Mljekarski list 9-1997

Humanitarna akcija na An Tro D+ .

kir

kai

va

d

+

Litra

mlijeka

za f

SVJEDOČANSTVO

ng

hi

.

Memanitarna

akcija

Hrvatskog

“

+

"=

draštiva

mijeksrskog

<a

..dja a

sam

sudionik humanitaune

zaadnavv LCije

SUDIONICI AKCIJE “LITRA MLIJEKA ZA OBNOVU

VUKOVARA"

SVukavarna

nezadovoljnisu

odnosom prema tojakcijiu nekim trgovinamau gradu. lista

i

markica

Javljaju redakciju kupcipotrošači, ponuda prodaja zahtijeva tko se zaista zdušno ituže nam su se koji akciju brigu.

Onaj jeprihvatio prihvatili akcije sigurno jetoga da u nekim markicu bio Na sreću malo onih su su zaboravili prodavaonicama gdje kupili svjestan. je koji nastaviti sa strahote i ne mogu pa “Akciji" ruševine plač broj jedan kupnjomdaljnjih Vukovara, djece, zasluženu markica. da i pažnjuuspješno brojeva Navode, jenjihova prodavaonapridaju jeprovode. radi interesa ili Onima nalaze da sa malog kupacaprestalaakcijom načina akciju pakkoji prekinu, jer da su ih obustavili treba dati niti da ne zbogprezauzetosti mogućnosti ju blagajnika akciju opterećuje, ima nažalost i vrlo To treba to u a za ne svojimprodavaonama, provode. nije njih,njima povjeriti, i dobro. neugodnih neprimjerenih odgovora.

Akcija njima je je jer humanitarna.

Hrvatsko društvo mljekarsko “KONZUM"i sa je koordiniralo “Akciju"poduzećima INICIJATIVNI ODBOR dakle nikome nametnuta.

No “DIONA", akciia nije nam

se

u

-

i određeni

trud i

Mljekarskilist

RUJAN, 97.

KRMNE

Štafa i nadosijavanje travnjaka Sjetva Prof. dr. Zvonimir

KULTURE

Str. 2-4

Dr.

HRANIDBA

Osnovne

Str. 5-8

Str. 8

Preventiva

mastitisa

Dr.

Banožić

ing.

Brlek Stjepan dipl. ing.

Deneš Stjepan dipl. ing.

Feldhofer dr.

Stjepan dr. Ivan Jakopović Keglević Stjepan dipl. ing. dr. Zvonimir Štafa prof. i

Stjepan

-

Jakopović bikova muškogdijela Korištenje stvaranju linija pri simentalske populacije goveda

1 REPRODUKCIJA

SELEKCIJA Str. 11-15

Dr. Ivan

Deneš, dipl. ing.

Stjepan govedarske proizvodnje Razvoj

GOSPODARSTVO Str. 16-17

REPORTAŽE

Brlek,

Stjepan izložba stoke Prva međužupanijska

Str. 17-18

urednik:

odgovorni Čičmak Juraj dipl. ing.

Glavni

Banožić

Stjepan Čistoća mljekarskog posuđa Banožić Dr. Stjepan Q groznica

Božičević

Mirna

Stjepan

Stočarska

Str. 19-20

dipl. ing.

Tehnička Mirna

ing.

Volarić

KALENDAR

Božičević

Str. 21

RADOVA

Lektorica: mr.

Alka

Domić-Kumić

Str. 22-23

Crteži: Nikola

dipl. ing.

Vlasnik

Božičević

OBITELJ

izložba Đurđevac

97.

Milka

Vida

Str. 23-25

Zagreb

društvo, mljekarsko

IZ HRVATSKE

Darko

Kantoci,

Darko

Kantoci, dipl. ing. i Vrtcvjetnjak

dipl. ing.

Radovi u rujnu

Keglević, dipl. ing.

Stjepan Ludbreška Sveta nedjelja

I DOM

i izdavač:

Hrvatsko

dipl. ing.

se Širi područje otkupno

Str. 20-21

urednica:

dipl. ing.

Vinica 97.

Brlek,

Redaktorica: Vera

obrocima

tvari u krmnim

VETERINARSTVO

Str. 10-11

dr. Ivo Belan

Stjepan

Dr.

Str. 8-10

kolegij: Redakcijski Banožić dr.

Stjepan

hranidbene

Feldhofer

POVIJESTI

Str. 25-27

Keglević, dipl. ing.

Stjepan Aleksandra Diktatura i kralja pogibija Karađorđevića

i uredništvo:

Uprava llica 31/lll Zagreb,

ODGOJ

tel./fax:01/424-420

Str. 27-28

Cijena:

Str. 29-30

i priprema Orbis d.d., Ilica 65, Zagreb tisak:

list

Mljekarski

KeglevićZrinjka izražavanja Razvoj glazbenog Stević

VAŠLIJEČNIK

3,00 kn

Grafička

NAŠIHMALIŠANA

Dr. Ivo Belan

Vodič

za

zdravije srce

Sjetva

i nadosijavanje

Ako

u

tratini

pretežu kakvoće loše (busika, tvrdača, rdobrada, treslica, beskoljenka),

travnjaka

travne

tada

tratinu

nim

herbicidima

vrste

selektiv-

tretiramo

koji

unište

samo

rabimo

sljedeće herbicide i To može i se postići gnojidbom Fusilate, targa Piše: dr. Zvonimir Štafa načinom prof. dr. travne samo napakojidjeluju (košnja, uporabe Ti će herbicidi i vrste. sivanje usmjerena propustiti gnojidba). način mahunarke će se tratine travnjačke je koje No,taj popravka Određeno i dobro znatno podugotrajan proširiti. vrijezahtijeva nakon herbicida ali me primjene znavanje tratine, jerazmjerno sije sastava se nova smjesa jeftin. željenog bi idućem Brži način kakvoće tramokoja razdoblju popravka tine kvalitetne krme. rala odnosno nadosiosigurati je sjetva Na kvalitetnim vrstama trava javanje mnogimtravnjacima proširio i tratinu. se u predjetelinapostojeću štavalj (Rumexsp.) koji Pri izboru vrsta za teže u tratini i odnosno u sjetvu koji je stanju većinu treba odabrati one travnadosijavanje potpunopogušiti naročito mahuvrste će a vrsta, (kultivare) kojima naj- njačkih narke. su Travnjaci polifitne zajednice bolje Travnjaci kojima odgovarati uvjeti proizvodpretečitav niz travraste herbicidom će kakvoćom že i na kolia se kojima nje, koji štavalj tretiraju različite kakvoće i kada činom ASULOX vrsta krrozete na njačkih zadovoljiti jeporast potrebe mi.

10-15 odnosno a cm, prinosa, prilagođenih štavlja agroeko- Nadosijavanje sjetva temperatura loškim i 10-32 od 4-6 tratinu nove s količinom u uvjetima uspijevanja smjese postojeću (25)*C, 1/ načinu Budući da se može obaviti ručno ha Asuloxa 400-600 1 vode. ili se sa uporabe. sijačikod Prskalica tratine ili u redove.

Za nas ne za nasumce com, travnjacimapridaje tretiranje važnost bi morali izravnu raditi ili Tramora koju imati, besprijekorno. sjetvu nadosijavanje kakvoća i sukladtinu tretirati ili tratinu danas u njihova prinosi smjesa postojeću jebolje unakrsno, ni im ali Stopridatojpozornosti. postoje posebne sijačice. smjeru. dvaput suprotnom da tretirano travNa i autora može se ga nije rijedak slučaj Nadosijavati je podeše- prijedlog tratina ne nim ha žitnim 6 Ako na se ovoga njačka zadovoljava proljeća travnjaka sijačicama. da niske Medvednici i žitnim sikakvoćom, daje prinosenadosijava postignut podešenim jepotpun i kanačin mase tada treba za suzpa prispijeva jačicama, prije uspjeh, stoga ovaj uporabu sjetve Na i sno tlo ta(tijekom lipnja).travnjapripremiti(sjetveni štavljapreporučujem. sloj) bijanja cima su osim ili Nakon treba kako bi dugotrajnih proši-njuranjem drljanjem, tretiranja travnjak i i nadovrste razrahlilo. rene se a treba se po potrebi kratkotrajne koje pognojiti, Sjetveni sloj šire travnim vrstama dok se Asulox 2-3 Tracm. uglavnom sjemenom, sijati jer prorahliti plitko,(4) šire malko ošteti lišće ali ne tinu loše kakvoće i niskih vrste dugotrajne suzbija uglavnom prinosa ili busom može mahunarke i s puno se zatim vriježama koji koje prošire bezvrijednih škodljivih biti kratak ili vrsta tretiramo za na to(bolje košnju) štavlja. herbicidima, mjesto nestalog tratine talnima Ako s sastav sve vrsdug podzemnim vriježama (prije travnjaka (koji uništavaju Jednoda se mora ili selektivnima tako loš uništitičitava za svrhom lagođen napasivanje). te) (sa stranom određene travna to se čini samo masa, košnja)uništenja uporabom (rana smjesama skupiili herbicida i se vrsta Gramoxone određene ne samo smanji broj kratkotrajnih Reglone porodice), tratini pa tratina ostane količini 6-10 ovisno o travće a zatim u se rijetka, nadosijavamo.

1, Koji Na prazna herbicidi Ako s puno više suzbisastavu. za su praznih mjesta. primijeniti njačkom obično tada se se vrsta ovisi o trave, nepomjesta prošire janje stupljene nepoželjnih upotrebloše vrste više Gramoxone.

Nakon su želimo vrsta željne koje kakvoće,proširenosti koje ljava tratini treba ukloniti iz tratine.

2-3 dana pa takvoj popraviti tretiranja tijekom (4) često i količinu

kakvoću, a

mase.

trave.

Za

tu

svrhu

na

u

u

su

u

U

za-

2

list

Mljekarski

tratina

osuši

i tada

može

smatrati

se potpunim.

Najbolji razviju obaviti zultati se kada većina tratina već do zime dobro predsjetvena priprema. postižu je razvije, Ako u tratini vrste vrsta u fazi busa ilirozete visoke će dati visoke prevladavaju sljedeće godine i s 10-15 Tretirati može urode trakvalitetne cm.

Ako se mase. se jakogkorijena podzemnim tada tratinu tretiramo tina i ali tratina tretira selektivnim herne vriježama, tijekom vegetacije, herbicidima iliCidakor biti bicidima AsuRoundap smije previsoka (10- cm).

(Fusi late, Farga, unište čitavu ali i Nakon kada lox i tada može se nova koji tratinu, primjene herbicida, 15 dr.), i 14 dana osuši tlo se žitnim se vriježe korijenje, tada, tratina, pognojismjesa nadosijavati podedo 21 dan nakon količinom šenim s tretiranja pri-predviđenom gnojiva, sijačicamatanjurastim analize tla.

U na oni ulažu premamo sjetveni slojfrezom,najboljetemelju ulagačima, jer dublje i 40-60 se gnoji tlo. sa tanjuračom drljačom. u prosjeku (70) kg sjeme Nekoć tratina na se 80-120 fosfora i 120Nakon tlo travnjacima podušika, kg sjetve jepoželjno uništavala što se 160 Zatim kako bi se se preoravanjem, kg/hakalija. sjet-valjati pritisnuli sjetdanas vrlo radi herveni su veni i unimasa rijetko jer sloj pripremi raspoloživim sloj preostala bicidi brži i ratilima freštene tratine. učinak učinkovitiji. (tanjurača, drljača, Bolji dobije herbicida ovisi i ako kolutastim se se Vrijeme primjene za), plitko (3- (6)cm) sije valja (hemVažno da tratina o tratina. nova nove uvjetima. je Vrijeme sjetve briđ)valjkom.

Najjednostavnije 4 i da vrste žetratine kao i od sredine ili nove nije previsoka koje je DTS, je nadosijavanje sjetva limo suzbiti nisu kolovoza do sredine tratine genepa prešle rujna. posebnim sijačicama koje rativnu fazu. Ako tratina Kasna ima puno nedostatratinu bez prijeđe sjetva postojeću tretiranja tada učitaka u i može izmrznuti ako i trave generativnu fazu, je priprema usijavaju sjeme smjese nak herbicida i ne može već se želimo. ne Nedostatak slabiji ujesen nabusaju, djete-koju tog se

se

line ne

re-

7-9 listova. Ako

se

u

u

a

su-

Bo

PIONEER

SJEME

d.o.o.

MAKSIMIRSKA

10000

120

ZAGREB CROATIA

PIONEER.

TELEFONI:

+385/01-2339-591 +385/01-2339-529

TELEFAX:

+385/01-2339-590

Poljodjelci, Tvrtka Pioneer 1997. d.o.o. i za količine Pioneer za Vas sjeme sjetvu godine pripremila je dovoljne hibrida kukuruza različite i za različite silažna za uvjete proizvodnje namjene (zrno, klip, silaža, zrna). hibridi kukuruza PIONEER širom ali i u su u višegodišnjim pokusima Hrvatske, širokoj proizvodnji Vašim već dokazali izuzetnu rodnost i i klimatske na na oranicama, svoju prilagodljivost zemljišne Hrvatske. uvjete kalibrirano visoke i testa što u Sjeme prodaji je, jeklijavosti visokog jejamstvo hladnog odličnog i i i ujednačenog nicanja hladnijim vlažnijim proljećima. u

PregledPIONEERovih

u hibrida kukuruza prodaji1997.godine

Za

informacije javite potrebne telefona ilidođite se na gornje brojeve "Pioneer zimske sastanke" na koji 15.

1997. počinju siječnja godine.

10-ak

dana

terminima

Povedite

sve

nam

prije održavani? svakog "Zimskog i sastanka. mjestima održavanja i i oni su dobro došli! svoje prijatelje, PRIDRUŽITE SE NAJBOLJEM!

list

Mljekarski

sastanka"

po selima

će biti

točnim

izvješeni plakati s

Iako

20%.

dino

smjese sjetdjeteline Ovdje je i vlačetiri tla prema u i što takvih vu za Čižeku Štafi prema smjese tipa sijačica jepotreban teškim tlima ima Posavini da kod žnosti. Budući To na traktor velike snage nas daju (100KS). uvelike tala John Deere sustav za se mase, mnogo koje najviše zbogneuređenog tipova jepoznati ih režima i u ostalim ali ima i drunovih praktičkije razlikuju svojstvima, vodnog sjetvu tratina, iskoristiti. i teško i suu prema rješenja uvjetima omjeru smjegihprihvatljivih tlima s teškim U treba kako prena stava. sama Posavini, prilagoditi visokom tako i prema Količina za ma za =podzemnom vodom, sjemena sjetvu zahtjevima tla, i s i vrlo visoki svaku vrstu uzima se se prema prinosi postižu udje-potrebiopremigospodarstva. osnovici Osim i vrsta bi određena lu na vrsta morala vlasulje spomenutih smjesa smjesama koji trstikaste i livadne s zauzeti tratini po za su u pravocrtnoj koje smjesama klupčastom navedene, oštricom i vrlo određene metodi se Šoštarićm ogu djetelinama (bijela, uvjete i i sastaviti od švedska i Sastav za norme Pisačić. smjese manjeg broja smiljkita roškasta). smjesa sjetve vrlo Takva li- vrsta i kultivara kreiranih odnosno a može smjesa nadosijavanje dugotraje, sjetvu iskorišćivati i visoku vada i naše se za po = potrebi uvjete proizvodnju. pašnjaka ali i U našim se tla Z. ne razne uvjetimasiju smje- košnjom, napasivanjem je (no, tipove pripremio osnovici 80% i lamokrom ne se na po Štafa. tlu) zboggaženja. blještaca osnovni Kod smjesa spomenutih tla različitevlažnosti kg/ha Sastav smjesa nizinske livade što rano tome u je problem mokro suho ocjedito vlažno ih za pa tlo je prispijevaju uporabu, tio tio Vrsta tio teško u optimalnovrijeme Trave iskoristiti suviška Pahovka ..10 ...9 zbog vlage i otkos Ako tlu. se oštrica ..6 ...4 ..B .1,6 Klupčasta prvi zadnji iskoristiti tada se može lo 10 15 livadna siliraju, Vlasulja Posavini.

