Mljekarski list 8-1997

1997.

KOLOVOZ, ZAGREB XXXIV, GODINA >

akcija

Humanitarna da

i

A3

iiftre miijeta pbaovo MRHThTAI aa: OD SRCA MLIJEKA" “LITRA '!ik Hrvatski mijekariustrajnipomoći ga

,

NOVINA

IZ VUKOVARSKIH

ara

AA

S

u

Bu

Tad

obnovi

u Vukovaru dječjih ustanova "... Obvezujem župane da svaka hrvatska županija,uključujućii glavni grad Zagreb,

simbolično

makar

preuzme

neki

obnovi

da

b =, SVJEDOČANSTVO može školu, bolnicu, barem dokaže da je čitava Hrvatska dom, da “o 2 što prijeovdje uspostavi da želi da i život...". Tako ostalim, govorio hrvatski je, među objekt

»

u

ovom

gradu. Ako ne neki obiteljski

razorenom

s

se

se

vama

najnormalniji Predsjednikdr. Franjo Tuđman stanice željezničke

Novi

8. lipnja ove

Vukovar.

godine ispred razrušene poznato koliko

Nije nam

se

tada

gradonačelnikudipl.inž. p(rjozvanih javilodo danas vukovarskom Vladimiru malo, ali to ne znači da u Hrvatskoj Sigurnismo neki nisu već i prijejednog takvog poziva samoinicijativnokrenuli u Neki su, s riječi Vukovara. prešlina djela. akcijuobnove Među takve spada i Hrvatsko mljekarsko društvo, odakle je krenula

Štenglu.

nazivom

akcija pod simboličnim

humanitarna

MLIJEKA

"LITRA

ZA

odbor ove akcije pokucao je na Inicijativni i pojedinaca,pribaviopotrebno vrata nadležnih ministarstava mnoga odlučio mišljenjeisuglasnost,te uz podršku gradonačelnikaVukovara namijenitiobnovi neke od dječjihustanova prikupljena sredstva potrebnih gradu Vukovaru.

VUKOVARA".

OBNOVU

4

Tijekom priprema akcijedogovorilismo da koristimo slikovni materijal likom Jurić, djevojčiceiz sa plakat i vrijednosne markice Vukovara je lik iz dokumentarnog filma “Svjedok" ostao u sjećanju čiji svim građanima Hrvatske.

Akcija je krenula prvog travnjai trajatće osam proizvođačimlijeka,zaposleni mjeseci, a njome su obuhvaćeni u mljekarama, mljekarska poduzeća, te potrošači mlijeka.Svakog točno određeni broj samoljepivih vrijednosnih mjeseca tiskamo 2,00 kune. Markica svakog mjeseca čini markica, svaka je vrijednosti -

Željke

-

dio

motiva

slike

s

plakata. Pri

dobili

markice

isporuci prve označenih polja,na

prigodne kartone sa osam markice kroz osam mjeseci, a ispod formiranoglika na *| JA

SAM

SUDIONIK

AKCIJE

HUMANITARNE

Izd), ja koje će lijepiti akcije za kartonu piše sudionici

ZA

sam

su

alnawe

Vukavara

OBNOVU

nas je sa detaljimaakcijetajnikHrvatskog upoznao mljekarskog društva dipl.inž. Juraj Čičmak.

VUKOVARA"

sudianih humanitaimne

-

i dostiglaočekivane prijeista proširila rezultate. A što se tiče dječjeustanove, koja bi prikupljenimsredstvima bila obnovljena iliizgrađena u Vukovaru, vjerujemo da će najbolje koje je i rješenjebiti preko nadležnih u Poglavarstvu grada Vukovara

cijelomakcijom,kako

što

bi se

markica i ostalog materijalavrši se od 1. travnja putem Distribucija odnosno službi za primarnu proizvodnjumlijeka, djelatnikakoje odredi akcijuuključenoje oko 65.000 mljekara.Ovim putem u humanitarnu i oko 5.000 uposlenih u mljekarama.

Prema začetku ove u samom akcijedalo korisne prijedloge| sugestije. odbora na značajnijih | Neumorni toj razini i nema "očekivanjima inicijativnog odbora članovi inicijativnog Hrvatskog mljekarskog društva dva mjeseca postalo jasno da neće ići problema, ali je poslijesamo su svoju plemenitu akcijuna jošjednu hvale vrijednuepizodu. proširili možemo Naime, slobodno sve planirano na drugim razinama. \ U suradnjisa zagrebačkim “Dukatom“" osiguralisu desetodnevno neki trgovci akciju(ne)svjesno stopirali naglasitida su humanitarnu Jurić,vukovarsku djevojčicučiji je lik korišten na za \ ljetovanje \ vide svoj interes. lako su na tome ne koji smatraju da u svemu krenuti ovih dana će zajedno s bratom plakatu, koja promidžbenom \ području grada Zagreba zamoljeni za suradnju, da na svojim Selce. Tim povodom za njihje priređen i svečani prijam prošlog u prodajnim mjestima omoguće građanima i potrošačima kupovinu petka u prostorijama"Dukata". markica, zamolbi Hrvatskog mljekarskog društva odmah je udovoljio | Čorak Tomislav “Diona" će markice samo "Konzum", u ponuditi svojim potrošačima PA od 1. srpnja, dok vlastitoginteresa, niti interesa za grad mučenik \ e ča Kod ali možda \ nemaju “Sutla" Šenkovec,i "Getro". Zaista,vrlo zanimljivo, i jasna poruka kako su neki, u svom \ bogatstvu, vrlo brzo zaboravili bez njega veličinu i značenje Vukovara.

No, dobro, koga nema na \

evidentiranih mljakara

\ |

;

Željku

/

|

/

.

f

|

.

u

€

:

“

-

\ ““

i

i Humanitarna se

može

mora.

-

rr =

Vukovara" podržana je akcija“Litra mlijeka za obnovu i najbitnije, od direktnih proizvođača mlijeka,što je možda jersu dipl. inž. Juraj Čičmak i dipl.inž. Vera Volarić iz Hrvatskog mljekarskog društva svjesni da uspjeh akcije,ipak,zavisi o zauzimanju svakog i hrvatskim promišljanjem uključen u pojedinca koji je srcem organizacijui provođenje cijeleakcije.Razloga zadovoljstvu svakako naznakom ima. Do konca s posebnom lipnjana žiro račun HMD-a Vukovara" slilo se blizu 300.000 ““Litra mlijeka za obnovu što __| jredstavlja dvadesetak-posto planiranih-1,4-milijunkuna. promjenitiodnos da će se i kod ovoj preostalih trgovaca prema da će Uprava za školstvo priMinistarstvu prosvjete humanitarnoj akciji, RETNO NA MORE predstavnici!

"Dukata" poželjeli su |našu školsku i športa znatipreko ravnateljaškola u sve to uključiti Mariu vukovarskog eljki Jurić | bratiću Mijatoviću. U ime Ambrinac, prof. Jasna mladež. Treba očekivati i veće razumijevanjeistaknutih pojedinaca Poglavarstva prijamu je bila nazočna humanitarna za Odsjeka pitanja voditelj Ministarstva razvitka i Sabora i su sa obnove, koji upoznati hrvatskog

kuna, Vjerujemo

-

]

pj

/

(BRDNN

OL

K.

(7.

CI Poli /

rr"

€

Cc

VA 4

Mljekarskilist

SRPANJ, 97.

KRMNE

Štafa (nastavak) Travnjaci

Prof. dr. Zvonimir

KULTURE

Str. 2-5

Dr.

Str. 6-7

mliječnih Razvoj

farrmi

Str. 7-8

VETERINARSTVO

Banožić

Dr.

Banožić

Dr.

Banožić

Stjepan mastitisa Terapija

Redakcijski kolegij: Banožić dr.

Stjepan

urednik:

odgovorni Čičmak dipl. ing.

Juraj i

Str. 13-15

dipl. ing.

Str. 16-17

IZ NARODNIH

NOVINA Zakon

Str. 18-21

o

novčanim

Veći

prinosimanja ulaganja Stjepan Brlek, dipl. ing. izložba Vrbovec

mr.

Alka

Domić-Kumić

OBITELJ

Crteži:

Brlek, izložba *Sv. Ivan Žabno 97."

Takač

Gabrijel

! DOM

Rusinska

Str. 24-26

Nikola

dipl. ing.

Vlasnik

II. stočarska

Str. 23-24

IZ HRVATSKE

društvo, mljekarsko Zagreb Hrvatsko

i uredništvo:

Uprava llica Zagreb, 31/III

tel./fax:01/424-420

POVIJESTI

Str. 26-27

KALENDAR

Darko

RADOVA

Kantoci, dipl. ing.

Radovi

NAŠIHMALIŠANA

Str. 29-30

3,00 kn

Keglević, ing.

Stjepan dipl. i vođe Veličanstveni učitelja sprovod

Str. 28-29

ODGOJ

Cijena:

Kako

i priprema Orbis d.d., Ilica 65, Zagreb tisak:

Mljekarski

Str. 28-29

u

kolovozu

KeglevićZrinjka olakšati u vrtić? djetetu polazak Stević

VAŠLIJEČNIK

list

žetva

Božičević

I izdavač:

Grafička

1997.

dipl. ing.

Stjepan

Lektorica:

Vida

uz

Stočarska

Str. 22-23

Božičević

poticajima Milka

Volarić

urednica:

ing.

Deneš, dipl. ing.

Stjepan proizvodnje Razvoj govedarske

GOSPODARSTVO

Str. 21-22

Vera

Mirna

Dr. Ivan

REPORTAŽE

Redaktorica:

Tehnička

Jakopović Holstein muškog populacije goveda Stanje dijela

I REPRODUKCIJA

SELEKCIJA

IZVADAK Glavni

Stjepan Način mužnje

Str. 11

ing.

Brlek Stjepan dipl. ing.

Deneš ing.

Stjepan dipl.

Feldhofer dr.

Stjepan dr. Ivan Jakopović Keglević Stjepan dipl. ing. dr. Zvonimir Štafa prof.

Nizozemskoj

Dr.

Str. 10-11

Božičević

u

Stjepan Trihomonijaza goveda

Str. 8-10

Mirna

Ivan Katalinić

Dr. sc.

IZ EUROPE

AKTUALNO

dr. Ivo Belan

Feldhofer

Stjepan Hranidbene goveda potrebe

HRANIDBA

Dr. Ivo Belan Kako

boraviti na

sigurno

suncu?

mnogocvjetni (talijanski) ljulj i Travnjaci diploidni poliploidni, (nastavak) oštrica klupčasta, i lisičji mačji, repak stoklasa bezosata tako da (sorte), jeomogućeno Prof. dr. Zvonimir Štafa korišćuju, Piše: i livadna trstikasta nekih vrsta vlasulje osjemenjivanje koje tratini u kasnije pretežu (medu- (sorte), određenim zobilia zlatožuta nika i loše kakvoće a su (na dr.),koje ilisu staništima). bezvrijedne. niske trave U naročito vrijedne bezvriUdjelmanjepoželjnih, etažu u koje popunjavaju daljnju i vrsta trau jednihnepoželjnih tratini vrste ubrajamo sljedeće tini određenim uzgauvjetima trava: i odte janja zajednicama engleski, ređeni način može biti ljulj uporabe alpski, repak vrlo što kod na nas upovisok, rosulja bijela, i KoŠoštarićzoravaju obična i movlasnjače livadna, vačević Ivanek Pisačić (1968, 1974), čvarna, i Čižek te Štafa (1974), (1994).

U zanacrvena travnjačkim spomenutim vlasulja (širokolisna). vrsta u nepoželjnih zajedviše ili Udjel Većina od navedenih kovrsta jednicama zastupljen je u

u

velik

flornih

nicama

uz

busike

oštre

može

izno-

ili risti se i za manje broj sjetvu nadosijasiti od 70 do 95 % u a u masi, raznim livadnih i kojepripadaju porodivanje djetelinskošaševa čak i 90 zajednici preko odte cama su vezane uz nih koje smjesa. travtih %. Pa se masa zas ipak i ređene tratini U uvjete agrotehnološke travnjačkoj proširen je koristi za ishranu stoke, jednica i iskoi velik vrsta po se proizvodnje agrotehniku još broj kojima često s pratećim n epoželjnim rišćivanja biljne zajednice. određuje travnjačka zajednica. posljedicama (probavne smetnje, Sve florne vrste kaku te su vrste, zastupljene slabije No, zbog čak i pa pobačaj, j e smrt).

Stoga tratini neke masi lišća voće i ne zajednice vrlo važno raznim zahvatima biljne manjeg udjela istu etažu ili nekih popunjavaju tratine, drugih ograničenja zbog (gnojidba, odvodnja, pobijanje nisu ni čekiravnomjerno zastupljene stabljika, (dlakavost, gruba mehaničko i herbicidima) svim ih kakvoće nasto pa pa zajednicama stoga lišće), slabije ako već može iz se ne njiti, i različitu imaju gospodarsku ubrajamo osrednje vrijedne tratine ukloniti vrlo potpuno važnost. travne vrste. i vrste škodljive povećati udjel iz te Neke od vrsta su različitim edefskim u skupine Međutim, gospodarski poželjnih (korisnih) osonačinom i intenzitetom gospodarski vrijednih zbog uvjetima, vrsta. Od poželjnih (gospodarski bina selekcionirane se može uvelike se pa siju iskorišćivanja iz vrsta trava korisnih) porodice i za odreodređenim vrsta uvjetima procijeniti udjel tratini, ili nadose koje uglavnom s iju đenu U ali i kakvoća i mase gosnamjenu. skupinu proizvodnost sijavajutravnjačku tratinu ili vrsta tratine. podarski osrednjih ubrajadjetelinskosmjesama vrste trava: mo Jednostranom i uposlijedeće većina ih gnojidbom u (DTS), travnim je opisana rabom nekim stana izvjesnim Mljekarskom listu klasulja, protijekom ništima često neke krestac i se tekle će biti prošire (ima sorte), pa godine, stoga ili više poi vrste su koje manje U naročito vripirika (ima sorte), samo nabrojene. često i i a u željne, visoke trave nepoželjne jedne vlasulje (ima sorte), koje popunjatratini. Ta naročito izstoklasa uspravna, jepojava etažu u tratini ubravaju gornju ražena šaš na su travnjacima koji jamosljedeće vrste: bijeli, sitnolisna i nacrvena preopterećeni gaženjem (trputac vlasulja i ili isse povremeno blještac dr.) koji (sorte), ovčja, vrsta

u

a

sma-

u

u

u

u

u

u

2

list

Mljekarski

=godišnja, vlasnjače spljoštena, (oštar, pilast višegodišnjih rub, gotovo neke kakvoće i su uskolisna, Silicij), kojih najviše odnosno se kovilje siju nadosijavaju ( tvrdo, duga perasta zubača (sorte). ili količine kakvoće njuška popravak tučka), Na našim i za jetravnjacima proši-medunika (dokjemlada stoka je mase na travnjacima košnju nekim čak i ren, Prema za Šoštarićzajednicama napasivanje. pase), velik travnih vrsta -Pisačiću i Kovačeviću od mirisavka preteže broj (1974), (kumarin), loše kakvoće i male su 109 vrsta rdobrada koje najčešće zastupljenih (vrlo gruba), krmne iliih čak smamahunarki 9 u teško ih zavrijednosti njih ubrajamo rosulje je (puzave, tramo dok se ne27 u vrlo 28 u hvatiti bezvrijednima, odlične, dobre, košnjom), ke lišća 11 10 19 u stoklase (čekinjaszboggrubog u srednje, dobre, loše, obična, meka,grozdasilivrlo vrsta se tog) grube stabljike (često ta (dlakave), smatrajubezvrijednima dlakave s smaih od5 a treslica grubim dlakama) tratini, ješkodljivih (majčine suzice) (tvrda keotrovnih vrsta. nosno traju škodljivima, jerzbog stabljika), ili i nasastava trstika mijskog tvrdog (gruba), Većina _mahunarki travnjačkih lišća i mogu zubljenog stabljike tvrdača (tvrdo čekinjasto lišće), određeni te nema rasta, tip izazvati čak i odnosno stoga oštećenja vlasnjače uskog l išća, rastu i one se u gornjem granaju U tu probavne smetnje. skupinuvlasulje i veliku masu i šiljatog (tvrdog lišća). dijelu, stvarajući vrste: ubrajamo sljedeće Na našim iz Osim cvat tome u travnjacima porodice dijelu. toga, mahunarki tvrda mahunarke odrvene tako brzo ne (lepirnjače) beskoljenka (oštar rub, zastupvelik kao a u trave, ljen j e broj jednogodišnjih, stabljika), prijelazomgenebusike

odnosno

vrsta

od

za

a

u

-

u

Bo

PIONEER

d.0.0.

SJEME

120

MAKSIMIRSKA 10000

ZAGREB CROATIA

TELEFONI:

PIONEER.

+385/01-2339-591 +385/01-2339-529

TELEFAX:

+385/01-2339-590

Poljodjelci, Tvrtka Pioneer d.o.o. i za 1997. količine Pioneer za Vas sjeme sjetvu godine pripremila je dovoljne hibrida kukuruza različite i za različite silažna za uvjete proizvodnje namjene (zrno, klip, silaža, zrna).

PIONEER hibridi kukuruza ali i u širom su u višegodišnjim pokusima Hrvatske, širokoj proizvodnji Vašim već dokazali izuzetnu rodnost i i klimatske na na oranicama, svoju prilagodljivost zemljišne Hrvatske. uvjete kalibrirano visoke i u testa što Sjeme prodaji je, jeklijavosti visokog jejamstvo hladnog odličnog i i i ujednačenog nicanja hladnijim vlažnijim proljećima. u

PregledPIONEERovih

hibrida kukuruzau prodaji1997.godine Za

informacije javite potrebne telefona ilidođite se na gornje brojeve "Pioneer zimske sastanke“ na koji 15.

1997. počinju siječnja godine.

