Mljekarski list 7-1997

Mljekarski SRPANJ,1997.

B

GRE SLAPA over" (BURE

Mas

yo

44 4

** S >m vi 45 A «

list

€

Humanitarna

akcija 1

mlijeka Litra Vukov

EVA

k

KA: iza\obnovu

1%

,

1

;.d M

ULL Litra

TANA

z

obnovu

ara

_

gomnćim

Mia

1) BRi

.

ivo

:

»š a.

S RIKINITakelja Mevatskog e

Satni

&

:

društva

IZGRADNJADJEČJEG VRTIĆAMOŽE ZAPOČETI

Dii j

Ea

koje

“<

Ovihdana informirali Ministarstvo |obnove. razvitka se u U akciju Zagrebu inajveća ovih danauključila trgovačka tvrtka u “DIONA" tridesetak svojih trgovina. od 1. srpnja potrošači moćiće Zainteresirani kupiti više markica odjednom. obzira na godišnje odmore I školski Bez raspust “Akcija" imasvoj planirani tok. u nas što je uključen Jako veseli, “Akciju" tako velik pettisuća. proizvođača broj mlijeka šezdeset preko nam su uključeni Posebno jedragošto u akciju i učenici škola. akcije nekih Po završetku obznanit u su nam ćemosve koji akciji pomagali.

INICIJATIVNI ODBOR AKCIJE smo

-

php

Ghrerpre uradučkuaa [ ;

=

tome

2

Pismočitatelja.Do

Sredstva od prodaje markica humanitarne akcije “LITRAMLIJEKA ZA OBNOVU VUKOVARA" s pristižu. možemo započeti svakodnevno Dakle Ps dječjeg gradnjom o dnosno obnovomplaniranog vrtića. oš o

sadrenik karnai arme

sam

KeškvvomountehuaŽvo | alo) U kt sd hk ovo poma KS ol Vorac ska, , Kosehao PRE: "

"Mijiekarskilist GR

-

i

egee NK reč da PE

KRMNE

RE.

Tu

7 BI:

jja

SRPANJ, 97. ,

i

Štafa tratina Travnjačka

Prof. dr. Zvonimir

KULTURE

Str. 2-4 Dr.

HRANIDBA

Feldhofer

Stjepan teladi Str. 5-7 u hranidbi Mliječna zamjena (regeneriramo mlijeko) Dr. Feldhofer Stjepan teladi Str. 7-8 uz Tehnologija držanjanapajanje Banožić Dr. VETERINARSTVO Stjepan Str. 10 Leptospiroza Banožić

Stjepan mastitisa Dijagnostika Banožić Dr. Stjepan same Prije mužnje Dr. Ivan Jakopović program Uzgojni govedarstvu Dr.

Str. 11

Redakcijski kolegij: Banožić dr.

Stjepan dr. Ivo Belan

Božičević

Mirna

ing.

Brlek Stjepan dipl. ing.

Deneš Stjepan dipl. ing.

Feldhofer dr.

Stjepan dr. Ivan Jakopović Keglević dipl. ing.

Stjepan dr. Zvonimir Štafa prof.

Glavni

urednik:

I

odgovorni Čičmak ing.

Juraj dipl.

Str. 11-13

SELEKCIJA

I REPRODUKCIJA

Str. 13-16 AKTUALNO

u

IZ NARODNIH_NOVINA

Str. 17-18

REPORTAŽE Str. 18-19

Str. 19

Stjepan Brlek, dipl. ing.

Prikaz Vrbovec sjenaže linije spremanje Poljanski Lug za

Otvorena

-

štedno-kreditna

zadruga

Stjepan Brlek, dipl. ing.

agrara

Hrvatske

Str. 19-20

Milka

Vida

Bezrazložni

strah

Redaktorica: Vera

dipl. ing.

Tehnička

Milka

Volarić Str. 20

urednica:

Božičević

Mirna

ing.

Lektorica: mr.

Alka

Domić-Kumić

Crteži: Nikola

dipl. ing.

Vlasnik

Božičević

Zagreb

mladi

orači iz Vinkovaca

RADOVA

Darko

Str. 26-27

Kantoci

Srpanj

društvo, mljekarsko

Darko

Kantoci

Str. 27

Vrt

i uredništvo:

Uprava llica 31/IIl Zagreb,

Darko

VAŠLIJEČNIK

Cijena:

Kantoci

Cvjetnjak

Str. 27-28

tel./fax:01/424-420

Vida

Najbolji OBITELJ I DOM Keglević, Stjepan dipl. ing. Đakovačkih Trideset od Str. 20-22 vezova godina prvih IZ HRVATSKE POVIJESTI Keglević, Stjepan dipl. ing.

Str. 23-24 u Krvoproliće parlamentu ODGOJ NAŠIHMALIŠANA KeglevićZrinjka crtež Str. 25 Dječji Stević KALENDAR

I izdavač:

Hrvatsko

"Stednokrea"

Dr. Ivo Belan

Str. 28-29

Medicinski

kviz

3,00 kn

AKTUALNO

I priprema Orbis Ilica 65, d.d., Zagreb Grafička

tisak:

list

Mljekarski

Str. 30-31

IZ EUROPE

Dr. sc.

Ivan Katalinić

Proizvodnja mlijeka Europskoj zajednici u

mi

ian

“Krmnekulture.“ ni

zan

20

M

dd

Tj

KJ

:

a

Ra

EK

vrste; iliostataka

Travnjačka

pionirske

tratina

nastih vrsta

kao

drve-

velikih šuma. trati-

višeotkosnoj travnjačkoj ni vrste. prevladavaju dugotrajne ozimih i vrsta Udjel kratkotrajnih obzirom visinu također rasta na ovisi o staništu i Piše: Prof. dr. Zvonimir Štafa uzgauvjetima biti visoke etaži i mogu gornjoj i načinu upote o vremenu janja niske tlu (pri bijela djetelina). rabe. Ako se mogu osjemeniti Mahunarke mogu biti jednogo-ozime i rane vrste, u aridnim do dupa dišnje djeteline) (neke i se mogu znatnije područjima te pogotrajne (smiljkite).

Obje tratini proširiti (podzemna rodice velik vrlo kvaimaju broj te na djetelina Sredozemlju, jedali čak i litetnih vrsta, (odličnih) i gokao nogodišnje djeteline vrsta škodljivih (manji broj). dišnja vlasnjača).

Travolikim nazivrstama biljnim lista slične vrste vamo po građi Najvažnija osobina travama, koje pripadaju porodici U iznesenom sitova tratine pregledu najvaž-šaševa = (Cyperaceae), = brula zajednica nijih travnjačkih biljnih (Scheu(Jungcaginaceae), i Velik vrsta te da vidi pokod se nas, broj gustoća travnjaci chzeriacae), rogozi ( Typhaceae). krovnost. vrlo različitim kli- Travolike vrste na prošireni mogu biljne matskim i stanišnim U te staništima uvjetima, odgovarajućim uslijed travnjacima Hrvatske, prevlaintenzitetu vrlo raznolikih ekoloških i davati visini rasta prilagođeni utjecaja uvjeta po tratini, i čoraznih čimbenika načina biti vrlo čak visoke vanjskih uporabe zastupljeno je mogu (šaševi, U takrazličitih 2.000 vrniske do vjekatijekom vegetacije. biljnih preko sitovi) (luzile). vim našim sta. statravsu Što i uvjetima je povoljniji uvjeti Mahovine, lišajevi gljive (Briointenviše od 2.000 ništa i što se njacima travnjaci prošireno = = phyta, Lichenes, Eumycetes) velik vrsta. se biti nekim smanjuje biljnih Međutim, broj mogu na zivnije iskorišćuju, prošireni malom od tih vrsta vrsta ali s zastupljen je broj znatnije zastupljenih staništima, gospodarskog dok dio ekstenzivtako da se na stanovišta postotku, je zastupljen tratini, nepopredstavljaju nekim 1 ha samo na nom vrste. travnjačkim zajed-željne travnjaku površine kli200 vrsta vrlo može naći i s u iz ostalih nicama, specifičnim Zeljaste preko biljke porodica matskim masi. može većim od preuvjetima gdje imenom nazivamo 0,5% udjelom zeskupnim nazivamo vladavati. Takve vrste intenzivno iskorišna One su pa Međutim, ljanicama. prirodnim edifikatorima a i kultiviranim tratinama svi- ćivanim livadama nalazi se 40-80 tratine,prema (ne odnosno vrlo a u njihovoj brojnosti proši-ma) manjeiliviše zastupljene, vrsta, povoljnim biljnih renosti vrlo intenzivne ima ih od određujemo do pripadnost pa uvjetima uporabe jednogodišnjih 20na samo se od vrlo travnjačkoj zajednici. rastu vrsta, prema taj brojsmanjuje trajnih našim Na s Na može 30 vrsta. se i visokih gospotravnjacima pa pašnjaku (mrkva, paštrnak dr.) naći i do ali 15-20 75 su samo niskih i vrsta, do vrlo proširene darskog gledišta (tratinčica dr.). flornih vrsta: tevrsta s većim svrstavale su se u slijedeće porodice zastupljeno je Zeljanice prije od masi. žinskim Porodica trava što udjelom 0,5% (stari (Poaceae) korove, nije jermogu točno, naziv dati vrlo visoke a neke intenzivno Prema E. Gramineae) najporodice prinose, Klappu, isi većini travod kakvoći p o zastupljenija je pripadaju naj- korišćivanim travnjacima njih Njei mačke i m asu; njakaosigurava najveću kvalitetnijoj skupini (trputac pašnjaci zajedno) (livade ima ima puno škoU vrsta većim s uglavnom najveći broj skupini dr.).toj je udjelom zastupljeno ili čak do vrlo škovrsta 60 Od vrsta. trave samo su po pa izboja(broj) jedinici dljivih toga Trave visini rasta kuku15 sa mrazevac, po površine. dljivih (preslice, / vrsta, zastupljene visoke kao i i na mahunarke ta, sa 7 vrsta, a dijelimo niske, trubeljika, vučje dr.). zeljanice stope etažu Na slabo ili istom autoru, 38 nerevrsta. Prema kojepopunjavaju doljnju zapuštenim, tratini. Po biti dovito iskorišćivanim masi tratine livada trave na mogu trajanju travnjacido ravnoteža ma se usna jednogodišnje dugotrajne. prirodna pašnjacima otpada47,6%, i drvemasi Mahunarke Mahunarke_ pojavom grmlja lepirnjače (Faba-postavlja 63,2%. nastih vrsta šire kao naziv tratine se su sa s s livada koje zastupljene cae)(stari Leguminosae) U

u

-

u

su

u

u

a

na

u

u

u

u

u

a

u

u

u

sa

u

a

-

2

u

list

Mljekarski

lisne

veću

4-6

od

prethodnim pašnjakaosjemenjivanjem 8,9%, puta nalazi. Na masi s na nanesen a su u sa površine kojoj godinama,manjibroj Zeljanice 14,4%. livadaintenzivno iskorišćivanim odnosno livada a u sa poplavom je vjetrom, zastupljene43,5, indeks izmetom ili su trave od masi se s s gdjepretežu taj životinjama, pašnjaka udjelom i veći. U tim biti i nakon može za dlaku uvjejoš nekog prihvatile 22,1%. može titrica i tima ne tratine Gustoća to vremena prodrijeti svjetlo (čičak, dr.). je pale pokrova različitih kratke valne Velik veća što su (ultraljubiduljine uvjeti brojsjemenki agroekološki i tlo i što vrsta se pa k lijanje, k oje mehanizacijom. často) potiće prenosi povoljniji je plodnije, ili vrlo tratini U To su sve razlozi zašto je intenzivnije. iskorišćivanje stoganijemoguće i tlu. i one često nalazimo na vrste takvim koje rijetko klijanje sjemena nepokrivena jeuvjetima tlu tlu i Da bi dotičnu na ne na u moglo sjeme zajednicu travnjačku najčešće površina pašnjacima ukloniti treba i Sve te do 10 livadama do a na pokrov čekaju klijati, (15) spadaju. sjemenke 5%, da bi do do 10 intenziteta iskoza %. doprlo sjemena godina povoljne uvjete (masu), Smanjenjem To im se se postiže košnjom onemogućujesvjetlo. koje rišćivanja povećava nepokri-klijanje tada dio tratine. odnosno u vena sjeMeđutim, ispašom: pokrov površina koja jedno-gusti ima ako menki iz bilo iznosi između kada otkosnim livadama se vlage. proklije, kojihrazloga brzo vrste i stvore trećine četvrtine pa do uvjeti Međutim,razvijene prorijedi sklop gotovo i i dio tih naročito u sušnim površinu proklije regeneriraju pokriju uvje-klijanje, sjemenki površine, novi način tratini. i tratina na nagnutima. Takva na prazna mjesta u taj zasjene ponik popuni je ima tako nema da tratina Budući raztim mogućnosti manjeotporna površinama gust koji slaviti se, a ako lišća i veliku masu na preživi zasjenu, koja, pokrov eroziju. da bi ima indeks bo se normalnim U tlui na tlu tratine nalazi se vrlo ne razvije,dovoljno uvjetima suho lisne raznih velik na 4- mogao preživjeti razdoblje sjemenki biljnih površinepašnjacima broj otkosa. nakon znači da tratina ima vrsta ovamo su skidanja slijedećeg pokrovnost dospjele koje 6, a

samo

u

masi

u

s

mase

se

ma

a

u

u

u

za

u

do

PIONEER

d.0.0.

SJEME

MAKSIMIRSKA 10000

120 ZAGREB CROATIA

PIONEER.

TELEFONI:

+385/01-2339-591 +385/01-2339-529

TELEFAX:

+385/01-2339-590

Poljodjelci, Tvrtka Pioneer d.0.0. i za 1997. količine Pioneer za Vas sjeme sjetvu godine pripremila je dovoljne hibrida kukuruza različite i za različite silažna za uvjete proizvodnje namjene (zrno, klip, silaža, zrna).

PIONEER hibridi kukuruza širom ali i u su u višegodišnjim pokusima Hrvatske, širokoj proizvodnji Vašim već dokazali izuzetnu rodnost i i klimatske na na oranicama, svoju prilagodljivost zemljišne Hrvatske. uvjete kalibrirano visoke i što testa Sjemeu prodaji je, jeklijavosti visokog jejamstvo hladnog odličnog i i i u ujednačenog nicanja hladnijim vlažnijim proljećima.

PregledPIONEERovih

hibrida kukuruzau prodaji1997.godine Za

informacije javite potrebne telefona ilidođite se na gornje brojeve "Pioneer zimske sastanke" na koji 15.

1997. počinju siječnja godine.

10-ak

dana

terminima

Povedite

sve

nam

prije održavani? svakog "Zimskog i sastanka. mjestima održavanja i i oni su dobro došli! svoje prijatelje, PRIDRUŽITE SE NAJBOLJEM!

list

Mljekarski

sastanka"

po selima

će biti

izvješeni plakati s

točnim

:

3

nisu

ćina

travnih

ima

veliku

kojoj koje pritravnjaci proljeće sloi i u masu to korijena površinskom uvjetima akcijama nadosijavaju, je najčešće lagođene tla do 10 cm dubine ili čak tla. U često što a na sloju ju razlogom nadosijavanje prorijediti povući, nalazi se oko 90% će se one mase trane korijenja njihovo mjesto proširiti postiže željeni cilj: gustu tratine.

U istom ili tinu visokih vrste su u sposloju kojepodnose imaju pašnjačke prinosa, jer livadna tratina ima 80-90% sobnost novonastamase se u biljke prilagoditi razvijene konkurenciji da velik Samo koBudući lim odnosu mase u korijenja. 5uvjetima. povoljnijem položaju ima vrsta s na na nov dublje travnjacima rijenja travnjaka prodire broj ponik.