5 5 i Vlasuljatrstikasta potencijal smjese 6 repak 4-5 otkosa Tim se Mačji smjesama 1,5 bijela i 15 Rosulja prinosi sijena postižu preko 4 3 Vlasuljamočvarna što u u je drugim s mjesama t/ha, 3,5 3,5 3,5 Engleski ljulj takvim teško postići. [il uvjetima 6 2 livadna 6 8 Vlasulja što

stava

kod

ima

nas

malo

su

iznesene

za

te

u

za

za

u

za

u

rana

-

-

-

u

.

.

.

-

-

-

-

-

u

-

-

..

Djeteline roškasta Smiljkita

3

2

2

Bijeladjetelina

2

2

3

2

Crvena

1

2

1

.

-

-

1

2

39,5

35,5

38,5

djetelina

Švedska

djetelina

Ukupno

32

kg/na

-

GLAVAČ

MARIO

diplomirao fakultetu u Agronomskom '96.

10. mjesecu temu: na "Mljekarstvo sterilizatori i tetrapak". na

Sastav

kgiha smjesa za travnjakekombiniranog iskorištivanja Vrlo suho

Vrsta

tio

ocjedito vlažno tio tio

mokro tio

-

Trave

Klupčastaoštrica 1...

.

Stoklasa

bezosata

6 5

i.

6

.

.

.

-

5

10

10

4

4

4

4

4

4

<

2

-

5

.

7

7

7

9

6

6

3

Bijeladjetelina

2

2,5

2,5

2,5

Crvena

2

2

1

-

.

2

34

Vlasulja trstikasta Vlasulja Vlasulja repak Mačji Engleski ljulj livadna Vlasnjača livadna

nacrvena

-

.

2

Djeteline

djetelina

Švedska

djetelina

roškasta Smiljkita

-

1

1

1

1

1

37,5

38,5

Tražiposaou struci.

01/253tel. n379 a ili telefon Hrvatskogmljekarskog 01/424društva 420

30,5

list

Mljekarski

krmi

i

voluminoznoj nemaju Osnovne hranidbene Iskoveću vrijednost. energetsku hranidbi ristivi su u preživača, i nisku uz proizvodnju posebice krmnim tvari viekstenzivno ali i držanje, u veliku sokojproizvodnji imaju rad važnost jerpotiču buraga, obrocima i mikrobnu peristaltiku crijeva kakvoću te na probavu, utječu krmiva i mapovećanje mliječne Krepka energetska (ener-mlijeka sti. su getski koncentrati) većinom Feldhofer Piše: dr. nestrukturni lako — Krmni obroci u = Stjepan probavljivi goveda visokoj i volumiuz ugljikohidrati šećeri) proizvodnji moraju (škrob, služe za sadržavati određenu krmu noznu zadovoljavanje energetskih većinom To količinu prepreživotinja. je žitarica, potreba žitarica masti težito kukuruza s u zrnje smjesi krupljenog važno sirovinama ili u silaži. preživače manje drugim energetsko krmivo. važno da se enerPosebice je krmiva krmiva uz isživotinja getska dodaju Energetske potrebe kao neto kao sadrže više se enerkazuju (čista) bjelančevina koja hranidbenim i zelena što gija jedinicama je paša općenito ili naročito ako sadrže više (h.j.), kalorijama (cal)joulimakrmiva, što proizleguminoza,povećava (J).

Strukturni i ugljikohidrati (celulovodnju poboljšava iskorištenje i sadržani su krmiva za, lignin pentozani) (konverziju). u

u

-

su

za

u

10380

Psarjevo donje61,

NUDIMO KRMNE

SMJESE

ZA:

ZA:

Nudimo za

sve

i

Vam

domaće

=

sve

list

Mljekarski

muzare

12

%

S.B.

Krave

muzare

16

%

S.B.

Krave

muzare

18

%

S.B.

14

7

S.B.

koze

životinje

i ovce

869-202

tel./fax: (01)

Kud

i

smjese, komponente superkoncentrate NAM

Zelina

POVOLJNO!

Krave

ostale krmne

OBRATITE

VAM

Sv. Ivan

SE S POVJERENJEM

za

izradu

krmnih

—

smjesa

davati

teladi i kra-

mahunarki

(grasačma), zrnje preživača vrlo visoke kivati da fino brašna vama proizvodnje lupina) imaju mljevena šak,grahorica, iz gospofosfora. i žitarica samo mnogo ponajviše bijelih (pšenica, ječam mlijeka, darskih krmiva kao i lošim Krave koja (cijene). davanje razloga sijenom, sl.), hranjene sadrže važni Minerali vrlo su u mnogo repom lakoprobavljivih sastojak slamom,kukuruzovinom, izazvati i i zimskom Treba mogu nadimanjegrađi šećera, razdoblju općenito organizma. naglasiti obično kalciekstenzivno važnost ne (timpanije). minerala, posebice držane, i foskoličini od se nalazi su dovoljno kalcija (proteini) dobivaju glavnaja(Ca)koji Bjelančevine već prema i kofora. svih živih 90% tvar u organifosfora Stoga, organska (P)(80%) potrestima i zubima. više u bama i konFosfora obnovu za zama. su životinja organizma tjelesje Stoga i fosfora i mekanim tkivima i tkivnim tekumladih rast u 0snog tkiva, životinja centraciji kalcija ćinama. treba te minerale proizvodnju mlijeka bjelančevine novnojkrmi, dodavati u mineralnim važno se u smjesama koje uvijekKalcij hranjivo sudjelujeokoštavanju, krmhranidbenom obili mineralnim nalaziti žiali i u u mora spojevima utječe podražljivost nim roku. One svakodnevse vaca, stezanje moraju mišića, propusnost smjesama. dodavati krstaničnih i Glavni mineralni osmoenergetska pripravak opni, resorpciju miva i krmiva sadrže i aktivnost nekih dodatak fermenata zu, koja manje kalcija je vapnenac od 9 do 10% sirovih i farmakodinačno i 36% tvari. sa bjelančevina kalcija izmjeni (stočna kreda) tvari krmiva. fosfora FOSFONAL fosu 18% sa Fosfor sadrže suhoj mnogi organski di- i i fosfora mono-, i biološku S obzirom važnost i kao mena a kalcija fora; spojevi, je prisutan trifosfatis Ca:P 15: žitabolit za sve u kalcijevi vrijednost bjelančevina mijeni ugljikohidrata, 18. krmasti i kao i su 22,22:18136: votinje, bjelančevine skupa bjelančevina, miva.

To iskodobro fermentima. metabolizam i Za je potrebno naglasiti mnogim veliku kod i fosfora vrlo Pravilna i foskojiimaju preživača je rišćivanje kalcija kalcijem opskrba i i vitamina D važna forom od velike moraju zapremninu buragakoji prisutnost jegospodarske krmiva. količinu dobivati veću Sunčeva intenzivnom svjetlost (ultraljubičaste važnosti, posebice Preživači su u u ipak prednosti držanjui proizvodnji goveda.zrake). odnosu na hrani mineral i fosfora u jed- Manjakkalcija drugeživotinje najviše koji Natrij (Na)je želucem zahvasu hranidbi uzrok mekanih slabih u jer nodjelnim i nedostaje jepojavi goveda. ima travi i zelenim Malo ga ljujući buragovim mikroorganizkostiju (rahitis, osteomalacija, mima velikim neovisni o krma krmivima krava osnovna su dijelom koji ležanju prije osteoporoza), io kakvoći Nedostatak biološkoj bjelančevinaili poslije još preživača. natrija poroda(puerperalna To znači aminokiselina. ili više ističe krmiva sadržaju pareza porođajna groznica), jerbiljna iskorišćivati da mogu vrlo dobro i slabe sadrže anmnogo tetaniji, pobačajurađanju kalija koji je i i i = bjelančevine ili mrtve teladi, pomanjevrijedne natriju magneziju zaostajanju tagonist dušii otežava spojeve nebjelančevinastogsteljice, slabijoj mliječnosti njihovo_iskorišćivanje ka bez štete po često mladu rase uz (NPNplodnosti, tjelesnom Stoga pašu slabijem i i slabom hrane. tetastu životinja. proizvodnju zdravlje pojeve), oboljenja iskorišćivanju pojavljuju “pašne Govedima treba davati dobivati Goveda hranom nije". moraju stoga hranu teže krvi i i fosfor nalazi većinom određenom u se jeftinije bjelančevine, kalcij u omje- Natrij i hranidbene tkivnim Ca :P a u probavljive slabije Najbolji jeomjer tekućinama, kalij (K) 1,5 i minerali stanicama do i tkiva.

To trava su : vrijednosti repi- 2,0 1,0. (suncokretovu Međutim, činu te širi važni zelena krmiva obično vrlo osmotza nebjelansačmu) spojeve održavanje imaju dušika BENUtekućine i više ako ske ravoteže čevinastog (ureu, omjer, kalcija, posebice kretanje RAL biuret i sadrže više Prirodni između stanica i međustaničnih S, slično). djeteline. obično su vrlo siromašni NPN može se prostora. spojevima zamje- travnjaci niti oko 20-30% naročito ako su slabo obično im krmi u ukupnih bjelan-fosforom, Kalijabiljnoj čevina hrane I i nedostatak s tih površinadovoljnorijedak jerje gnojeni.sijeno preživača, je ima vrlo malo fosfora. tolika količina dušika količinu minerala veću potrebna (uz tog i pretvorbi buragovih mikroorgakrmiva). paši zelenoj krmi, bjelančevinastih Nasuprot nizama. naročito dodavati hranu treba zrnježitarica, vanjskiNatrij klorida i kao biološki sačme obliku soli sačmu dijelovi (posije), uljarica natrijeva Soju sojinu Obično i vrlo se (sojina, repičina vrijedne bjelančevine suncokretova, sol). skupe (NaCI kuhinjska U

treba

hranidbi

oče-

treba

samo

te

u

u

na

no

uz

za

=

u

u

s

u

se

za

ru.

=

u

u

u

|

-

6

list

Mljekarski

daje0,5% smjesama, mnogim specifičnih uzgojnih ali nicima kao što su to teško nedostatak odraslih smetu proje procijeniti stanje životinja nastaju bavnom zalihe u hrani u zaoi natrija preživača.

Stoga je nje plodnosti, pobačaji, potrebe sustavu, dobro da se bridob sl. i slabe u i daje govedima organizmu, životinja stajanje posteljice KE ketirana sol za uzida teladi brzo Cesta su Vitamini složeni su spolizanje, je koja ugiba. organski i i malim količinama u po prema maju želji potrebi. jevikoji oboljenja očijupapaka. također vrlo tvari i Magnezij (Mg) je potiču izmjenu održavanje Vitamin veliku uloA ima, dakle, važan mineral u hranidbi i goveda.zdravlja, plodnosti proizvodnih neogu u organizmu i, goveda Nalazi se od 70% koU omjeru sposobnosti životinja. pravilu, visno o u prisutnosti krmivima, tkia ostalo u mekanim svakodnevno stima, je životinje moraju treba ga dodavati u dopunskim mišićima i živcima dobivati vitamine u narovima, životinjhrani, krmnim tesmjesama, posebice čito mlade i krave na u poskogorganizma.

Utječe životinje ladi i kravama s visokom proizživaca i u dražljivost sudjeluje visokoj proizvodnji mlijeka. vodnjommlijeka. masti i hranom se mijeni ugljikohidrata,bje- Vitamini koji dodaju Vitamin D također lančevina. Nedostatak se u biti stabilizirani i zaštiprirodi magnezija moraju većinom nalazi obliku se ćeni od proviočituje grčevima, poremetutjecaja svjetla, kisika, tamina i dehidrokolei u teških kovina i ne(egosterol njama kretanju gubitkomvode, drugih vitaza čimbenika. u je čiju sterol) pretvorbu svijesti tetanija"). povoljnih (“pašna vanjskih min Sunca Veću biti i potrebno djelovanje koncentraciju magnezija Moraju praškasti pogodni Vitamin sadrže krmnim za u (ultraljubičastih zraka). leguminoze. miješanje smjesama.

D više vrlo važan U hranidbi treba upozoga kao i (ima vrsta) je goveda Goveda, drugipreživaći, za reriti i minerale kao neke vitamine neke sami sinteokoštavanje organizma, mogu druge i fosfora te za što su: tizirati misorpciju kalcija pomoćburagovih hrai njihovo na su način o djelovanje. iod(J),kojinedostaje kroorganizamataj nidbu nekim vrstama keneovisna.

To su kreću na i repice, njima se djelomično Životinje koje paši i a lja, repinim izloženim Suncu običlistom,nedostajeuglavnom vodotopljivi vitamini, ispustima krmivima nekih vitamini B u s vitaminom područja skupine (B,,B, B,, no ne oskudijevaju D, i manjkavih i jodom; B,,,nikotinska, pantotenska a ako se drže staji pored kobalt folna važan i viza zelene dokiselina, (Co),kojije biotin, kolin) ne krme, dobivaju mikrobnu sintezu vitamina tamin C. vitamina D. B,, voljno Stogatelad, U masti krave visoke i buragu goveda; topljivi (liposolubilni) mliječnosti općenaročito hranidbu vitamini D i E i se sumpor nito držana (S), A, moraju staji moraju goveda miobvezatno dodavati a za dobivati vitamin D hranom. urejom, potreban je preživačima krobnu sintezu aminokiselina hranom.

Samo vitaliposolubilniVitamin E kao antioksimetionina djeluje i cistina min K također mogu (BENURAL preživači dativni na S sadrži vitamin, djeluje sintetizirati spolne dovoljno sumpora!); buragu. i žlijezde plodnost životinja (antiselen više kod kao i svi mo(Se),potreban Telad, nepreživači, sterilitetni te vitamin) povoljno mladih krava visoke hranom dobivati sve u masti životinja, raju i na rast izmjenu t vari, prirast i hranidbu i vodi vitamine. mliječnosti svježe topljive vimase tjelesne (antidistrofični konzerviranom kada Vitamin A nalazi se u zelenim krse krmom, Obično ga ima tamin). dovoljno obično ili nedostatak obično obliku pojavljuje mivima, provitazelenim krmivima a i žitaricama, E. mina karotina i ksantofila. I u za više vitamina potreba malo loše konzerviranim vlažkrmnim

u

što često

u

ovisi

čimbe-

o

bolesti. Kod

u

u

na

uz

uz

u

u

uz

u

u

uz

u

u

Odnosi

i

količine

minerala

u

zrnu

kukuruza

nalazi

se

u

zado-

u

nim

krmivima, jer gubi voljavajućim moraju Malo vitamina E sadrže dacijom. računati često da to se pomno usklađeni, jerje sušenjem i gomoljače korjenjače (krumpir, krmiva ili velika količina pro= (uzajamno) sinergističko gubi i i suha krmiva repa sl.) gruba vitamina i vitamina A. antagonističko djelo(oprečno) kao što su i kukuruto slama minerala.

Karotini se u orgavanje životinjskom zovina.

