Mljekarski list 5-1997

GODINA XXXIV raselili: 42) S m < Z s T= [09] mNR

Humanitarna akcija Litra mlijeka

obnovu za

Vukovara

mlijeka, obnovu Litra za

Litra

mlijok

A]

hdd

:

SVJEDOČANSTVO |

P&.

Passat :

za

he amiee

Š

si

iL

NEE

= Lu aasnod mljekarskog aheija A oj

Eto okoijeze sam

humanitarne senik olncen Drikovara

ocat

o smo provođenja. inačinu pisali Akciji "Mljekarskog lista" U prošlombroju i smo školama, ai trgovinama, poduzećima nekim nekim mljekarskim svim razaslali Materijale po u smo akcije. provođenja pristupu što najavili kao toi no sa školamatrgovinama s mljekarama poteškoća, imaodređenih tečeizvanredno, Koordinacija s se siromašnih "običnih" koji i građana susrećemo ćemo riješiti. j e, d a Bitno uskoro aliito mnogo Akcije. podržavaju ipomažu provođenje se u su poduzeća ovom ivlasnici Hrvatskoj.

Javljaju cijeloj proizvođači jedinstveni mlijeka prilikom | za Inicijativni za ovu humanitarnu sa posebniminteresom odborza provođenje Dakle, akciju.

"LITRAMLIJEKAZA OBNOVU VUKOVARA",punerukeposla! akcije se o se ć emo dogovarati tokomakcije. ideje kojima dopunske i Javljaju nove, uz pomoć velikog Želje ljudi. broja dobrih iideje bitće ispunjene u a Akciju. čiju korist provodimo njegova d jeca zaslužuje, To našVukovar pogotovo za u ovu se kasno! akciju, odlukunije uključili humanitarnu niste Ako jošaktivno INICIJATIVNI ODBOR AKCIJE

naslovnoj VITELA za ishranu mliječna zamjenica "SIRELA“ teladi, Bjelovar Slika

stranici:

na

-

Pospišil kultura Soja važnaproteinska Dr.

sc.

Ana

-

Štafa Travnjaci

Prof. Dr. Zvonimir

Stjepan hranidbe preživača Feldhofer

Dr.

Osnove

Dr.

Redakcijski kolegij: Banožić dr.

Stjepan dr. Ivo Belan

Počelo

sjenaže jevrijeme spremanje bale silos ili u plastične Dr.

Stjepan

Redaktorica:

dipl. ing.

Volarić

Tehnička

urednica:

ing.

Božičević

Banožić

Banožić

Stjepan i dušnika Upalagrkljana Dr.

Vera

test

Stjepan Bruceloza goveda

Prof. Dr.

odgovorni Čičmak dipl. ing.

Juraj

Mirna

Banožić

Mastitis

urednik:

i

Mužnja u

Lektorica: Alka

Katalinić

za

ing.

Brlek Stjepan dipl. ing.

Deneš Stjepan dipl. ing.

Feldhofer dr.

Stjepan dr. Ivan Jakopović Keglević ing.

Stjepan dipl. dr. Zvonimir Štafa prof.

mr.

Ivan

Božičević

Mima

Glavni

sc.

Domić-Kumić

borbi

za

mlijeko i mastitisa protiv

kvalitetno

Crteži:

dipl. ing.

Nikola

Vlasnik Hrvatsko

Božičević

i izdavač:

društvo, Zagreb mljekarsko

Jakopović Uspješnost proizvodnje mijeka osnove korištenjem različite genetske Prof. Dr. ivan

i uredništvo:

Uprava llica 31/\ll Zagreb,

Stjepan Deneš, dipl. ing.

Razvoj govedarske proizvodnje

tel.ffax:01/424-420

Cijena: kn 3,00 I priprema Orbis d.d., llica 65,Zagreb Grafička

tisak:

Mljekarski

list

OBITELJ

| DOM

1

proizograničavajući ove vodnji kulture, p odraSoja jesensko- oranje zumijeva dubine. U 30-35 cm na proljeće, zimsko vremenski čim uvjeti dopuste, obaviti proteinska kultura važna je predsjetvenu potrebno tla da bi se stvorio ravan, pripremu dobro rastresit kvalitetne sloj mrvičaste strukture. Tim postupakumukom gubitak sprječavamo i važan Piše: Dr. sc. Ana doprinos poboljšanju POSPIŠIL tlu. Dobro lirane zimske vlage strukture ratarske proizvodnje, izvedena predsjetvena priprema kao i ratarskih Nedostatak krmiva u očuvanju plodnosti i visoku kakvoću tla proteinskih sjetve jamči nalaže površina. herbicida. stočarskoj proizvodnji po- Za primjenu djelotvornu su da soju najpovoljnija duboka, lako iz tla izvlači veće količine ljoprivrednim proizvođačima dobro strukturna tla fiodsami povoljnih slabo fosfora i tajproblem rješavaju, kalija, soja dušika, neutda nosno zikalnoosobina, organiziraju proizvodi na gnojidbu organskim reagira ralne kultura vlasna reakcije (pH 6,5kemijskih njuproteinskih osim mineralnim na gnojivima, titom Kao 7). gospodarstvu. protetlima. Za agrovrlo siromašnim inska može soja biljka, predstaovisekološko Slavonije, područje obroka vljati temelj proteinskog tla i o o no stanju plodnosti, tipu životinja (goveda, svinja, peradi), bazi na se preporučujegnojidba osobito Koristi se u podmlatka.

90čistih hraniva: 30-60 N , kg/ha zelenom sa ili zrnu, stanju, silaži, i 90-110 100 kg/haP205 kg/ha bez termičke obrade (estrudirana Od predviđenih količina 2/3 K20. tostirana kao ili i soja), pogača fosfora i se u daje osnovnoj kalija sačma. Količina od 100 zelene kg dušika te 1/4 gnojidbi ujesen, ima H.J. 21 mase (hranidbenu soje tvari za razgradnju organske predte se koristi za jedinicu), povećakoličine Ostale fosfora, usjeva. krava njemliječnosti (10i dušika s se kalija daju zajedno i Silaža od soje(30% površina) 20%). tla.

Soju pripremom površinskom kukuruza (70% površina) predosim prihranjivati, nije hranidbi p otrebno obrok stavlja potpun utvrdi nedoskada se slučaju i može se uzgajati goveda.

Soja izoskao tatak dušika posljedica ali se mora u s smjesikukuruzom, kvržičnih tanka bakterija herbicid šteti “odabrati razvoja ne koji Tehnologija simbioze Putem na kulturi. Osim korijenu. s kukunijednoj proizvodnjesoje nadoknaditi može može silirati i sa soja (kvržica) se ruzom, soja 30-60% U sustavu te ukupnih potreba svojih zobi, biljne proizvodnje soju za dušikom. suncokretom, sirkom, sudanskom travom. j e "kratkog Soja biljka jepotrebno uzgajati plodoredu. dana" i vrlo na nakon Danas možemo kazati se ne s osjetljiva je promu zgajati Soja smije pravom što vrlo režima i suncokreta da svjetlosti, je repice je "najjeftinija" proizvodnja uljane (zbogjenu izbora sortimenta važno sličnih kukuruza te nakon prilikom komponenti (soje) bolesti) proteinskih određeno sorata i za doze koriste visoke se ona se rajonizacije organizira (zakoji koja proizvodnja Zato su triazinskih obzirom S vlastitim oranicama. na područje. agroekološko Najbolje pripravaka). istočnom u strne da to na dijelu žitarice,proizvodnji sojapremapodneblju pretkulture iz vegeHrvatske sorte i ima iste kao i a uglavnom okopavine, soja zahtjeve kukuruz,krumpirdruge dok su odlična kuli na za sve prema skupine I, tacijske predkultura jenjenoširenje je opravdano sve izuzev suncokreta.

Obrada kao ture sjeverozapadnim krajevima gospodarstvima obiteljskim sorte iz tla za idealne "treće" kulture se za razsojunamješta prema zastupljenije vegetacijske 0i 00 Osnovna obrada Nepossorte). predkulturi. dvopoljne_— tla,skupine (rane bijanje osobito u redno To bi bio sjetve, sjemesoje prije ujedno područjima gdje jevlaga kukuruzmonotonije pšenica. list 2 Mljekarski čimbenik

u

-

u

=

-

u

u

u

su

u

svojstvoje primjenom je potrebno biljaka/ha, ovisno tom Za od se o bakterijama, jer mjerom tipustabljike. kojeg njihpojedinačno najposi znatno češće ne rezulzrna povećava prinos tizavanje spomenutih sklopova postižemo željene ušteda dušičnim obično će biti 80-120 odnosno na tate. ostvaruje dovoljno Kojemherbicidu, iskustva Za dati kulgnojivima.

Dosadašnja kg/ha sjemena. potrebe kombinaciji prednost, pogrokovi težim lavito ovisi o zakorovsu dase na pokazala optimalni tivacije, posebice očekivanoj tlima, redove razmaka 45 i o tla. Pred s rokovima sjetve poklapaju sjetve soju sijemo ljenostitipu sjetvu, kukuruza. i kasne ili50 cm, a sve češći su koriste uz se Srednjerane pokušaji inkorporaciju, sorte 25-35 cm, što na sadrže aktivnu tvar: u redove potrebno jesijatiprvim sjetve pripravci koji sorte viši imazakvin. a ranozrele mogu rokovima, temeljuistraživanja imazetapir, daje trifluralin, nakon i 15 dana ukoliko se unište Obično nakon se se sijati prvihprinos uspješno sjetve primjerokova Ako kasno korovi. kakvoća od sjetve. sijemo, Najbolja sjetvenjuje jedan pripravaka koji možemo koristiti može sisadrži: se = —mogućnost postići pneumatskim alaklor, klomazon, linuron, suženi razmak metribuzin.

Ako na s sposjetve soje jačicama odgovarajućim plo- metalakor, redova kao i nešto čama. aktivne tvari herbicida iz menute se na dubinu (25- cm), Sjetvaobavlja 3-5 ovisno o bilo nisu i o cm, gušćusjetvu. gustoća tipu stanju kojeg razloga dovoljno 35 Optimalna kreće se između 400 i 600 tla. nakon široza sjetve djelovale, nicanja tisuća Većina hektaru. kolisne korove se mogu biljaka primipo kasnih sorata dobro Zaštita od korova: Herbicidi se grana, pa =bentazon, = acifluorfen, soje jeniti: će dobre rezultate dati čak i ako uskolisne korove se u a za mogu soji primjenjivati prijefomesafen, nešto dok nakon Focus za je rjeđi sklop, je sjetve, sjetve prije nicanja pripravci: ultra, Furore, iz- i nakon sorte rane il optimalan sklop nicanja soje.

