Mljekarski list 6-1997

1997.Mljekarski LIPANJ, ZAGREB XXXIV. GODINA

KA

A i

#

S

akro

s

REL

s

br

'

m

ZA

I ra

S

AE

nt

<iks

j

E La 3

ka

Koa Tk, pa

nE

KVALITETNOM:

|

RAI MOŽEMO OSIGURATI VISOKU PROIZVODNJU MLIJEKA

Humanitarna akcija MRA: za 'bbnovu

Pa

Litra: MULTI

avsiYo

aupodi

iden #7

pe PI

GA

skeija Hrvatskog KAVRP

Litra mlijeka iza “obnovu.

je

bad nizati.

I k

A

=

oil

ad

društva

Ej

ca

sam

akrijeza

seadenik krma

farme

Tekorcara

olneea

a

Prvi rezultati humanitarne akcije "LITRA MLIJEKA Pismočitatelja su očekivanja.

ZA OBNOVU VUKOVARA" iznad uredništvo!

Poštovano U akciju jeuključeno preko90% proizvođačaIskrene list“. za novi čestitke "Mljekarski mlijeka. kratko: sam!

Napisat ću Oduševljena Ugodno

iznenadila

i

za akcija "litra mlijeka su se inekeškole.

Uključile Vukovara". obnovu ali se u Zahvaljujem svoje ime, ime svih onih humanu te ovu inepovjerenja, Imainerazumijevanja sumnji iu koji podržavaju gestu.

"Dukata" također zahvalu. novca. upućujem otrošenju prikupljenog Srećom,maloje Radnicima čin za bolnicu "Merkur* u Kupnja Zagrebu aparata takvih. radost u dom jevrijedan divljenja.

Vratiti jekoji lica na Mi ostajemou obvezi, da javnoobznanimo svakog čovjeka, vratiti osmijeh našedjece znati u ćemo sredstava ljudi velikog koliko prikupiti i štoće bitizadaćajekojuće (svi srca), ispuniti. da utrošena. ovakovih bude Ina kraju želim plemenitih akcija smo u mljekare sve markice,što više!

Ovihdanaotpremili Vas a u trgovine "KONZUMA" u Zagrebumarkicu Toplo pozdravljam! ovom m oćićepotrošači kupiti | Vdović "dva" 1.lipnja.

Dragica se nam prigodom zahvaljujemo svimakoji pomažu u ovojakciji. me

:

INICIJATIVNI ODBOR AKCIJE

KRMNE

KULTURE

nastavak Travnjaci

Str. 2-4

-

HRANIDBA Str. 5-6

"Dobra"

dr. Ivo

ing.

Brlek dipl. ing.

Stjepan Deneš dipl.

Stjepan ing. dr.

Feldhofer Stjepan dr. Ivan Jakopović Stjepan dipl. ing.

Keglević dr. Zvonimir Štafa prof.

Cijena

I

Dr. Ivan

živih bića

Kloniranje

Jakopović razmnožavanja

način

nespolni

-

VETERINARSTVO

Dr.

Str. 15

Tuberkuloza

vimena

Dr.

Banožić

Stjepan

Banožić

Carski Dr.

Str. 18

GOSPODARSTVO

Banožić

Stjepan Deneš, dipl. ing.

Razvoj govedarske proizvodnje

REPORTAŽE

Volarić

5. međunarodni

Stjepan Brlek, dipl. ing. i bjelovarski sajam poljoprivrede prehrane

Božičević

Milka

8 Lektorica:

22

Stočarstvo

Domić-Kumić

Stočarske

Crteži:

dipl. ing.

Božičević

.

OBITELJ

1 DOM

1 Izdavač:

Zagreb

generator

ratarstva

Stjepan dipl. ing. izložbe u Hrvatske Republici

Stjepan Keglević, dipl. ing.

Rusina i u Život Ukrajinaca Hrvatskoj

Str. 24-25 Hrvatsko

-

Vida

Brlek,

Str. 22-23 Nikola

rez

Stjepan za Preduvjeti higijensku mužnju

urednica:

ing.

Stjepan

Banožić

Sj 119

Str. 21 Mirna

Mikrobiološka

Str. 19-21

dipl. ing.

Tehnička

'

Stjepan mlijeka pretraga

Dr.

urednik:

Vera

Vlasnik

Feldhofer

I REPRODUKCIJA

Str. 16-17

Redaktorica:

Alka

Dr.

Božičević

odgovorni Čičmak dipl. ing.

Juraj

mr.

Feldhofer

Belan

Mima

Glavni

Dr.

Stjepan određuje cijenu mlijeka

krmiva

Str. 11-14

Redakcijski kolegij: dr.

Banožić Stjepan

Stjepan u govedarskoj proizvodnji

i "loša" krmiva

Str. 7-10

SELEKCIJA

Štafa

Prof. dr. Zvonimir

Stjepan Keglević, dipl. ing.

Vidovdanski ustav Poraz demokracije

mljekarsko društvo, Str. 26-27

Uprava Ilica Zagreb, 31/\ll 01/424-420 tel.ffax:

-

Zrinjka Keglević- dipl. odgajatelj Stević, u govora Razvoj obitelji

i uredništvo:

Str. 27-28

Dr. fvo Belan

Cijena: kn 3,00

Str. 29-30

I priprema Orbis Ilica d.d., 65,Zagreb Grafička

_ list Mljekarski — "o

Mali

načini

da

mnogo izgubi od težine prekomjerne tjelesne se

Dr. Ivo Belan

tisak:

Str. 30-31

Kako

svladati

i strah

napetost

oGo Oe

a

od

a

medicinskih pretraga a

a

oeA I

("Kommlijeka reciju metoda" Šoštarićpleksna Kovačević Pisačić, 1974.). reda Budući da su se travnjaci i busike razvili na beskoljenke i kakvoću

Travnjaci

tlima

nastavak

-

mom,

s

neuređenim

na

tim

tlima

vodnim

reži-

treba

urediti suvišne

odvodnjom i vode sprječavanjem poplava. će se Tako promijeniti vrijeme šume.

Ovome razredu Piše: Prof. dr. Zvonimir pripadaju ŠTAFA faze u mokre a time tlu, trajanja i najkvalitetnije najproduktivnije će i floristički sastav tratina, livade i pa razred Juncetea maritipašnjaci. staništu tako uređenom na Travnjački prevreda zasmi ima samo Travnjaci beskoljenke ladavati kvalitetnije (primorski sitovi) vrste, a trasu u red. tupljeni zapadnim područjitina će se moći jedan Travnjačka vegetacija pravovremeno kraškim i na na ma duže poljima iskorišćivati košnjomili napasiovoga reda obrašćuje plavvažstaništa na i u konmanjimpovršinama.

Zbog Redu Arrhenatheretalia Primorju ljena vanjem. nosti staništa gostinentalnim ali imaju manju naši područjima, rjeđe, pripadaju r ane) (pahovke Red važnost. više ili na travnjaka podarsku i manje zaslanjenim najkvalitetniji najproduktivniji čineći halofitne Deschampsictalia (busike oštre)nizinski i brdski travnjaci travnjačke tlima, (livade u Nekoliko osnovnih općenito je jačezastupljen i pašnjaci), niza Od zajednice. čitavog Hrvatske. područjima zapadnim zajednica travnjačkih (asocijacija) travnjačkih asocijacija (zajednica) reda oba staništa se pripadaju krredu obrašćuje gdje miješaTravnjaci ovome zajednica pripada močvarnim su se voda. slana i slatka travnjacima koji crisestaca (bočata) (Bromorazvili staništima na tih Ona prošireni povremenotati Br.Cynosuretum sa Travnjaci zajednica svojim BL). ili duže tekućom ili su na na i u najviše Pagu, oborinskomplavljenima otocima, subasocijacijama varijantama teškom na čine livade košanice na težim vodom, nizinskom i brdskom gdje području ih ili osi tlu, zbogčega je predstavlja našu travnepropusnom manjepropusnim tlima, najvažniju teško iskorišćivati. kudne na ispravovremeno se može pašnjake aluvijima. njačku zajednicu koja tih niske Tratina Molinio ArrheRazred travnjaka je korišćivati košnjomili napasitravnjaka krmne i natheretea vrijednosti zbogvelikogvanjem odnosno kombinirano.

Ta (beskoljenke pahovkeučešća diferentnih vrsta ili rane (beskoovisno o najveće francuskog ljulja) staništu, zajednica, i zauzima i ljenke nizinskom busike). klimi i načinu površine podlozi, geološkoj brdskom Hrvatske.

Osim busike i na može dati krmu = području — beskoljenke,uporabe, osrednje vlažnim do mokrim staništima ovome do vrlo dobre a o Travnjaci kojipripadaju kakvoće, gnojidrazredu staništa raste čitav niz su bi ovise i kakvoća i mase obrašćuju koja manjepoželjnih pa prinosi “redovito ili čak i vrsta nepoželjnih (loše(zelena, plavljena povremeno sijeno, silaža). tekućim ili ili vodama te kišnicom, bezvrijednih kakvoće, manje U tratini te pa brojčano zajednice do suhih tala na više u propusnih manje škodljivih vrsta), čiji udjel čine trave.

Sto je najveći udjel iliviše izvan masi tratine može biti i nagnutim površinama preko stanište manje povećava vlažno, dohvata danas što su kod nas utvrdili su koja poplava, 90%, brojnise i trava lepirudjel kvalitetnijih i autori uglavnom Kvakan, (Turina, Bregeš, preoranapretvorena se njača, koji usmjerenom gnojidoranice. u Šoštarić- Kovačević, Či- bom i najkvalitetnijeTravnjamože znatnije još ci razreda uporabom i i Naročito Štafa beskoljenke Ivanek, pahovkePisačić, žek, dr.). i time se a povećava povećati, razvili su se na tlima na razvelik rane vrsta nalazi broj nepoželjnih proizvodnost travnjaka. različite tratini visokih se ličitoj geološkoj podlozi zajednice suvišne vode staništima lešaševa Na unutar se važnosti, zbogčega kojujezbog svježim udjel četiri osi vlažna staništa teško može iznositi i do 30% ovoga razreda razlikuju iskoristiti, pirnjača reda čitavim ako ishrani masi. i novna s a se u travnjaka upotrebljava Njihov udjel drugom nizom osnovnih može izazvati zdravstvene iznositi iviše trećem može zajednica (aso-stoke, porastu različite kakvoće i Dio od tih od 50% nekim na cijacija) proiz-probleme. nepoželjnih varijantama. nastali i na sekBudući širem su vrsta da su u vodnosti, koji krčenjem nepovoljno utječe djeteline vodni

režim

u

u

u

2

u

list

Mljekarski

smislu

količinu

u mediteranskom ali i Lici mogu svjetla odnosa, znatnoj pojasu, i sumu za biti i nekoliko s osnovnih prijelaz temperatura mjeri zastupljene lepirnjače zajednica tim one u O kvalitetnih fenofaze, zajednicama (10udjelu (asocijacija).

Zajednica nabuhlog cvatu dva do tri vrsta u masi zeu okolici Zadra godišnje, puta (trave, lepirnjače,repka 30%). predstavlja čime i ovisi i kakvoća tratina kovrlo dobru livađu košanicu. određujuvrijeme uporabeljanice) Zajed2-4 otkosa. nica na i (košnje) jaje pravilu najboljasvježim livadnog ječma beskoljenke do rane suhim staništima.

Na u Istri i Zajednica pahovke (Ar- umjereno zastupljena je Dalmaciji, Br. vrlo suhim staništima kakvoća i čak i Lici. u rhenatheretumelatioris se BL) Upotrebljava pa naša i tratine ali i je najkvalitetnija najpro-prinosi zajednice pahovkekošnjom, napasivanjem. livadna nešto su niži u odnosu rane na duktivnija zajednica koja busike Travnjaci srednje prošireni visoke do vrlo visoke tratine na a daje prinose svježim tlima, vrijemesu na močvarnim staništima u zelene mase ili dobre do kraće. sijena uporabe mediteranskom ali i u području, odlične kakvoće. Osnovna rane gotovo Zajednica pahovke (sveLici. Oni dajuosrednju do lošu može se zajednica (asocijacija) pahovkevarijante) umjerenomkrmu, iskorišćuju se najčešće može imati nekoliko rane isforsirati tako da nižihagrotehnikom kao pašnjaci. sistematskih ovisno o vlaiznimno se visoki jedinica, postignu prinosi kvalitetne odnosno kvalitetmase zi, zastlu, geološkoj podlozi, nagibu, Travnjaci perzijske djeteline i načinu Na otkosa su u dolinama nog sijena. poplavi iskorišćivanja.

Optimalan broj tupljeni rijeka (Nedo tlima tim tu za ovisno o te na staništima svježim vlažnijim zajednicu uvjetima retva), vlažnijim i masu staništu 2-4 otkosa. od Konavala do Istre.

To su travnjacima pretežitu daju jest (5) i trave sušim dua na reda odlične livade krmu zeljanice, Travnjaci Trifoliokoje daju bokim staništima neutralne reaki odlične kakvoće zasdok u (djetelina divljeg ječma) Hordetalia vrijeme vrlo vodno-zračnih ima su u mediteranskom isubcije povoljnih tupljeni dovoljno vlage.

vezane

uz

uz

trave

u

u

u

a

u

C2

PIONEER

SJEME

d.0.0.

MAKSIMIRSKA 10000

120

ZAGREB CROATIA

PIONEER.

TELEFONI:

+385/01-2339-591 +385/01-2339-529

TELEFAX:

+385/01-2339-590

Poljodjelci, Tvrtka Pioneer d.o.o. i za 1997. za Vas količine Pioneer sjeme sjetvu godine pripremila je dovoljne hibrida kukuruza za različite i različite za silažna uvjete proizvodnje namjene (zrno, klip, silaža, zrna).

PIONEER hibridi kukuruza su u širom ali i u višegodišnjim pokusima Hrvatske, širokoj proizvodnji Vašim na već dokazali izuzetnu rodnost i na i klimatske oranicama, svoju prilagodljivost zemljišne Hrvatske. uvjete kalibrirano u visoke i testa što Sjeme prodaji je, jeklijavosti visokog hladnog je jamstvo odličnog i i i ujednačenog nicanjau hladnijim vlažnijim proljećima.

PregledPIONEERhibrida kukuruzau prodaji1997.godine ovih Zasve

potrebne informacije javite se na telefona ilidođite gornje brojeve "Pioneer na zimske sastanke“ koji 15.

1997. počinju siječnja godine.

10-ak

nam

dana

sastanka" prije s točnim održavanja po selima će biti izvješeni svakog "Zimskog plakati terminima i sastanka. mjestima održavanja Povedite i i oni dobro su došli! svoje prijatelje, PRIDRUŽITE SE NAJBOLJEM!