To nizmu može biti uzrokom u vitamin A. pojave pretvaraju razlika u i nedostatka živokarotina i viu potrebamadjelovanju Uslijed Zbogširokog djelovanja nekih minerala. obzir treba tamina A može U doći do u organizmu, zastoja tinjskom posebice uzeti i različite i rastu rast i remogućnosti teladi, oboljenja dišnog zbogdjelovanja plodnost vitamin E se i i dosustava mora nesorpcijeiskorištenja uvijek minerala, probavnog pojave krmnim

obrocima

biti

količinama.

Treba

se

na

na

Mljekarski list

oksi-

i

sličnih

Dodavanje pripravci, prirodni hrani, rasta i stoaromatika kao teladi i (unapređivača) primjerice životinja. rasplodnih promotora krmivima a mahika u za nijedopušteno, (sredstvapoboljšanje antibiotika vrlo mirisa i okusa svrhu nekim U ograje probiotici uporaba hrane), slučajevima, antiničena isi zdravog probav(samoneresorptivni uzimanja (nekebakterije poboljšanja teka, uzrokovati neki enzimi ne te (ami-biotici), jer smiju pri-nog sustava), korišćivanja krmiva,boljeg i rezidue u tkivima i i rasta mase rezistenciju celulaza, laza, tjelesne proizvodnje proteazadr.), aminokiseline i vitamini. neki se u krmiva bakterija. _ dodaju mlijeka, davati

u

naročito

u

hormona

ili sintetički

hrani

u

Preventiva

tak

mastitisa

inficiranih

krava

barem

za

20-30%.

podmladak jeuzgajati od na roditelja koji potomstvo dobro prenose otpornu i pravilno iskorišćivanja krave, pojačanog Piše: dr.

Banožić te svog Stjepan seskoro nea mliječnu žlijezdu, građenu položaja, jerje radu službe nečistoći iz izloženo u svome lekcijske prekidno obratiti okoline. teška vimena Borba pozormoraju posebnu neposredne protiv upala i sisa i oblik vimena nost Osobito važno strona i i složena se na poznavati je temelji je čistitiih i odrrazličitih etioloških i jeve za funkciju mliječne žlijezde. mužnju, otklanjanju zaštiti U Zakonu o te čimbenika zdravstvenoj ispravno kojismanjujužavati, provjeravati drugih i krave veterinarskoj djelatuređajaživotinja funkcioniranje strojnog organizma općuotpornost Naredbi zao vimena. i mjerama nosti, mužnju. posebice otpornost i naod zaraznih štite obratiti treba Naročitu mastitisa traži mnoBorba životinja pažnju protiv bolesti u 1997. metničkih i zoousklađene godini, agronogo životinja, prehrani zdravlju suradnje mastitisima i radnika o veterinara ma, slijedeće: smještaja, piše higijenskim uvjetima stočara, i mikroklimi i čistoći “Proizvođači farmi. mlijekaproizvoda prikladnosti, od različitih a boriti se javnoj namijenjenih higijeni ispusta, staja, protiv Valja pogotovu mlijeka dužni su i čistoći ina tijekom potrošnji dvaput stajališta. fukcionalnosti gnojnih stajskih, pogotovu od 6 razmaku i U s velikim te redovitim mjeseci postotkomgodine liječenjem stajama fekcija, kozu svaku muznu inficirano vitvrdokornih iz podvrći kravu, životinja kojeimaju uklanjanjemstaje i ovcu bi se me ne pretrazi poremećenu započeti smjelo infekcije. nositelja odnosno sustavnim treba obratiti Posebnu prograprema sekreciju vimena, liječenjem, pozornost inantibiotika velik sustavnom veterinarskog Hrvatskog uporabom broj pravilnoj mužnji, jerje stituta. osnovnim dok mastitisa uzrokovan sve preventivnestručnom, koza i ovaca his ponim i ne(uređenje staje, Mlijeko krava, mjerama neredovitom, nepotpunom vimena remećenom sekrecijom strojeva uređenje mužnje, higijenskom mužnjom.Naime, gijena mora se bakteriološki novime više nego za pretražiti." organ trajnih mužnju, uklanjanje ijedan je silaca ne čestim infekcije) smanji uslijed upalama postopodložno Potrebno

na

u

za

na

u

na

sa

mu

se

Čistoća

mljekarskog.

i

dezinficiraju, jer ta i nakon pranja ostaje izvjesna količina koji sastojaka mlijeka kao veoma dobra posuđa mogu poslužiti život i rast mikroza podloga ni biti Muzilice organizama.

Nijeprikladno načinjene moraju lako od se lako održaemajlirano jer emajl posuđe, materijala koji Piše: dr.

Banožić va čistim, Stjepan štetno na a ne mogu puca, pa njegovi dijelovi utječe i lako u madospjeti mlijeko mliječne svojstva mlijeka.

Najbolji Osim uvelike i aluhrđa čelik mjesta prerađevine. toga, Mljekarsko utje-terijali koji posuđe lako i to če na čistoću Drvene muzlice nisu pokojimaotpadneemajl mlijeka, svojimminij. od lako ne a zahrđalo neuzahrđaju, posuđe materijalomkojeg je godne, poprimaju jer oblikom, i načinom miris za se se na čuvanje izgrađeno održavanja koji prenosi smije upotrebljavati godan čistoće. se teže čiste a. osim mlijeka. mlijeko, toga u porama

drve-

su

ne

na

list

Mljekarski

BJELOVAR 43000

cesta Bjelovar, Križevačka

Tel. 043/25

18

3

b

Tel/fax 043/2517

00

16 mobitel: 099/44

06

90

POD REŠETKASTI -

detaljfarme Ivanić Kloštru s

u

Oj transportera Unutrašnji u SS dio obradu papaka, STOJNICA za za izgnojavanje manje zahvate, operativne NAM bradavica SE S POVJERENJEM spaljivanje Eee

OBRATITE

neo

nudimo:

-.-

|

>

i:

4hd

ZA

VEZOVI GOVEDA LEŽIŠTAZA LAUF SISTEM GRANIČNIK ZA JASLE | BOKSEVI ZA TOVLJENIKE | GUMENI TOPLI | PODOVI VIŠE POJILICE TIPOVA |Kiki | bh pa RITULJE AUTOMATSKI VEZOVI ZA GOVEDA Hidraulični transporter I kosi ili ravni s za KAO OSTALA OPREMA opremom izgnojavanje pratećom

-

-

-

-

-

-

Da

a

i

a

ša

4

-

-

mlijeka. vruća mah talne ručice. priupotrijebi voda, UKARNG E KO BO zaostale boru Muzlice biti se otvorene, mogu ugrušaju bjelančevine vrlo i zatvorene.

Otvose pa mlijeka kasnije poluzatvorene teško rene su uklanjaju. nezgodne jer njih prii različita Koriste likom se nemogu upadati kemijska mužnje sitni sredstva s povrkoja (detergenti) čistoća, kravlje dlake, dijei i šine lovi hrane prostirke, prašina mljekarskog pribora moraju mlimuzlizaostali tanki Kod sloj drugo. poluotvorenih otopiti i ostalu masti i tako da neca otvor ječne bjelančevina jeprekriven čistoća krave te s ne djelovati koja prljavštinu, pogubno pada mlijeka otvorenoj kanti i Onečišćenje smimuzlicu. može Ta sredstva ne na u njegovo upotrebom padati Upora- bakterije. sprečavanje kanti. zatvorenih muzlica biti otrovna, ne bom usn agrizati poluzatvorenih ju smiju drži prilikom Drška A koju muzač niti klica u mlise pjelo smanjiti broj površinu ostavljati posuđa prelijevanjamlijeka. miris. bilo kakav te na jeku polovicu, produljiti Pranje otopibiti teIma da muzlica ima zaobDobro nom mora svježeg mlijeka. održljivost detergenata je muzlica kod skikako bi se s otvor od dno i da kojih je posuđa ljeno jenapravljena gotovomeljito, i nula sva mast se se pa pokriven, mužnja mliječna druga jednogkomada,jer spojevipotpuno više sa strane. teže čiste. obavlja prljavština. koristi vruća Kod muzlice S obzirom nas se otopina Pranje mljekarskog veličinu, posuđakoje dolazi dodir s sode biti tolike da se mlijekom Upotrebljava obavlja primecijeli (oko85*%C). moraju i ostase u tri neoperacije: ispiranje otopinahalamida, 0,2%jerprekidanje mužnje podoj, i taka hladnom omnisana Nakon mlina djeluje lučenje mlijeka vodom, otopina druge. tna povoljno i sredstvima i čistoće. Obično popranje otopinomdetergenatapranja kemijskim jeka održavanje desuđe hladnom ostataka od 5 do 8 se ponovo ispire imajuzapremninu napokonispiranje litara. a neki nakon vodom, tergenata. togaispiru vodom.

Odmah nakon vrućom biti S obzirom na mogu izlijevanja mlijekajoš oblik, tih dobro Kod ili ovalne.

Ovalne se su isplahnuti kupovanja kemijskih posuđe okrugle i tvari hladnom mrzlom treba dobro staviti izne se proučiti prilovodom, zgodnije jer mogu ukloniti nikako vrućom vodom ženu muzačevih te među tonogu. Zbog m uputu. ga

se

na

obje

strane

nalaze

me-

sve

ostatke

Ako

se

od-

u

u

u

za

-

na

u

mora

Q

-

groznica

Uzročnik

bolesti

jeriketsija Co-

xiella burnetii. Već

male

količine

uzrokuju tog isuJako na osim kod jeotporan, posebno ustanovljena preživača Piše: dr.

Banožić Stjepan može i kod se u pa pasa, prašini dugo kopitara, peradi,šenje, i veće zadržavati na akutna i divljači. prenijeti je riketsijska Q groznica glodavaca i mokraći U kod Bolest zaraza osušenoj koja životinja je prviput opisana udaljenosti. (ovce, vodama dva biti do danas može a preživljava je plodnim koze,goveda) 1937., blage Australiji krvi i do 6 a u naravi iliizaziva U a bupobačaje, svijetu. mjeseca, osušenoj potvrđenacijelome U tlu zaraženih dući da se i na pašnjaka mjeseci. prenosi čovjeka, Hrvatskoj jeprvi zabilježena put U može 7 1948. se naći i nakon Zaraza zoonoze. mjeseci. ubrajamo je je uzročnika

bolest.

-

u

u

u

KUPUJEMO

SVE

VRSTE

I TIPOVE

(RABLJENE I PRODAJEMO

MUZNIH

UREĐAJA

I NEISPRAVNE) (UZ GARANCIJU)

RENOVIRANE

na se Javitenam ili posredovanja radiprodaje, adresu nabave 01/424Hrvatskomljekarskodruštvo Zagreb Ilica 31/III, tel.

420 +

10

+

list

Mljekarski

mlijeku prilikom prirodne oplodnje dulja otpornost. i mekom siru maslacu kroz sisni kanal na vimenu. ne mjeseca, životinja liječi. do 40 fermentiranim Od redu Da bi zaštitilo a u u prvom se dana, ljudi, obolijezdravlje ljudi, oni rade sa ali i te gospomliječnim proizvodima propadavaju koji životinjama: životinja, smanjile dosta brzo. radnici u i klaonicadarske otkriti Grijanjem mlijeka mljekarama štete, potrebno je 72*C 15 sekundi. zatim izvore zaraze, za stoodnosno zaražene u ma, propada ljudi prometu veterinari. i zatim ih pa različite vrskom, životinje stada, izdvojiti prenose Qinhalai da zaraze uz Jednom zaraženi kroprez te Ljudi najčešće uklanjati, postupno krpelja. groznicu ili s razse zaraza ne na prenese buduće cijom na kapljica prašine ljude. peljprenosi ličitih zaraženih uziStado treba sustavno kontrolirati mladih oni predmeta, pa generacije krpelja, i mliserološkom sišu krv. bolest kada manjem zaraženog mlijeka pregledom krvi, t.j. uzrokuju te dodirom las na u osim može se ječnih p roizvoda Životinja Qpretragom toga bolesnim Uzročnik Kod raziti krmu izmeživotinjama. boratoriju. novonabavljenih groznicu jedući uprljanu bolesti u vimenu i do treba laboraovaca tinama Izvori zaraze moostaje životinja provesti krpelja. tri klice. te krvi na biti i zaražena razlite godine, izlučuje torijsku Qgu pretragu krma, Kod nicu i ih staviti u čiti i po tla kona životinja s Qje blage mogućnosti grozpredmeti prašina naravi i brzo bez većih karantenu. su boravile bolesne prolazi groznica jem životinje. bolesti i li se znakovi se u pa posljedica, Otkrije Qstadu, Bolest se širi dodirom bolesnih sa treba odmah ne neopažaju.

Opće stanje je obavijestiti groznica područzdravim zatim zaraživotinjama, znatno kod odveterinarsku nu poremećeno.

No, inspekciju. ženim zrakom i Telad prašinom. zaraženih Može i se u broja ređenog životinja provoditi cijepljenje zaraziti već u može se maternici, bolest stadima i se koza. s ovaca razvija povišenom goveda, bređosti. tijekom i živoU Naredbi stočnih o klonulošću, suzbijanju temperaturom Zaražene ima bistar životinje izlučuju tinja ne zaraza ovo: jede, iscjedak Qpiše ročnike iz nosa, “Kod mlijekom, te nakrava i izmetinama, pokatkad kašlje svakog p obačaja jugroznici a kod bronha i Ako i koza mora mokraćom, pobačaja plod-staje ovaca se proupala pluća. nica, vodom nom i posteljicom. se zaraza pojavi brevesti za vrijeme odgovarajuća laboratorijska Uzročnik čest bolesti ulazi u orgakod ovaca i na đosti, jepobačaj pretragaQnizam koza. kroz Bolest kroz i nos se ovaca disanjem, dijagnosticira Zabranjeno je držanje groznicu. i serološkim usta zaraženom kroz koza u dvorištima farmi muznih hranom, pretragom pretrasluznice i krvi. može na se gama krava.? ozljede koži; Preboljenjem stječe m se

4%C

na

održava

ući

3-4

i

Bolest

kod

se

u

.

na

se

zarazu

za-

uz-

o

Selekcija ireprodukcija Može

Korištenje

se

slobodno

linija

reći da

se

na

tojpasmini temelji goveviše od 75% darstvo; sveukupnog kombrojagovedapripada toj bikova pri stvaranju biniranoj pasmini.

Simentalska ima kod pasmina S nas dugutradiciju. njomzapomuškog moderan dijela činje uzgojnoski rad. Začeci te pakorištenja selekcijsmine kod iz datiraju još simentalske populacije a prva udruga stoljeća, prošlog uzgajivača govedaorganizirana simentalske na je temelju uzgoja te da se goveda pasmine,želje uzgajivača oni drže tako organizirajukoji Od osnivaplemenita grla. 1913., Uvod Saveza udrunjem marvogojskih Simentalska ga, je počinje organizirani populacija najvažuzgojnoPiše: dr. Ivan Jakopović rad i o u nija pasmina selekcijski briga genegoveda Hrvatskoj. naše

nas

Mljekarski list

lI

|

X

ta

VITREX dioničko

VIROVITICA narodne garde Zbora 3

društvo

SILOVIT stroj za pripremu stočne

hrane

telefoni: 033/721 513 722 707 721 168 721 212 721 352 724 507

Univerzalnost

stroja omogućava pripremu

slijedeće a)sječkanjem repe suhe kukuruzovine sječkanje zelene kukuruzovine sječkanje i sječkanje slame, sijena djeteline kukuruza usitnjavanje «usitnjavanje klipa soje Za da vrlo usitnjavanje napomenuti je uspješno i i krušaka radi obavlja usitnjavanje jabuka u pospješivanja vrenjaproizvodnji pića. noževa hrane i za sa Skidanjem sječkanje postavljanjem glave čekićem, se: obavlja b)mljevenje Cijena SILOVIT-a -suhih zma kukuruza i ostalih žitarica, 6.600,00 kuna i suncokreta Finoću sita soje mljevenja reguliramo ugradnjom odgovarajućih su osnovni uz koja pribor stroj. hrane:

o.

simentalske

tičkoj izgradnji smine u Hrvatskoj.

pa-

učinko-

reprodukcijskoj vitosti.