10-ak

dana

terminima

Povedite

sve

nam

prije održavani? svakog "Zimskog i sastanka. mjestima održavanja i i oni su dobro došli! svoje prijatelje, PRIDRUŽITE SE NAJBOLJEM!

list

Mljekarski

sastanka“

po selima

će biti

točnim

izvješeni plakati s

širokolisni, grahori hrapavi, narki na određenim staništima brdski, močvarni, uporabe zbogčegaje vrijeme i rastu a neke su mahunarke grahorice dlakava, kosmata, škodljive pravilu produženo vrste, i bi se Da čak i otrovne. odnosu na u vijugava dr., postiglo ptičja, vrijeme optimalno i na lucerne na mahutrava. su jednogodišnje iskorištenje površine bolje Stoga uporabe hom staništu krma kvalitetna tratini i znatza narke u (Mediteran), njoj proizvela poželjne većem od utvrđeno ranjenik, udjel pravi namirenje potreba stoke, udjelu uskolisna. tratini treba Velik vrsta kod autora u noga smiljkita nepoželjnih broj ili ih utvrđivao i kod nekim vrstama nas I su u smanjiti mjerama agrotehje svijetu toj skupini ukloniti iz nike treba dobivesu pa pojedinih udjelzastupljenosti poboljšana svojstva potpuno flori. tratina. flornih vrsta u kultivari ni novi se travnjačkoj koji (sorte) Te Svi oni utvrdili da su vrste i travse određenim u mogu nepoželjne uvjetima siju ukloniti mehanički flori loše U način košnjapredviđeni uporabe. zastupljene (česta njačkoj premalo i i mahunarke i da bi a mahunarke ubrai (herbicidima),bezvrijedne udjel dr.)kemijski njihov treba onih biti momorao osigurati jamo: posebice gnojidbom veći, korisnih vrsta i kakvoće proširenja kojedaju naj- gućnost najviše bjeloglavice, bi zaumahunarki i trava, kako i Tim više mase prinose hranjiva. bezlisni, grahor nakon zele fosmahunarkama žuticu mjestoispražnjeno gnojidbom streličastu, vrsta. a na trn, povlačenja nepoželjnih kalcijem, forom,kalijem, zečji način staništima i borom nekim te Najdjelotvornijipopunja- zvjezdastu djetelinu. može čistom mahunarke i otrovne mjesta jenadosijapovećati vanja praznih košnjom Škodljive takvim će i konkurentna u su: smjesomkoja na udjel sposobnost vanje travnjacima tako i odnosu trave na trn najprije postići željenibodljikavi zeljanice, uvjetima trnje), zečji (jako visokih masi znatno, da se masa i sorte sa pri- šareni grašak udjel cilj (kvalitetna njihov (ima a često i višestruko poveća. nosa). alkaloida), udjelom smanjenim mahunarke U na otkosima kozlinac U visokovrijedne (alkaloidi), pojedinim (u ljetno i žutilovke one travnjacima ubrajamo: pre(alkaloidi), doba) mogu osigurati veću kaktežitidio mase, znatno livadni, grahor štipavac, i voću ishodišnu odnosu trasorte crvenu, sa na djeteline bijelu, jagodas- prskavica (ima odnosi tinu. To se tu, na poglavito udjelom alkaloida). njenim i sve perzijsku, U švedsku, podzemnu, višegodišnje djejednogodišnje zeljanice ubrajamo zeljaste zatim teline širem rastu žutu, travnjacima smislu, biljke koje i dr. Takva ne trava, porodici je pripadaju grahorice koje esparzetu, grahove, lucerne veće tratina znatno godišnje, hmeljastu, mahunarki, sitova, brula, pravilu šaševa, barsku. više i i znatno ali ni među kao smiljkitu roškastu, mahovine, lišajeve kakvoće, daje takva tratina Osim navedenih Od te drvenaste su se vrsta neke sesu Ranije biljke. prinose. toga, ima duže tako da se koje lekcijom podrazuvrijeme uporabe pod pojmomzeljanica poboljšane, što Praki lakše velik sorti podesi mijevali travnjački korovi, potrebama. toj skupini postoji broj među što većina tična strana u tome se zeljanijer je nijeispravno, koje siju (djeteline, lucerne, ima čitav niz vrlo korisnih U cama (košnje) vrijeme uporabe osrednje seljaka smiljkite). esparzeta, od kakvoće.

Neke odlične mahunarke prema cvatnji djete-vrijedne podešava ubrajamobiljaka i i čak vodeći računa o nekom od vrste ne one pa gosstadiju njih imaju dijetetsko, lina, kojepo ali djelovanje, ovoj razvoja. zaostaju ljekovito podarskih svojstava niz škodčitav su Osim korisnih vrsta u prvom je ipak skupinom.

Najčešće skupini mahunarki, čak i otrovnih obnavrasta ilise tratini velik pa biljnih slabije ljivih, niskoga broj je zastupljen neke su dlakave ilisu ogravrsta. vrsta smatramo ljaju, koje bezvrijedstanišničene samo određena Prema na nima zeljakrmnojvrijednosti povrkojezauzimaju (19), četiri nice vrste na ne i ta, troše a u skupine. uspijevaju. dijelimo gdje bolje šinu, hranjiva vodu, To su korisvrste: U krmu prvu sljedeće skupinu ubrajamo daju koju dijelu praktičnom kocrnkasu ili da nešto stoka ne ne, uvjetno druguskupinu jede jedva djeteline mala, brdska, čine treću vrste i količine. od ta, skupinu risne, poljska pojede ponuđene panonska, dr., zadrže

fazu

rativnu

zeleno

lišće

Osim

bezvrijednih vrsta

mahu-

-

u

-

su-

-

u

su

-

u

nas.

-

u

su

za

-

-

se

-

-

-

u

-

u

-

-

-

-

u

sma-

-

na

u

na

a

u

u

za

u

-

4

list

Mljekarski

loše

male kakvoće bezvrijedne, reagiraju gnojidbu, Najveći brojzeljanica je dok u četvrtu krmne ili ih čak naročito dušikom skupinu ubrajamo vrijednosti, (sve forme). i otrovne Korisne smatramo neke vrste stoka vrlo rado škodljive bezvrijednima, kojih zeljanice ili više flori ima više od 65. Kod zelenom i su otrovne suhom pa jede manje našoj (u stanju, ali one i vrsta nisu osomogu velikoj količini) imaju djelovati negativnih mnogih zeljanica još čak i letalno. bina. Prilikom drobi im istraženi krmna sušenja dovoljno vrijedOtrovnost i trusi lišće i kao se se i bi ih se nost da očituje kolike, gubi najkvalidjelovanje velika nadrasamo klasificirati. proljevi, začepi, tetniji dio, ostaju grube ispravno moglo živčane ženost, smetnje, stabljike. je Zbog zeljanice uzetost, toga Prema u Kdnigu,srednjoj Europi bolje iskorišćivati u zelenom stagubljenje vrtoglavica, ravnoteže, ima oko 400 od vrsta, biljnih čega nju(košnjom, krvavo ili srčani napadi, mokrenje, napasivanjem) ih 100 odnosno je dijetetskog silirati avitaminoza.

Kada količina = = (međvjeđe šape). stoka otrovnih ljekovitog Neke letalnu djelovanja veliku lisnu koje biljaka prijeđe zeljanice imaju rado može i smrt. jede(trputac, stolisnik, masu u rozeti zbogčegazaposjegranicu, nastupiti i Letalna doza nekih veliku i vrsta ostale slačak, kim,mrkva,paštrnak daju biljnih površinu guše često vrlo niska vrste. lakše se dr.). jeputa Sijeno zeljanica (kukuta, kvari. u trubeljika, vučje preslica stope), Zeljanicepravilu imajubolji i i mrazovac . od trava sastav močvarna, bunika, sadrPovoljno dijetetsko ljekovito kemijski jer čitav niz može biti i že više djelovanje zeljastih biljaka zeljanica koje nego bjelančevina trave, sadrže ako su u sapoglikozide, ali alkaloide, škodljivo, zastupljene mahunarke.

Kamanjenego nine i dr. otrovne masi. velikoj spojeve). sadrže koliko i mahulija gotovo stoka rado S na su Zeljanice jede travnjaka kojima prošiviše od mahua narke,magnezija mladom ali neke brzo otrovne vrste rene stanju, je potrebno .narki i trava. Neke od zeljanica raznim zahvatima u ogrubeprilikom prijelaza agrotehničkim sadrže više fosfora i od trava i od i ukloniti tada ili otrovgenerativni stadij razvoja smanjiti udjel mahunarki. ililoše kakvoće. nih i su vrsta ili osrednje nadosijati zasijati Neke od tratinu odličnim i vrlo dose vrlo brzo novu zeljanica imajujako Zeljanice osjemene dobro i način brim dodatno i na šire. se travama mahunarkama. pa razvijen korijen jako taj još [i i one

dobro

na

a

u

u

se

a

ma-

u

-

-

Psarjevo donje61,

10380

NUDIMO KRMNE

Nudimo za

sve

SMJESE

Vam domaće

Mljekarski

list

i

sve

ZA:

VAM

muzare

12

%

S.B.

Krave

muzare

16

%

S.B.

Krave

muzare

18

%

S.B.

14

%

S.B.

koze

ostale

krmne

životinje

i ovce

Zelina 869-202

tel./fax: (01)

POVOLJNO!

Krave

ZA:

Sv. Ivan

Kuš

smjese, superkoncentrate komponente i

za

izradu

krmnih

smjesa

Hranidbene goveda

potrebe Gospodarska

važnost

sastavljenih

hranidbenih

dobro

obroka

smanjivanjem životinja otpornost ili mlijeka gubitkom proizvodnje će otklateladi. Pravi gospodar i uzroke jačati njati otpornost tako da će veću pozorživotinja nost držanju pravilnom posvetiti hranidbi i krmživotinja, dobroj i količinom nim obrocima koji kakvoćom morajuzadovoljavati krava u visokoj proizpotrebe vodnji.

Posebnost

krava

s

visokom

proda

mlijeka jest izvodnjom svamora se hranidba prilagoditi ovisno o i odnose životinji kojpojedinoj prosmanjiti regulirati Feldhofer Piše: dr.

Stjepan fiziološkom ili a pasmini, dobi, vrsti, izvodnju mlijeka plodnost, vii ili i (bređostidojenju) stanju ponepovoljni uvjetivanjski To sini odnosposebice je proizvodnje. uvelike utječudražajii dalje prisutni, čimbenici Vanjski krava važno u kakvoći i količini hranidba no pripremi i pravilnoj životne procese po organizam i i u prvom za ne drugom živčanih završetelenje Preko organizpotrebama odgovara Životinja. i vlažrtvama krave razdoju laktacije mjesecu (u taka na koži i sluznicama ma, postaju utječu im stite se i staničnu razdoblju avansa). na skraćuje proizvodnje, građu biokemijski kakkoličini i hranidba Slaba i po žive tvari sastav iskorišćivanja vrijeme (koloida) tkiva, postupno će uzrokovat voći uništava im se i mršavljenje znatno na rast, organizam. pa stoga djeluju iz će se kod To organizma j er krava, visokopropojava je sposobnosti, spolnu proizvodne time hranidbene trošiti a s često krava izvodnih i zalihe, koje imaju plodnostreprodukaktivnost, vezi sve u i posljeMeđu druge slijede smanjenu konstituciju mnogim slabiju cijuživotinja. dice. hranidba (adaptaciprilagodbe — sposobnost vanjskimutjecajima i Goveda aktivza rast, i neima vrlo istaknuto reprodukciju oslabljenom je), potisnutu mjesto donadbubrežne nošću moraju proizvodnju mlijeka (hižlijezde djeluje životinjski posredno tvari bivati sve brzi hranjive potrebne tjelesNaime, poandrenija). visokoproposebice organizam, i odi visoka ni rast izvodnih stvaranje tkiva, ploda život, mliječnost, životinja.

To su vihranidba imanosno krave često mlijeka. uglavu proizvodnju napregnuta Visokomliječne tvari: četiri vrste nom i hranidbi hranjivih reprodukciji proizvodnji sokoj prohtjeve judrukčije biti uzrokom što slabe krave (proteini), bjelančevine mogu energija, slabljenju nego mliječnosti, minerali i u se i nadbubrežne aktivnosti Često vezi s većim za vitamini. u žlijezde potrebama je i hranidbi kohormona adrenokortikoidnih spominju sa suvremenoj tvarima, stanjem hranjivim faktori “neidentificirani? neki metabolizmu u aktivnosti. Tai hormona (izjisudjeluju spolne neodneke i rasta masti da u nedosko proizvodnje, ugljikohidrata, t vari) mjeni je primijećeno ili aktivne ređene i vode i ili tatku nekih važnih prirodne tvari, bjelančevina, prometu sastojaka dovodi do poreTo veće količine štetnih i zmjenu kojepotiču sintetične, elektrolita. prisutnosti iskoriši sindromu rast, u krave tvari ili same proizvodnju tvari, metnji adaptacijskom podražaja, hrane. nadhormona ili i ravnoteži između ćivanje mlijeka proizvodnju smanjuju da razni mikroTreba štitbubrežne i naglasiti hipofize gožlijezde, (izostaje oplodnju odgađaju biti krmiva iz elementi se mogu Iz i u slabijem očituje njače, njenje)graviditet. toga višu za za na nekim proizvodnju, poticaj organizma prilagođavanju = slučajevima proistječe i stresne i viizmeđu ovisnost zdravlja konstitucije, smanjenju jačanje podražaje, plodnosti soke u Međutim, životinja. otpornosti jalovosti mliječnosti, pojavama negativnoj mliječnosti većim mikroelementi su iu dijelom životinja. obolijevanju korelaciji. teško i istraženi u se interes tome u krave po Ukoliko nedovoljno nije Gospodarski svojim geneti zaštite da se mogu skim ne odgovarajućim prilikama pojača životinje određenjima uspijevaju u

tome

su

na

na

za

u

u

u

u

a

u

u

6

list

Mljekarski

odrediti

životi-

budu

potrebe krmiva, biokemija kao i mikroelenja, prisutnost trošenje metabolizmu, proiz-biotehnologija pokušavaju preko u da se i menata u hrani. se zna _krmiva Ipak vodnjiizlučivanju (konstitucijkrepkih (koncentrata) nalaze zelenim krmiski defektna tvari sve biljnim krmiva). popuniti hranjive koje što hrana osnovnih krmiza osnovnim krmivima. vima, je“prirodna?

Gospodari preko nedostaju neki način ta krmiva kakNa način va na se goveda.

Stoga moraju povezuju taj nastoji postići biti krmiva dio osnovnih voću ratarske prema glavni tla,tehnologiju najviša proizvodnja geneti kakvoskim se Često proizvodnji mlijeka. proizvodnje (gnojidba!) sposobnostima. ću krmiva sa i razna “stimulazdravljem, proizvodupotrebljavaju Odmah treba reći da intenzivna i tivna“ krmiva pronjom reprodukcijom goveda. kojapotiču ratarska novim sortreba kakvoću ali mogu uzrokovati na proizvodnja Stoga paziti izvodnju, još i visokim tama u hranidbi rasu neprinosima daje krmiva, posebice jačeiscrpljivanje životinja često u i krava kim prirodekojima nedostaju plodnih životinja koje drugim sastojcima. makroelementi i mikroveću količinu su mnogi daju mlijeka, jer elementi.

To dovodi u hranidbeni obroci osnovica one goživotinje Dakle, gospodarska moraju da vedarstvu i biti uravnoteženi nepredviđene opasnosti proizvodnji (izbamoraju uvijek krmivima ne sve ostati 4 svim do hranidbenim u dobiju potrebne najmanje 5 laktacija lansirani), tvari i da i da bi i tu se prema hranjive primanja sastojcima, potrebama ulaganja proizvodnju nekih tvari resorpcija hranjivih isplatila. proizvodnji životinja. stvarne

neusklađeni

u

odnosu

Uz

na

i

osnovna

u

u

u

s

u

s

u

u

Aktualno izEurope Razvoj

Najviša je i iznosi 321 m. KliVaalserberga zime ma jetipična oceanska, cia blage,ljeta svježa.

Tijekom jele godine vjetrovi pušuzapadni donose dosta u obliku koji vlage kiše. u Prosječna temperatura tipičnom Utrechtu, gradu iznosi trašnjosti, siječnju 2,3*C, *C. a pasrpnju 16,6 Godišnje daline iznose 740 mm, prosječno ali su dobro tijekom raspoređene osobito godine, ljetnim mjesecima kada na obično juguEurope sušna To sve nastupaju razdoblja. ide korist protamošnje biljne izvodnje. nadmorska

mliječnih

nizina

kod

su

farmi

u

.

Nizozemskoj

u

unu-

u

Piše: dr. sc.

NizoŠtoviše, površine. zemci su od 1920. otimati počeli od bi da mora zemlju je

u

redne

Ivan Katalinić

uz

trud

ogroman

i velika

sredstva

u

novčana

pretvarali plodne Do danas nice ibujne travnjake. na je osvojeno pet poldera 2500 Uz to su km?. ukupno i kanalna i napravljeni odvodnja Razvoj mliječnih farmi Nizonavodnjavanjecijeloj počinje 1960. zemskoj. u

ora-

u

u

Tablica

dođete

Kadgod možete

u

Nizozemsku

ostati ravnodušni

ne

prema uređe-

pašnjacima pregonskim nim i terena poputsportskih ali funkcioprema jednostavnim nalnim

stočnim

farmama.

tujući da ne možete gotovo ili neuređene puštene kroz

Mljekarski

Pu-

Ukupan

Razvoj mliječnog govedarstva Nizozemskoj 1960.

1995.

1970. 1980. 1990. od

u

1960.

broj krava

1.500,000

1.900,000

2.350,000

1.900,000

1.700,000

Broj mliječnihfarmi

185,000

116,000

67,000

47,000

39,500

8

16

1.400,000

1.330,000

Broj krava po Ukupno

farmi

pašnjaka,ha

| zemlju zapašnjaka vidjeti |iProsječno kukuruza po farmi, ha poljopriv-

tu ravničarsku

list

1:

Proizvodnjakukuruza,

ha

-

7,5

>

35

40

43

1.200,000

1.100,000

1.050,000

6,000

110,000

160,000

195,000

11,5

19,5

26,8

29,0

7

Iz tablice 1. vidimo

Da

bi

ruza

u

tako

oštrim

gospoje proopstalo Nizozemskoj jerazvoj izmeodnosima nizozemska konkurentskim tri fardarstva mliječna prošao glavne dekade,sječna i đu 1960. imala 8 vrlo intenzivno 1960. a 1995. a proizvodnje mlijeka biljne krava, počeoje i analizirati već i ima 43 krave dobro Ove tenmogu jepogledati najbolje daljnju činjenice tablicu 2. tablici iz 1. rasta. se iznose u u podaci Gospodarskim jekojoj denciju sagledati podataka i kukuzikom svaka krava u o pašnjaka obiteljskaproizvodnji Broj Nizozemskoj naglo rečeno, odnosu farma 40 krava do 1984. kada na rastao sve proizvodnju ispod počinje je je 35 i otdostatne dokvota uvedena u nema mlijekazadnjih godina. proizvodnje propadati jer Zasvaku farmu. biti iz za mlijeka. Za malo proizvodnje kupa mlijeka da se povrupućenijeg čitatelja Otada krava u broj Nizozemskoj nimljivo jeprimijetiti o pomnogo i šine farmama kao uostalom kukuruzom govori podatak na počinje padati pod dušika po hekEutrošnji kilograma na povećavajutemelju smanjenja drugimzemljama zapadne Davnih 60-ih gotaru isto više uređenih U pašnjaka. s sve se pašnjaka. rope. vrijeme Međutim, dina to bilo samo 100 dok farmi. je kg, to o brojmliječnih hranidbenog gledištagovori smanjuje 250 dušika danas po izbalansiranom voluminoz35 je kg Tako u je zadnjih godina bolje količina Ta hektaru pašnjaka. i osnovi za obroku krava je nestalo 145.500 nom Nizozemskoj i radi zaštite tla i višu farmi ili zaustavljena te kvaproizvodnju mlijeka, obiteljskih 78,6 gotovo ekoloških iz 1995. i tj. potreba/ra%. Prema de, zbog u toj litetniju podacima intenzivniju proizvodkod nas se pašnjaci ima samo 39.500 zloga.

Usput, mesa.. njugoveđeg obiteljzemlji osim obii ne u gnoje našim i gotovo skih farmi. U suštini su Mnogim poljodjelcima mliječnih budućih farali sitne teljima poduzetnih nestale treba stručnjacima napomenuti farme, male, mera. isto su rasle da obiteljska mliječna vrijeme poduzetne prosječna velike farme. farma ima 29 hektara i 43 krave. obiteljske travi kao Odnos prema najvažkulturi i Tablica 2: Odnos krava Nizozemkrmnoj nijoj nizozemskoj proizvodnje mliječnosti biljne visoku mlidonio od 1960. do 1995. je proizvodnju skoj kravi. Tako po jeprosječna jeka 1990.