—___---—————-—____ list

Mljekarski

A X

3

zoni hrastovih

mogu položajima, koje lepirnjače proširene BrachypodioTravnjaci razvila se vriština.

30 i više zauzimati šuma, varijantama goštice (peraste Chrysopogonetca odnosno i kod nas su zastupljeni pokrovnosti, oba osobina postotaka rdobrade) travnjaka Zajednička Ta ili staništima suhim i na u masi na niske krmu da sijenu.jezajednica ta reda toplim jest daju za Submediteranu. i Mediteranu jerdaje kakvoće velikim jakopogodna košnju s udjelom odlične krmu sistemarazreda ovoga kakvoće, čak i pogotovubezvrijednih, Travnjaci škodljivih pa osnovnih nekoliko uz tizirani su gnojidbu pojačanu umjerenu se oba vrsta niskih Stoga prinosa.

Takvom PK se gnojid-ta travnjaka zajednica kojimaje zajednička hranjivima. iskorišćuju najčešće te neke dok bom da samo masu varijantezajednice a značajka daju za košnjom rijetko napasivanje, na doba u vlažno ima mogu vegedjetelištaza stelju. pretvoriti vlage (u biti zasmogu djeteline kamenjarekojima tacije), jerobrašćuju masi i preko 60% u Proizvedena u niske oba ta reda tupljene (propionsko tlo). daju Travnjaci Štafai s tih masa je drugomeporastu. Magdić prinose najčešće travnjaka siromašnog ispranog zbog issu PK niske se a postigli gnojidbomtla kisele reakcije.

(1983.) gnokakvoće,najčešće Međutim, drugom 80% u kao ovce za ili djetelina preko korišćuju pašnjaci nadosijavas jetvom jidbom, SesDinarski na može zajednici toj se Kvarner, otoci, (Istra, porastu potencijal njihov njem tinama staništu i istom na znatno (Zagreb). sustav). povećati može se dobiti kavlitetna krma., —Bromozajednica Travnjačka razreda FestucoBrdski travnjaci mediae (uspravne Plantaginetum određenih i Brometea razreda, (vlasuljastoklasa) Travnjaci i na stoklase srednjeg trpuca) Brdski i su u zoni šuma. sveza asocijacija (zajedprošireni redova, tratinu formira tlima dubokim kod nisu navedeni reda (vla-dobre do travnjaci Festucetalija koji ovdje nica) odlične kakvoće ili zoni bukovih gotovo su su nas prošireni zastupljeni sulja) manje i o uporabi) agrotehnici (ovisno višim i a kakvoće šuma na položajima, proizvodograničene i zovemo chesobrometum, koju još kao livade i koriste se samo nosti se pa ovdje uglavnom stoga suhim stai vrlo a na plitkim dobre do osrednje pašnjaci spominju. usputno skeleta ništima s velikim udjelom kakvoće.

Xerobroformira subasocijaciju Iz ovoga t ravnjačkih pregleda metum se iskorišćuje složenost najčešće koja uočava se sva Brometalia reda zajednica (stokTravnjaci ima slabiji jer Ona napasivanjem, na nižim razvili su se na proizvodnjetravnjacima. lasa) prirast. čimbenika ovisi velikom o do slabo na broju alkalnoj položajima na i proizkojiutječu travnjačku obuhvaćaju suhopodlozi ikoličinu kakvoću Nardo-Calurazreda nekoliko osnovnih vodnju, njihovu Travnjaci zajednica koje kiseloj i kao na kod i nas dublivade kao netea na se krme, proizvedene vrištine) (tvrdače iskorišćuju i isnaročito na dosta ili su na proizvodnje agrotehniku prošireni, ljoj pašnjaci suhojplitkoj treba ili slabo primijeniti korišćivanja koju nagnutim, ravnijim asocijacija Najvažnija podlozi. racionalne proizvodnje staništima i hladnim sa svrhom s reda jezajednica uspravneispranim ovoga kakvoće i višim Na kiselom stoklase i travnjaka popravljanja reakcijom. srednjeg (Bromotrpuca krme i duže za određenu se proizvedene gdje snijeg Plantaginetum mediae)kojaje položajima, stoke i za visinu šuma vrstu i zoni bukovih i otvorene vrstama kategoriju je zadržava, bogata razvio se vrlo a na tratine. U su mH travnjak tvrdače, proizvodnje. toj zajednici razreda

u

nižim

u

u

u

u

u

u

hibrid može

Su

Su

Sjemenarni Zagreb nabaviti u se u pakiranju od po 5 i 20 kg.

TELEFON:

01/434-446

i 01/432-143

list

Mljekarski

i

"Dobra

"loša"

krmiva

govedarskoj

u

proizvodnji

iznimkom

paše koja odlično također za je preživače a se u krmivo, nije s kupa.

Stoga Obično da se kaže za stočne o životinjamaraspravi snižavanju cijene hranu treba davati dobra i zdrava hrane govedarskoj proizvodnji dobrim krmivima se odmah nameće kakvoće krmiva, jer pitanje i hranidsastavu krmiva i se kemijskom po (ukoliko osporava može visoke nema benojvrijednosti postizati paše) postizavanje visoka proizvodnja.

Međutim,proizvodnje jeftinijim, "lošijim" kratak dobrih krmivima. štetjepopis nesumnjivo Čakse naglašava krmiva. To su žitarice kao Piše: Dr.

Stjepan

FELDHOFER

ilivadne

trave

u

ener-

nost

nekih

krmiva

i

krmnih

getska krmiva, bjelančevine soje dodataka. i brašna i slično. Dobra ribljeg krmiva "dobrih" vrijednosti Zagovornici uporabe pohranidbenoj obično i visoku krmiva s su da se "dobrim" imaju cijenu, uvjereni

Psarjevo donje 61,

10380

NUDIMO KRMNE

SMJESE

ZA:

ZA:

Nudimo za

sve

VAM

muzare

12

%

S.B.

Krave

muzare

16

%

S.B.

Krave

muzare

18

%

S.B.

14

%

SB.

i ovce

tel./fax: (01)

Mljekarski

list

869-202

Kai

i krmnih za izradu i sve ostale krmne smjese, superkoncentrate komponente domaće životinje OBRATITE NAM SE SPOVJERENJEM!

Vam

Zelina

POVOLJNO!

Krave

koze

Sv. Ivan

smjesa

= fosfat, — monoamonijev morajunepovoljno najviša proiz-jeka, postiže sintetički i održava dobro FONAL na i drugi), životinja prizdravlje djelovati zdravlje vodnja da za visoku o nekih probavljivosti krmiva). (ovisno životinja.

Nije minerala, vitamina, pravci sporno Neka zelena zetreba davati krmiva aminokiposebice krmiva, proizvodnju (fermenata), enzima i neke treba ali i dobre mogu koselina i slično. I ljanice mahunarke, kakvoće, njih je njihovo krmiva biti štetna davati uz ograničenja. zbogvisokogrištenje s izvjesna poznavanjem povezano do dovodi često Dobra krmiva se kalija pois-sadržaja (što određivapripravaka, djelovanja i nedostatka što u sa zdavim magnezija natrija krmivima, tovjećuju količine i orpotrebama njem. ninitrata i krmivima S točno. životinja), organizmu nijeposve prema proizživotinje ganizma oblika kakvoće živovisoke hranidbene bjelanrazvojnih trita, i načinu uzrastu primjene. alkaloida čevina vodnji, i često (NPN spojeva), pojavljuju tinje udebljaju biti čistoća Osnovna mora tvari i eteričnih i nekih briga se gorkih omašćenja dijelova tijelaglikozida, oni osne i oksalne i organa, u smiju pripravaka, jer cijanovodične, poremetnjeizmjeniulja, štetne rezidue u nekih kao što su tvari (ostatke) tavljati tireotropdrugih kiselina, (metabolizmu) izlučivati se mlineke nih estrotkivima to tvari, životinja, (strumogenih) acidoze, ketoze, glikemije, antifermenata onečiši bolesti ili izlučevinama vrste gena, (ureaza), jekom indigestija paren-vitamina antifermei i bubhimatoznih Ćivati okolinu. organa (tiaminaza) (jetre i krvnih bolesti srca nata korist može Mnoge Dakle, (tripsin inhibitora). žila, rega), g ospodarska tvari u i zelenih jalovost spolneimpotencije. spomenute mogu manjim biti u vlastitoj proizvodnji biti vrlo količinama za "dobra" krmiva nisu poticajne voluminoznih kakuvijek dobre krmiva Dakle, i zdrava i dobra za zdravlje životinja, proizvodnju je životinje, novim voće i u pa tehnologijama štetne. većim količinama vrlo krmni obroci da a (popoznato hranidbe jeftinijih korištenje S obzirom imati to da su to sebice na prirodna najmoraju krava) i sekundarnih proizvoda krmiva, ih krmiva sirovih dakle 17% za životinjeostataka iz preživače, manje vlakana, sadržavati i dio poljoprivrede (tzv. po moraju grubihuzimaju prirodi prirodnom"loših Za višu i i i na proizvoda često se krmiva"). nagonu potrebi krmiva, upozorava po tjelesnoj nedostatak nekih se svrstati u loša krmiva. ne mogućnosmogu nju, mikrosastojaka. premagenetskim krtreba davati dopunska tima, reći da su ta krmiva i Uz "loša" krmiva se mora bjelančevinaste miva, energetske po kemijskomIpak loša ako ih se i za sastavu sirovine s daje hranidbenoj vrijednosti uvjetno mineralnokoličini biti može nešto hranu i nutritivnim za većoj životinjama proizvodnja vitaminskim pripravcima bolju i u nekim vrlo a na isi utjecajzdravlje proizvodnim uvjetima. slabija, bolje proizvodnju, plodnost Otrovni ilištetni do od dobrih mokrmiva. krmživotinju korištenje poticaja različit, po Općenito, neki otrovnosti (korijen, (toksičnosti).

Naravno,gubiti dijelovi biljke biti uravnoteženi ni obroci moraju ili odmah treba reći da iz hranidbe cvijet, list, mahuna,sjeme) i kakvoći sastavu kemijskom određenom odbaciti po treba razvojpokva-cijela biljka potpuno zadokrmiva i moraju pojedinih dobu i zaražena i nom rena, pljesniva stadiju, godišnjem krmiva, orsve fiziološke voljavati potrebe nekim klimatskim To nevasu to doista loša prilikama. jer krmiva, dobra a su stočnu hranu i štetna znači da se ta krmiva životinje, ne ganizma za moraju ljala po krmiva krmiva sva kao loša i štetna odbaciti koja pod zdravlje životinja. po određenim i uvjetima omogućavaju proizvodnju zdravlje životinja, dobro visoku će se krmivima i već treba znati se Lošim koje jeftinu proizvodnju, smatraju biljne celulozna neka i ne vrste i sorte i za upotrebljavati krmiva, sjet-zdravlje gruba, životinja plodnost oštrih treba naročito ako okolišu. štete vu, imaju dlačica, poznavati vrijeme njikoličinu i način i Za neke i hove biti "dobra" ili Koliko će krmiva trnjaosja. životinje berbe, nekim hranidbe. u proizvodnim uvjetima "loša" ovisi o znanju stočara, biti ivrlo loša. takva krmiva mogu koliko će se držati odgovarajućih reći i za neke kekrmiva su Slično se može Međutim, gruba potrebkrme stručnih proizvodnji uputa uvedeni su na i za krave najvišoj proizvodnji mijske pripravke koji i kako obroka krmnih i sastavu hranidbe kao krmni obroci krava nove tehnologije mlijeka, jer iskorišćivati će u hranidbi goveda sadržavati 15 do sredstava za veću proizmoraju najmanje poticajna za veću sve i stočarskih sirovih vlakana. Tek ako se 17% sposobnosti preživača cijene vodnjusniženje teže količini To neki NPN krmiva u su jeftinijih probavpotrošnju spojevi većoj proizvoda. daju gruba krmiva i dudo 90% spojeva nebjelanljivih (50 hranidbenog (spojevi nebjelančevinastog obroka), dušika.

BENURAL mlišika: urea, mogu | S, čevinastog smanjivati proizvodnju biuret, FOS-

ali ne

krmivima

u

uz

u

u

u

u

u

u

6

Mljekarski

list

Cijena

krmiva_ i

određuje

cijenu

mlijeka

(Biološke sposobnosti goveda za iskorišćivanjejeftinijih krmiva)

remina

buraga_i mogućnost Stjepan voluminoznih krmiva sirovih vlakana s mnogo jeftinijih probave što može i znatno u Složeni želudac krmiva, smanjiti ima ve(celuloze lignina) izvjesnim preživača i količinama u gocijenu liku držanja proizvodnje od uvijek potrebna zapreminu, čeganajviše veda. Posebice su tu sočhranidbi a i zauzima Kod vrijedna preživača, odvisokoj burag. prostora često na krmiva raslih ima koja još poboljšaproizvodnji mlijeka, jer održavaju zapregovedaburag tek i ostale suhe rastresitost minu vaju od oko 26-36 uzimanje buragova sadržaja, litara/100 kg i te i buragrube krme, povećavaju mase. potiču p reživanje razvoj samo za uzpa tjelesne Stoga i držne proizvodnju i sitost troše mlijeka. govih m ikroorganizama povećapotrebe goveda masnoću se velike količine vaju mlijeka.

Mogu a goveVoluminozna krmiva se krmiva, daju oko davati 50-90% krmnim u darska ovisno o kakkoličinama proizvodnja, prema ograničenim dobi i prema voći i o utrošenih obrocima, proizvrsti i kao i odcijeni krmiva, probavljivosti, može biti vrlo ili vodnji životinja (Tablica 1). dob i životinosu na skupa pakjeftina. proizvodnju utrošenih krmiva hraSočna krmiva za Veliku u Cijena nja. prevelikim ulogu probavi preživača nidbu krava obično iz- količinama mogu izazvati mliječnih proljev, imajuburagovi mikroorganizmi. nosi oko 50-60% od mlikrmiva a suha razgracijene začepe (opstipaciju Buragovi mikroorganizmi Može reći da se i se Treba i teško jeka. cijena atoniju buraga). napome- đujuenergetska krmiva, pa i mesa mlijekagoveđeg određuje već na krma. se njivi gdje proizvodi Tablica 1. Gruba voluminozna krmiva u hranidbenom obroku ovisno To što stočari jerazlog moraju i dobi proizvodnji goveda sami veći dio proizvoditi potrebnih krmiva i za Suhe tvari krmiva/100 prehranu stoke, kg tjelesne to krmiva i s visokim prinosima Piše: Dr.

