn nisu jesu posebnih poteškoća porezni upravi.

Poreznoj uplatiti li sustavu i Pravilnicima nici. Zakonom Sve pravne osobe PDV- jerpostoji je poljoprivredi ostvarenim da takve fizičke osobe određeno o i samostalno prihodievidnecija a, obavljakojetrajno odnosno računima u s cima, primicima. isposdjelatnost nemajupravo jupoljoprivrednu Zakona zaračunati U odnosno javprimjene početku kupcima tavljenim prihoda, ljemstjecanja kod će dodanu a se dohotka porez vrijednost,ljat problemi samostalzadruge, (d.d., d.o.0., 21.960

obrti i

kn. Slično

isto tako

su

pravo

na

odbi-

.

u

u

u

u

na

list

Mljekarski

19

prodaji poljoprivrednika koji proizvoda pomoću kupova(nabavka malo izdatržna na porez plaćali (gotovinski poljoprivrednih proizvoda protekle godine promet), dohodak katastarračune s za prema visini vati kupcima gotovinske nicama potrebe ugostiteljske dodanu Zakonom na sa porezom Najprije, vrijednost. djelatnosti) je stajališta skogprihoda. prodai određeno kako doći do posličan nije vateljakupca otkupnim dataka li blokovima. osIzuzetak tržnice malo su na je poljoprivrednik2) Kupnja jegotovinska, tvario veće od 50.000 kn odbitka nema iznimke od pa pravo prihode kupac kojepotpadaju pod i ulazi li Porezna obveza sustav o obveze proraPDV- jer pretporeza. izdavanja gotovinskih nitko ne vodi ovisi tome čuna U za davatelja poljoprivrednika podatke. a, maloprodaji. promet li obveznik ili tome o da račune Zakonu rečeno za porezni je je li Isto definirano Ako tako, nije jesu gotovinski ne morajuis- nije. jeprodavatelj porezni promet tako ostvareni dužan prihodi oporezivi. porez obveznik, jeplatiti p ropostavljati poduzetnici koji Ne zna se, jeli svaki poljoprivneovisno što tome o ne tržnicama i otvorenim na ispostavdaju račun. kojiostvaruje godišnji rednik, U veliki dio se lja prostorima. praksi navedenom iznosu i poprihod poljoprivrednih proizprometa Za će duzetnik.

U se sustavu pomlijeka proizvođače koji cijelom voda odvija prigodnim proda1997. kao u u godini r egistrirati slovanja poljoprivrednika jed- jama i sajmovima, za koje su nom se porezni obveznici, jer obiteljskom gospodarstvukonski nije pretodređena izobveza hodnom ostvarivali godio utroši razdoblju značajni proizvodnje računa. davanja Ipak, p oljoprivveći od 50.000 kn ne se na dišnji naturalno,pojavljujući rednik koji promet obveznik j eporezni bez tržištu. rada u isporuke mlijeka Specifičnost pozaj-PDV- a na navedenim prodaj-(vrijednost državne važno da micu i premije), je razmjena poljoprivrednih nim račune za ne mjestima izdaje a, između progomljekarama koje otkupljuju proizvoda obiteljskih obvezan prodanu r obu, jeplatiti izvedeno račune vrlo rašireni kod mlijeko izdaju spodarstava PDV. To znači da u maloproobračunatim dodanu nisu Tako svi na nas. porezom ispunjeniuvje-dajnu bez račuc ijenu proizvoda izdanih Na ti iz poreznog definicije obvezni- treba ukalkulirati PDV,jeri vrijednost.temelju računa moći će tražiti nema ostvarenja primi-takav ka,jer povrat oporepodliježe promet odnosno vriodnosno tržištu. na 22% “pretporeza", taka, prihoda Kao i prozivanju. prije, ostaje Prema navednom teško odresu jednosti koje plaćali svojim je blem kontrole o bavljeprometa ciklusu diti kako će Zakon o PDV-u dobavljačima proizvodkoji nog bez izdavanja računa. definiran za biti njemlijeka.

Registrirani je porezni poduzetnike kod goobveznici izbjegavati trebaju primjenjiv poljoprivrednika U 3) poljoprivrednih tovinska blonisu kao obrtprometu plaćanja (otkupni koji registrirani tržnicama i proizvoda sajmo-kovi, tržni i kao nici. kupovi jer sl.), vlastitom dvorištu i sl. u vima, moći tražiti neće kupci povrat nisu obvezni izNeovisno i statusu o poljoprivrednici poreznom kao ne “pretporeza", prodavači davati neovisno načinu treba kupcima račune, obvezu njegova utvrđivanja mogu izbjeći plaćanja li ili nisu tome o neke Zakona jesu porezniPDV-a. razjasniti situacije obveznici Na ovim tržnim PDV-u o mjeu poljoprivrednoj djestima blose često latnosti: izdaju otkupni “Manjiproizvođači mlijeka koji što redovit zakonu ne propo kovi, je slučaj podliježu poreznoj će biti restokom. metu blokovi moći će već 1)Poljoprivrednici koji Otkupni u slijedećoj obvezi, kao obveznici nisu obveza ali ako koliko im sa gistriraniporezni prodavatelja, godiniocijeniti dužni su vlastitih proobsu motrišta priprodaji poljoprivrednici porezni ekonomskog odgovara izvoda na veliko izdavati dužni PDV. su obvezniu kupci-veznici, platiti upis registar poreznih svim elemenma sa Kod blokova ka.

Nakon propisanim korištenja otkupnih početkafunkcionitima i iskazanim obveznik ne PDV-a sustava poreposebno kupackoji jeporezni ranja jednom: dodanu Ovo može zom na odbiti ćemo od članaka ekoo po vrijednost. njemu slijedećih pretporez. se odnosi na Praktično znači da se na nomici poslovanje, tj. ispootkupne mljekarske proizvodnje ruku blokove mei mogu proizvoda zadrugama, kupovati poljo-prikazati usporednu kalkulaciju i U ekonomsku efikasnost “velikih? i prosnicama, mljekarama drugim privredni proizvodi. cijeni obvezizvoda biti može ali su “malih? ne u kupcima, koji porezni PDV, proizvođača mlijeka nici. budu ovisno o statusu okviru mora, Poljoprivednici koji prodavapoljoprivrednih _obiteljće morat Promet tržnici malo na na skih porezni obveznici, pri telja. gospodarstava. nih

su

do

vlastitih

tržnih

na

u

-

u

u

na

za-

u

s

su

na

u

|

na

a

u

u

20

Mljekarski

list

izložba

stočarska

IV.

laktacije jeka, mlijeka, kg ?97 Ferdinandovac 5 su u 305 preostalih krava, koje dana prosječno proizlaktacije vele 4.699 i 90 kgmlijeka. jedpodmlatka grla ž enskog Piše: dipl.

Brlek, ing. nog bika.

Stjepan Od svake su g ovekolekcije nagrađena Tradicija uzgoja drutri do danas. da s prvom, sve po proizvođača, je nastavljena i trećom Ministarizložbe FerdinanPod Stočarske u gom nagradom. pokroviteljstvom Prvom i šumarstva su: dovcu: stva nagrađeni nagradom poljoprivrede iz FerdinanKovačević 1. 1994.

34 Franjo Hrvatske, organiRepublike grla sele2. 1995. za 92 DONU, oteljenu dovca, junicu Hrvatskog zaciji stočarskog grla 305 dana i u 3.

1996.