1995.

1060.

1970.

1980. kravi p o proizvodnja mlijeka 250 Utrošak kg dušika po ha 1995.

1960. iznosila 4.200 pašnjaka 100 200 285 250 a kg, krava po ha (pašnjaka 1,1 14 1,8 1,5 15 kukuruz) ili9.600 6.500 Broj godine kggodišnje 4.200 5.200 6.050 6.500 4.400 Mliječnostpo kravi,kg hektaru 1 po poljoprivmlijeka 4600 6.150 9.350 9.100.

9.600 Proizvodnjamlijekapo hektaru, kg redne površine. m U

da

se

u

ma

se

*

u

u

-

vo-

u

.

u

*

+

Trihomonijaza

obično

stadiju se može a kadšto pojaviti uočava, 4-5 Kojih tjedana gnojni iscjedak. goveda krava se ponovo nakon pripusta svaka tri a zatim tjedgoni, opet od bikova.

Bolest bolesnih na. sperma pripusta razdoblje Dulje Banožić Piše: dr.

Stjepan do ponovnog zavarava može i sa zaraženih krava gonjenja prijeći da vlasnika bika. kojije uvjeren je Trihomonijaza zdravog krava bređa.

U i osim može tom To zaraza se, po jerazdoblju prenijeti proširena jespolna toga, i nezabređala krava i i kod instrumennečistim nas. pa vjerojatno čitavoj Europi, priborom nakon Trichotima nisu sterilni.

Uzročnik primjetno pobacila, čega je protozoa koji Kod nekih krava sluznici Uzročnik na monas goniti. počela naseljuje genitalis (T.foetus). do zaraženi bređost i Glavni izvor zaraze sve su organa razvija četvrtog posteljici spolnih kod Trihomonas bolesna sperma. bolesne bikovi i njih promjene.

Tje- mjeseca. rokujući njihova sluznicu sluznica bodan dana nakon Bolest se organa, spolnih napada pripustom prenosi napada, što i ali se može rodnice se bika na crvena, posteljicu plod, uzrokuje upali, postaje krave, lesnog Kod i otekne i proces drugih potpunipobačaj.

Upalni osjemenjiohrapavi. prenijeti umjetnim krava s nai na maternicu. kravama obično se ako se gnojne nastaju upale proširi daje vanjem Bolest

se

u

tom

ne

na

se

se

na

8

uz-

se

Mljekarski

list

43000

cesta Bjelovar, Križevačka

Tel. 043/25

18

3

b

Tel/fax 043/25

00

mobitel: 099/44

06

90

17

16

POD REŠETKASTI -

s detalj farmeu Ivanić Kloštru

=

»_

cE

i

ta

58 ka

«

»

OBRATITE

NAM

ko Unutrašnji diotransporteraSTOJNICAza obradu papaka, za izgnojavanje manjeoperativne zahvate, SE S POVJERENJEM spaljivanje bradavica

nudimo: VEZOVI

ZA

GOVEDA LEŽIŠTAZA LAUF SISTEM GRANIČNIK ZA JASLE P ZA BI BOKSEVI TOVLJENIKE AW GUMENI TOPLI PODOVI VIŠE Hm POJILICE TIPOVA [r— RITULJE AUTOMATSKI VEZOVI ZA GOVEDA Hidraulični transporter I OPREMA kosi ili ravni s za KAO OSTALA opremom izgnojavanje pratećom -

-

-

-

-

-

<.

-

-

mastima, mazujeljekovitim spolnog kupljanjem gnoja šupljini i s rodnicom krivena crvenim ternice. Kad se se jednako postupa je razvije piometra Za nekokrave. gnojnim nakupinama. (nakupljanje gnoja maternici), i bikovi Ako bolest liko dana bolest nestane u više krava se ne se otkrijeuzgoju, mjeseci goni. živozdravih životitreba odmah sve Ako nema se zatvorena, pregledati vladaju jepiometra poput ali prenose normalno i vlasnik iz rodnice tinje. je nja, skaču, iscjetka zaštite žibolesU Naredbi bolest. U kroničnom krava bređa. Ako o da mjerama tijeku je uvjeren je niod zaraznih i nametničkih ti kod zaraženih bikova nema se otvorena, votinja gnoj cijedi piometra 1997. g. za trihomonibolesti kakvih znakova ali i tada uočava iz rodnice i se bolesti, najlakše Bolesni bik oni bolest prenose. kad krava leži. jazu stoji: ujutro i “Bikovi i može nakon Kod bikova ubrzo za zaraze pa pripust prirodni godinama, doživotno, i biti izvorom zaraze. uda se sluznici moraju jetnoosjemenjivanje puzdrespolnog i Bolest kao se laboratorijski dijagnosticira gineko-prijekorištenja jednake promjene nastaju mikrološkim krave. Kad sluznici rodnice na na pa pretražiti trihomonijazu. pregledom, Bikovi bikovi u za pripust prirodni očituju bol, mokre, ogle-skopskom pretragom. dva kliničkim Krave se se prema prema tijeku korištenja putagodavaju stražnjem dijelu liječe nalazima i nerado skaču na krave. Iz mase dišnje _morajulaboratorijski (piometra, tijela upala is- ternice ili Bikovima na se trihomonijazu". sluzavognojni rodnice). pretražiti puzdre cijedi izvadi i preokolna opere _ jeslijepljena cjedak kojim spolno udo, dlaka.

ma-

u

uda

Sluznica

a

poi čvorićima

u

u

um-

na

se

mastitisa

Terapija

više

pisanim dozama, puta, bi kako određenim razmacima, i rase antibiotici i sulfoosigurala željenatrajna upotrebljavaju Banožić Piše: dr. zina u vimenu. namidi Stjepan lijeka pakoji manjenadražuju lokalne renhim a lijekova upotrebe koji Prije žlijezde, mliječne vime treba stava mastitisa se u bolesti.

Liizmusti, prije pravilu Terapija etiologiji odgovaraju vršak sise treba mirezultata određeni treba na ljanja lijeka provodi temelju ječenje provoditi alkohodezinficirati krobiološke odnosno dana i ne se 70%prekidati broj smije pretrage, 12 lom. vimenu u Zato vrlo važno Lijek tnim ostaje prerano. antibiograma.je redovno nakon se vime oboda veterinar može Prilikom čega pošalje mlijeko liječenja sati, lokalnog lido mikrobiološku kad mliočekivati su se davanja izmuzuje idućeg ljele životinje uspjeh treba izmuzavati ne li bez obzira na to može kanali i kad jeka.

Lijek prohodni ječni pretragu, doba ili ne čekati s dok ne vimenu ima dosta sekreta. Prema zasušenja. liječenjem slati na se ne rezultat. lokalno tome, smije Mlijeko dobije najčešće liječe dana nakon 3-5 tržište i malih Mastitis kronični katalatentne najmanje preživača goveda infekcije, antibiotika u lokalnom možemo akutnih oblici ri i masdavanja posljednjeg liječiti aplika- laganiji vime. titisa. u žlijezdu cijomlijekamliječnu i mastitisi akutni samo se kroz kanal te lokalno Za sisni je Stoga parenteralnom liječenje najbolje doba katari manifestni svrhu tu liječe u apli(injekcijom). aplikacijom lijeka upotrebljavati u doba a latentne i Za lokalno katorima laktacije, upale liječenje priređene parentepreparate. danas ralnu Te treba davati u prozasušenja. najčešće preparate primjenu u

na

u

u

se

u

za

se

KUPUJEMO

SVE

I TIPOVE

VRSTE

(RABLJENE I PRODAJEMO

MUZNIH

UREĐAJA

I NEISPRAVNE)

RENOVIRANE

(UZ GARANCIJU)

na posredovanja adresu ili radiprodaje, n abave Javite 01/42431/III, tel.

Hrvatskomljekarskodruštvo Zagreb+ Ilica 420

nam

se

+

10

list

Mljekarski

Prilikom

izbora

nisu tada na lijeka Terapijski jer normalu, rabe antibiotika može se se teprekoji preporučuju u uporabu pobolj-rijetke upale još opetovane šati i ma žem se obliku. antibiogramu uvijek biraju proširiti djelovanja spektar mastitisa treba preparati kojinajmanje provopodra-upotrijebljenog lijeka Liječenje parenteralnom antibioditi veterinar. svih obližujumliječnu žlijezdu.

Liječenje injekcijom istog Liječenje antibioticima tika ili antibiotika ka mastitisa treba što širokogspektra širokog spekpočeti prije izaziva sekreta vitra kako bolest bi se ne jačepromjene djelovanja. proširila tako da Parenteralno treba veći dio vimena. traKod mena, akutnih mlijeko nije liječenje i nakon što rok od 5 odnosno mastitisa uporabu prođe jati najmanje dana, popraćenih tempera3-5 dana nakon dabar tri dana nakon što antibiotici turom su se se posljednjeg još primjenjuju smirili znakovi dobro ili sulfonamidi i 1ovanjalijeka, zbogpodraživanja Nije upale. parenteralno vimena i obrambene čim smire se te se prema zbogjače prekinuti liječenje kalno, potrebi poduznakovi i dozima reakcije epitela mliječne žlijezde.

Il upale temperatura simptomatsko liječenje. za

lokalnu

učinak

lokalne

upo-

đe

'

na

za

Način

mužnje

količinom

mlijeka dobivenog prilikom trenutku jednemužnje muznosti.

Količina mlinajveće dobivena Takvim načinom Piše: dr. jeka jednommužnjom jeka. mužnje Stjepan Banožić to zapravo osim se a je obujam vimena, je mogu ozlijediti sise, važno.

Ako neka krava deformirati sise i npr. se daje mogu toga dan 21 litru kod na a vime. Takav način nikako se ne mlijeka, 7 ali ga neki pojedine _mužnje daje litara, preporučuje, ipak onda treba musti se obično kod krava triput upotrebljavaju, dan. li kod ona teško se muzu.

Daje pojedine koje 5 onda samo i način dva s mužnje litara, je Postoji mužnje prstatreba musti četiri dan. na i a puta (palcemkažiprstom), obavljaVime nikada biti tako ne tako da sisa uhvati i se se smije palcem da curi iz sisa. samo Musti se može više ali i niz isnačina, kažiprstom potežući nju pano mlijeko esta nizozemski način način se posljedica takvog stanja je jenajbolji pri-tiskuje mlijeko.

Tajje vimena ili da krave ta likom i kažise sise istežu i se upala kojeg palcem jer nezgodan jako obuhvati sisa četdolazi do sise i vikasnije dajumanjemlijeka. ispod prstom deformacije vrti i stisne. Tako se sisi mena.

Uz ako sisama na češće nego što to, u mlijeko Dojiti je potrebno od sitne ranice one se nikakve može čak odijeli mlijeka mliječnoj postoje uslijed svrhe, cisterni i biti nanovo i sasvim postupnim stiskanjem povlačenja neprestano štetno, jerživotinje šake sasvim istisne iz sise i ne mogu muzzarasti. Kao teže ozljeđuju uznemiravamo, nepotrebno licu. Zatim šaku raširi nastati zaraslice katkada mogu a (ali posljedica posve dajumlijeko, i isti sisnom se davati. p onavpa sasvim) postupak kanalu, mlijekoprestaju do To teško i lako ljamo krajamužnje. je izmuzuje nastajuKrave se obično muzu na triput način sise način se može se najbolji mužnje, jer Taj upale. mužnje dan. Samo vrlo i mliječna grla vuku ne se samo ukoliko sise samo su nego pritišću. upotrijebiti novotelke 15 dana nakon prvih Pritisak na sisu ih može se ne pa prilično jejed- jakomale, 4-5 se poroda češće, puta, noličan i time obuhvatiti se rukom. p a blag, što naročito važno za prvoje izaziva vimena i sise. deformacija telke.

Koliko musti krave tijekom puta Krave se nema osjećaju dobro, dana?

Steone krave redovito jednoga bolova i se mliječne pa neugodnosti, količinu sve obično mirno. svaku daju manju mlijeka ponašaju Najbolje je Mužnja proučiti kravu, što više steone. su se naročito ako nešto samo su Zbogtoga jeprilično brza, je grla jakomliječi dnevnih od načina mužKrave s vrlo vimena. smanjuje broj mužnji, napornijadrugih razvijenim dok krava sasvim ne Kod načina brzo nom se napokon nje. švicarskog (mužkoje punimlijekom treba musti češće. dnevnih se presuši. njapodvijenim palcem) palac Broj savine i nasloni na ostalim tako da se Važno se da se sisu, mužnjiodređuje je mužnjaobavlja obuhvati sisa pa se količina dobivese određeno i u prstima ukupna mlijeka vrijeme jednakim naniže mlidanu na vremenskim razmacima. s povlačenjem istiskuje jednom podijeli m u

a

na

na

u

nema

a

u

se

ne

u

u

muzu

ne

u

u

Mljekarski list

lI

gis sezo

VITREX 7

dioničko

VIROVITICA društvo

Zbora

narodne garde 3

SILOVIT stroj za

pripremu

stočne

hrane

telefoni: 033/721 513 722 707 721 168 721 212 721 352 724 507

Univerzalnost

stroja omogućava pripremu

hrane:

slijedeće a)sječkanjem repe suhe kukuruzovine sječkanje zelene kukuruzovine sječkanje i sječkanje djeteline sijena “usitnjavanje slame, kukuruza klipa usitnjavanje soje da vrlo Za usitnjavanje uspješno napomenuti je i krušaka radi i jabuka obavlja usitnjavanje u pića. pospješivanja vrenjaproizvodnji hrane i noževa sa za glave čekićem, sječkanje postavljanjem Skidanjem se: obavlja b)mljevenje Cijena SILOVIT-a i ostalih -suhih zma žitarica, kukuruza 6. 600,00 kuna i suncokreta sita Finoću soje odgovarajućih ugradnjom mljevenja reguliramo uz su osnovni pribor stroj. koja aa

>

i

[ Selekcija reprodukcija] Stanje

muškog

dijela

će biti

koji

proizvod uzgojnašeg

Oni nog programa. način da iz

su

stvarani

na

je postojeće populapopulacije Holstein izabrano 40-50 kracije najboljih su va, bikovskih majki koje osjebimenjene sjemenom najboljih goveda kova Holstein populacije svijeta, iz USA i svega prije Kanade, koji korišteni i na su u tom vremenu Od 1965. u godine Hrvatskoj dr.

Ivan Piše: Jakopović započinje za ulaz Holstein krvi u drugimpopulacijama svijeta istu Tako na šaru crno je našoj postojeću populaciju. namjenu. korišteno bikoiz USA IPK za populaciji Uvod sjeme Nabavljen je kao što su Round Oak i 2 bika Holstein Rag Osijek manji b roj j unica pasminagovedajedna Penstate Ivani od Elevation, Apple (Sover Saturn). je značajnijih pasmina goveda hoe Arlinda Conducu Star, Wapa u Nakon Hrvatskoj, posebice dijelu prvog korištenja sjemena Cal-Clark Board intenzivnu proChairiman, se odnosi na tor, ovih bikova na crno koji dotadašnjoj Carlin -M Ivanhoe MarsBell, utvrđeno da izvodnju mlijeka. šaroj populaciji je je field Elevation i dr. Uz to Ona Tony razina kćeri pripada skupini mliječnih proizvodnje njihovih dva izuuvozom su nabavljena kćerima u s pasmina kojasvojim izgrađenim usporedbi drugih bika iz Kanade zetno zauzima vrijedna šarih bikova viša. crno genetskim potencijalom značajno i su, posebice vrh. Raširena (Star Spring) koji sam u svim je s dije-To jebio znak da se prestane dali gelovima Star, značajan doprinos u stočarbikova eusvijeta, posebice korištenjem sjemena Holstein popuski netskoj izgradnji i crno razvijenim zemljamagdje ropskog tipa šarog g oveda u nas. često lacije goveda od tada se na predstavlja najzastupljeniju našojpopulaciji Danas u Centru za raspolažemo, koristi Holstein samo pasminu goveda. sjeme stočarstva s Nastala intenzivnim unapređenje Osijek, bikova. je uzgojno uzgojno radom n adprosječnim rasplodna europselekcijskim Rezultat da od iz je je skom njacima, šare pakoji potječu crno toga tog našeg soju mliječne nazočan stalan vremena =programa smine.

(Genius, porastuzgojnog tim fari na kao onih proizvodnje mlijeka sjemenom Mel, Roy), u Njezinagenetska izgradnja mama, udio Holstein gese međuvremenu izlučeni su u jer koji intenzivne smjeru proizvodnje noma na iz postojećoj populaciji korištenja.

USA od mlijeka je započela uvećavao iz u genegeneracije 1852. kada su uvezene iz Zahvaljujući uspješnoj organizaEurope ostalih proraciju. ciji Zahvadijelova uzgojnog prve životinje ovog tipa. muške teladi za grama (uzgoj uzljujući učinkovitoj provedbi test razna USA i Kanadi rasplod, osjemenjivanje, Proizvodnja bikova programa gojnog rezultata testa, te visoku razinu gedoblje čekanja ona jedostigla vlastitoj populaciji izračun iz se uspjelo testova) potencijala mliječnosti. netskog Holstein svake mladih bikova u Uvidjevši značaj pasmiskupine Primjer jejednosmjerne selekcije novi ne se program uzgojni koji najkraćem visoku m ogućem na proizvodnju mlijeka, od 1974. dobiti nekoliko počinje primjenjivati čemu osobini tova i kaknadprosječnih se pri da se kod izračuna su progodine je predvidio voće grla, koja poslije mesa ne pridaje posebancrno šare iztestova pasmine Uz to velika se g enetska genih značajno doprinoznačaj. pozornost novih sili gradnja generacija davala temelji i osobini daljnjoj genetskoj izgradnji povanjštine, na Holstein bikova ove korištenju sebice i obliku populacije. funkcionalnosti kod ove šare-Holstein pasmine vimena, koje je pasmineTablica 1. Kretanjeprosječneproizvodnje mlijekapo kravi smislu genetskom najviše pri-Hrvatskoj bliženo zamisli idealnoj njegovaGodina Mast % Broj laktacija Mlijekokg Mastkg i izgleda funkcije.

167 3,81 1965.

2305 4839 rata HrPoslije drugog svjetskog 5115 182 1975.

2179 3,56 vatska dobila kao odje pomoć 225 3,49 1985.

7374 6439 ređen šare crno 224 3,41 broj grla pasmine 1990.

8051 6570 iz Ova bila su 214 Europe. goveda 1992.

6021 5654 3,48 200 državu na 1994.

4609 5820 smještena potpunosti 3,43 203 3,41 nim 1995.

3824 5952 imanjima. va

u

u

vremenu

cmo

u

list

Mljekarski

u

korištenjem jer naj- toga organizirati uspješno je je način učinkovit ovih bikova ili na bile uništene farme izvan do Holstein populaciji bolje našoj ponaše razina kontrole bio četka ratnih razaranja izgradnju genetsku nastavljamo korištenja (1991.) naše na stalan nazočan populacije goveda. materijala genetskog proizvodpreostaporast niža i lim bila znatno Početkom rata naše i sjeme osigurati Nastojeći dalje nije je njemlijeka.