Pretpostavke na kojima se temelji

testu

i

razdoblju genetička uzgojni Dosadašnje program za čvrstim na uzgradnja temeljila korištenje muškog pasminu simentalsku vezama s Njemačkom, gojnim i Švicarskom, roditelja pri stvaranju U prije Austrijom programa temeljnoj postavci obzir da uzeta u svega nabavom koji rasplodnjaka činjenicaje novih generacija je Hrvatsimentalska su se koristiliza u prirodni pripust, populacija rasplodnjaka ali i domaćih dostatno velika selekcijska širenjem rasplodskoj učinkovit na se na muški što već Kao na su kojoj koja poka- jedinica njaka područja je istaknuto, način može simennovih geza za provoditi genetička zanimanjeuzgoj roditeljproizvodnju zivala od talske izgradnja. je jedan neracija rasplodnjaka pasmine.

Muška strana se najvećim dijelom uzgojno najboljih koja grla rad i geneUzgojnotrenutku nalaze tom u pridonosi genetičkom napretku uporabi doba tička to u novih selekcijski je izgradnja te ili kod U nas u je stogaproizvodnja svijetu. posljednje uvelike ovisila o rasplodnjacima osnova naše pobikovski generacija rasplodnjaka očevi vrijeme koristili su se koriste se intenzivno koji ne programa. putemprirod-uzgojnog pulacije Dakako da se na nog pripusta. bi način budući da taj Simentalska pasmina se na sujepasmina taj način osobina. raznolikost naše žavala manjigenetički postizavao dvojnih (kombiniranih) genetska kćeri budući da Velika se simentalske projebroj pridaje napredak, pozornost pasmine.

Zbog toga i mali biku bio metome koriste bia u se po izvodnji proizvodnji mlijeka slučaju dijelom najvećim te su uz sa. izračuna progenog kovi iz tedvije osobine, vanjpopulacija, prije drugih mogućnost štinu i kakvoću iz i i sta očeva vremenom najvažsvega vimena, NjemačkeAustrije. ograničena elementi biU tom vremeniji uzgojnog cilja.

Usmjerenoosjemenjivanje brojem potomaka. kovskih veći po znatno nu majki o rganizirano je doprinos genetičSustav izgradnje Svaki godas krugovima. traje krug usporedbi kojizgradnji dinu tom a u se davala su ženska razdoblju generacija novih dana, našnjim grla. koriste na izabrapočetku kruga rasplodnjaka ni bikovi. pojaMogućnost napretka bržeg U

se

prvom

u

u

vila se nakon

siuvođenja umjetnogNove generacije rasplodnjakaTablica 1. Pregled udjelabikovskih očeva Velik tase obzirom osjemenjivanja.brojpoto- mentalske pasmine dosadašnjim dobiju zemlju podrijetla kraćem maka vreu izaberu ko da se razmjerno najbolje krave,krugovima očeva stvorio bikovske te menu Zastupljenost pouzjemogućnost majke, osigura sjeme % udjel bilo iz izračuna progenog testa i Zemlja broj rasplodnjaka najboljih danog 36,0 iz iz ili izbora onih bikova Hrvatska 58 uvoza, vlastitog uzgoja kojisvojim 41,6 Njemačka 67 u nadvizemalja kojimaje genetički potencijalom 19,9 genetičkim Austrija 32 Oni se 4 ostale u 2,5 simentalske potencijal pasmine generaciji.

Slovenija suju s

u

na

tada

mogu

intenzivno

koristiti te

visok.

Ukupno

161

100,0

broja brojempotomaka osigu- sveukupnog razvidno da Iz tablice bira se je je najveći rati brži tičnog dijela populacije genetski napredak. iz bikovskih očeva oko 300 bikovskih Njeudjel majnajboljih, da se razdobčinjenice naj- ki. Tajse izbor temeljipoda- mačke,Hrvatske (ranije Uvažavajući veći mui cima o visini i saspostiže napredak preko proizvodnje lje)Austrije. ške strane očeva kod nas, od natojcima mlijeka, vanjštini grla,Tijekom c ijelog razdoblja tog 1973. i program uzgojni postoji reprodukcijskom stanjupodri-stojalo se osigurati udjel n ajkva1991. obzir. Od to uzima koji Na jetlu grla. i linija. litetnijih rasplodnjaka ima Pri izboru program način dobili sličnost načinjeni uzgojni smo sjemena rasplodnjaka taj isti ali dorađen vodi se o naše sastava u dijelu je temelj brigapodrijetposebno genetičkog populanovih na uzlu rezultatima i progespoznaja području (liniji bika), cije populacije spomenutih i danas nih testova i i tovnost da Pritom istaći goja selekcije pred(mliječnost, valja zemalja. kakvoća neke smo su mesa, vanjština stavlja temelj genetičke izgradnje linije bikova, koje potote o biološkom bile Hrvatske. u u svijetu, maka) podacima cijenjene posebno govedarstvu Iz

velikim

krava

ma-

na

-

u

list

Mljekarski

13

s određenoj ipak Tijekom sinova). Morello, budući da bi našu simentalske menom rezulnapustili, populaciju zahvaljujući natprosječnim veći tatima svih testova, korišten dugokorištenje linije moglopri-pasmineuključen je broj je izuzetno kao bikovski saotac ne samo donijeti sužavanju genetičkog uzgojno vrijednih linija nekim bikova. već i većini stava, a slučajevima Austriji drugih dovesti i do određene razine Tako Između ostalih korišten u više je krugova usmjere-zemalja. liniuvedena u srodstvu i čemu u venog uzgoja (incesta). osjemenjivanja je Hrvatskoj, pri je Jedan od takvih bika od ćina nesinova u primjera je ja jedna najvredHaxl, njegovih perforstanak naše važne H Ta imala izrazito testu natne samo mance linije.je nijih linija njemačkog kod nabavom simentalca već i šire. Iz te su nas rezultate. sin linija počela prosječne Njegov bika iz sina kod nas bikovski kao očevi Matas do danas drži rekord Njemačke, Haya linije bika Hektusa.

Bik dosad korišteni bikovi osobini razHay Hassan, poznatog dnevnogprirasta dao bika HelHass Herc od dnevni testa je sina, elitnog i starijih generacija doblju (prosječni kao bikovski otac te bio 2057 Na muta, koji je Labra, Haxala, Haselstrauch, prirast je g). kraju dao veći Haxilan i od centre u za brojpotomaka.

Njegov Halling novijih. performance testa, sin Hazdrubal dao veći U je broj posljednje vrijeme pojavilo umjetno osjemenjivanje preuzeto sinova koristili nekoliko su bikova se također 7 sinova koji vrijednih linija je ukupno (Monarh, na nastale od nos u, našoj populaciji.

Stvaranje koje doduše, ranijeMungos,Muskat, Moris, Matas, vih dalo bi Jedna od Mons i po generacija toj liniji poznatih linija. najpozModel). veliki bika te Morello iz Jedan od sinova bika brojpotomakaje natijih jelinija najboljih Ona izvorno od Morella bio bik Malf Ausu postojala mogućnost uzgoja Austrije. kćeri potječe je ta Metz se osobinama se grapo srodstvu, zbogčega linija njemačke linije koja triji, koji je svojim nakon dobivenih unuka više od nadvisio u znatno kao te smo oca nije dalje linija,kojih je neke koristilii mi bikovski otac otac granala. (bikovski sljedeće generacije fazi

u

s

izbora

vre-

bikovskih

Miko

očeva

više

Bik

u

u

u

u

u

u

se

u

na

=|m (mj

PROIZVODNJA 43212

*

OPREMU

ŽABLJAK

Tel/fax:

Tel: 043/878-059

PROIZVODI

le EXPORT-IMPORT

TRGOVINA ROVIŠĆE, »

bb 878-034

STOČARSTVO

ZA

za čišćenje hidraulički papaka operacioni stol krupnu stoku stojnice za krava(2 tipa) stajališta stoku(3 vrste ikopita napravaza teljenje *

za

*

) dermo ležišta štale slobodnodržanje tipovepojilica za automatskehranidbenestijenesistemi izgnojavanjeostali sitni

veza *

*

*

za

*

-

*

sve

*

*

priborpotrebanu stajama

ZA

14

SVE

PROIZVODE

DAJEMO

GARANCIJU

2 GODINE!

list

Mljekarski

koa

bikovski

kod

nas.

sinovima

uzgojili njegovim bika smo poRumenog,kasnije bika. kao tvrđenog našegelitnog kao bikovski otac kod se Poslije unuk Romakoristio i nas njegov od sin nek, Romanusa, kojeg Među

+

i

otac

sada

upravo završenim

sinove

dobivamo

sa

performance Streik-Streiter jedStreif iz linije od trenutno na najboljih linija je bikova u populaciji simentalskoj kod Zastupljena je Njemačke. sina izravno nas (Stani) preko kod nas, a i već preko koji djeluje unuka odnosno sina (Sig(Starz) koristi za bise nor)čije sjeme kovske očeve na populaciji. našoj važno da se u Posebice zadnjim je osjemeusmjerenog krugovima i njivanja uključujekorištenje ima bika Redad a koji linija Holsteina krvi crvenog njiudjel čini s To se (redHolstein). da se brže geunaprijedi mjerom netički za proizvodnju potencijal viosobine i mlijeka posebice testom.

u

ma-

na-

mena.

gm

Zaključak

K+ x.

Iz

NE

razvidno

da većina

je izloženog koriste na bikova se našoj koji ža linipopulaciji pripada najboljim sviu goveda jamasimentalskog većini MALF sin Morella, izuzetno uzgojno vrijedanrasplodnjak,bikovski otac lininavedenih Osim ovdje jetu. simentalskih populacija i kao što su Zelotja,druge —DiorPraefektZeus, također korišten u velikom broju sin posebno Harmes-Lincoln-Heto Dirigent, Horwein, Horrrora, odnosno Perutz, i kod ostalima među iz zemalja, rasplodnjakNje- Hannes-Halb-Tomba i Tafo te jevrijedan doba ovo imanas, sina upravo gdje danas večijeg (Horfred) druge mačke, linije raspoložive sinovi završavaju perfor-mo danas u našem uzgoju. njegovi sisu s zane uzgojima najboljim test. mance iz svega p rije bika Balbotagoveda mentalskog već niz njemačkog Linija U se godina hrvatskoj i Austrije.

Njemačke i izravno kođer zastupljena je koristi njemačvrijedna posebno i ububikovskih izboru očeva U bik kod nas sinova.

Tako Taj je bika ka smo preko linija Honiga. da se zadrži duće vodit će se briga kao bikovski otac te korišten bika je imali od što će ranije elitnog njega uska veza s tim uzgojima, dao više a danas se za istu sinova, Hičkoka.

Od te se sličnosti odvojila linije pridonijeti genetičkoj koristi vri- namjenu dalji njegov u naše posebno kasnijeNjemačkoj populacijama populacije bik njemački koHorror p oznati potomak, Na oni iz kojije jednalinija taj potjeću. malja kojih Bambi. i kod bikovski će se način rišten kao otac Hrvatskoj osigurati sinekoliko dobili od Romulus te smo nas, genetički napredak najbrži jejedna poznatijih mentalske bikova korištena Bik sinova. _ populacije. njemačkih linija uzgojnovrijednih *

Kk

u

-

u

ze-

u

list

Mljekarski

15

Razvoj

cijenu zbogskuplje i većih troškova. mlijeka općih

govedarske

Istom

hrane

metodom

Profit od

8) Deneš, Stjepan dipl. ing. izračuna troškova

B) Model

gospodarstvusa 50 krava I.

TROŠKOVI Stočna

R.b.

proizvodnje mlijekapo kravi:

7000!

hrana

3.865

3.

paša

4.

trava

5.

kuk.silaža

6.

sil.prekrupa

7.

koncentrat

8.

kukuruz

9.

sačmas.

0,3

6.95

0,07

2.332 5.6834 0,20 340 0,70 1.266 1,50 274 0,84 1,1 160 0,18

Krma

ukupno

10.

razne

usluge (tr)

11.

razni

materijal

održavanje ulaganja 13. osiguranje 12.

14.

amortizacija

15.

Rad

brutto izravni troškovi

Ukupno

opći

troškovi

(115)

57.975 4,2 484,0 24.204 419,8 3,6 20.988 1.136,8 9,8 56.840 11.900 2,0 238 16,3 1.899 94.950 11.508 1,9 230,2 176,0 1,5 8.800 303.170 62,2 6.063,4 4,8 557,6 27.880 418,2 3,6 20.910 278,8 24 13.940 6.970 12 139,4 10,5 1.219,6 60.980 1.161,6 10,0 58.080 491.925 84,7 9.838,5 1.7772 15,3 88.860 1.159,5

II.UKUPNI

11.615,7

proizvod

1.

Mlijeko

2.

Tele

3.

Stajskignoj

kol.kg

—

Kn/ikg

580.785

212kn

7.0001

(40kom.)

45kg

18,0

10.000

0,15

Ukupan prihod liukupne troškove

Odbijemo Ostaje nam

netto

d) luzostvarenu

dobitili profit

—

amortizaciju

60.980

brutto učinak 475.026

kuna.

organizaciju objektu od 50 krava samo na proizvodnju utrošiti 3.651 mlijeka je potrebno što sat oko rada, odgovara 1,66 Za

Prema

— 14.840 87,72 742.000 3,4 576 28.800 8,86 1.500 75.000 16.916

845.800

100,0

11.615,7

580.787

5.300,3

265.015

iz datih

tome,

izračunavamo 1

u

pokazatelja

učinkovitost

rada

čovjeka, je: a

ona

ostvarena

dobit

iostvaren

osobni

doh.

265.015

kuna

68.080

kuna

godišnje ili 26.924,5 kuna mjesečno daje ukupno

za

1,66 radnika

%

koncu

323.095

kuna

16.219

kuna.

ili

po radniku

kn

strukt.u

rada

radniku.

100,0

stado

pokravi

kuna

10,1

PRIHOD

A.b.

90.951

414.046

Na

VRIJEDNOST

kuna

u uključene sveukupni učinak od daje

kn

Sveukupni troškovi (hrana,izravni i opći)

58.080

iz razlike c.k. hrane

odnosno

ilisil.

kuna

dohodak

u

Sijeno 2.

Sjenaža

265.015

izračin

Utrošak/kg strukt. % pokravi postadu po kravi Kn/kg — 2,8 1.067 0,30 320,1 16.005 VRIJEDNOST

1.

16.

specijaliziranom €) dohodak

sve-

proizvodnje mlijeka

b) brutto osobni

i ukupnog prihoda proizvodnje mlijekana

uz

litri

preračuna i brutto učinka ukupnog proizdobiva modelu u ovome vodnje slika: se slijedeća

proizvodnje

(nastavak) Piše:

po

prikaza pokušat ću ta dva modela i njiuporediti i to kroz hove litre učinke, cijenu i konačan učinak mlijeka koji veća daje proizvodnja. ovoga

1 litre

Cijena

mlijeka izračunu veća kod više je proizkonkretno: vodnje, po

ovome

C.K. 1litre

580.787 kn 509.946 x | izračunavanja cijene 87,72% A) modelu istom načelu računa- | s po kune/i. mlijeka kuna; podijeljeno proizvodnjom kao u prvome od 350.000 litara dobivamo iznos B) modelu | nja slučaju, cijena kod ove od dakle nešto višu kuna/l. je proizvodnje: kn/litru, 1,455 Kod

La6

1 litre

=

u

4.000

I po kravi iznosi

u

7.000

I po kravi iznosi 1,46

1,33

list

Mljekarski

Ne

bi trebalo

iznenaditi

da

od 50-80.000 je tvrdnje niža iako konačan učinak jeftinija proizvodnja, pogledajmo tij.poljoprivrednih gospodarstava? traži po dosta po jednom više hranidbenih jedinica učinkovitost zaposleOdgovorje jednostavan.