FELDHOFER

nuti

da

su

suha

voluminozna

u

u

u

u

o

mase

dobre

hranidbene

Hranidba

kakvoće. može

biti

goveda jefunatoč za vetinija potrebama Krave likim količinama zahvakrmiva, 1-3 mjes. laktacije sustavu ljujući probavnom 4-7 mjes. laktacije preživača uz koji pomoć buragovih8-9 mjes. laktacije dobro _iskosuho razdoblje mirkoorganizama voluminozrišćuju jeftinija gruba Junad krmiva sirovih vlana mnogo (s 100-150 kg tjelesne kukuru150-300 tjelesne kana):sijeno, slamu, kg 300-500 kao i voluminozna tjelesne zovinu, druga kg krmiva vode i s mnogo (sočna Tovna junad vodenasta i zelena 100-150 krmiva): kg tjelesne pašu i sirove 150-300 kg tjelesne krmiva,repu repine300-420 kg tjelesne i voćni rezence, krumpir, pivski 420-520 kg tjelesne islično. Ranim navikavanjem trop već u dobi teladi količine + goveda, razvojnoj laktaciji i može se junadi, povećati zapmase mase mase

mase

mase

mase

mase

u

a

EEEEE

Mljekarski

list

ELE.

DEL.

la!

!, __

(Piatkowski1983) —»;.,..<._————..—;—a

7

do

krmiva.

To

može

is-

gotojegenetičke sposobnosti

probavljive ugljikohidrate, veda. bioloških do masnih a prirodnih bjelančevinekorišćivanjem kiselina, i mikrobne Tim aminokiselina i amonijaka. sposobnosti goveda u hranidbi se sustavom Dakle, goveda razgrađuju probave. probave i Slično može reći za se trošiti krmiva i vrlo nerazumno bjelanmnoga je skupa,čevine_ manjevrijedna U hranidbi visoke -krmiva sasu biološki goveda. vrijedne lakoprobavljiva pretvaraju se s kakvoće što se u suvremenim tehu buragovim p reživača buragu većoj (koncentrate) tojke, kao osnovna količini hranidbe razgrađuje mikroorganizmima = — goveda koja oko 60-90% krmiva, nologijama hrane će razobilato koristi.Tako se u velikim bjelančevina mikroorganizmi buragovi kratkolančanih i do sve kiselina i kao masnih do dobro iskoriškoličinama amonijaka mogu građivati sinmasnih kiselina.

Mikrobnom takve koristiti sintezi krćivati mnoga ireprodukmanjevrijedna će tih iz stvarat se tezom ili iz novih miva kao spojeva mikroorganizama novi sporedni proizvodi ciji zatim s metabolizmu i za mikroorganizmi koji proizvodnju. hranom poljoprivredne proizvodnje iz želuca u i taci iz ratarske dospijevaju proizvodnje prehfermentativno se rambene crijevo, gdje industrije.

Na kao dobre kakvoće krmiva razgrađuju bjelančevine.

Krepka način koristiti višu stvorene da se treba Osnovni zadatak samo za gobjelančevine proiz-taj je kaili za više mikroorganizama, buragovih mlijeka intenzivniji vedarskoj proizvodnji dobije vodnju da troši mesa mase s zadovoljavaju crijevo, prirast tjelesne proizvodnjidospiju manjim mlijeka ukoliko za to za kovima utrošenih i nižom naravno mesa, goveda bjelančevinama cijenom pos- potrebe se

samo

u

u

u

os-

u

u

u

AGROBILO

Osječka 104, Tel/fax 043/231-182 43000 BJELOVAR, TRAKTORA, SPECIJALIZIRANA ZA PRODAJU TRGOVINA REZERVNIH DIJELOVA MEHANIZACIJE, POLJOPRIVREDNE izdvajamo Iznašeg asortimana ovlašteni distrib-

traktora Universal

(kredit), traktore .uter Bjelovarsko- županije "Tomo Vinković" bllogorske sijačice, plugove, prskalice, okretače rotokopačice, kose, tanjurače, sijena, itd. program "LABINPROGRES" prikolice, motokultivatori za priključci dijelovi kose, okretače izbor guma za traktore Barum sijena asortiman filteri, remenje kompletan ležaji, rezervnih za “TOMO VINKOVIĆ", dijelova "FIAT", “ŠTORE", "UNIVERSAL", “LOMBARDINI" *LABINPROGRES", “ACME", *

*

*

-

+

+

*

-

*

'

Rezervne dijelove šaljemoputem pošte

list

Mljekarski

BJELOVAR cesta Bjelovar, Križevačka

43000

Tel. 043/25

18

90

Tel/fax 043/25

17

3

b 00

mobitel: 099/4416 06

3

490/00

0.00

novog Doc

.

oovoovoooo0ogE

a/

|

s

Poćoovoo60o0oogmo

POD REŠETKASTI -

s detalj farmeu Ivanić Kloštru

STOJNICAza OBRATITE

NAM

SE S POVJERENJEM Fr

nudimo:

—-

ma

VEZOVI GOVEDA LEŽIŠTAZA LAUF SISTEM GRANIČNIK ZA JASLE ZA BOKSEVI TOVLJENIKE GUMENI TOPLI PODOVI VIŠE POJILICE TIPOVA RITULJE Hidraulič I za KAO OSTALA OPREMA izgnojavanje -

ZA

-

-

-

-

-

-

|

obradu papaka, manjeoperativne zahvate, spaljivanje bradavica

i

Riblje zadovoljavati. buragovih proiz- reprodukcija potrebe za snižava mesne i i mesa preživače bjelančevine ujedno roorganizama mlijeka. vodnju vrlo i također teško obroka. su krmnih i dio Samo probavljivi Mišljenja cijena bjelančevina manji hraniddasu NPN iz hrane aminokiselina skupi. spojevi (urea) izbjegne štetni za bi i zdravlje razgradnju buragu dospijeva preživača Za telad i krave nekih pasmina okoliš i su fermentakođer se u bezrazložna, životinja gdje crijevo, Holstein(crnoako se NPN tim tativno razgrađuje. spojevi pravilno jer Međutim, mlivisoke proizvodnje Frisien) uvjetima ako šarene se u mikposebice upotrebljavaju, prekopretvorbe načinom, sirarsku za proizposebice jeka, BENURAL kao urea su verobne S, daje bjelančevine, goveda način treba na poseban vodnju, i fiziološki kakvoći neovisna likim o jekorištenje njihovo dijelom i davati oborke krmne sastavljati krmivu. u opravdano. gospodarski potpuno bjelančevina krmne s više kvalitetnih smjese hranom i s i sinmikrobna razgradnja Uostalom,"najboljom" i Dakle, sačmom sojinom bjelančevina, iz treba uzteza u postupati zaštićenim pravilno uvijek bjelančevina buragu aminokiesencijalnim ali i slabom rokom su razloga, zbog selinama. Tu gospodarskih iskorišćivanju istaknuti amivalja iz kvalitetnih životinja. bjelančevina hrane,zdravlja se mora nokiselinu metionin koja inZa višu se i mlijeka proizvodnju pretvaraju obliku zaštićenom dijelom jer najvećim davati (MEteladi mase rast mikrobne kvalitetne u tjelesne tenzivniji SMARmanje 85 PROM M Degussa, davati i treba i se u hranidbi izvjesnu junadi ipak bjelančevine.

Stoga Rhone M Poulenc).

TAMIN visoke količinu odraslih — bjelančevina =preživača preporuča ili biološke vrijednosti većim esencijalne jeftinijih dijelom uporaba Na istinačin, u proiza specijalnim te još posebice lizin, kakvoće, aminokiseline, slabije bjelančevina za One metionin. više kod dumljekarstvo, vodnjama pozorgoveda nebjelančevinastog spojeva niacinu treba nost biti zaš(nikoposvetiti šika morajupo mogućnosti amonijaka, (NPN spojeva): *kiselina ili tinska bi se da nikotinamid) sličnih tićene i BENURAL-a uree, S (protektirane) vitaminsko-mineralkao i zaštitile od će zadovodrugim dušičnih buragovim razgradnje koji spojeva nim i očuvale za pripravcima. mikroormikroorganizmima buragovih ljiti potrebe criu fermentativnu uzdržne time i a razgradnju ganizama, potSva i nižu rebe jevu("by posebnaulaganja skupe proizvodnju goveda passproteini"). sirovine hranidbu i za sačme i su pripravke sojasojine Primjerice, mlijeka. imati u im se visoka treba reći suviše NPN U temelj moraju goveda j er spojeva skupe, prilog mikbiološka i hranidbena 28-30% da oko tjelesne proizvodnji (prirastu vrijednost buragovih kakvoći mesa u hranidbi koristi mase, mliječnosti, iskorišćuje isključivo roorganizama nepotpuno Kod i više i ih Treba odraslih za slično). plodnosti mlijeka, preživača. reprodukciju. amonijak svoju računati treba s krava teladi i davati hranidbi kao NPN se spojevi, toga uvijek Stoga i u davati vrlo visoke i BENURAL proizvodnje mlijeka. probavom buragu buragovim S,moraju i uvažavati koliko Odraslim samo jedovoljnomikroorganizmima preživačima ograničenoj količini, kod fiziološki susatav NPN mikroordavati probave pretežito spojeve buragovim je potrebno ima od 30% a to gospodarske koji bje- preživača ukup- (BENURAL S)i jeftinije ganizmima, je odnosu na i suncokreta krme. iz osnovne lančevine iz sačme nih druge prednosti bjelančevina ali i će ograničenja izvjesna životinje, r epice, koje u ljane sjemena b jelanpravih dijela Zamjenom i kakvoćom olakšava čevina sa NPN životinja. uglavnomzbogzdravlja cijenom spojevima za

i nižu

uzdržne

brašno

mik-

se

u

u

u

u

-

-

u

urea

u

u

u

10

list

Mljekarski

Kloniranje

živih

bića |

način

nespolni

razmnožavanja

i

u sablazni, emocija JAKOPOVIĆ razvoj stanice, jezgri To i iz nalazi se tvar je razumljivo, jer ukupnanasljedna koja tog može osobine sve orprouspjeha određuje živog znanstvenog Uvod da blizu kada cijeniti je vrijeme ganizma. će se moći klonirati i razmnožava burasŽivise svijet tvar u se čovjek, Nasljedna jezgri sastoji dući da ovce čemu se od kromosoma od su plođivanjem, pri spajaju pripadaju skupini koji građeni muška i ženska sisavaca stanica. i se makromospolna koju ubraja ljudskospecifičnih organskih To dosad način biće. lekula DNK je jedini stvaranja (desoksiribonuklenovih Da bi se smisao klonirainska U se stanici generacija organizama koji kiselina). svakoj spoznao i utvrdile razlike između se nalaze na višem nalazi ovog nja stupnju razvoja. organizma ukupnanasljedi načina razmnožaoblik razmnožavatvar na se uobičajenog Nijedan drugi koja umnožavanjem treba bio osnovnu stanice i umnožava. sama vanja, njanije moguć.Zahvaljujući prikazati dalje stanice i način tome stalnost somatskih stanica građu osigurana njenog je razvoja Umnožavanje živih ali iodrživa raznolikost te rasta naziva mitoza. se umnožavanja bića, organizma. živog organizma među znati da se Od do normalvremena vremena njima.

Valja začetka života stanica no se procesom novoga prilikom razvijena Stanična građa osnovice mitoze na nove pola genetske nasljeđuje dijeli dvije stanice, se od Živi od oca od što doa organizam s astoji čemu se tvar pola majke, pri nasljedna podijeli osnovnih velikog raznolikosti broja jedinki, i umnoži tako da one prinosi povećanju imaju opet stanica. Svaka stanica je obavijena nove isti sadrže isti sastav, (varijabilnosti) generacije. genetički jer staničnom Unutar ovojnicom.

Raznolikost stočarstvu osnovica kromosoma kao i stanica broj nalazi se tzv. ovojnice citoplazma, iz jegenetičkog jer napretka majka. žitka masa s više različitih dijelova sveukupnog brojagrlauvijek te (organela) jasno odijeljenom izabrati ona mogu najbolja. staničnom Razmnožavanje jezgrom.

U veljači godine objavljena se dio U citoplazmi živih bića odvija najveći da su znanstvenici jevijest uspjeli fiziološkonačiniti živo u ovom procesa bića na višem Živa biće, slučaju stupnju razvoja rast i koji o siguravaju biokemijskih opstanak, ovcu nazvanu tako da se Dolly, nespolnim razmnožavajuspolno, načinom To i ženska se muška stanica razmnožavanja.je spolna stanice u životinja genetička preslika grlaSlika 1. Građa stanice spajaju.

Spolne nastaju živi i od kojeodranije kojeg je posebnimorganima, jajnicima uzet kod ženske i testisima kod muške ukupangenetički materijal.

Ta se vrlo brzo vijest proširila jedinke. nešto svijetom, jer predstavlja Oplodnja predstavlja proces spa|Citeplazme donovo, nešto što se dosad nije janja dviju jednejajne g ameta, u stanice i muške godilopodručju razmnožavanja (ženski dio) spolŽivih sisavaca.

O stanice ne Pritom bića, posebice (spermij). je ovome su da se događaju svoje mišljenje najvažnije sjedinjuje genetičod do ki tvar iznijeli mnogi, političara materijal, nasljedna jedne od znanstvenika do i stanice. svećenika, druge Spajanjem gameta bile su razstanica neupućenih.

Reakcije nastaje oplođena j ajna od do naziva se a ličite,oduševljenja u skepse koja zigota, kojoj

Piše: Dr. Ivan

od

do

razuma.

dok

se

u

u

se

ove

Mljekarski

list

ll

a KESLITSČNI kuro“

VITREX

KO

\ S

..

dioničko

VIROVITICA društvo

z

&

garde

3

telefoni: 033/721

513 722 707 721 168 721 212 721 352 724 507

KORISTITE VITREXOVE MUZILICE JER SU HRVATSKI EUROPSKE PROIZVOD KVALITETE

MUŽNJU STROJ ZA VT-5/2k

KRAVA

sa muzilicu Koristite Vitrexovu pulzatoromivakuum pumpom: jeropslužujefarme do 20 krava kao i kvalitetna jerje garantirano uvozne muzilice sve jerjojje osiguranservis isključivo kod Vitrexa jerje pokreće monofazni elektromotor u jerjojjecijena8.600,00kuna trgovini Vitrexa -

-

“

-

-

-

razlika ni u ne razmnožavanja jedan postoji genetska geneOna između od od ta dva koje polovica pripada majčinoj je temelja živog svijeta. tičkoj varijabilnosti strani. bića. tzv. vaa polovica očevoj jeosigurala raznolikost, Bez da Tako unutar vrste. vasvopo rijabilnost kloniranja Temeljna jeideja izgrađen organizam bi bilo stanica s osobinama somatska ne novu gejim napretka potpunim predstavlja rijabilnosti bi on stao usvome netičkim kromosu svijeta, jer zapisom(2n genetičku jedinku jer njegoveživog Za takav osobine određenim određene u svijet vrijedi razvoju. uvjetima kombinacijom soma) da osobinu oba se u sastava rasplođivanju tvrdnja genetičkog roditelja. poprimi zigote, oplođene slične stanice također ima 2n dobivaju jedinke roditeljijajne koja nisu kromosoma.