7% i Neke od travod 10 veliku cm. i agroplastičnost sposobnost (15) Pod utjecajem uporabe vrsta nam na oštrica, raspolaganju njačkih (klupčasta ekoloških prilagodbe, te uvjeta agrotehnike,čitav niz i zahvata koi tjeraju blještac dr.) dublje je mjera tratina uspostavlja možemo travnjačka kao i Te travne odrena vrste, korijenje. utjecati ravnotežu jima to prirodnu kojaje vrlo se đene vrste sa svrhom i neke proširenja djeteline zeljanice, što se više agrotehnistabilnija doba suše i areala ali i brzo u masi obnavljaju njihovog udjela kom optimalnim približavamo vodu i tratine. mogu crpsti poštujući specifičgodine j er i Stoga, najprodukuvjetima zahtjevima i iz tratine i nost na dubljih slojeva. hranjiva njene reakcije travrsta u tivnijih kojepretežu poNačin i intenzitet trauvažavajući utjecaje izvana, odnosno su uporabe tini, koje cilj uzgoja.trebe tratine za i vokoritine bitno na masu hranjivima za se sve utječu tipove travnjaka Stoga takvim na se tlo. i na dubinu ukrasdom, travnjacima u prodiranja jena pašnjaci, športke, (livade, često vrlo visoki postižu urodi, može i zaštitne ne ne Svako = tratine) smanjuje iskorišćivanje kamase, pristizanja raspored agromasu primjenjivati jedinstvena korijena. i već dugotrajnost tehnika i kvoća, pokrovnost uzgajanja uporabe, nakon smakošnje Neposredno tratine. i svaki se za pojedini slučaj Većina flornih vrsta aktivnost se asimilacijskih njuje zastupljenih lokaciju primjenjuje posebna tratini ima vrlo organa, niskoj pri košnji specifičnu građu se agrotehnika kojom postižu se ne odlažu višak asiprestaje.

Stoga organa gotovo svih koju rezultati očuvanje milata kao rezervu, a najbolji niska vrlo koriste košnja preporučuje koje osobina tratine. pozitivnih lisna masa. se ukloni sva naza kojom obnavljanje (regeneraciju) tratini mogu vrste u kon Nakon Pojedine orse specifični napasivanja smanji uporabe.

Taj štetnika ili stradati od viškove aktivnost fotolisna i bolesti, gan koji s premaju površina mehaničkih što povreda, asimilata najčešće ali ne toliko kao nakon uslijed je korijen, sinteze, čest a ako ili niske i tratina je slučaj, agrotehnika ilinadzemna Zato se podzemna vriježa košnje. i u skladu sa brže tvorevine nije nakon trava uzgojauporabe napasivanja obnavlja posebne (gaNa takva vrste. se Nakon niske busu nakon zahtjevima u nego košnje. plokorm) (mačji r epak, vrste iz mjestaprošire postojeće i dio rana korijena pahovka dr.).

Sposobnost uporabe hranjiva ako su im za dio tratine ovisi i o nadzemni uvjetiširenje (agro-obnavljanja se u podprebacuje ili i klima O povoljni, zemnim organima nadzemne tehnika) mase. (debeli korijen formiranje i popune vrste nove isklijaju količini u vriježe djeteline, zeljanice, hranjiva podzemnim i o kao io prazninu. mogućnosti nakupljanja organima, trave) mogućnosti nadzemne u Svaka tratina ima asimilata te u o organe spoprebacivanja izvjesnu njima, količini nadzemne i dubini sobnost i o brzini na mase prodiranja korijeformiranja reakcijevanjske utjei i stoke i na i o količini i mase ovisi kao nom u prirast čovjeka obnavljanje caje prirode, tlo, ravnotežu tekuće faze tla. Vetratine. način u taj uspostavlja koncentraciji Ukoliko

će

u

se

se

vrste

vrsta

u

a

a

u

u

uz

u

u

za

-

-

Sjeme hibrid može

SIRKA Su

Su

Sjemenarni nabaviti se u

Zagreb

u pakiranju od po 5 i 20 kg.

01/432-143 01/434-446 | TELEFON:

list

Mljekarski

“Hranidba Kalcija 10% pepela. fosfora biti do najmanje 1%, Mliječna zamjena i 0,6%. najmanje 0,7% natrija moU zamjena mliječna pravilu, A imati vitamina ra najmanje mlijeko) (regenerirano 1.500 vitamina 10.000 D, i.j./kg, 20 E a vitamina najmanje i.j./kg, mg/kg. teladi hranidbi u Suha načinjena zamjena mliječna 50-80% od obranog je najmanje dio u kojeg prahu, mlijeka p ozamjene m liječne Upotreba Feldhofer dr. sirutmože Piše: Stjepan zamijeniti 10%) (do važna sebice za gospodarstva je više od kom D avanje prahu. tržnu na hranidbe su nekim U prousmjerena koja tehnologijama izazmože sirutke 10% prahu crnos kravama izvodnju mlijeka gospodarboljeg teladi,cilju računati na to Treba vati proljev. šarene Holstein- pasmine.da obrano koje mlijeka skogiskorišćivanja nema u mlijeko prahu sastavu moveće ima dobru na po zamjena Frisien cijenu tržištu, Mliječna vitamina u topljivih dovoljno s teladi hranidbi ra uštede u mlijeku,masti kravljem odgovarati mlijeka E i i da K) (vitamina A,D, time da su hraali i njojnadopunjene zadovoljavanja boljeg mora se pomliposebna tvari neke u p ozornost nidbenih hranjive kojih posebiteladi, potreba svetititim vitaminima mliječnoj za nema vitaminima i mineralima ce dovoljno pravilan kojijeku zamjeni. teleta. teladi za zamjena Mliječna razvoj nedostaju razvoj kasniji Obrano 22% sadržavati u mora glavni je prahu mlijeko najmanje upotrebljava mlijeku, kravljem što i 12% sirovih se zamjene, mliječne bjelančevina masti,sastojak zamjena(regenerimliječna ima malo znači u sirovih vla6% mliječne njoj 2% vlage, najviše mlijeko). kana

i

mora

se

u

u

u

u

u

u

rano

10380

donje61, Psarjevo

NUDIMO KRMNE

SMJESE

ZA:

ZA:

Nudimo za

sve

Vam

domaće

list

Mljekarski

i

sve

VAM

muzare

12

%

S.B.

Krave

muzare

16

%

S.B.

Krave

muzare

18

%

S.B.

14

%

SB.

ostale krmne

i ovce

(01) tel./fax:

Ka

i

komponente smjese, superkoncentrate

životinje OBRATITE

869-202

POVOLJNO!

Krave

koze

Zelina

Sv. Ivan

NAM SE S POVJERENJEM!

za

izradu krmnih

>

smjesa

masti. Unatoč

mliječna tome, za-

Tablica

1. Hranidba

teladi

smanjenim (regeneriranog mlijeka)

količinama

mliječne zamjene

mjena je sadrži vrijednosti, energetske jer Otopina dosta šećera Dob mliječnog (laktoze).

Dnevni mliječne Krmna teladi mast smjesa za Sijeno prirast Težina zamjene Ipak,zamjenu mliječnu l kg kg kg g tjedana treba pojačati energetsku vrijed1-2 5 380 0,1 0,12 tako da se nost 50 mliječne zamjene 6 550 0,3 0,24 254 oko madodaje 10- svinjske 5 610 0,5 0,4 34 58 sti ili Za telad ako se 3 loja.15% jebolje 4 690 0,7 0,55 463 masti 4 780 0,9 0,82 dodajuživotinjske nego 568 5 74 3 840 1,2 0,9 više neza6biljna ulja kojaimaju 6 78 15 870 1,5 1,0 sićenih masnih 80 kiselina.

7 8-9 870 1,7 1,2 86 S obzirom na veći postotak masti, (Kalivoda1971.) suhu smjesu mliječne zamjene treba dodavati kao “za meso" tovu emulgatore Tablica 2. Hranidba teladi s bijelo mliječnom lecitin ili sintetičke soje (do6%) zamjenom(regeneriranim mlijekom) Na način pose emulgatore.taj Suha Omjer stižu Otopine čestica boljeraspršivanje teletu zamjena po mliječna mliječna masti u i Voda* mliječnoj otopiniboljaTjedni zamjena dnevno tova l U voda* g probavljivost.

1 6 1:7,70 Također 780 5,22 mliječnim zamjenama 2 7 6,02 1:7,15 980 treba i 1.200 spriječiti oksidaciju 8 užeg- 3 1:6,65 6,80 lost masti. To se 4 9 1:6,25 (kvarenje) posti1.440 7,56 5 10 že antioksi1:5,85 1.700 8,30 dodavanjem nekog 6 1.980 11 1:5,55 dansa kao: 9,02 etoksiBHA, BHT, 7 2.160 12 1:5,55 9,84 kvina slično. i 8 12 9,72 1:5,25 2.280 9 13 Od 1:5,25 se za 2.470 10,54 ugljikohidrata pove10 2.470 13 1:5,25 10,54 mlićanje energetske vrijednosti 11 14 1:5,25 2.660 11,34 može dodavati 12 ječnezamjene 14 1:5,25 2.660 11,34 i samo šećer. mliječnigrožđani može količina vode i davati *Ljeti većim mliječna zamjena povećati teško i može Škrobje probavljiv većih teladi dobre

hranidbene

i

u

-

u

u

:

u

se

uzrokovati

mli-

proljev.

Stoga treba dodavati ne ječnu zamjenu u

razrijeđenjem, zbog

da

telad

s

potreba

za

vodom.

zaranije počne razrijeđenje mliječne krmnu brašno žitarica. i sijeno smjesu (Tablica 1). mjene(regeneriranog mlijeka).

Ako kose teladi davati se može daju smanjena Prosječno Dobro otopina suhu u zaje mliječnu ličina količini u mliječne zamjene, odgovamliječne zamjene dodavati koja suhi stočni kvamjenu krmna telad za u rajuća smjesa odgovara 1/10 (desetini) tjelesne kao vrlo sac (oko4%) dobro, i vrlo dobro težine teleta. momora sijeno biološki porastu Otopina vrijedno bjelančevinastoteladi stalno biti na biti rasporaju uvijek krmivo umjereno ima t opla i (30koje probiotičko 35% laganju.

C). sadrži i veću a djelovanje, koliteladi Naš domaći se Tovnoj mliječna zamječinu vitamina proizvod mliječne B,(aneurin). na češće u koncendaje većoj zamjene ( regeneriranog mlijeka) Vitamine i minerale u da bi se potrebne traciji veći VITELA Sirele (1:7) postizali je Bjelovar. hranidbi teladi treba u mliječne Na mase to u tova, prirasti tjelesne a (1.200kraju je otprilike dodavati mizamjene posebnim 1.400 ako dobi od oko 100 telad teži se g/dan), posebice dana, neralno-vitaminskim dodacima. telad tovi “za meso?" oko 150-180 odlične a meso bijelo kg, je Tu treba da klaoničke kakvoće. ne Mliječna zamjena(regenerirano (Tablica 2). paziti kose teladi nakon dođe do veće U “za meso" obično tovu mlijeko) daje proljeva uslijed bijelo lostruma količine suhe tvari i nedostatka troši oko do suhe se (gruševine), rasplodnoj 1,3 1,5kg teladi konvode. s vodom telad mora obveotopljena Stoga mliječne zamjene (regeneriranog ili 1:9imati zatno dona 1 za centraciji 10omjeru raspolaganju mlijeka) kgprirasta tjelesne 10. Obično se vode teleta.

Tov “za meso" mase dajesmanjena 15% voljno pitke (samopojilice), bijelo količina s time a u kod teladi mora se se mliječne zamjene poslučaju proljeva najvišeupotrebljava

uzimati

većati

u

u

6

Mljekarski

list

spriječavajući njihov bakterije, mjeri smanjiti pasmina izvjesnoj mliječnih dodai težina do većih tovu u razvoj. zamjene mliječne imaju mlijeko koja sadrže i vitamičesto kao: slamase, Probiotici ju probiotici PROBIOS tjelesne slabiji prirast masti BABYBIOL ne, klaoničku topljive posebice Farmer, (tamniPioneer, vrijednost biju D iE vitamine Krka VEBAC i meso A, i (liposolubilne) drugi. iskorištenje slabije je i obično u više hrai troše mesa manjkajumlijeku koji randman) Probiotici se veću 1 upuprema potrebni ne za zamjenama mliječnim daju (imaju kg prirasta teladi neke Sadrže su tama jerpoboljorganizmu proizvođača. konverziju hrane). teladi. i laktobacila vrste teladi češće se poUz zdravlje šavaju (L.acidophilus, otpornost napajanje treba Antibiotike B. L. L. uzročnici su po a mogućnosti supticasei), plantarum, proljevi, javljuju akutnih kod osim bakteobično razne izbjegavati (Enterococcus) lis, Streptococcus toksikogene samo ne se klokao Escherichia uništavaju oboljenja, jer koji mikroorganizme faecium, coli, rije mikrokorisne i već nalaze zdravom normalno znači sl.

To i u salmonele propatogene stridije, mlade u sustavu, te i bavnom sustavu sastav da na teladi, organizmeprobavnom valjapripaziti na zaštitni na te količinu hranidbenih bakterija stvaraju sloj otpornost obroka, kojistvaraju rezidue i i sluznici okoliša. ravnona lijekoveostavljaju održavaju crijeva održavanje zdravog tkivima. odnosu težu može na tih u sc novopridošle Pojava oboljenja ako

crno-šarenih

se

u

-

u

-

-

-

a

u

u

zrak.

svježi dopirati boksa uz Na mora prednjem dijelu biti se posuda gdje stavlja mjesto treba predvidjeti s mlijekom, teladi napajanje automatsku (samopojipojilicu vodu i valov za krepka licu) krmiva i da su boksovi Dobro sijeno. podignuti je Feldhofer Piše: dr.

Stjepan Mo25 cm. od najmanje zemlje za Posuda za (vedro) napajanje od biti raju sagrađenimaterijala imati obvezatno mora mlijeko lako se loše odvodi nakon Telad se toplinu, stavlja koji mlitelenja tele uzima sisku koje preko i i boksove se napere raskužuje.

Stoga ogradejeko.Siske spriječavaju gdje pojedinačne halapda se i biti tako kolostrumom načinjene (gruševinom) moraju i brzo paja istjecanje uzimanje ljivo rastaviti i boks može dana drži 14 temeljito (profilaktorij). izdobro što jeuvjet mlijeka, Boksovi za držanjeoprati. pojedinačno sline i dobru probavlučivanje boksa teladi veličine su 150x100x90 cm u dijelu Ograda stražnjem siskama na mlijeka.

Otpor ljivost treba biti rešetkasta tako da do (slika biti toliki da pijenje 1). mora traje oko 15 minuta. Siske na posudabiti u visini za ma moraju mlijeko ona veličinu obzirom što na s ramena, držanja

Tehnologija

teladi može

a

za

u

za

teleta iznosi oko

50 do 75

cm

od

poda.

BN =

pojedimože načnih boksova se premjestiti gdje boksove, zajedničke im drži 3 do 6 teladi i gdje se je U zajedničkretanje. omogućeno biti prokim mora boksovima oko 2 m? podnepovršine sječno stranica teletu. po boksa, Prednja za su na kojoj posude mlijeko, i valov za krmnu za vodu pojilice biti dui mora smjesu sijeno, teletu. oko 60 cm po gačka 14

Nakon

u

Slika 1. Boks

za

napajanje

pojedinačno

list

Mljekarski

teladi

dana

telad iz

mliječna zamjena napaja isto vrina puta dan,uvijek jeme.

Mlijeko imliječna zamjena biti morajuuvijek zagrijani i

2

se

u

na

35-38"

C.