81 centra po1995., čija jemajka općinskog kcijskog grlo mli8.430 Ferdinando21 4. 1997. + 38 laktacije proizvela kg općine glavarstva grlo rasplodnih 1997. održana 30. kolovoza Grla za vac, junica aukcijsku prodaju. jeka, Kenđelić iz Ferdinanizložba Ferčetvrta stočarska bila su iz bliže okolice Franjo je prodaju dinandovac ote"97. Đurđevca nekih za i još BUBU, sela,pro- dovca, prvotelku dana 305 Nakon čestih dana od su po prosječnoj 1994., kojaje naselje poplava, cijeni ljenu 4.07C mliBrod sa 83 kuće i 830 Brođana 9.300 kuna. je laktacije proizvela kg 1844. bilo izložbu odabrane Za ovu sli- jeka, novo nasu preseljeno Kao i Slaviček iz FerdinanFerdinandovac.

Franjo selje jedeće kolekcije: kravu talim ote5 za poJAGODU, dijelovima Podravine, rasplodnih junica, čijih je dovca, lakzanibila 1994., kojaje prvoj ljoprivreda je glavno proizvodnja prosječna (3)majki ljenju bilo 4.925 stočarstvo 305 dana iznosila jeuvijek taciji proizvela kgmlijeka, manje, laktacije Ivan i dohodak 5.617 osnova Kenđelić izFerdinandovrazvojaglavni kgmlijeka, ote11 krava od su 4 ca, stanovništva. šampionku MILKU, prvotelki, kojih bila for100 dana 305 dana Marvogojska ljenu 1994., kojaje udruga je laktacije proizvele 40 člamlimirana 1923.

2.270 4.082 3 Brojala je proizvela kg prosječno kg mlijeka, laktacije 51 200 dana mli3.520 nova su jeka. m koji posjedovali kravu, laktacije kg 4 u

100 dana

2.113

-

a

u

-

-

-

-

-

za

-

a

u

u

u

os-

-

-

u

a

u

-

za

-

u

u

u

Obiteljsko

gospodarstvo

sjetve najzastupljenij silaža-zrno 25 je kukuruz, kj., Mužinića stočni Josipa 11 2 pšenica kj., grašak 3 k.j., djetelnisko- smjese te kultivirane livade i k.j., pašnjatravne Križevčec, Sveti Ivan ci. Prirodne livade i inpašnjaci tenzivno se iskorišćuju.

Od tri Važan Zelina mehanizacije posjeduju traktora do 57 i dva po 35 (jedan tri dva dvobrazdtanjurače, KS), proizvođač mlijeka kukuruz i na za pluga, sijačice četiri pšenicu, prskalicerazne utovarivač i namjene, rasipač ha radni dio cisternu čine Piše: gnoobitelji.

Ana, stajskog gnoja, Stjepan Brlek, dipl. ing. Tu i unučad Je- | motokultivar i za jejoš Marija, jovku, prihranu U blizini i Ivana. za neposrednoj Zagreba lena, Josip kultiviranje, prskalicupestici“Dukata" 26 oko 30 se dva smjestilo (do km) Gospodarstvo posjeduje de, silokombajna kukuruz, selo Križevčec.

Mužinić a mlin čekićar i dr.

Sva mehaniObitelj k.j. vlastitog zemljišta, zakupu sin Zlatko i snaoko 87 osim utovarivača supruga Barica, obrađuje k.j. zemljišta.zacija, gnojiva, U

strukturi

-

-

za

za

-

za

-

Mljekarski

list

u

21

dr. Posavi s Š tafa, starija je godina. ženskog podmlatka. toga prof.

Agroveć 30 go22 od 80-500 i se spodarstvo preko grla kg. nomskogfakulteta drugi stručdina bavi Redovito ih U montirana dva su govedarstvom.

Posje- objektima njaci. posjećuju tri vlastita “Dukata? za rashladna od i selekcijduje objektagoveda predstavici uređaja kapaciteta od po 95 63 m?

317 ske veteria na 200 litara litara 500 te i (ukupno 110, i službe, poziv po selo, sukcesicno narske službe. su graod krava. m?).Objekti vlastitih đeni i Posebno su adaptirani.

Unajmilijoš Tijekom1995. i 1996. isporučili zadovoljni umjetod oko 50 ili m: jedanobjekt nimosjemenjivanjem junica koje “Dukatu" 50.000 litara preko U 317 od prvog objek-mijeka ukupno m“. novijem osjemenjivanja koncipigodišnje. ostalima kruto tu a u visini od jetekuće, raju 97%.

Do 1997. polovice ispostudenog U U izgnojavanje. svimobjektima sadašnjim uvjetima nemoguće ručili su “Dukatu" oko 95.000 dva su goizgrađene pojilice, je litara je daljnje povećanje mliječnih da će do mlijeka, vjeruju U osuvedena veda. Zainteresirani su za strojna mužnja. gradoko ove kraja i sporučiti godine nalaze 60 se u talim objektima grla 120.000 litara njunovih objekata muznih mlijeka. i ženski bređe krava. suhostaju, junice Sadašnje objekte bi, U Dio koristili određene pojedinim razdobljima isporupodmaldak. pak jednogačivali i adaptacije, 5000 litara dnevsu tov i se preko naadaptiranoga objekta koristi uzgoj p odmlatka, druge ovisno krava o no, i minus tov S za broju koje na varijatni obzirom zastarjelu muškog mjene.

Još o suktelad siše. uvijek razmišljaju podmaltka. ženskog mehanizaciju, juje potrebno cesivno korištenju mliječnih zamjenica. zamijeniti.

U izgrađena neposrednoj blizini 305 dasu s spreProsječna proizvodnja Upoznati mogućnošću 290 su dva trenč silosa kapaciteta na seleki laktacije grla pod manja sjenaže zajedničkom m.

4.500 bavom cijom iznosi preko kg. potrebne m ehanizacije, U koristili razdoblju odnosno proteklom prsstvaranjem strojnih Zadovoljni savjetodavnom dio kredita za su U ovom trenutku u manji adap- poljoprivrednom tenova. bližoj službom, koja starih i takvu taciju objekata izgradnju ne im bila okolici vide mogućnost. je proteklom razdoblju su za sadašnje koji uvjeteod neprocjenjive Problem silaže su novih, koristi. U razriješili. nefunkcionalni.

Uz bi ne su koja govoru kamatu, spomenuli nekoliko povoljnu i veterinaprelaziti 5agronoma smjela namjeraU spomenutim objektima nalazestručnjaka, krave te 44 se: muzne iz ih redora su spomenuti vajupodići 6%, objekt, (tijekom koji “Dukata", mehani1996. imali su i 53 10 vito i bili im na zamijeniti neophodnu krave), posjećivali usluzi. i ostalu opremu. visokobređih 25 i U ih junica grla najnovije vrijeme posjećuju zaciju

od

Go-

deset

Od

su

i

za

su

s

su

u

u

a

za

uz

za

|

u

za

su

na-

sa

u

RT PR. DRUŠTV 2.

MLJEKARSKO HRVATSKO no O: Lffax: ZAGREB -lica31/11; 01' tel.

Base“ ad daa asi u.