1 litri uzdržOna nom za mlijeka (uključujući djelatniku.je: Republici Hrvatskojpotrošnju i ali nu vlastito tumesa za produktivnu hranu),jeftipučanstvo, netto učinak hrane skoro bez koncenrizam oko nije mjesečno i izvoz po je p otrebno profiti rad Model godišnje čovjeku trata.

140-170.000 žive vage tona — ukn kn goA) 4.0001 153.450 12.787,5 12.787,5 kommesa se u vedskog koje Viša traži proizvodnja manjehij. koms 7.000 323.095 B) 26.924,5 plementarnoj 16.219,0 proizvodnji litri ali 1 po 1 mlijeka, skupljeg biniranom može propasminom obroka.

Uz to ne smijemoza- Konačno se može izvesti postaviti pitagospodarski učinkovitije boraviti da stada kod remont ako visoka za mesnim s nje: je proizvodnja nego “čistim pasmisimentalca iznosi kod a 14zašto se u To da se nama.

26,38% učinkovitija, je razlogom holsteina i do što 16%, poskup-konačnom 33%, nizu članaka razdosezanju cilja koje taj problem ljuje proizvodnju. ide sa u modelu smo radio što ne znači na postavili A) ovajnačin, ta nas 150.000 krava i 5-7.500 obessa da ne 25 se No, tvrdnjasmije objetijekom sljedećih godina stado modelu neće 15.000 i u konačnici a u sa za hrabriti, jerje kata, B) pronaći drugačiji putovi i 300 7.000 krava stadu odnosno prema proizvodnje 1, objekata, rješavanje potrebnih: od 4.000 26% i za u litara i oko obiteljskih 1, učinkovitije gospodarstava još 1,405,000.000mlijeka novčanom 280.000 krava 155.000 tona mesa. papogledu. simentalske goveđeg [BB Za

dokaz

vratimo

te

se

i

smine

kod

ostatka

u

Reportaže Prva

međužupanijska

uz Izlagačima posjetiteljima važnosti i o govore pozdravne ulozi stočarskih organiziranja manifestacija, govorili predstavnici vaŽupanije općine Vinica,

i

izložba

stoke

(Županije:

Krapinsko-zagorska

Vinica

97. i

raždinske

i HSSC

te

ministar

poljoprivrede Zlatko Dominiković. i

Međimursko-varaždinska)

Na

Piše: Stjepan Brlek, dipl. ing.

Pod

su

šumarstva

mr.

području županija tih

ima:

Red.

pokroviteljstvom Kval. opl. % broj Županija Nekontrol. % Plotkinja stva i šumarstva poljoprivrede 1.

18.279 76 24 Krapinsko23.913 5.634 7.530 6.584.

Republike 87 Hrvatske, organi-2. Međimurska 946.13 zagorska 3. Varaždinska 16.452 79 21 zaciji županija Krapinsko20.907 4.455 Međimurske zagori 41.315 78,9 21,10 ske, Ukupno Varaždinske, 52.350 11.035 HGK komoŽupanijske Pod tretmanom HSSC, nalazi selekcije Varaždin i re i Red. Poljoprivredne veterinarske škole br. = ArboretumBr. Z. krava Brojuzgaj. Br. MBkrava Ukupno Županija 28. i 29.

1.

1.220 Vinica, lipnja Krapinsko766 828 392 2. Međimurska 619 215 1.842 održana 1.627 Opeke jeprva međužupanijskazagorska 3. Varaždinska 2.589 885 izložba stoke s 1.090 1.499 proaukcijskom 6.651 Ukupno 2.270 3.545 2.104 dajomrasplodnih junica.

Ministar-

u

-

se:

meg

jj...

Mljekarski list

17

i

svinja po | kolekcije Cezi, “kolekcija mlijeka proizvodnja Prosječna matice selekcionirane razteladi.

13 U 1981.

Otelila tretkrava 305 dana laktacije pod pčela, ljenoj i ličita lakr eprodrugi manom mehanizacija je proizvela laktaciji (zaključak četvrtoj selekcije S kćeri Cvetom 5.458 iznosi u: u namijenjen materijal dukcijski kgmlijeka. tacije1996.) holstein 1987. otelila 7 teladi i poljoprivrednicima. oteljenom frisien simentalac 1996. unukom svake Iz nagraoteljenom kolekcije goveda Canom, 4.859 Međimurskoj županiji 3.980 Ivanek Treća Zvonko đena su po 3 Čurinagrada Uzgajivač grla.

5.323 3.656 županiji Varaždinskoj 300 iznosila 500, je kuna, druga lovec, i na ovoStočarske 700 manifestacije 23 prva nagrada kuna, prodaju aukcijsku junice tradime čipodručju imajudugu 305 u oteljena 1995., junica Cica, p roizvodnja majki je čijih izložbama Među u prvim lakciju.

Cana u 305 dana iznosila 3.797 dana jemajka ja kg laktacije 1905.

Varaždin Pregradi 1892., 4.997 osim Sve mlijeka. kg tacije proizvela jedne junice mlijeka.

1995. izložbe su do Od 1971. iz Kučko Ivan od 8.091 su po cijeni uzgajivač Njen prodane i u Čakovcu, održane Ludbregu,10.440 kuna.

700 sa j e n agrađen Cargovca VaLjubeščici, Prelogu, Na Ivancu, Varaždinske kuna, župapodručju i više nekim mjestima raždinu, i ovkozarstvo oteljena Đunđa, prvotelka razvijeno je nije 100 dana U 1994. puta. pročarstvo. laktacije izlož1.

Za ovu Vla1.770 izvela međužupanijsku mlijeka. je kg 6 koza sanske pakolekcija bu odabrano Domažinca iz Hruška snik Antun je: BalažiStanko u zgajivač smine, također sa 700 simental6 kuna, je junica nagrađen rasplodnih iz nec Gornje Poljane 48, U 1.

1993. ske projemajki pasmine, čijih oteljena "Ruma, 11 koza paalpske kolekcija dana 305 4.682 proizvodnja je kg sječna laktaciji proizvela Levanić iz Josip smine, uzgajivač mliiz Kučko iznosila 4.378 Ivan Vlasnik kg laktacije mlijeka.

Strmeca 132, 700 dobio j e jeka, kuna, Cargovca 10 pajarica kolekcija alpske iz simentalka uvoza, simentalkrava 11 Cveta, prvotelki iz Levanić Josip smine, uzgajivač 1992. U 1. laktaciji proske oteljena proprosječna pasmine, čija Strmeca, izvela 4.528 dana 100 u Uzgajivač mlijeka. kg laktacije izvodnja sanske pasmidobio Vesi iz Nove rasplodni jarac Ivan iznosi 1.418 Kaprek kg.mlijeka, Stanko Balažinec iz ne, uzgajivač 700 je kuna, simentalske 4 krave prvotelke 1993. U 1.

Poljane G., Zvorčica, oteljena iz uvoza, čija prosječna pasmine mli4.530 pasmijarac a lpske kg proizvela laktaciji kontroli izu prvoj proizvodnja iz Levanić iz Zvonko ne, rasplodni Josip Švec uzgajivač U zgajivač jeka. nosi 24.9 kg, Strmeca.

1.800 kuna, Nagrada Struge. simentalske 12 krava pasmi-Izložene su 3 2 1992. U 1. lakovaca, kolekcije oteljena Cveta, ne, domaći prosječna uzgoj, čija i 2 ovna.

4.528 kolekcije pujadi mlijeka. kg proizvela taciji 305 dana laktacije proizvodnja Nova Ivan Poznata Koprek Uzgajivač industrija mljekarska iznosi 4.450 kg, Ves sa 700 uz je kuna, nagrađen organije, ostalo, “Vindija?

4 krave simentalske pasmine,zator proizvodnje 1994. U 117 koza kod Šara, dvije oteljena uvoz, proizvodnja prosječna 25 kg. čija kontrole 30-50 s po po je proizvela Tijeuzgajivača grla. iznosi 4.350 dana u 305 laktacije ŠAMPIkom 1996. otkupljeno je proglašena mlijeka, jepreko kgmlijeka, ONKOM. htara mlijeka 1,5milijuna kozjeg holstein5 krava prvotelki vlasnicima masti.

Uz novčane sa nagrade, 3,5%mliječne Mlijeko frilakta100 dana sian u svih u pasmine, predstavnici tetrapak nagrađenih grla prerađuje sireve, 3.159 i naturalne uručili su proizvodnja kgmlijeka, cije mlijeko 0,2 sponzora pasterizirano trajno dalo kod 20 Preko litre.U 10 bikovskih protijeku jeorganizacija nagrade. majkičija sponzora 1.500 ilinaturalne novčane novih 26 sa 305 dana u priloge. uzgajivača je proizvodnja sječna iznosi 4.981 jarica. kgmlijeka, laktacije u

kravi

-

Izložene

ote-

su

i

-

-

-

a

za

-

-

-

u

-

-

-

-

-

u

-

-

-

-

-

-

-

-

-

u

-

-

-

oja

-

-

-

18

list

Mljekarski

Stočarska

ižložba

Đurdevac

97.

Aukcijska

prodaja

9

rasplodnih

poljoprivrede

ženskih

i 2

(6 8 u teleta), laktacija proizvela 40.368 vlasništvo Lukgmlijeka, ke Šostarca iz Riba Đurđevca; otelila 10 teladi ženska (4 potomka i 6 od bik PImuških, kojih

junica

TON

(gosti: ministri

teladi

-7188

i

u

Centru

za

muška

repro-

dukciju Hrvatske, U devet proKriževci). laktacija šumarstva Republike Hrvatske i izvela 45.645 je kg mlijeka.

Madžarske) Ivan Stankir iz Uzgajivač je Đurđevca.

Ruža,oteljena 1989., 1995. otelila a 1997. otePiše: dvojke, izvođača 1996.

Stjepan preBrlek, dipl. ing. je isporučilo lila četvorke.

Dosad odhranila ko 55.000-76.000 litara mlijeka.desetoro teladi.

Pod MinistarUzgajivač Josip pokroviteljstvom Za izložbu izabrane su tu koĐurišević iz stva i šumarstva Virja, poljoprivrede lekcije: Republike Hrvatske,organizakrava Malenka, oteljena selek11 simenciji Hrvatskog kćerima Mazom stočarskog otes rasplodnih junica 1992., i centra talske gracijskog Poglavarstva Milkom pasmine, čijih je majki ljenom 1 994., oteljenom da 26. održana 305 dana Đurđevca, lipnja 1995. i unukom Košutom oteproizvodnja laktacije stočarska izložba Koiznosila 4.863 je druga 1996.

Tomo kgmlijeka, ljenom Uzgajivač je privničkoHoler iz Đurđevca. županije. 12 krava simentalprvotelki križevačke i Izlagače, posjetitelje Iz svake pri-ske pasmine, 100 su u goste koje prvih kolekcije nagrađena su govorom godnim 4 u 10 tri pozdravili dana laktacije Prva 600po proizvele: grla. nagrada je predstavnici 1.705 800 grada Đurđevca,dana laktacije 7 500 i treća 400 kgmlijeka, kuna,druga Županije koprivničkokontroli kuna. u prvoj prosječno 18,9 k g i ministri tekriževačke i HSSC, 305 dana lakpoljoprivrede u mlijekajedna Prvom su: i šumarstva nagradom n agrađene i Hrvatske 4.715 Republike tacije kgmlijeka, Madžarske Zlatko Domimr. junica Jagoda, oteljena 1995., 14ostalih domaći niković i krava, uzgoj Suma 305 dana gospodin Frigys Nagy. čija jemajka simentalske pasmine, kojesu 6.243 mlilaktacije proizvela kg Duga je tradicija organiziranja 305 dana laktacije prosječno jeka.

Uzgajivač Dragutin stočarskih Beštak, tim na manifestacija 4.188 proizvele kgmlijeka, Kuštani Sv. Ivan Žabno, Od 1882. do danas područjima.

7 krava simentalske više desetaka pasmine prvotelka organizirano je Vasilija, oteljena 4 100 od 10 izložbi 1994. U koje 100 dana (uvoz), prvih izložbi,čegapo prvih laktacije dana 2.020 Đurđevcu i Sv. Ivanu Žabnom.

1.820 proizvele prosječno proizvela kgmlijeka.

Uzga305 dana Vinko Ferenčak iz kg mlijeka, Mičedvije Na jivač 37.631 području županije je 4.685 i u laktacije kg jedna prvoj tinca, od se plotkinja,kojih umjetnokontroli 19,4 k gmlijeka, 29.394 ili a 1993.

U 305 oplođuje 78%, uzgoj<Jagoda, oteljena 14 bikovskih radom obuhvadana 4.340 nomajki, čija je laktacije proizvela kg ćene 7.842 krave ili su 305 dana selekcijskim Korčeproizvodnja 25,11%.prosječna mlijeka.

Uzgajivač Franjo 5.577 vić iz Sv. Ivana laktacije Republički prosjek: Žabnog, kg.mlijeka, 22,14%. u

stočarstvu

u

-

-

u

-

su

-

-

u

u

-

-

-

su:

u

u

u

-

-

u

Preko

100

proizvođača i više a šestoro pro(37)krava, ima

Mljekarski list

po

10

3

krave

životnom

proiz- Milka, oteljena od dana otelila 2.433 vodnjom, čegaJagoda laktacije proizvela kg -

sa

-

1994.

U

100

19

Kuštani, Dragutin Kenđelić selekcijskog Uzgajivač mlijeka.

1.500 Ivan sa Žabno, iz je nagrađen uzgajivačivlasnicima nagrade Ferdinandovca, uručio kuna. Šampionsko zvono svih ma veći b roj 305 nagrađenih grla 1991. U oteljena Elisa, Gumexfarma direktor i naturalne mu sponzora dodijelio je 8.740 je dana proizvela kg laktacije HSSC Ivanić a diplomu Grad, 1996. šamnagrade.

U Gudovcu mlijeka.

M. Ernoić, dipl. ing. ravnatelj Kovaizložbe Uzgajivač Franjo pionka. Šampionkom proglašena čević iz Ferdinandovca. otelila Za aukcijsku prodaju ponuđena 1992., jeSuma,oteljena Gotovo 71 su sva teladi. U svih Vlasnicima grla je junica. prvojlaktaciji uzgajivačima dvoje od 8.091 6.243 sa uručene su po cijeni mlijeka prodana je kg proizvela prvonagrađenih grla kuna.

11.100 masti. m _ Uzgajivač mliječne 4,10 s točarskog diplomeHrvatskog Ivan

centra, a

uz

Beštek

novčane

Sv.

-

-

-

-

predsjednicom JanjomJozanović, Županja “Domil?

Uprave Mljekarskeindustrije Razgovarali

smo

Širi se

s

i

je generator se u vrijeme posljednje njemu Raspridaje posebna pozornost. će plodnejunice kooperantima kredit biti su na čiji ponuđene To više nego povoljni.je uvjeti ratarstva

stvo

otkupno

područje

način

dobar

da

se

konačno

nešto

sveukupnim pokrene trebalo bi biti mikom isporučeno da Piše: Milka Vida prateća izgrađena janjima svih tisuću komada. raditi konačno industrija počne također Od gospođeJozanović domoPrije punimkapacitetom. akda Ove imao 38 jepove- saznajemo jeovojvelikoj vinskog zabilježeno godine rata “Domil" je “Dos anketiranje do 42 milijuna ciji prethodilo mlijekaprivatnog litara ćanje otkupa vlastitog milovih" na sektora od 3 do 5 podkooperanata su posto.