To znači da se ma ta njima koje, međutim, p otRast i razvojorganizma Jednom dobivena stanica umnožava kao nedijednake. dalje puno vrlo brzo nakon nastanka uobistanica ferencirana sve Zigota zigota poslije prolazi kojaprolazi u i faze rasta živih faze sve prelazi razdoblje intenzivnog razvoja čajene razvoja embrionalnog za norbića i ni čemu začeto živo se ne za normalno umnožavanja, dijeljenjm, razlikuje tipičnog malnu stanicu nabiće. U fazi uobičajenim od živih bića nastalih uobičajenim embrionalnog kasnijoj mitozom.

Svaka novonačinom dolazi do difečinom, rasplođivanja. razvoja postupno nastala stanica zametka se ordalje rencijacije, nastaju specifični tako da u svakom ciklusu odnosno se dijeli gani, diferenciraju ponačela Temeljna nastanu na stanice služe dijeljenja kraju dvije koje njihovoj jedine stanice kćeri isti kloniranja nove kojeimaju izgradnji. što znači i isti Tako načelo klonirabrojkromosoma, Kloniranje predstavlja nespolno postavljeno sastav tu za tako da živih se genetički specifičan umnožavanje organizma nja bića, prilikom čega živih bića. vrstu stanice od somatske se gepo dobije j edinka koja dobije zigota, nakon rasta netičkom sliči zasad ostvariti na sastavu Tijekom nekog toga nije moguće jedpotpuno dolazi do vremena od način. U klonostavan =procesajedinki koje potječe nasljedna slučaju tkiva. U tom se raztvar. To znači da 0sovce su diferencijacije je niranja genetička Dolly, poduzete dotad novica i bile određene doblju jednake potpuno jednog drugog organizma mikromanipulacije novonastale stanice zametka iz stanicom i = potpunosti ista, p roizlazi jajnom čega genetičkim tako počinju usmjereno dijeliti, Slika 2. da različitih u Tijek provođenja kloniranja sudjeluju izgradnji tkiva i organa novog organizma. se

nalazi

osnovica

nova

Zakonitost

da

u

u

Tako

neke

stanice

služe

za

iz-

gradnju kosti, druge izgradnju organa, mozga, reproprobavnih duktivnih i Iako organa drugog. se one u dalje razvijaju specifičnim smjerovima izgrađujući pojedina tkiva i organe, im zajedničkaje osobina da sve, bez obzira kojem u organu pripadaju, imaju jezgri sastav. sveukupni genetički Ta zadiferencijacija stanica, u embrionalnom početa razvoju, života ostaje dalje tijekom cijelog Odrasli objedinke. organizam stanica se navljadalje dijeljenjem a samo mitozom, reproduktivni i organi (ovarij testisi) proizvode stanice specifične spolne koje kromosoma imajuupolamanje a služe za začetak (nkromosoma), Sve novog organizma. druge stanice u namorganizmu imaju orjenuodržavanja izgrađenog ganizma. a

Mljekarski

list

za

JE. ODVAJANJE STANICE VIMENA ONCE

ur

*

NEOPLOBENE

X

Mo

9 H

JAJNE

STANICE

sma) SPAJANJE

Pat RANI S

ZAHETAK

NASLJEDNOH

oOSNONICOH OVCE X

.*

OVCA

PRIHAOC LTAMETKA

*\a KLON

OVCE

X

13

materijalom, pulacije je jezgre nasljeduvažilo tezatim na pritom osnovica, koja je načelo: nostanicu u nezrelu meljno jajnu prenesena va ovce gejejedinka izkoje jeprije uklonjena toga netička bića način dobivena Na kopija jezgra. tajje od od stanica se kojegpotječe koja sastoji tvar. nasljedna — neoplođenejajne citoplazme sebi stanice i od u jezgre koja od nosi osnovicu ovce nasljednu Tako forkojejezgra potječe.

Kloniranje mirana stanica je ovce prenesena Dolly sustav ovce reproduktivni druge Ovca nastala Dolly fazi koja j e istoj reproduktivnog tako da se iz staje te se ciklusa, dalje njoj r azvijala nice vimena ovce kao normalno oplođena jajna uzela stare 6 godina stanica. Zatim se u dijelila dalje stanica sa somatska embrionalnom a ranom razvoju, ko2n kromosoma se diferencirala u kasnije pojedina slujajeprimarno tkiva i organe kao i svaka druga žila rastu i funkciostanica.

Rezultat oplođena jajna viSlika 3. Ovca korištena s ovcom niranju njezina jebio da se nakon 148 dana dobila Dolly kojaje kao Iz stanice te —mena. zamjena majketijekom Intrauterinog razvoja ovca jedinka, Dolly, kojaje po tehniosnovici preciznom nasljednoj potpuna preskom mikromanilika ovce stanice.

— davateljice ali se

uzeta

iz

u

u

u

PROIZVODNJA 43212

TRGOVINA ROVIŠĆE,

Tel: 043/878-059

PROIZVODI *

OPREMU

*

Tel/fax:

878-034

STOČARSTVO

ZA

hidraulički za čišćenje operacioni stolza krupnu stoku stojnice papaka za stoku(3 ikopita napravaza teljenje krava(2 tipa) stajališta vrste *

*

*

ZA

*

za štale slobodnodržanje sve ) dermo ležišta tipovepojilica za automatskehranidbenestijenesistemi izgnojavanjeostali sitni priborpotrebanu stajama

veza

14

EXPORT-IMPORT ŽABLJAK bb

*

*

*

-

*

SVE

PROIZVODE

DAJEMO

e

*

GARANCIJU

2 GODINE!

list

Mljekarski

Tuberkuloza

Piše: Dr.

Godine

vimena

BANOŽIĆ Stjepan

1955.

kod

više od

20.000

ljudi je

zabi-

mlijekasmanjuje, mlijeko mjerama posi od zaraznih nametničkih i taje vodnjikasto, prozirno krpi-tinja U Naredbi

se

často.

Količina

masti

i kazeina

bolesti

zaštite živo-

o

1997.

za

za

tuberkulozu

lježeno opada, pišeslijedeće: tuberkuloze.

Od tada raste. pa čajeva “Obvezna općatuberkulinizacija do 1995. stalkraja broj oboljelih Tuberkulozu vimena treba od šest uvijek goveda starijih mjeseci sada oboli no pa opada, otprilike smatrati otvorenom, jerse uzroč- mora se od 30. na provesti rujna 45 100.000 stanovnika. na ljudi nih tuberkuloze redovito izlučuje područjima županija: Ličkobi se reći da kod Moglo jestanje mlijekom. senjske,Istarske, Primorskoali u nas uszadovoljavajuće, I krava sa zdravim vimegoranŠibenske, mlijeko ske, Z adarskos poredbirazvijenim zemljama još nom može sadržavati klice tuberi Dubrokninske, U SkandiSplitskoje previše oboljelih. kuloze ako krava od otvovačko-neretvanske. dalmatinske boluje 8 na naviji jenpr. 4,8 oboljelih tuberkuloze rene dišnih, probav100.000 a u Sva u stanovnika, zemljama rasplodna uzgojima goveda mokraćnih i organa. nih, spolnih 10 20 na 100.000 od deset tuberkuzapadne Europe brojnijim grla U tom klice tuberkuloze slučaju stanovnika. linizirat će se na cijelom teritoriju izludospijevaju mlijeko preko Hrvatske do 30.

S tuRepublike rujna. gledišta higijene mlijeka, čevina oboljelih neorgana putem berkuloza vimena od Sve je najvećečistoća (štalska u rasplodne svinjeuzgojima prašina), kojom važnosti klica tuza onečisti za se od prijenos napomlijeko vrijeme brojnijimpetnaest krmača, berkuloze na i zimica i nerastova, tuberkulinizipotrošače. onečišćenog dojapreko posuđa Kod tuberkuloze vimena rat će se na Repribora. cijelom nezgodteritoriju često to što ona no Hrvatske do 31.

Može da tuberkulozne je se počinje publike svibnja. dogoditi i u krv iz tuberkulozneopazice tjednima ostaje nepri-klice prodru Za obnovu uzgoja nije dozvoljeno od vlasnika i u mijećena osoblja nog procesa bilo kojemorganu koristiti i goveda svinje koji p retistovremeno a može i krvi štali, u pritom dospiju vime,hodno nisu tuberkulinizirani. putem sadržavati velik klica tuberodakle budu izlučene broj mlijekom, Ovlašteni veterinarski kuloze i vrlo inspektori da vime i a oboli. ne jeopasna pozdravlje pritom klaonicama voditi pou da u štali moraju potrošača.

Dovoljno je za Najsigurniji proizvodnju put sebnu o svakom utvrbude samo evidenciju jednaoboljela krava, neće sadržavati klice mlijeka koje đenom tuberkuloze da se stada goveslučaju mlijeko cijeloga pa tuberkuloze jest tuberkulinizacija da i te o nalazu i o zarazi klicama tuberkuloze. svinja mjestu svih štalama u u goveda kojima tuberkulozne podrijetla životinje i drže Svako se štali muzare.

Količina, općasvojstva kemijski u grlo izvijestiti nadležnog veterinaskog sastav obose tuberna mlijeka početku kojepozitivno reagira inspektora. vimena ne kulin može biti izvorom ljenja gotovouopće infekcije ili su Patoanatomska nezštali mora se mijenjaju promjene u mlijeka dijagnoza proizvedenog toj natne. kad tuberkulozni klicama tuberkuloze i zato ovlaštenom laboraMeđutim, ga potvrditi količina treba ukloniti iz — = uzgoja. proces uznapreduje, toriju.“ novih

slu-

dok

količina

albumina

-

-

u

u

u

:

u

Mljekarski

list

15

Mikrobiološka

mlijeka

pretraga

Piše: Dr.

BANOŽIĆ Stjepan

Mikrobiološka

najvažpretraga dijagnosticiranja

nija je vimena. upala

metoda

rezultat uzorke od

Da

bi

se

dobio

bakteriološke

pretrage, treba neki mlijeka poslati u

veterinarskih

obično

zavoda.

uzima

veterinarski

iako

jetajposaojed-

stručnjak -

nostavan,

Uzorke

on

se

mora

obaviti

Uzorke

pravilno. mlijeka strogo ilibolesno sekreta promijenjenog iz vimena nikakve

treba

uzimati

klice ne

tako

da

druge dospiju bilo iz s s nečistih njih zraka, ruku, klice te se i sl., jer čepa epruveta, bakteriološku Kako uzimati izvana raširiti i mogu prekriti mlijeko pretragu uzročnika pravog upalevimena, dobiva se a pogrešan rezultat, pa uzorci od više tada izmuze ne mlijeka mlijeko).

Unutarnja krava, na se njega poduzimatreba nakon svake krave ruke temelju dolazi površina čepa, koja kasnije pogrešno liječenje. alkoholom. dodir s neka u za oprati mlijekom, je okrenuta čitavog postupka prema tlu da na klice iz Prilikom ne uzoraka nju padaju uzimanja Uzorci se mlijeka s tavljaju zraka i s krave. Kad vime u redu treba odčepimo mlijeka prvom su sterilizirane na koje epruvete ostavimo istom dobro i u a je opratiosušiti, epruvetu, nepos-120, začepljene sterilnim čei na istome redno uzoraka sise položaju, naglavce prije uzimanja pom. ali sada dezinficirati alkoholom i uhvatimo mjestu, je (70%), slobodnim ruke tako da to vatom _ prstima lijeve natopljenom alkoholom tu svrhu kružnim dobro uzimati iz smo pomaknuli pokretimaNije mlijeko koju sredine dobro natraške do očistimo vršak sise muzlice ili samo najprije podmetnuti epruvete. i Tako mlaz dok otvor za a vanjski sisnog jeepruveta pripremljena kanala, epruvetu mlijeka pod zatim ostali dio sise. desnom rukom muzač rad. Tada muze.

Poslije Uzimatelj daljnji mliječnih toga do dva mlaza izmuze ili čuči s uhvatimo uzoraka obično što se u jedan sjedi sisu, povučemoje i više iz desne krave trbušne i desnom strane se posebnuposudu kasnije stijenke područja ukloni. To sebi i punom šakom radi rukom drži okse u s neškodljivo čepom epruvetu prema da se uklone klice renutim izmuzemo 2 mlaza tlu. Zatim 1 zbogtoga koje je epruvetu prema kanalu i trenutku se nalaze malim i dlanom u sisnom u tom koje odčepi mlijeka.

Epruveta prstom došle biti su ruke više a ne okrenuta tlu tom u nego izvana, moraju lijeve (čep položaju nije prema uzrokom Ako čitavo dok se i leži ali za se upale. uzimajuostaje vrijeme je uzdignuta koso, je u

za

u

u

-

16

list

Mljekarski

ipakpoložena bi na plohaotvora, koji mogle Carski bude što Vršak pasti klice, manja. sise neka da mlaz je slobodan, klizi ne mlijeka po prstima. često Uvježbani uzimatelj mlijeka može mlazom jednim napuniti Sectio Caesarea a 10-15 ccm. dovoljno je epruvetu, više vodoravno

Ako

muzač

ne

može

da

rez

Laparo-hysterotomia

-

1-2 mlaza

sa

izmusti

dovoljno mlijeka, Piše: Dr. BANOŽIĆ s više Stjepan pokušava postići izmuzaja.

To što više i što nije dobro, jer Carski rez iz maternice se vadi je operacija kojom barata rodilje plod to drži dulje sisom, dulje trbušne i maternice rezanjem stijenke (laparotomija) stijenke što uz epruvetu vime, predstavlja način zaobilazi se na pa (histerotomije), taj prirodni prođajni veću da u unuopasnost njenu put. klice iz zraka. i trašnjost upadnu Ta bila već i narodima.

Prema je operacija primitivnim poznata U tom starim slučaju bolje jezadovoljiti dosta se ali bio to zapisima, operacija obavlja grubo, je količinom se manjom mlijeka izraz krute nužde, jedinislučaju zaostalog poroda. nego forsiranjem se i na daljnje mužnje Operacija na najčešće obavlja krmači, kuji mački, rjeđe rezultat bakteriološke ovci i a veoma kobili.