2 O

"%

nak Žig o: samo:

Šua m. zone dao

e :

koj

0,00kuna. m ia dje k e PEND: žiroračunHR

ka Mass Pad

PasaMaa som aK

Ž

Faniki? a juz 2 g

sio

A

Maroko IME 1 PREZIME Krktig Sidij RESA.Bonde ia PE Ka gia kosi: ota SJALa PRO pl pre oda

Ji

M

“

:

Fi

22

“a

ša

ko- ao

man nos = kad lao SKORE, nauče

ona

Na,

ž

La ro a Boja Hek iae E RAOS »

ži

Mljekarski

list

oranica. petorica!

A

i

Charolais

sve

rade

Prosjek

montbelarda

uskoro

njih

samo

po

kravi

u

laktacije je kg masti sa 3,45% mlijeka 3,9% Francuzi inače veliku proteina.

Hrvatskoj možda kakvoći važnost mlijeka, polažu u leukocita.

Kakposebice broju državni voću nezavisni određuju Martin Vuković kontrolori Piše: m jesečno koji d vaput vimena nosti morfologiji krava, uzorke svake krave od i biti uzimaju čvrsto stajati glatko, (treba i to a izaslanstvo laku i brzu kako posebno jutarnju mlijeka = Krajem listopada biomogućilo Na za Ministarstva i lakoći Vrevečernju mužnju. posebno poljoprivhrvatskog telenja. mužnju) uzoraka tih se mičelu rede i šumarstva s na telemenski razmak određuju prosječnog temelju Svaki i DominiZlatkom mr. montbeliard kod cijena mlijeka. prosjek nistrom pasmine nja ima određenu farmer kovićem dana Francusku. iznosi 384 godišnju posjetilo je (holstein 401). može koliko kvotu Nakon što su domaćini da statistika promlijeka tijekomDoduše, pokazuje izvesti. hrvatsko Ako dva dana ima krava montbeliarda kod prva jeprekorači, plaća upoznali 38% litriveći izaslanstvo s radom su od 4 kod a s nego po k oji “Umotesta", manje penale telenja, i stanice za iznosi unutar što pauzgoj selekciju holsteina koju cijena je 28%. Testiranje te iz dobiva kvote da za upoznali sminemontbeliard, mlijeko.

Inače, ujedno pokazalo jeprosječno kao i Fran montu uzgajivačima mužnjepasmine prosječna cijena mlijeka togagoveda vrijeme charoi ovaca pasmine goveda između razgovor je lais, upriličen i njegova ministra Dominikovića ministra domaćina francuskog i ribarstva Louisa poljoprivrede

montbeliard

305

7.045

dana

za

-

s

-

Le

Penseca.

Francuski

ministar

izrazio

je,tijekom toga da države osigura željusvoje kredite za trogodišnje povoljne susreta

stočarstva

obnovu

dalim

hrvatskim

u

ratom

stra-

krajevima.

je najjača europska ima čak 20 agrarna koja zemlja, među kojima je goveda, milijuna montbelard zastupljena pasmina To i komada. s je milijunpol beliard 5 min. maksimalnim inače s crvenog europpasmina Važnost protokom 2,7kg/min. simentalskog podriskoggoveda farmi uočili smo na s jednoj potencijajetla podjednakim toga kod i nedaleko od Pariza doduše lima za proizvodnju mlijeka oko 685 tisuća Od pasmine primholstein, gdje jebroja toga 500 od 220 kona 330 tisuća ih je grla goveda, kojih jepod krava, krava u trolom. Od samo laktaciji, opslužuje francuskih stručnjaka znati da ista 5 radnika. Treba da važnost doznali smo golemu farma i oko 600 ha i plodposjeduje dugovječnosti posvećuju Francuska

mesa.

Mljekarski

list

franka, cuskoj oko iznosu od dvije odgovara Tim kune po litri. brojkama da i dodajmo podatak prosječno proizvođača imanjefrancuskog ima oko 35 krava i 70-80 mlijeka ha zemlje. ima izrazite Pasmina charolais karakteristike i mesne pogodna za ekstenzivni mH je uzgoj. iznosi oko

dva

što

23

iznosu

junici odgodomotplate godine.

Prvih 66 simenjunica, uglavnom stižu udruzi Vrbje talske od prve pasmine, njih stotinjak koliko kreditni za podneseni junice trebalo bi stići iz zahtjevi, Njemačke tri tjedna.

Predsjednik vrbjanske Udruge Prevladava simentalac ističe kako članovi već udruge određene imaju pogodnosti osnovana na nabavi Udruga je inicijai proizvodnji kvalitetne Damir Piše: Rukovanjski tivu ministra poljoprivrede i šustočne hrane prekosvoje organiZlatka marstva a ove se _Dominikovića, zacije, jeseni udruga boravio u i i za koji je proljetos Vrbju Udrugakojaokuplja pedesetak priprema ugovaranje sjetve susretu s članova osnovana na većim poljoprivrednicima je inicijativu pšenice površinama. obećao Ministarstva kako ministra i šumarTakođer da pomoć poljoprivrede napominje Udruga rada Dominikovića. stva Zlatka Uskotrenutačno ima i nekoliko početku udrugeinicijalnim tako i u ostvareće za članove biti te ro nabavu kvaza sredstvima, udruge nimljivih ponuda zadaća 66 kvalitetnih iz uvezeno litetnih ali i i nju glavnih kojih je zbog opreme junica nazimica, a to osnovana, i to za Udruga ponaj-uređaja Njemačke minifarme, i obnova stočarstva.

Na u nobi što zainteresirati prije razvoj području općine Vrbje, zajam, moglo Kako saznali od smo već nekoPosadipl. ing.poljoprivrednike vogradiškoj Posavini, dijela tog Udliko Stočarska vine Č aića, dobri Josipa p redsjednika mjeseci djeluje kojempostoje uvjeti takav oblik za stočarstvo ima ruge, za trapeorganiziudruga “Vrbje" kojaokuplja koje dugu ranosti zainteresirani desetak članova iz BodovDobrom i posebice Vrbja, diciju. kombinacijom veći stočari s Mačkovca i Dolina. i prepodručja općineorganizacijom ljaca, Sičića, proizvodnje i a tom o rade stočne hrane i Vrbje, tijeku je realizacija Riječ je mjestima dijelu njenim plakredita Ministarstva se stanovnici stočnu te prvih Slavonije čiji ponajputem siranjem proizvodnju i više bave a prea člašumarstva, poljoprivredom, još poljoprivrede nalaženjem sigurnog tržišta, ko Privredne banke novi stočne očeRiZagreb. uvijek je dobroj mjeri udruge “Vrbje" zastup6 i stočarstvo. o kreditima na dane. ječ je godina ljeno mH kujubolje stočarskoj

Novoosnovanoj

od

8.900

kuna

s

po prve tri

su

za

u

u

na

u

za-

su

na

u

su

u

u

u

u

u

OBITELJ

I DOM

Običaji Od

va

Bozica

#

do

tri Kralja

na

hrvatskom

Jugu .

Stipan Piše: Keglević, Stjepan dipl.ing. dan PrDrugi Božića, posvećen Sveti

vomučeniku

viru Isuso-

crkvi vrijeme

Sv. Mise

za

čavalo

i po

nekoliko

vjenTo

parova. nad do-

je događaj Budući da smo slavio kao veći i bilo se od vu, prošlom broju zapovijedni gađajima, važniji “svetkovali" Božić na hrvatskom Stočari nisu ni tada Stočablagdan. kojedanašnje TVostati smo zanemarivali tisu su jugu, odlučili pa ondje još svoju stoku, ri mjesecima ranije bolje emisije. nekoliko dana. su dana marili će dana nam, zapaOmiljeli ujutro stavljali konjekoji toga toga su i karama voziti vesele Koormu svatove. naime, njihovi običaji koji ljene voštanice konja duhu kako bi ih očuvali od svih bili kitama okićeni od prenijeli nekadašnja volova, nji kada zala.