Posude

za

vodom

i sodom

napajanje biti dobro oprane. rajuuvijek ih treba Stoga odmah,poslije dobro svakognapajanja, oprati hladnom a zatim vrućom vodom, teladi

ili nekim

mo-

ne-

škodljivim se Slika 2. Zajednički boks teladi Poslije raskuživanja posude napajanje čistom vodom. morajuisprati Telad se može držati i veličini imati 130 prema Čistoćapriboraza napajanje privezana teladi, valov krmnom uz s dužine i 60 cm do cm 180 teladi vrlo smjesom, širine, jevažna, jerse mlijeko vodom i iznad dužine i 80 cm širine. brzo ukiseli i dobro cm sijenom, kojeg je je gojilište na se Prvih 14 dana telad treba i uređaj koji stavljaju posude mnogihbakterija plijesni koje s za 3 dan. uzrokovati na i mlijekom napajanje. mogu Ležajinapajati mlijekomputa proljeve veže telad na se Nakon 14 dana ili se teladi. koje mnoga moraju, daje mlijeko oboljenja raskužnim

sredstvom.

za

AGROBILO

AB)

43000 BJELOVAR, Osječka 104, Tel/fax 043/231-182 TRGOVINA SPECIJALIZIRANA ZA PRODAJU TRAKTORA, POLJOPRIVREDNE MEHANIZACIJE, REZERVNIH DIJELOVA Iznašegasortimana izdvajamo o

traktora Universal

sro

ovlašteni distrib-

(kredit), .uter traktora Bjelovarsko- županije “Tomo Vinković" bilogorske plugove, prskalice, sijačice, okretače tanjurače, sijena, rotokopačice, kose, itd. program “LABINPROGRES" prikolice, motokultivatori+ za priključci dijelovi kose, okretače izbor guma za traktoreBarum sijena asortiman ležaji, filteri, remenje kompletan rezervnih za “TOMO VINKOVIĆ", dijelova “ŠTORE", "UNIVERSAL", "FIAT", “LOMBARDINI" *LABINPROGRES", “ACME", *

*

*

-

+

e

-

e

Rezervne lijelove šaljemoputem pošte

list

Mljekarski

BJELOVAR 43000

cesta Bjelovar, Križevačka

Tel. 043/25

18

3

b

Tel/fax 043/25

00

mobitel: 099/44

06

90

17

16

POD REŠETKASTI -

BE

ses

o

.--

SI RS-1

"ks

/

NES,

Unutrašn

Nera

u Ivanić detaljfarme Kloštru s

Z

-

-

-

-

-

ZA

VEZOVI GOVEDA LEŽIŠTAZA LAUF SISTEM GRANIČNIK ZA JASLE BOKSEVI

ZA

GUMENI

TOPLI

obradu

papaka, STOJNICA zahvate, manjeoperativne bradavica spaljivanje za

— preee>u.

—

TOVLJENIKE PODOVI

VIŠE POJILICE TIPOVA RITULJE I KAO OSTALA OPREMA

-

-

Hidraulični transporter za izgnojavanje |

-

kosi iliravni s

opremom pratećom

Leptospiroza dosta

leptospiroza je i teška bolest. Očituje se žuticom teškom želuca i a crijeva, upalom znakovi bolesti Kod se Banožić goveda dr. nastati i teška bubremože Piše: Stjepan upala više oblika. mogu pojaviti nas ga uremijom, posljedičnom bolest oblika za 5-12 zarazna Kod Leptospiroza je perakutnog kon smrt. čega nastupa i dakle zoonoza. sati razori se većina ljudi, životinja eritrocita, antibiotise Bolest liječi mokraća se Leptospiroza se crvena, pojavljuje uglavnom je pojavljujecima. S treba kišnih i u ranu slaba utučenost liječenjem početi a jesen, ljeti žutica, grla, što češće za velika. prije. smrtnost nego mnogo godina jejako i Prirodno češća suhih.

Kod Akutni oblik može biti težak nas spremište leptospira je jako i izvor zaraze a za dolinama Save i Drave. ili Kod oblika živoživotinje, blag. teškog razni su: Bolest ima čovjeka lep- tinja povišenu uzrokuju tipovi temperaturu, i mršavi. slaba i se voluharice tospira,očituje žuticom, je, jede naglo štakori, miševi, krvavim te Na koži se ograslični mokrenjem, pobačapojavljuju glodavci, trupa i ili ničene otekline se sasuše domaće jem septikemijom. koje životinje govedo, (pas, bolesne Izvori su atose životinje Pojavljuje nekrotiziraju. ovca, koza), svinja, konj, od kao i kliconoše.

Smrtnost organa. leptospiroze, nija probavnih različite životinje divlje (šišZaražene Kod oblika znatna. ostaju životinje dugo je blagog šakal i drugi). miš, i mokraćom kliconošama teže poremeizlučuju nije opće stanje Za kod ljudi moglo leptospirozu 120 ili ovleptospire (govedo dana, krvavog mokrenja bi se reći da ćeno, je profesionalna čak i koza 700 3-9 kratko Bolest ca ono pas dana).

180, traje. traje bolest od koje stradavaju najviše da su Neki istraživači ozdravi. a smatraju dana, životinja potom mesari, stočari, ratari, veterinari, zaraženi miševi i štakori češći U našim jednom krajevima jepo- zatim radnici na rižinim poljima, i da doživotni znakova bez leptospira bačaj drugih nositelji bolesti, kanalski radnici i rudari. klice mokraćom katkada se izlučuju koje pojavljuje upala U Naredbi zaštite žio vimena. vomjerama zagađuju predmete, prostor, i nametničkih od zaraznih du i hranu. ima se Subakutni oblik votinja Leptospiroza polaganibolesti 1997. g. osobito brzo širi među mršavi i mokri krv. leptospirozu pašnim tijek, životinja kliconoše mokre može 5-10 stoji: a Žutica životinjama, jer trajati dana, “Krv nečitavom kože nekroveće ovnova, po jarčeva, bikova, pašnjaku. površine mogu služe za i rastova oblik tizirati. uporne pastuha, koji organiLeptospireživotinjski Ovaj prate za hranom i voulaze usta sustava, sjemena umjetno poproizvodnju atonije probavnog i i kroz ali mogu se i ciroza osjemenjivanje prirodni pripust, dom, povrede javljuje bubrega. serološki na se ako i Kod koza ovaca pretražuje leptokoži, životinje hodajupo temperatura dva vlažnim tek se raste, po spirozu putagodišnje. kanalima, pašnjacima smanjuje, umjereno i po raznim krv dužni dostaviti Veterinari mose žutica i krvava su kaljužama. pojavljuje se kraća.

Bređe kod na mogu popostavlja Sigurna dijagnoza životinje laboratorijsku pretragu bakteriološkom i serološkim preali baciti. Smrtnost dosta ovaca, je mala, svakogpobačaja krava, biti i do 60%. može i kobila". koza, m Pm: sanja tragama.

Kod

pasa

u

za

u

a

ne

-

-

zaraze

-

nema

«

|

a

u

za

u

zam

na

a

na

a

Rie i pnoDalno # a

Ke

:

va

g

i L NEISPRAVNE)men “ (RENOVIRANE (UZ .

32

prodajes Kb radi ten Javite posredovanja“ nabave = na nam se ili S Hrvatskomijekarsko % Ilica tet društvo:Zagreb 311, gr sisi SE

Za ;

g Da

Ja

kk

o

10

list

Mljekarski

skim

uzorcima

mlijeka koje je Dijagnostika mastitisa prilikom preuzimanja prikupio Na elektronskim prijevoznik. stanica u se Osnovne metode klisu brojačima mljekari pretrage S. Banožić dr.

Piše: leukocita. Ako nički vimena i mikroodređuje broj broj pregled leukocita bude veći od biološka Ako mlijeku mlijeka. pretraga ili 300.000 500.000 1 o tome kronične se ml, sumnja upale, treba veterinara tada se koristi nekoliko metoda obavijestiti koji radi na suzkaterenskoj provedbi vimenskog pregleda sekreta, tako i a ko bi se neizravno ili izravno bijanja mastitisa, jednako suzdokazala mastitisa. organizaciju kojaorganizira prisutnost mastitisa. bijanje Takve metode su stajske pregled i mana Na sabirnim mlijeka crnoj za podlozi mjestima mlijeko stitisseoskih kod nas koji promjenom boje gospodarstava test mlina upozorava stanica uzorcima promjenu pH broj stajskim te također često odrejeka, promjene se konzistencije mlijeka mastitisa veleukocita i stanična Dijagnozu postavlja prisutnost mastitisđuje Pretragu terinar na kliničnih elemenata u temelju općeg veterinari ili veterinarmlijeku. testom. obavljaju i kogpregleda životinje pregledaKod masovnih pregleda ski Izrazito pomoćnici. pozitivan mlijeka, To znači admliječne žlijezde. mastitis-test znak da obzirom s u poveje je brojstanica, i dispekciju palpaciju pojedinih laboratorijima ćan stanica tom leukocita se broj stajskom broj vimena jelova (sisa, pojedinih treba obavitome o elektronskim pa uzorku, najčešće određuje četvrti limfnih i vimena, veterinarsku službu i odčvorova) brojačima jestiti velikog radnog k apaciili pregled mlijeka patološkog mah krava treba teta. Pritom pristupiti pregledu poznavati broj sekreta. leukocita kod uzoraka staji. pojedinih Etiološka može se podijagnoza i zdravome stadija laktacije staviti samo mikrobiološkom odNa farmi se vimena svih krava s mlijeku. kulturelnom obzirom nosno na prezdravlje vimena pretragomPrilikom krosekreta bez dijagnosticiranja određenom po mliječne žlijezde, ničnih katara i latentnih gledavaju planu, obzira na to što klinička infekcija ili Dojednom g odišnje. dvaput pretraga može povidijagnostički li veterinar iz postupak na životinje upućuje upalu bije obavijest mlječeti u sabirnom Ako mljekari, mjekare ili da mena. se na u sumnja pojavustu i sabirnog mjesta je i kod kao ostalih bostaji. uzorku utvrđen mastitisa, stajskom mlijeka lesti treba koristiti više U velikim velik odmah treba su dijagnomljekarama koje broj leukocita, stičkih tako modernim krave u i se samo utvrsve jer metoda, opremljene brojačima pregledati staji doći do može i leukocita diti uzrok leukopotpunihsigurnih stanica, broj najčešće povećanja broja rezultata. ili se u određujezajedničkim staj-cita. u

u

na

u

na

u

u

u

u

u

Prije

mužnje

same

samih

dezinficijensa.

Pranje dr.

Piše: Stjepan Banožić sisa nije vimena dovoljno.

Pranje s međunožnim počinjemo najvili se i šim nego s Prije pristupi mužnji, pa dijelovima vimena, njih krava i muzač biti do sisa zadmoraju pri-polagano prelazimo za ovih na premljeni tajposao. Prijenjih četvrti, preko predvime treba zatim četvrti i mužnje oprati, nje njihove sise,potom i čistom suhom flanetrbušni dio vimena. posušiti Krpekoje lastom Za vimena vimena služe treba za krpom. pranje čišćenje obično se čista i ne nakon svake upotrebljava mužnjeisprati voda se u kojoj dodajevrućoj prehladna vodi, najbolje 3% vonekoliko blasode. kapibezmirisnog denoj otopini gog

a

a

na

u

Mljekarski

list

ll

VITREX

L

.

.

dioničko

VIROVITICA društvo

Zbora

nar

odne

garde

3

telefoni: 033/721

513 722 707 721 168 121 212

721 352 724 507

KORISTITE VITREXOVE MUZILICE JER SU HRVATSKI PROIZVOD

EUROPSKE

KVALITETE

STROJ ZA MUŽNJU VT-5/2k

KRAVA

Koristite Vitrexovumuzilicusa pulzatoromivakuum pumpom: jeropslužujefarme do 20 krava jerjegarantiranokvalitetna kao i sve uvozne muzilice jerjojjeosiguranservis isključivo kod Vitrexa jerjepokreće monofazni elektromotor jerjojjecijena8.600,00kuna u trgovini Vitrexa -

-

|

-

-

-

pričvrstitijela sjeda, izravno stolac i ne krava kod se sjedne prvotelki, kojih masažom rad to mora a primati rukama, je pojačava mliječne žno da ne bi ruke i unosio i time ubrzava prljao žlijezde njen Muzač obuhvaća masira i u bakterije mlijeko prilikom razvoj. žnje. najprije zadnje četvrti, hvatajući ruke pa zaih ruke po razmeđinama Nepravilno jeoprati obje tim četvrti i viprati vime, prenositi stolčić, pritišćući žlijezdu kravu da se ilida Zatim dužini mena. po tapšati primiri prolazi Muzačka stolica vimena s zauzme strane prema svoje mjesto, pričvršćiobje predMuzač treba ruke mlakom vati rep i sl. Ruke treba četvrtima i isto što oprati opratinjim ponavlja vodom i obrisati ih čistim ručniU staradio sa četvrtima. neposredno prije mužnje. je zadnjim kom. većim krava mliza Pranje jeuputno opetovati jama brojem Namlađivanje “spuštanje" svake da bi obično osoba pere 2-3 minute.

Nakon što a poslije mužnje krave, jedna vime, jekatraje bose izmuzena količina mlimuze. prenos spriječio slučajnih druga je glavna lesti na se s jednogagrla drugo.Nokti na rukama muzača moraju jekajednemužnje, počinje Muzač će lakše održavati čistoću biti kratko da naknadnim vimeuvijek podrezani, namlađivanjem ako čistoće s važnošću bi se zatim izmuzeno ne jeupoznat na, pa ponovo primužnji ozlijedilo mlivime. sise onim redom išlo i se prilikom postupka dobivanja kojim kakvoću i za Kad se opere se jeka, održljivost ga vime, počne prilikom dijela glavnog mužnje. masirati kako našem dio količine već u se mlijeka. ili, Najveći mlijeka i to se narodu namlađivati vime. nalazi se u Mužnja obavlja sjedeći, kaže, prije početka mužnje obično s desne strane. Za vimenu a za sjede-Vime masira i samo tele prilikom (80vrijeme stolac se vimenu same se nje upotrebljava s jed- sisanja, udarajući njega glavom. mužnje skupi 95%), muzač nom remenom Na nogom oko 10-15%. se i koji temelju još toga preporučuje oko

-

kada

masaža

vimena

naročito

kod

na

va-

mu-

u

s

s

u

u

Selekcija i reprodukcija| proizvodna mogućnost grla(feprogram biti bliža u notip) njezinoj genetskoj vrijednosti.

Prilikom pogovedarstvu genetske izgradnje ženskom zornost se roposvećuje a ditelju (grlustadu),posebice izborom muškom,proizvodu uzgojnoroslijedeće generacije, dr. Ivan Piše Jakopović rada na iz stada lekcijskog odnospopulaciji koji seditelja postojećeg koristi za se oplođivanje plotno populacije.

Uvod To što se iz- kinja, najčešće umjetnog putem jerazlog genetskoj više osjemenjivanja. velika brimora Postizanje proizvodnje koja gradnji posvetiti rezultira većom može začeti svega ga; Zbog je isplativošću jednom togauzgajivaču organizam stalo da se okviru ostvariti načina se smislu populacije poboljšanjem nasljednom je potpuno i stado što znači da veoma kojojpripada njegovo iskorišćivanja životinja (manage-određen, je ili izabrati važno što program, provodi valjani uzgojni ment) povećanjem genetske bolje roditelje, da će osnovice to na se koriste. osobine s obzirom su uz| jer je jamstvo najbolji životinja koje koje način Dok stadu način moći žina se važne.

Jednom svojem iskorišćivanja gajivaču zapisana koristiti može u osnovica se votinjaproizvodnji pro- genetska genetske vrijednosti cijerazvijadalje le kratkom Kako će vremenu, se ona u gemijeniti populacije. tijekom uzgoja. netska osnovica vrlo se tom ovisi stručna o mijenja program razdoblju izgraditi Uzgojni jepisadani izneseni sporo. Ona geneuzje postojećoj uvjetima koji mladoj uputa kojoj i rasta raciji životinja nasljedno zapisana životinji tijekom razvoja. gojnostanje populacijekoju i na može se više ne sredine i se odnosi Štosu uvjeti nju utjecati. program, vanjske uzgojni cilj, može tek kod se će to te će Promijeniti razdoblju uzgoja povoljniji, predloženi postupci kojima Uzgojni

u

u

u

na

u

u

su

na

u

su

na

u

Mljekarski

list

13

službu

i

organizirati valjanu jebroja velikog slučaju što dinki riti. populaciji;je broj reprodukcije.