Zajedničko Targa, Agil, Gallant, Grasidim. inokulirati kvržičnim

među

500

i 600

tisuća

im

bilo

da

u

u

/do\

PIONEER

SJEME

d.o.o.

MAKSIMIRSKA 10000

120 ZAGREB

CROATIA TELEFONI:

PIONEER.

+385/01-2339-591 +385/01-2339-529

TELEFAX:

+385/01-2339-590

Poljodjelci, Tvrtka Pioneer d.0.0. i za 1997. količine Pioneer za Vas sjeme sjetvu godine pripremila je dovoljne hibrida kukuruza različite i za različite za silažna uvjete proizvodnje namjene (zrno, klip, silaža, zrna). hibridi kukuruza PIONEER su širom ali i višegodišnjim pokusima Hrvatske, širokoj proizvodnji Vašim već dokazali na izuzetnu rodnost i i klimatske na oranicama, svoju prilagodljivost zemljišne Hrvatske. uvjete kalibrirano i testa što visoke Sjeme prodaji je, jeklijavosti visokog hladnog jejamstvo odličnog i i u i ujednačenog nicanja hladnijim vlažnijim proljećima. u

u

u

PregledPIONEERovih

hibrida kukuruza prodaji1997.godine u

Za

informacije potrebne javite telefona ilidođite se na gornje brojeve "Pioneer zimske sastanke“ na koji 15.

1997. počinju siječnja godine. sve

nam

prije održavanja svakog "Zimskog terminima i sastanka. mjestima održavanja Povedite i i oni su dobro došli! svoje prijatelje, PRIDRUŽITE SE NAJBOLJEM! 10-ak

dana

Mljekarski

list

sastanka"

po selima

će biti

izvješeni plakati s

točnim

zajednice ljetnih iskorišćivati se mogu povremeno U ovome ili za košnju. napasivanje tri razredu razlikujemo glavne močvarnih (asocijacije) zajednice botanički na s obzirom travnjaka, šaševa

suša neke

Travnjaci

(nastavak)

sastav: *

trščaci

obrasli

trskom

veći

-

Is-

gospodarsku imajunajveću godine pod trske se u se za koja ogledaosigu- korišćuju dobivanje vrijednost kvalitetne _krme i za za (zelena, ranju građevinarstvo travsu napatravnjaci biljne Apsolutni Budući da su fakulsijeno, silaža). sivanje (ljeti), tvorevine su se razvile koje njačke tativni u svim obraššaša prošireni travnjaci čimbijelog zajednica agroekoloških podutjecajem vrlo Hrvatske i na sa područjima benika. Oni su klimaks utvaje k anale, rukavce, ćuje vegetacije, različitim ili slabo različitog vodnog tlima, čitavim nizom razpokretnom stajaćom ograničeni i u vrlo režima vođom. se različitoj klimi, ličitih čimbenika susu Iskorišćujunapatravnjački oni i različitim osnovzelenu i za pripadaju može tav na se gnosivanjekošnjom koji utjecati nim doba ili silažu u sušno = krmu jedinicama te travnjačkim jidbom, uporabom nadosijavaali i iskorišćiva(zajednicama). godine, njemi sjetvom, U razred visokih šaševa razraznih zahPod pripadaju travnjaci koji zajednica njem. utjecajem ovisi botaničkom svom sastavu, po močvarnom ravnoteže labilni sustav vata na je taj vijena_ od nizu čimbenika očitavom može osnovne kojih tlu. Kod mineralnom nas su promijeniti svoje čimsu što agroekološki u najvažniji uz a karakteristike, je povijesti najviše prošireni posvuda, benici i Načinom vodi bio čest Ako se ne utjecaj čovjeka. te u slučaj. neregulirane vodotoke, košsustavs iskorišćivanja (napasivanje, Posavini i na apsolutnih i zahvatima dovoljno briga, Podravini, gdje od(gnojidba, nja) voda = = travnjakauslijedpretjerane dugo travnjacima stagkalcizahi navodnjavanje, vodnja, vrlo sastava nira. uporabe neodgovarajućih lošeg Zbog i osiromašiti može vata nadosijavanje sjetva, dr.) brojem fikacija, za se uglavnom iskorišćuju klimai znatrazvoj čovjek d ozvoljava vismanjiti pokrovnost šaševi Visoki vrsta, daju stelju. klimaks veTo na no zajednice degradirati. nagnutimtogene soke urode mase i koje sijena, može imati vrlo štetne getacije. položajima bezvrijedudjela velikog zbog Fakultativni su razvijeni travnjaci odnošenje posljedice erozija, tla, i tla: u depresivnih, škodljivih svim nih, na tipovima gotovo ogoljevanje. vrlo vrsta (i preko škodljivih u da su planinskom, 90% nizinama, brdskom, apsolutni travnjaci Budući krmu i otočnom koja d aju masi) kod nas području. loša do manjezastupljeni (pla-primorskom razreda trščaka je je škodljiva, zbog otoci i ninski pa travnjaci pojas, Primorje, dr.)Znatniji ishranu za i visokih šaševa razvili su se na neprikladna i na malim toga njihova površinama, i krava muzara dio zamočvarenim ili veći kvalitetne važnost u kravljeg podgodine je proizvodnji hrane mlatka.

Ako se mokrim staništima sa krme u ovome se njome = mala, stag- krave pa stoga izazvati može muzare, se nećemo baviti nirajućom vodom,zbogčega apsolutnim dijelu vrlo teške a kao samo djeluje posljedice, iskorišćuju travnjacima. povremeno i na tlo veći dio Na Hrvatske su nepovoljno sekreciju jer je godine području najviše travnjaci, Samo ili vodom. mokro fakultativni za mlijeka. travnjaci. pod zastupljeni Piše: Prof. dr. Zvonimir

ŠTAFA

Oni

dio

i

su

*

vodom.

-

*

-

-

-

u

list

Mljekarski

hranidbe

Kod

odraslih

govedakapacitet i obično iznosi oko Osnove buragakapure 23-36 mase. litara/100 kgtjelesne Sa suhim krmivima, prekostelje i okoliša bupočinje naseljavanje preživača Klasično raga mikroorganizmima. držana telad, hranjena pretežito dodatak uz mlijekom manji sijena i tek u dobi mljevenih žitarica, od 9 do 13 ima u tjedana buragu ima osobine sisančadi. sve odrasPiše: Dr. za FELDHOFER poroda mikroorganizme tipične Stjepan Predželuci nisu a la i razvijeni, goveda.

Raniji razvoj buraga hrana teladi što tvar tkiva mlijeko koje j e jedina buragovih mikroorganizama, Biljke stvaraju organsku kroz nabor sluznice vrlo važno u iz | prolazi (tzv. je razvoju preživača, jednostavnih neorganskih tvari, ili tako da telad u se i jednjakov ezofagealni žlijeb) postiže najposebice, vode, spojeva ugljika sirište. dobi dobiva suhu krmu u a uz Sunčeve neposredno Cjelokupni ranijoj dušika, sudjelovanje za rast, Životinje energije. moraju rad i stvaranje tjelesnog tkiva, dobivati orproizvodnju Slika 1. Shematski gotove ganskespojeve: ugljikohidrate, složenog prikaz i tvari želuca bjelančevine druge hranjive preživača i 1. biljnogživotinjskog porijekla, jednjak 2. dorzalna će u (gornja) koje razgrađivati svomprovreća bavnom do osnovnih sustavu eleburagova 3. ventralna iz (donja) menata i njih izgrađivati svoje vreća buragova tkivo i odnosno svojorganizam, 4. kapura iz dobivati i hranid6. njih energiju knjižavac bene 6. sirište sastojke. = organizam — ovisi, 7. Životinjski dvanaestopalačno o sastavu i dakle,biokemijskom crijevo kakvoći te o krmiva, mogućnostima i u resorpcije iskorišćivanja U sustavu. tu svrhu probavnom krmiva se u teladi sustav moraju probavnomprobavni te je pri(sijeno ikoncentrate), držanjem sustavu u preraditijednostavne i od čiste slame na i u lagođen teladi uzimanju iskorišćivanju stelji za reblizini odraslih topive spojeve iz sposobne životinja. hranjiva mlijeka.

R azvoj osod čiste sorpciju, difuziju, filtraciju,predželudaca, i Ako se telad drži na stelji buraga, kapure mozui već dobi od 3 druge biokemijske u tek procese. s slame, tjedna, knjižavca (slika 1)počinje Kod važni su naći se celulolitičke koncentracija toga suhe buragu mogu uzimanjem krme, posebice i količina celulozu hranjivih tvari, stanje bakterije koje r azgrađuju sijena. sluznica sustava, i krmiva. U dodiru s odrasprobavnog progruba želuca teladi Zapremnina oteljene bavnih lim telad parenmože fermenta, krvotoka, preživačima iznosi oko 2 od samo himatoznih litre, čega j e organa (jetre, također dobiti neke mikslezene, ranije 1/3 i zapremina i buraga kapure. s važne za gušterače, bubrega)žlijezdaU dobi od 5 do 8 roorganizme probavu te tjedana predsuhe krme i = a dobiva unutrašnjim izlučivanjem, želuci preživanje, već hormona i zauzimaju 2/3zapre-iotpornost lučenje na neke bolesfermenata, uzgojne mine dobi od a tek 7 želudaca, ti. slično.

3 do 4 —krmiva su kao osnovno predželuci Preživači probavljaju mjeseca Preživanje je obilježje u odraslih i u sustava najvećim preživača dijelompredželucima, zauzimaju hranidbenog preživača. uz oko 80 mikdo 85% s sudjelovanje buragovih zapremnine Preživanje počinjeuzimanjem Telad nakon želuca i suhih — a roorganizama. složenog preživača. sijena krmiva,potrebno u

u

.