Peuinavaa kvalitetnih za krava. izbor nisu više imale pofarme rasplodnjaka najboljih najbolje naše trebe uvezena su novih nastavak za populacije p roizvodnje Prestankom proizvodnje: uvjeta iz bika testirana dva nametnula bikova se od neke razorene progeno su generacija (Orlovnjih kvalitetnih nužnost a Žankovac, Italije. osiguranja njak, Gruda),druge ulaz vrlo način. rano neki na je U su Italiji započeo drugi rasplodnjaka podpod okupirano potpale Holstein došlo do uvoza do danas. Uz to uvjeti sve postojeću Zbog togaje ručje genoma među šaru testiranih nekoliko crno rassu u progeno pasminu, prvima značajnojmjeri proizvodnje Holstein Danas iz Madžarske. došlo do te je Europi. plodnjaka zatvaranja otežani, je pasmina Madžarski iskoili nekih od pasmina najzastupljenija rasplodnjaci predstavnjih smanjenja više od bis sinove kvalitetnih linija u i 70%, Italiji goveda ljaju rištavanja genetskog izgrađenog razinom visokom znati da iz USA. kova rezultat stada. Kao proizvodnje je Valja potencijala MadžarHolstein razina mlijeka. uzgoj goveda proizvodna sadašnja toga stočarski vezi s ostalim bio Holstein razvijedrugim Slično stalnoj je skoj populacije značajno nim samo ne niža u s onom puItalija je tijesno zemljama prijeuzgojimasvijetu usporedbi kvalitetnim nabaveć nabave s tem rata. uzgojima sjemena i povezana Pri izboru bikova u vom svijetu. životinja.

Zbog rasplodnih iz Madžarske Tablica 2. Temeljnipodaci bikovima uvezenim Osiguranjemuškog bika Ime ioznaka Progeni test mliječnostiLinijagenoma izdrugih UV otac +26 297kć.571+.07 Delfin 277 Wagnercrest Ivanhoe Astronaut populacija 51 kć.830+.05+34 Valiant Gold Gul 279 Trividno

Iz tablice 1.

da

na

držalo

se

su

da

a

u

u

u

u

u

za

o

.

muških

Day Board Cal-Clark

Laci 280

proizvodnja Sas 281 više se mogla nije rasplodnjaka Sustavna

S-W-D

50 kć. 591 +.04+27

Chairiman

41 kć. 370+.20+22

Valiant

SID

PROIZVODNJA 43212

Tel/fax:

Tel: 043/878-059

PROIZVODI *

EXPORT-IMPORT ŽABLJAK bb

TRGOVINA ROVIŠĆE,

*

*

STOČARSTVO

ZA

OPREMU

878-034

za čišćenje papaka stolza krupnu stokue stojnice operacioni hidraulički vrste za stoku teljenje stajališta (3 krava(2 tipa) ikopita napravaza sve za veza štale slobodnodržanje tipovepojilica ležišta ) dermo za sitni izgnojavanjeostali automatskehranidbenestijenesistemi *

*

*

*

*

*

e

*

-

priborpotrebanu stajama

ZA

14

SVE

PROIZVODE

DAJEMO

GARANCIJU

2 GODINE!

list

Mljekarski

Tablica 3. Brojno stanjei razina proizvodnje mlijekaHolstein krava

uItaliji

simental-

postojećoj Godina Mast% Mlijekokg kako bi se brže izBroj krava skoj populaciji 62.191 viša 3,61 4427 1960. osnovica gradila genetska 479.029 3,66 5582 od 1980. jedan mliječnosti preuzetih 802.654 3,48 6943 1990. bikova red Holpripada (crveni) 815.143 3,53 7596 1994. stein bik nazvan Dirk soju.

Ovaj našu obzir i visoka uzeta Ovako mlitestiran te progeno populaciju je proizvodnja pozitivno je da od cenod 7.500 ima visoku za po činjenicagrla potječu jeka(više kgmlijeka uzgojnu vrijednost tra vlasništvo rezultat osobine te koji jezajedničko prosječnoj kravi) jeprije mliječnosti, je pozii ABS učinkovito tivan strane centara većinu osobina svega talijanske organiziranog vanjštine. za umjetno osjemenjivanje, jed- Tablica 6. Temeljnipodaci mladim bikovima uvezenim iz Nizozemske Od u USA. nog od najznačajnijih otac Progeni test dva izabrana su Ime bika Datum ponuđenih otelenja Linija otac-o. otac Vanjština grla Mliječnost testirana progeno UV+1744-.47+39 112 pozitivno bika,Has 05.06.96. Etazon Celsius-How = čemu kod izbora uz Acres Kirk Bellman pri je njihovu Delta Cleitus JabotUV 1476-.18+51 108 vanjštinu najveća pri-Poni 22.06.97. pozornost Bis M.Trad.Cleitus dana i progepodrijetlu (linije) Eastland Cash-SkalUV+1395-09+55 110 nim testovima.

Caro 17.07.96. = Boy Na način dobivena dva Sunny taj 02.02.97.

Etazon Labelle-StanUV+1835-.20+65 108 kvalitetna bika — uzgojno čije Leo Bitzie K Bell Boss osobine dane u tablici. idućoj genom

na

u

za

o

-

-

sumer

su

su

Tablica 4. Temeljnipodaci o bikovima

Ime

ioznaka

bika

uvezenim

iz Italije

otac li 30 outhwin Bis M. Tr. Cleitus

Linija-otac-m.

Progeni test mliječnosti 'Progenitest tip

-

-

8455

-

3,56 296

+1,20

-

UV+996+0,05+32 ij

45Sw.H. Tradition UV+997+0,06+25 9177 Iz tablice razvidno rada i intepriložene je uzgojno selekcijskog pa da se radi o kod viresa za ovdje grlima uzgajivačadostizanje doTaba. mo osobine kako soke su su kojih pozitivne proizvodnje jer njojSlika 1. testiran i Pri tome veći Dirk pozitivno progeno svemliječnosti vanjštine. prepoznali profit.

Zbog bik pasmine crveni Holstein istači da razina Holstein ga govalja je proiz- togauzgajivači 4 bika Ostala kćeri vrlo visoka što goveda iz Nizozemske veliki pripadaju skupini vodnje izvoze mlađih od će idućem se u vori da oni iz kvalitetnih te kojih potječupopulacije broj junicasjemena uzimati izuzetno Holstein bikova. Znatan rasrazdoblju započeti sjeme. visokogproizvodnog broj Ovi mladi bikovi i našu uvezen predstavljaju potencijala.

Linije p ripakojima junica plodnih je trenutne nizozemovi bikovi trenutno visu najbolje linije daju zemlju. skih bikova se u soko nizozemu Holstein s koje kasnijim cijenjene uzgojuZahvaljujući suradnji vežu iz na Blackstar. skom firmom Genes generacijama uzgoj svijeta, posebice linija Europon USA. Nakon zrelosti oni Da bi se kroz Centru razspolne osigurao dugo uspjelo je unapređenje će biti na koza visoko stočarstva dobiti 5 raspolaganju doblje vrijedan genetski Osijek uzgojkod nas za iz razlis vega no rištenje prije materijal je populaposebno v aljanih grla, preuzeto test Holstein iz Nizozemčite dobi i provedbu osjemenjivanja. cije goveda linija.

Zavisno naše o ske 5 bikova da se daljnjem uzgoju genoma. njihovog Uvažavajući činjenicu Holstein Holstein Nizozemske veći krava popopualcije goveda populacije Hrvatskoj javlja broj da se Holstein s crvene mogućnost pripada skupini opet zemaljanajvipasmine(red stoji idućem šom neki da te razdoblju priđeproizpo proizvodnjom mlijeka Holstein) uzgajivači vlastitih bikova kravi. koristiti namjeplaniraju dijelom ovaj vodnji Tablica 5. Brojno stanjei razina proizvodnje mlijekaHolstein krava Nizozemskoj njenih umjetnomosjemenjivanju će za se, Godina kontrolnih krava Mast% | Broj Mlijekokg jer vjerovati je,pojaviti stada će imati visoku razinu 3628 1945/46 218.186 koja 3,52 1969/70 i će biti 823.901 4639 3,96 proizvodnje gdje moguće 4,14 izabrati bikovske 1.794.998 1983/84 5626 najbolje krave, 1994/95 708.218 7576 4,44 | majke.

Cedar

To-Mar

Blackstar

- 3,55

-

326

+1,43

s

bia.

-

?

*.

fi

E

a

eg

sei

u

u

za

u

u

u

Mljekarski list

15

govedarske

Razvoj

obiteljskih

većih i više i kravi 300 po sa 50 krava

gospodarstava 15.000 krava

po gospo-

darstvu, dakle

proiz-

s

od 7.000 I po kravi.

vodnjom 5.300njih gospodarstva, Obiteljska proizvodnje bi 7.800, specijalizirali isključivo ali unaprijed mlijeka, proizvodnju ugovorenu stanovnika (dakle 280 1 mljekarama, Do po potrošnje mlijeka glavi cilja dosizanja i poznatog kupca) proizvodprateću 6 br. učinka na Prikaz M.L.) vlastiti gospodarskog (nastavak očekivanog tovne junica junadi, nju tržište. stada ili remont junica bez Takva od litara 1.405.000.000 otuđenja proizvodnja Piše: prosjek Deneš, ing. d ipl.

Stjepan bi nešto imala kravi litara po 3.157 drugačiji podmlatka godišnjoj krave, odnos nizanke U b roj g oveda ukupan zadovoljavajući Današnji laktaciji. prikazima prethodnim to danas. što nego iz naslova je = proizvodnje položaj gospodarski koje problemima 25 i Danas, i morao mesa, br. 2/96. do 6/97. od godina, otprije pa mlijeka, goveđeg pratili 100 krava našim bi: prostorima je opisao gdje listu, Mljekarskom kom.

160-170 dolazilo gonalazimo sada i što treba ukupno proizvođače poduzeti nespecijalizirane 25 će biti i 25 5 odnosno 1,65 1,65) (u (1 t j. o mjer veda, godina, kojih godina. mlijeka daljnjih i tov ulaze krave, 280.000 50.000 do oko nekih Samo da telad80.000, podsjetimo i očekivanom krava Od nastavaka. iz rasplod). znaka junice proizvodnjom junad prethodnih bi Ubuduće da programu 1 po od 2.500 nešto iznad 300.000 krava po kravi, očekujemo 25 današnjih bila mladi i steonih proizvodnja prije) godina (i poljoprivredni podupojave proizjunicaprosjekom većim zetnici morali od 1.700 1 po brojem g oveda, opterećena specijaliziranom proizvodkravi, vodnje načina iz bi što 5.000-7.500 to doći do 450.000 25 bismo proizvodproizlazilo i njih mlijeka njom godina bi otuđilo 4.000 I od 150.000 krava od i krava nijedno kojem nje proizvodnje proizvodnje 1 4000 i 30 krava sa Model izračuna troškova proizvodnje i gospodarstvu seljačkom prihod ukupni A) kravi. po mlijeka proizvedenog se

za

za

s

-

za

za

uz

u

:

o

smo

na

a

u

na

sam

se

uz

-

:

za

u

na-

se

za

sa

za

za

ovome

se

s

sa

sa

za

se

u

muzara

ne

na

I.TROŠKOVI

VRIJEDNOST

Utrošak (kg)

1.915

Sijeno 2. Trava 1.

3.

Paša

4.

Sjenaža ilisilaža kuk.

6.

3.558 6.231

0,07

3.126

1,4

Smjesa troškovi stočne

Traktor

360,0 625,2 882,0

0,30 0,20

3.518,3

hrane

166,0 80,0 53,0 106,2 902,8

imeh.

režija 9. Ostali mat. troškovi 8.

U.O.

uvi.

Osiguranje 11.

Amortizacija 12. Brutto rad

10.

Ukupno

6.638,6

okani

1.

2.

3.

Kol./krava

Knj/l/kg

Mlijeko

212kn

Tele 3 dana

24x40

18,0 kn

Stajskignoj

10.000

kg kg

Odbijemo Ostaje nam

netto

—mmo——————————_—

po kravi

8.480 576

1.500 10.556 6.638,6

0,15kn

prihod liukupne

16

VRIJEDNOST

4.0001

Ukupan

9,6

13.085,0

6,6

10.800,0 18.756,0 26.460,0 105.549,0 4.980,0 2.400,0

5,4

troškove

SSSSSESESESE,L

%

13,3

53,0 2,5 12 0,8

318,6

1,6 13,6 18,0

37,7

18.519,0

9,3

199.158,0

100,0

u

kn

stado 254.400 17.280 45.000 316.680

Struk. %

80,33 5,50 1421 100,00

199.158 117.522

dobitili profit

u

9,4

159,0

27.084,0 35.850,0 75.090,0

617,3

Opći izravni i troškovi Sveukupni (hrana, opći) PRIHOD I. UKUPNI tkt R. b. Proizvod

19.213,0

2.503,0

troškovi

13.

17.235,0

8,7

1.195,0

izravni troškovi

Struktura

po stadu

640,4 436,2

0,18

1.200

Kuk.sil.

Ukupno 7.

0,30

574,5

hrana/krava

R.b.

5.

Cijena kn/kg

po kravi

kn

u

ŽZMČččČčČččČčžčMđČš ŽČ ŽZLLPZZ

kuna.

LJ ZLELL EZEZZŽZOPŽZOZŽEEEE

list

Mljekarski

kako

bi

dio

cjelokupne proizvodnje tj.drugima, taj proizvodnje prije okončanja proizvodnje grlo, odnosi bio dio tov do 150 i kg. junica. koji mlijeka, rasplodnih reći bio bi tada Za i Tajbroj, bolje omjer, proizvodnju mlijeka, 1) podsjećanje pogledajte primjer ovisno bi li 1 krava teleta do tri dana naslovnicu lista 5/97 i 1,9- goveda, proizvodnju 2) Mljekarskog bavilo kako bi tu sliku proizvodgospodarstvo 2,2 starosti, objesite svojoj staji vlastiti remont njomjunica da što morate proizvodnju stajskog gnoja.

3) podsjećala prije ilii tržište. tele zanemareni Često zamjenicapočeti prehranjivati stajski gnoj Takav ništa priomjernije stavci izračuna nužnu koliprihodnoj sudjeluje svim mlijeko, sutan europje razvijenim 9-15 % i to činu I tako, punomasnog p rihoda, ukupnog skim mlijeka. je zemljama,kojima iako računato do eto, stigosmo 0,15 je reći klati trošno ili kn/kg, tabličnog dijela pribolje to kaza modela ili protuvrijednost kemijskog telad od 100-150 380dvaju proizvodnje kg junad nalaze hranjiva koja od 30 krava dijela 450 zdrava tov (simengospodarstvu kg,nego Biološke orgnoju. komponente, telad tovi čak do 700 i 50 krava talske ili smeđe kg, sposobna pasmine i nisu tvar mikroorganizmi do 26 do 550-600 ganska ili junice mjeseci kg. vrednovani iako će Holstein) pasmine. buskoroj traži i Proizvodnja kojoj govorimo Iz A Model tabela dućnosti veliku protabelarnog igrati kravi muzari ulogu veće od po površine vrlo HRAkod “ ČISTE izvodnji koristimo je prihoda onih danas skupe prikaza ukupnog govekoje NE" će bez strukturi u.p. da koja proizvoditi darstvo. Uz vidljivo mlijeka primjerenu proizvodnju kako oranicama i livadama kemikalija, gnojuiznosi 80,33% pa kod obračuodnosno uporabe i tako vrlo malim količinama 1 litre mlibi iznosile navanja cijene koštanja pašnjacima približno/ i insekticida. računamo: trošak herbicida, fungicida ovisno jeka Ukupni plodosmjeni: Dakle, bez te 30 krava kod kn 199.158 čini 159.984 vrijedne komponente a) gospodarstva 80,33% kn, 4.000 I kod proostvarili 120.000 litara kako gnoj stajski (danas nevrednovane), proizvodnje mlijeka, krave sadrži 10.000 teladi i litra košta 1 to jedne koje kg izvodnje mlijeka (bez mlijeka, mlijeka bilo bi 20-25 proizvede: 1.333 i dobit od neto junadi) potrebno ha, godišnje kune, daje 0,98 čitava svim dušika 100 kg a) raspokn. proizvodnja čistog ilioko 500 kg kalkamona loživim 30-37 podmlatkom ha, Kako imamo b) i kod krava 50 mlijeko još prihod 120kgK,O b) gospodarstava ilioko 300 kg soli i od 7.000 1 kalijeve po stajskog gnoja dijela teleta, proizvodnje mlijekakravi, €) dohotka od stočne hraslutu bi 20kgP,O, prvome proizvodnje proizvodnju ilioko 150 kg superfostata dakle i bilo učinkovitost ne, konačna čaju, mlijeko Odnosno 240 kg ukupna hraniva ili950 kg 49-52 čitavu pročistog potrebno ha, iskazuje mlijeka 75-78 ha. min. gnojiva a) Dobitod proizvodnje izvodnju Proizvedeno što ga stoga kuna 117.600 Mislim da ako tele, je pretjerujem izlučiti iz izračuna obračunu stočne hrane mlijeka/ moguće Brutto osobni dohodak b) proizvodnje hranidba krave 8 i 9 kao što će posebice 35.850 kuna kasnije vidjeti ulazi izračunu mjesecu nosenja, njega Dohodak iz razlike c.k. hrane i gospodarske učinkovitosti, Cc) težine od 18 od 7.000cijenom porodne izračun predvidio proizvodnju iako veća. Do uključivanje 8.000 već i što danas kn, je njena vrijednost ha, po 31.664 kuna h.j. te smo došli tržne U cijene temelju postižu bolji gospodari. prikazu ilisveukupni učinak dohotka teleta iznosi 18 kn po učinaka cijene koja kg. gospodarskih proizvodnje kuna 185.114 Za takvo tele naš do težine od dva seljak spomenuta primjera (30 150 I te |rezerviranu uzostvarenu d) krava 4.000 1 i 50 krava 7.000 1 kgpotroši 943,5mlijeka od kn/I košta 27.084 kuna cijenu mlijeka 2,12 amortizaciju mlijeka) dajem primjer pašno-2.000 Kn. odnosno brutto učinak dosustava proizvodnje 212.198 kuna. datak koncentriranih S obzirom da to = — potrebnih je košnog krmiva i ostalih U dobro procesu teleta 150x 18kn 2.700 kn potrebnih dodataka, realizacija organiziranom 25 će kod mnogo spomenutu koji godina, protele po rođenju ostaje proizvodnje 700 kn i biti tehničku proizvodača prije, moguće odnosno 700 kn izvodnju prisutnu 40 oko i pa podijeljeno opremljenost traži oko organizirati,natapanje, gdje godišnje do kuna 18 teleta će biti način proto po kg daje kg 1 7,5 uvjeta.

Taj 2.190 do 2.200 radnih što sati, je 3 dana starosti. i izvodnje daje najjeftinije najkvaliradno vrijeme jednog čovjeka Danas takva Kako i danas tetnije mlijeko. proizovajprimjer vrijedi dana.