Uz rezultat sve to Budući da je pretpobolji. uzgoj-veći,jeostvareni to,temeljna je ostvarenju aktivni stavka važan Pritom mušdana važnost veća poslaspremnost cijelog nog cilja jeposebice vlasnika obudio i su to kom uzrasplodnih uzgajivača, grla k oja populacije, populacije, dijelu u aktivnu proza hvaćena rapogrla, uključenje uzgojnonajveća gojnimprogramom Bez vedbu kod i dom novih se programa. zornost uzgojnog podaci kojih bilježe selekcijskim dajestvaranju gebi mogao ne i se će se o posao svoj-njihtaj proizvodnim podrijetlu koji rasplodnjaka neracija ostvariti niti bi imao smisla. stvima. U nekim slučajevima stadimakoristiti tako izgrađeni različitih le za zemalja uzgajivača oplođivanje populacije selekkao se ženskih cilj Uzgojni promatraju jedna životinja. na prokojoj jedinica cijska tePreduvjeti provedbe programa uzgojnog Provedba vodi program, zajednički uzgojni se pa određenom uzgojnom melji kako bi se osigurali bolji njegovi uzgojnog programa se propisanim koji ostvaruje cilju UČINCI. metodama aktivnosti složene Kao veprovedbe. sustav Na r aspoloživih podatemelju u zgojOrganiziranost provedbe uzgojni sudionika, likogbroja a taka o postojećoj rada također odretraži populaciji, je program noispunjenje zakonitosti od bi kako đenih se nasljeđiuvažavajući pretpostavki uspjeha jedna selekcijskog preduvjeta važnost i poovoga gospodarsku vanja Upisuzgojno valjamogao posla. provoditi. uspješno se nih te osnovica Veličina određuje osobina, jedinih proizvodutvrđivanje grla je populacije osobine one za sve nih su koje gojni cilj p rotemelj provedbe svojstava ovakvog provedbe uspješne Uzvažne Važza su unapređivanje. u programa. prouzgojnog grama. svakog Uspjeh provedbi središte svaslužočekivati no može samo se predstavlja cilj selekcijsku gojni grama je valjanu

se

uzgojni cilj populaciji na

bu

dostatno

ostva-

u

u

se

na

ma

se

uz-

u

uz

sgom

PROIZVODNJA 43212

Tel/fax:

Tel: 043/878-059

PROIZVODI *

EXPORT-IMPORT ŽABLJAK bb

TRGOVINA ROVIŠĆE,

*

*

OPREMU

878-034

STOČARSTVO

ZA

za čišćenje papaka stol krupnu stoku stojnice operacioni hidraulički za stoku(5 vrste stajališta krava tipa) teljenje (2 ikopita napravaza sve za veza slobodnodržanje tipovepojilica štale ) dermo ležišta za sitni izgnojavanjeostali automatskehranidbenestijenesistemi *

za

*

*

*

*

*

*

*

*

-

priborpotrebanu stajama

ZA

14

SVE

PROIZVODE

DAJEMO

GARANCIJU

2 GODINE!

list

Mljekarski

kod koguzgojnog njemu Udjel nasljednosti proizvodnje mlijeka i najvećim dijelom ovisiuspješgoveda nost izgradnje genetske popula-Osobina Nasljednost(h?) na se odnosi. cije koju Količina mlijeka 0,25 Prilikom izbora osobina će koje mast % 0,47 Mliječna treba voditi rase unapređivati Mastkg 0,24 čuna o Štoje Bjelančevine% 0,48 njihovom broju. veći osobina na će se kg 0,27 broj kojima Bjelančevine Dnevni prirast 0,35 gr rezultat to obavljati selekcija, je Konačna težina kg 0,60 svake životinje genetskog unapređivanja Randman klanja% 0,35 od teže ostvariv. Posebice njih je kod to važno Tablica 2. testova odnosu na manjih populacija.

Dospijeće progenih vrijeme probnog Prilikom postavljanja uzgojnogosjemenjivanja uzima se u obzir cilja gospodartesta (mjes) odnosu Vrijeme dospijeća ska važnost neke osobine. Treba test dob bika Progeni probno osjemenjivanje izsamo one unapređivati koje ili neizravno is- Biološki test ravno na 10-12 27-29 utječu tovnost i kakvoću 39-41 Nema u 22plativostproizvodnji. (tip) 51-53 one vanjštinu 34=unapređivati opravdanja 24 muznost 55-57 osobine 3840 kojenemajunikakvog mliječnost 65-67 48visinu na 40 utjecaja isplativosti. Program gojidbenog stvaranjagoveda Hrvatskoj 50 Mogućnost genetskog unapređišto i stupci važan čimbenik odPo rovedbe nji rasplodnjaka, jevidljivo p vanja je koji iz slijedećeg prikaza provedbe ređujeopravdanost uključenja programa neke osobine programa.

U uzgojni cilj. Kako već Iz razvidno da sreu proobzir za doje ranije istaknuto, prikaza je je izgradnju genetsku vedbu u laze samo osobine one programa mjesto provedbi uzgojnog uzgojukljukoje imaju dišnje čena znatan nog programa pripada cijela proizvodpopulacija udjel (h?). goveda nasljednosti Štojevrijednost udjela nasljeđioplođivanje veća kreće od vanja (raspon do to se 0,00 1,00), genetska osobine brže izgradnja matični dio ostvaruje.

Iz tablice razvidna različitost je populacije iz vrijednosti udjela nasljednosti, može da i se čega zaključiti je testovi: uspješnost unapređivanja pojemlijeko io

programa

Tablica

1.

osobina

i mesa

u

u

na

na:

mesa

:

na na na

*Izvor:

u

1991.

u

se

dinih osobina Uz

različita.

meso

vanjština

mladi dijelu obzir i da su neke u bikovi činjenicu osobine —povezane; negativno bikovske majke unapređivanje jedne smanjuje Tako npr. povrijednost druge. količine većanje mlijeka uzrokuje sasmanjenje udjela postotnog bikovi bikovi u stojakamlijeku. umjetno drugih osobina Mogućnost mjerenja je|| osjemenjivanje p opulacija dan od čimbenika treba je koji uzeti u obzir izboru onih pri osobina će se u koje uključiti Bez obzira genetsku izgradnju. izabrani bikovi važnost neke na ako se osobine, može i točno ona ne objektivno nema za mjeriti, opravdanja njezino izuključivanje genetsku Prikaz 1: Shema gradnju. programa uobičajenog provedbe uzgojnog

to u

treba uzeti

ovome

za

u

Mljekarski

list

15

koristiti. Ovisno

razdoblju jednepasmine.nje odvaja brograzvoja i oni mladih rabe se do matični se zasebno dalje bikova, dalje spolne uzgajaju života, dio, k oji prati ili se kod za se aktivnom zvati može osjemenjivanje koriste popupasmina pritom zrelosti. još nakon osobine smislu osjemenjivanja probnog (mlidvojne koje imaju jer lacijom uzgojnom rekoristi i to obs služi za izravnu razdoblje čekanja stavljaju jeko meso) razdoblje provedbu čemu ne se zultata i rasta testa, te za da zirom to se na pri grla razvoja jedinke praćenje koriste za koriste prve za plotkinja. oplođivanje tijekom test) testiranja (performance provedbu rezultata testa da bi se za krava izbor i za čekanja Razdoblje kasnije godine ž ivota, rasplodnjaka dukod izabrali sabikovskih majki. razmjerno govedatraje korištenje rasplodno oni su u mo go. koji promatranom Na osnovi o podatakaproizvodtestova uzbili Izračunom i rasta pojedinih razvoja razdoblju nim podijela svojstvima ženskog porasplodnjaka v rijednost gojna natprosječni. se jedinbiraju najbolje tako da pulacije sve kod mlipouzdanijom, staje test ne se služe za provodi Taj bikovske majkekoje ke, razdoblja raspolaže se kod kraju toga j er goveda pasmina ječnih s muškim sparivanje usmjereno svim koji podacima i kakvoće uzgojnim osobinama tova Dok očevima. bikovskim njih grlima, pomogu važnost. tolika pouzdano uzgajivaču ne mesa bipridaje bikovske se majke pravilu odluke o služiti za donošenje odnosno zrelošću Sa iz naše populacije, spolnom postojeće raju korištenja nekog opravdanosti testa završetkom tako bikovski očevi uključuju se performance Na stadu. na taj rasplodnjaka će se odabiru ona te se se da se koristi grlakoja sjeme, njihovo način stvorila se osnovica optikoristitiza izbor može na sve osjemeumjetno dalje proširiti stoga raspoloživih korištenja malnog dok će se u grla uzgojgdjegodje njivanje, svijetu, populacije izvora za najučinkogenetskih kosmislu interesantnih panom neka od nama manjevrijedna samo ne izgradnju genetsku vitiju ili će ristiti za visokih smina osopripust prirodni proizvodnih već i pojedinog svakog populacije biti izlučena. izabiru se bina. Iz tih populacija da Na stada je uzgajivaču njoj. od su Dolaskom centar za koji rasplodnjaci najbolji umjetnoodluči hoće li sam ili uz pomoć bikovinteresa za na mladi se korištenje stručne službe iz raspoložive osjemenjivanje rasplodgeda To skim za majkama. jejamstvo njakpriprema vlanetske osnovice iskorišćivanje grla (ženska naše se brzo tako da se razmjerno populacije govedamogu bikova koji stada i poči-stitog sjeme vezati najbo-nje s uzimanjemnjegova uzgojno uspješno iz sje-potječu prouzgojnog našeg niz što već dugi mena. uzgoje svijeta, lje izabrati roditelje najbolje grama) i činimo. godina i Prve količine uzgojnih kombinaciju namijenje-njihovu sjemena će dati novu, osobina bikovne su proo sjemekoja probnog provedbi Usmjerenomoplodnjom smislu i na na skih se populacije izvodniju genetskom majkidobivaju potomcinjivanja dijelu od višu će se ti rasplodnjaci dood u se [i kasnije generacijupostojeće. kojih muški, slučaju kojoj Iz

i

se

u

prvom

sustavu

o

upo-

u

u

se

na

u

u

u

u

uz

u

o hamama na dan na temu:

-

o fakultetu 10. u ai sterilizatori 1 RAS hani“

96.

X. S.

Ai

a

ča

16

list

Mljekarski

"Aktualno iz Narodnih novina a

Članak 6.

MINISTARSTVO

slijedeće namjene: otplate odobravaju stada nabavu 1. osnovnog POLJOPRIVREDE I SUMARSTVA svinjogojstvu govedarstvu, ovčarstvu i kozarstvu 3 godine; 5 stada nabavu osnovnog FINANCIJA I MINISTARSTVO godina; konjogojstvu oonamnawR 2 683 godine uzgoj junica 1 nabavu osnovnog jata godina; peradarstvu računa točke 7. Odluke Na osnivanju 4 Posebnog temelju ulaganje pčelarstvu godine; (»Narodne novine« br. razvitka iobnove stada kunića i krmaša 2 poljoprivrede nabavu osnovnog kreditiranje godine; i ministar i ministar šumarstva 54/96), financija nabavu opreme i građevinske radove 5 poljoprivrede godina; donose ostale nasade 2 nasade 5 godine; godina dugogodišnje akvakulturu 5 godina; PRAVILNIK 5 10. programe prerade godina. proizvoda poljoprivrednih I NAČINU KORIŠTENJA Krediti odobravaju O UVJETIMA otplatom slijedeće jednokratnom I ZA KREDITIRANJERAZVITKA namjene: SREDSTAVA 1.

OBNOVE zatovsvinja; POLJOPRIVREDE 2. zatovjunadi. i Članak 1. proizvodnju mlijeka govedarstvu Razdoblje počeka i 6 tov nasade iznosi 3 tov svinja Ovim Pravilnikom uvjetii način korištenja, mjeseci, kriterij godine, propisuju dugogodišnje ostale iznosi 2 razvitka i obnove 10 sredstava godine. poljoprivrede namjene junadi mjeseci namjeneračuna kreditiranje 060 navedene rokove okviru dodaje proračuna gore otplate. (razdjel Državnog Razdoblje počeka posebnog i šumarstva).

Ministarstvo poljoprivrede Članak 7. Članak 2. osim visini6% Kamatna stopa utvrđuje područja godišnje, iznosi 4% kao sredstva Hrvatske državne skrbi Sredstva Posebnog računa koristitće posebne kreditiranje gdje godišnje.

Republike i programa obnove Kamata počeka vrijeme korištenjakredita i razdoblje programa poljoprivrede Republike razvojnih iznosu Hrvatske. obračunava visiniredovne kamate, dodaje iskorištenog anuiteta. čine osnovicu kredita te utvrđivanje zajedno Članak 3. obveze po kreditu Zatezna kamata dospjele, nenaplaćene fizičke sredstava iz članka 2. ovog Pravilnika Pravo visini zakonom obračunavat će imaju korištenja propisane. i i pravne osobe vlasnici i korisnici ostale Za poljoprivrednog zemljišta Kredit tov stoke vraća namjene jednokratno. bave koje 6 =poljoprivrednom kredit vraća anuitetima, gospodarskih objekata odnosno otplatu polugodišnjim prenosi anuiteta.

Republici prebivalištem sjedištem (šest) proizvodnjom prvog dospijeća mjeseci prije iz ovog Pravilnika. i uđovoljavaju uvjetima Hrvatskoj koji Članak 8. Članak 4.

Ministarstvo više namjena Ukoliko program ulaganja, predviđa Sredstvima iz članka 2. ovog Pravilnika kreditiratće i šumarstva Ministarstvo) odredit će rokove i slijedeće poljoprivrede (dalje: iz namjene: programa. prema ulaganja pretežitoj namjeni uvjete Stočarska iznimnim kredita je 3 (tri)mjeseca, Krajnjirok s»ono= proizvodnja: korištenje mlijeka; i duže, ovisnosti od dinamike proizvodnja ulaganja. slučajevima mesa; proizvodnja stoke; Članak 9. rasplodne proizvodnja utvrditi određenih Ministarstvo će Za programe i meda. jaja cjenik pojedine proizvodnja sastavnica (nabava stoke, ivrtlarstvo: podizanje rasplodne ulaganja b) Voćarstvo, vinogradarstvo od nasada što će biti dr.), i jedan kriterija dugogodišnjih 1. koštičavog, ijezgričavog zavoda proizvodnja jabučastog, jagodičastog Piatkog poljoprivrednu mišljenja pribavljanje voća; službu. savjetodavnu 2. južnog voća; proizvodnja 3. Članak 10. istolnog proizvodnja vinskog grožđa; i zatvorenom kredita Ministarstvu putem 4. otvorenom povrća Zahtjev prostoru; proizvodnja podnosi odobrenje i voćarstvu 5. banke. ovlaštene te rasadničarska proizvodnja sjemenarstvo poslovne vinogradarstvu. Članak 11. c) Akvakultura kredita obvezno Uz d) priložiti: je odobrenje zahtjev oprema Poljoprivredna Fizičkeosobe: I (mali €) Prerada proizvoda prerađivački poljoprivrednih veća 1. troškovnik, čija predračunska vrijednost ulaganje je kapaciteti). od 150.000,00kn investicijski elaborat; Članak 5. odnosno 2. dokazovlasništvu zemljišta; korištenju Učešće sredstava kredita zavoda 3. programa predračunskoj vrijednosti savjetodavnu poljoprivrednu mišljenje Hrvatskog iznositi: može službu traženog ulaganja; opravdanosti nabavu stoke do 100%; 3 (tri) 1. hrvatski 4. rasplodne najmanje postrojbama proveli branitelji koji 2. ostale namjene do 80%.

Ureda obranu. mjesecapotvrdu nadležnog državne skrbi Učešće sredstava kredita IL Pravne osobe: posebne područjima iznositi do 100% Hrvatske može 1. elaborat; predračunskoj Republike investicijski 2. dokazovlasništvu odnosno programa. zemljišta; vrijednosti korištenju s rokom

Krediti se

za

u

za

u

za

za

u

za

za

o

u

za

za

za

a za

za

za za

za

s

se

u

za

za

a za

u

sa

za

za

se

sve

se na

-

za

se u

za

se

za

se u

za

a

za

se u

se

sve

se

za

a

u

se

u

u

sa

se

a

za

u

u

za

za

na

se

za

u

za

a za

u

za

o

za

su

zasve

u

za

na

u

list

Mljekarski

17

3.

bilancuiračun

dobiti i

gubitka; akceptne naloge 4. nadležnom 3. korisnika kredita. sudu; ovjeren po izvodizregistra Trgovačkom mjenice 5.