Carski na rez upropastiti kravi, kozi, uglavnom rijetko se kada primjenjuje pretrage. slijedećim patološkim situacijama: je bilo koštani ili kada veoma porođajni kanal, mekani, uzak; je Nakon što se u izmuzlo maternice kada od otvoren; epruvetu grlić nedovoljno rodilja boluje ležanja se uhkada nakazan ili abnormalno kada dovoljno mlijeka, prije epruveta poroda; jeplod je velik; vati desnom može se ne se kada a rukom, lijeva ispraviti nepravilni položaj ploda; nije m oguće ni na ruka način do otvora kako bi Carskom rezu se koji drugi pomoćirodilji. pomakne pribjegava onda kada samo odnosu se na leži metode je, čep,koji jošuvijek ispod druge pomaganja pri ostao da se porodu, jedina mogućnost savijenog malogprsta lijeve ruke, pomogne životinji. život se samo a carskim utisnuo u otvor rezom Embriotomijom spašava rodilje, Ljevaci i epruvete. i rade na isti rodilje ploda. samo p osao taj način, Carski rez treba načiniti 24 sata Ako obavi se s ruku. prvih poroda. izmijenjenom ulogom ne štetnih po rodilju, stručno, ostavlja posljedica koja kasnije Opisani jepostupak jednostavan, može zabređati i normalno se ponovo iako se na poroditi. čini ne prvipogled Metodički se konzervativni carski rez, se razlikuju tako. prilikom čega mladunčad vadi kroz otvor trbušnom na i materičnom načinjeni i radikalni carski rez, kada kroz se zidu, Na svaku na treba načinjeni operativni kraju epruvetu otvor na vadi maternica s trbušnoj stijenci (odreže) ime i cijela krave te napisati broj broj češći konzervativni plodovima.

Mnogoje zahvat, jer sise. Sise omogućuje obično se (četvrti) da ostane Radikalni zahvat životinji reprodukciji. je potreban rimskim i označavaju brojevima, kad jematernica veoma oštećena a (nekroza, ruptura), plodovi to: I II prednja lijeva;stražnjamrtvi.

III desna i IV lijeva; stražnja treba hraniti ne niti na Životinje a dan sam prije operacije, desna.

U Tada treba dati samo prednja u količinama. popratnom operacije. joj vode, ograničenim navedu svi se o Nakon pismu reza nekoliko se dana podaci obavljenog carskog životinjama o da se odmore čistom i promjenamavimena, općem dajuantibiotici. Treba im omogućiti na te o suhom i treba količine čiste i suhe stanju životinje, promjenama mjestu osigurati dovoljne na davati lako i konstelje. mlijeku.

Poslije operacije valja probavljivu centriranu hranu: kravama i se kvalitetno drugim b iljojedima daje U rezultatu bit će livadno ili od mladih od pretrage sijeno sijeno leguminoza, napoj posija navedeno i kukuruzna o se uzročniku kojem prekrupa. radi Za o su kritična 24 sata, a kasniji (možda grupi prva operirane životinje uzročnika), uglavnom će se su antibiotik poremećajirijetki. preporučiti koji pa m treba uzeti. | E — list Mljekarski 17 _a tada

to

u

.

u

u

u

u

=

=

=

=

Preduvjeti

za mužnju

higijensku

treba

češće

poslovi bakterija štalske zidove dobro čistitii i ako 1 sat prati obavljeni prije mužnje Jasle i štala se nakon prozmoraju jasle. pregrade je temeljito toga ima malo Od higijenske mužnje kanali dati lako čistiti. Odvodni treba češće račena. uklanjati Gnoj koristi ako se u obavljaprljavoj biti iz za mokraću moraju staje. nepropuskravi. štali i na prljavoj slobodno i mora a mokraća ni, bi trebalo držati Telad i ne junad slabo u biti brzo ne nečistim, u štali Držanje životinja Štala otjecati. smije a s muzarama, zajedno štalama zračenim i vlažnim vezi s nužnikom. neposrednoj i nikako svinje perad. zdravna nepovoljno utječe opće dobivaU brizi o čistoći i stveno na pa prilikom štali treba sve životinja, stanje U poduzeti moguće veliku kakvoću Na ulogu i gra njega mlijeka nja da se krave zaštite od muha higijensku mliječnost. mjere redu Ona se muzare. mikobzirom na s stakla na broj mlijeka prvom prozorima, (plava čistoće kože u u sastoji održavanju utječezaštitne mreže na prozorima, roorganizamamlijeku i te vimena štali utoliko u neokoline, njegove sredstvima životinja protiv prskanje muha). i vlažna i što nogu stražnjih Muhe povoljno, nečista, repa. ljeti pojavljuju koje štala i mračna slabo zračena da muče samo ne pruža masama treba biti za mužnje Rep vrijeme za uzročnike uvjeterazvoj mikroorganizama, nego dobro životinje ga je prenose najbolje podvezan, a time i veće ostalih mikroorbolesti imnoštvo infekcije mogućnosti za nogu. Neki gospodari pričvrstiti i ruku muzača —muhi Na mlijeka, pribora uzicom stalno zavežu jednoj za ganizama. za rep su za bak500 mužnje.

Stoga prilikom tako da dok milijuna žicu iznad krava, je nabrojeno muzara i najprihvatljiviji držanje ostane uništavanje u terija.

Suzbijanje rep životinja stoji, prirodmože štala se da muha u štali ne samo tipovi kojima kada ne osigurava a nom legne položaju, s već u postići čistoća, potrebna pret-veću čistoću mlijeka, već je ostane na pada zemlju, čistoća i da se ta bez muha štalama postavkom i tako se ne proizvodnja prlja. privezan održava. veća.

Sobne muhe kravi po mlijeka Prikladna sišu krv za i ne odjeća vrijeme smanjuju proizgnoja,nastiranjekoje Iznošenje do štale a one o pregača, kaput, koje mužnjejebijeli mlijeka3%, zračenje potrebnoje vodnju ili rubac a može sišu krv na sata mogu glavi, smanjiti proiz-kapica najmanje 1/2 prije obavljati Ako čisto i i Ako se za 10-40%. gnojuklanja vodnju mlijeka Steljaposebno, odijelo. toga mužnje. ili nema, onda bar biti štala nastire za ne odijelo prije pljesniva mužnje, smije gnjila, vrijeme istrestii očetPodovi treba dobro muzilicu minuti kako u mužnje jednoj drukčije pada pokvarena.

1.000 biti 20.000 a samo u štali kati. m moraju nepropusni. bakterija, Piše: Dr.

BANOŽIĆ Stjepan

ako

U

ti

su

štalama

muzara

u

u

se

u

u

u

PRIRUČNICI

ZA

|

STOČAR

ZdravkMendler vimen Zaštita zdravija. dipl.et1. i Hausmaringor .

“

18

list

Mljekarski

Razvoj

— potrošača — mliječnih krugova ćemo uvoziti specijaliteta koje oko 50-70 mil. litara putem bivšem u mlijeka.

(Napomena: sustavu iz i otkup BiH,Slovenije danas smatramo uvozom Srbije od 1980. do 1990. se koji kretao,

govedarske

proizvodnje

oko

(nastavak iz broja 5/97)

35-40 mil. litara i skoro roba

toliko

proizvoda pretežito iz Slovenije). uvoz

i nakon

5 i 25

-

DENEŠ,dipl. godina Ovoga Stjepan skrećemo Vam ing. sadašnje puta pozor60% stanovništva snabdijevanjem tri nost na posljednja stupca R. Hrvatske stanov(2,800.000 "urbana k) Praćenje otkupa prethodne tablice, pod 70% i 80% nika), (3,290.000) i potrošnja", koji određuju i proizvodnjes ovisno o trans(3,760.000), stanju = — potrebne kapacitete prerade kapacitetima i lokacije građana organizacije 25 za mlijeka godina. tržišta. prerade mlijekai Zbog konfiguracije po- Kako bismo dobili vršina R. proizvoda od mlijeka Hrvatskoj vjerujemo pravusliku, ćemo dati da će biti snabnajprije prosječnu još dugo potrebno U području proizvodnje, posebice stanovništva 80% potrošnju urbanog dijevati pučanstva mliječnim razmotrit ćemo otkupamlijeka, snabza (proizvodnju seljaka proizvodima industrijskog pods u problem interakciji stanovnika preradomrijetla, sela nećemo te nam se čini dijevanje najvjerojatrečenu za od mlijeka potrošnju niji iz trestarazumljivih razloga ovdje postotak opskrbljivanja 280 litara za 25 prema p/c godina, Prema našim novništva od 70%. tirati). pokazateljistrukturi će biti proizvodnje koja dana 25 za bazi na godina Bilans 180 litara i za 25 mlijeka: sadašnjih p/c dakle za 20 280 na godina, godina lit Kako već rast p/c. rekosmo, nacionalnim oku potrošnje, virima s oko 2% trengodišnjim neće se s dom, poklopiti potrebom i u istom Proizvodnja otkupa prerade postotku. telad posiše i Naime,preradaotkupmlijeka bit će u funkciji prelokacije stanovništva sela i sa gradiće ljudskupotrošnju Urbana i veće sve gradove postupno potrošnja Potrošnjasela potrebesnabdijevanja građana Hrvatske Republike proizvodima Podaci za 1995. startu R. ma industrijske na proizvodnje. u godinu potrošnje području nisu Hrvatske i 25 sveobuhvatni, jer j e prisutno Ti se zakonito 1985/1987. godina procesi odvijaju oko 130-150 mil. litara proizvoda bilibi na razini u većim do u ingradovima svugdjesvijetupotrošnje od a nakon razmlijeka, uvoznog SR od 90% 1994. u dustrijske potrošnje mlijeka Njemačke prerade od 5 doblja godina e liminacijom nacionalne što R. u ukupne proizvodnje godini, Hrvatskoj, od 165-180 lit uvoza, potrošnjom možemo mlijeka. a ona bit će vjerujemo, doseći, nezP/c jošuvijek potreban 280 lit U našem dat ćemo natan uvoz jei (potrošnja p/c godišnje) prikazu specijalnih proizvoda blizu odnose turističku u za i u nortako najprije predvidive fiziološkog optimuma potrošnju (ne bilansu kod kao određenih proizvedenog mlijeka danas) potrošnju malnoj prehrani pučanstva.

Piše:

sa

u

:

u

u

Lp.

jj

Mljekarski

list

19

ostvarena) bila bi: Dakle, potrošnja (predvidiva

sjetimo

i

se:

1978.

kronizirani

nesin-

1980.

-

i

i

otkup potrošnja gubici mljekara). reprodukcije -

*

_i .

Potrošnja Potrošnja 85/87.

[Skupina proizvoda

god.

It, kg p/e

= gledišta Dosad, položaja obuhvaćenog mogućegvariranja ili 70% broja potrošača60%, stanovnika od 80% broja ukupnog kakvi bi morali biti za 25 godina, R. u prehrambeni kapaciteti na u odnosu postojeće Hrvatskoj odnosu i na 1985/1995. godine proizvoda predviđenu potrošnju od mlijeka stanovnika) (poglavi s

Pasterizirano

mlijeko Sterilizirani proizvodi Jogurt | kiselo mlijeko Ostali ferment. kiseli proizvodi Vrhnja 12, 20 i 35%

-

ovoNonaon Maslac

Svježi sir i namazi Polutvrdi

| tvrdi sir

u

Topljeni sirevi Ostali

i obrani

prah

morali

= izgledaju — manje Pokazatelji s vjerojanodanašnjeg gledišta.

Nitko da će ne jamči potrošnja 25 biti upravo za onolika godina kao što ali je naznačeno, je da će se kretati u vrlo nesumnjivo bliskim

okvirima

i

s

i

ne

bi biti:

Potrebni

kapacitetiu 0/000 Vkg sezonskog snabdijevanja turizam ljeto| dr.

Skupina proizvoda

-

zima

-

2,600,000 2,800,000 |3,200.000 |3760.000 | potrošača |potrošača |potrošača Pao 25 25 25 ukupnog za

velikom

koef.

+

za

za

broja 1984/1985.g.

.većom

sigurnosti od 280 potrošnjom preračunatih Pasterizirano mlijeko voNoaaon=> lit Sterilizirana mlijeka p/cgodišnje.

Jogurt i kis. mlijeko Za nailazeće kapacitete Ostali fermen. proizvodi potrebne odnosu sada inna u prerade, Vrhnja 12, 20 | 30% stalirane tome Maslac pakiranja (sukladno uglavi namazi i i nom Svježi je razvijen otkup sirevi Topljeni sirevi i proizvodnja mljekarama) poi trebalo bi odnosno || logtati i dehidrir. proizv.

49. osigurati sinkrono trendove pratiti razvoja sirovine i u ulagati proširenje dobiven Ostatak masnih starih i novih jedinica ulagao k apital koji b i, pogrešno podizanje kapaciteta kod ako se ne bi tipizacijom mlijeka proizprema usuglašeno ulagalo, prethodno usuglašenim bitku na uzrokovao vlasnika vodnjesvježih sireva, mlijeka, bespoštednu programima mljekara sireva i dehidriranih tržištu i i u u samouništenje pojedinih proizvoda, (kao svugdje svijetu) kod 60% da se ne bi a s potrošnje udruženju,ciljem subjekata prerade mlijeka (pod-osiguravaju

dozom

-

Skupina proizvoda

_a e.

Pasterizirano Sterilizirana

Sadašnji kapaciteti

Budući

kapaciteti

Preračunato

mlijeko u 0/000

u

lit

68.219,4

mlijeko

53.868,0

5.

mlijeka Jogurt i kis. mlijeko Ostali fermen. proizvodi Vrhnja

6.

Maslac

+

(428.500,0)

7.

Svježi sirevi

+

138.105,0

Polutvrdi i tvrdi sirevi

+

148.940,0

Ostali

+

81.000,0

3.

4.

FK Topljenisirevi

20

sva

| dehidrirani

proizv.

13.017,5 17.527,5 5.740,0

list

Mljekarski

7.756

bi

maslaca

bezmasni

i

kao

punomasni kapaciteta prah) pa ako ta kod onih za 25 kuće i kod i razlike ostatak, potrošnja uslijedi, predvidivihgodina uvezenog trebalo uvesti. maslaca.