Mljekarski

list

5

i

jejerpreživači reprodukciju tkiva, tjelesni gutaju nedovoljno sažvakana krmiva. hrana a nakon Pojedena govih mikroorganizama, (inproizvodnju mlijekavišoj zadržava seu ili i više u hrana se 3 do4 buragu resorpcije daljnjem tijekutenzivnijoj) proizvodnji odumrlih a za to fermentativno mora dana, vrijeme omekšava,probave mikroorganidjelomice fermentira tvari i služe kao se zama za kao i u razgrau djelomice hranjive razgrađivaticrijevu, U određenim i rast tkiva u vremenskim do đuje. stvaranje preživača ugljikohidrati nepreživača, razmacima hrana iz ili kao se u i buraga energija proizvodnji jednostavnih šećera, polisaharida vraća i usta aminokiselina. do (regurgitacija) preživača. a pobjelančevine Probavni su žvače novo Žvakanje organipreživača Stoga naročito za (preživanje). je goveda važno, za a samo u građenipretežito iskorišćivanje je preživanju pravilno, da se dio u visokoj proizvodnji, što voluminozne se nakratko krme, je prekida zboggutanja _i krmiva sastava kvalitetnog krmiva da U i (kon-hranidbene vrijemelogom krepka regurgitacije. ponovne vrijednosti (krepka više kao treba davati obično leži. preživanja centrate) životinja od sačuva mikrobne krmiva) krmiva višu hrane za izlučivanje proizvakanje potiče dopunska u za razgradnje buragu, probavu sline omekilikao za kojajepotrebna vodnju dopunuhranjivima u bjelančevine crijevu (zaštićene osnovnim a sadržava šavanje većojkoja nedostaju hrane, i aminokiseline). krmivima. količini i fermente koji razgrađuju Krmni obroci visokoj preživača Između hrane i fermikroorganizama (amilolitičke ugljikohidrate biti sasuska u proizvodnji moraju i s toga predželucima postoji mente), kalijbikarbonate, koji od osnovne voluminozne Hrana na raztavljeni kao održavajući pakdjeluju pufer, povezanost. utječe hranidbene dobre mikroori množinu vrsta vrijedkrme, voj sadržaja. pH vrijednost buragova i nosti i na a oko 190 Krava izluči dnevno probavljivosti krepkih ganizama, mikroorganizmi npr. krmiva se i sline.

I koja = iskorišćivanje (koncentrata) probavljivost životii obično p rema dodaju potrebama koncentraciju resorpciju krmiva, Preživanje ukupnotraje i kiselina i sati na ovisno o masnih oko 4 do 9 dobi,proizvodnji amonijaka nja (vrsti, dan, hranidkao vrsti klimatskim reprodukciji) uvjetima dopuna krmiva, buragu Odnosi masnih kiselina imikroori krme benim osnovne podražajima. mnogimvanjskim sastojcima se lako i u kratkoncentratima Uz hranidbu mogu za ganizama najvišu proizvodnju. preveć kom vremenu oko 2 i Krmni obroci a u sata, poremetiti, moraju pol cjelini živanje traje krsvakom oko 8 sati dnevtvari uz sadržavati sve naglijom promjenom sijeno ukupno hranjive miva. se svi Nisu no. se a one Stoga naglašava r azjašnjeni oprez potrebne organizmu, potpuno hrane kao za pri svakoj p romjeni trajanje mogu podražaji kojiodređuju preprikazati potrebe živača biti mora ali uti kojauvijek preživanja, sigurno velikog pos- energijom(ugljikohidratima će inače doći do proceluloze ima u minejer jecaja postotak tupna, b jelančevinama, masti), bavnih zadaća (indigestija). biovitaminima i poremećaja krmivima, jernajvažnija ralima, drugim U vezi s čestica buragovim mikroorganiztvarima. loški usitnjavanje preživanja jest djelatnim mima treba hrane. naglasiti razmjernu nekih od U nedostatku sponeovisnost o kao što su Različite okolnosti biološkoj preživača doći može menutih tvari, hranjivih o kabol i vrijednosti umor, krmiva, posebice gladovanje, strah, do rasta i prirasta tjelesne slabijeg i nekih vitakvoći slični mogu bjelančevina nepovoljni podražaji i slabosti mase životinja, slabog B mina U zaustaviti (vitamin K,C, skupine) preživanje. vrijeme i deforomekšanja okoštavanja, se estrusa mikroorganizmi preživanje kojeburagovi (gonjenja) oboljenja macija kosti, zglobova, iz sintetizirati ali ne mogu jednostavnih smanjuje, prestaje. tetiva i plodnosti, slabije papaka, hrane. To izložena razU hrana spojeva razgrađene buragu je i rasplodnih uzdržne jalovosti pobačaja osnovi i zadovoljava buragovih gradnji djelovanju potrebe i nižu mišića, Pritom degeneracije životinja, se ugproizvodnju preživača mikroorganizama. živaca i organa, celuloi nove parenhimatoznih tehnologije (šećeri, omogućava ljikohidrati škrob, ferishranidbe i izlučivanju poremećaja za, hemiceluloza preživača, posebice razgrađuju dr.) i menata iBENURALA do kratkolančanih masnih kiselina uree hormona, pojava prokorišćivanje i raznih S u za biološki kvalitetne želučanoljeva (propionske, mliječne, maslačne), zamjenu kao crijevnih siroali do aminokiselina a zbog bjelančevinasteoboljenja, i oboljenja bjelančevine skuplje slabosti Ovi služe za vine. i organizma. mH opće amonijaka. spojevi rast

i

novih

Za

bura-

sintezu

rast

u

u

raz-

u

u

u

u

u

u

.

6

Mljekarski

list

Počelo

je

vrijeme

sjenaže

spremanje

Silos

u

za

ili

plastične

bale

S

sadržaj druge tvari 45 % 55 prijeđe (odnosno dolazimo 7% do vode) drugog da se takva masa problema biljna Da bi se dobila kvalitetna vrlo teško dolazi Što je sjenaža gazi. sjenaža, Zbogtoga zelena biti do masa mora pokošena zagrijavanja sjenažezbog naši obazraka masi i u mora Mnogi poljoprivrednici provenutom prisutnosti biljnoj stanju, tj. da su sadržavati o tome 30-40% suhe tvari ili dolazi do tome viješteni jesjenaža posljedično silirana 60-70 % vode. Zbog travno se zelena kvarenja sjenaže. provenuta trava, toga ili bi bilo odrediti masa se i rastrese djetelinska smjesa provenuta kosi, preokrene Najtočnije oplucerna. Samo ime kaže da i timalnu dan sprema suhu to silos tvar se u u je slijedeći (ili vlagu) silirano U ili ali to bale. Ako često neizse sijeno.mnogim preša plastične laboratoriju,je krmu i travna silira zelena travna za ovu se kaže vedivo Zato bih masa s na terenu. ljama manje predsilaža ali termin od 30 % suhe ložio našim tada se (grass silage), ovaj tvari, poljoprivrednicima pričesto likom se traktorom ili stisdok nesteknu više iskustva nijenajprikladniji jer gaženja procmože na silažu od bale rol s da momenta se u pomisliti svježekanjem gubi jeni prešama siliranja, zelene mase.

To su različite velika količina sokova i dvije biljnih usmjere istiskivanju vlage prema krmiva! vrste iz raziz i = Upravo tog bespovratno nestajuhranjive pokošene provenute biljne kod termina tvari. Kvaliteta takve silaže često ruci.

Kako radi? mase to se loga ostajemo sjenaža već udomaćio se slaba okusa i hranidbene u Od izmase za koji našojje vrijed- isječkane siliranje nerado uzima. a stoka radimo od svakodnevnoj praksi. nosti, je grudupoputgrude Piše: Dr. sc.

Ivan

KATALINIĆ Kolikovlage ilisuhe tvaritreba sadržavati sjenaža?

ako

strane

suhe

u

-

-

zem-

u

u

u

Tablica

1: Hranidbena

sjenaže vrijednost od

Probavljive

Suha tvar

različitih krmiva

(g)

HJ

g

Sir. bjelan-| čevine | (g) | bjelančevne g

2 za 2

Z

m

Ž

sir.

*

La

S

<I Će

"PPI_PPE| FR olo |o 9

Sjenaža lucerne, | otkos pupanju

-

u

-

početak cvatnje

-

kraj cvatnje

Sjenaža -

-

sa 8

djetel.trtavnih prijepupanja u

pupanju

početak

cvatnje

Mljekarski

list

lolo 84

smjesa, | otkos ps

ols| 818

ili

rubovi

folijom, njezini prekriju snijega. jegrudunemoguće zajedno da ulazi zrak. formirati odmah se ne se u zemljom jer raspada, ponovo sjenažu. oko Proces suha.

Silirana masa traje siliranja sjenaže je previše nisu stavtrideset dana ako u vlažnosti masa za nju je povoljne Proces siliranja dodaci za ako se konzerviranje. ljani siliranje napravljena gruda U masi nalaze se 1-2 minute nakon od travnoj bakterije stajanja enU tom sama vrenja, mliječnopolagano raspadne. i kvastrenutku silažna masa ima oko klostridije Sredstvaza bolje terobakterije, kiselinskog nice. Za 35 % suhe tvari. siliranja poželjan proces mliječno kiselovrenje su mliječnonajvažnije bakterije sjenaže vrenja p retvaraju kiselinskog koje Kada se kosi zelena šećere u kiselinu kao mliječnu godina p roizTijekom p roteklih masa za sjenažu? konzervans silivedena sredstva su nova za glavni prirodni provesilažne mase.

Ostali nute silažama-bakKada a o je spominjemo košnju, potrebspome- ranje,riječ štetni nuti su kulturama teriološkim da uz dodatak trave no se mikroorganizmi jer je napomenuti šećere uz zraka biokatalizatora enzima kositi u lucerna za ubrzano (slabo dovoljno trebaju vlatanju, Na kiseline. biljna masa)pretvarajustvaranje pupanju, djetelinsko- zbijena mliječne maslačnu kioctenu nalazi tržištu Navedene se kiselinu, smjese prije pupanja. svjetskom preko travne Maslačna etanol i vodu. takvih osamdeset obrazložiti ako će selinu, = preparata. činjenice bolje nastala štetna kiselina nazivi tablica 1. hranidbena se jerje je Mnogobrojni komercijalni pogleda i u većim tih stručnu od različitih kao truljenja otežavaju vrijednost sjenaže proizvoda proces količinama stvara okus U krmiva. neugodan prosudbu pojedinih preparata. ili silaže. miris i Prikazani da na govore sjenaže Njemačkoj, primjer, jedinu podaci odgaizboru dobivamo stvarnu pomoćpri predđanjemkošnje sjenažu znak kvalitete a sa stavlja DLGznačajno manjimsadržajem spremanja Tehnika i nižom može biti samo na on bjelančevina energetskom preparatima a, u silos sjenaže dokaUz to se i u više vrijednošću. gubisadržaj kojima je ispitivanja Ako

u

s

kukuruznom

silažom

a

u

a

-

vitamina

i

mineralnih

tvari

Zelena

krma

korisno

i

pokosi pouzdano djelovamasi korist uporakosilicom ili za zelenoj kasnijoj košnji silonje.Gospodarska bom može sredstava nakon Zato žurite da niske kulture. Da bi se za siliranje cvatnje. pokošena kombajnom svesti ukratko što treba se okzelena masa na se a sjenažu ranije slijedeće: spremite, posušila što ili dva koncenda renuti i rastresti povećanja jesen kasnije spremite jednom vrijednost kukuruznu silažu. ovisno o vremenskim i prili- tracije energije uzimanja puta Ako bi se naše Za tu koristi se okhrane rastu kama. pravilno gnojile priliku uporabom odgovalivade tada bi se sredstva otkos zelene Za retačvreprvi rajućeg ljepšeg rastresač. da se već oko može može mase za na mena se utjecati sjenažu dogoditi ujupovoljno spremao poi bi se tro a proizvodnje svibnja početka podudarao pokosi,predvečer počinje većanje mlijeka da kukuruza.