Stoka i i dobiva lovskih vremena, repova ljudi, njihov dalje miruje obojenih jarkim život skladu s i dobru i obilatu krmu. crvenim U crkvi sve prirodomvjera bojama. je bili čvrsto u u Na zadarskom za Boga isprepleteni spremno području Stipanje obred: bilo svečani misao i bilo dan ih se pa jednu jedan osjećaj. je vjenčanja, klupe (zovu banci), prekrivene za

svetu

za

selo

bio

u

u

nas

u

na

u

su

vo-

su

u

u

24

Mljekarski

list

namijenjene im Sakreštan i kumovima. mladencima je klečeći i svi ruke svijeće zapaljene stavljao dočekivali gospodina popa. ali i novih bilo dan tome o govora, Čitav je tko se ne buduće za svatove, jer kombinacija do ostat će sam oženi iliuda do kraja poklada, jeseni. slijedeće

pokrivačima, ukrašenim bile

su

u

su

Ivan

Sveti

Treći

dan

Božića

zove

IVANJE.

se

Tada

se,

krajevima drugim domu i se u u svome odlazilo posjete slavljem Udate i kumstvu tj. prijateljima.žene, rodbini, i odlazile su kućne roditeljima svojim snahe, Oni služe kod braći pa bi kazale: “Idjen moji! rado su odlazili muškarci Oženjeni Ivanje.? i bakama s po majci djedovima posjete svojim nisu pa zadružnoj obitelji, istoj živjeli kojima kod dida i babe." Obično bi rekli: “Idjen i po dva dana i zakazivali uzvratne ostajali bilo svatova, pa i Na je dalje posjete. Ivanje ni ni konca. ne veseljubje kraja kada se dolaze Nevina Nakon dječica, Ivanja IRUD zli kako PREKRUTI, sjećamo je kralj hoteći ubiti zapovijedio Kralja, novorođenog ime kao da “malu za Božje dječicu pomoriše na ovčice". Tako se to pjesmi pjevabožičnoj “Narodil se hrvatskom Kralj sjeveru ih se šibe nebeski". Tada dobiju kojima djeca će da se malko batina koje podsjete lupne i dobra. budu doista dobiti ako Godine Nove noći Sv. Silvestra idočekivanje poslušna Bdijenje Mali lito dodatno Novo bili To nekoć nisu Božić veselje uobičajeni.je božićnih dana drvo svih osam izmislio moderan badnjaTijekom svijet. bi ka a ukutri Sveta ognjištu, polako sagorijevalo Kralja i dolazili ćani bi ga radosti. božićne Tim se nagađali prastarim pogledavati završavaju blagdanom naš koliko će vode crkveni Š ime Kazuje pisac jošgorjeti. jebioblagoslov kojuje Najvažniji događaj svi već dana do kako iz nosio kući i crkve ČULINA pomalo ukućane, blago, svaki njomeškropio toga i bili umorni od U većini i pa vrtove, pjevanja, pićaića, kuću, plesanja, groblja. polja, vinograde štalu, tako sporo što a brzo mladeži obučene sve svete hrvatskih došlo, ižalosni je skupine krajeva kodomaćice Skrbne su biti crn u mora još skupljale prošlo. licu), jedan kraljeve (odkojih došle na risne ostatke od obilatih su obilazile su kuće pa jela, idvorišta, pjevale zvijezdomprutu, i i prasaca, red i noge ovaca su se kuhale veselo i darove koje skupa pjesmice skupljale koje kasnije veliki i Lici zvali Istri su i Po su “Božić pjevala palile.

Zbogtoga djeca Primorju, popili.Dalmaciji, pojeli vari Božić mali noge našem listu ih čemu meso u ovom o smo Postojala je pali". opširnije KOLEDE, doba tri nožića i koledu iz su dana.

Pronašli smo ovu o koja potrebna pjesmica još prije godinu pisali treći služi za Cvito a na kosti onaj glo- Orebića, Božića,upravo kojujepribilježio mjesta Pelješcu, M. MARINdati. O tim nožićima FISKOVIĆ: je zapisao KOVIĆ i ovu pismu: koledati Došli smo vam

kao

završavalo

našim

iu

sa

u

u

su

-

u

nam

ne

u

-

na

su

u

sa

na

su

-

u

Božića

našega tri srebrna nožića; riže jedan pečenicu, vrti drugi bačvicu, treči riže pogačicu.

U

Mljekarski

list

i na da

vama

dati

sveta

tri

znanje su

sutra

Kralja

darovala:

koja Boga mirom i tamjanom. zlatom, Tri Kralja jezdahu su

25

zvizdi DANICI, štalici. iskahu Isusa maloj stara uz pjesma taj Omiljena JAKRLJA “TRI blagdan je Eduard PEHAHU", kojuje iz RIČIĆ ustvrdio da potječe ćemo Istre. se njenih Podsjetit stihova jeispričan kojima dugih biblijski događaj, taj cijeli gotovo slikari su slikali mnogi diljem koji katoličkog svijeta.

Tri kralja jahahu stran.

S onih sunčanih po

u

za

palači stojeć Irud: Odgovori

Bog

Naći ga nećete Zalud vaš trud. sav ga

se

Glase

digne im Drago hvaljaše,

prehudi, Irude prekruti, Krista hoćeš ubit", Irude

nošahu:

Al

im od

Mir,zlato, tamijan.

Tri dođoše kralja Pred gradJerusolim Pitajućmjesto se rodi Isus.

Gdje

U

snu

Neka

srce

Njima

obečaše.

pjePjevanje pobožnih starih sama, održavanje običaja, crkvena i na odlaženje slavlja domu od smirenje svakidašnjih duše i će nam oplemenit poslova i samima sreću nama donijeti živimo. onima s kojima narodnih

anđela

je krenu dalje

dan

u

Iskati stan.

pođoše, Irud znao, nije Sutradan

za

nebeske

I dvore

sluti.

nauk

ruke

Isus

donesite!

nam

im pomogao.

Mariji ojDjevice, Zdravo, ojMajčice, Zdravo, Nebeska kraljice.

nađete, vratite Natrag I meni, Irudu,

Ako

putnađoše, rekoše:

je

To

Tri dara

Pravi

U

tg

svjetski

Drugi

rat

1939.-1945.

milijuna. je milijuna. je porastao Keglević, Piše: dipl.

Stjepan bilo teško takvim da ta nije Stručnjaci procjenjuju je prilikama ing.

HITLERU Adolfu strahota koštala više od 935 mi(1889.-1945.), vođi strandolara.

Nacionalsocijalističke lijardi sobom ćemo članku ke U mase njeopisati povući vlast Došao i naroda.

1939. na prve dvije je godine tj. mačkog rata, i 1933. i to na demokratskim 1940., uglavnom europputem i skom kontinentu. poljoprivredu uspješno podizao invalida bilo

oko

35

na

5

U

za

ovome

|

Uzrocirata već neUzroci počeli nastajati Versailleodredbama pravednim Da bismo ratne i miru od 1919. o a ugovora mogli razumjeti skog nadolaspolitičke događajeHrvatskoj posebice povećali ratnom tom kom velike šestogodišnjem svjetske gospodarske kao i nakon krize New Yorku ponjega, doblju koja jepočela trebno kratkom sustavnom dan bio 25.