70%snabdijevanja pučan-proizvodenog stva odnosno tnog 3,290.000 potrošaMogući=gospodarstvenici, po- ča. sebice oni će o morat postojeći, Mislim da je potrebno još jednom odnosno Iz o trendu u predviđanjima podatakaposljednjem stupcuupozoriti da ovih namjera pred180 na 280 lit rasta sa se potrošnje orijentacijski sagledava potreba već bila prihvaćanje, nije voditi računa litara viđanja da ne u u p/e pre- kapacitetima0/000 buduće za ili da davanjepodloge s napomenom kapacitirajupodkapacitiraju mlijeka zbroj i rasprave ili iznosi više od mil. i utvrđivanje pojedinih izgradnju preradbenih objekata 921,1 litara, iz ove Radi zornosti to kojiproizlaze proizvodnih linija. proizvodnje zbognepoznanice programa dehidriranih razlike ovog dajemo podatak proizvoda (odnosgrađe. m

samo

tona

trenutka

instaliranih

i

-

5.

međunarodni poljoprivrede

Gudovac

-

Bjelovar,

bjelovarski

sajam

i prehrane 05/07.

rujna

1997.

Bjelovarskožupanije području županije Stjepan BRLEK,dipl. ing. bilogorske 40.000 krava od 13. plotkinja, kojih 80% se umjetnim Bjelovarskožupanija preko oplođuje Ova, poljoprivredna redu, peta p o ili bikovima u razvijenije bilogorska osjemenjivanjem spada poljoprivredne poz- izložba biti će u Gudovcu i pos županijenaglašeno razvijenim porijekla. natog karakter prima međužupanijske, i govedarstvom proizvodnjom Pod nalazi tretmanom međunarodne. a selekcije i Na tom vrijeme zadnje su mlijeka. području se 10.000 što čini preko krava, "Sirela" i "Zdenka" s Na Međunarodmljekare ovogodišnjem 30% Od 340 populacije. ukupno _110 cca godišnjompreradom i nom sajmu poljoprivrede prehbikovskih za litara. majki usmjerenurane biti će milijuna i govezastupljeno i oplodnju organizirani perforobuhdarstvo: krave Poljoprivredne površine rasplodne junice, test muških mance rasplodnjaka 150.000 a 80% krave sa završenim raspreko ha, 90 bikovskih prvotelke, sa sudjelujepreko vlasništvu bikovske krave je vaćaju obiteljskih što čini sa tom, bikovskih majke, majki, 26,5% Ratarska gospodarstava. proizživotnom kao i u proizvodnjom, grla majki Hrvatskoj. vodnja uglavnom jenamijenjena namijenjena aukcijskoj prodaji. i a na stočarstvu, značajna je proiz-Već desetljećima organiće se i ostale vrste stoke.

Izlagati i ziranim vodnjažitarica, industrijskog aukcijskim sajmovima slatU i su bilja.

Razvijeno je se prodaje rasplodni povrtnog tijeku organizacione podmladak kovodno ribarstvo na 3200 tehničke odabir stoke preko Hrvatske. sve pripreme dijelove s ha, godišnjom proizvodnjom i drugo.

U 30 na 4.000 tona što razne posljednjih godina preko ribe, bivše čini 40% Organizatori sajmapozivaju području bjelovarske regije ukupnoproizvedene pokoličine održano 29 stočarskih izložbi slatkovodne stočare da ribe _ je ljoprivrednike posjete od na ovu Republici Hrvatskoj. čega području današnje manifestaciju. mH Na

Piše:

ima

cca

u

u

u

u

Mljekarski

list

-

-

21

Ministar poljoprivrede išumarstvamr. ZlatkoDominikovićsa suradnicimaposjetio Županijuvukovarskosrijemsku Stočarstvo ratarstva generator -

Piše: Milka

VIDA

Ministar

i šumar-

poljoprivrede Zlatko stva mr. s Dominiković, Vladom mr.

— pomoćnicima Bićanićem i Ivanom Jurošem, sredinom travnja posjetio je Županiju vukovarskoS čelnicima i Županije srijemsku.pročelnicima ureda razgovarao o staje i nju problemima poljoprivrede obnovi na ovome području, stočarstva, ulaganjuobiteljska u = gospodarstva, kreditiranju konkretne i programe drugom.

Posebnu obratio razU uredu ministar Dominiković sa suradje pozornost župana vukovarskoodržao nicima novinare da za vojustočarstva, naglasivši je jekonferenciju srijemskog ono ratarstva, a time i generator DoDominiković.

Osobno će sredstva država tu se zau cjelokupne poljoprivrede. koja izdvaja između da ložiti da u ovu u govoreno Županiju, od načina je, su ostalog, kojojsvrhu jedan pomoći će s ovoga rata 60% se poljodjelci područja prije Domovinskog dobar za gospodarstvima, početak kredita do stanovnika bavilo = — poljoprivkrajalipnja putem uspješno gospodarenje.

Tijekom dobiti 1000 komada steonih dođe što više sredstava kajunicaredom, boravka vukovarskou Županiji i nazimica koliko bude ko bi se suprasnih pomoglopoljodjelcima ministar Dominiković Rečeno da da se srijemskoj potrebno. jenadalje razviju proizvodnju kojom će se da na dobrobit suradnicima obišao tvornicu sa posebna posvetiti bave, jeunaprijede pozornost je obnovi sredine u žive i države obiteljskih gospodarstava svoju, voća i "Vinka" kojoj za preradu povrća takozvanom interesu da se što više tro"srijemskom kojoj je "Đure Đakovića" d.d., kutu" pogon i u dobiva području kojejepod poljoprivrednih proizvoda obiŽupanji, UNTAES-a. jednožupanjsko će na a ne upravom Pomagat površinama Lijepe naše, isela da se uvozi i ono se što nikako ne teljsko gospodarstvo "srijemizravno, materijalnim načinom, rekao ministar a ne bi bilo Kreditna trokuta". verbalnim, je potrebno. skog H u

u

u

u

Stočarske

izložbe Prva

u stočarska

Republici

izložba

Hrvatskoj Za

vrijeme Austrougarske daleke 1851. od 1901-1917. raznim je Zagrebu hije kada Longodine, jeprimjerice Hrvatske dijelovima organizirano donu takva prva organizirana Povijestpoljodjesikih 107 stočarskih izložbi od je čega U manifestacija. drugoj polovini izložbiu Hrvatskoj Za samo u jedna Zagrebu. vrijeme su prošlog stoljeća organizirane državi rata u izložbe u 22 stočarske izložbe u Nezavisnoj Hrvatskoj Poljodjelske Hrvatskoj Hrvatskoj od četiri. izložbi svega imajudugutradiciju. čega Zagrebu organizirano je pet Piše:

Stjepan BRLEK,dipl.

Ing. nizirana

orga-

u

monar-

u

u

u

22

list

Mljekarski

je izložbi, čega (Koprivnica, Daruvar, Oborovo,organizirano 1996. dvanaest.

Velika Gorica i Vrbovec). od

39

«

Sunja 20. srpnja Bjelovar 04.-07. rujna

8. Gudovec

manifes-

stočarskih

7.

-

Najmanji broj izložbe Stočarske svega nekoliko, organiziran tacija, bivše za godine 1997. sa su vrijeme Hrvatskoj je Moguća dogovorno župaod tri usklaZagrebu.

Jugoslavije, čega o rganizacijama, nijskim U stoi Novom Sadu Na Hrvatskog u Milanu organizaciji i jednoj pojedinih promjene đivanja centra stočari = = su selekcijskog čarskog datuma. proizvođači sudjelovali izložbe Prve iz Hrvatske. oržupanijske službe, pod područne Ministartsva za i U su su tek 1954. pokroviteljstvom organizacijske (pripreme tijeku ganizirane Rei šumarstvo odabir i izložbu stručne orza poljoprivredu grla kojaje pripreme republičku 1997.

1955. u tijekom Hrvatske, publike ganizirana Zagrebu). drugo. će se godine organiziratslijedeće stočarske izložbe.

Na većini izložbi biti će predvedene Hrvatske orU raznim = = kolekcije rasplodnih dijelovima 1. Đurđevac krava krava sa tom razdoblju 06. ganizirano je junica, prvotelki, lipnja bikovskih 380 završenim stočarskih rastom, = = smotri, (1911 životnom krava izložbi. i 67 kotarskih sa 2. Vrbovec proizmajki, općinskih kao i 14. namijenvodnjom, grla ilpnja prodaji. jenaaukcijskoj izložbe Stočarske 3. su obnovljene Požega 15. će se i ostala stoka ovis72 Hrvatske svim u lipnja Izlagati dijelovima i interesu nekim od no o poduzgoju izložbe, mjestima4. čega više Dvanaest izložbi i Gorjani ručja. puta. po 15. izložbama Na nekim lipnja 1971. prezentirat organizirano je godine. će se firme s pojedine krupnom 5. Sv. Ivan Žabno i sitnom mehanizacijom, 24. oprelipnja izložbe Stočarske mom za štale te raznim reproma= = nastavljaju za i nakon za 6. Vinica terijalima potrebnim seljačka svoju tradiciju vrijeme 1992.-1996.

28. rata. Od domaćinstva. | domovinskog lipnja .

u

u

-

-

u

*

*

*

u

-

-

-

K -

NOVO

NA

RA

IB

TRŽIŠTU U

G

ZR

kvalitetnestajskeprostirke KEN

Tip: Dimenzije: 120

120

x

x

165

185

*

*

120

120

priznatedruštva Njemačkog ljoprivrednog proizvod dugogodišnjih istraživanja od visokokvalitetne gume načinjene dodatnom zaštitom od

x

x

175

cm

200cm

strane

po-

su

s

ne

skližu se, otporne su, mekane lako se čiste,

i

smanjuju higijenske, od dugotraju opasnostozljeda, GENERALNI

ZASTUPNIK

ZA

HRVATSKU T.ZP. 10452

ZDENČINA,Kupinec210

telefon:

Mljekarski

list

KUPINEC

01

84

50

54

23

OBITELJ

Život

Priredio:

I DOM

Ukrajinaca i

Rusina

u

Hrvatskoj

pa oni već 1831. uvelike Petrovce iMikluševce

djecom KEGLEVIĆ, Stjepan naseljavaju ing. dipl. kod

Vukovara.

Ta

su

sela

bila

polazna daljnje njihovo Uvod oko 1900. dolaze u širenje, pa Rajevo Selo, Gunju, AndrijaU da želji pozornost posvetimo Piškorevce i Andriševce, Donje svakoj našoj nacionalnoj manjini jevce.

Hrvatska kojima je draga ćemo ovoga Domovina, puta Budući da tada bila jeGalicija dva međusobno vrlo bliska opisati dio Austrijskog Carstva, Ukrajinci slavenska naroda: Rusine i Ukiz te siromašne su pokrajine Osim oni su većinom rajince. toga, lako ovog početkom stoljeća marni a dio poljoprivrednici, mnogi dolazili posavski Slavonije, od i izvrsni pa je njih mljekari, područje Slavonskog Broda, to važan da im Nove Nove te jošjedan razlog Gradiške, Kapele skroman članak.

Novske i U posvetimo ovaj Lipovljanja. novije oko su doba, 1960., ostavljali Kako bismo i o njima njihovomBosnu i i oko se naseljavali slobodnom narodnom životu kod točka

za

u

na

Vukovara.

2.253 Rusina i skupili mjerodavne podatke, općina ž ivjelo je obratili smo Saveza se 2.494 tajniku dakle Ukrajinaca, ukupno Rusina i u Današnji život Ukrajinaca Republici 5.747 duša. Većina (60%)živjela Hrvatskoj (danas Zagrebu), Vukovara.

Jezične Prema stanovništva iz |jenapodručju popisu Slavku gospodinu BURDI, koji 10 velikih razlike između na su | 1991., ondašnjih njih male, i nas s pa upoznao, je mnogočim darovao izdanam lijepa njihova pa mu se na svemu nja, najljepše pa zahvaljujemo. nas

u

.

,

'

3

sa

Povijestdolaska u Hrvatsku Pradomovina

Rusina

Hornica

se

tromeđi

koje

jepodručje

danas

nalazi

istočne

na

Slovačke, i patske Ukrajinesjeveroistočne Mađarske.

Odatle su, u traženju krenuli 1745. boljeg života, plodni ali Banat i osnovali prazni prva dva veća naselja: Rusinski Krstur i Kucuru. vlasti su Austrijske pomagale širenju togmarljivog naroda bogatog mnogobrojnom zakar-

u

24

list

Mljekarski

navodimo redovito i Đakona = = = | društava, nastupaju pa ovdje ukrarada i vačkim — — narječjemsuvremenog njihove nazive, Vinkovačkim mjesta vezovima, Pismo im imena Piškorevačkim jinskog jezika. jejedna njihovih predsjednika:jesenima, = ćirilice. Po vrsta su kacima i smotri vjeri grkoMeđunarodnoj 1. KPD Rusina i katolici. Ta ista kao rimoUkrajinaca, folklora. Ove godine jevjera biti će maSlavko samo su Zagreb BURDA; katolička, obredi, odijelo od u 29. nifestacija Zagrebu, i crkveni oblika. uređaji istočnog 2. KPD svibnja.

"Karpati, Lipovljani središte im Vjersko jebiskupijaMirko FEDAK; Naši Rusini i osobito u Križevcima čelu bisUkrajinci, kojoj je oni u 3. KD Slavonski Brod ne Slavomir _MIKselima,zanemaruju svoje kup monsinjor "Ukrajina", Ivan ih KOROPATNICKI; LOŠ. običaje prastare pa održavaju za vjerske blagdane, kirvaj svoje 4.

KD Rusina i Rusini i su Ukrajinci Ukrajinaca, Hrvatskoj Vinkovci crkve i imendane. Đuro župne svoje autoktona nacionalna već HARHAJ; manjina Imaju "Pušćanje", posvećenje 165 Hrvatskom u pa godina, 6. KUD Rusina i "Zeleni s Ukrajinaca, polja, svjata" posvećivasaboru Silvester imajusvog predstavnika Osijek PAP; slavi a sada u njem grobova, osobi lipnju Miroslava u mr.

KIŠA. "Na Ivana se kad se 6.

KUD "Jakim škole i radiokupala", Petrovci osnovne Imaju svoje Hardi“, mladež Sofron = počinje kupati KOLODA; programe. a vodotocima, djevojke p letu "Osif Dio 7. KUD Vukovar života te od današnjeg i Kostelnik“, ih u manjine Vladimir vijence cvijeća bacaju i hrabra ČAKAN; borba za je njihova vodu da ih ona odnese željenom slobodnu su velika Hrvatsku, Sve to 8. KUD pa "Jakim draganu. je popraćeno Govlja", i njihova stradanja prohujalom Mikluševci Đuro BIKI. posebnimpjesmama koje je Domovinskom O ratu. tome je U Vinko prikupio Selu pokojni profesor 100.