Odmah kravi sa se u silos. sjetvom spremati Prikupljanje po pod uvjetom je nakon livada ili lucerište samoutovarnim izbalansiran. obrok dobro košnje, obavlja prikoKAN-om 150 Sredstva licama se sa za s gnoji sjecakanja siliranje djeluju mogućnošću kg/ha ili Pretzelene mase dužinu oko 3 cm.

1:1 u procesu na razrijeđenom vrenja. gnojavkom pospješno oko 20 m?/ha. okos zelene vorba šećera kiselinu Zelena se a masa Drugi silos, mliječnu sprema uista kao Brže mase se brže i biljne priovakvoj gnojidbi spremanja je obavlja intenzivnije. tehnologija dolazi silaže kod silaže. To znači se se početkomlipnja, pH vrijednost koji spremiti smanjuje treba roku ili zelenu masu što kraćem naravno enersu u u spremiti sjenaže opet pa neizbježni Nakon odmah dobro za u u silosu sjenažu. smanjeni košnje travnjak silos, nagaziti getski gubici Neka sredstva smanavedenom kvalitetno i brižno se s pokriti petinu. plas-jednu ponovognoji količinom naknade ferTreći otkos se Za tičnom gnojiva. njuju folijom.gospodarstva gubitke zbog obično Jedino silaže ili trenutno se u jer koja nemajudovoljnomentacije sjenaže. sprema sijeno kod ovih silosu da to što sa stabilnim vremenom u podudara mjesta je neprivlačno predlažem i vrućina. Nakon učine na Pri tome o početkom ljetnih zemlji. trebaju jestnjihova cijena preparata otkosa za livada ili da izaberu takvu čemu treba voditi računa. sijeno, pašnjakpripaziti lokaciju ili vode striktno dolaze oborinske i Pri se sa 150 KAN-a ne gnojiti treba korištenju gdje preparata 20 m? tlo močvarno. se treba držati razrijeđene gnojavke (1:1).

Sjenažna priloženog gdje nije naputotkos može ka. se masa se dobro Četvrti spremati prekrije plastičnom u

se

s

travo-

zano

u

u

*

*

u

8

list

Mljekarski

Spremanje sjenaže plastičnebale

u

prevrtati i

mora

se

zelena

masa

sa

tvari.Za tu

cca

rastresati

35-40

%

suhe

Korištenjesjenaže u hranidbistoke

priliku vrlo kvalitetpreTemeljni cilj spremanja Sjenaža predstavlja prove-vrtači-rastresači mnogih uglednih zelene nute voluminozno travne krmivo mase no za sastoji se

u

tome

da

se

pokošena

masa

koriste se

tvornica.

hranidbu

goveda,

ovaca,

koza

i

Slijedeća operacija je skupMože slobodno reći da se suhe tvari na provene konja. zelene i mase ljanje visoke nema provenute te dase ova zelena masa proizvodnje mlijeka provenuta bala. zahvat radi pravljenje Ovaj hranidbi bez u i bale zamota u goveda sjenaže. pokupi plastičnom se s rolbalerima.

To se u svega Da bi smo dobili kvaliprije ogleda većoj folijom. radna redu Četvrta operacija i tvari po tetnu u probavljivosti organske sjenažu plastičnim balama,jezamatanje bala u plastične folije višim i sadržajem bjelančevina potrebno jeslijedeće: Od uz tvari. Na način pomoćovijača.proizvođača drugih hranjivih taj firma krave i vrste ovijača n ajpoznatija je trava mogu druge preživača košnja vlatanju "Kverneland" 50 % s konzumirati više suhe tvari uvelost na približno paziti pravilnu nego ovih Veiz ili kukuruzne silaže. zelene mase svjetske prodaje strojeva. sijena od ći do i znanstvenici treba su košnje siliranja proizvođači ovijača"Tomo",Stručnjaci zapadne biti što kraći vremenski da rok "Wol*Norse", "Carrano", "Rorst", Europesmatrajujespremanje nakon što se bale mlivo" i dr. sjenaže omogućilo povećanje naprave Svaka ova radna ih kravi u tim odmah zahna potrebno je organizacija ječnosti zemljama. po Za ćemo omotati traktora u od ilustraciju pokazat travnjaku tijeva plastičnom preko agregat tablici 2 sastav obroka 40 kW dnevnog folijom najmanje (55KS).

Nakon se suhe tvari i visine u = završenog — spremanja postocima plastičnomorajutransportirati kravi u bale s livada travne mase prosječne mliječnosti plastične plastične provenute po trideset do dvorišta da bale utovarivač s se Nizozemskojzadnjih gospodarskog upotrebljava oštete se ne traktor.

Pomoću na godina. folije priključkom Prema bali može na — — prikazanim podacima vrlo lako može barase oštećenje folije ovog stroja da krava se u obroku uzrokovati na vidljivo je kvarenje sjenaže tati balama. Kapacitet podizanja udio simna od otvorenom aerobne smanjuje sijena kreće oko 1300 se mjestu kg. boličnih 5 % od konzumirane suhe Za i razdiobu fermentacije usitnjavanje sjenažetvari. kravama veličina bala kreće se od promDrugim riječima, iz bala nova postoje generacija dana se m daje sijeno jedino do tvrtke jera1,2 1,5 "Kvernelandp ar — strojeva i dana težina bala kreće se od450-620 prije poroda poslije par UN 7860" Silachop preko a gregata kao i kada bolesne. su ovisno o veličini bala poroda kg traktora. Plastična bala se stavlja Naravno, i teladi. se sijeno daje u "Silachop" pomoćuutovarivača, Slično i kod je drugih spomenutih Linijastrojevaza ali se skinuti mora prije folija a to znači u toga životinja, tijeku proizi veziva spremanje bala s bala. Pomoću se a "špaga" vodnje mlijeka daje sjenaža, olaku tehnološkom u ovog fazi i zdravu Linija strojeva strojapotpunosti je reprodukcijekih šana i zelene se od stvenih se vrlo kvalisastoji košnje unaprijeđena distribucija procesu tegoba daje Nakon mase s kosačicom. krme valov. tetno košnje sijeno.

35-40

*

radna

%

u

*

*

*

*

u

u

*

*

*

u

Tablica

2.

Sastav

voluminoznog dijelapostotku kravi | ha po po mliječnost probavljivost, proizvodnja mlijeka u

suhe

tvari

obroka

dnevnog u Nizozemskoj

1970.

o

To

[oo20(- | KR EI | eo 25muza | 200 | 9350

Mljekarski

list

| “|

u

zimskkom

obroku,

d.o.o.za proizvodnju, trgovinuiusluge

4300 BJELOVAR, Križevačka cesta 3b tel:043/251-890, tel/fax:043/251-700

1 K

dok

AUTOMATSKI ZA

KOSI

VEZ

GOVEDA

STOJNICA MANJE

OPERATIVNE

SPALJIVANJE

PROJEKTIRANJE

-

KOMPLETNI

PAPAKA,

ZA: OBRADU

GRAĐEVINSKI

ZAHVATE; BRADAVICA

RADOVI

+

OPREMA

stražnje desne, pliticu test iz desne četvrti mlijeko prednje obliku u s (zapravo, potkove, na lijeva desno).

Nakon što se iz svake Za mastitistest mlijeko su Piše: Dr. ovaj potrebni BANOŽIĆ Stjepan četvrti vimena izmuzlo i odgoreagens -plastična posebna se varajuću pliticu, cijela posuda Mastitis test se podijeljenas jepokuskojim posuda(testator) u pliticama naginje četiri gotovo za vrlo način otna pliticeuzimanje mlijekaokomit jednostavan i tako se položaj odlije vimena u iz svake četvrti vimena. uz krivaju staji, upale Dijelovi višak kako bi se količina mlijeka, odnosno testatora oznapomoćmastitisNajviše plitice svim u mlijeka pliticama izjedkoristi u terenskim se čene rimskim od I. su uvjetima, reagensa. načila na brojevima 2 ml. Tome približno velikom može se s što znači da svaka jer sigurnošću do IV., se je plitica dodajeotprilike jednaka žličetvrt provjeriti za zdravlje mliječne predviđena količina pojedinu (2 ml)mastitisodnosno U jezde, jeizgleda vimena.

I. izmuze kakvog se i se s pliticu pomiješa mlijekom laganim reagensa mikmlijeko uslijed djelovanja mlijeko iz kružnim prednje lijeve četvrti, pokretima cijele posude Kod takve roorganizama. pretrage II. iz stražnje III. iz Na s lijeve, pliticama (testatora). temelju pojave promjena konzistenciji i smjese mlijeka mastitisse procjenjujereagensa približan broj stanica u (leukocita)mlijeku, tablici. prema Treba da napomenuti mlijeko krava steonosti mliječnih pri kraju može s mastitispokazati reakciju reagensom. Zato mastitis-test nije koristiti u fazi početnoj uputno i zasušivanja, tijekom zasušenja do 14 dana nakon budući telenja, da takvih krava mlijeko prirodno sadrži leukocita. povećan broj No, ako se za maspokus otkrivanje titisa to u ipakizvodi vrijeme, rezultat se na procijenjuje temelju razlike u između jačini reakcije Mastitis

a

IV.

u

.

u

u

u

u

u

vimena

stanja Procjena zdravstvenog plitici 1 mješavine mlijeka mastitis(+)reakcija (mastitis), pozitivna | Približan bro promijenjena konzistencija boja izgled reagensa mješavine . i leukocita smjese mlijeka mastitisMastitis-test.

U

Il. I

Ili.

Tablica:

na

temelju izgleda

u

'

mi

reagensa danja Nakon 1 2 minute _mij dezintekuća a mješavina jednolično nijepotrebna prethodna ostaje Za akutne klinički njoj vidljive fekcija. vidljive pojave anke, jasno | e vimena mastitis-test oblike miješanja upala avi tijekom 1 minute se | važnosti. ho nema mješavini mnoštvo "krp praktičke dok: dalje mješavina ostaje i : Mastitis-testom otkriva se ne tekuća mi nakon nekoliko sekundi uzrok ilimikroorešanj upale (iritacija zgusne po Belana, mješavina već vimena na ali masa. ganizam), reakcija zgusnuta štetan mastikida na pokretanjam plitice aljnjim podražaj.