1929. je je listopada (taj se na “crni Iz oba nazvan podsjetiti počepregledu petak"). i bio narod u tak,tijekkrajtogastrašnoga njemački je razloga sukoba u morao najvećeg povijesti bezizlaznoj rata, situaciji, jerje U tome ratu zlatnih 126 čovječanstva. sudje-otplaćivatimilijardi 78 drlovala 61 od maraka bile ratne a su je ondašnjih odšete, od 110 mobilioduzete i milijuna žava, bogate pokrajine ziranih živote istočnom zemvojnika jeizgubilo i zapadnom dijelu 55-60 životu i istoku na milijunanajljepšoj lje, zapadu države, ali dobi. noj Preživjelih, jadnihkao i kolonije.

Brojnezaposlenih su

u

u

su

se

raz-

u

u

a

26

mu

u

Mljekarski

list

koji Polj-njevitog (Blitzkrieg) dijelom Njemačke. jepraindustriju.

No, _Rim-Bersile “Osovine vodile bez rasistič- ska to odbila. suludom ćeno je je Njemačka njegovom JaOne se s “nadrata na kom su, o udruživši pod- lin?. objave upala njeno idejom njemačkom 27. i tako u 4.45 sati vladati mora zoru, panom, rujna proglasile je svim ručje koji čovjeku" čime su se TROJNI Slavene i Židove 1. rujna a vojne PAKT, svjet1939., počeoDrugi narodima, više ski rat. zahOn još proširile kugoperacije jeod svijeta istrijebiti. izvršilo 60 lom Ni“Životni za zemaljskom.

Napadje munjevito prostor" tijevao blo1390 zrakoi svaki rat u tu svrhu za uz ježeljela probiti Njemačka divizijapodršku jemce 9. kadu na te i kreRat sa bio moru, je Sjevernom zapada juga plova, sjevera, njega je opravdan. je Danbez borbe Varšave iz nuo osvojila travnja (izSlovačke)pravcu Njemačke. već 17. sku i iskrcala se u Norveškoj, svrhe Hitler bez ikakZa razorena, pala kojaje, svoje je dovoz švedske kako bi dana s otkazivao nenadano vih osigurala Poljsku rujna.

Togaje skrupula luke na i rudače Crvena istoka i o ugovore armija prekoNarvika, provalila nenapadanju sklapao zaštićene skudanašzauzela i su prekrajnjem sjeveru, zapadne d ijelove prijatelji prijateljstvu, pa Slabo otoka. Norveška osvoi ko noći je pinom Ukrajine. i njeBjelorusije neprijateljima postajali Hitler čime 9. naoružani tih su Vrhunac obrnuto. još Poljaci pružili ju- jena lipnja, je prijetvorbubaze 66.300 za nački bio nih ugovora su osigurao pomorske je Izginulo jeonajkoji otpor.

Atlandući rat na ali antikomunističke nakon Hitler podmornički poljskih vojnika,jepočetkom tiku. Tada bilo završeno. norse našao nakon sve a J. V. STALJIN izdajnik, Ideja listopada histerije, Vidkun se meveški časnik i političar okupatorima nije promičbiotpora antinacističkih bijesnih nikad 23. kolovoza Moskvi u nego koji je ugasila je QUISLING (1887.-1945.), đutim, sklopili okusastavio vladu s i na 1939. o suradnje Ugovor nenapadanju tinjalazgarištima. svaki suotada ovako Krvavo se ratno se 10 na pa klupko Tajni prijateljstvugodina. patorom, radnik s okubrzo odmotavalo: bila dodatak ugovora (kolaboracionist) jepodjela naziva “kvisRadi obrane 1939.

3.

Polj-patorompogrdno prvim rujna Poljske.

Tajpaktjepostao na ske rata. za Njemačkojling". zakašnjele), No, osobito sjeveru Ljudi (ali uvjetom početak razvio se Norveške rat Velika i komunističkih poznati jaki Britanija, navješćuju opredjelijevih i Novi Zetim bili partizanski pokret.

Australija zaprepašteni Francuska, ljenja i 10. dana Kaa za ugovorom. svibnja njemačkeoklopne nekoliko njemačkoland, Francusku navalile zadobio time već rat na s su Hitler 1939. snage p a počeo nada, je jepočtekom sovjetskim boka neslavni naslov da u Prvom od svjetdesnog (kao “svjetski", zahtijevati Poljske preko svoj Dana 14. i Franskom Velika 8. svoga svibnja pala ratu).

Britanija (nekoćnjemač- rujna teritorija i 28. blocuska do cestu svibnja jeNizozemska, objavljuju pomorsku koridor, tj. kog)izgradi bila obrana Francuska Za tri dana kadu Gdansk) je Njemačke.

Nje- Belgija. gradaDanziga(danas a mačka bez s veze engleske objavljuje svoju protublokoji kopnene jebio potpunorastrojena, savezničke kadu. su popostrojbe jedva luke Savez 30. (č. bjegle preko Dunkerque studenogaSovjetski ostavivši svo teško Finsku.

Nakon Denkerek), (SSSR)napada nanaoružanje. junačkog otpora togmalog Benito MUSSOLINI mir 10. roda crvenom lipnja gorostasu, je se u pridružujeNje(1883.-1945.) zaključen ožujkuslijedeće SSSR dobio Ka1940.

Tot Njimeje ik BRNO na i prevlaku, gradVyborg relijsku neke pojranine zone. još Liga Ženevi naroda u proglasila je iz SSSR agresorom ga i isključila Finci su se kasvoje organizacije. u naNjemačkoj snije pridružili SSSR. na padu sve

to bilo

ostalim

rata

su

|

u

u

u

-

su

-

a

-

-

LI

ohola

Ratna godina 1940. i

veći dio bio

godinenjen nizom mujeobilježen uspjeha Početak

J, V. Staljin

Mljekarski

list

ds

B. Mussolini

:

mam

ma

:

"

ja

mačkoj, naviješćuje i te osvaja Britaniji, koj Velikoj njenu koloniju Somaliju.

Pariz je pao bez bor14. lipnja maršal a 22.

PElipnja Filip be, TAIN ka(č.Peten) potpisao je i u pitulaciju neokupiranoj južnoj atlantske Francuskoj (bez obale) kvislinšku vladu sa osnovao sjedištem se graduVichyju.

Taj “Zahvat rat zvao srmunjeviti francuski maršal pom". No, Charles de GAULLE d Šarl (č.

Gol) Engleskoj je proglasio nastavak borbe protiv Nijemaca, sebe zakonitim predstavnikom rat

Ujesen

Francus-

i zimi 1940. zbili su

se

još

događaji: ušle u Ru1)Njemačke postrojbe munjsku. i preu Grčku 2)Italija provalila trpjela neuspjehe. su Trojnom 3) paktupristupile i SlovaRumunjska Mađarska, ovi važni

čka.

4) Talijanska libijskogranici.

I Hitler 5) najvažnije: naređuje egipatskoj za na pripreme napad Sovjetski ofenziva

u

na

Savez.

u

a

Francuske.

W. Churchill

pomorske ge, luke i industrijska postrojenja te obeshrabriti civilno pučanstvo. je: Zbogtoga 13. kolovoza zračna bitka počela Uskoro 568 za Britaniju. je njebritanske

i zračne

mačkih

bombardera

bacilo

648

na

sna-

London

eksplozivnih bombi. razoren Tijekom rujna je oštećeno a teško gradCoventry, šest još gradova.