Izgubljena mlijeka. otkupa i miniručju—Vukovarskoposjeta sirovinska neka Tijekom nedavnog pa je područja, U i šumarstva stra srijemske županije. primjerice Brodskopoljoprivrede županjska mljekara sela na tome sedamdesetak Zlatka mr. Župaposavske pod- sve donedavno radila sa 25 Dominikovića posto što utvrđeno su za je vukovarskodogo- ručju niji kapaciteta. da će između voreno srijemskoj zainteresirani, ponajpoljodjelci ostalog, je, JozaPoPrema u riječima gđe.Janje mlijeka. prije proizvodnji obiteljska gospodarpoljodjelci, točdobiveni u vratnom stva s vrijeme, posljednje ovoga nović, informacijom područja, putem šest tome u dobiti na su kredita do prema ovogodišnjih nije prvih kojima podaci krajalipnja za steonih komada 1000 jepovećanje zabilježeno zanimanje mjeseci, području postoji junica.

Anketirani s steonih 3000 se privatnog sekmlijeka otkupa junica. o stvaruje. polako Dogovoreno što znatan živo su zainteresirani za tora od 3 do 5 od JozaKako seljaci posto, je saznajemo Janje žuza evo, se, po prvi određeni postotak, jer proizvodnju mlijeka, puta predsjednice nović, Uprave nakon žele imati vremena krava pobilježi dužeg broj koje industrije panjskeMljekarske Razrast Stočarsku nedavno proizvodnji mlijeka. proizstajama. svojim jepotpisan “DOMIL", da leži svakako ratarska. bi u morala uvoz za činjenici je pratiti log vodnju dogovorenih predugovor već dosad uvezen bez stići Jedno i već 1000 broj priličan j ednostavno drugoga srpnja grla krajem bređih dobre i ne Do ne 260 komada će junica (868 rasplodnih rezultate, ide, daje junica. prvih i to i 98 muznih Stočardinaodređenom su krava) uvjereni poljodjelci. junica kraja listopada, nasto-

u

'

u

u

_———————————__—————____—__—“__ČČĆČĆČ——Č—ČĆČŽjJJ——

20

list

Mljekarski

obnovu

i

proizusmjerili povećanje mlijeka, u u programe vodnje bi interes morali naći kojima svoj i i [ii mljekarska industrija seljaci.

Poljoprivredrazvoj.

Zasluga putem županijske službe i zahvakako i osobnom anganopripada Ministarstvu žmanu čelnika i “Dosavjetodavne ljujući poljoprivredjelatnika de i šumarstva i mila" banci su sve Hrvatskoj svojesnage koji za

na

sva-

gospodarstvu Kalendar radova na obiteljskom VINOGRAD Radovi

rujnu

U

i

rujnu p riprema uglavnom u berba. Radi obavlja određivanja datuma vanajpovoljnijeg berbe, žno kontrolirati povremeno je i to Piše: Darko Kantoci Endiviju ovezujemo, uvijek dipl. ing. šećera i kiselina u sadržaj grožđu. toliko koliko nam samo biljaka je Nakon berbe slijedi priprema skoru za potrebno potrošnju. iduću za vinograda vegetaciju beremo dok nisu Rajčice još od se i koja sastoji gnojidbe jeće a nedozrele prezrele, sazrijeti senske obrade tla. i Počinje priPosve sitne na suncu. plodoveprema za uz jesensku sadnju loze, otkidamo kako bi se preostali sadnica i osiguravanje potrebnih što razvili i dozreli. plodovi bolje gnojiva. sada se Zeljasto povrće najbolje žuriti s pa nije razvija potrebno CVIJEĆE berbom i za spremanjem zimu, osim ako nas vremenske prilikeI UKRASNO to ne na prisile.

BILJE VOĆNJAK U surujnu s kupljamo sjemenje, POVRTNJAK U mladim šimo ga i spremamo voćnjacima papirnate potrebno Minule su dani vrećice služe kao točno a požege, ljetne jeposijati biljke koje koje označavamo, kraći. Svaki sunčani znatno zeleno kako bismo znali vrste staju gnojivo (ozima grahorica, kojeje dan sada različito stočni ili za jeblagodat repica). cvijeće. grašak uljana Cvijeće jeuglavnom još tim više što mogu Ako te nenaredovito cvatu ne prega pa povrće, biljke zasijemo, jepotrebno dano doći i rani mrazevi. tla obradom bi i kako Također s se jesenski stajemo zalijevati prihranjivati. sušnih razrazvili korovi do obrađivati se samo za tlo se Zalijeva koji zaoravaju je potrebno i to naročito ono Berba kako bi održalo se doblja, povrćekrajalistopada. plodovacvjetnjaku I sada vlažnim bez korova.

U posao, kojerazvija plitko korijenje. je najvažniji jer rahlim, i kao i velik sadnice sorata sada, dosad, je rujnu potrebno sazrijeva broj klijalištu uzgajamo korov i u vrtu, kruške i a noga okopavati gredice breskve, šljive, jabuke, cvijeća grmlja, ukrasnoga i Još možemo berba bez kao i drveća.

Lončanice u dalje plijeviti. sijati tijeku je kupina polako i za Možemo latiti se u zazelje, kelj cvjetaču uzgoj bodlji. jesenskepripremamo unošenje ranih i to na zakloi ih a prostorije po presadnica, sadnje jagoda,počinje pripre-tvorene potrebi ili Te ostalih veće lonce.

Ako ma njenu gredicu klijalište. je zemljištasadnju presađujemo kako voćnih Sada da vrsta. vremenske usjeve potrebno prorijediti jevrijeme prilike povoljne, bi svaka imala nabave količine voćlončanice ostati se na mogu biljka dovoljno potrebne još nih sadnica. za rast i otvorenom. razvoj. m prostora se

|

u

u

u

u

raz-

a

za

u

za

u

su

Mljekarski list

21

dina

i cvjetnjak

Vrt

Darko

Piše:

Kantoci

dipl. ing.

ima

na

stalnom

svom

diramo.

Cvijet mjestu mu je bijele, žute,ružičaste, i crvene kojemogu plaveboje, Zumbul biti čiste ili miješane.

proljeće za

Lukovice

cvasti

naraste

ako

ih

do

20.cm.

ne

Sadi

se

na

ili

polusjenovito mjesto. cvijeće proljeće odrežemo Nakon dušičnim cvatnje cvjetne gnojimo gnojivima, jer da se lišće ostavimo može a tome u stapke, slučaju cvatnja lukovičasto

sunčano

u

osuši.

izostati.

još jesen, diči se se držati ŠAFRAN mnogobrojnim Valja još jednog p ravila se Čak raznoga cvijeća. jošmogu oblicima i čitavim boja. da saditi neke vrste, a spektrom lukovičastog cvijeća. prisadnji vrijeme je Sadite ih Boja cvijeta jebijela, ljubižuta, najmanje skupinama, za proljeće isplaniramo cvjetnjak i dvo3 do 5 komada Niže a u iduće grimizna, postoje Ako ste veliki časta, skupini. ljugodine. i 10 vrste. Naraste sade vrste se uz bojne tada ćete krajeve gredice, prugaste bitelj cvijeća, gredicuviše sredinu. sunčano do 15 cm.

Sadimo ga cvilukovičastim sigurno posaditi ili zima iznimno Ako polusjenovito mjesto.

S obzirom to da je na hladna, je jećem. više oblika i NARCIS lukovice ste postoji sada tržište mjesto gdje posadili otvoreno, poprilično vrlo raširen. dobro suhim je Bojacvijeta već može naći izbor je je pokriti lišćem, se bogat žuta i slamom ili sličnim svjetložuta, nježnodomaćim bijela, materijalom u bilja takvoga trgoi a vinama. postojedvobojne kojije prije nicanja potrebnoružičasta, ih na Sadimo sunčanim ukloniti. vrste.

Lukovičasto cvate vrlo racvijeće Naraste 10 do 30 cm. i sada neke vrste već položajima. ako Spomenimo no jevrijeme pogodno, su u PRESLIČICA jeranocvjetajuća svakako lukovičastog cvijeća koje a krajemzime, počet-vrtovima vrsta. sai “kom do cvjetne stapke Okrugle sve najčešće. poproljeća, svibnja sitnih od mnoštva PROCJEPAK mala lukovisu ovisi i o četka stavljene je lipnja, što, dakako, Ima časta nas u ugopojedinačnih cvjetića.

Sadite li u nekobiljka koja proljeće vremenu sadnje. miris. dan zvonolikim širokim Cvijet jojje bijeli, liko navrata, takva će biti i cvatuveseljava i Naraste tamnoplavi. svjetloplavi vrste obješenim cvjetovima.

Cvijet je nja.Postoje mnogobrojne sunčane Sadimo do 15 cm. i na i veličina lukoje svjetloplave bijele, tamnoplave najrazličitijih boja Sadi Naraste 10 do 12 cm. položaje. boje. su pa vičastog cvijeća, mogućTULIPAN raskošna ili sunčano malo se nosti je proljetna zasjenjeno kombiniranja bezbrojne. sorcvjetnica.

Postoje bezbrojne Recimo nešto o lukovica. mjesto. sadnji od do te i ZUMBUL jednostavnih računa varijacije, vodite jeuočljiva proljetna o Prijesvega mirisa i nas mnogocvjetnih, cvjetovima dubini Držite se cvjetnica jakog raskošnih sadnje. pravila i lik i karane, Boje ljiljanima orhidejama. da se lukovice sade na dubinu 2 boja.

Postoje srednje osim će sorte. Zumbuli su sve sne gonajrazličitije, veću od zelene, do 3 dugo prosvojega puta To znači da se krupnija mjera. sadi na lukovica 5 cm promjera Iako

je

tek

u

vrtu

u

a

na

u

u

-

na

“

dubinu

10 do

15

vice sade

se

na

make

15

cm,

sade

od na

8

do

Veće

luko-

međusobne

raz-

cm.

10

dok cm

se

manje

razmaka.

Prije sadnje zemlju prorahtlo teško moa ako lite, je jako žete dodati nešto Kompijeska. će sasvim dobro sigurno post no ne s količipretjerujte doći, Lukovica tako nom. je građena da treba rast i za ne joj razvoj ni mineralno pa gnojivo, stajsko lukovice ne stoga prihranjujte pri Posebno štetno ako sadnji! je same

22

list

Mljekarski

i

postojevišebojne

Na-

bi

i na

i

razvijalo sjeme taj posaditi prikladne raste od 10 do 80 cm. način trošila iz lukovice. lonce na balkonima ili terasama. hranjiva i Po lukovice nakon Takvi i šareni lonci Dakako, mnogopostojedruge želji, cvatnje rascvjetani teško izvaditi iz vrste možemo ili ih biti vrlo dekorativni i mogu brojne kojeje ovdje zemlje navesti i Prilikom ostaviti na više otvorenom. opisati. uzgoja gredici godina. važno cviAko biste nemate vrt lukovičastog cvijeća je gdje mogli nakon odrezati kako lukovičasto mojet cvatnje posaditi cvijeće, a

sorte.

se

ne

žete

ga

u

na

OBITELJ

I DOM

Ludbreška

Sveta

nedjelja

čudesnom

događaju.

Naime, časa, je smrtnoga dine 1411. svećeniku otkrio bila dvorskoj tajnu kojaje prosliIz puStolici u za ludbreškog pitomog kraja sv. na kapeli Ludbregu, vrijemejeđena ispitivanje. oranica i kićenih nog vina Nakon 102 14. plodnih izgovaranja riječi pretvorbe godine, travnja već šest kaležu se stvorila 1513. u krv LEON X. gorica gotovo sv. Otac stoljeća Isusovu, ondašnji stalno i zrači krv. i to svijetli Predragoprava ljudska Bog je priznao je potvrdio svojom Krv u zlatnoj učinio svećenik poBulom čudesnu Presvete cjena Isusova jerje sumnjao pojavu kaznici.

Hrvati istinsku kruha i vina Krvi Isusove u Mnogi katolici, pretvorbu srednjovjekovnoj naročito iz i Krv Isusovu. tvrđavi i tu panonskogdijela Tijelo Ovajje Ludbregu preporučio da o Hrvatske, znaju je riječ krv u bočici skrivao sve do svoga njenočašćenje. kada

go-

Piše: dipl.

Stjepan Keglević ing.

konačno

u

u

u

u

NOVO NA TRŽIŠTU KRAIBURG -

kvalitetne stajske prostirke

Tip:KEN Dimenzije: .120x165-:120x175cm 120x 185 120x 200 cm

priznateod strane

Njemačkog društva poljoprivrednog dugogodišnjih proizvod istraživanja od visokokvalitetne gume načinjene dodatnom zaštitom su

+

ne

s

skližu se, otporne su, mekane

i

higijenske, opasnost od traju ozljeda, dugo lako se

GENERALNI

čiste, smanjuju

ZASTUPNIK

ZA

HRVATSKU

.T.Z.P. 210 ZDENČINA, Kupinec KUPINEC

10452

telefon: 01

list

Mljekarski

84

50

54

23

Eleo-

grofica Ludbrega BATIHYANY nora Baćanji) (č. dala 18. u početkom stoljeća je izraditi prekrasnu Augsburgu zlatnu monpokaznicu (latinski: U se koja toj pokaznici, stranca). crkvi izlaže župnoj ludbreškoj i danas Trojstva, stoji Presvetoga bočica s krvlju.

Vlasnica

u

relikviji počastnije Toj svetoj i molitve davao samo upućivao Hrvatski se pobožanpuk,nego Lud1739. sabor zavjetovao Kapelu posebnu bregupodići Krvi čast Presvete najIsusove, kraljevvećega blaga hrvatskoga bio izvršen tek stva.

Tajjezavjet hrvatski što nakon je 1994., u

u

narod

konačno

stalnu

državu

izborio

samo-

može

kojoj svojih ispovijedati vjeru

slobodno

u

očeva.

Svakogodišnja posebna proslava događaja održava togčudesnog u na se u prvu nedjelju Ludbregu na se dan Taj kajkavskom rujnu.

NEDEnaziva “SVETA narječju LA". Na tu slavu čitavoga s kraja išli imi smo Varaždinci, veseljem onda kada se oko 1937. posebice otvorila

pruga

nova

Varaždin

-

uspomeni Koprivnica.dragoj molitve i ostale nam pjesme, hladno-slatki ali i gvirc pod onaj U

su

hladovitim

licitarskim

šatorima

konjebebica, punimmedenjaka, ka i srčeka sa špiglecom.

Prijaseljačke obitelji natjecale teljske će što su se boljim objedom koja gopočastiti svoje proštenjarske ste.

| | napredak nedjelje nisu standarda iz | Dolaze tri narasla na čak deset dana: | i sa životnog posjetitelja. župljani većanje na iz dolaze hodočasnici | | utjecaliproslavu stjegonepovoljno Moslavine, drugih župapod svojim narodnim Svete i vima u nego | | pa pa naprotiv, nošnjama nedjelje zagorja, Slavonije, Hrvatskog i uzvisili u Teh- | povećali veselo i Lani iz i Madžarske. | su vjerje pjevajući. pobožno Slovenije je

.Danas

jeproslava

Svete

bilo čak

oko

70.000

hodočasnika

i po-

nički i kulturni

-

24

list

Mljekarski

i

skom,kulturnom, športskom

ćenicima

prikazati njegova

iu

slavcu, nastupu turističkom smislu. Narod ni u ritost kardinal dr.