Zapravo, rubovima se u sekretu vimena ip tisnaglo zgusne | mješavina poput ta hladetine, daljnim otkrivaju fizikalnoreagensom pro- pokretanjem plitice raspada nastale mjene kemijske uslijed upale.

mlijeka

<:

+

u

n

u

| “skriveni : mastitis

g

se

se

:

*:

se

a

se

masa ne

Mljekarski

list

II

četvrti

pojedinih krave. mliječne

iste

Nakon

Izvjestan broj dulje mlijeka pretrage vremena mlijeka =pokazivati pozitivne mješavina pojedine krave, da se mastitis-testom Budući ne a da se reakcije mastitisi reagensa se u otkriva uzrok izlije posebnu u sekporemećaja bakteriološkom ne testom, pretragom i se i s reciji vimena, pozitivne sumnjivenađu posudu cijela posuda plitiAko u bakterije mlijeku. je reakcije jepotkrijepiti potrebno te se cama u ispere čistoj vodi, kod krava utvrđeno bakteriološkom izlučivećeg broja pretragom vimena takvo ono na iz svih četvrti vimena kako bi slijepregledu na stanje, upozorava pristupa otkrio uzrok deće krave. se mužnju poremećaja. pogrešnu vimena

krava

može

završene

.

Bruceloza

goveda raskužiti

i

ukloniti, temeljito stajupribor koristio za bolesnih se uklanjanje životinja. koji Na većim farmama treba odBrucelozu Brucella predvidjeti rodilište, uzrokuje govedanajčešće od za B. melitensis i B. suis. U zdrav a katkada smještaj vojeno prostorije mliječnih krava, abortus, češće može raskužiti. Važna se bolest se unosi bolesne koje temeljito uzgoj nakupom životinje, a unesena veoma u se brzo preventivna mjera jeuvođenje umjetnog osjemejednom uzgoj proširi. zdravih bikova.

Izvor zaraze biti bikovi odnosno mogu sjemenom njihovanjivanja bruceloze treba Prilikom sperma. paziti suzbijanja goveda i na kraća što krava u višem ovce, životinje svinje, konje, (koze, Inkubacija je je stadiju druge zaraziti i bolest. bređosti. se bolesti znak mogu Čestojejedini prenositi pse)koje pobačaj.

Krave pobacuju najčešće polovice početkom druge U Naredbi o zaštite od zaraznih životinja mjerama bređosti. Nakon što pobačaja zaostaje posteljica,i nametničkih bolesti, o brucelozi u 1997. godini brucelozi. Kadšto se krava jeprilično svojstveno navodi: se normalno ali tele slabo i za oteli,je nesposobno "Na brucelozu serološki se mora život nekoliko dana nakon pretražiti: ugine telenja. pa krv svih krava i jednom godišnje rasplodnih Kod bikova i nekroza što se od 12 nastaje upala od 5 muda, u junica starijih mjeseci uzgojima lokalno oteklinom i krava i očituje općenito smanjenjem do 100 grlai krv 20 % rasplodnih Brucelozne krave za od 100 u prohtjevaopasivanjem. daju junica brojnijijm grla; uzgojima sirovom u krv svih krmača u manjemlijeka kojeje stanju uzgojima opasno jednomgodišnje i za od 10 do 100 i krv 20 % krmača u čovjekaživotinje. grla uzgojima od 100 brojnijim grla; Bolest se bakteriološkom dijagnosticira pretragom krv nabavljenih i koza ovaca uvođenja prije želuca ili poscijelog pobačenog njegova ploda, uzgoj; krave. U zdravom se uzgoju teljice krv ovnova nerastova, povremeno dvaput godišnje bikova, čini kao i služe za mliječna za proba orijentacijska. prstenasta jarčeva koji proizvodnju sjemena i od se bruceloza ne se raspoloživimumjetno osjemenjivanje prirodni pripust; U praksi liječi, jer biti mora jedan p regled prije korištenja brucele u ne toga lijekovima organima goveda mogu čemu krv ovnova za se mora rasplod, pri uništiti.

Brucella ovis na pretražiti infekciju.

Prilikom bruceloze treba suzbijanja goveda U stadima Brucella ovis se kojima infekcija da se bolest ne zdrav unese u spriječiti uzgoj.utvrdi kod ovnova, obvezatna na je pretraga li uvede se u nego Prije novokupljena životinja Brucella ovis svih stadu. infekciju zdrav treba obaviti serološku na uzgoj, pretragu tek ako Veterinari su dužni dostaviti pa po mogućnosti brucelozu, jepretraga negativna govedo krv,a se se na Čim smije pridružiti drugimživotinjama. ifetus,laboratorijsku prilikom svakog pretragu bolest i krava i bolesne nazimica i u ovaca pojavidijagnosticira uzgoju, pobačaja junica, krmača, treba odmah i koza". i ih životinje izdvojiti neškodljivo Piše

Dr.

BANOŽIĆ Stjepan

a

zatim

*

u

u

ovaca

12

u

list

Mljekarski

Kod

Upala

grkljana

i dušnika

kroničnog grkljana, što kronične bolesti bronha prati i pluća, kašalj jeslabiji, hrapav ili suh i a manjebolan, grkljan na nije osjetljiv pritisak. katara

Temelj donošenje dijagnoze je prisutnost mukotrpnog kašlja koji lako može izazvati se pritiskom Laryngotraheitis ili dušnik. na grkljan Upalu razlikovati od grkljana valja upale U tom ždrijela. slučaju grkljan znatno nije osjetljiv, je kašalj rjeili dušnik. na otežano.

Piše: Dr. BANOŽIĆ pritiskom grkljan đi,a gutanje je, naprotiv, Stjepan često Ukoliko se radi o Kašalj jepromukao, vlažan, pretežito upali bolan i učestao. Životinja dušnika i Akutni katar kod životikašlje bronha, kašalj jevlažan, grkljana naročito ako udahne duša na borave u prilikom osluškivanja njakojepretežito stajispontano, niku i prsnom zraka ili košu se vlažni obično čuju prašine.

Grkljan jeposljedica udisanja pok- hladnog Katar često na hrpci. grkljana nastaje varenog stajskog jeumjereno osjetljiv pritisak. zraka, zasićenog dušnika i bronNad s katarom i dušnikom i Megrkljanom čuje uporedo amonijakom prašinom. ha. dišni šum se kod veći dio pooštreni popraćen đutim, životinja koje Prilikom kada onda naročito vremena na suzbijanja običnog hropcima, je provode paši, napose katara odnosno dušnika sluznica natekla i i u rano grkljana jače pokrivena proljeće ujesen, prehlada ukloniti uzrok bolesti sekretom i membranama fibrina. dovoljno je čest uzrok katara je grkljana. i da u umpustiti životinju U tom miruje se iz nosa slučaju životinji Bolest može nastati i u i jerenotemperiranojzračnoj slučaju, oskudan serozno-sluzavi cijedi Za žiako vremena se prostoriji. lijepa životinje napajaju preh-sekret. Prilikom iznutra pregleda može boraviti vani. Hranu ladnom vodom.

Uzroci mogu votinja još (pomoću kod velikih l aringoskopa draži na biti dima koja kašalj sijeno, (prašno udisanje (kodpožara), sluznica suha hrana i hladna životinja), grkljana je tvari i Vruć općenito drugo. parajetkih nabori sluznice su treba zažarena, dim i izbjegavati. tvari reflektorno uzvoda), Naprotiv, jetke natekli i sluzavi teže u kašasta ili tekuća se ili, slučaju daje hrana, zatim i težu a rokuju grčglasnica, mlaki zelena membranama i trava a upale, pokriveni napoj, sl., sluznice upalu grkljana. ili mlakom fibrina.

Kod katara napajaustajalom običnog vodom..

Katar i dušnika često norgrkljana grkljana tijela je temperatura Kada muči okolnih namalna ili neznatno no kašalj jako organa, životinju, prati upalu povišena, ublažiti uzasga bronha i nastojimo težu dajući i pluća, upalu groznica drugi pose ždrijela, prate male količine sluzi lakataralnu i to učes(od topce bolesti. posebno zbog općisimptomi ilimeda.

Refleks nenog sjemena) i infekna talog podražajakašalj i se kašlja potiskuje lijekovima: sluznice sekretom se cije koji barbitukodeinom,natrijevim izlučuje. i dr. ratom za

Upalagrkljana i neke zarazne prati

i dušnika

Ako

redovito

bolesti.

navedeni

čimbenici, napose oni primarne važnosti, djeluju duže vremena, katar grkljana poskroničan. taje Upalagrkljana se redu mukoprvom očituje trpnim kašljem, koji provaljuje lako izazvati a može se mahove, i dušnika

klinički

u

na

Mljekarski

list

Na

upaljenu grkljana dušnika dobro djeluje inhalacija tvarima sluz % kojeotapaju (1soli ili bikarotopina natrijevog 3 ili tvarima sadrže bonata) koje eterična livadulja (trinje dobrog se Životinje nogsijena). inhaliraju ako se odviše ne pritom uzbuđuju, ito u dnevno.

Kod pravilu dvaput velikih služimo se vreživotinja ćom krarasporena dna: jednim jemobavijemo je posudu kojoj sluznicu

i

u

13

upalni povoj oblog pod natop-Razvije naglo a i edem mlakom vodom filaktični s haliranje, k rajem gubicu drugim ljen kataplazgrkljanaprekibiti udamora Posuda obivruća kaša od dom životinje. mom (trinjesijena, disanja, traheotomija je, metra. ljena najmanje pola Treba od od krumneizbježna. pripaziti brašna, kukuruznog čno, Izvana se katar može liječiti topizdrže da se kanila traheotubusa ne Kataplazme toplinu piraisl.). bilo suhom od (suhi linom, povoj vadi prerano, od se znatno međuvilični dulje običnog jer zbog otežanog obloga. pamukakoji pokriva edem inače treba kroz otekli trećinu i disanja grkljan životinje Otpornost gornju grlo prostor, bilo tako da se i davati C vitamin. može i još povećati. jačati vrata), vlažnom,

vrela

voda

dodatkom

s

za

in-

Mužnja

u

i protiv

mastitisa

borbi

kvalitetno

za

ili ana-

li se

stavi

suhi

mlijeko

opsežnim istraživanjima Najčešći upala Računa da 1 ccm se mikroorganizmi. tijekom (Shulz), mlijeka izmuviše od 95 % vimena se upala jednemužnje prvim bilo 56.000 do 97.000 na temeljibakterijskoj infekciji. žajima je Klice tri 2.000 do 10.000 na u vime dospijevaju usrednjim klica, izi to: a glavna načina, galaktogeno, klica, posljednjim kanala bilo do 500 klica. tj. je prekosisnog (toje mužajima način vimena Zato se najčešći infekcije mužnji prvi izmužaji pri i dolazi 90 do 95 % izmusti u slučajeva), moraju posebnu zatim i rana ali nikako ne na na prekoozljeda posuđu, pod vimenu i sisama to (alijemnogo staje.