Ureda Za fizičke i pravne osobe, iz stavka 1. ovog članka, nisu traženog mišljenje gospodarstvo opravdanosti koje prava ulaganja. mogućnosti osigurati uknjižbu založnog (hipoteke) Fizičke ipravne osobe iliće vlastitimnekretninama korist Hrvatske Ministarstva koje obavljaju obavljati poljoprivrednu Republike državne skrbi kredit i šumarstva, kreditna sredstva ulažu djelatnost području posebne zahtjev poljoprivrede područje obvezno državne skrbi odnosno definirano obnove, prilažu: posebne područje 1. izjavuda će odobreni kredit iskoristiti Zakonom državne skrbi odnosno Zakonom namjenski području područjima posebne državne skrbi; kredita oobnovi, kao instrument osiguranje v raćanja posebne prihvaća 2. da iz točke Hrvatske potvrdu nadležnog tijela je područje prethodne jamstvo garancijske agencije. državne skrbi. područje posebne Članak 14. razmatrati. neće Nepotpuni zahtjevi Korisnik kredita dokaze pružiti ukupnih osiguranju Članak 12. sredstava do vlastito tj. o sigurati predračunske vrijednosti ulaganja Odluku kreditadonosi razvitka navedeni učešće iostale izvore sredstava ako odobrenju Vijeće financiranjeiznosu predračunskom kreditbanke ili (vlastita sredstva, kreditora, poljoprivrede. ulaganja drugog Ministarstvo će, sukladno točki 8. Odluke ostalo). osnivanju Posebnog računa razvitka i obnove kreditiranje poljoprivrede, sklopiti Članak 15.

Hrvatskom bankorn obnovu razvitak ugovor i obavljanju Korisnik kredita dužan odobrena sredstva koristiti sredstava izčlanka 2. ovog Pravilnika. je isključivo poslova korištenje kredita odobrena, Na odluke ovlaštena kredita, koju namjenu korištenje dostavljati Vijeća odobrenju poslovna izvorne dokumente. ime i banka, račun ugovor koja s klopila je obavljanju poslova Kontrolu kredita Ministarstvo Hrvatskom bankom obnovu korisnikom kredita razvitak, namjenskog korištenja obavlja i Hrvatska banka obnovu i razvitak i kreditu. (poljoprivredna inspekcija), ugovor zaključuje ovlaštena banka. poslovna 13. sredstava i neistinite Članak U slučaju nenamjenskog korištenja prilaganja Korisnik kredita kod kreditu svrhu i sredstava, ugovora zaključivanja prilaže: dokumentacije odobrenja korištenja A) Dokumente Ministarstvo i ovlaštena banka tražit će povrat ugovora: sklapanje poslovna I Fizičkeosobe iznosa kredita, i cjelokupnog sporednim potraživanjima 1. osobnu iskaznicu; zateznim kamatama visini zakonom u propisanih.

2. dokazovlasništvu nekretnina.

Kredit otkazni rok od 30 (trideset) putem otkazuje pismenim II.Pravne osobe: dana od dana dostave otkaza. računajući 1. izvodiz registra ovjerenpo nadležnom sudu; Trgovačkom Članak 16. odluku uprave IE prihvatu kreditnog zaduženja; Danom Pravilnika važitiPravilnik snagu ovog karton službi stupanja prestaje po promet; potpisni ovjeren nadležnoj platni i načinu sredstava razvitka i kreditiranje šifru imatični subjekta. uvjetima korištenja djelatnosti broj obnove »Narodnim novinama« br. 73/96.

Instrumente kredita: poljoprivrede objavljen osiguranje vraćanja Fizičke osobe: 2.

za

korisnika kredita;

o

u

na

u

na

uz

-

za

a

na

na

o

za

se

se

mora

o

o

za

su

u

o

za

s

za

o

za

za

osnovu

za

o

o

s

u

za

su

a

za

za

s

za

o

o

u

za

sa

se

uz

0

na

za

o

za

u

za

Članak 17.

1.

izvadak

nekretnine u

iz zemljišne

knjige provedbu založnog korist Ministarstva;

2.

4

1.

solidarno i

prava

za

(četiri)bianco

od

na

korisnika kredita,

mjenice potpisane dužnika i2 (dva) solidarnog jamca.

IL. Pravne osobe: banke

Ovaj »Narodnim

Pravilnik stupa

na

snagu

osmog

dana

nakon

novinama«,

neopozivo jamstvo poslovne korist Ministarstva Klasa: 011-02/97-01/35 do konačne važnošću prvi poziv« otplate kredita ilizaložno pravo 525-01-97-01 zajedno Urbroj: sporednim potraživanjima 1. travnja1997. nekretnine; Zagreb, u

sa

objave u

izjavom»na

s

sa

na

m

IReponaže!

Prikaz

linije Poljanski

za

sjenaže

spremanje Lug

Vrbovec

-

dr. u vanje spremanja sjenaže plaspremanja sjenaže govorio je Piše: Stjepan Brlek, dipl. ing. stične bale.

Ivan saKatalinić, rukovoditelj U Ministarstva održano službe poorganizaciji Predavanje je posje-vjetodavne kojoj je du Grošinić 100 a ljoprivrede, agronoma, Upravasavjetodavne Poljanskom Lugu posleno preko službe Vrbovca.

Više od 200 podo konca 1997. imat će služba poljoprivredne Republikekraj Hrvatske i ove 150 gopotijekom svibnja ljoprivrednika stručnjaka stručnjaka. dine nekoliko zdravio Vrbovu Prikazani zelene su organizirala je jegradonačelnik linija košnje naše domovine O važnosti i ca. rastremase mjesta prikaziprednostima rotacijskom kosom, na

u

za-

u

18

Mljekarski

list

može

poljoprivrednik pojedini spomenutih (sa prevrtači U tom nabaviti po informirali su nazočne suhe 35-40% o jedanstroj. cijeskupljači tvari), za traktora. odnosno se nama mase pravdogovore cijene strojeva rolbaleri, prstenu provenute svih vrlo su viza i uz bala 550-600 operaciju jedinicu pojedinu pomoć Cijene strojeva kg ljenje Svaki od vlasnika pokamatna oviača bala a na s priključkom soke, učešće, stopa,površine. bi tehniovladao i rok oko 1.300 traktor razstroja jedinog kg poček, otplatedrugo kapaciteta obavrada i kom ličiti su dovoz za za na najdjelotvornije pojedine strojeve. lokaciju, željenu određeni zahvat. sudionici i su za postavili ljao Mnogi stroj usitnjavanje Silachop Takvi kako nabaviti takvu masovno su do strojni prsteni liniju pitanje raspodjelu sjenaže distribucije većim valove. krme za zapadnopojedino gospodarstvo. organizirani Kod I. U nastavku nas, svog dr. zemljama. izlaganja europskim predstavljao je Liniju strojeva nedavno Katalinić upoznao nazočne AGRO-GROM tvrtke o a orgastrojni je prsten je CLAS, Karkod niziran STRtrakg. STEPANIĆjepredstavio Draganiću mogućnosti organiziranja lovca.

OJNOG PRSTENA tore STEYR. kojem zelene

sači i

tvrtki

Predstavnici

mase

-

u

u

u

u

štedno-kreditna

Otvorena

“Stednokred"

Hrvatske

agrara

zadruga

18%.

10%, mjeseca štedjet mjesec Tijekom mjeseca Piše: ing. će se po 200,00 Stjepan Brlek, dipl.

24 kuna uz mjeseca mjesečnuOročavanje preko stimuPoseban će se kamatu od prema 1,5%.

Uplaćivat dogovoru. i nazočnosti ili lans za veće U zana uključujući predstavnika svakogmjeseca blagajni iznose, Hrvatske deviznu družnih kod organizacija, povjerenika poljoprivred- štednju. i šumarMinistar zadruzi. završetka Nakon poljoprivrede gospodarske komore,županijnoj skih štediši stva mr. Zlatko Dominiković kola svakom te ministra popoorganizacija, štednog Zlati orgai šumarstva zdravio tu mr. je inicijativu ljoprivrede zajamčena je isplata ukupne štedno-kreditne ka ušteđevine + predsjednik Dominikovića, zadruge (glavnica kamata).nizaciju i istaknuo Hrvatske zaŠtediše “ŠTEDNOKRED"agrara njenu poljoprivrednog Hrvatskog Maveć važnost za brži razvoj dionici a, mr. saveza Željko ŠTEDNOG obiteljskih družnog KOLA, novootvorenim i nakon 3 rate poje cjelokupne ostvaruju gospodarstava uplaćene prostotaga Hrvatske. kredit srena program pravo predstavio ljoprivrede Republike pozajmicu. rijama će TEDNOKRED štedno-kreditne kredita mogu zadrugeUvjeti dobivanje popuniti dišnje Ministarstva između dobiti kod ŠTEDNOKRED-a se “ŠTEDNOKRED", osnovane prazninu i šumarstva i ne1991.

Amruševa tel. 01-420 poljoprivrede Zagreb, 8, Po neke i 420 319.

119 uzoru na goseuropske poljoprivrednih posrednih kreditiDirektor te ŠTEDNOKREDgoi dr.)

(Austriju, Njemačku potaknuti zemlje podarstava, kreditnu i na našu M. a, prvu pa upoznao reprodukcijskog materijala, ranje spodin Majstorović, Korčuli oko mineralnih nazočne osnovanu s peorganizaciju gnojiva, gnojiva, je podrobnostima 19.

6% ŠTEDNO po poticajapoljoprivredi, stoljeća, krajem ulaganja štednje:viđenju sticida, radom KOLO kontinuirana za počinje podmladak, zadrugara štednjapremija rasplodni godišnje, 30.

Dan 1 i dr. oročena 18% na državnosti,svibnja mlijeko (24mjeseca), 1997.

24

na

24

u

su-

u

-

za

u

u

na

Bezrazložan

strah

ižitelje Vukovarskožupanije. je Takva i slična razsrijemske radiounijela je encelophalitis. kalnoj Piše: Milka Vida Iako se gomeđu čuti prosu se paniku ljude. mišljanja mogla postaji, štetdana vorilo teklih Vukovarsko-sriLuk samo o ovog pojavi je opasan. Konzumiranje i nika Vinkovcima Lukova luka Županijom po jemskoj županiji. muha, trajne posljedice ostavlja kružiti fantomske bilo su u o morazara prikojoj je riječipoljo-počele zdravlje, jetru, pluća, i očekivati loče. Kako odnosno izaziva se na moglo privrednoj emisiji jednoj meningitis, zak, Crv

u

mladom

luku

danima

muha) (lukova

uznemiravao

Vinkovčane

u

list

Mljekarski

19

najgore prošli proizvođači zbognjegove ljekovitosti.moraju preventivluka nakon tržnih dana Prema lukova muha nim insektitome su koji postoji mjerama primjenom bili od kada koluka ima. cida ili ili znatne za primorani bacati Uostalom, prije vrijeme sjetve ličine inače ima i luka kako bi mozdravog, ljekovicrvljivosti trešnji višnji, sadnje izbjegli tog nitko što da im luk zahvati umro proizvoda. nije jejeocrvljive ovaj gućnost togbiljnog O muhi niti ikada oko štetnik kaže u razgovoru smo s ove agrolukovoj razgovarali plodove stvorila takva kao nom agronomom ovoga panika Andrija AndrijomLasingeLasinger. sada.

Priče Od na su r azgovora koji početku neutemeljene. gospodina Lasingera saznajesvaku lukove muhe da lukova muha o štetnosti razmo, razbija sumnju Zdravlje ljudi zbog nadalje lukove muhe.

Sama lukova tri četiri do generanije ugroženo. vija godišnje Ako ha Luk da se gepodrobnije pratimo povijest jebezopasna. kojega je cije, prizemljuje prvoj života na štetnik i već od treu napao zemlji zapazit ćemo, ovaj koji je neracijistadiju lutke, da su tiran može biti opaprimjerice, Egipčani tijepreparatima mjeseca travnja, posljednja tijekom faraonskih ako se konzumira kom tako da štetnik san po građenja grobzdravlje kolovoza, je nica ishrani koristili nakon smine svojoj tretiranja.

Naime, prisutan tijekom cijele vegetacije. velike količine crvenog 30 dana. nase ga luka, je jesti Uzgajivači luka

ravno

su

se

baviti

u

se

-

rom

mu-

u

a

u

Najbolji

orači

mladi Prvo

iz

državno natjecanje

mladih

redno-šumarske

škole

Vinkovaca

orača

iz Vinko-

mjesto drugo osvojili Milka Vida Piše: vratili su se s velikim orači iz i treće iz Slavonvaca usPožege U Broda.

Učenici iz pjehom. ekipnomnatjecanju skog Donjeg i bili su iz te su a postali prvacima države, Miholjca četvrti, učenii treće Križevaca prvog Osvajanjem mjesta prvo pojedinačno mjesto peti. ci-orači = učenici vinkovačke Vinkovačka su u Poljoprivredno- osvojili ekipa,kojoj jejoš ske škole Vinkovci stekli su praškole.

Tomislav Rešić bio Dinko branit će šumarsrednje Rončević, međunarodnom vo na mladi hrvatski Hrvatske međunarodna najbolji je nastupa orač,boje susretu u Gorsusretu nom Željku AlpeGornjojdrugomjesto pripalo je Alpeiz treći bio dok Učenike Radgoni.

Jadran Bajcu Požege, je njoj Radgoni.

Jadran PoljoprivS naiz također Vinkovaca. škole Vinkovci redno-šumarske nedavnog Prvogdržavnog Ilija Salić, mladih U kako vodili Slavko Lans u, tjecanja orača, održanog ekipnom prvi poretku profesori učenici u bili deka i Miroslav Pažur. smo Križevcima, Poljoprivspomenuli, Vinkovčani, mladi

su

u

su

OBITELJ

I DOM Pe

Trideset

godina narodu

od

prvih stalno i

Đakovačkih

vezova

prokoji pošteno bogat Piše: Keglević dipl. ing.

Stjepan iz da jeta te stvara nova uvijek materijalna gram" kojeg saznajemo Đakovački vezovi i duhovna dobra. bila međunarodna su najsvečanija godina godina duha i Sve 30 i bio to ravno gopa proslava ruha,pjesme, jepočelo prije turizma, je zacijelo i marnog rada što i tadašod u za plesa, glazbe dina, jezapisano jedan poticajaorganiziraiz bonou hrvatskog seljačkog puka njimmjesnim polumjesečnim njenjeneproslave Slavoniji. i Slavovinama ravne GOSPOda smo ĐAKOVAČKI brežuljkaste Međutim, uvjereni je gate, i Takva smotra DARSKI LIST. U četnika i Đakood 2. za nije Baranje. broju oduševljenika nastati i do danas nalazi 1967. bilo članak vačke već se vezove mnogo mogla je lipnja pod iu naslovom: VEokvirna U članku naveden samo “ĐAKOVAČKI opstati plodnoj zemlji prije. je radi

ZOVI

-

i raznolik

za-

20

list

Mljekarski

ni program

svečanih

igara koje potaklo Mjesec uređenja biskupskom bile 2. i 3. što su rado i za na određenje srpnjagrada, građani pri-parku pozornici jezapjevala hvatili.

1967. veliki bila kola 21 600 o orsa Podrobnije podatke Ipak, problem zaigrala skupina morala biti srekao i novčana izvođača. otvorio sredSvečanost su, ganizaciji kojaje uvijek, je i ali su od GABza stva, dišnjajedinstvenaSlavoniju organizatori uspjeli predsjednik općine Josip saznali iz razgovora midobiti oko 5000 smo sa razRIĆ, Skupštine općine pozdravivši 1,5 neumornim PIK Đakovo 1 statadašnjim predsjedlijun, milijun draganih posjetitelja.