FRANJO Vodena odršportska natjecanja dobru ni zlu ne da će žat će Dravi kod s se na KUHARIĆ, zaboravlja time povorka Hrženice, Skladna iz cintora oko državno svoga dobroga prje Boga. župne primjerice juniorsko prastarog između crkve krenuti svetište i venstvo u novo u suradnja crkvenih, svjekajaku kajaktovnih i kako će Bit će i rukometno se drugih organizacija prekoBednje, gdje okupiti jedno kanuu. pobi Sv. bila što više tisuća od proslava nedjelje, vjernika.

Jednog slijepodne. i kako bi se dana Misa će sv. se ljepša ljudima proslave Radio-klub Međunaorganizira darovala duhovna doodržati baroku i tjelesna samojdvorskoj rodno amaterskoj prvenstvo bra. bilo čudo se noj kapeli gdje radiogoniometriji.

Svoj p rilog Sv. će i a dogodilo, slijedit procesija Podroban i dat će likovni program ovogodišnje nedjelji umjetnici će se moliti u župnu crkvu, gdje će od 29. kamenih Mikoja trajati proslave, izložbama raspela Getsemanska ura. sv.

Prigode kolovoza do 7. možemo roslava ne zatim ŽUPANIĆA, rujna, lepoi Pričest biti će Ispovjed stalne, našem u smo možda i a objaviti listu, jer čipke, glavske djela i kao pobožnost Križnoga članak morali do ovaj dogotoviti Račkoga. puta. a prokraja lipnja,organizator ništa bez Međutim, trgovine Turistička LudOd kulturnih slave, zajednica spomeona događaja je pokretač g ospodarskog oko programa ima muke do nimo breg, koncert četvero u će se održati kapeli pa života, poznati dana. zadnjega domaćih studenata Svi će pjevanja kojiLudbreški sajam. ugostii HORraditi čitav studiraju Zagrebu Beču, a Upraviteljica gđa.Andreja telji neprekidno, vrhunac bi morao biti VAT bila bit će i susretljiva, nastupgradić jeljubazna Ludbreg ispunjen basa okvirno o sveobuhvatnom svečaslavnog Franje pa nam P etrušanca, je priopćila pučkom također sina. desetodnevdodomaćega Nastupit s glavnim zbivanjima nošću, pjesmom, plesom, će i domaći KUD “Anka ne tome na brim vincem i Ošpuh" proslave.

Stogajoj zalogajem, ljupkim folklornim s a se Evo što točkama,nadaju pjenušavim najljepše zahvaljujemo. pivom. kao

uzo-

modelara.

u

u

za

za

-

i dolasku

će se zbivati:

u

u

međimurskih

društava.

a

Pođite

će iskazati se u naŠportaši Središnji događajje Misa 7. sv.

“Fizir pontifikalna rujna tjecanju športskih pilota 11 sati će s svePribikoju mnogim kup" prekodravskom

duhovni

u

u

da

učvrstite

Ludbreg i da druvjeru prijateljskom zaboravite na svakoženju brige m dnevne! u

u

Izhrvatskepovijesti Diktatura

i pogibija

kralja

Aleksandra

Karađorđevića Aleksandru

kao

dokaz

je Nastupio je Piše: Stjepan Keglević dipl. ing. naroda i više i nene ne parlamentarna demokracija Kralja može moćna i vladati biti smije posrednika; nesposobna te da on sam mora svu državom, vlast uzeti ruke. U tu Kraljevmanifest bio svoje je Parlamentarizam, kojije svrhu 6.

1929. izdao ideal oca, siječnja mojegnezaboravnog Strašno u “Manifest" iz su krvoproliće beograd-poznati (proglas) počele zaslijepljene političke dobro došlo stranke ono u | kojega skojskupštini je izdvajamo najvažnije: zloupotrebljavati toj u

list

Mljekarski

da

“.

čas

kada

između

-

25

mjeri, je postao smetnja | Uslijedilo je,međutim,gorko Najteže gubitke pretrpjela je svaki rad u državi. i Komunistička plodonosni razočaranje jerje kralj dalje partija Jugoslavije i imena nekih Navest ćemo u | s cenŽalosnidogađaji razdori nastavljao velikosrpskom, (KPJ). tralističkom vladavinom zabrahrvatskih mučenika: dr. Milan su Narodnoj skupštini pokolebali kod naroda korist ove nivši sva društva nosila Đuka ILJAu su ŠUFFLAY, vjeru koja seljak hrvatski i hrvatsko iz omladinac NIĆ ime, stijeg Bistre, Josip ustanove; hrvatske Državu obrtnik naBOŠNJApjesme. je POROPAT, i Radi sam rješa-zvao riješio toga i PAViz Obrad KOVIĆ Jugoslavijom preudesio je Đakova, da ustav vam, Kraljevine Srba,u devet banovina, iz tako da PETRALOVIĆ je I lija Bačke, i Slovenaca Hrvata od 28. lipnjaHrvatsku umjetno iz Nove na NOVIĆ dvije podijelio Gradiške, važiti. Narodna 1921. prestane Savsku i Primorsku banovinu. Te iz osobe Omiša, seljaka pet 11. izabrana skupština rujna su banovine imale minimalnu Benkovcu...

Divimo tim žrtvase se."

1927. raspušta novčano bile i im zahvalni! a su ma smo samoupravu, beskrajno da

400.

za

-

u

o _ beogradskom je Istoga objavljen Sve to u je opisano podrobno ministru vlasti i financija. o vrhovnoj kraljevskoj mučilištu" dr.

“Hrvatska na knjizi prema državnoj upravi kojemje Po cijeloj državi Rudolfa HORVATA. su četnici, vlasti u sve zemlji. kralj nositelj i detektivi mustražari oružnici, i Kralj izdajeproglašava zakone,čili i ubijali hrvatske Otpor diktaturi rodoljube i činovnike državne postavlja i su se na razne pa koji načine, činove. zapovidajevojne Kralj dizali proPrvi i već najžešći p ružio je strojevima, paklenim otpor silom.

Kraljeva jeda vojnom 1929. dr. tiv diktature. Dr. F. TUĐMAN 7. u odvjetnik veljače osoba jeneprikosnovena.

Kraljusvojoj 1889. u “Hrvatska Ante u monarPAVELIĆ knjizi (rođen ništa može se ne odgovornost osnovavši Hrvatski Ivan procjenjuje Planini) hističkoj Jugoslaviji" biti tužen. niti može staviti, bilo oslobodilački da tome u USTAŠA je razdoblju pokret Sudska vlast se zemlji provodi uhićeno i u zatvorima zlostav- kojije imao zadaću “da svim uime Provedbu svega toga kralja. oružanim i nacionalista i ustanoko 10.000 pa sredstvima, ljano okrutni Zakon o zaštiti jamčio je oslobodi oko a ispod tuđinskog ubijeno njih komunista, kom, vladu imenovao države.

Kralj je Petrom čelu na s generalom Ministar za Živkovićem. poljovladi bio Hrvat je privredutoj dr. Oto FRANGEŠ.

sasvim

i Zakon

dana

ovisne

u

u

u

Posljedice diktature naivni

Hrvati

iz

Isprva koalicije Seljačkomrski ukinuo veselili što demokratske jekralj i krvavu Vidovdanski ustav skupštinu. Čak dr. V. MAČEK je mudrost “S obzirom na izjavio: nadam se da njegova veličanstva, ostvariti ideal će nam uspjeti bude da Hrvat hrvatskog naroda, gospodar svojojslobodnoj Atentat MGZ. Hrvatskoj..." su

se

u

26

na

kraljaAleksandra

I.Karađorđevića

u

Marseilleu

9. listopada 1934.

-

list

Mljekarski

bilo

jarmaHrvatsku, je je jenegdje svakoga postanejekom nadzirati kako i nezavisna samostalna moralo a glasuje, puknuti. mogla potpuno i naročito činovnike. država narodnom državne na = = cijelom Uspjeli atentat izišla Nakon izbore na pa je =području." povijesnom Oporbanije oko već 17.

Pavelić 50% samo Zaje upisa-Kako bi osigurao glasovalo togproglasa podršku nih čime se morao brodom emigrirati siječnja nije preko glasača, mogla pada,Aleksandar je Već doznati KrivotvoSušaka u naroda.

“Dubrovnik" krenuo FranItaliju.togasrpnja volja u bilo bio osuđen na u cusku i 8.

1934. iskrcao renje je Beogradu glasova jesvagdašnja listopada Prvaci HSS-a dr. smrt. zaJurajpojava.

Jagmakarijerista se u luci Marseillesu. Tijekom KObila veKRNJEVIĆ i ing. automobilom stupničkim mjestima je u August vožnje kojemje lika kolovozu donosila 9.000 dinara su ŠUTIĆ također su bio i ministar jer vanjskih poslova Oni Za izbora usna su Louis BARTHOU Barpobjegli Zapad. mjesečno. vrijeme (č.Luj taše namnogo iz iskočio upućivali očajne apeleLigi mjesta postav-tu), je špalira građana roda ali i naprave. član Makedonske terorističke zapadnim velesilama, ljali eksplozivne bez su Veličko uspjeha, jer zapadnjacima organizacije (VMRO) Novi nastavio velikoustav je interesa bili i ubio DINITROV vojnih zbognjihovih pištoljem issrpsku h egemoniju i Aleksan(prevlast) i ministra. Repotrebni Jugoslavija Aleksandra, ali To čaršije. je darstvenici na kvarene beogradske dar, konjima p osjekli bila skupina obitelji povezanih atentatora su na samome mjestu.

Uz to iz uzimali su se je Jugoslaviju pritisnula kapitalom, koje međunarodna kadrovi za poljoprivredna u najviše položaje. Posmrtni ostaci Aleksandrovi kao i novdomovinu doveženi kriza, srednjoeuropska su željezraslo pa samo čana bilo Nezadovoljstvo je pa je velike kriza, nezaposleno na nicom, počasti stranke Zasu sve u radništva. Sve 35% to oporbene do je prisililo mnogimpostajama Beograda, i NoAleksandra da 3.

1931. izda Ljubljani, Sarajevu grebu, te zadužrujna u položeni obiteljsku Sadu zahvom nametnuti ilioktroirani svoje proglašavale binu žalost Javna Oplencu. za a tjeve federalizacijom države, trajala danima u državi. je cijeloj bili iz su USTAV najodlučniji Hrvatske, nazvani Ivan MEŠTROVIĆ tvrdi ZAGREBAČKE PUNKipar Nakon donio novi izborni KTACIJE. Dr. V. Maček bio da mu odlazak je je jekralj pred toga zakon osuđen tri bio Francusku rekao da će na jeosiguravao koji pobjedu godinestrogog stranci listu nosio U zatvora.

1934. odmah po jedinoj čiju je travnju pobunili udovoljiti povratku Izbori su bili su se P. Živković. hrvatskim Ta dobra u Sv. Križu general seljaci Začretju zahtjevima. održani i to ne ih 50 bilo izmrcvaako došla pa jepreko studenoga 1931., namjera, jepostojala, izri- reno zatvorima. nego po Općestanjejeprekasno. m putemkuglica javnim da

tako

ona

da

vlast

takvo

nešto

da

za

u

su

na

uz

na

u

Odgoj naših mališana Razvoj Piše:

izražavanja

glazbenog

dipl. odgajatelj Zrinjka volje, i Bez Keglevićglazbe? zadovoljstva kojeg pjevušenje, zviždanje gibanje ritmu.

Stević možemo Glazba nam ona nas njenom Pjevušiti pruža?

Možemo

li zamisliti

život

bez

dobre

navodi

na

nas

u

pokreće, kada nas veselje, raspoloži unosi

list

Mljekarski

u

nas

život nismo

i

kuhinji, pod tušem, radeći vrtu na traktoru, biciklu,

u

na

u

27

i slično. Glazba

dio

je

veselit će 6. i 10.

Između mjeseca

bića

našega

i

U

tom

pismupiše:

tih

igri osluškivanjuNe volim te više. prati dio i kada Ona trenutku u se je odgoja riječi pojavi razdoblja. lice skrivene osobe. i dio romantične te pa šti od mora do mora, Dječici Štipalica obrazovanja dobi također Prisutna strane života. je jezanimljivo pri-Do našega javora. zelenog sloniti sat na uho i osluškivati svim na obiteljskim okupljaJavor i pade tarabe, našim svečanostima tikKad na hodati, njima, njegov počne tak.

Tarabe 11-12 se srušiše kod svih važnih životnih dosa mjesecipočinje_i okružimo naše ritmičko Zato uz gađaja. kretanje glazbu.I more padoše. neizdobi 18-20 malene od staro mjeseci najranije njihove Dijete će se veseliti im i Kiša na oponašanju glazbompružimo mogućnostmjerno pala travicu, istinski i znat će da se njoj uživaju! životinja koja Mrav se skrio glasova gljivicu. pod kako je životinja glasa.

Najčešći kiši možeGlazbene Poručuje ili “vau-vau" “mu*.

Između doživljaje djeci onaj i nesvaki i treće života prve osiguravati kišo, dan, spontano godine dijetePadaj, ali da u silno uživati će kad planirano,poželjno je izgo-Kupiosam kišobran. dana činimo to brzalice i i varate jednomdijelu brojalice igrate ritmički se uz ručicama i planirano.

Valjadjecipružiti njegovim prstićima prstićima: Igre mališana govor. Zato posjednite mogućnost djelatno slušanje ritmičko za ga glazbe, pjevanje, krilo, ljuljuškajte ritmu,Kuham,kuham kašicu i na kao da ga sviranje primjerice jaši, kretanjeplesanje, milujte Za dobru dječicu, i za kreativno ili dok glazbalima (stva- škakljajte mu govorite kašicu kuham Kuham, To i izražavanje ralačko) glazbom.brojalice. jakogodi ime Za dobru Kroz s se (reći djeteta). “druženje" glazbom dijetepritom smije. razdragano smisao za i obogaćuje razvija Evo nekoliko takve za Stari kruha prijedloga estetsko prosi, palac (lijepo), razvija svoju male s vašim igrice najmlađima: i vlastiti ukus. doma glazbeni osobnost ga Kažiprst nosi, Glazba može biti za poticaj Brzalice: šuti pa se Srednjak ljuti, kreativne raznolike izraze, prisve Što prstenjak izjeda, izmiza mjerice slikanje, ples, Na vrh brda vrba mrda.

A malenom ništa neda! i šljavanje melodijariječipje- Petar Petru petlju plete. vlastitih i sl. vušenje pjesmica No, kako razdese Šaš a na deveterošaš, da po (Dotičite prstić prstić, najvažnije je dijete glazbi veterošašio. i da radosno se jer krajuoponašajte plakanje, uživa, osjeća mali ništa prstić nijedobio.) ispunjeno. više i brže te sve (govoriti puta dirati Možete djetetov prstom brže.) dlan pa staru: Jedna od onu govoriti glazbenih umješnosti I se od slušanje razvija rođenja.Brojalice: mi tek rođeno će kaj daš, djetešce reagirat Križ, kraž, Matijaš, ti dam! i slušat će zvukove na pikec, lakec, glasoveEci, poč ti si mali zec, pec, p eci, Sa 3-6 svojih najbližih. mjeseciA mala ja vjeverica, točno će će i se prepoznavati majčin Djeca spontano Eci pec. i će veseliti ovim osobu peci, glas pratit pogledom igrirazdragano tražiti Oko Kako budu cama i kojučuje. četvrtog mjeseca “još“.

Pliva života će više znati i sami će se sve patka p reko Save, rasli, riječi počet igrati zvečkom, uživat će zvuku.