Iz toga godinu podatka će začuditi da teletu vodnja postoji zemljama sjeveromnogi izračunati i učinkovitost možemo i nisu zaradili ni već zapadne Europe, jedne je l ipe, radnika od sada budućnosti koji je: sjednim zemljama,Slovenije potrebno, ostvario neto profitod kuna 117.600 razinu obvezatno veći dio je punomasnog zapad, dosegla koju I osobni dohodak od kuna sebe 35.850 25 hranidbi teladi predviđa godina. mlijeka zamijeniti odnosno 12.787 kuna ili U osvrnut mjesečno primjerima koje zamjenicama mlijeko dajemo kojih ćemo imamo kod nas, “Vitela" iz Sirele ili 3.653 DEM. dio spomH jedan menute samo

mesa

na

se

na:

mesa

unosan

:

se

u

samo

za

vas

za

u

nova

-

ma

u

u

ras-

samo

samo

sa

samo

sa

u

se

za

sva

uz

sa

nerazumno

se

za

u

a

crne

u

o

u

crvene

-

za

"

se

u

u

na

u

one

o

sa

uz

x

a

smo

u

samo

nas

a

sa

uz

sa

za

u

za

samo

a

za

se

ne

sam

se

sa:

ne-

u

u

u

sa

u

samo

u

na

na

sa

ono

sa

uz

uz

na

za

a

za

za

uz

s

uz

za

sa

u

u

se

a

u

nama

na

su-

na

a

a

u

za

za

u

za

se

na

samo

Mljekarski list

17

Izvadak izNarodnih novina ZA ODREĐENU 1I. NOVČANI POTICAJI PROIZVODNJU POLJOPRIVREDNU i članka 13. Zakona Na izmjenama dopunama temelju Članak 5. i i naknadama Zakona novčanim u poljoprivredi poticajima Odbor novčani zakonoPravo ribarstvu ostvaruje novine", br proizvodnju: poticaj 108/96.) (“Narodne 1. kravljeg, Hrvatske Sabora doma kozjegiovčjegmlijeka, davstvo Zastupničkog Republike kvalitetnih muških rasplodnihkonja, 2. trogodišnjih tekst Zakona 22.

1997. utvrdio jepročišćeni sjednici travnja kvalitetnih 3. bikova, iribarstvu. i naknadama novčanim (sperme) u poljoprivredi 4. sjemena poticajima izvornih konja, ovaca, rasplodnih grla i naknadama novčanim Pročišćeni tekst Zakona svinja, pasmina goveda, poticajima koza i magaraca, novčanim Zakon i ribarstvu obuhvaća poti-5. testiranjeodabranih rasplodnihbikova poljoprivredi test, br. i naknadama (performance novine", u poljoprivredi (“Narodne cajima i “Narodnim prirodni pripust, i umjetno osjemenjivanje progeni test) te objavljene izmjene dopune 29/94.) njegove 6. kvalitetnogarasplodnog goveda, svinja,ovaca, podmladka novinama", br. 9/95.,108/95., 15/96.,25/96.,30/96.,33/96., koza, konja,peradi i selekcioniranih matica pčela iz domaćeg naznačeno 108/96. i vrijeme njihova kojima je 20/97.) uzgoja, snagu. Članak 6. stupanja Zakona 5. ovoga iz članka Novčani poticaj (1) Klasa: 320-01/96-01/06 proizvode iiznosi po jedinici proizvoda 22.

1997. određuju Zagreb,travnja i kozjemlijeko0,55 kn po litri 1. kravlje, ovčje Predsjednik 2. podmladak: rasplodni odbora zakonodavstvo 1.480,00 kn po goveda grlu doma 444,00 kn po grlu Zastupničkog svinja Hrvatske Sabora ikoza 370,00 kn po grlu Republike Vice Vukojević, iur., kn po grlu 1.850,00 konja dipl.

671

o

o

se za

na

za

na

o

o

o

u

za

u

u

na

za

za:

se

za

-

-

-

v.r.

-

-

O

NOVČANIM

ZAKON

-

I

NAKNADAMA

POTICAJIMA

3.

U

I RIBARSTVU

POLJOPRIVREDI

-

-

ODREDBE

-

4.

Članak 1.

određuje vrsta i visina novčanih poticajai osobe naknada u kojeostvarujupravo na novčane i naknade za određenu proizvodnjuili i tih novčanih određene proizvodete način poticajainaknada.

Ovim

se

Zakonom

poljoprivredi, poljoprivrednu poticaje osiguranja korištenja Članak 2.

(1) Novčani

u

30,00 kn po kom.

pčela kvalitetnih bikova:

selekcioniranih

matica

10,00 kn po dozi 8,00 kn po dozi

elitnih testiranih

dvostruko

jednostrukotestiranih

6,00 kn po dozi

netestiranih

3,00 kn po dozi. hrvatskih izvornih

grla rasplodnih a) istarsko govedo b) slavonski podolac

pasmina: 5.500,00 kn

po grlu

c) konja

5.500,00 kn po grlu 1.850,00 kn po grlu

d) svinja €) ovaca

740,00 kn po 350,00 kn po grlu

koza

f)

350,00 kn po grlu

£) magaraca

600,00 kn po grlu

grlu

rasplodnebikove

5. odabrane

jesu

smislu ovoga Zakona, poticanje određene poljoprivredne

poticaj poljoprivredi, sredstva u

14,80 kn po komadu

peradi

sjeme (sperma -

(pročišćeni tekst) 1.TEMELJNE

ovaca

za:

osjemenjivanje 5.000,00 kn grlu test) po od interesa tržište Hrvatske (perfomance proizvodnje koja je Republike (u pripust tekstu: novčani prirodni poticaj). daljnjem 2.600,00kn po grlu test) (perfomance smislu ovoga Zakona, (2) Naknada u povrat 6. utvrđivanje je poljoprivredi, uzgojnih vrijednosti i r azlike između cijene dijela cijene proizvođačkecijene prodajne odabranih bikova rasta i novčana

za

-

umjetno

za

-

u

poljoprivrednosjeme i sve vrste NPK (u daljnjem tekstu: naknada), sardina naknada u dijelacijene za diesel gorivo i konzerve sjemenovom uljui umaku od po kojoj se mineralnih

kvalitetno

gnojiva prodaju

povrća.

(3) Sredstva za novčani poticaji naknadu iz stavka članka osiguravaju se u državnom proračunu.

1. i 2. ovoga

razvoja (progenitest)

1,85 kn po kg žive vage

Pelješcu,

poluotoku Marina, vinogorju (općine Šibenikai otocima,

vinograde i Primoštenskom

16. novozasađene Konavlima

na

te rubni

Primošten

dijelovi građa

6.000,00 kn po ha za prve tri

(2)Novčani

SegetDonji.

godine.

će se i: mlijekoisplaćivat

poticaj Članak 3 rada selekcijskog pravnojosobi koja program uzgojno provodi novčani i naknadu litrimlijeka stočarstvu imaju fizičke i pravne (1) Pravo obračunatoj po poticaj Republici Hrvatskoj ili osobe kojeobavljaju visini od ostvarilinovčani djelatnost koju poljoprivrede prebivalištem poticaj proizvođači mlijeka 1.000 litara mlijeka, sjedištem Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: korisnici), 20,00 kn Republici Hrvatske. tržište zaštite zdravstvene osobi mlijeka koja program koji proizvode Republike provodi pravnoj voditi popis ostvarili litri (2) Korisnici iz stavka 1. ovoga članka dužni koju proizvođači mlijeka po obračunatoj ostvarenim novčanim inaknadama. visini od 3,00 kn 1.000 litara mlijeka. novčani poticajima poticaj Članak 4. izčlanka 2.,3., (3)Iznimno od stavka 1. ovoga članka područja državne skrbi (“Narodne 4.i5. Zakona Novčani i naknada korisnicima područjima posebne putem isplaćuju poticaj brdsko Ministarstva i šumarstva planinsko područje,otoke i temelju njihovih novine", br. 44/96.), poljoprivrede novčani iznosi Pelješac, zahtjeva. poticaj poluotok za

u

-

na

za

u

s

su

u

-

u

na

za

-

su

o

za

-

su

na

u

za

o

se

na

te za

za:

18

Mljekarski list

1.

kravlje, ovčje i kozjemlijeko

2.

rasplodnipodmladak goveda

0,80 kn

politri (2) i ostvaruju domaćem tržištu ili izvozu. Naknadu prodaje isporuke 2.000,00 kn po grlu prodane količine sardina konzervi tekućoj godini ostvaruju do 31. iduće 600,00 kn po najkasnije siječnja godine. grlu iz članka 13. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona 500,00 kn po (3) Naknadu grlu ribari diesel goriva tekućoj 2.500,00 kn po grlu potrošnju ostvaruju profesionalni kn komadu

-

-

-

sardina

za

konzerve

korisnici

na

nakon

u

za

u

-

-

Naknadu

svinja i koza ovaca

konja

za

selekcioniranih

matica

40,00

pčela ribe 7,00 kn po kg.

godini.

(4)Naknada

po

u

proizvodeiz stavka

članka

proizvedene korisnicima Brdsko smislu Zakona Republike Hrvatske (4) sljedeće isporučene ovoga teritorija tekućoj planinsko područje iduće godini, najkasnijedo 31. siječnja općine,odnosno gradovi: ostvaruje godine.

1. Generalski Članak 15 Stol,Netretić, Ogulin Županiji Žakanje, Ozalj, Način i postupak ostvarivanjanaknade i obrasce (1) popisa karlovačkoj, 2. Delnice, Klana, Jelenje, naknadi kvalitetno Brod NPK i Fužine, gnojiva Čavle, Čabar, poljoprivredno sjeme, sardina konzerve i Lokve ministar.

Moravice, Mrkopalj, Ravna Gora, Skrad, Vrbovsko propisuje Način i naknade dio diesel Županiji primorsko(2) postupak ostvarivanja cijene ribarima će ministar 3. Gospić, Senj, Brinje,Perušić i Otočac ličko Županiji goriva profesionalnim propisat financija goranskoj, roku 30 od dana od dana stupanja izmjenama snagu Zakona senjskoj, 3.

uzgoj morske

u

za

1. ovoga

i

s

su

u

se

u

o

za

u

za

u

u

na

i

o

dopunama poticajima novine", 5. Sinj, Cista Provo, Lovreć, Imotski, Donji Proložac, poljoprivredi (“Narodne 9/95.). ministar da iz stavka 1. članka Ovlašćuje (3) propisu ovoga i Zmijavci,Dicmo, Otok, Šestanovac, Vrgorac, Zagvozd, Podbalje odredi novčane kazne te te prekršaje.

Muć općina propiše prekršaje Županiji splitsko6. Lanišće i IV. NADZOR Županiji Lupoglav istarskoj, dalmatinskoj, Članak 7. Voćin 16. Županiji virovitičkoi propisa (1) Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona Članak 7. podravskoj. donesenih Ministarstvo i poljoprivrede kvalitetni (1) Korisnici novčanog temelju njega obavlja rasplodni poticaja šumarstva tekstu: Ministarstvo) i Ministarstvo (u podmladak iz članka 5. točke 6. ovoga Zakona daljnjem proizvođači jesu kvalitetne rasplodne stoke koji upisani financija.

Upisnik proizvođača Zakona i poslove provedbi ovoga kvalitetne stoke skladu (2) mjerama I nspekcijske propisa rasplodne propisima donesenih temeljunjega prvom stočarstva. stupnju obavljaju županijski unapređivanje uredi i ured Grada nadležni Zagreba će gradski (2) Novčani poticajiz stavka 1. ovoga članka poslove isplaćivat ribarske i veterinarske (u nakon poljoprivrede, inspekcije daljnjem rasplodnog podmlatka rasplodni podmladak uvođenja tekstu županijska Ministarstvo. matični popis muških i ženskih skladu inspekcija), drugom stupnju grla, Središnji rasplodnih nadzor ribarski i (3) Inspekcijski provode poljoprivredni, mjerama unapređivanjestočarstva. propisima veterinarski županijskeinspekcije inspektori poljoprivredni (3) Novčani poticajiz stavka 2. ovoga članka ostvaruje ribarski i veterinarski Ministarstvu skladu ovim životu inspektori jedanput proizvodnom rasplodnog grla. zaštiti životinja i Zakonom, propisima zdravstvenoj dužni (4) Korisnici novčanog poticaja rasplodni podmladak veterinarskoj djelatnosti mjerama držati propisima rasplodni uzgoju propisano vrijeme. podmladak morskom i slatkovodnom unapređivanjestočarstva i propisima (5) Iznimno, korisnici novčanog poticajaiz stavka 4. ovoga članka ribarstvu. izlučiti iz uzgoja isteka mogu podmladak prije i Članak 17. rasplodni ako utvrde zdravstveni iliporemećajikoji propisanog (1) Županijska inspekcijaobavlja poslove inspekcijskog utvrdi utječu sposobnost podmlatka ili ako rasplodnu određeno da ih nadzora, osim poslova kojeje ovim Zakonom sposobnost. njegova nezadovoljavajuća proizvodna neposredno obavljaMinistarstvo. Članak 8.

(2) Poljoprivredniinspektor provedbi županijske inspekcije Novčani poticaj poljoprivrednuproizvodnjuiz članka 5. ovoga nadzora: inspekcijskog i tržištu Republike Hrvatske Zakona, 1. uvid odnose proizvedenu isporučenudo 31. provodi isprave popis koje ostvarivanje iduće ratarske novčanog kulture, tekućoj godini, ostvaruje najkasnije siječnja poticaja mlijeko, industrijske godine. maslina, kvalitetni rasplodni podmladak i naknade plodove kvalitetno 4. Unešić

Županiji šibenskoj,

u

Zakona

o

novčanim

se

i naknadama

u

u

za

u

u

u

na

za

su

u

u

s

o

u

za

na

se

u

za

za

u

au

u

s

o

za

te

se

samo

u

u

u

s

o

za

su

te

o

za

u

o

vremena

se

sve

na

se

za

u

za

u

u

se

se

na

za

za

Članak 9.

ostvarenje novčanih potrebnu vrijeme u kojem je korisnik dužan rasplodni držati u uzgoju i obrasce popisa o ostvarenim

(1) Postupak

poticaja,

za

dokumentaciju, podmladak

poljoprivrednosjeme, 2. naređuje povrat novčanog poticaja ostvarenog za one količine o koje glede kakvoće ne cijeni mlijeka, 3. naređuje povrat novčanog ostvarenog za soju, maslina list suncokret, uljanu repicu,šećernu repu,

mlijeka

odgovaraju propisu zaštitnoj

poticaja šumarstva. i plodove duhana ako kakvoće odgovaraju Način novčanih neposredne krajnjim glede propisima stavljanju (2) isplate poticaja odnosno unutarnjem tržištu, promet udovoljavaju korisnicima ministar uvjetima propisuje financija. određenim zaštitnim cijenama tih ministar i šumarstva i ministar propisima proizvoda, (3) Ovlašćuju poljoprivrede 4. naređuje povrat novčanog poticajaostvarenog kvalitetni da iz stavka i 1.

2. ovoga članka propisima financija propišu ako uveden matični popis podmladak odrede novčane kazne rasplodni nije Središnji prekršaje prekršaje. muških i ženskih rasplodnihgrla, novčanim

poticajima, propisuje

ministar

_poljoprivrede i

ne

na

o

ne

o

se

za

u

te

za

u

te

Članak 14.

(1) Naknadu korisnici

proizvode iz članka 10. ovoga Zakona naknade iste vrste, partijei količine za sjemena i NPK za

5. naređuje korisniku

ostvaruju

se

za

za

list

Mljekarski

povrat naknade

ostvarene

za

kvalitetno

poljoprivredno sjeme ako nije umanjio cijenu za prodane i iznos naknade ili ako za isporučene količine tih za koje je ostvario naknadu pravnim i fizičkim osobama odnosno izvan koje imaju sjedište, teritorija Republike Hrvatske,

kvalitetnog do njihove poljoprivrednog gnojiva, jedanput proizvode osim sardina konzerve i diesel gorivo upotrebe poljoprivredi, koristi koje morskog ribolova. obavljanje u

*

u

proizvoda isporučuju prebivalište 19

ukoliko

korisnik

koristi

poticaja naređuje skladu popisa novčani pri vođenju otklanjanje naređuje i naknade, novčane provedbi zaključenim ugovorima poticaj poticaje i rada zaštite zdravstvene selekcijskog mlijeka, u zgojno programa i novčani li korisnik 7. prava poticaj udovoljava provjerava stočarstvu Hrvatske, naknadu Republike reprodukcije tog prava, ostvarivanje uvjetima novčane nedostataka 7. vođenju otklanjanje popisa ovlašten naređuje i 8. koje je mjere druge druge radnje i naknade, poduzima poticaje stočarstva, unapređivanje mjerama propisima i NPK korisniku povrat naknade 8. gnojiva uočenim naređuje državne nadležna 9. tijela uprave ako nije kvalitetno izvješćuje prodane i isporučene umanjio cijenu ako sjeme i traži određenog iznos naknade, iliako količine tih postupka, koje provođenje nepravilnostima proizvode proizvoda nijeovlašten izravno postupiti, i fizičkim osobama koje je ostvario naknadu pravnim isporuči i od 10. osoba, izvan odnosno sjedište, svjedoka, obavijesti odgovornih podatke prikuplja teritorija Republike prebivalište imaju osoba kada jeto obavljanje vještakai Hrvatske, za njegovih potrebno drugih uočenim državne nadležna 9. poslova, uprave tijela izvješćuje radi 11. ako traži i određenog postupka pokretanje prekršajnog podnosi zahtjev postupka, provođenje nepravilnostima donesenih i odredaba temelju ovlaštena izravno ovoga Zakona propisa povrede postupiti, nije od odgovomih osoba, svjedoka, i 10. njega. obavijesti prikuplja podatke Veterinarski osoba kada i to provedbi inspekcije, županijske inspektor (3) poslova, obavljanje potrebno je vještaka drugih nadzora: radi 11. inspekcijskog postupka pokretanje prekršajnog podnosi zahtjev 1. vođenju popisa otklanjanjenedostataka Zakona i propisadonesenih odredaba temelju ovoga pri naređuje povrede novčane njega, poticaje, novčani li korisnik prava 2. provjerava ovlaštena i 12. radnje koje druge mjere poticaj poduzima udovoljava je druge stočarstva te ostvarivanje tog prava, mjerama uvjetima propisima unapređivanje propisima i zaštiti uočenim državne nadležna 3. uprave djelatnosti. veterinarskoj životinja zdravstvenoj tijela izvješćuje ako itraži provođenje određenog postupka, nepravilnostima Članak 19. izravno ovlašten postupiti, nije veterinarski i od i 4. osoba, svjedoka, Poljoprivredni inspektor inspekcijskog provedbi odgovornih obavijesti podatke prikuplja ovlašten kada donosi vodi i nadzora je postupak to i drugihosoba kada obavljanje njegovih rješenje, je potrebno vještaka donesenim ovim Zakonom njega. temelju ipropisima poslova, radi 5. zahtjeve Članak 20. pokretanje prekršajnog postupka podnosi donesenih odredaba ovoga Zakona i propisa temelju povrede Ministarstva donesenih temelju ovoga (1) Protiv rješenja njega, žalba već može Zakona prvom stupnju nije dopuštena ovlašten i 6. poduzima mjere druge radnjekoje je druge spor. upravni zdravstvenoj zaštiti životinjai veterinarskoj pokrenuti propisima Žalba donesenih ovoga Zakona temelju protiv rješenja (2) djelatnosti. zadržava izvršenje rješenja. nedostataka

6.

za

povrat novčanog

6.

u

ne

o

sa

na

u

za

za

u

za

za

o

ostvarene

o

za

za

sam

za

za

o

za

na

sama

u

za

za

za

na

na

za

za

o

za

o

o

sam

u

za

za

to

na

,

za

na

na

se

u

za

o

ne

na

Članak 18.

Članak 21.