Obrana bivala sve Britanije je bolja zahvaljujući zrakoplovima F.D. Roosevelt lovcima kao i novim (spitfire) a nadasve radarima, visokoorgaKako ratna sreća bila vidimo, je niziranom stanovništvu i njego-promjenjiva, čekale pa su narode snazi na čelu s kravoj moralnoj četiri krvi i suza.

Ch. de Gaulle ipolgodine još ljevskom obitelji koja nije napuš-Hrvatska, tada neutralu okviru tala London.

U bila ne tim. je mjesecima njemački Jugoslavije, jošje poštedan bio 15. saveznik SSSR s lakoćom ali ne je rujnađena ratnih nesreća osvojioPrijelomni kad zračne i su Rua snage njemačke Litvu, LatvijuEstoniju, zadugo. m nad Loni (Luftwaffe) pretrpjele munjskoj otcijepio Besarabiju od 56 bombarBukovinu. donom gubitak sjevernu dera. Hitler ali i U jestoga, zbog Velikoj Britaniji premijerom nadolaska “do snažna osoba v remena, ružnog jepostao politička VeSir Winston CHURCHIL daljnjega" osvajanje odgodio (1874.like zvanim narodu obećao saBritanije planom 1965.) koji je “Morski lav". Noćnih zračnih nažrtve suze". mo Americi? “krv,znoj, i i smo iznijeli u. zabilo do 1941.

Hitler navodno želio rat projejoš svibnja pada nije podatak: starjeli 0| broju * Ž Uz tiv su gerpomoć SAD- kojimaje Xstanovništva.

Engleza(koji iste, SAD je jer' u bio Franklin Delano manske u pa popredsjednik a, krvi) je srpnju | “ stanovnika (1995. broji izSi ROOSEVELT Briali bio (1882nudiomir, je odbijen. doTada naredio Brise snažno na tanija je naoružavala, inavziju 1945.), od kanala La Manche. segavši broj 114.000 zrakoplotaniju, preko i 50 razarača. va Prije onesposobiti togajevaljalo tona

-

*

Hi

28

Mljekarski

list

“Odgoj naših mališana “|

okćk

kis abai

glazbenici

Mali

razliku

od

dosad

glazbalo (za trešnje, Piše: odgajatelj.

Zrinjka dipl. i ritmičkih dubine. Ako i glazbala) spomenutih srednje jačine nje Keglevićveća 5 ililimenu posu( od sviraju djeca u njemu plastičnu pak Stević ili drvenim do 7 dicu stavite rižu ilisitnu tjestenigodina), pustePrilikom zvuk. nim visok dobit ćete upoznanu, štapićem. nježan, s te s djecuvalja Zajedno djecomosluškujtevanja glazbalima nazivima i s i zvukove pogađanjaupoznati njihovim igrajte igre odnosno svira: zvečkom se kojiopisuju glasovima svirajte kojom zvuk što ga glazbalo vidi zvečku. da ne Pridaje. skriveni, dijete zvečke i vaš na udara, bubanj mjerice, prijedlog, Dijete može, zveče. tiho i zveckati naizmjence glasnotriangli i ili pratiti brojalice izgovarati oblik rada s glazU > prošlogodišnjim Najzahtjevniji jesenskim vlastitiritmički govor. dobi jesvibalima predškolskoj upoznala roditelje brojevima orkestru. Tajrad zahtijesluTe teže zadatke rado će i točno s ranje umješnostima: glazbenim više truda i dobi Ne i uvježdugotrajnije mališani stariji šanjem pjevanjem. manje ispunjavati i od strane i sviraće 4-5 važna od odgajatelja bavanje je djetata godina.

Spontano potreba Ono znat na i pjesmu zasvirati, djece. nje galzbalima. pruža poznatu više i će razlikovati po njihovu mnogo veselja, ponekad glazbala odnosno svirkajuUvježbavajući kako načinu i na li zvuku se samo po nego pjevanje. da sve samo ne stječu ći, d jeca svira. Vide li djecu drugu kojem do dobi od 18 Mališani mjeseci iliodrasle kako sviraju, rado će ih 2 za zanimanje oponašati, pokazuju godine oni a najkreativniji iz okoline neke predmete svoje i sami će skla(najstvaralačkiji) zvukove.

Sigurnodati vlastite melodije. proizvode koji da ste već podoživjeli dijete vadi U tave, zdje- dječjim vrtićima,opisane lonce, poklopce, i slič- zvečkice izrađuju odgajatelji lice, kuhače, pribor jelo koje i ona “svira". Ta i s no jeigra zajednodjecompostoje njima To te mala vrlo zabavna su za djecu dobi.prava dječja glazbala.

Kako raza zanimanjesviranjem drveni štapići, zvončići, zvečke, iskustva u glazbenom bogatija i za bubanj, dvogodišnjake (trokuti), činele, triangli trogoste, pa smislu vlastitog gla(osluškivanje Drvei sami izraditi def i metalofon. možete tamburin, dišnjake zbala i pradruge d jece, glazbala od tzv. i mala na su pedagoški glazbalo klepetaljke glazbala već i uživaju Uzmićenje d irigenta), rado su materijala. kojima sviraju jer neoblikovanog djeca s druženju vršnjazajedništvu, od “Cedevrlo za te posudice plastične jednostavne uporabu.cima. Na ih način glazba taj od imati limene Zvorčići ili mogu kutijice vite", okrugle praporci i radosnim 0sugodnim povezuje od narukvice bombona oblik i vrpci) ili čašice jogurta (nakožnoj zvuka. jećajima. dršci. načinite zvečke ili na različitog stoje drvenoj Triangl rodii Za male treba ako već teže Primjerice, plastičnu posusviračenjihove pa djeci koristiti, je slikovnicu ih kako du stavite i dobro orapreporučujemo telje lješnjake, kestene, poučiti pokazati autorice Vere MEDJANIĆ, “Veto će biti svira. Sastohe ili se manjekamenčiće, njemupravilno seli za zvuka. Stavite li zvečka trokuta i meod se prva slikovnica svirači dubokog ji metalnog i frulicu" ambalažu od u s drškom izdanju udaraljke grah, plasštapića talnog spomenutu iz ili tike. Metalfon leću ilikoštice od Školske knjigeZagreba. HH šljive grašak, je melodijsko sred-

načinit ćete zvečke

na

u

sam

u

va

u

uz

mu

u

vam

uz

za

na

no

u

u

u

na

-

u

Mljekarski

list

29

sluhom?

Problemi

Možda

riječ

je

sa ušnoj

o

masti

koji začepi dijela ušnog predstavlja Piše: izazove trenutačnu određenu fiziološku zaštitu kanala gluhoću.

Djeca cerumenom mogu nabijenim jer zaustavlja prašinu, nečistoću, U mislila da kukce i jeMarija početku je imati problemaškoli. Osobe pijesak, (mušice, krpelji) sinčić ušima te sićušne da njezin četverogodišnjijed- začepljenim neugoimaju sprječava uljeze sluša. Ona nostavno ga pozove dan težine doOsim osjećaj glavi, približe osjetljivom bubnjiću. kao on se nastavi vodu i služi kao ta tvar kuću, igrati, nekle i smetnjeradu. odbija toga, da kad ga jepotpuno gluh.