Rajevu postoji Sekcija opširno izviješćeno broju One i su Žganec. vodi HARHAJ. osjećajne tugaNOVA koju u C ecilija gđa. časopisa DUMKA, kao i naše međimurske ljive, članku novinara Sva društva su Gabrijela organiziranapjesme.Evo jedne koja će i nestalo TAKAČA. Poginulo Savezu Rusina i je _ Ukrajinaca pobuditi 163 boraca i čežnje. mnogih od 132 Hrvatske se građana,čega Republike koji Podunavaca: PILA BIM Z DUVukovaru. samome Uništeni su nalazio Vukovaru.

Danas im je NAJU VODIČKU... im domovi sve kulture, u knjižnice, pa ondje uništeno,djeluju narodne samostan, Vodovodna ul.

19. crkve, škole, Zagrebu, nošnje i instrumenti. Svoje Predsjednik Mr. Vasil SIje domove oko 2.000 a Silvo izgubilo je KORSKI, podpredsjednik osoba.

DOGOGHAZI. U Lipovljanski i Ukrajinci Zagrebu j e masovno su na sudjelovali prvojuredništvo spomenutog časopisa crti oko izlazi 1.200 već bojišnjicesvoga mjesta. koji primjeraka Branili su ga i obranili! Posmrtno 25 te im čestome na godina, odlikovan 21 i je Saveza smatra da ukrajinskititamo. Tajnik rusinski borac pao društvima oko 1.000 koji jejunački je djelatno slobodu za Hrvatske. od se ističu svoje članova,čega posebno društva Vukovaru i Zagrebu, Slavonskom Brodu.

Svake se Kulturnou održava godinedrugome mjestu umjetinička društva višednevna kulture manifestacija Narodna i od se kultura, jezik, pjesma obajunaroda, koja sastoji i unase znanstvneih likovnih običaji najbolječuvaju rasprava, društvenim koncerata sv. i naspređuju organi-izložbi, misa, raznih vrsta.

Rusi i folklornih zacijama skupina.

Uvijek tupa kulturosam i hrvatske kao Ukrajinci imaju sudjeluju skupine ili i Društva noumjetničkih prosvjetnih skupine drugih manjina. se

rusinski

starim

smatra

so-

-

-

na

-

u

-

-

-

u

-

*

u

-

u

u

u

u

u

u

u

u

—_a_______...______________

Mljekarski

list

25

Vidovdanski -

Priredio:

Poraz

KEGLEVIĆ, Stjepan dipl. ing.

i prijesSrpska ili tolonasljednikprincAleksandar nisu u duši željeli regent radikalna

vladati

nikakvim

stranka

demokratskim

ali su

metodama, ipak, zbogsvojih ali i zapadnih saveznika,zahtjeva morali nesrpskih naroda, glumiti neke oblike Prema demokracije. obećanjima prigodomUjedinjeUstavotrebalo nja jeorganizirati ili tvornu skupštinuKonstituantu,

ustav

demokracije

-

Komunistička

partija 58 mjesta zastup. stranka Hrvatska seljačka rep.

50 mjesta zastup.

Slovenska stranka ljudska 27 mjesta zastup. muslimanska Jug. organizacija 24 mjesta zastup.

Ostale hrvatske stranke građanske kao npr. Hrvatska su prošle loše, klub Narodni zajednica (4mjesta), težačka stranka Hrvatska (7), (7), dva su dobili samo mjesta pravaši h

itd.

dobila

Najveći brojglasova je, stranka Demokratska će se Ustav koja dakle, donijeti po kojem izbore sa državi vladati. Ali o suštinskim na je pošla jugoslavenskom uz hoće li država biti idejom uvažavanje pitanjima, i narodne ili više republikamonarhija, nije samouprave okupila većinu mlade biti Dr. Matko LAGINJA inteligencije. jerjesrpska moglo rasprave, (1852.-1930.) — rodom Komunisti mnoštvo su Karađorđevića Istranin, odvjetnik, predpridobili kraljevska obitelj hrvatski ban i Crnu već stvarno vrlo a bila posljedni (1920.) sirotinje vladala, je gotovocijelu izU Goru. na među Hrvatskoj,opće omiljena zapadnoeuropskim silama. ogromnu nenađenje, jepobjedu HRSS od 230.590 Biran biti od odnijela glasova mogao je građanin nauk braće Radića o 25 ali da slijedeći za najmanje godina, umije Izbori Ustavotvornu i čitati i kannacionalnoj socijalnoj pravici. na pisati. svakoj Ipak, skupštinu da tim Horvat smatra listi moralo biti bar Josip je didatskoj je Izborni zakon Privizborima dovršena su u nekoliko ili donijeli Hrvatskoj s fakultetskom ljudi narodno velika duhovna i remeno višom stručnom predstavništvo revolucija.

Upravspremom. tih izprijestolonasljednik (stari biti kraljni činovnici nisu mogli činjenica Međutim, glavna birani, Petar I. bio ali su ga centralističko da bora za osim ministara i jejošživ, je je prava. profesora lišilisvake Odlučeno da Izbori su bili i po načelu uređenje države je vlasti). (zapravo tajni će se izabrati 419 Od nešto više zastupnika. proporcionalnosti velikosrpsko) glasovalo koje pogoduje dali 90 600.000 od stranci.

Hrvatskoj glasača, toga broja vladajućoj da Grad necentralističko s time = (daljneposmjesta, je Zagreb Predizborna borba bila jejaka, dobio 5 Grad vlada _i mjesta. Beograd je Stjepan tojanje p okrajinskih Radić sudu njoj nije dobio 4 a čak 536.000 6, Ljubljana mjesta. jelovao, sabora) glasača. tek na dan izbora jer je Izborno stekli su muški da Znači, je dakle, zbog bio iz zatvora.

Izbori su gotovo pravo pušten navršenom 21 tražiti s snaga državljani godi-se održali 28. studenog izjednačenih valjalo 1920. Evo bez obzira na visinu poreza, demokna nom, rješenja izbornih rezultata: sporazumna glavnih bili ili Povratski što pismeni nepismeni. način, velikosrpskim demokratska stranka Horvat duhovito bilo ni na Srpska jesničar Josip je kraj hegemonistima nije 92 da su svim strankama mjesta zastup. primijetio Jugoslavija je,po njima, pameti. analfabetske koradikalna maska stranka morala biti samo mase za Veliku odgovarale Srpska lako se 91 jima moglo manipulirati. mjestoSrbiju. zastup. kako

se

to

onda

nazivalo. Ona

će u

.

su

26

a

za

list

Mljekarski

Donošenje Vidovdanskog ustava

onodobni

pisao

ban

dr. Matko

LAGINJA.

to državu

dinara.

koštalo oko

50

milijuna

Rasprava jetrajala i i bilo da polmjeseca jejasno Konačno za Ustav, je Izabrana Ustavotvorna prema vlase skupština velikosrpska Zvonimira Kulundžića progurava podacima sastala se 12. iz izašli prviputa prosinca su davina, Skupštine od 419 pa zastupnika prvotnih 1920. i odmah se su godine Narodni zatim komunisti, 223 ili klub, samo njih 50,3%. glasovalo važne sve pojavile suprotnosti. i To bi bilo 14 iznad Jugoslavenski Bunjevci klub, glasova izazvale su vladine odluke Dvije Slovenska stranka. Bilo izabranih.

Od pučka je polovice prisutnih strašnu buru.

Prva bila da se je ostalo oko 60% samo ih 35 161 a još zastupje glasovalo protiv, izabrani = zastupnici = najprije nika. bio prisutan. od nije Dakle, ruglo zakleti na moraju kralju vjernost, Dr. Ante Trumbić, demokracije.

Sada vlada da će se Ustav se a upustilaprovdruga izglasovati od tvoraca jedan glavnih Jugosbalkanske samo a nadpolovičnom većinom, jerene metode, naime, lavije, glasovao jeprotiv. kako zahne se u dvotrećinskom, kupovinu zastupničkih glasova.

Prvi desetorica iz su se To se zbilo na dan 28. tijevalo prigodomujedinjenja. prodali lipnja 1921., Radić odmah 50 zassa Slovenske stranke kada se po kalendaru je svojih zemljoradničke Julijanskom odustao od sudslavi sv. tako izvoz stoke ustav za tupnika daljnjeg dobivši koncesije VID, pa je dok su bio VIDOVDANSKI će nazvan dr. a u jelovanja Skupštini, Austriju, njihov prvak komunisti zakletvu. Oni USTAV. je uskoro "ampoložili Taj poraz demokracije Vošnjak postati lako zakleli kad su se bio sa u basadorom.

Bogom, Beogradu pozdravljen = Druga skupina ionako nisu hicem. bila iz njega vjerovali. kupljenih 101topovskim zastupnika je bosanske musGlavni nacrt Ustava — Osim bio za Jugoslavenske demokracije je raspravu poraza limanske te izstranke Pašićeva Radikalna ostataka hrvatske državto i organizacije podnijela je poraz činili turski i su ali su ga i ubrzo nakon VidovDžemijet koju stranka, podnosile druge nosti, jerje albanski iz Južne Hrvatski bio ukinuta banska ustava begovi Srbije. skupine. jeprijedlog danskog Oni su dobili velike olakšice za države šest na čast i banska vlada. Osnovano podjela pokrajina je reformu vidu vladama i s vlastitim 33 oblasti u imala nestati agrarnu povećanih saborima, kojima je i novčanih vladu. Bio uz svaka jednuzajedničku je površina zemljišta = posebnost — hrvatskoga to federalistički nacrt odšteta. Pisalo se tada da sve naroda. koji jepotje | 2

u

u

u

u

a

Razvoj

u

obitelji

obitelj, imajunajeći utjecaj bogaćenje rječnika, Govorni u dijete. tipkojičuje 4. oblikovanje gramatički pravildomu određeno svome (npr. nog govora, i samo se narječje) dijete usvaja za Preduvjet pravilan razvoj 5. i služi. njime razvijanje izražaja književnog biološki što govora je činitelj, jezika. znači da su svi kao govorni organi Teorija = = predškolskog odgoja i sluh normalno To da samo znači ne u razvijeni.

Dakle,podrobno dječjem razradila j e slijedeće kad ne nikakva vrtiću postoje organskazadatke na području profesionalni odgajatelji govora djece: i na na oštećenja poremećaji, govorni provode djelatnosti usmjerene svih tih 1. razvoj djeteta na odlučujući utjecaj poticanje ostvarivanje zadataka, govor, ima a to u činiti i to u nego okolina, je prvome valja obitelji. redu Ako ide 2.

Važno da svakodnevno u obitelj. dijete jas- razvijanje sposobnosti pravilje roditelji lice ili tada te uz i kada onda s nog vrtić, povezivanja glasova, pričajudjetetom ustanove, Piše:

KEGLEVIĆZrinjka dipl.

STEVIĆ, odgajatelj

govora

Mljekarski

list

na

3.

27

obavljajusvoje uobičajene mogućnosti osjeti ljepotu kućanske možemo Jednostavnim materinjeg jezika poslove. postići što pripovijedanja i čitanja jezikom opisivati putem mogu upravo rade ili što će raditi. Kada književnih djela, je umjetničkih narodnih i dobro za priča pjesama. vrijeme zajedničku igru, Predškolska su da pa djeca slušatelji je roditelj pravilno imenuje ih moramo i čestih upućivatilijepu tepanja (bez umanjenica) ona i domu. sve dječju književnost koju u jako igračkepredmete vole. moramo između treće i četrvrte Stoga djeci govoriti, Djeca čitati i recitirati i lijepim, jasnim znati imena odrasgodine moraju U svrhu usgovorom. izražajnim lih članova nazive obitelji, i vajanja materinjeg jezika razvoja igračaka, važnijih dijelova tijela, govora, odgojitelji dječjim i boja,životinja, bilja (drveće vrtićima vrlo često koriste umjetGodinu dana cvijeće). kasnije nička Prva književna djela. knjiga će steći novih mnogo djeca još naravno, svakoga djeteta j e, iskustava će proširiti svoj slikovnica primjerena pa njegovu rječnik.

U rastu. svakoj odgojnoj skupini vrtića u Tako će u svom izrazu sklopu dječjeg postoji govornom oblikovan kao slikovkoristiti zbirne imenice odjel (voće,kutak, znati će i po vlastitoj a nica, koji djeca želji povrće, namještaj), razda se i na dolaze, diraju s likovnice, životinje dijele divlje ih i domaće. gledavajuglasno prepričavaju.

Nadasve da u je djeca uputno Ako da vaš domu malu svome čujete trogodišnjak posjeduju svoju ne Dobra i oslikana izgovara pravilno suglasnike knjižnicu. lijepo đ i dž su uz slikovnica kaoć,č,Ž,š, koji umjetničkog sadržaja za morate ne ostvarit će glasr najtežiizgovor, mnogostruki pozitivni većina se.

Ne na posebnozabrinuti, jer utjecaj dijete. preporuča savladava do te male se na brzinu slikovdjece glasove kupovati pete nice kičastih sličicailoših tekstova naodmet izgodine.

Nije vježbati kiosku. u svakom te govarati riječi koje glasovepristupačne sadrže na sredini i na početku, Danas naše doista nude knjižare li se da ne kraju.

Dogodi dijete velik izbor vrijednih slikovnica, može točno sve povezivati glasovepa evo nekoliko prijedloga: do dana jezika godinu pred našeg u se polazak školu, preporuča pomoć stručnjakalogopeda. će točno utvrditi Logoped koje su govorne poteškoće djeteta, pa će redovitim govornim vježbama nekoliko za mjeseci poteškoće nestati i će sve dijete potpuno čisto Neobično glasove izgovarati. važno duševnu i za je djetetovu emocionalnu da krene sigurnost školu bez ikakvih govornih poteškoća. dodatno Slikovnicama, dakle, kulturan i Bogatiti rječnik, razvijati potičemoobogaćujemo govorni i te izraz naših mališana. govor izražajan pružiti djetetu m da

u

ode

u

uz-

u

u

-

u

28

Mljekarski

list

Mali

načini prekomjerne

da

se

izgubi ijelesne

mnogo težine

ići

obrok

prodavaonicu po da nećete moći kadgodosjetite hranom. tom za nagonu odoljeti i Na ćete si način osigurati taj ako malo tjelovježbe (posebice ili ćete odete pješicetrgovinu) odlučiti da možda to prezalogajivanje uopće nijevrijedno čitave gnjavaže.

Piše: Dr. Ivo BELAN

Poteškoća

od

u

smanjivanjem pretežine obično komjerne tjelesne točesto samo jeutomešto želimo, nešto i stvarno a mnogo rjeđe da bismo to poduzimamo postigli.