U provedbi podliježe dužne i i uvid 1. podatke koje odnose ostvarivanje isprave provodi popis i obavijesti. otocima, proizvodnju grožđa novčanog za: poluotoku poticaja iPrimoštenskom Konavlima (općineMarina, Pelješcu, vinogorju V. KAZNENE ODREDBE rubni dijelovigrada Šibenika i Primošten, Seget Donji), rada stočarstvu, uzgojno selekcijskog provedbu programa Članak 22. zaštite mlijeka i zdravstvene stočarstvu, reprodukcije kaznom iznosu od 37.000,00 do 55.000,00 kuna Novčanom (1) u (sperme) kvalitetnih bikova, proizvodnju proizvodnju sjemena ilifizička osoba: kaznit će pravna izvornih i prekršaj konja, ispitivanje goveda grla pasmina rasplodnih kvalitetnih 1. ako ostvari novčani bikova i test, suprotno članku 3. stavku 1. ovoga proizvodnju poticaj progeni performance muških Zakona, rasplodnjaka, odnose uvid i 2. suprotno članku 12. stavku 1. ovoga ostvarivanje 2. ako ostvari naknadu koje popis isprave provodi Zakona. naknade NPK gnojiva, iodgovorna iz stavka 1. ovoga članka kaznit će novčani i (2)Za prekršaj li korisnik prava 3. poticaj provjerava udovoljava kaznom iznosu od 9.000,00do osoba osobi novčanom naknadu uvjetima ostvarivanje tog prava, pravnoj 18.000,00kuna. tekuću 4. naređuje povrat novčanog ostvarenog poticaja Članak 23. uzgajai drži rasplodnogrlo godinu ukoliko korisnik poticaja i skladu izvornih očuvanja iznosu od 5.500,00 do 11.000,00 kuna kaznom konja pasmina goveda Programom (1) Novčanom u novčani izvornih ukoliko te koje grlo kaznit će je pasmina pravna ilifizička osoba: prekršaj dana od drži dana uzgoju godinu novčanog isplate poticaj članku 7. stavku 3. ovoga 1. ako ostvari novčani suprotno poticaja, poticaj Zakona, 5. naređuje povrat poticajaostvarenog od korisnika koji nije drži 2. ako kvalitetni podmladak uzgoju propisano uzgaja grožđa rasplodni Upisnikproizvođačagrožđa i ako upisan vrijeme(članak7. stavak 4.), dopuštene propisom rajonizaciji vinogradarskih područja, stavku 1. članku 14. naknadu 3. ako ostvari od vina i te i ovoga suprotno proizvodnji prometu i proizvoda grožđa grožđa imena i oznake vina, označavanju izaštitigeografskog Zakona, podrijetla Ministarstvo:

nadzora inspekcijskog

na

se

u

Pravne

inspekcijskomnadzoru pružiti potrebne

i fizičke osobe

rad čiji nadzora su omogućitiobavljanje

na

te

u

u

se

za

na

se

u

na

za

se

na

u

u

za

za

ne

s

u

ostvaren

za

ne

se za

u

ne

u

sorte

ne

u

o

:

20

list

Mljekarski

po poticaja postupku poljoprivrednog postupi (“Narodne novine",br. 19/95.); inspektora(članak17. i 18.), poljoprivredi veterinarskog 5. ako obavljanjenadzora i naknade načinu i 3. Pravilnik pruži potrebne omogući ostvarivanja postupku i obavijesti i NPK mineralna kvalitetno gnojiva (članak 21.). podatke sjeme, poljoprivredno iodgovorna iz stavka 1. ovoga članka kaznit će (2)Za prekršaj konzerve sardina novine",br. 19/95.). (“Narodne kaznom iznosu od 2.000,00 do osobi novčanom osoba u pravnoj Članak 4. ako

2. Pravilnik

ili

mjerama

naređenim

ne

o

i

načinu

novčanih ostvarivanje

za

u

ne

ne

za

o

se

u

27.

4.000,00 kuna.

Članak 24. kaznom

(1) Novčanom

u

iznosu

Propise na temeljuovlaštenjaiz članka 1.000,00 do 4.000,00 kuna

od

će

za

se

pravna

ako

ili fizička osoba

vodi

ne

dana

od

dana

60

izmjenama

i

naknadama

u poljoprivredi (“Narodne

dopunama

Zakona

Članak 25.

prekršaje

kazne, izreći će

novčanog

se

24. ovoga

i zaštitna

poticaja

ilinaknade

Zakona,

uz

Stupanjem na snagu

novčane

I ZAVRŠNE

o

108/96.).

o

poticajimai naknadama

novčanim

važiti

29/94.) prestaje poljoprivredi (“Narodne i određene Uredba proizvode poljoprivredi premijama kvalitetno sjeme i mineralna gnojiva regresu poljoprivredno novine",br.

116/93.). (“Narodne

oduzimanja mjera

novine", br.

nastali

u

za

o

za

prekršajem.

VI. PRIJELAZNE

Zakona

u

ostvarenog

kojisu ostvareni,odnosno

Zakona

poticajima i

novčanim

o

financija

Članak 28.

2.000,00 kuna.

22. do

snagu

novine",br.

u

iz članka

stupanja na

od

roku

u

se

Za

iministar

i šumarstva donijetće ministar poljoprivrede

prekršaj 3. stavak 2.). (članak propisani popis i odgovorna iz stavka 1. ovoga članka kaznit će (2)Za prekršaj kaznom iznosu od 1.000,00do osobi novčanom osoba u pravnoj kaznit

Zakona,

9. i 12. ovoga

ODREDBE

Članak 29.

Članak 26.

donijet poticajima stupanja ministar roku od trimjesecaod dana br. 108/96.) naknadama novine", snagu Zakona u poljoprivredi stupanja (“Narodne novčanim i naknadama Zakona i važiti Uredba (“Narodne u poljoprivredi prestaje poticajima izmjenama dopunama i ribarstvu i naknadama novčanim novine",br. 29/94.) poljoprivredi poticajima Uredba iz stavka 1. ovoga članka ostaju Do donošenja novine",br. izmjenama Zakona 15/96.), propisa (2) (“Narodne (1)

temelju ovlaštenjaiz ovoga

Propise na

će

Zakona

Danom

na

snagu

Zakona

i

novčanim

o

na

u

o

o

o

u

na

snazi:

novčanim

naknade ostvarivanja

o

načinu

i

za

polja na

vinkovačkom

Veći

u

i ribarstvu poljoprivredi

izmjeni Zakona

25/96.) i ribarstvu novčanim i naknadama poljoprivredi poticajima novine",br. 33/96.).

L| (“Narodne

dio

i Uredba

o

o

u

br. 18/95.);

Dani

poticajimai naknadama

(“Narodne novine", br.

postupku ribarima novine", cijenediesel profesionalnim (“Narodne goriva 1. Pravilnik

o

o

području prinosi

manja

uz

ulaganja

prema primarne proizvodnje Josip smjera: povećanju ukupMilka Vida Mlinova? i te direktor “Silos te Piše: nog šić, prinosa ukupnebiomase, Rubić. Maršić izmeintenzivnih sorprema je, Marijan stvaranju dioničProfitni centar bi ti đu da što veće kakvoće.

O naravno ti, “Sopot? ostalog, naglasio Mlinovi" “Silos susreti morali tradiciodruštva osnovnom —organiziranja postati kog cilju bio 20. i Masusreta u se ovoga Vinkovci,je petak lipnjanalnima, jer jednome mjesgovorio je Dana domaćin direktor “Silos Mlisusreta tu može s poprvog sagledati problematika rijan Rubić, istome Po više selekcionova" da i ovo na s lja pšenice.prvi gledišta: gledišta koji jenaglasio put dorađivača ima obvezu su se nara, okupili selekcionari, proizvođača mjestu poduzeće povezati odnosno i Sudioi agrarne sve predstavnici instituta, prerađivača potrošača. komposegmente indusnike susreta ime u predstavnici prerađivačke je gradskenente, povezati selekcijske kuće, i i Vinkovaca uprave popreratrije, proizvođači pšenice grada proizvođače, dorađivače, potrošači iz kao i vini dr. Mladen zdravio đivače i kako to su cijele Hrvatske, gosti Karlić, potrošače, iz Sve Mađarske. i ostali kovački U susjedne izlaganaglašavali govornici gradonačelnik. zočne rukovoinstituta issvečanosti Dana prvi jepozdravio njimapredstavnika uvodnoj polja. taknuto da centra održava stvana se ditelj Profitnog “Sopot" je jetemeljni cilj Ovdje, “Sopotu", sudionicima Pavao novih sorti eminentan Na a susret Hostinski, ranja pšenice postići skup. je veće što uladošlo šest susreta su se s nekoliko prigodprinose manja institucija, uglavnom nih obratili i išla u dva vodeći selekcionari iz Hrvatske i a riječi rukovoditelj ganja, selekcija je Mar-

-

-

na

-

-

-

na-

na

-

uz

list

Mljekarski

21

naši

iz Mađarske.

Odziv

zatim

prijatelji slijedeće godine, Vini svih idućih što bude da se u našu jegolem, jepriznanje godina. posljednji put ali i našem Osnovna biti ta domovinu uvozi mora za pokovcima, poduzeću značajka pšenica kao da se na ovim te svima trebe se stanovpoticatelju, koji područjima, koja potrošnje domaćeg izuzetne ništva. S obzirom za povrzauzimaju poboljšanje proiz-pružaju uvjete proizsvoje Smatram da prokako bi i šine i s obzirom na vodnje pšenice. vodnju pšenice, proizvodostignuća sorti đači i bili konkurentnaših selekcionara izvodnju kvalitetnijihpšeprerađivači kojimnogo nice možemo mobilizini domaćem tržištu i kako bi pospješiti obećavaju domaćim,priznatim kvalitetnih kadrova iliviše novim morali bismo za sortama, ranjem koje budućnosti, četiri, pet ima i Hrvatska i uskoro izvoznicima mora kojima godina, mogliponuditisvjetpostati 200, iskustava skom tržištu kvalitetnu i i ili čak tisuća 300 400 tona pa omogućiti razmjenu pšenicu okvirima. da brašno. Mislim da imamo svi to nam svjetskim Očekujem moguć- pšenice, jer uvjeti će iz kuća biti izbanosti da to Hrvatske Boško selekcijskih ponudimo. dozvoljavaju mišljenja je čeno nekoliko sorti i to kvalitetdanas dodirektor Žitozajednice sorte nemajuposebno Pavlović, nih sorti i sorti i veći bro Hrvatske. na s koje jamče mjesto svjetskom tržištu, istaknuo M. Rubić. obzirom da Nakon sudionici to na ne susreprinos je prilike izlaganja Boško direktor Žitoni domaću ta obišli su Pavlović, dozvoljavaju dovoljnu pokusnapolja Hrvatske Rat nas raznim sortama puzajednice je organiziproizvodnju. jejako sijana pšenice.

Dana Vinkovcima koštala u no nas tom ranje polja koštao, jeprivatiPolja je prilikom blagoslovio začasni kanonik smo ove pa ocijenio pametnim godine pšenicu Tadija Pranjić, potezomkojizacija će rezultate dati već počak uvozili da bismo i vinkovački. dekan svoje prehranili župnik četkom

a

domaće

stanovništvo.

Neka

to

-

za

na

na

u

u

-

-

za-

Stočarska

izložba Na

Vrbovec ima

1997.

području rasplodnih junicačijih je Stjepan Brlek, dipl. ing. od dana 305 plotkinja kojih umjetnomajkiproizvodnja Pod Ministar9.241 ili samo iznosila 4.238 mlipokroviteljstvom osjemenjuje 65%, laktacije kg i šumarstva stva Županija poljoprivrede Zagreb79%, Repub- jeka, lika Hrvatska 77%. u RH, organizaciji Hrvatskog domaći 5 krava uzprvotelki, centra, Kod 1.355 selekcijskog stočarskog uzgajivača kontroli uzgojno-goj,kojesu prvoj čistokrvne radom obuhvaćeno Udruge uzgajivača mliprosječno proizvele 20,52 k g i Vrbovca 4.029 Od 332 stoke, grada općinaje grla. ukupno selekcijskim jeka, i FarPreseka bikovske Dubrava, Gradec, majke RH, pod5 krava iz kaševac Dana ih ima prvotelki koje 69 ili povodu grada ručjuVrbovca kontroli su i Vrbovca Sv. 14. proprvoj proizvele blagdana Vida, 20,8%. stočarska sječno 24,56 k gmlijeka, lipnja je organizirana Od 66 isporučenih ukupno teladi, izložba s 5 ostalih krava 305 aukcijskom prodajom1996. je testnu stanicu Varažsu u koje dana standardne rasplodnih junica. din iz Vrbovca 20 laktacije proizisporučeno vele 4.593 teladi ili od 19 uzvanike i kgmlijeka, 30,3%, ispoIzlagače, posjetitelje ručenih Centre i o važnosti izložbe u za su umjetnu Sostalih krava iz uvoza koje pozdravili su iz Vrbovca 8 teladi ili Đ. graoplodnju 305 dana standardne govoriliTurk,dipl. inž., laktacije čak donačelnik M. Ernoić 4.550 42,10%.

Vrbovca, proizvele kgmlijeka, HSSC Z. mr. dipl. inž., ravnatelj i Prosječna proizvodnja mlijeka 5 bikovskih 305 su majki k oje Dominiković ministar dana 305 standardne za dipl. inž., laktacijedana standardne laktacije proizi šumarstva RH. simentalsku selekpoljoprivrede pasminu pod vele 5.428 mlijeka, kg tradicionalno stočarVrbovec iznosi za: je cijom sko Godine 2 krave sa životnom 1904.

Hrvatsku 3.739 područje. proizvodovdje kgmlijeka, od osnovana 3.799 prva je marvogojska županiju Zagrebačku kg njom kojih: za goudruga uzgoj pincgavskog 1. RADA dosad mlijeka, oteljena 1981., veda u Vrbovca 3.924.

Hrvatskoj.

6 mušod područje kg otelila 13 teladi, čega U Vrbovcu kih. Četiri 85 gomlijeka. su je1912., prije prodanaTestnoj bila stanici vrlo usZa tu su izložbu odabrane za dina, organizirana Varaždin, jedan prisljeizložba s oko 100 deće rodni a pješna pripust, kolekcije: jednog jekupila goveda.

Piše:

ovome

14.267

-

5

se

u

-

u

u

na

uvoza

-

u

u

u

-

a

|

-

u

u

-

u

-

22

list

Mljekarski

izložbe Šampionkom pasmina Izlagačica proglašena ka Brezine. krava 1991.

Brod.

Domijan, je Maza,oteljena Otelila 3 teleta. U U 12 54.548 je drugoj laktacija proizvela je Izlagačima najboljih dodijegrla 6.433 masnoi naturalne s novčane naje laktaciji proizvela kg mlijeka prosječnom kg ljene masti. sa ćom od mlijeka3,98%mliječne jeStjepangrade.

3,87.

Uzgajivač Gostović Ivan 4.

Uzgajivač Basrek, Žabnica Naturalne Mikulaj, su: dodijelili nagrade poznati je proizvođač mlijeka.

33, 2. BRENA otePIK “SIRELA" - oteljena 1983., VRBOVEC, od “Gumexzvono Šampionsko lila 11 od 7 muških.

“DUKAT" ZAteladi,čega BJELOVAR, -farma" Zlatko mr. dodijelio je stanici Pet VRBOje prodanoTestnoj GREB, “KIRŠPROM" ministar za Dominiković, poljoVaraždin.

VEC i drugi. dii šumarstvo a privredu RH, deset U laktacija proizvela je Iz svake od kolekcija M. ErHSSC dodijeljene plomu ravnatelj 48.638 od s prosjekom su po tri nagrade: kgmlijeka prva u iznosu inž. dodisu noić, dipl.

Diplome masti. od 3,93%mliječne svih prvona600,00kuna,druga500,00jeljene uzgajivačima kuna i treća kuna. i Izložene_ su dvijekolekcije 400,00 građenih grla. ovaca: Bikovske i krave sa životNa majke aukcijskoj prodaji je prodano Izod nom su 20 po jezerskopasmina proizvodnjom nagrađene rasplodnih grla cijeni također 8.400 10.500 kuna.

Grla s a Špehar, su po lagačica Lidija Poljanski solčavska.

600,00kuna, kuna. sa Desinića. za Lug. šampionka 1.000,00 [il prodana područje Veterinarska

stanica

Slavonski

Mil-

sanska.

-

su

-

-

-

-

-

-

III. stočarska “Sv.

Ivan

izložba Zabno

97."

treća po nica i Žabno,organizirana je devedesetjednim rasplodPiše: redu u Hrvatnim bikom.

Izložba Stjepan Brlek, dipl. ing. novoj, slobodnoj jeorganizistočarska izložba s i 1912. kada rana skoj, aukcijgodine, je skom 26 560 160 prodajomrasplodnih ju- prodano krava, junica, nica.

Pod Ministarbikova i teladi.

20 Isto tako orgapokroviteljstvom i šumarstva Nakon stva nizirana kada 1917. bile su poljoprivrede premiranja marvogojske je Sv. Ivan 1908. izložene 162 krave 96 s Žabno Republike udruge Hrvatske,organizateladi, selekodržana 25. kolovoza 100 i bik.

Zatim 41 1925. ciji godine, je Hrvatskog stočarskog junica i 1909. stočarska izložba na centra izloženo 200 krava s 100 pocijskog općinskog koju je je teladi, Sv. Ivan 24.

267 krava 140 i 100 bikova. Stočari iz Sv. sa Žabno, predvedeno glavarstva junica ženske Sv. Ivan 114 Ivana i okolice izlažu Žabno lipnja, teladi, rasplodnih povodomopćine juu

NOVO NA TRŽIŠTU KRAIBURG -

kvalitetne stajske prostirke Tip:KEN Dimenzije: 120x 165:120x 175cm 120x 185 120x 200 cm +

priznate društva poljoprivrednog od strane

Njemačkog

proizvoddugogodišnjih istraživanja načinjenesu od visokokvalitetne gume s

dodatnom ne

zaštitom

skližu se, otporne su, mekane

i

lako se čiste, higijenske, dugo traju opasnost od

smanjuju ozljeda,

GENERALNI

ZASTUPNIK

ZA

HRVATSKU T.Z.P. 10452

210 ZDENČINA, Kupinec telefon:

list

Mljekarski

KUPINEC

01

84

50

54

23

koje prvotelki grla prodana cijeni godine Zagrebu, 10.492 kuna.

8.315 kontroli Milanu i Novom 1931. su proizvele prvoj Italija Iz svake su Sadu. kolekcije nagrađena prosječno 20,75 kgmlijeka 3 holstein5 krava završetka Nakon prva po 5 00, nagrada prvotelki grla svjetdrugog fri400 i treća 300 kuna. Krava iz sien rata izložba koje druga jeorganizirana pasmine Nizozemske, skog Sv. Ivanu s 1.000 1954. su u 100 dana je šampionka laktacije proizvele nagrađena godine.

Upravo Vlasnici svih kuna.

3.247 60 prvonagraŽabno godina prosječno kgmlijeka povodu đenih i 6 bikovskih su osnutka majki čija prosječgrlaprimili prigodne marvogojske udruge uručio laki 305 dana 550 rada na u ravnatelj diplome, koje je djelovanja proizvodnja godina M. HSSC iznosila 5.419 daa saveza ing.