4 do 6 % sluU utvrđeno samo u rjeđe, jednomjepokusu klice mogu krvni u čajeva); sljedeće: i prodrijeti iznekog optok upalTre sjaje [re] žarišta i tako i vime. u eku mk nog organizmu dospjeti satima To način i dolazi samo 1 u jenajrjeđi infekcije Broj klica 44 | 293| 315 [1.472 do 4 % slučajeva.

Dakle, mikroorganizmi najčešće vime kanala iz okoline važnost tih ima prodiru prekosisnog Poznavanje praktičnu činjenica to treba naročito na pa vimena, pripaziti prilikom slučaju proizvodnje mlijeka potrebe posebnog ako mužnje. za najveći dozvoljeni broj djecu, jepropisan Otvori sisa i su izvrgnuti mogućnosti velikog čestogklica u 1 ccm. k tome kod a dva onečišćenja, još svakogpodojaAko se mlijeko mljekari predaje dnevno, puta nešto sise i na otvoru sadržavati više od 50.000 zaostaje mlijeka mliječnomono u 1 ml ne smije što brzom bakkanalu, pogoduje razmnožavanju klica. Veći brojklica smatra se indikatorom sise veliku otvor na i obrade terija dospjelih (dosta ulogu nedovoljne mužnje pozornosti prilikom i vrška izvrsna dvorištu. u igragrađa sise).

Mlijeko je hranjiva mlijeka gospodarskom vrlo lako i u se Za i nakon redovito se podloga kojoj mikroorganizmi mužnje trajanja mužnje brzo klice Te ali količina razmnožavaju. postupno mlijeku. povećava mikroorganizama naći a mogu se izvan vimena Izvori u cisternu, neprekidno napreduju mogu mlijeka onečišćenja i dlakama koži i biti: na se muzara, dalje parenhimu. čijoj zadržavaju Svako makar i na muzač i ostale sam m lijeko, najčistiji svojim nečistoće, pomuzeno prašina pa sadrži mikroori čistoća rukama i način način, uvijek izvjestan broj prilikom odjećom; mužnje Prvi mlazovi sadrže biti mora za ganizama. pomuzeni mlijeka temeljito stroj mužnju mužnjenpr. više znatno a redovito izrak nego mikroorganizama posljednji, je čist, staja njoj također, potrebno kanala bližih otvoru sise u se i a dijelovima uvijek izđubrivanje, kanalizacija ventilacija moraju nalazi mnogo više biti uredni. nego mikroorganizama Banožić od otvora.

Dr. dijelovima udaljenijim Stjepan uzrok

vimena

Prema

su

u

u

u

u

u

u

1_cem

u

u

u

u

u

-

u

u

14

Mljekarski

list

Uspješnost

proizvodnje korištenjem

mlijeka .ve

genetske

različite

osnove

uspješposebice križanja, pratilagospodarstvena nost se za gdje proizvodnju mlijeka proizvodnje mlijeka koja koristi različite Tako se koriste križanci kombinirane i pasmine. učinak u a za Uvod uspoređivao mliječne pasmine, proiz- Njemačkoj simentalske holstein i i a mesa mesne pasdio pasmine, vodnju mliječne Najveći populacije goveda mine. sisu u Švicarskoj komuspoređivane Hrvatskoj skupini pripada holstein i U se biniranih Kod se mentaska, jersey Hrvatskoj posljednje vrijepaspasmina. njih farme mina. me nove s većim koriste za genetski potencijali pojavljuju da Budući i kod nas u se u i mesa, dva posljednje je brojem g rla, koje potpunosti proizvodnju mlijeka vrlo mliza cijena vrijeme mlijeka opredjeljuju proizvodnju glavnaproizvoda govedarstva. ali se dilema Kod niža ove zanimljiva uzgajivaču, jeka, pojavljuje zanimanje skupine goveda većini zemai za u prisutna europskih usmjerenu, specijaliziranu proizvodnja mlijekausporedbi i vrlo aktualkravasustavu mesa u nados je lja p ostala ovdje proizvodnju mliječnim pasminama nom. tele.

Posebice uvoz višim se je naglašen mješćuje genetskim považno rasholstein se svega Zbog je za mesa. mliječne koja pasmine toga tencijalomproizvodnju rezultatima koristi različitim u U tom se da smatra polagati usporednim uvjetima proizslučaju bolje više različitim susu osobine za pasmina koje mesa vodnje. proizvodnju tavima Prilikom ovoga proizvodnje govedarske razmatranja doprinose isplativosti ukupne različitu razinu učinka što imati vidu da te to postižu problema valja govedarske proizvodnje, je izravno ostvarenu na sustavu sve u što se kod kombininas utječe isplaživotinje (krave) razlog tivost ranim (profit). proizvodnje mlijeka daju telad, pasminamagovedadaje za mesa. određena u s prednostusproedbijedinicu proizvodnju Osobine tih jedinki osiguravaju pasminamajednogusmjerenja čimbenici Neki koji više ili ili manjeuspješnu proiz-utječu na uspješnost (mlijekomeso). odnosno različitost mesa Uzme li se u obzir i vodnju činjenica, tržne teleta. proizvodnjemlijeka ostvarene kod da su nas cijene isticana, posebno obzir na visoku Na mliUzimajući ovdje izneseno, uspješnost goveda usmjerena proizproizvodnje se u uvvelik čimbenika postavlja pitanje: kojim vodnjumlijeka osjetljivija glede jekautječe broj a od su = = jetima proizvodnje (držanje, zdravstenog stanja, napose kojih genetski potencijal, i tome ekonomski u sustav te hranidba) ekonomije pojedine reprodukcije, slučaju proizvodnje nad da proizlazi držanjepasminepasmineimaju prednost uvjeti proizvodnje najvažniji.

S obzirom to da na odnose za drugima? je Uvažavajući specijalizirane jednuproizkoji postoje kod nas u većini kod nema a cijena mlijeka vodnju europskih opravdanja. proizvodnje, mliječne Iako se danas veći dio i u a uzdržne su s odnosom zemalja razmjerno visoka, Europi, povezani koriste komosoi hrane krave te fiksnih svijetu, populacija životinja dvojnih pasmine proizvodne bina biniranih i sve troškova se više šire osobina, pomičesvojuzgojni cilj varijabilnih proizvećih količina kao prema pasmine usmjerenih proizvodnji proizvodnih vodnji najvažnijih, proizlazi osobina bilo ka koristeći muške da razina izproizvodnji mlijeka, preko proizvodnje utječe ili ka strane mesa. što ravno na mlijeka proizvodnji (sjeme) mliječnih njezinu uspješnost; genom UZ to, u U više razina to znatnoj jemjeri prisutan pasmina goveda. zemaljaje viša, je uspješnost sustav

JAKOPOVIĆ

Piše: Dr. Ivan

tamo

se

u

u

u

u

u

u

u

Mljekarski

list

15

veća. Ta zakonitost proizvodnje normalnih tru vrijediuvjetima žišnih kakvi danas vladaju odnosa, mlikod nas. Viša se proizvodnja ostvariti može jeka korištenjem sustava = odgovarajućeg proizte vodnje korištenjem pasmina sustav se u koje raspoloživi proizvodnje mogu = najučinkovitije sustav Što uključiti. jeraspoloživi da to proizvodnje bolji,jevažnije viših se koristi pasmina proizvodnih

osobina.

Ukoliko

su

Simentalska Holstein

“<

|-

<<“:

eko-

utoliko

mliječnu proizvodnju, je višu razinu. važnije postići njezinu nakon što i1 teleta odmah mlijeka prirasta teleta, proizrješavaju kg Na način se taj ostvaruje najvećalazi da nastojanje kolostrum. primi postizavanja motiv dobit, temeljni bavljenja velikih završnih težina teleta proizvodnjom. govedarskom ne prodaje osigurava prilikom Prilikom Usporedba razine = razmatranja —opravnikakvu dodatnu dobit. danosti gotovo kod s proizvodnjemlijeka korištenja pasmina li se u izračun i rizik Uključi taj važno vrlo često nas se na mjesto korištenje obzirom bolesti i od mogućeg uginuća, dio teleta daje vrijednosti koje je različitih pasmina trošak te liječenja vrijeme koje sustava mliječne proizvodnje. treba utrošiti za teleta u obzir različite razine Naši žele tele uzgoj Uzimajući (hrauzgajivači uzgojiti se intenzvinom u što veće račuproizvodnje mlijeka koje za nidba, čišćenje), prodaju težine, sustavu treda ostvaruju korištenjem dviju će ostvariti proizvodnje mlijeka pasnajući pritome kombiniranih mina: simentalske balo bi tele završne dobit. Uzme li se, meprodati manje najveću osobina holstein i pastežine.

To se mliječne obzir da dio se u Njemačprakticira đutim, najveći i troškove te težina teladi završna u mine, prihode toj teleta ostvari koj,gdje prirasta korištenjem su iznosi 80-90 iznijeti proizvodnji, podrobno da teletu treba oko prodaje kg, prilikom mlijeka krave, učinci svake od njih. financijski a drastičan u SAD 10 za jeprimjer gdje Izračun kg mlijeka kg prosječnog jenačinjen uvažavajući se u nekim te prirasta slučajevima tjelesne posebno težine,uspotehnološke = = procese sadašnje redi li se tržna 10 intenzivne farmeri vrijednostkg proizvodnje Izračun se odnosi na proizvodnje. i troškova vrijednost proizvodnje iz može za se jednukravu, čega izračunati uspješnost proizvodnje krava u stadu. za ukupanbroj osobina će biti Vrijednosti koje izračun dane su u u uključene u

tablici 1.