Iskustvo jemnogo putapokazalo da nijepotrebnopribjegavati drastičnim Dr. nekim idite 5. U dijetama. kupovinu "špeceraja" šarene želuca. Sve one Brownel, upravitelj londonskog punoga Centra za i slatkišima hranom vrećice s istraživanje pretilosti, kaže: teveći dvostruko "Prekomjerna tjelesna = — predstavljaju žina konačno rezultat izazov ako kružite među je mnogih gladni naoko nevažnih malih, postupaka, u trgovini. policama kao hrane primjerice uzimanja 6. po pretnodno između ili obroka autonapiKupujte korištenja Dozvolite mobila čak i za odlazak u popisu potreba. učinite da vaše obližnju, tijelo potroši si samo jednu koja nije k upovinu ulicu. Čovjek može iz- dodatne susjednu kalorije. prim- bila Pokušajte, težini planirana. na naslos gubiti primjenjujući jerice, ustajati ugodnog razborite u i otići do televizora kako 7. Ponesite sobom sa male, promjenepreh-njača trgovinu i životnom stavu." biste iznos a da ne rani, tjelovježbi promijenili kanal, ograničeni koristite daljinski upravljač.

Ili, Za ali 8. Čvrsto okaniti odlučite polagani sigurni gubitak često čitate stavite na knjige koje težini dnevne na u Do dizala. katova uključite svoje broja razumnog višu tako da se morate policu, navike 15 ili više stubama. se 10, sljedećih poslužite malko da ih pomučiti dosegnete. malih odnosno postupaka, prom9.

Usporite objedovanja taj Oni na kolače ako jena ponašanju. prvi 2. Podijelite način što ćete između dva nekim, zalogaja nevažnima izostaviti ih ili pogledizgledaju jer,jenemoguće vilicu staviti stol. Što pressporije svaki za sebe, vjerojatno nemaju kočiti. brže ćete se sitima. jedete, osjetiti Međutim, više nekog utjecaja. njih količinu 3. sladoleda.

10.

Uvedite time-out naviku na mogu Smanjite zajedno promijeniti ponatri ili četiri i u sasvim obroka.

Umjesto kuglice, šanje dovoljnoj mjeri Taj polovici otprilike ili da da se može nekoliko dvije kupite jednu. postići jedete bolje, prekid trajati krećete više i da više na minuta. gubite 4. hranu iz Nemojte jesti originaltežini! nih obično 11. otkaz Čovjek pakiranja.

Dajte kućnoj pomoćnici.

1. Čestnemir Jedna ako hranu izvadi iz Ako imate ženu dolazi vam manje tijela. je pojede koja da i stavi veliko se na u studija pokazala ljudi koji originalnog pakiranja je obavljati spremanje sviJoš otkaz. Istraživanja po navici često vrpolje, stanu, istežu, tanjur (uuobičajenoj količini). dajte joj ili kod kuće stvarati ovisno su o jaju, lupkaju stopalom, bolje: nemojte pokazala, da, svojoj prstom i do 800 dodatnih zalihe hrane ste možete sagore dnevno tjelesnoj težini, potrošiti prema kojoj Kad *slabi".

Prisilite da 195 do 305 to morate svakom se na kalorija! god je moguće kalorija po sa

u

sanom

u

samo

novca.

se

na

u

s

na

list

Mljekarski

29

pranjaprozora, brisanja i i tako vas podova obavljanja drugih pos-

i slične stvari ne

satu

guraju pod dovode u napast.

20.

Jedite predviđeno i samo to određenome za vrijeme lova. mjestu.

16. Idite na mjesta gdje pleše, ili kakva 21.

12. gdje kugla provodi Nemojtetemeljito Smanjite počistiti automatizacijufizička aktivnost. Ako ste domaćinstvu.

Prisilite na osoba tanjur. tijelo dan više rada. koja uglavnomprovodi22.

Neka netko servira vam ili drugi sjedeći, kartajući gledajući Zatražite nešto 13. Rabite mekani maslac ilimarsatu u jelo. manjuporteleviziju, jednom igranja karata možete U tom ćete 95 kruh na ciju. garin. slučaju sagorjeti najviše razmazati ali valcer u istome roku znatno količinu kalorija, manju 23. Uklonite hranu smještenu kada može tvrdi kada 195 do 305 ih su morate nego i odnijeti kalorija.To neodgovarajućem mjestu.

Neki nožem. brzi strugati drugi plesovi mogu znači: maknite čokoladu, napoi 330 do 510 sagorjeti kalorija. bombone itd. litanke, lješnjake, 14. Naučite da sasvim redu je stola dnevnom sa boravku.

17. alkoholna kazati odlučno hvala" kad Izbjegavajte pića.

"Ne, toliko ne netko vam hranu.

Umjesto pijte toga 24. Prožvačite svaki hrane ponudi zalogaj kalorične napitke. barem 10 kako biste hranu puta, 15. i Upoznajte obitelj, prijatelje zaista dobro 18. Za i kako rekbiste osjetili vrijeme prikazivanja i na o kolege poslu svojoj želji lama TV Tih 3 do jeli. sporije vježbajte. odluci da skinete prekomjernu 4 minute će tjelovježbe "udaljit" težinu. Zamolite ih za 25. Ne obroke, Jedino tjelesnu preskačite od vas kuhinje. ako što ćete razumijevanje odbijete njihov postići preskakanjem ručak ili na 19. stol čim ste završili obroka to da ćete više poziv ponuđenu Napustite jest kasnije čokoladu i recite im da vam takve s jelom. pojesti. nos

samo

u

se

u

se

na

u

u

na

Kako

svladati medicinskih

i strah

od

pretraga? ploda?

Zaista,mnoge

Piše Dr. ivo BELAN

jeljude strah od medicinskih i pretraga rezultata njihovih (EKG, EEG, histološka erRtg, pretraga, rezonanca gometrija, magnetska često od same itd.) bolniji A skoro svaka pretrage. pretraga može izazvati i suze bila znoj to krvi ili jednostavna pretraga =scaner pak —kompjutorizirano ispitivanje. za

i kako se osŠtožena proživljava nakon što jeća liječnik njezinoj mali ali dojciotkrije sumnjivi čvor, to i ona zna. najbolje Strepnja strah čitavo obuzimaju njezino biće kada treba krenuti na pretodredio rage kojeje liječnik (mamografija, biopsija, punkcija I i noću uoči itd.). danju pretraga iz izlaze ne njezine glave pitanja: hoće li hoću li boljeti, pretraga skidati se sobe ispredpune i tehničara?

I liječnika najgore od svega: što ako to rak? je Ili, hoće li ultrazvuk primjerice, otkriti neke moga deformacije u

30

napetost

-

Zabrinutost

medicinskim

i

strah

u

vezi

s

pretragama vrste. na podijeliti uglavnom dvije Prva su strah i živčana napetost uzrokovani same prije pretrage, same očekivanjem procedure. strah da će rezultati testa Drugaje mogu

se

Mljekarski

list

možda

otkriti neki

oblicima

ozbiljni

zahtijevnim odvraćanja zahtijevati opću pretraga cinski sa primjerice problem. pozornosti gledanjem anesteziju, povedite nekoga On će vam biti sobom. one televizije, čitanjem knjige (ali potreban Kako olakšati ta duševna stanjasa sretnim završetkom!). ako ne za onda psihičku podršku, i vezi s medicinskim probleme barem da vas odveze kući. Možda se... pretragama?

Prvo, opustite će nešto vremena dok nesproći 5. svi učinci tanu Vjerojatno Postavljajte pitanja. anestezije. ćete se ako budete 1. Otiđite žustri hod. Aeroosjećati bolje Zašto kod bička trčkapostavljali pitanja: je tjelovježba (hodanje, takva 8. Ako vam mene sluvespretraga? potrebna glazba pomaže ranje, vožnja bicikla, plivanje, meni će točno raditi? kada idu se na na Što zabrinuznatno je.

Neki, šajte prelanje) smanjuje će Koliko to sobom walkman sve sa i tost nemir. trajati? dugo tragu, ponesu Kako će rezultati i na utjecati slušaju laganu, ugodnu, opušZašto ne? moga liječenje stanja?

Odgovori tajuću glazbu.

Jasno, 2. relakvaše straobzir ako se ne samo to nedolazi Pokušajte postići opću mogu smanjiti pretraga različite metode i ili ako vam saciju.

Postoje u n ego mogu osigurati hove, obavlja području glave misli i mišića. Jedna ima veze s magopuštanja je, više kontrole nad situacijom.medicinski uređaj leći u kadu netskim primjerice, punutople poljem. vode. bez i straha Dakle, neugodnosti otiđite do svoga s liječnika popiAko niste som pitanja. zadovoljni 3. osobi. se Povjerite bliskoj s njegovim odgovorima, potražite Ako ste Što zabrinuti nakon obavljane jako zbog drugog l iječnika. može otkriti i po koja pretrage? pretrage život vaša prva oboljenje, opasno možda će biti Ako reakcija povlačenje 6. je vrijeme p rije p retrage Nemojte Odgađanje o dgađati. bi bilo da u sebe. i strahom No,bolje svojepotrebnemedicinske ispunjeno brigom, pretrage iskrenim s između i brige podijelite prijatei može stres neizvjesnošću, pretrage produžuje povećati ili članom vam rezultata može ljem obitelji koji vaš rizik ako stvarno imate neku priopćenja toga znati biti i više. Ima jenajbliži.

Morate, međutim, bolest. mnogo još ljudi Osobe s kim su kažu da im razgovarate. koje jevrijeme koji koje o Prema si- su pogrešno obaviještene rezultate tome, kada ste jednom pretraproveli č ekajući same gama ilikoje da vam bilo iskustvo imaju negativgurni je potrebna najgore pretraga, pretrage iskustva mogu više na obavite i ikada imali. još pojačati su ješto prije liječniku dajte koje vaše strahove.

Dobra alternativa do da rezultate želite dobiti znanja i s medicinskim brzo. je popričati Bit će svakako od ako psihologom. pomoći shvatite da tom je razdoblju 7.

Prinakon izvan vaše sve Poštujte pravila 4. pretrage. pretrage neku aktivnost. se Uključite idu kontrole. To možda teško se svih državajte koje je pojuputa da skrese slažu u tome Stručnjaci budite natašte miti onima naučili da uz su (npr. koji pretragu može u određetanje pozornosti i sami donose odluke i svemu druge pripreme).

Izbjegavajte koji olakšati nojmjeri uznemirenost, kao što kava. to crna kontrolu nad stimulanse, je imaju mnogim zabrinutost i Oni tjeskobu.prepostvarima ali vremena za u svome Odvojite dovoljno životu, je aktivs nekom ručuju pokušati i mir. Na osnovno za duševni nemojte preuzimati kraju, pretragu nošću će vas neko koja vrijemenikave obveze dobro držati na umu da su u p rivatne druge je toga stan, počzaokupiti.

Pospremajte dana. možda većini Tako,primjerice, velikoj slučajeva nite neku spomevestu, plesti nacrtajte nećete biti nute medicinske za na s premni reakcije složite stvari potpuno ili pretsliku, podrumu nakon i rage upravo poslovni sastanak, (uznemirenost strepnja) itd. garaži normalne Dana obavljene ergometrije pokret-potpuno reakcije.

Ako interesa za takvu aknemate rada nom da su unutar sagu (test srčanog pod kako, poduvjetom možete s razumnih tivnost, pokušati manje opterećenjem). granica. medi-

Ako

će

-

u

na

-

u

“

vama

u

u

u

u

list

Mljekarski

31

Zašto

hranite

Vašim

dobrim

telad i

SES Samo

skupim

mlijekom?

N | 2 > (7 4

A9

Prodajte radijevaše skupo i vrijednomlijeko mljekari, za telad. štetaga je trošiti Za ishranu Vaše teladipostojisada na tržištumlijeko u prahu, pakirano u vrećepo 25 kg,pod nazivom Sano-Kabo i jednostavno se primjenjuje Kabo se može davatiteladi odmah poslije poroda

Kabo poslije 4.tjedna teleta starosti Već Kolostrumu U 3 do litrevode 50*C 400 4 dodajte zagrijane Kabo 2 litretopče vođe (zagrijane Kabo i tako telad dva puta dnevno! otopiti grama 200grama napajajte 50*C) i nadodati 2 1 kravljegmlijeka.Tako dobijete4 litre K tomu teletu možete i ponuditi sijena smjese telad po obroku 2 mineralnim Sano dodatkom telad, te najboljeg mlijeka napajajteobogaćene vodu. u

na

u

na

za

-

za

A cijena?

1litra Sanokošta samo pola litre vašegmlijeka Kabo Prednost primjene Kabo *

dvostruka

*

boljazarada

*

*

*

vitalna i zdrava telad lijepa, manje proljeva hranu za bolji prirast, telad prijepočinje jesti odrasle preživače, nema zaostajanjau razvoju od mlijeka priodbijanju

jer

L na

.

i dobro

otpora

telad razvijena

nadopunjava idealno telad

i zamjenjujepuno

mlijekakao

mlijekoza

LADA £AM

POTPUNO LRETAN, JER

ZAHVALJUJUĆI KABO

,

.

MOGU

PRODAVATI SVOJE

;

Pi

jednostavno

vodom

napitkom (temperatura takojednostavno !

Pitajte vašu mljekaruo SanoKabo

__.

222222 [| Ovime [|

*

zagrijanom 50*C umiješati a napajati sa 38*C na tijela)

sa

-

kravljeg mlijeka od mlijeka

ušteda

Trebam

vreću Kabo

jednu naručujem kantu

Ako

kojeg kupujete još Kabo te u svojoj ponudi, ako Vaše i traženje preporuku prodavati počne Sano proizvode, dobijate vreću Kabo jednu besplatno.

napajanje, pjenjač dudu i kantu mjerenje =-[| Želim da stručnjak posjeti tvrtke Sano radi savjetovanja za proizvodnju SanoZagrebd.o.o. itrgovinu Jakuševečka 49 HR10000 za

za

me

Vaš trgovac od stočnu hranu

:

nema

on

na

.

ZagrebTellfaks 01683

573

A2

N

> O

m

Q*zA «S sA265> i U KoE ZEzik: E DA NO MO PD< >> E A < 049/ tel: 287- 287- 287tel.fax: 049/ 377, 375, 287- 366 368 Z

A

U):

KU

(AiKe)

SIM

LIJ =8j=2E0)//\3;

"\.

_

HR r,

AVogi Pa

Nod

9

*

s

ESEEL

A

KAe

|

“

s.

*

Ia

PJ SV Vor ČAKANI DAR: RL rek ;

Ng

RAVA,

mo

“

VALIS

MLIJEČNAZAMJENICA

E

k

>

»

X

dd

SNJ

ZA

ISHRANU

TELADI