Ernoić, dipl. kgmlijeka marvogojskih udruga, tacije uručeno 6 ostalih zvono je prosječšampionsko kojih je krava, našnjeg HSSC, organizirana kravu SUBeštak lak305 dana stočarska izložba. za 1968. na Dragutinu proizvodnja godine 1992. iznosi 4.224 Sudionici koja tacije kgmlijeka MA, oteljenu godine, zaključili togaskupa 305 dana krava da se stočarske izložbe kontiu sa životnom proje prvoj l aktaciji Jagoda su, 6.243 otenuirano na područjuizvodnjom, oteljena je1982., proizvela kgmlijeka. organiziraju 2 muška i Vlasnicima lila 11 teladi od Iznagrađenih grlapoje čega regije. današnje bjelovarske red novčanih U 10 laktai 1973. go9 ženskih ložba je (županija, općina, organizirana potomaka. mliVeterinarska 43.307 treća po 1997. dine. Ova stanica Križevci) je cija proizvela kg redu, i naturalne slobodsu nagradodijeljene organizirana je jeka. godine, Sirela de krava Bjeloproizvodnja pod Prosječna (PIKVrbovec, nojHrvatskoj. i Dukat Sv. Ivanu Za izložbu odabrane tretmanom u su var, Zagrebdr.). selekcije uzvanike i iznosi 3.774 Žabno posjetitelje kolekcije kg mlijeka, Izlagače, 6 steonih govorom pozdravili prigodnim junica, jepro- županije koprivničkočijih načelnik 305 dana 3.853 305 a u u oplaktacijegospodin proizvodnje Oguman, sječna majke kg križevačke ćine Sv. Ivan Žabno, simentalsku dana iznosila 4.790 RH 3.739 za podžupan laktacije kg kg M. HSCC gosp. Selak, ravnatelj pasminu. mlijeka Za domaći 5 krava a sudionike uzje pozdravio i prodaju prijavljeno Ernoić, aukcijsku prvotelki, izložbu otvorio D. 20 mr. u majki prosječna Novak, goj, čija prosječna proizvodnjaje junica čijih ministra podana iznosila 100 dana u 305 vet., laktacije dipl. zamjenik laktacije proizvodnja prvih i šumarstva. iznosi 4.439 1.878 ljoprivrede kgmlijeka. kgmlijeka 1929.

i 1931.

u

-

iz uvoza

6 krava

Sva

u

u

po

su

od

-

-

-

u

u

-

-

u

u

-

u

ovu

su

-

-

OBITELJ

I DOM

Običaji Rusinska žetva

Piše:

s

Takač, Gabrijel

novinar

“Nove

Pa

,

dumke"

3

o ž

Kao

i kod

ostalih

naroda

i kod

ničarskih

S

rav-

s

slavon-

krajeva, i FF) bila skih Rusina žetva najveći je od posao godini čijeg najvažniji ovisilo umnogome cjejeuspjeha i ž blagolokupnogospodarstvo žetve. do stanje obiteljislijedeće šEf do za nekadašnju žetvu, Stoga bile uvođenja kombajna, potreb-Rusinska obiteljJanka i dobre ne kod Vukovara pripreme. temeljite u

Y

hk

hS2

.

€

su

24

Sorčika

u

narodnoj

nošnji u

rusinskom

selu

Mikluševcima,

list

Mljekarski

bili

najvažnijikosci, zdravi i muškarci. odrasli, jaki Oni su morali dobro pripremiti bilo kose. Vrlo važno je svoje kosu otkovati. dobro su Stoga kosci osim brusa sobom, nosili i i u (“osle") vodira,polje babicu oblikovani (“kljepadlo"), iu komad na su željeza kojemu otkivali kose. polju trebalo odlaska je Prije polje uzice za napraviti (“porvisla") To obično se snopova. vezanje 4 do 5 radilo rano ujutro (od izlaska sunca, dok sati), prije je bila rosa, pa su još (najstabljike Za

žetvu

su

sa

u

češće

od

raži

i domaće

sorte

iliod

pšenice, zbogsvoje duljine, bile i za šaša) savitljive pogodne pjesme žetvu i vezane su noga poljske i zrade, koje platna grube uzica. odlaska u pletenje Prije ali i tkale bake i ali za Pripovijedale radove, druge. žene, prikladne nahraniti i trebalo polje je vruće i dane su se radogodovštine, poslovice, ljetne poljske i po stoku pojiti mogućnosti i ako do dove. Obuveni obično bili su pa je gonetke šale, put dobro doručkovati: penajčešće bio Kad sunpolja duži, vrijeme je taj (“bočkori"). je opanke slaninu i čenu i jaja drugu način bilo dobro iskorišteno za ce pripeklo i udario mlađi znoj, kaloričnu hranu, zbognapornog odmor kosci skidali su i već napornog prije rada, košulje svoju rada. fizičkog kožu za suncu. djecu razonodu, dobrog preplanulu izlagali U žetvu odlazili svi radno i mala škola Tada bilo ozonskih i rupa pamćenja znanja, nije članovi i pa sposobni obitelji, narodne mudrosti i tradicije.

Punisu bile zaštitne krepotrebne Mala se su u djeca. djeca igrala tem su djeca slušala cvrkut išle su Iza kosaca žene me. ptica, hladu i po a veća su popolju, imala ruci a su srpom u nerijetko priliku (“odberački") i, žetvenim radovima. magala pri nisu imale ako za zeca, srnu, povidjeti fazana, jastredjecu Kod kuće su ba i šumske svezanim uzicama oko najčešće ostajali životinje. druge magače, i onemoćali za Dolaskom kola zadaća bila djedovi bake, pasa. polje je Njihova teške žetvene ali su i oni obično hladu drradove, u srpom po“parkirala" pažljivo (“šerpom") dio Čuvaliveta kojeje imao svaki i složiti obavljali svoj poslova. snop kupiti klasje gotovo hranili i stoku i su služilo kuću, pojili a za su same upravo gazda, je u zicu, k oju položenu i ručak i nezaklon od ili su kiše i im tome perad pripremali u sunca, jakog prostirale izostavnu večeru izgladnjele nevremena. su č iji pomagala bosonoga djeca žeteoce.

Muškarci i tabani od su ispregli konje, svakodnevnog hodanja Kad kosci kola u bosih nogu bili toliko otvrdnuli su na+upregli konje,svezali ih koja dasku. Iza na su su da im ni smetao posjedali njih kosili i nabacali trave ilidjeteline nije svježi strnjak kolima a kako bi dočekali sjedile žene, šaraglje mirnije (“scernjanka"). bile rezervirane za šetak Rad kosca i rukovetačica su morao djecu. Žene poslova. koje U iznimnim ako imale malu im biti usklađen.

Posebice bilo to su za prilikama, je djecu je je bilo dasci na udovažno da iza kosca bude u mjesta, je pored vrijeme hladu, pripremile dobroga mlađi kosaca im za rukovetačica bi ne sjedio ljubimacban smještaj, jer vrijemevješta koja smio žetvenih radova nisu i rad koobitelji kojije pridržati mogle zaostajala usporavala uzde i zamahnuti biveću saca. (đeplove) posvećivatipažnju. čem iznad što imali šešire obično vezali su (batohom) konja, Kosci su na glavama Snopove veliku i ih škarci snažnih ruku kako ovi su se je njegapredstavljalo (poneki slamnate) koji čast i štitili od Bili su bi do vršidbe sunca. ne povlasticu. jakog razvezali, jerje Putem do nadaširokih rukava moralo nekoliko zahvau polja glazbeno odjeveni košulje proći još žene narodne i širokih rene od tkai ta pjevale gaće nogavica operacija. uz

na-

za-

u

na

za

a

su

sa

u

su

se

u

na

za

su

za

u

zavr-

su

:

mu-

za

su

Mljekarski list

25

slaganja je je vrijeme dodonosili krstače svi bila kosidba u su pova slijedilo je pitka završena, posebanje problem i sredinu bilo u obično voda u snopova (“zvožovanje") poljaslagalivažanje nije poljusnopove koje kamare krstače od 18 snopova kuće u nosila od već se u u dvorište, slaganje (“križi") plezavršni posao staklenim tenkama a su se prakoji slagali jednom, (“bradla") (“koršovi"), potom i krsvišidba ili vilnim redovima. (“tlačidba") Slaganju pohraopletenima prućem posudama ili tača tavan zrna na se su ponjivanje posvećivala posebna zlatnog glinenim posudamakoje bilo kako bi zrno i zornost čuvale u hladu u hambare. traprekrivale složeni dobro ili kako vom, sredini, snopoviKad smo već kod žetvenih rasnopljem odjećom, zaštitili zrno zadržale bi što slučaju naglog dulje tempeRusini da se p risjetimo dova, kiše i i bi se Da raturu. nevremena, vjetrova.

Broj oko 1900. manjeznojili Šokgodine donijeli kosci krstača su po jutrucima prve poslaganih poneki manjevode, pili ovi tad jer još kose, bio znak to povremenim bogatstva “sprječavali" gut- ujednoje želi samo Osim srpovima. uvijek žetve. ljajima rakije. odvoziti naučili su Šokce toga, i Nakon što su Podnevno upregli konjestigli oglašavanje crkvenog i time oranice na gnoj stajski obično sada s znak da svi bio s zvona manjepjesme dobivati mnogo je prekinu kući, žetve. bolje i šale šešire i kosci skinu s umora, pripremzbog radom, Rusini i Međutim večerom obavi su u kasnim te da se Ukrajinci toplom kape, podnevnaljenom naučili slavne satima završavao žetveni dan. od Šokaca molitva. Obično to bio i znak praviti je je sami i kulene bio tome Umorna ručak. On su a pa i je togajutra djeca, ponekad rado od nisu Vrlo kolima rada i dovezen majstori. odrasli, postali pripremljen zbognapornog odoniti doili ga se Šokaca prihvatili pečenje uvijek stigli temeljito je svježe skuhanoga i ako ga nosila osoba od za u vodi,jaka,tj.“pečenke", Božić, kuće, je oprati svježojhladnoj Novu dočekali imao tko skuhati i ako već a napose i kirvaje, počinak godinu polje nije jedva i tamili za vrućih dana slavonske ručak običbilo daleko. “Hladni na pjesme lijepe postelji Tako štošta burice i ili na hodniku “kood u no se još drugoga. sastojaoslanine, šunke,sjeniku i kobasice tradicija marnjiku" (postelji natkrivenoj jerazmjena kultura, (ukoliko jejošdoteklo) i novine štitilo od koobično od a svježine običaja unijela platnomkojeje “topli, kuhani, slavonskih kako bi među Ta bila ili snage prikupili žitelje mnogih maraca), graha paprikaša. jela žetveni dan sela. nastavak za za po sutrašnji bogatakalorijama istome programu. posla. preostalog vrućih

Za

žetvenih

Kad

dana

sunce

bilo na

zalasku ili

kosidbe

Nakon

i

sno-

u

u

u

-

se

u

a

u

su

su

a

u

za

su

u

su

u

su

hrvatske povijesti Iz

|

Veličanstveni

učitelja

sprovod

i vođe

jutra.

Procjenjije žalosnog tog Piše: Keglevićpotresti Stjepan da oko 100.000 dipl. ing. valo cio seljaka je svijet." obučena bio došlo u Zagreb, Odar u u većina je postavljen palači današOni su se narodne biti Seljačkog i vrlo bolno bilo Teško nošnje. prije doma, uglu i družili mnoštvu od 400.000 ulica ili Hrvatica kolovoškim Hrvat ljudi Andrije njih Hebranga Tisuće iz raznih hrvatskih onOd 8. do 12. danima krajeva ljudi Strossmayerova 1928.godine. trga. tada države. kolovoza od dana smrti i dana su poZapisao je prolazile odajući tj. posmrtnu dašnje listu DOM čast velikom M. Bratulica ovo: Izmjepokojniku. najjače sprovodapredsjednika ni hrstraže “Nikad stranke _ su se p a nijeZagreb, počasne Hrvatskoj Stjepananjivale doživio nešto slično i druvatski RADIĆA, narodnogvođe i hrvatskih sokolaša, seljaka narod, bio Rakao što društava. Dok bila hrvatska bolna zadnji oproštaj jeStjepan je gih učitelja, ležao naroda dić već smiren oči. U sa hrvatske i suzne srca posvema Predsjednikom. svojim bio deNa okružen i članaka od Njegovusprovodu je cvijećem svijećama, jednom mnogih iz hrvatski narod žena i seci tisuća tih dana: sav listu DOM njihovih seljaka, zapisano je zastupan vele Došli su da Mu i noć svih dan "Dana 12. kad krajeva. djece pješačili preko kolovoza, jecijela da brda i dolova da i zaridala u s Hrvatska Njegove stignuZagreb zadnjiBogomi čuju zaplakala tako silno i teško da

to moralo

do

se

na

u

u

u

+

su

u

.

26

list

Mljekarski

li

I čuli su.

nego nasljednike. Prije Mikrenuo prema je sprovod progovorio jeprvipodrogoju, HSS dr.

Vladko predsjednik MAČEK." On je svojkratki govor završio riječima: si se “a sjedinio Ti,koji vječno i abs absolutnom pravednošću ostavi solutnom djela dobrotom, da među duha nama, tvojega njegovompomoću izvojujemo i svemu hrdomovini Hrvatskoj vatskomu bodu.

narodu

konačnu

slo-

Radiću!

Stjepanu

Slava

Slava! Slava! Slava!"

veliki

jegovor održao Svetozar Pribičević koji je već nekoliko bio okrenuo i dr. 1. Pernarom i od Radića puta popratili stupnicima Oproštaj ali i mnogo svojpolitički kaput, Ivanom Granđom. prenomnogiseljački pjesnici dirljivim Stoga Radiću život i snimak. simo putazagorčio pjesmicama punimprostodušnih taj dio o glavi. list DOM tih je osjećaja, koje redaka U bilo nošeno na mnogo Evo dana stalno Izvjestitelji je sprovodu objavljivao. obučenima stotine od iz Milkovića završne kitice Rude seljacima posvetili vijenacanajrazličitijeg narodnu voća i te je cvijeća, koja nošnjupovorci grmlja, grožđa.Širokog Brijega: satima ovako načetvorica iz Subotice Po pa trajala, seljaka “Slava Tebi Oče svih Hrvata, nosili su od pisali: (Vojvodina) vijenac Ti otvorio vrata, rajska Bog četvorica obukao “Narod sve a je seljački žitnog klasja, Splićana Slava Tebi mili naš pastiru, nosila su od u se ogroman vijenac Slava svoje nošnje kojima bogate miru!"

Tebi, počivao i smokava. hrvatske Time se zrcali sva ljepota duše,grožđa željelo dubina hrvatske i izraziti sva iz Ivančice kraj-JosipRudar prošlosti jedinstvo hrvatskog kraj i iz veličina hrvatske budućnosti. ovako njegSjeveraJuga.Seljaci Jastrebarskog jepjevao: bio nosili su od Krapine vijenac Taj ispraćaj je najljepše slavi naš, “Učitelju pogrebnoj toj i žara crvene, vječnog cvijeća bijele boje plave ogledalo hrvatskog svrni Hrvate, puta Zadnji pogled mir i izvezenim s “ČEH, ljepotu, pravicu natpisom sklad, lik snažni ostaje javi, Tvoj izvire i i izrazilo iz U LEH što pobjeđuje. koja toga _MEHY", je U duši Tebe vjernih, koji prate.!" isticala 300 Radićevo veliko sveslavenstvo. se ljepoti nošnja Stranci su se našli društva “Sve što koji Zagrebu Bokeljske Izvjestitelj jezapisao: godina starog da su ima i i naš stvara je taj govorili pogreb poljičkih seljak goji, voli, mornarice, knezova, zatim konavoske donio Predto sve svome priznanje najveličanstvenije je sinjskih alkara, zahvalnosti narodnom rodne šiNa čelu = na nošnje, imoćanske, sjedniku oproštaj". splitske, velikanu. i nosio fenobenske i s predvodniku se, crvenkapom kopa- povorke dakako, Radića i četice menalni ranima."

AlekTek se Stjepana njevijenac Spominju dalje kralja krvlju Zestekiz sandra. da suradnika Hrvatska Dobro ne Šestina, je cvijeće .govih je seljakaStupnika, može od stida. la za uporsvijetasvoju line, Trebarjeva, Slavonije, Srijepocrveniti Spro- priznanje i iz vod borbu državnu vodio s za Baranje.

Skupina Gornje je crkvenog stajališta autonomiju.

Stubice nosila “KRV dr. Ante 37 velikih Čak jenatpis: zagrebački svjetskih nadbiskup parlaPRAVEDNA NA osudilo krvoTVOJA BAUER asis- menata oštro uz mnogobrojnu je i I DJECU NJIHOvukla UBOJICE crna vranca Četiri tenciju. skupštini prolićebeogradskoj bilo time stekla velik VU".

Posebno raskošna kola uz Hrvatska su je dirljivo je pogrebna iz Redemokratskom momka sokolaša. pratnju svijetu. gledati seljačkog Predsjednika ugled nosio kačice Karlovca šezdesetak su na koji je posljednjem Međutim, godina kraj putovanju smrtonosnim veliki dokrunu tužni zvuci svih hrvatskih trnovu to sa sve taj svijet pratili snije brano zazvona. m zaboravlja. hicem,praćenpreživjelim Nakon

V. Mačeka

su

ra-

mu

su

u

u

su

u

sva

na

na

za

na

nam

u

na-

ma

nu

u

u

Mljekarski list

27

Kalendar radova na obiteljskom gospodarstvu Radovi

u

kolovozu

pa mjera koje imaju cilj čuvanje godine dijelimo Piše: dipl. ing. ako za dobru U novu u navodnjavanje jemo vlagetlu, zemlju. to razmnožavamo u rapostoje uvjeti, okuliranje klijalištu biljke kontrola i posađenicama.

Lončanice sadniku, prijema je poveziva na trebno nadzirati i puštanje okulantima, njegovati. berba voćnih vrsta i većeg broja bu Nj je: sorti POVRTNJAK u ovome koje mjesecu Zelena rezidba dozrijevaju. je POVRĆE KAO DRUGA i odrna POVRTNJAK usmjerena formiranje KULTURA U GODINI oblika. žavanje uzgojnog Obavlja Svo kratkim s više sve povrće vegetacijDosadašnji poslovi jenja-se ljetna sadnja jagoda, zakidaju skim možemo ali zato oko uzgarazdobljem vaju, počinju poslovi se vriježe na jagodama.