Nastupio je nikom rih društva Đakao i mnogo orkestar Kolarić" Turističkog dinara, zgodi-osječki “Pajo sada već — taka za tombolu od 20.000 brovodstvom a NJIKOŠA, pokojnim kovu, pod Julija dr. vet. Zvonimirom Tu su smotru ili tada solistica bila Vera prva (+1988.), jeva. igre jegđa 16. nazivali ŠOKADIJA- SVOBODA i danas nosi BENČEVIĆEM objavljenim popularno koja Turističko društvo DA. naslov narodne osnolipnja. ponosni “kraljica valo odbor ĐakoNa dan 30. novine doTada bila izabrana i za jeposeban lipnja pjesme". je vačke šest i svečani naslov: nosila sekcija. nijele privlačan najljepša nošnja, kojuje Promičbi velika pozorVELIKA PRIREDBA iz se MOŽE pridala skupina Rokovaca2. izabrane nost, pa jebilo tiskano 2000 prosu i POČETI!I počela vaca, Andrijašeje nedjelju skupine koje 1967.: će ići na Međunana grama hrvatskom, njemačkom srpnja zagrebačku i mađarskom i odaslano u U 8 kada oko 300 rodnu smotru folklora. jeziku sati, je i Švicarlišana i mladeži oblikovalo Mađarsku U 14. sati krenula od Njemačku, cvjetjepovorka sku. Posebice ni korzo oko “OMLAmotom 20 svatovskih Istaknuli se zaprega. nastojalo pod druDINA CVIJET".

Osobito okićeni đakovački s su se NAŠ suradnje odgovarajućim lipicanci štvima Mohaču. istaknulo četrdesetak mladih kao i iz sela u se Izgrađeno je skupina Rokovaca, bilo 2800 značaka i iz tambuBabine Gorprigodnih Semeljaca,svojim Semeljaca, Grede, omotnica.

Društvo rašima.

Bropoštanskih je njihMeljana, Vranješevca, čistoće i

su

U

10

sati

u

velikom

a

u

su

vezove

sa

u

a

ma-

-

sa

>. -“= _ = —— are ,

š +

_ ano od I

Ž

. m

'

mason) ol o

jE

lesa aa

=

dl La

Mljekarski

list

21

€

s<€ €

€

€

€

€

€

€

€

€

€

€

nošnji. narodnoj među 36 pobijekandidatkinja SLI18. dila Emilija je godišnja GSEGEEEEEEESSEE€ ljepše VAR

Slavonije iBaranje Smotrafolklora DAKOVAČKI

žene

hotelu

rodne

i ne-

je uslijedio turisvidu PALACE u velikog s tombolom. tičkog plesa prvih

PEZOVI

1997.

godine ali Đateške, rodne,politički ni do dana kovčani nisu posustali izvanredno pa opet današnjega, i svečanu organiziraju uspješno radosnu proslavu slavonskog od 3. do 6. umijeća srpnja rodnog 1997. tridesetgodišnjem Ipak,.u bilo 30 “Đakovačnije razdoblju kih vezova" nego samo u 28,jer slavne borbe za teškim godinama i slobodu Hrvatske (1992.1993.) su

na-

likovne izložbe

u katedrali sakralne glazbe tisuću sudionika * svečana povorka preko u narodnim nošnjama * svatovskih revija zaprega I četrdeset folklornih * pjesmeplesovi skupina nastup u na Strossmayerovom ljetnoj pozornici parku narodnih i snaše » za nošnjidjevojke revija izbor najljepše * konjička natjecanja vina i kulina * sajam i opreme * poljoprivrednih sajam strojeva *

u

Vezova

SEE&SSEEEEEE€

*

Završetak

iz Slav. Broda.

Prolazile

3. do 6. srpnja

Iz-

u

koncert

-

-

nisu bili održani.

djelatnica Nada VARŠAVA ljubazno gđa dostavila proovogodišnji je od onoga mnogo gram bogatiji turistička

Zaslužna

nam

prvoga. da

vidimo

Iz programa

su

naši

iz

godine slavonstalno rasli godinu poput vezovi"

“Đakovački

Organizator: Turističko društvo Đakovo Tajništvo iprodavaonica suvenira 3 / Kralja Tomislava telefon if. : 031/811233

narasli dvostru-

skih hrastova

te

ko većima

danas

jer

tisuću sudionika

u

u

imajupreko narodnim

no-

kon-

skupina, cert sakralne konjanička glazbe, su a pov, posebice porasli natjecanja, smislu te dapoljoprivrednom nas postojesajmovistrojeva, vina i slasopreme, profinjenih 3. bilo i Đeletovaca.

Na đanaca pa je srpnja organizisveopćiva", nih sve a iznad svega je kulina, mimohod morao rano zapregi razgledavanje katedrale, zahtjev, i veća uvažavanje. popularnost likovne izložbe i se muzeja, galerije, ponoviti. društvu Turističkom izlet u izložbe narodnih U 15.30 sati kojuje Čestitamo organiziran je nošnji “Đakovačkih Đakovačku Odboru na etnografkiBreznicu, slavlje postavila zagrebačka Đakovo, Vezovima KOZdenka _LEHNER. SLAVONSKO nazivom vezova" i svima na koji nja prof. pod također svečan 30. rođendan LO I BEĆARAC. sa zaSlavlje je Razgledani povijesna sudjeluju i do da novi i mladi te stari i novi Manzore u naraštaji cijelo trajalobijele koja pastuharnica, željom brzo zarudi. dićevac. to plešu,sviraju, vrijeme, nažalost, daljepjevaju, i dadana se rano Kulturnodijelu Toga poslije podne crtaju, vežu,jašu punim i Domu životu la velika već zabava vesele se srcem umjetničkom slobodnoj je ples pozornost u toj počela izbor “Đakovačkih vezose održao m naj- HRVATSKOJ. gdje prvoj godini kulture, četrdeset

šnjama,

u

su

u

22

u

list

Mljekarski

haračiti i

nesmiljeno obogaćivati 8/1995.

Keglevićse na Piše: Stjepan ing. dipl. način.

Mirna to nećeBOŽIČEVIĆ pa nepošten Radić 1925. mo se nego Stjepan jepočetkom ovdjeponavljati, čak Vidovdanski osvrnuti na prve žrtve ustav na pristao dvije koje i na osobu kao simbol suodmah umrle. Prvo smrtno Kralja je verenosti i ušao dr. ui... ient. pa pao predsvijetom, DjuroBASARIČEK,jer vladu kao ministar sakrio Svetozar PRIse iza prosvjete, njega Krvoproliće ali i stalRačić upesmetao sa na u BIČEVIĆ je dalje svojim kojeg je nim oko hrvatske rio i Basarizrno. parlamentu nastojanjima ispalio pištolj države. Radić unutar srca, samoga autonomije ček, pogođen ispod Ubijen Pavle Radić odmah sve na umro. jepostajao opasniji je jer je Djuro Basariček umire Zastupnik izborima 1923.

Basariček rođen od oca Dr. drugim I dobio Dj. je.

Teško ranjeni Sti. Radić, Grandja 483.733 što i bilo dvostruZandarmerija Pernar glasa, je Stjepana, profesora, majke parlamentu ko više nego izborima. ubiprvim Amalije,Zagrebu 1884., Na trećim izborima života. Bio 1925. dobio u 44. godini jenje je i zločinački čak 925.532 i srpsudac kriminal su za maTajtragični događajje jer glasa, specijalist zbio se 20.

1928. ski i za lipnja Beogra- seljaci počeli njega glaso-loljetnika, potom odvjetnik. dakle 69 To vati. Neki naročibio Radiću odan od mlarane du, prije godina. je povjesničari, je od veoma bolnih dosti izabran to Zvonimir i smaKUJUNDŽIĆ, jedna postaja zastupnika da su više AleksanTada već 1927. u hrvatskog križnog tijekom traju godina je skupštini puta tisuću i tristo naše teške dar i “Bela da “tamne upozoravao godina tajnaorganizacija postoje tlu ruka" svetom ubiti S. Radića i sile" će diktaturu na ovom nametnuti povijesti planirali koje Uzaludno Domovine. naroda narode državi. nam samoza za sve opasnu drage u želju hrvatskog braća Radići i stalnošću. Odlučili su da ga žrtva odmah su umrla htjeli drugi ubijeDruga koja je članovi Hrvatske stranke mračni bio PAVLE rođen u PUNIŠA RADIĆ, seljačke policijski je agent osoba na kao sin RAČIĆ, temelju svojih jugoslavenskih kraljeTrebarjevu Andrije, najpotpunog tada 42 brata i star vog iluzija graditi zajedničku povjerenja, poštenu starijeg Stjepanova majke državu. radikali i Jele rođ. doživSrbijanski kraljgodine. je MAREN, koja Aleksandar Atentat četvoricu i Završio su sasmrt. na zapravo htjeli zastupnikajelasinovljevu je Veliku bi S. Radića mo školu i dou u Srbijukojoj mogli predsjednika opisala je trgovačku Pragu POSEBNO

u

listu br.

našem

urednica

IZDANJE

m

su

TILE

m

u

—

u

-

na

u

u

a

a

a

za

u

NOVO K

TRŽIŠTU

NA

U

RAIB -

RG

kvalitetnestajskeprostirke KEN

Tip: Dimenzije: 120

120

x

x

165

185

*

*

od

120x 120

175 x

cm

200cm

popriznatedruštva Njemačkog ljoprivrednog istraživanja proizvod dugogodišnjih od visokokvalitetne gume načinjene zaštitom dodatnom strane

su

s

ne

skližu se, otporne

su, mekane

i

higijenske, smanjuju čiste, od dugotraju opasnostozljeda, lako

GENERALNI

se

ZASTUPNIK

ZA

HRVATSKU T.Z.P. 10452

ZDENČINA,Kupinec210

telefon:

list

Mljekarski

KUPINEC 01

84

50

54

23

narod-

zastupnikomSaveznoj Bio nojskupštini. jedugogodišnji predsjednik “Seljačke sloge".

Umro selu 31. u svome je ožujka 1953. Položen je zajedničku s Radićima. grobnicu u

u

veliki vođa

je od umro RADIĆ Stjepan posljedica atentata, u svojoj Zagrebu Znamo

da

Hrvata

u

vili 8. kolovoza

1928.

Ubili

su

i

čovjeka, njegovo djelo, naroda kao ni za volju hrvatskog ali ne

samostalnim

državnim

životom.

MEŠTROVIĆ je zapisao: hitac na “Onaj ispaljenStjepana Radića bio jenamijenjen cijelom Ivan

movini

centimetar

hrvatskom

Pernar

narodu",

posvetio seljačkom ispod je ali odmah srećom Za ostao Zločinac Puniša završivši zapao, drugarstvu.narodnog je je Račić, izabran 1925. i živ. Rođen odstupnika 1923., je1890., pokolj skupštinskoj dvorani, postao strica i kao član HSS te je ministarsku sobu vjetnikom 1927.,jeuvijek mijenjao pri-pobjegao “Živela kada ili bio deszatvoru velika vićući: jeovaj padaojenjenomkrajnjem Srbija!", Bio dobar krilu. Otišao bio i nom to pregoemigraciji.je jekasnije Da, je cilj njegovnjegovih strankom varač s Radikalnom Proces emigraciju SAD, gdjejedugo naručitelja. protiv njega Strica 1925. i od metkom formalno bila s u sporazum je poživio onaj grudima jepravna lakrdija stalno i Yorku New 1967.

20 umro dobio s pratio Beogradunjim godine.je robije godina (zbog Ivan bio te ga vili na stanovao, u zajedno je Drugiranjenik jeseljak svijeta) kojuje provodio da GRANDJA kobni dan 20. do kaznionice Požau lipnja zaklinjao kojije sjedio upravitelja ali kako stric vođe ide u i dobio hitac u dobila ne revcu. supruga Skupštinu, zbogtoga je Njegova htio Pavle ruku. On također to dinara “krvarinu" od 3.000 na pao nije pristati, je lijevu je mjeod izmamio svečano obećaživ.

Rođen ostao sečno.

Po dolasku i njega podklupu je Nijemaca da se neće bio u Šašinovu nedaleko za 1941. i vlade Nedića bio nje javljatiriječ Zagreba generala kako ne bi čime izazvao naruče1879.

Bio od oslobođen i živio na godine. jejedan je velikoj Kako i Radićevih atentatora. nozi.

Pred susamo nog povjesniprvihnajvjernijih oslobođenje čari radnika krilu i se 1944. tvrde, Stipicanije javljao pripadao lijevom Beograda, listopada pobjeali bio stranke. Surađivao za ali nađe s tu riječ jeipak pogođen jekasnije gao jepodAvalu, ga klutrbuh i pao Narodnooslobodilačkim i podzastupničku pokre-jedna jedinica ubije crnogorska 1945. čak ostao živ. Pavle tom licu Zločinca na pu, gdje popa je je je jeipak mjesta. postao i od članom AVNOJ-a te kazna. ginuo proširenog šestog posljednjeg stigla kad Punišinog hica, jeuzdignutih za-

se

srca.

u

u

u

u

u

za

u

-

u

u

u

ruku

trčao

prema

stricu da

ga

zaštiti.

Oba

ta hrvatska

mučenika

već

su

Beogradu počašćeni kom presprovodnom povorkom ma a u su uz kolodvoru,Zagrebu duboko ožalošćeogroman broj i nih u seljaka građana položeni arkadama Mirou na grobove goju. bila dva hrvatska zasu Ranjena su stupnika koji preživjeli ranjaPrvim hicem 11.25 sati vanje. dr. Ivan ranjen je PERNAR, jer dobacio P. Račiću uvredu je si što ga begove", “opljačkao ranio samo hicem jeovajdrugim u

veli-

bili

u

na

24

list

Mljekarski

“Odgoj naših mališana

52

eee Ves

Dječji

crtež

vrida nacrta Ako u glavonožaca nastaju svoju o bitelj. je, Piše: Zrinjka Keglevićkada znači mama jeme dijete postaje svjesno primjerice, najveća, dipl. odgajatelj Stević, osobnosti i kada sve češće da mu ako ona svoje je najvažnija, je koristi JA. mlađi brat nacrtan i Mališani se već u dobi od 12-15 riječ najmanji 4. crtežu čona od to nam mame, zaniTijekom godine najdalje daje mjeseci počinju spontano oči do se da mati vjeka p ojavljuju (ponekad znanja jedijete ljubomorno crtanje.

Oni, naime, veliko da na te želi više da odrasli i jedno oko), kosa, usta, malogsuparnika uočavaju njihova i slične na sebe.

Osim za braća gumbi odjeći podrobmajčine p ažnje postarija uzimaju papire, nosti.

Nakon 4. konačno likova će crtati i miču olovke i godine ljudskih dijete ostavljaju tragove. se rukama s Naši računi i pojavljuje tijelopa cvijeće, kuće, ž ivotinje, njemu popisi, pismapuni i te nogama raznih ravnih i krivudavih crta. su prstima.

Brojprstiju dragaživotinja (kućni l jubimac) trup rukama vrlo često ne može biti nacrtana veća od cviTako će zatražiti odgojednogodišnjaci stvarnom vara već ih ili drveća.

Neka i olovku i istraće broju, dijete jeća djeca c rtaju papir počet više. nacrta tzv. s živati. će šaljude iznutra, rentgenskim Nespretno cijelom U crtežima nalakicom držati olovku kao da petogodišnjaka pogledom.

Primjerice, dijete je zimo sve više razlika među trbuhu sladoled svom nacrta i kruto ruku. ljudkoji štap pomicati cijelu likovima i te Tu već I eto, prve crte su tu: olovka skim (spol dob) je pojelo. prije crtanja je je mnogo više dobrim mašta. ostavila će pojedinosti.