Troškovi svedeni

hrane

za

othranu

teleta

količine

vrijednost U 1 za je mlijeka.prosjeku kg 10 prirasta potrebno kg mlijeka. težine do 100 rasta Tijekom kg mlijeko jegotovo isključiva hrana, a iznad se u togadodaje znatnijoj telad. količini i hrana za druga da da Budući uzeto u izračunu je 100 holstein telad se sa prodaje 150 težine a simentalska sa kg, kg da uzima kod za to se je prve10 a prirast potrebno kgmlijeka su

na

list

Mljekarski

teleta, tijekom 22 slijedeća mjeseca (telenje grla Na temeu dobi od 24 je mjeseca). da za ljutogaproizlazije uzgoj nakon

othrane

utrošeno

hranidbeni

671

(HD), jevrijednost svakog dana 6 kuna. Budući hranidbenog 1 da se izračun odnosi na cijeli to se i slučaju grlo (kravu), troškovi goja dijele premapostotnom je udjelu izlučenja, koji različit i razine gledepasmine proizvodnje. hranidbe krava Troškovi prokroz uzdržne i se matraju proizvodne Pritom se potrebe. pretda se koriste tri osnovna postavlja silaža ikoncentrat. krmiva: sijeno, koristi u količini od 4 se Sijeno silaža u količini do 25 kgdnevno, se a ostale namiruju kg, potrebe te

da

u

.

sA sE

de kod

T%,

kia

.

simentalske

DAN

se

u

izračun

U

izračunu

je

uzeto

u

obzir

da

dan

balansiranim

uz-

koncentratom.

Uzdržne se —ponderirana prosječna porodna zadovoljavaju potrebe od 9 1 troškovi hrane te da se za za voluminoznim obroka. vrijednost kg mlijeka kg, dijelom odnose dodatnu samo na razuzdržne krave izkg prirasta tijekom cijelog prirast Ukupne potrebe niža težinu rasta što se sa nose doblja teleta, jerje prirasta.

5,5HJ, osigurava ostale hrane izračunu troškova i Na 4 silaže. se cijena koja dijelomU junica kg sijena14,7kg uzgoja nakon težine od 100 uzeto u obzir da se daje je uzgoj temeljucijenovnih vrijednsoti obavlja kg. uzima

težina

teleta iznosi 40

Psarjevo donje61,

KRMNE

SMJESE

ZA:

ZA: Nudimo za

sve

Vam

domaće

i

sve

Krave

NUDIMO muzare

12

Krave

muzare

Krave

muzare

koze

ostale krmne

životinje

i ovce

VAM

tel./fax: (01)

869-202

POVOLJNO!

%

S.B.

16

%

S.B.

18

%

S.B.

14

%

S.B.

su

smjese, superkoncentrate komponente

OBRATITE

Zelina

Sv. Ivan

10380

i

za

izradu

krmnih

smjesa

NAM SE S POVJERENJEM! _

Mljekarski

list

17

unatoč I proizvodnje mlijeka glede pasminerazine proiz-isplativost

4. Izračun

Tablica

vodnje proizvodnje

pasmina

Holstein

pasmina

Promatrano

2500

3500

4500

5500

4500

5500

6500

7500

5000

7000

9000

11000

13000

15000

2700

2700

1400

1400

1400

1400

16

18

_ 2700 _

9000_

23

A

8

768

864

885

1001

1155

0468

12564

13285

15401

17555

PRIHOD Mlijeko

2,0

kn/lit.

Telad Krave

00

izlučene

a mn

%

UKUPNI_PRIHOD

o

troš-

kovima.

Simentalska

Razina

većim

_

RS 76__

|

telad ali troškovi 10%

1683 168

1851__1851

Uzgoj Udjel remonta =

20

960

|

770

14660[11170

[| 102.

1020 102102

1020

1851

1122

1122.

1122.

1122

20 805

23

26 1047

30

1683 168168

1683

1851_

1020

1020 102

junica

% prirasta Vrijednostkh.

Ostali troškovi 15%

na

stadu.

12 483 72

16

18

20

644.

725

805

97

109121

555

741

834 926 926 1065

Proizvodnja mlijeka

926

121139

1208

157___181 12041389

Kod

pasmine, međutim, razina bez ostvaruje znatnijih teškoća. Visoka tehorganizacija će kod nološkog omogućit procesa te razinu u tome pasmine slučaju veću od 7000 litara mlijeka po što će veliku dobit kravi, osigurati holstein

1683 168__

za

11000

razini

proizstada, lazi da od prosječna proizvodnja 5500 litara kravi za po mlijeka simentalsku pasminupredstavlja veliki napor traži iznimno koji visoku organizaciju tehnološkog procesa proizvodnje, ga jestoga pa teško ostvariti na

na

ta se

farmi.

izloženog proizlazi, dakle, 1497 2257 2946 2946 3754__ 4441 kada u _ se ne __ __ mogu je slučaju 3865 4625 5314 6122 5314__ 6122 6809 7739 __ __ _ osigurati povoljni uvjeti proizOstali troškovi 15% 580.694 797 mio 797.918 1021 1161 koristiti simenvodnje opravdano 4445__ 5319 6111 7040 6111 7040 7830 8900 talsku a pasminu goveda, slučaju Sveukupni troškovi 7178 8238 9123 10144 8357.

9425 10354 11609 kada se za zadovolje pretpostavke REZULTAT 1098 2230 3441 4516 2813 3860 5049 5946 _ visoku proizvodnju mlijeka (6000 litara i holstein da HJ za Na svih utvrđenih više), pasmina proizlazijevrijednost temelju vrijedizbor. tih tablici 4. goveda j epravi namirenje potreba 1,18 kuna, nosti, načinjen je Izračun uspješnosti što proizvodnje izračun daje ukupnu vrijednost proizvodnje mlijeka. tako da mlijeka načinjen je njega Iz tablice obroka od razvidno da s razinom uzdržnog dijela 6,49 je nisu troškovi rada i uključeni kuna odnosno 2.368 kuna i raste proizvodnje njezina dnevno, isplaOni se naći amortizacije. moraju kod godišnje. tivost, objepasmine.

Valja financijskom rezultatu.

Stoga j e Proizvodni imati dio obroka u vidu da jednakevažno da veći brojkrava u namirujepritom razine iz se kod veću razinu dijelom voluminoznog proizvodnje (viših uz korištenju, proizobroka simentalske dio odnosno nižih kod te iz što (ostali silaže) vodnje, doprinese uspješnijem holstein koncentrata. na pasmine) bolji financijski financijskom rezultatu, jerje Iz tablice 3 se vidi da se ostalom učinak simentalska način osnovica daje pasmina.taj materijalna S razine silažom što onda znači proizvodnje, (10kg)namiruje proiz- porastom proizvodnje veća, kod holstein i veću zaradu raste farmera. za 5 lit. za a pasmine njezina vodnja mlijeka, preostala korištese proizvodnja osigurava Tablica 2. Hranidbene I krmiva koncentrata. cijenovne vrijednosti raspoloživih njem Uz HJ za o podatak vrijednosti dan jednoidrugo krmivo, jeprikaz količine te cijenovne vrijednosti Uzdržne potrebe Proizvodne potrebe

2368

2368

2368

2368 3754

2368

2368

2368

2368 5371

Iz

da

u

u

u

u

uz

svako

za

krmivo

i zbirno

za

obrok.

| ff Sea | Dnevno |it. mlijeka |_Ukupno 5,0 2500

SS

Proizvodnja mlijeka

10 10 10 10 10 10

18

list

Mljekarski

uvjetima glavnica, podpovoljnim i anuitetna kamata masa otplatna een neso

govedarske

Razvoj

Prema e

podacima godišnji gornjim iznosi iznosili bi: glavnice kn glavnica 243672111 kamata kn 80,293.450 kn anuitetni iznos323,965,561

o

Pprol

ZVO

e

nj

*

:

+

:

*

(nastava k iz broja 4/97) J) FinanciranjeII.faze

*

Tablica

1.

krava krava/DEM

proizvodnjemlijekas rekapitulacijom I.i II. I. faza oKuno: faze zahvata razvojuhf Kreditiranje I. taza proizvodnje govedarske (iz posebMUP naročito ne nog razloga, gospoatraktivne darski proizvodnje),

(iz zeooool—-

|

jiviji i proizvodnja amortizacijom

Uzevši

vraćati.

obzir

Tablica

anoeeaj = 1zesosil smoosre

ssa

ili prosječno

uredno

[

5.804 7812

u

ga dobiti može

1. faze

56.000|

0/000

Pterene

000|

(za 20 god.)

nodišnja

2,400.976

66.752

243.845

e

prethodne pokai Kraveza zateljemjere kreditiranje rr Komada stajališta II.fazu za | proizvodnje, jepotrebDEM iznose DEM i no u osigurati 1000) E s7.50000] 119675.00 Junice [1kunama kako se vidi iz tablice 1. | esa uvoz 21051000] 520 domaće _768:61,5 Izrečenogje vidljivo da strukturi gizae retaj živi kupnog == 84.204 i C sustavu 15.000 (ukupno 99.204 košta samo komada), DEM ili 248,010.000 905,236.500 ire: Ki dakle samo dok % 28.125,00 kuna, 18,58 mesa [rena rensns ostalo iznosi % [| 81,42 (građevine, i strojevi). oprema Na izračunatih vrijednosti | [Ukupno ti,teza A prelazni B+C sustav temelju II. fazi programa od u ulaganja DEM 20 1.335,040.000 u godina Tablica 3. | provedbe pod pretposprograma, tavkom da se iznos kreditira cijeli |"Uvjeti kredita | kredita Anuitetna bez dolazimo do Kamata | Glavnica | [investicija učešća, ukupne | |grace grace god. vrijednosti kapitala potrebnog i | (1,junice B+C krozglavnicu kamatupo pred192.471,39] 1,097.707,89 ž viđenom roku i [2.

Građevine B+C 1,336.858,13| 398.250,04| 1,735.108,16 | otplatekamate, u

u

u

i

,

:

_

,50|

kao

što

se

vidi iz tablice 2.

3. Oprema

i

Za glavnicu kuna uz 4,873.442,22 UKUPNOM teza[| [| | uvjetekreditiranja predložene strojevi A,B,C

KJEKA

Mljekarski

list

2,631.347,59| 1,015.147,591

3,646.4955,18

1,605.869,00] 6,479.311,22 | 4873.44292] 19

Tablica

4. ž

__

- 2.091.010,50 Promet >

Rekapitulacija l.i 11.faze

652.481,70|

i na

obračunate

kamate, 10 % dodatak uz umjesto učešća, kuna vidi se iz 3,048.718,00| |9,53milijarde :: _6,479.311,22|[ | tablice 5.

Za učešće umanjenih ili za 8.571,673.350,00 što u kuna 956,355.890,00manje, zahvatu cijelome nijeznatnije Banke | 5827.821,15| Htp pojeftinjenje revitalizacije.

6.477 bi time morale plasirati 7,20milijardi milijardi umjesto stava

to

|

Kk

die

S

kuna.