Skupljadva iliviše u berbe i godini, puta istoj sje-mo i čuvamo sjemedo strati- jati plodova sabiranja ako svi naravno su zadovoljeni mena. fikacije. način Na Za sušna vremena prouvjeti uzgoja. taj je potrebno dužavamo tla i obilato naročito rTazkorištenja vrijeme zalijevanje, VINOGRADARSTVO na i povrća gotovo ličitog zeljastog lisnatog povrća,Obrada tla u redu i među redo- proizvodnju Neke vrste odnosće to vrlo Takocijelu godinu. kojemu prijati. vima i ovoga se nastavlja mjesorte no s kratkom i đer se vegepovrća provodiprihranjivanje. seca. već su ubrane i ostale su Za suha vadimo iz tacijom Niti u kolovozu ne smijemo do zime se crveni nakon što se prazne gredice koje zemlje luk, boraviti na zelene mjere rezidbe, vrste a neke nadzemna zelen osušila. Tada mogu još iskoristiti, ga naročito kod stolnih sorti. i u vrtu. zračnome na mogu povrća prezimiti mjestu rasprostrezaštitu od sive truleži treba Uz što sve da se i se u ovom mo Podsjetimo posušidozrije. kasnu na pripaziti pojavu plamožemo za ljetnom razdoblju sijati Sijemo jesensku potrošnju i menjače pepelnice. ili ukratko navodimo različito kusaditi, kuhinjsko zelenje, S trećim stoga treba zalijevanjem kulture salatu i se pus, kelj, koje jošmogu uzgojiti glavaticu, špinat dovršiti dvadesetak dana prije do zime. dr. treba ili Usjeve prorijeditiberbe kasnijeg razdoblja grožđa i rasaditi. Sadimo KASNI sada KUPUS fazi presađujemo je zimski lisnati dozrijevanja. kada se na na korabicu, salatu, rasađuje gredice U kolovozu berba i je najranijih i zimsku Za razmak 50x60 cm. Gredice nakon kelj endiviju.uzgoj berba ranih stolnih sorti probirna ranih obvezatno a proljetnih presadnica sijesadnje zaliti, valja grožđa. ali nasad bez koodržava mo na se otvoreno, zaklonjeno kasnije i i Prilikom sorte rane rova prvog mjesto zelja, kelja CVIJEĆE I UKRASNO pokorice. korabice. Male komsjemenjačice pi- BILJE okopavanja prihranjujemo kiramo hladno ili na klijalište pleksnim gnojivom. ćemo zimi otvorenu KELJ trošiti ćemo gredicu koju mjeseca jesen, posijano bilje koji Prošloga zimu i sada već naraslo sada treba te ga pokriti. je proljeće stoga Suvišne Način isti i na kao izboje rajčici posaditi. uzgoja je trgamo.rasađujemo. bi se kako što Busene ocvalih kod Nakon što se plodovi bolje ranije trajnica kupusa. potrazvili. treba ostati i može ostati tako razmnopuno dovoljnotrgamo, Ipak dijelimo razvio, kelj lišća će hraniti žavamo. dobre a mokoje plodove.

Pojedine dijelove vani, zbog sposobnosti Sve češće korismožemo ramo u ga povrće okopavamo, plipresaditidobru,sipku prezimljavanja korov i štetnike i redovito titi do Još sve ranoga proljeća. jevimo suzbijamo zemlju zalijevati. i bolesti. lukovice i MRKVA može sada se gomolje nepovađene sijati, i zime tako da do dade dobar spremacvijeća ocvalog uvelog VOĆARSTVO iduću sezonu.

Od urod. redove na razmak za mo s se cvijeća Sije lukovicama vadimo iz 20x25 nakon radone se sa a unutar cm, koje Nastavlja slijedećim reda, svake 3 do 4 vima: zemlje iskopavamo izvođenje agrotehničkih nicanja, biljke prorijedimo

Darko

ih

za

Kantoci

i rasađu-

u

:

'

vremena

za-

u

u

u

rano

u

na

28

list

Mljekarski

razmak

3-5

Dubina

sjetve je potrebno je ujutro navečer, najbolje 1-2 cm, a nakon tlo treba Tlo se dok vodom.

Berba 30ga sjetve zalijevati. okopava stajalom traje kako bi bilo što listovi Sadi i 45 dana svaki ne na se se pritisnuti sjeme prekriju. provodi drugi dodiru Nirazmak 30-35 Dva do tri dan. sa cm. boljem zemljom.

15-21 dan. Za berbe za kultura ŠPINAT canjeslijedi tjedna prije endiviju je jepovrtna koju razliku od ranih kasne sorte Na ćemo ilikrau rano sorti, bijeliti.taj potrebno uzgajamo proljeće kada odrastu. način dobiti estetsko krhse vade Kako bijele, jemljeta. jebiljka kratkoga potpuno iz PORILUK ke i ukusne listove. brzo i se uzgajamo presadBijeljenjedana, ljeti procvate postaje tako veći i kvamože izvesti na više kolovozu no u g a nica, jer daje načina, nejestivim.

Sijemo urod. Dobre da listove i berbu od za povelitetniji presadnice najčešći je taj rujnu, dospijeva biti 5-6 mm, od žemo da možemo trošiti uz a napomenu ga moraju debljine špagom, jeseni, cijelu do te obično oni biti suhi. do sve ranog proljeća. sjetve debljine je moraju potpuno zimu, Sije oko dva RaGRAH MAHUNAR redove razmak 25-30 za na cm potrebno mjeseca. sijemo i kolovozu kasnu berbu. U se u radi i sađuje srpnju vlažnoj zemlji pri lakšeg okopavanjazalijekako bi se do zime iznad 15%C brzo brzo niče.

Za sušna stigao razviti, temperaturi vanja.

Sjeme od listo- niče. Može a redove se na vremena rano potrošnju dospijeva sijati zalijevamo ujutro i može trošiti sve do razmak 30-40 ili kućice ili se 5navečer.

Kada listo5-6 cm u sa pada razvije Prilikom 6 razmak 40-50 Ako može ovisna berba cm. preva, kasnoga proljeća. početi koja, i vrh skrai može do no o ga sadnje korijen biljke jesuša, potrebnojezalijevati potrebi, trajatiprotimo za Sadi se na međuredni svrhu kod obro Špinat 1/3. okapati uništavanja ljeća. prezimljuje razmak 25-30 cm, a redu 10-15 i rova važan ishrani otvorenom na je razbijanja i pokorice.

Vegeod do kada cm, na nešto veću dubinu nego je tacijsko ima malo. razdoblje sjetve svježeg povrća bio Iako dobro berbe kratko: ovisno sorti SALATA također od poklijalištu. je je jedna iznosi 50-120 dana. na Niske sorte otvorenom, prezimljava bolje vrtnih kultura za prikladna uzgoj visoke a ga jeizvaditi i utrapiti pijesak. imajukraću, duljutijekom se c ijele godine.

Ljeti ENDIVIJA načinu jepo uzgojavegetaciju. obično ne brzo u slična salati. uzgaja jer tjera KRASTAVCI kratke vegese Uglavnom uzgaja zbog danas već selekciono su iz imati od 60-90 dana od do sjeme, presadnica kojemoraju tacije sjetve 4-6 listova. Od nirane do berbe i sorte cvatu. ne tempresjetve kojeuopće optimalne visoke 4-6 S od oko 30%C do više se sa znatno usCVJETAČA sadnje je potrebno tjedana. perature jeseni obzirom da to možemo na se za najviše sijatikonzerviranje. pjeha uzgaja sadnjom presadnica koristi i sadi kućice i ujesenprekozime, Uobičajena jesadnja srpnju jercvjeta kolovozu, ujei se berbu 2-3 a kada i si50-70 sen cm srpnjukolovozu, sjemenke jehladnije udaljene vlažnije, nakon 14-16 unutar red od reda 100će a dospijeva tjedana. reda, gurniji jerazvoj cvjetova koji Prilikom -120 cm.

S obzirom biti i sušno na znatno uz presadnje je potrebno veći, ljepši bolji lišće i da veće zase ne prikratiti vanjsko prepopaziti ljetno razdoblje je prinose. potrebno Stoga ošteti srce nakon ali moramo se ne da ili ne koje lijevanje, ručuje paziti proljetna sjetvasadnja. ostati iznad tla.

Za mora lišće. se rano sadnje zalijemo Zalijeva cm.

sušna

ili

nasad

vremena

od-

u

a

se

za

u

u

zrna

u

u

u

u

o

u

u

u

sa

U

za

Odgoj našihmališana olakšati

Kako

EI

polazak

u

vrtić

Piše: Zrinjka Keglevićdipl. odgajatelj Stević, plašiti imaju što o tome iskrivljenu predodžbu rade tamo Evo s zato djecom. nekoliko kako možete savjeta mališanima olakšati da svojim tu veliku prebrode prekretnicu od doma. odvajanjeroditeljskog vrtićem

Bliži se

i

nove kraj ljetapočetak ili školske pedagoške godine. će se mališanima doMnogim velika prvi goditi promjena malim a to njihovim životima, je vrtić. ih u polazak Nemojte u

list

Mljekarski

pa

da

-

29

noge, igre,opružiti poslušati je dijete Prije početka “službenog" vrtićko Bit će tiho i vidi i između ili dobar odnos vrtića na priču lijepu osjeti povedite dijete glazbu. odmoriti i teta.

Neka kako bi se u igra pješdjeca koja roditelja Konačno, igralište. grlo odgaiskazali veliko dolaze Poi ste čaniku su rano u na umorna, jateljicama njiše njihalici. jer davši im ih Ako vaše neka tražite i povjerenje svoje dijete dijetevrtić, moglaspavati. je “tete", i će način točno znate na na a ako brigu, odgojobrazovanje. jedinac, tajga vidi, kojoj dijete učite i obazrivosti. I to dio tada ga li da 6. je pripadati, grupidijete Primijetiteprilagodba života u teče da život u dotičnoj odgajatelji- grupi. predstavite grupi teško, olakšati ci. Tako ćete više iritira od djetetu odvojenost Ako vaše voli 4. dijete jesti, ili dane obratite se prve u jaslicamavrtiću, (uznemiruje) dijete, to na upozorite odgajateljicu. i biti novo neće sve ili vrtićkom jer psihologu. pedagogu ukoliko Pripomenite joj dijete skladu s nepoznato.

Postupajte njihovom ili možda ne doručkuje jejako iliproRazilaženje preporukom. mali Možda će vaš 2. na Pripremite dijete prvi izbirljivo. metoda u dovođenje suprotnih vrtiću. baš u nakon veselih boravak u cjelodnevni “jelac" grupi, razdražiti i će više vrtiću mu i još ili hrvatski omidobiti Izaberite s igara, apetitpo zajedno njime zbuniti dijete. i tek. osoljenu pidžamicuigračku, 7. Odazovite se na prvi pozivu bito onu s spava. kojomnajradije midosastanak. da se 5. Važno Nemojte roditeljski je ujutro, pri važna odgajateljicu Upozorite sastanci slitida vrtićki obratite bez roditeljski ustručavanja lasku, zečića ili meke nost togmišića, vaše nisu važni kao školski. Ako ako nešto “teti. Recite se joj će sa ponijeti izvanredno krpice koju dijete i već boravi u vrtiću uslijed dogodilo čega dijete sobom u krevetić. znati ili više sati dobro je uznemireno potišje dijete dnevno, kako kako naviku ili teno, ako tamo li vaše te noći loše 3. Nema se odgaja, je spavalo... dijete druži s morate sparazvija svoje potrebuposlijepodnevnog Odgajateljicu obavijestiti vršnjacima, kreativne teškoćama zdravstvenim da će u o ga plašiti sposob(ako (stvaralačke) vanja, nemojte nosti... imalo možda vrtiću morati Objasnite jedijete povraćalo, spavati.

Ako da će se sve na i malojvrtićkoj slično). je temperaturu nekoliko odmarati malo od u samo riječi, izmijenite redu, ležaljci

našalite

rada

1.

se

-

da

važno

na

vas

sve

ne

mu

u

osam

se

mu

Vaš liječnik Kako

boraviti

sigurno

na

suncu?

svjetla, vrijemeultraljubičastog počela zbrajati raka kože. ili uzrokovati balkonu na pojavu sunčanja terasi, ili mora. obali rijeke jezera, da svječinjenici Usprkos zaboraviti ne Međutim, smijemo raka kože doci samo epidemije izlažemo da suncu se mnogo oko u milijuna Americi pola češće i duže nego što to mislimo. većina novih slučajeva godišnje dok proŠto je s vremenom kopotamnjelu ljudi preplanulu, matramo u na svoje dijete igri žu još uvijek znakom smatra kušto s igralištu,je dječjem istreba odmah Ovdje zdravlja. sat-dva otvorenoj povinom zaštitnih taknuti da je uporabom vrt ili ili dok uređujemo tržnici sredstava za kožu i uz neke mjere i slično? radimo u polju vinograd, opreza rak kože mogućegotovo misli da To na suncu Većina je vrijeme provedeno Ljudi jošuvijek što Sve poposve je spriječiti. uzima u obzir. A ali znak se ne da preplanulost zdravlja, uglavnom trebno učiniti izbjegavate jest iako možda rak kože za to za upravo vrijeme, sunce koliko jeto moguće. imaju specijalisti više niste ni svjesni, primate mišljenje. drugačije toga raka oblici i zraka i vaša sunčanih koliko Kad bi nas netko Najčešćiizlječivi jeosjetljiva zapitao uzrokovani kože su dozama dodatnim većina izložena koža velika izlažemo prekomjerse suncu, Piše: dr. Ivo Belan

nas

što može

bi

smo

-

-

na

30

list

Mljekarski

da i izlaganjem ultraljubičastim djetinjstvu još jepokazala pamučnaodjeća zrakama i sunčeva Te veću sintetska zaštitu nego svjetla. uvijek smanjiti pruža zrake kratke valne dužine raka kože 88 i da za su tamne najjače (nemelanoma) nijanse odjeće bolje izražene između 10 sati do ako ili od sunce prije 91%, izbjegavate svijetlih.

2 zaštitna sredstva i podne poslije podne. upotrebljavate Jedite više i kao odrasla osoba. povržutog zelenog sada, oblik raka Najopasniji kožnog je Evo što medicinski ća i voća. Nema konačnih još za zloćudni specijalisti melanom odkojije ali vitamin i betaA ovo dokaza, područje savjetuju: svih smrtnih 75% za govoran karoten i voću u mogu povrću Vodite neku vrstu uzrokovanih rakom koevidencije slučajeva raka kože. pomoći prevenciji dnevnik Dr. že. Učestalost melanoma raste sunčanja. Wiley da brže nego bilo oblisvojim pacijentima preporuča kojeg drugog o Nemojte vjerovati pričama što su bili svo ka raka raka pribilježevrijeme kožnom raku. Ne imati morate organizmu (osim izloženi Plaža suncu. kod Danas tena nije jedinosvijetlu i kosu oči da bi pluća žena). plave možete “zaraditi" mjesto gdje od raka meljupokazatelja, postoje uvjersu oboljeli kože, p remda sunčeve Iste takve dokazi da suncu opekotine. rizici veći ako su vam i kosa ljivi izlaganje ipak dobiti i na se mogu intenzivopekotine oči upravo takvi. posebice kratkotrajnije, onih su skijanju. nije izlaganje koji željni Stavite zaštitno sredstvo na kosvrhu a Na iako većina oblika sunčanja rekreacije, kraju, je žu bez obzira što ilibarem raka i radite, manjedugotrajno, profesionalno kožnog izlječiva (čak 15 minuta do 2 sata izla- melanomi ribavisok prije izlaganje (poljoprivrednici, imaju postotak suncu. može biti povezano ako su otkriveni s ganja Ti) izlječenja rano), melanoma.

Niz Nosite to se ne pojavom studija odgovarajuću odjeću.ipak oboljenje smije da Većina što uzeti olako.

Ukloniti rak kože upojepokazalo jednostavna stručnjaka savjetujeje raba zaštitnih sredstava za kožu više ako isto kao i skinuti zubni mogućepokriti tijelo nije visokim faktorom kod ćete se malo kamenac.

Kožni rak na (s zaštite) dulje“peći" jeozbiljna može rizik raka Ako ili bolest i takvim suncu. treba ga djece smanjiti podignete kapu shvatiti, kože i može 78% sniziti rizik dio izvoru tim više ima što veliku sklonost prema odjeće svjetla, od melanoma čim više možete kroz da pojave zloćudnog vidjeti njih, se ponovno pojavi. života. Ako ste se tim zaštitu.

Praksa tijekom čitavog m manjepružaju nim

u

i sunčali mnogo, rizik od možete

su

*

*

-

u

*

u

-

u

*

-

*

za

OBAVIJEST MLJEKARSKOG

ČITATELJIMA LISTA

Krajem srpnjaizlazi iztiskaknjigadr.StjepanaFELDHOFERA "HRANIDBA GOVEDA".

pod nazivom

Knjigaje pisanapopularnoi namijenjenaprvenstveno proizvođačima mlijekai goveđegmesa.

Obuhvaća osnove hranidbegoveda,sva krmivakojasu u domaćoj a u specijalnom upotrebi, dijelu primjenuhranidbeu svimrazdobljima rasta, tova, reprodukcije imliječnosti goveda.

Knjigu

u Hrvatskommljekarskomdruštvu. cijeni od 150,00 kn možetenaručiti po Isporukapouzećem.

Uredništvo

Mljekarski list

31

Zašto

hranite

Vašim

dobrim

telad i

skupim

===>

mlijekom? nr

| 2 air ro

> 7 đ

Prodajte radijevaše skupo i vrijednomlijeko mljekari, za telad. štetaga je trošiti Zaishranu Vaše teladipostojisada na tržištumlijeko u prahu, pakirano u vrećepo 25 kg,pod nazivom Sano-Kabo i jednostavno se primjenjuje Kabo poslije 4.tjedna Kabo se može davatiteladi teleta poroda starosti odmah poslije 400 50*C U 3 do 4 litre vode dodajte VećKolostrumu zagrijane dnevno! dva telad Kabo tako litretopče vode (zagrijane || 200 grama Kabo puta grama i napajajte 2 otopiti litre i 2 1 kravljeg teletu možete K mlijeka.Tako tomu 4 2 || smjese dobijete ponuditi sijena 50*C) inadodati telad obroku dodatkom mineralnim Sano telad, te napajajte po \| najboljeg mlijeka obogaćene na

u

na

u

za

za

-

vođu.

A cijena?

Sanokošta 1 litra samo pola litre vašegmlijeka Kabo Prednost primjene Kabo 3B ,

>

dvostruka ušteda

*

boljazarada od

*

*

*

mlijeka kravljeg

mlijeka

vitalna i zdrava telad lijepa, manje proljeva hranu za jertelad prije bolji počinjejesti prirast, odrasle preživače, u razvoju nema zaostajanja priodbijanju mlijeka

od f jednostavno :

zagrijanom 50*C umiješati a napajati sa 38*C (temperatura na

sa na

-

aa Ša 4DS Visa adžbu

-------=-----

Ea

*

telad otporna i dobro razvijena

nadopunjavai zamjenjujepuno mlijekakao idealno mlijekoza telad LADA

CAM

POTPUNO

braj vpinA MOGU ZAHVA PRODAVATI CVOJE MLIJEKO, (7

vodom

tijela) napitkom ! takojednostavno BE)

*

--=-==========----

Cd sna Pitajte vašu \+&V8i mljekaruo “Zab SanoKdA« Kabo Pokažite ovaj oglas a

=Prezime: - Ime: Uostalom: - Mjesto: Telefon: Ako Vaš trgovac od - [| Ovime kojeg vreću Kabo jednu naručujem stočnu hranu još kupujete Kabo u te Trebam kantu ponudi, svojoj - [] pjenjač napajanje, i Vaše ako dudu i kantu traženje mjerenje ruku p od rodavat do da ka [| Želim stručnjak posjeti EONjale proižvoće, tvrtke Sano radi Kabo vreću savjetovanja besplatno. jednu za proizvodnju 573 01Zagreb Tellfaks Jakuševečka 49HRitrgovinu Zagreb d.o.o.

Sano 683 10000 Ga

a

[SA

FE

.

*

za

nema

on

za

na

le

me

a0

sitela

4

;

vY_4 4

(z8|2Ke)'Z.\:)

—

VITELA

mliječna zamjenica

za

hranidbu teladi

DJE

avtkoa

soa;g: s

>.»

a.

"frrmass

.

*

.

;

=

;

:

x

PROIZVODNJA

OPREME

ZA

PREHRAMBENU

I KEMIJSKU

INDUSTRIJU

bb MATENAČKA CROATIA 49240DONJA STUBICA, 287-366 tel:049/ 287- 287tel.fax: 375, 377, 049/ 287368