No, je Kod starijih pojavljujeagens protiv ljudi bakterija, pomažući pobudući da kaizgrdila, njegov jujezbunjeni potišenost, jak gubitak sprječavanju infekcija ušnog brinuti. Nedavno sluha možda tumače kao znak nala. Na i vlaži kožu ona gled počeo je koncu, kla: “Očito da Poduboku starost i oronuuha i kanala i je čuje. ulaska vanjskog taj ušnog mislila da ima način suhoću i svrbež. problema lost. spriječava sluhom". brzo pošto je No,pedijatar Liječnici uime čistoće znaju uzrokuje Dugotrajno tuširanje stavio bila cerumeumirujuću dijagnozu je prekomjerno neće ukloniti nakupljanje cerumen. pomoći ušvrlo često kod riječnakupini Ako imate koje ponavlja ušnom kanalu. Sinčić problema imao “tone? lute iste osobe. je voda velik jedne Stupanj mašću, nije ušima. priušne ima smole konstitutoga čenja jatelj.

Plivanje, ronjenje, dugoCerumen ušna mast cionalni karakter. ili bilo je koja Liječnici ipak trajno tuširanje koji d rugi od neke čimbenike mogu način stoji proizvoda žlijezda može voda lučenja poznaju koji koji unijeti koži kanala. cerumena. ušni vanjskog može slušnog pridonijeti nakupljanju kanal, pridonijeti ili lučeNastajeuslijed preobilnog Štomože pogoršati cerumena, stanje? učvršćenju posebice ili uklaPrvo i uha njažlijezda to kod osoba uslijed slabog sklone prenajčešće, je čačkanje koje masti iz kanala. O metalnom njanja kvaslušnog vatom, štapićem komjernom njegovom nakupljai ne mnogo Voda može učiniti da cerumen govori čicom kosu, šibicom, dugim nju.

Ako i tome dorazlogom. nabubri i da stvori povede noktom ili bilo čime drugim, čep. onda katerazgovor, malim da može ući ušni jesmješten voljno Ima takvim kao što tema ili kanal. liječnika koji ljudima često koriste te goriju prhut Ljudi ambulatno predsmrad preporučuju cerumen čišćenje da uklone mete stopala.

No, je ušnih kanala pokušaju barem gozultat jednom procesa. misleći da čine prirodnog tjelesnog men, pritome Ušna smola i dišnje najbolje ljeto, pred prije da jeprirodna potrebnapotrebno poproblem izlučevina svrha da čistii štiti početka plivanja.

A upravo način čija je ga gorša. taj Bez obzira uho. većini da uzrok, nagomilani Zbogtogaliječnici pogoršavaju.

Umjesto uklanjaju treba ukloniti. da više slučajeva Dijagpreporučuju jedno-ušnu mast, oni jejoš uguravaju ostavi stavno nozu, ušnu dakako, postaviti liječu ondje gdje jest. šupljinu. nik.

Ponekad će moći obaviti i to kao svi Cerumen Međutim, prirodni procesi, je, dovoljnoj količini, kod ali da i može krenuti U uškoristan Ta kuće, jepreporučljivije zapravo taj naopako. čovjeka. uha obavi ambulanti. kanalu može se ispiranje tvar stvara prenakupiti žlijezdama vanjskog Ako trenutačno ukloje nemoguće niti ušnu mast ispiranjem potrebno HRVATSKO MLJEKARSKO | DRUŠTVO razmeškati hijuje ukapavanjem ZAGREB -Ilica danuošneica X rd 31/23. vodikodrogena (3%otopine tel/fax: 01/424.420 ili vog peroksida) = glicerina.

Liječtne nik će odrediti način ušpripreme kanala Osim nog ispiranje. toga, primjeraka neopozivo knioe Ovime "JOGGING" naručujemo želi dizao — liječnik ispitati stanje bubnjića, dr. zatim li osoba doznati Belana, cijeni kuna. “autora Ive od150,00 o udje je po pretdie učenja. rekreatvnom hodno imala sredva pitanja Čitatelj će naći n odgovore knjizi. gnojnu u palu < na: sva o ATP li pouzećem. se njeg uha, je prethodno obavljen Knjigaplaća neki zahvat uhu itd. operativni MelpPREZIME = Odmah nakon što J uspješno više

dr. Ivo Belan

kanal

cerumena

i

kanala

i

s

u

sa

se

ne

u

u

a

a

u

se

u

re-

me

ne

u

sam

na

sa

ne

o

cerumena

u

na

se

s

nom

vam

u

sa-

se

na

u

se

u

su

s

cerumenu

se

s

-

se

za

o

u

u

su

re-

u

ceru-

ono

-

se

ne

sezone

na

na

u

cerumen

se

se

mora

se

u

za

nom

se

se

u

NP

že

u

aki

Kč

Made

3

u

si

š

,

|

PES

dić

Na

za

t

an

koi

o

E

u

jea

Ra

a

Korak

u

se

s

,

k

:

:

dare

še

ža

a

Ku

Pija

Nida

i

ka

colu

M

soiža o

S

ke

m

«t., agta

Na

ukloni

Ba

Biva

ganaouaan napona ono tot tono too onoonnos nono sanoca ton oovannanosao anna osnovano con nove nooo

30

cerumen,

poboljša.

sluh

se

znatno

m Mljekarski

list

aL,

S

PER

fo,

:

Loa

ipo

soko

e

a ša

SEG

SRI ai

a

či

#

i lo ši

Dobri

ana

Nas

susjedi

>

blizini

dobro

svojoj napredovati Kupus Piše: Darko ing.

Kantoci, dipl. kraskumahune,grašak, poriluk, podnosi mahune,grašak, i krasAko i luk. celer tavce, pus, salatu, blitvu, mrkvu,poriluk naročito Celer i rotkvice. tavce porajčica uzgajate baziliku, na dok im im se Kupus djelujukupus. povoljno boljšava kakvoća, luk. okus. ne pak podnosi koparpoboljšava Krastavci slaže sa krastavcima, i se ne rajčicu Grašak podnosekrumpir, rotkvice. salatom, mrkvom, korabicom, će i tikvicama.

Kopar rotkvicama krasCikla dobro napreduje Grašak okus graška. popraviti tavce, kupus, poriluk, češnjak, blizini popodnosi luk, svojoj Ne slaže celer i rotkvice, špinat. riluk i rajčicu. i krastavcima s graškom, rasti uz Poriluk će dobro salatu, krumpirom. luk.

Ne i Svi rajčice celer, kupus, zacijelo povrtnjaka, vlasnici dobro im da i ne ciklu. su blizinu mahune, g rašak podnosi podnosi Mrkva povrće primijetili i rotkvica.