Petogodijelom prisutna Dijete pokušati trag. će čak i Mi odrasli ne i i veseliti se rezultatu. Ta dišnjaci prikazati ljude smijemo j e kočiti, još još i raznim kao već što na i neće profilu pokretima prva naprotiv, poticati djecu šaranja črčkanja što hod ili su Evo to za likovni biti Ručica ples. s kreativniji (stvaralački) uvijek papiru. iz izraz. nikada omalovaolovkom ili će na primjera knjige: Nemojte spomenute bojicom pobjeći Nakon šeste oblici žavati niti kritizirati crtež. na godine koje dječji pa druguruku, stol,majicu, više sve su nam i na lice. Važno tada predjeca c rtaju Pogotovunemojte“pomagati? je strpljivo slični stvarnim oblicitako da vi crtate. mališana su da crta poznatljivi, se Najvrjedniji upozoriti Na ma. crteži sama na i na stvarati kraju predškolskog koje d jeca stvaraju uvijek papirupolako svaki crtež ili slika ili naviku da zai idu razvoja imaju temelju vlastitog viđenja papir bojica svoju priču. mišljanja.

Najvažnije je uvijek uvijek zajedno. kreativnost.

Od 18 već podržati dječju mjeseci nadalje djeca bolje kontroliraju pokrete ruke, ako redovito i puno pogotovu Nakon crtaju. početnih črčkanja nazvanih faza ulašaranja, dijete zi u fazu tzv.

Zašto glavonožaca. takav naziv? S tri će godine dijete crtati lik tako da ima čovjeka glaiz vu (kružni oblik) kojeizlaze ili crte Evo jedna dvije (noge). crteža iz DIJETE I takvog knjige OBLIK Dobrile BELAMAprof.

RIĆ: motiva "IZ crteže za Mnogoje dječje to što samo ono Pokažite nama mališanu koliko svome nije je HSS svima i što i vidljivo dijete s amoga zapažacijenite njega njegove već ono u likovno stvaralačke tako da posvojoj okolini, napore 7 stavite izložbu crteža. = izražava svoje doživljaje, osjećanjegovih i PoNeka to ne bude samo je,stavove, željemaštanja. u dječjoj drobnim sobi već i promatranjem dječjeg po hodniku, kuhinji crteža i da i slušanjem objašnjenja mogućnosti dnevnoj sobi, što nacrtalo možemo vide te radove i izraze djeteta je gosti svoje Ti oblici na otkriti Tako uvelike mnoge nalikujupunoglavce: djetetove spoznaje divljenje. doprinoi Znači: i i možda Tko simo krug jedanrepić. kod glava zatomljene brige. je razvoju samopouzdanja trbuh ruku su nema lako u te jedna cjelina, sidjetetu najvažniji obitelji, djeteta osjećaju povjerenja, niti Crteži ćemo doznati li mu i drugihpojedinosti. odraslih. nas predložimo gurnosti ljubavi I

obično

a

za

na

u

u

u

na

na

|'

-

u

u

Mljekarski

list

25

obiteljskom gospodarstvu radova “Kalendar na

Ag

id

i

oak

SP

pri

i

SOKA

Va

Peć

ak

siAta

TJ

pš

Poke

maš

VS

e

ka

o

a.

proVinogradarstvo Usjeve endiviju. glavaticu Srpanj Cvatove i radovi oko rasađujemo. rjeđujemo se plitke Nastavljaju 8 barem i između redovima je tla potrebno obrade cvjetače od berbe dana Darko Kantoci zasijeniti redova. prije Piše: ing. dipl. tako da ih To se sunca. zalakada se provodi mjesec Srpanj j e listova. Pos nekoliko se i zapera pokrijemo zalamaju izboji, maju livežemo listovi i endivije biljke jedine doljnji u klanjaju ci, prstelistovi bi kako kom unutarnji stolne sorte. nuju zaštitom od boblijedožuti. ostali se sa Nastavlja ovih dana dospijevaju Za berbu lesti i štetnika. vrste a za slimnoge povrća, sjeme Drugozalijevanje vinograda i samo naj-jedi 5 do 10 dana nakon ostavljamo najljepše procvjeU suvremenom plodove. zdravije vinogratavanja. čak Voćarstvo je navodnjavanje darstvu, fazi zelenih Povrtnjak u obično naj- neophodna da Budući mjera jesrpanj bobica. raditi i suša u mnoje potrebno sušniji mjesec, žega Najjača ljetna tlu. sačuva da tome se na uslinašim krajevima u vlaga Cvijeće i ukrasno obično gim ili svrhu tu se U drljanje provodi srpnju. jede mjesecu bilje tla iszatim zarano u mulčiranje frezanje, povrtnjacima Gdjeje stalno vrtu u voćaka a travom, razli- pod razrahljup ostoji Zemlju gdje vegetacija proljetna počela i a navodmeđu i razvilo se grmljem, čito cvijećem je jemo potrebno mogućnost još bilje povrtno zelenom također vrućih z alijekorov, plijevimo pa Nastavlja njavati. dana, srpanjskih prije naročito ili i razvode vamo se a očit zagrane prihranjujemo, se za rezidbom, žegeopaža najveće razmnoodržala bi kako uzza se Bilje se rastu cvatnje. vrijeme povijaju življe koji ponovno stoj načinima. voća žavamo Berba ovome forma. u dani kada minu vegetativnim gojna najveće nastavlja iduće cvate važan također tešposao, i suše. U povrtnjacima koje Sijemo cvijeće je mjesecu s žege dvoi kao rano u i kim proljeće, trešanja, a plodovi godine dozrijevaju jer vlažnim, tlom,poredtoga režemo Stalno kao i biljke. šljiva, godišnje bresaka, višanja, marelica, j e gdje krajevima gorskim kao i suvišne puocvalo i krušaka a nacvijeće jabuka, kupina, srpanj kasnije, počela vegetacija U krizantemama. ribizla. malina na berba se npr. pove, i će biti stavlja vegetacije. najživlje mjesec reznisadimo i nasade Nakon Za sušnih dana pijesak jagoda klijališta poberbe, povrtnjak je do 15 10 zelene cm do 200 mlade treba sa ribizla ce, i trebno obilato zalijevati pognojiti okopalistova. do 3 izdanke dušičnim a sa 300 5 tla stvori vati kada se na površini gnojivom, duge kg/ha do ruobradu list odrežemo sve obaviti zatim Donji omogupovršinsku Okopavanjem pokorica. odrežemo nasadima a U tla. pola da zrak prodre u gornjima z akidaju jagoda kavca, zemlju ćujemo utakne dio se na se se uništavamo do Donji a pojavljuju plojke. koje vriježe ujedno korijena, i se vlažni malinama se nana korov. pijesakklijalište grmovima, obvezatno izStakla svi se do tvara. režu berbe kon prebrzoi to samo se zemlje Siju grašak, od zaštitu Provodi mažu za rod. presu vapnom i rastuće sorte, niski koji donijeli grah,boji visoki Ako rasadU sunca. se zimska suh, kasna pijesak je jagoda. jakog sadnja ljetna korabica, mrkva, nadstalno niku se pripremaju poLončanice podloge, prskamo. jepovrtnica, rotkvica, endivija, I od i ziremo i na Preplijevimo. senska repa, blitva i špinat. redovito okuliranje cijepljenje činje možemo rezvoćno i se i lisni napraviti pup sađivati možemo lončanica prikuplja spavajući keljkelj nice. salatu m proizvodnju. daljnju sjeme poriluk, korabicu, pupčar, Povrtnjak

i

u

u

se

sa

u

u

u

u

za-

a

za

Darko

Piše: dipl. ing.

Kantoci

Ljetno presađivanje kada i kolovoz su mjeseci Srpanj za neke vrste se presađuju povrća 26

rasađi-

vrijeme Najpogodnije proljetnu jesensku oblačni dani ili kasniji naodmet su vanje potrošnju.

Stoganije Rasađivasati. neka na se poslijepodnevni pravila podsjetiti velikih kod držati za se ljetnog ljetnih žega vrijeme nje valja kojih stalno na isparavanijeuputnojerbiljka presađivanja biljaka često i u propada. gubi vlagu njem gredice. mjesto kasnu

iliranu

za

Mljekarski list

način rasad se na sao, se ne Zemljište potrebno je jer taj vanje smije propustiti, jer je 10 do 15 dana može oštetiti. to se vaditi pripremiti prije Preporuča mjerakojom se osigurava bi se što iz po sadnje kako bolje sleglo. biljku biljkusandučića. Pre- čvrsta veza između korijenja i tla.

Ako tlo zarasad sadi rastao, biti se obilamora je suho, je potrebno dugačak Stoga zalijevanje Za ručnu sadilicu ili uz se kako bi što se to, lijevanje prije sadnje. dublje polaže zemlja bolje dobro će nam koso u Iduće sadnju se poslužiti prethodno iskopane ja- priljubilakorijen. sadilica ili od 1 do 3 mice.

5 do 7 dana d ebljine prut zalijevanje provodi Sve se cm. sade na istu dunakon uz biljke sadnje, istovremeno binu. dobro ruci držati u Nakon tlo se Nije posadnje sabije, lagano _ okopavanje. da bi se ubrzao i ravna snop biljaka poobvezatno zalije.

Zalijerasad

za

uz

Vrt Dok mlada trava Srpanj jemjesec je najbolje je zalijevajte je Darko Kantoci Piše: dipl. ing. tlo. Potrebno mlazom vode. Kada traga je laganim pripremiti dubinu od 15 do na 20 do 5 cm, naraste va prekopati ponovite Ako tlo cm. i zatim se kosite. pa je glinasto, valjanje jeprvi put tada za da normalno održavate lijepiobuću, jepotrebnoPreostaje dodati kante čese u po pola pijeska travnjak.

Gnojenje provodi tvornom metru Ako tlo a stalan uništaposao zemlje. je ožujku, je bit će mravirahlo, dovoljno oplemeniti vanje štetnika, uklanjanje treseta ili ili i ga dodavanjem iznova vlažnog njaka krtičnjaka uvijek crne Kakvo vrtno i se zemlje. jegod košnjazalijevanje.

Travnjak dobro dodati ili i tlo, je gnojivo počinje zalijevati travnju do se u suhumus. lijeva rujna, najbolje Nakon tih tlo mimrak. ljetnih poslova dva U tlo Tajna engleske ruje mjeseca. rujnu očistite po Za si- Kada trava 5 do 6 cm cijeloj površini. tratine poraste suh dan bez treba skratiti janje izaberite vjetra. visoko, košnjom je vrtova dobro 5 Između na cm.

Europskiljubitelji sve Prvo zemlju pograbljajte,2, dvije košnje način zatim više od davidljivije ne prilagođuju svoj poravnajte valjkom.

Sjeme smije proći tjedan s odKosa će biti na. uređivanja engleskome mapomiješajte pijeskom.

Sijte uzoru. dovoljna odrekli klasičnih su se zamahom ruke.

PonoMnogi dok većima mjerenim njetravnjake, se i i ih i kosi motornom kosilicom. alejicagredicazamjenili vite postupak Štose grabljanja valjažive da enostane češće kosi i gustimtepihom bit nja sjeme trave, pokriveno travnjak zalijeva, tratinom. će gleskom zemljom. ljepši. m Cvjetnjak kada

u

za-

a

za

na

vrlo

i skromna

uspiotporna zemlju. sjetve zemlja svim terenima na i i se tankim jeva poravna polopokrije i a Nakon žajima, podnosi najhladnije slojemstajskog Sjetva dvogodišnjeg gnoja. zime. kada rasNajbolje joj odgovara nicanja, biljke razviju cvijeća tresito i tlo izloženo nekoliko se plodno listića, rasađuju Sada da a višak smeta razmak od 20 cm. na Na jevrijeme se pobrinete svjetlu, najviše joj gredice za vaš vrt za iduću tlu. stalno obu se cvjetni vlage godinu, mjesto presađuju se vezatno ili uz u jerpočinje na sjetva podvogodišnjeg Razmnožavanje obavlja jesen proljeće, ćemo moć vršnim vas reznicama na razmak od 30 cm.

Maćuhice cvijeća.

Podsjetit sjemena, proneke ili vrste. busena. već cvatu ali se često prenajraširenije dijeljenjem Najbolje ujesen, Maćuhice rezultate a skidaprilično daje sjetva sjemena, poručuje rasprostrajesenske pupoljke i sada se Mati to. će za do mogu razviti se uzgapravo njene omiljene, je vrijeme jer proljeća jače ćuhice ranu ili ili kolovozu s većim jati proljetnu cvatnju sijemosrpnju biljke cvjetovima.

Ranija kao Maćuhica u u i ljetno cvijeće. je grediceotvorenom, plodnu sjetva, lipnju, daje obilje lijepih Piše: dipl. ing.

Darko

Kantoci

te

vrtnu

Nakon

u

su

za

u

U

na

—_—_—_________—______________-_...—

Mljekarski

list

27

15 do od 10 razmak cvjetova na razmnožavatakođer | i đujemo listopadu Zijevalice velikih sadi rasad Dobro se rasađuzatim ih i cm. želite Ako mo iste studenome razvijen sjemenom godine. stustalno u na se tada i čistih se listopadu mjesto sijati ljeta.

Mogu jemotijekom boja, cvjetove traži denome. vani do kolovoza na od reznicamaćuhice Tratinčica plodno lipnja razmnožavaju Vrlo kao tlo s dosta odakle se presađuju je vlage. otporna i gredice, jeseni. početkom ljeta krajem vani. lako od razmak maćuhice i na sada na i prezimi hladnoću Šebojzasijan lipnju se šeboj, da važno osobito tratinčicu Za Na stalno 30 od 20 do 25 razmak je zijevalica mjesto rasađuje svake u cvala bi kako se se Kada jer godine, cm. presađuje rasađuje ujesen, razvije jak busen, biljka i vadi se s obično u zakržlja degenerira, protivnom prilično je Zijevalica svibnju. zajedno rujnu, iako sitnim obracvate dobro traži pona i sadi na stalno mjestoosjetljiva busenom cvjetićima, tlo, od i sunčan đenu do 35 od cm. varijetekrupnocvjetnih na položaj. tječe zemlju 30 razmak lavrlo tratinčice Nove voditi ta. treba izbora sorte Prilikom osobiljke Razmnožavanje sjemenom busena. ko 1 da ima visokih se računa dvokod bito s dijeljenjem dobiju m), (do šeboja uspješno je matične U sorti tom niskih i se 50 raširestrukim biljke slučaju Šeboj cm) srednjih (do j e cvijetom. i vade rasase će u Tako 25 dobro i no cvatni, odabiru prevagnuti cm). (do cvijeće koje omiljeno Buseni se u u se travdijele gredice. đuju zijevalica koje i namjena zbog ožujku prezimljava, i za kolovozu dobro izdrži vani.

Zimu mirisnim cvate gredice rasađuju uzgaja. raznobojnim nju iduće otna Tratinčice do limunžute od godine. sadnju srpnju sijemo cvjetovimažute, zatim ih rasam vorene i crvene gredice, boje. crvenoljubičaste u

ma

u

cm.

na

u

a

u

u

u

u

a

BA

a

ni

lje

k

hiro

oR

paši

S

AE

ao

Leda

kviz

Medicinski

razmisle

do-

zahvatu

takvom

djeca Prijevremeno dr. Ivo Belan Piše: rano. tokom u svog voljno razvoja pravilu na u odnosu drugu manja kviza uz ostaju Evo Točno pomoćkojeg malog Pogrešno neka djecu. ćete znanja provjeriti svoja Točno sadrži 10. malo zabave Malo mnogo iz medicine.

Pogrešno kalcija, Mlijeko ali vrlo malo dakle sa6. Bivši alkoholičari, koristi. drugihhranjivih tvari. tvrde da su apstinenti, koji dašnji PITANJA konvratiti se u u piću stanju Točno Pogrešno da dokazi 1. više od način ne pregledtrolirani Postoje (recimo treba biti dva maternice ultrazvukom obično to mogu “tihi? biti Muškarci 11. mogu pića dnevno) kod svake trudrutinska u život bez poteškoća.nosioci pretraga provesti kapagonoreje (triper, nice. i Točno kao i isto mogu Pogrešno žene,stoga vac), Točno da bez širitibolest neki Pogrešno 7. Sa njepokazuu aspekta zdravstvenog većih količina al2. Uzimanje zine od očito šećeri su simptome. drugih. bolji rizik od može kohola povećati Točno Pogrešno Točno udara.

Pogrešno toplotnog 8. “Kolitis" ozbiljno je uvijek Točno kod Većina 12.