Nosi navrh u izgovarati. njenom pismo glave, m i

nas

kroz

sva

životna

naša

se

“ku-kuc"

na

|

u

u

mrav:

mo

mu

za

u

u

mu

-

u

-

-

-

*

28

Mljekarski

list

Vaš liječnik Vodič

zdravije

za

srce

kaže: “Nismo

profesor Stampfer je klimakteriju koje Piše: ali brzina hormon sigurni, smanjenja uzimaju imaju estrogen rizika rizik od se vjerojatno mjeri upolamanji srčanog iličak u danima." infarkta nego one nisu žene mjesecima koje uzimale Pušenje približno udvostručuje Najvjerojatnije estrogen. rizik od srčanih bolesti. estroje djelovanje Pušenjeobjašnjenje više srčanih krvne masnoće. na Žene gena ubije ljudi putem bolesti rak u negoli pluća. kojeprimaju imaju estrogen krvi veće koncentracije lipoza srce Aspirin bolesno visoke proteina gustoće (HDL, korisnim i se Aspirin pokazao “dobar a kolesterol"), manje kod bolesnika s djelotvornim niske Hodanje jednako koncentracije lipoproteina nestabilnom anginom “loš kolesterol" pektoris, je gustoće (LDL kao i kod onih su koji preboljeli onaj koji z ačepljuje arterije). i trčanje dobro kao srčani infarkt.

Općenitoje Jesu li rezultati te studije da ti redovito preporučljivo ljudi da se ženama dobi u Donedavno mislili da niti dovoljni su dakako ljudi uzimaju aspirin, nakon pod esmenopauze preporuči se ne kontrolom.

Smatra jednatjelovježba koja liječničkom kaže od trogen?

“Da, prof.

Colditz, i trčanja da međusastojiposkakivanja se aspirin sprječava mislim da koristi neće Ako niste prevladavanju sobno to pomoći gonad rizicima takve sljepljivanje, jest trčali ili niste ništa terapije". krvnih i na joggirali, milanje pločica taj učinili. način sprječava stvaranje krvnogHrana za zdravo srce može uzrokovati više tako. Danas koji ugruška Međutim, nije srčani udar.

Ako želite i da brzi hod može znamo smanjiti povišenu žustri, Za sada razinu kolesterola u dokaza vrlo nema imati učinak na srce valjanih krvi, je povoljan bi da i zdravi važno da zasićenih unos se koji preporučili smanjite (premda trčanje još uvijek masnoća svrhu Jednou Ono što smatra važno ljudi u zimaju aspirin organizam. boljim). je infarkta.

Ta struko nezasićene masne kiseline se ima to da prevencije prijest hodanje dovoljan danas ćemo maslinovom i intenzitet pa s na mjena istražuje, (prisutne ulju) noge (nešetnja konačni možda imati višestruko nezasićene kimasne i da odgovor nogu!) dovoljno dugotraje. nekoliko seline korisne i znatno su za srce Treba trenirati 20 do godina. najmanje Već mu se 30 barem tri desetljećima pomažu. minuta, tjedno. puta Alkoholisrce da višestruko nezasićene mazna li alkoholnih snoće tako da Zaštićuje uzimanje Koristod ribeIribljeg djeluju smanjuju ili su to samo srce kolesterola krvi. pića koncentraciju puste ulja želje?

“Većina i Crna kava studija nadalje podrNeke utvrdile da su su studije žava da se često kažu da kava mišljenje Ljudi umjerene nije dosta ribe izloženi ljudi koji jedu količine alkohola mogu dobra za srce. povezati Međutim, p ostoji riziku od srčanih manjem rizikom srčanih od dokaza da kod sa smanjenim obilje zdravog Ta se oboljenja. tvrdnja jošuvijekoboljenja" ističe količine kave prof. čovjeka umjerene Stampfer.

Riba i istražuje. riblje ulje utječuSvakako da svaka količina iznad do 3 šalice nisu štetne (2 dnevno) krvne da na pločice (trombocite)umjerenih rizik druza srce. t aj povećava. je Dakako, budu tada p otpuno manje ljepljive jer svaka kod vega Općenito, je umjerenost situacija konzumiranja sklonost da se imajumanju razborita. ćih količina kofeina. tko ne voli onome No, i da na gomilaju jednomemjestu alkohol iliga ne jednostavno pije krvni stvore ugrušak. sa soljenjem lačati se Oprezno ne se preporuča pića Sasvim da osobe što zato to “medicina" samo jesigurno koje je Pušenje važan faktor krvni tlak rizik. koja smanjuje Postojeimajupovišeni moraju rizika soli u načini na unos se ograničiti brojni organizam. drugi koje Većina dokaza da U će s rizik već može učiniti potvrđuje mnogim slučajevima manjim. rizik od ta dovesti sama prestankompušenja dijetalna mjera srce srčanih bolesti vrlo brzo i do Klimakterij tlaka.

S i opada određenogpada da se riziku kakav Prof.

Colditz i obzirom da maši to na približava je ispitivao je pratio ljudi kod od 120.000 žena.

Utvrviše soli im što to nego prisutan pušača.

Engleskiskupinu uzimaju je dr. Ivo Belan

dio

da žene

u

u

-

srcu.

u

u

za

u

-

-

list

Mljekarski

29

krvi. A

otkucaj.

Liječnici znaju smanjenje potrebno, utvrdi da da način to ritmu se laže srčanom u su, promjene jest jedini umjerenost. ih se obavi česte i da većini osoba laboratorijska koje pretraga. srce Stresi će i za one Isto koji vrijedi druge osjete n ije l iječenje. potrebno može ste već čuli da stres Sigurno svaki na da važno zalogaj radije pripaziti je liječnik li Dakako, znate biti štetan za srce.

No, tenisice i da hrane nego da obuju ozbiljnu isključi moguće prisutnu srce? Zabri“lome? koji osjećaji malo protrče. poremetnju. izi nutost, strah neprijateljstvo vezi s da su u najbližoj gleda pomoći lijekovi I mogu tlaka. AntiObavitekontrolu! povišenjem krvnog to o više stresne se sve briga Dijeta, jestposebna pri-Može li mjere neutralizirati crta prva i u pretjelovježba prehrani, uvijek j e kardiologiji, mjenjuju razine kovisoke masnoća? učinke ishrane obrane s puno Tehnike i protiv venciji terapiji. koje To često oni će se ako ta lesterola u krvi. mjera do dovode pitaju koji No, “opuštajućeg odgovočitav niz ne nego provoditi lijeod postoji radije o znojiti uspije, ra su temeljne organizma" može Fizička aktivnost dobra kova za je kao na dijetu. kojimaliječnik važnosti. Ima ih mnogo, da snizi kolesterol. može čak i za a srce, povisiti posegnuti meditacija, molitva, joprimjer: da se kolesteroNedavne studije pokazuju koncentraciju “dobrog itd. različiti oblici ga, tjelovježbe,la" u krvi kolestrola To u mogu (HDL). je, redu,reduciranjem srčanog ali obvezatno tako. I Preskakivanje na unumasne uvijek nije smanjiti naslage i redovite otkucaja koje tjelostijenkama arterija tarnjim poredsavjesne visok stukrvnih žila i lumen može da Većina već postojati sužavaju ljudi jedoživjela vježbe krvotok. ateroskleroze im srce opasno kojazahtijeva ugrožavaju [i jedan panj ponekadpreskoči razboritost

doista

danas

na-

da

kolesterola

u

u

u

AB)

AGROBILO

104, Tel/fax 043/231-182 TRAKTORA, TRGOVINA SPECIJALIZIRANA ZA PRODAJU DIJELOVA POLJOPRIVREDNE MEHANIZACIJE, REZERVNIH 43000

BJELOVAR,

Osječka

Iznašegasortimana izdvajamo ovlašteni distrib-

traktora Universal

(kredit), traktore .uterBjelovarsko- županije “Tomo Vinković" bilogorske sijačice, plugove, prskalice, okretače tanjurače, sijena, rotokopačice, kose, itd. program “LABINPROGRES" prikolice, motokultivatori+ za priključci dijelovi kose, okretače izbor guma za traktoreBarum sijena asortiman ležaji, filteri, remenje kompletan rezervnih za “TOMO VINKOVIĆ", dijelova “ŠTORE", “UNIVERSAL", *FIAT", "LOMBARDINI" “LABINPROGRES", “ACME", *

e

*

e

-

.

*

*

+

#

Rezervnedijelove šaljemoputempošte

30

list

Mljekarski

Poštovani čitatelji Mljekarskog lista! dr.

Nedavno iz tiska izašla FELDHOFERA “HRANIDBA GOVEDA", jedruštva. knjigaStjepana podnazivom izdanju Hrvatskog mljekarskog U da naše nastavku i tematikom upoznamo ovog namjeri čitatelje pobliže sadržajem priručnika, objavljujemo stručnog knjizi.

Predgovor PREDGOVOR treba da važno da HRANIDBA GOVEDA Ipakkrmivanaglasiti je nastojao budu što dati hranidbene kakvoće kakvoće, je bolje cjelovit prikaz ima veliku Složeni želudac hranidbene i krmiva kod preživača koja vrijednosti probavljivosti, najčešće od prostora zatim hranidbenih zapremninu, najviše to čega progojer je uvjet uporabi, postizanje najviše potreba zauzima Krmni obroci veda svim burag.

Stoga goveda rasta, reproizvodnje. općenito moraju razdobljima uzdržne i sitost troše velike biti uravnoteženi, hranidbenim i i potrebe dukcije proizvodnje sastojmlijeka, količine krmiva. S time vezi govecima prema i prema krmnih i sastave obroka, potrebama goveda potpunih darska može bitivrlo proizvodnja skupa razini krmnih različitim u proizvodnje.

Stoga dopunskih smjesa ili ovisno kakvoći i cijeni jeftina, voluminozna krmiva treba dote razdobljima proizvodnje goveda, najčešće utrošenih krmiva. davati i krmiva i hranidbe kakvoću i dopunska krepka utjecaj mlijeka krmne i Jeftina krmiva obično kakvoće smjese, bjelančeenergetske ilošije HRANIDBA GOVEDA vinaste visoke kakvoće, te i teže stoga ali Knjiga sastojke probavljiva, zahvaljujući kao mineralno-vitaminske dodatke nutrii misustavu jezamišljenapriručnik probavnom preživača i stočare tivnim iskorišćivrlo dobro stručnjake, tehnologe pripravcima, bolje krobnoj probavi buragu i i krmiva višu iskorišćivati hranidbi govedarskoj proizvodnji proizvodnji mogu vanje proizvodnju. goveda. stočne i kao hrane, Pritom treba imati da takvih krmiva, djelomice uvijek Iskorišćivanjem posebice udžbenik novih iz treba očuvati i živoiz vlastite stjecanje znanja zdravlje plodnost poljodjelske proizvodnje hranidbe obrada krmiva štetne jer temelji slame, kukuruzovine, kukuruzne goveda, tinja, ostavljati smiju sijena, znanstvenim iskustvu, rezidue tkivu dostignućima, silaže,ilisočnih i vlažnih krmiva i organizmu životinja, (paše, i našim niti izlučivati ili tradiciji gospodarskim silaže i zelenih krmiva, travne smiju mlijekom drugih će mi bilo način onečišćavati okoliš. gućnostima.

Najveće zadovoljstvo i repe, krumpira, koji biti ako pivskog voćnog i ako koma) ostvare ta očekivanja ili krmiva Hranidba dakle, važan čimbude makar i skroman mnogih drugih koja preostaju je, goveda djelo iz i alkobenik posepoljodjelstva, prehrambene govedarskoj proizvodnji, doprinos razvoju govedarske proizholne bice i i putem i industrije, moguće j e zdravlje plodnost životinja = vodnje gospodarskom probitku hranidbe ostvarivati korist interesa iz stočara. gospodarsku ostvarenje gospodarskog iz i U dr.

Feldhofer govedarske proizvodnje. proizvodnje mlijeka knjizi Stjepan a u

sa

u

os-

sam

novna

su

nas

u

za

samo

za

u

s

mesa

u

uz

osnovna

o

na

mesa.

su

se

za

s

sve

u

za

u

za

u

na

a

umu

za

a

se

ne

na

u

se

mo-

one

na

se

ovo

u

za

mesa.

.

HRVATSKO MLJEKARSKO ZAGREB - Ilica 31/III

za

DRUŠTVO

NARUDZBENICA

Ovime neopozivonaručujemo primjeraka knjige“HRANIDBA GOVEDA" autoradr.StjepanaFeldhofera, od 150,00kuna. po cijeni Knjigumožete platiti: 1.Pouzećem na narudžbenicu žiroračunHMD: 30102-678Uz 2.

5514

Mljekarski list

31

telad

Zašto

hranite

Vašim

dobrim

i

skupim

mlijekom?

Prodajte radijevaše skupo i vrijednomlijeko mljekan, za telad. štetaga je trošiti mlijeko u prahu, ishranu Vaše teladipostojisada na tržištu pakirano u vrećepo 25 kg,pod nazivom Sano-Kabo i jednostavno se primjenjuje

omP vro 2 Za nr x

s

a

x

Kabo poslije 4.tjedna Kabo se može davatiteladi poroda teleta odmah poslije starosti 400 litrevode 50*C U 3 do 4 VećKolostrumu dodajte zagrijane telad dva puta dnevno!

Kabo i tako 2 litretopče vode (zagrijane 200 grama Kabo grama || napajajte otopiti litre 2 | kravljeg teletu i K možete mlijeka.Tuko tomu 50*C) 4 \| dobijete ponuditi inadodati telad sijena smjese obroku 2 mineralnim dodatkom Sano te napajajte telad, po \| najboljeg mlijeka obogaćene na

u

na

u

za

za

-

puta dnevno.

vođu.

A cijena?

Sanokošta 1 litra samo vašegmlijeka pola litre Kabo Prednost primjene Kabo *

*

*

*

*

dvostruka ušteda kravljeg mlijeka

*

boljazarada od mlijeka vitalna i zdrava telad lijepa, manje proljeva hranu za bolji jertelad prijepočinjejesti prirast, odrasle preživače, nema u razvoju zaostajanja od mlijeka priodbijanju

L

-

telad

dobro razvijena zamjenjuje puno mlijekakao nadopunjava telad idealno otpoma

i

i

mlijekoza

LADA

CAM

POTPUNO

LRETAN, JER

KLA

ZAHVALJUJUĆI KABO MOGU

PRODAVATI SVOJE

ZI

sg

jednostavno

zagrijanom 50*C umiješati na a napajati sa tijela) napitkom na 38C (temperatura sa

-

aeprsredje.

krspan

vao

vašu Pitajte mljekaruo SanoKabo

\s& t

Telefon:

Mjesto:

[_]Ovime [|

takojednostavno !

(Ja Ratio

|

opel

vodom

Trebam

S

jednu naručujem

vreću Kabo

kantu

pjenjač napajanje, dudu i kantu mjerenje [_]Želim cEEdi ovjetovanja za

za

:

u;

:

Ako

Vaš trgovac od

kupujete ;

stočnu

Kabo

kojeg

hranu

o

još

ponudi, svojoj ako Vaše i traženje preporuku prodavati počne Sano proizvođe, dobijate vreću Kabo jednu besplatno. nema

za proizvodnju Jakuševečka itrgovinu 49HRSanoZagrebd.o.o.

10000

on

u

te

na

ZagrebTellfaks 01683

573

DA irela

(zRjaKo\/\:

—

VITELA

mliječna zamjenica

za

hranidbu teladi

PROIZVODNJA 49240

OPREME

ZA

PREHRAMBENU

I KEMIJSKU

bb CROATIA MATENAČKA DONJA STUBICA, tel: 049/287- 287- 287377, 375, tel. fax: 049/ 287- 366 368

INDUSTRIJU