Tikvice dobro iako su tlo tem ahune, podnose g raška blitve, mahuna, najbolje uspijeva i baziliku. okus luk i a hranjiva Kopar poboljšava mrkve, pripremili, meljito međusobno štetnike Povrće ne nase dok luk rast vode ima dovoljno. za koje koji je tjera Uvjeti dobro bilo s nema. no uzgajati Što bi podnosi padaju. idealni,napretka razbarem uzrok tome? jednom gredicom Odgovorjejed- Mahune dobro rastu uz krastavje vrste maka. Ako se se neke vrste nostavan: koje dvije jedpovrća rotkvice, kupus, blitivu, mrkvu, to ne neke nostavno ne u zgajaju zajedno, podnose druge podnose celer ce, ciklu, irajčice. salatu, ali će znači da će urod izostati, ne blizini. kulture svojoj im Loši su povrtne poričešnjak, susjedi Zato biti da ovo niži. prilikom zasigurno planivrijeme Budući je luk i grašak. luk, načinite iduću sezonu, povrtnjaka planiranja povrtnjaka ranja rasti uz i se međusobno Celer će ćemo vrste koje korabicu, povrće bolje plan najčešće spomenut druod ali će mahune se dobre i loše i i jedno slabije podnosi rajčicu, udaljite povrća njihove i salatu. goga. mH razvijati krumpir susjede. će

Krastavci

dobro

u

uz

uz

uz

u

ne

se

su

u

za

ne

uz

FARM.

s o

sirom

IVANIĆGRAD

te, A. VULINCA >\m

ZASTUPNIK

GENERALNI

JOŠ NISTE BILI UGUMEX AKO FARM AGRARU VRIJEME JE DA DOĐETE

TEL.

10

01/28822882-483 811

+

*

*

GUMEKS

FARM

OPREMU

ZA

PERADARSTVO

TVRTKE e

KOMPLETNU

STOČARSTVO, AGRAR I

GRAĐEVINSKE

VAŠE

NUDI

I

SVINJOGOJSTVO

FARM

GUMEKS

VAM

AGRAR

VAM

NUDI

KOMPLETNE

TEHNOLOŠKE

PROJEKTE

ZA

FARME

*

GUMEKS

AGRAR

FARM

DOĐITE

POSJETITE

U

NAŠ CENTAR

IVANIĆ

GRAD

e

MOŽETE NAZVATI MI ĆEMO VAM A SVE NARUČITI ŠTO TREBA, PUTEM VAM NAJHITNIJE POUZEĆA U VAŠDOM! DOSTAVITI NAŠA DRUGA NAZOVITE I PRODAJNA MJESTA! NOVOST

ZADAR

JE DA

023/25-765

Mljekarski

list

+

OSIJEK

031/125-168

AGRAR

FARM

GUMEKS

MOŽE OPREMITI

MUZNIM

NAJSUVREMENIJIM

I

NAS

VAS

PODOVE...

I

NAS!

MOŽE PONUDITI TOPLE VEZOVE,

I KVALITETNE

ORIGINALNE U

VAM

KAO

I MALIM

MUZNIM

POSTROJENJIMA

UREĐAJIMA

TVRTKE

WESTFALIA e

GUMEKS

FARM

DJELOVE

ZA

AGRAR MUZNE

VITREX

e

DRŽISVE REZERVNE UREĐAJE WESTFALIA,

ALFAAGRAR GUMEKS FARM PRODAJE LAVAL, BLAGA I HIGIJENU NJEGU VAŠEG I BELJE

SREDSTVA

ZA

31

Radovi Piše: Darko

u

siječnju

biljaka pomoćkonopca, fazi im se Na sa se napa mirovanja, nije zemlje. taj vode i čin katmnogo potrebno hranjiva. izbjegava penjanje koje zrak to da s obzirom kad može biti opasno. je Umjesto No, stanovima odrdržak mona suh,potrebno je škara, teleskopski žavati vlažnost zraka i žete montirati ilinapravu za prskati pilu Zimovalište često voća. Isti će držak pobiljke. biljaka obiranje zračiti vrei za jepotrebno lijepa služti čišćenje snijega.

se, jima Kantoci, dipl. ing. rukovati

može

uz

Većina

ka.

sobnih

nalazi

u

na

u

za

mena.

VOĆNE RIJETKE VRSTE Mušmula

Pod

staklom

Biljke osjetljive na svjetlost potrebno jezasjeniti zimskom

u

vrtu

Mušmula, vedrih zimskih dana.

Sa stastara u Mespilus germanica, je klenika svakako očistite bila osobito snijeg cijenjena, bi kako bilo dok danas zaboravunutrašnjosti svjetje gotovo Staklenik se Mušmula srodna lije. isplati grijati ljena. je jabuci. ako dobro izoliran. Prisamo Danas drvo može se to je grmoliko likom nabavke i stanaći tek u montiranja rijetkim vrtovima, iako vodite računa načinu lak i i joj jeuzgoj jednostavan nije klenika, u Mušmula njegove uporabe.

Siječanj jenajhladniji mjesec potrebno orezivanje. je Na otvorenom Za vedrih noći srodna i naročito godini. tempejabuci jeprimože ratura do -30%C. Ako su vremenske kladna male Plodovi vrtove. za spustiti i prilike pogodTada naročito mlade može orezivati drveće i smeđe ne, su ugrožene dozrijevaju kasno, boje, nisu dobro ukoNe zaboraviti se tvrdi i nakon a biljke koje još grmlje. smije početku trpki, Osobita im zaštitu većih Ako tlo nije rana. mrazeva rijenile. pri-prvih opasnost jesenskoako nema i ako vlada i se i meki ukusni.

Plodovi smrznuto, mogu jeti snijega obavljati postaju zimskih tada hladnoća neki radovi. li u sadrže veću količinu taŽelite golomrazica, jer zemljani pektina, tlo i oštećunesmetano sada narevinsku i limunsku te u prodire proljeće cijepiti voćke, nin, jabučnu, Ako to niste učinili žite i držite ih vlažnom kiselinu i jekorijenje. imaju ljekovita svojstva. plemke sada da hladnom i na tamnom ranije, jevrijeme gredice pijesku, i tranicama s lukovičastim SADA JE VRIJEME biljem mjestu. ilisličnom Koristan pokrijete granjem U kući savjet štitom. I ostalo bilo ukrasno bilje, Dobro Zimske i odabir dane iskoristite za vrta planiranje planiili također zaštite od nisvoćke, vrtnih nasada će goranje tijekom biljaka, prilagođen mjestu gdje kih dine i već sada nabavite biti one temperatura. posađene, najbolja potrebno Ako zaštita od protiče se Što sjeme. imate raslinja. sjeme mjeVRTNI ALAT šle šovitih kultura klipogodine, provjerite povrtnjaku, njegovu trebno i kombicvatu Škares daljinskim javost. je predvidjeti Pojedine upravljanjem biljke koje Do vrha visokih često nirati one i međuse mokrošnji je ljeti, pelargonije biljke koje petunije, čak i žete već sada sobno dobro Na Prilikom popronemogućedoprijeti posijati. podnose. moć visokih To uvelike dasci možete svakako vodite luvrta ljestvi. zorskoj uzgajati planiranja otežava stabala i berbu kovičasto U ovo računa i o drveća i njegu cvijeće. godišnje skupinama doba to da voćarnice nude različito tako da vas na plodvoa.

Podsjećamo gredicamatrajnicama, različiti nude svaka vrsta vrtne možete proizvođači južnovoće, sjemenke pojedina dobije priškare s stanište. drškom kladno komladih _ teleskopskom iskoristiti uzgoj biljabotaničkim

imenom

za

vremena

u

o

se

su

se

se

u

na

u

za-

su

u

uz

s

a

za

32

Mljekarski

list

mo

sajaKe)/:\:)

VITELA

mliječna zamjenica

za

hranidbu teladi

B

o

>

O

A > :

[44] D S A MATENAČKA bbCROATIA 49240DONJA STUBICA 049/287- 287- 287tel: tel.

377, 375, fax: 049/ 287- 366 368 Z S

O az

>

Z

=

z

,

=

I =

še

a

z,