Pogrešno i treba ga savjesno kojih je anemija lijeoboljenje od 3. Ljudi uzroponavkojipate čiti kako bi se spriječile željeza, manjak prisutan komplibolesti psokožne ne kovana napada ljanih k rvi, gubitkom je kacije. kožu hrani. o državati trebaju rijaze, željeza manjkom Točno Pogrešno stalno suhom.

Točno kriosoba Pogrešno Točno 9. Većina s bolnim Pogrešno oboto s može 4. podvažima, jest potvrđenim razliku od čira na 13. Za cigareta Pušenje kohrskavičnih jastučića, krvni čir na želucu se nikada povišen tlak,ljenjem goršati blago naesniku, s nalaze između učinak se dok kava nema kralježaka, tumor. ji u uglavnom ne zloćudni pretvara kirurški trebati će vremenom na njega.

Točno da i zahvat zato Točno Pogrešno je potrebno Pogrešno rođena

5.

o

-

-

-

-

-

-

-

-

-

a

u

-

-

-

-

-

.——————————_—_—ooooooni

28

i

ee list Mljekarski

ODGOVORI

stoji vjerojatnost B,,. kontrolu sadrži više masti i kolegubiti konzumiranju miljeko alokohola da ponovo ih većina sterola što odu ultrazvu1. nego slučaju Pregled Pogrešno. čašu ruke.

Alkoholizam raslih osoba uzmu u s kom od za treba, m iljeko vrijednosti je neupitne doživotno kod niskim ili masti obraskrb trudnica kod smatra se je oboljenje kojeg sadržajem kojih totalna sasvim no za da se radi o visoko rizičnim trudjenajbolji je terapeutski cilj miljeko njih odnoćama. ne govarajuće. potpunoizbjegavaMeđutim, postojeapstinencija, dokazi da se njepića. valjani dovoljno 11. Točno.

U točno se ne ultrazvučno treba rustvari, ispitivanje 7. “šećer česPogrešno.

Pojam zna u tinski trudkod kolikoj jemjeri prošireno primijenitisvih to se ne kliconoštvo kod upotrebljava precizno. u nica. muškaraca, Većina tim ljudi pod pojmom usporedbi sa ženama, međutim, saharozu obični 2. Točno.

Isti učinak i imaju podrazumijeva prijašnjem naučavanju, suprotno stolni šećer. Problem svim sa određeni za muškarci biti “tihi" nomogu lijekovi smirenje. “šećerima" što oni osobe jetaj aktivne pred- sioci. Dakle, za Starije kojestanuju spolno koncentrirane bez stavljaju kalorije osobe zgradama odgovarajućeg preporučljivo je povreinače malo sa obaviti hranjivih vrijedmeno na održavanja temperature prostopregled (bris) nosti. male razlike među također sklone su Postoje rija, posebno gonoreju. ali da tolike ne se može udaru. šećerima, toplotnom kazati da bilo od je koji njih 12. Točno. Većina slučajeva gu3. kod osood ostalih.

U Pogrešno.stvari, bitka krvi u žena sigurno se na“zdraviji" događa ba sa psorijazom preporučljivo je ravno za vrijeme m enstruacija.

8. “kolitis" održavati kožu vlažnom.

Za vriPogrešno.

Pojam Kad radi se o anemiji z bog često se zimskih pogrešno upotrebljava. jeme mjeseci dovoljno krvi kod u mumanjka željeza Prava odse vlažan zrak u može upala kolitis, koja prostorijama škaraca kod u onih žena (ili kojih nosi sluznici dena biti od u promjene napomoći prevenciji nisu same menstruacije logično belog c rijeva, ozbiljno jeoboljepadapsorijaze. objašnjenje), mora se podrazuse mora njekoje brižljivo liječiti. da su uzrokovane krvamijevati 4. i kofein i također ta se Pogrešno.

Oboje, Međutim, riječ iz dok renjem probavnog sustava, nikotin mogu krvni tlak. često označavaza povećati upotrebljava dokaže To se ne drugo. jejedan kave i može Izbjegavanje cigareta njeprivremenog napadanelago-od takve se razloga zbogčega katkad odstraniti de u u osnovi blagopovišen crijevima koju prati smatrati samo ne anemije smiju krvni tlak. neko ilistalna bolest. oštećenje kao “slabokrvnost". velika

da

će iz-

i

S

obzirom

da

neobrano

u

-

u

-

u

5.

Osim

ako

9.

Kirurški zahvat

Pogrešno.

Pogrešno.

13. na Čir ista će biti toku nekih Pogrešno. dvaesniku u osojave problemi prvih tjedapotreban nikad se ne u ba rođena od diska na gotovo pretvara koje života, prijevremeno oboljenja pate zločudni dok mali ali obično normalan vetumor, djeca dostignu (hrskavičnog jastučića), ipak, do dobi od rast do tri Ćina značajan broj slučajeva dijagnos takvim ljudi dvije problemom sticiranih kao čir na Od može biti tada pa oni konzervativno želucu, ipak godine. liječena nadalje rak. u se iste šanse u svemu i neće nikad kao i sebi trebati kiruršku kriju Zbog toga imaju u gastroskopija (uvođenje cijevi drugadjeca. operaciju. želudac kroz direktno se koju 10.

6. odličan Kad osoba na Pogrešno.

Mlijeko je Pogrešno. jednom gleda promjenusluznice) izvor ali osim sadrži imati često bi kako se popočne dovoljno ozbiljne kalcija, njega primjenjuje i kvalitetne tvrdila s se moproteine, problemepijenjem, značajne koji dijagnoza dobroćudnog količine svrstati riboflavina i vitamina D čira želucu. na gu popodalkoholizam, [I (benignog) se

po-

za-

u

Mljekarski

list

29

MLIJEKA

PROIZVODNJA

EUROPSKOJ

U

ZAJEDNICI drža-

najveće prosječno godine.

Katalinić Piše: čimbeod a što se Jedan vama sjeverne najznačajnijih Europe, više ide one nika na su prema europjuguEurope smanjenje koji utjecali podaci zapadno Najnoviji Tako EU krava su sve su da se smau skih prosječno manje. jeograničen broja pokazuju zemalja farme u svake farme od istovremeno a Velikoj Britaniji najveće otkupmlijeka brojkrava, njuje 40 64 od 1984. uveden kravi. u se po krave, Nizozemskoj godine. mliječnost povećava i 33 Ovi se mogu Irskoj Početkom Danskoj krave, sagledatikrava, podaci 80-ih n aglo j e godina farkrava.

27 su tablici 1. su Najmanje podaciBelgiji gdje prikazani i nadrasla proizvodnja mlijeka 4 me u sa 1995. za Portugalu prosječno mašila zemalja Europgodinu oko jepotrošnju mlijeka i 5 krava ske Špao Grčkoj krave, farmi, mliječnih unijebroju EU donijela je 20%.Zbog toga krava.

8 krava i prozatim njolskoj brojmliječnih da se odluku proizvodnja smanji tiče i kao se krava farmi Što proizvodnje mlijeka po sječno oko 15% unutar za pemlijeka propo p o kravi, najvišu laktaciji svakoj proizvodnja mlijeka Svaki farmer rioda od tri godine. od 6070 i po kravi. kg sječnu proizvodnju zemlji dobio jemliječnu svojoj zemlji krava po Tablica 1: mliječnih državama, prosječan mliječnih farmi, broj Broj kvotu a morao ispuniti, državama i po koju je krava po po mliječna proizvodnja godišnja mliječnih farmi, broj na kravi. ona se temeljilaisporučenoj 1983. količini u godini. mlijeka tame proizvodnja Mliječne Mliječna mliPonovna korekcija isporuke (2) p ofarmi po državi(3) pokravi (4) (1) podržavi Država Mliječnefarme 1989. je godine napravljena jeka 4655 17 ZAJEDNICA EUROP. 1332,0 109,5 23,30 na 4220 27 3,7 BELGIJA temeljusadržaja mliječne 31,3 0,84 Komasti 6070 0,78 47 33 23,2 DANSKA godina. prethodnih 4870 17 24,2 5,01 302,8 NJEMAČKA smanjila isporuke mlijeka rekcija 5 2960 0,7 od cca dodatnu kvotu 0,23 50,1 GRČKA 3%. je 3200 8 5,8 1,60 ŠPANJOLSKA 206,8 količine mlismanjenje Ukupno 21 FRANCUSKA 5,70 269,7 26,2 4800 1983. gosa u usporedbi jeka 3500 5,4 49,1 1,33 27 IRSKA 18%. iznosilo dinom približno je 4320 13 10,6 2,64 206,4 ITALIJA Dr. sc.

farme

Ivan

u

između

1980.

i

1995.

u

u

u

u

|

LUKSEMBURG NIZOZEMSKA PORTUGAL VELIKA

1,9 471

99,0 44,8

BRITANIJA

0,06 188.

0,04 2,85

(1)u tisućama, (2)u milijunima,(3)u tisućama

32

0,3

4520

40

11,3

5992

4

1,6

3100

14,9

4950

64

tona, (4)u kg

Hranidba mliječnih krava

brojuzemalja najvećem krave krave su u EU nalazi se u ljetnom Danskoj,padneEurope imaju mlijeka 1,332.000 Ukupno 5992 zatim na ih se u pašnjaNizozemskoj kg. razdobljupregonskim mliječnih farmi, najviše blizinu farcima uz nalazi u neposrednu Najnižuprosječnu proizvodnju Njemačkoj, Francuskoj, dio farmera Veliki mi. od krave u i Španjolskoj rasplodne Grčkoj imaju mlijeka Italiji. drži na 2960 krava farmi po pregonskim pašjunice kg. zapadno Broj i dana U svim varira. pa unijenjacima prekocijelog Europske zemljama zemalja jako europskih vrši u izmuzištu noću. Muža krava se reći da su se Može se broj značajno smanjio generalno U

za-

u

a

30

list

Mljekarski

krave

gdje dio

obroka

koncentratni

dobivaju s

obzirom

na

visinu

Tablica

2:

Količina obroka

komponente

proizvodnje mlijeka.

silaže od

ukupne sjenaže % suhe (u tvari).

1980.

1985. i

količine

voluminozne

1995.

57,6 78,6 82,5 BELGIJA 88,0 94,2 zimska Kroz krave se DANSKA 93,9 razdoblja 70,0 78,5 87,0 NJEMAČKA hrane kukuruznom sa sjenažom, 64,7 78,1 ŠPANJOLSKA 66,7 silažom dodatak koncentrata uz 49,5 59,1 FRANCUSKA 52,4 visini 41,1 61,5 IRSKA prema proizvodnje mlijeka.

60,9 34,2 39,0 65,0 LUKSEMBURG kose u vrlo malim Sijeno daje 87,3 94,6 NIZOZEMSKA 94,3 ličinama i to u kada su vrijeme 15,8 43,6 PORTUGAL 38,7 krave bolesne ili i nakon VELIKA BRITANIJA 61,5 77,2 prije 69,8 Veće količine poroda. sijena daju nažu i kukuruznu silažu u obkoristi oko 2000 Taliskoj kg. kravama i se u Italiji Portugalu, dok farmeri iz ostalih zafarmeri krave roku, janski koji svoje što s povezano pojevjerojatno EU od tada znatno skoro drže u pomalja cijelu godinu staji, klimom za godnom spremanjevećali učešće ovih troše po kravi 3000 4000 smakrma, kg krme.

Od vrste ove 1986. god. udio U svim koncentrata. njili sijena. zemljakoličina obroku u u sijena je 35ma se U koncentrati sa proizvodisjenaža zapadnoj Europi dok količina opadanju, je sjenaže suhe dok kukuruzna relativno cisu 40% tvari, jeftini.

Prosječna i silaže u što se može povećanju silaža sa 30% suhe tvari.

1 koncentrata iznosi jena kg tablici 2. vidjeti koncentrata i kao 1 Potrošnja jako približno kg mlijeka. rira ovisno Iz tablice kvaliteti voluda su farmeri Danas o koncentratima se u sve jevidljivo minozne i krme. Tako kao više žitarice se na sa spoDanskoj Nizozemskoj prizamjenjuju troši oko vodeće rednim u u mjer, Irskoj godišnje zemlje proizvodnji proizvodima prehram1000 koncentrata bile već 1980. bene po kg mlijeka godine kravi, industrije (usitnjeni keksi, imale dok se u iliNizozemostaci i značajno Njemačkoj zastupljenu sječokolade, pulpesl.) Ii su

a

-

u

va-

u

OBAVIJEST

ČITATELJIMA

MLJEKARSKOG.

LISTA

knjige FELDHOFERA uiskanj Stjepana dr. tokuj ksU je coED

:

|

tak

ni

PM

|

idi. i

aka

podanazivom 3

Risto X Pm Knjigaje pisanapopularnoi “namijenjena mlijeka p rvenstveno p roizvođačima i. i ?

H

?

:

-

e

o,

goveđeg mesa. Obuhvaća osnovehranidbegoveda,sva krmiva kojasu u domaćoj še upotrebi, specijalnom dijelu hranidbe au rasta, primjenu u svimrazdobljima tova, mliječnosti reprodukcije goveda. i e i i

a

ž

U

si

SRA arei knjige. prodaj brojuobjavićemo način sljedećem Va E Ps

x

Uredništvo

Mljekarski

list

31

Zašto

hranite

telad

Vasim

dobrim

skupim

i

mlijekom?

>A 7

Prodajte radijevaše skupo i vrijednomlijeko mljekari, za telad. štetaga je trošiti mlijeko u prahu, Za ishranu Vaše teladipostojisada na tržištu pakirano u vrećepo 25 kg,pod nazivom Sano-Kabo i jednostavno se primjenjuje :

Kabo se može davatiteladi poroda odmah poslije

Kabo poslije 4.tjedna teleta starosti U 3 Već Kolostrumu do4litre vode zagrijane na50*Cdodajte 400 telad dva puta dnevno!

2 Kabo i tako (zagrijane grama 200grama Kabo otopiti litre topče vode na napajajte 4 litre teletu mlijeka.Tako dobijete K i možete 50*C) i nadodati 2 1 tomu kravljeg ponuditi sijena smjese 2 telad po obroku mineralnim dodatkom Sano telad, te najboljeg mlijeka napajajte obogaćene dnevno. vodu. :

u

u

za

-

za

puta

A cijena?

Sanokošta 1 litra samo pola litre vašegmlijeka Kabo Prednost primjene Kabo *

dvostruka ušteda kravljeg mlijeka

*

boljazarada od mlijeka

*

telad kao razvijena dobro zamjenjuje puno mlijeka nadopunjava idealno mlijeko zatelad i

otpoma

:

*

*

*

i

3

telad

vitalna zdrava lijepa, manje proljeva

bolji prirast, telad prije jesti odrasle počinje

jer

hranu

za

nema zaostajanjau razvoju preživače, od mlijeka priodbijanju

L

i

LADA

"

CAM

POTPUNO LRETAN, JER

+

ZAHVALJUJUĆIKABO MOGU PRODAVATI

SVOJE

ČI

jednostavno vodom

zagrijanom 50*C umiješatia napajati na sa napitkom na 38*%C (temperatura tijela) sa

-

vreću Kabo jednu naručujem

[L] Ovime i : Trebam kantu [] '

:

Pitajte vašu mljekaruo SanoKabo

Shrek P= Ppal VK

Kmeerd

'

takojednostavno !

pjenjač napajanje, dudu i kantu mjerenje da [] Želim stručnjak posjeti tvrtkeSano radi savjetovanja za

za

me

(;

<a

PA be.

Gan

toa, X; do

pes seka raja

od

Vaštrgovackojeg hranu još stočnu kupujete Kabo te svojoj ponudi, ako Vaše i traženje preporuku prodavati počne Sano dobijate proizvode, vreću Kabo besplatno. jednu Ako

nema

u

on

RN

na

zAjaiKo1:

mliječna zamjenica

za

hranidbu teladi

a2

<

O

z S

49240

=

s

= = VI) > DONJA bb CROATIA MATENAČKA STUBICA, tel: 049/287- 287- 287377 375, tel. fax: 049/ 287- 366 368

O :

m S

A2

a

=

,

z

=:

E