BacijenaGelokupnog Svrha bila da ovakvog prikaza je kroz 25 i unagodina revitalizacije zah| cjelokupnog iz- Se5a81eda cijena pređivanje proizvodnje mlijeka Vata i što nosila bi u kn kao što | njegove cijene koštanja, je 0/000 izvedbi ne se u tablici 4. zahvata znači da u konkretnoj a)Cijena prikazano i naći i ne Potrebe i Uz učešća sredstava sa | | jednostavnija b) otplata b) pretpostavku seljaka mogu 10 % učešća iznos od 10 sred- | proizvođača jeftinija rješenja. %, potrebnih H s:

:

pralvara

*

h

AGROBILO

AR

Osječka 104, Tel/fax 043/231-182 43000 BJELOVAR, TRAKTORA, ZA PRODAJU SPECIJALIZIRANA TRGOVINA DIJELOVA MEHANIZACIJE, REZERVNIH POLJOPRIVREDNE izdvajamo Iznašeg asortimana ovlaštenidistrib-

traktore Universal

(kredit), traktore uter Bjelovarsko- županije “Tomo Vinković" bilogorske prskalice, sijačice, plugove, okretače kose, rotokopačice, tanjurače, sijena, itd. program “LABINPROGRES" prikolice, motokultivatori+ za priključci dijelovi kose, okretače izbor guma za traktore Barum sijena asortiman ležaji, filteri, remenje kompletan rezervnih za “TOMO dijelova VINKOVIĆ", “ŠTORE", “UNIVERSAL", “FIAT", “LOMBARDINI" “LABINPROGRES", “ACME", *

*

e

*

-

e

*

-

e

dijelove šaljemo Nezervne putempošte

20

list

Mljekarski

Zašto

hranite

telad

Vašim

dobrim

i skupim ?

mlijekom

mlijeko mljekari, radije Prodajte vašeskupoi vrijedno za šteta gajetrošititelad. u na za teladi tržištu m lijeko prahu, postoji sađa ishranu Vaše pakirano u vrećepo 25 kg,pod nazivom Sano-Kabo i se jednostavno primjenjuje Kabo poslije4.tjedna starostiteleta kolostrumu Već 4 € U 3 do litre vode zagrijane na 50 dodajte 400) grama U 2litre K | kravljeg mlijeka dodajte 200 grama Kabo 12litre Kabo tako napajajte telad dva puta dneunol tomu vode zagrijane 5O*C. Tako dobijete litrenajboljeg | obogaćene možete ponuditi teletu sijena smjese Sano obroku mineralnim teladpo mlijeka dodatkom zatelad, tevodu.

Kabo se može davatiteladi odmah poslijeporoda u

4

na

za

A

cijena

?

Sano1 litra Kabo pola samo Prednost *

*

*

*

košta litre vašeg

primjene

ušteda

mlijeka

Kabo

mlijeka odbijanju kravljeg mlijeka telad bolja od zarada mlijeka i otporna dobro razvijena i zdrava telad i puno lijepa, vitalna nadopunjava zamjenjuje kao idealno manje proljeva mlijeko mlijeko telad telad jd Vreživa in Bi okdtn e, od razvoju pri zaostajanja ji Jednostavno vođom zagrijanom 50*C umiješati napajati napitkom temperatura 38C jednostavno! tijela tako dvostruka

od

*

*

za

pri,

.

nema

u

|

sa

na

a

sa

na

-

sanmarnee=a=a=====....

Vod

onanenuoa.....

Vaškupon Ime

Pi

Pa

ŠIRE

a

:

jeo

ueaeccunaeeenee..

(:

Prezime: Telefon:

M

oaza vreću Kabo ff [_]Ovime naručujem jednu mae aaa aa [] Trebam kantu za napajanje, pjenjač aaa dudu i kantu zamjerenje

|

OG

a

da me [[]Želim stručnjak posjeti tvrtke Sano radi savjetovanja

Sano

d.o.o. za

Zagreb

Mljekarski

list

samaeaua-Pitajte vašu o mljekaru (SE Sano-Kabo Pokažite ovaj oglas* - Uostalom: koje, - Ako Vaš TEO trgovacod BOJE stočnu hranu - kupujete još Kaba te nema u ponudi, svojoj - ako Vaše on na i traženje -.preporuku prodavati počne - Sano previzvođe, dobijate, - jednuvreću Kabo besplatno.

-.-._..49 HR-10020 01-683573 _....a...

Zagreb Tel/Faks

I

proizvodnju trgovinu

Jakuševečka

21

Ruho

OBITELJ

| DOM

"Kićeni

Srijem"

opstojnosti,

potpore

i nade

U je plave Tompojevce pasu KEGLEVIĆ, Stjepan i kako ženske na leđima narodne je pamučna TKANICA, nošnje, dipl. ing naziva MARAMA iz se tako i “koja još dječje muške,potječu ili FARBERICA i radionice narodnih Posudionice LAPASKINJA, izložba Tako zvala se Marame iz Trenkova ana koja je nošnji u prekrižena.

1, prsimaje Zagrebu, održana u svilene franđare na Etnografskom muzeju GradskogmuzejaVukovar u mogubiti glavi 1997. i resama. bordurom i iz kao s Zagrebu tijekom ožujka obiteljskih cvjetnom progonstvu, Budući da to bila izložba narodPreko marame je se KOŽUizrađu zbirki. Veliku za stavlja zaslugu nih iliruha iz vukovarskoukrašen nošnji od starim uzorcima novih ČAC janjećeg krzna, nošnji po će se .ukkraja, njezin opis imaju iločkoga malim zrcalima i. iz okruglim tkalje Bapske p rognanice u lijepo uklopiti akciju našeg (njih kože. izradile rasima od zelene i crne su koje tridesetak) lista za pomoć 10 srijemskih Mljekarskog ruhu Dodatak su šokačkih najsvečanijem “nošnji. i Vukovaru i herojskom gradu svilena dva Tkale su na marama, “ pregača vratila, platno .s prognanicima koji zatim izradile zlatoveze i šlin- ukrašene njegovim ili šarenom “bijelom čvrstom čekaju svojpovvjerom ili“ na itd. svilom a šokačke zlatovezom, pletenice geraje, plele ratak. dukati i zlatni lanci. Kosa iz Slavica SUKOVIĆ je Bapske grudima Ova izložba jošje zbognečega i se iza uha složi mušku u koju Bikulju jednu iznijeti uspjela obvažna kulturnu za posebno ili utaknu i svatovski se žensku šojkina patkova nošnju jednu Vukovaru: života na novu njoj čestitati. šarena za što joj valja peškir, pera. su bile izložene 43 narodne nošnjePokušat ćemo našim na Na se nose opanci čitateljicama nogama iz raznih krajeva Hrvatske, poknošneke na valjane pojedinosti plišane p apuče, opisati bagu, Vukovarskome u muzeju lonjene ili sandale lakirane treba što baši jer nije lako, počne, njama, da znači To se progonstvu. imati = na Čarape etnografskog zatesporanje. opančići posebnog neće vraćati kući Vukovarci prazsisicama i ukrašene su vunene, _ priređivači znanja.

Međutim, kako su bili nih nego otišli, ruku, ilisu na karte u vrlo izložbe o svemu su bojama. napisali zrnjicama, darovima već s novim otu svrhu Na izložbi i obukavši čak 22 prikazan je posebno n atpise, poučne u svoga staroga Muzeja lutke. varanja s rijemskog Ove razvojni ženskog Eltzovu dvorcu. su put nošnjeOsnovni kako dio ženske na su glavama bile izložene nošnje OGLAVLJA; polukružnoj lijepoj lutki tako i do SKUTE nedvorani katu o pisom. podrobnim gležanja, na dugačke prvome Muzeja.kad tkane od ovi oblici: ili marama se i FORJAN kudjeljepamuka.Razlikuju Autorizložbe Josip marama Sa strane su s Diana likovna — pričvršćene raznobojnim stražnje pervazom, = postaviteljica zlatovezom VEZENKE lozara na uske sa kako HEIDE su roglju, bogato dugačke je pokazali ili falte izrađena urešene zlatara na na narodno tradicionalno svili, geometrijskim cvjetodijevanje od i zlatara molovana zlatara izrađene nim crvenom, dokaza od čvrstih i motivima, jasnih jedan Iznad i crnom satena. hrvatstarodrevne pređicom. plavom opstojnosti crnog se Piscu ovoga: malen a na i naroda u izvješća najviše RASPLIT, j e poruba b ogatoj toj plodskoga iz kačkana ili ravnici nošnja djevojke svidjela “kojakrajuprišicama noj “vukovarskoj Na merkana_ istoku u ČIPKA. = svojih TOVARNIKA, gornjem zbog prelazi premaobronkepostupno Uz ali danas: bismo Fruške To boja. otmjenih nošnje (rekli najživljih, dijelu pitome gore. zidu lutku na do od po OPLEĆAK ovajopis: koji j e je stajao je bluza) je prostor Bogdanovaca veliku s ukrašen kao i skute. rubovima sela a obuhvaća pletenicu *Počešljana Beravce, Bapske, usnivanom i voštanim od crme Zatim tu vincem, Svinjarevce, je pregača Lovas, Sotin, Ilaču, i Tovarnik.

Priredio:

Izložene

vunena

.vune.

u

u

u

u

u

u.

22

list

Mljekarski

jastuka, šlinganih rekla, donjem velikoj pargarskoj roklji oplećku, “na motivom urešena rukavima od teške svile na grane, i mali vrhu a na keceljki šlingani jastučac. kruškice" ili "na a se franđara. Skute marama koji Iznad kreveta na zidu su svete jelice“, bijele je nalazi i na vunenim čarapama. slike i raspelo od šlingane." sjajnog nekog bila soba neke — spomenuteSrijemska je seljačka Objasnimo Nasred sobe otac, stoji materijala. niši u nazive: usniv prikazanavelikoj kojaje a uz jepamučnotkanje, kleči mlada snaša u zipku = = proširenje duguljaste roklja glavne jekupovno p latno, porgar i kašTu se malko više svakidašnjem oplećku povišena. ispod kojeje pod- dvorane, jesuknja amodnalaze ormar s pregači.

Cijeli taj mirskoj posebnim kojaje suknji.

Keceljka pregača stol odražava Tovarnika svu za različito na iz plemenitost ruho, pok- bijent ovoj nošnji poseb-jeljcima riven uz no duše. hrvatske k lupa njega stolnjakom, zlatne, svjetboja: lijepih žute, seljačke i vunenom losmeđe tonova. izložba nadasve i ponjavom pokrivena njihovih lijepa Vrijedna i stolci s izrezanim kićenikom nosi: ruhu zimskom Muškarac kako KIĆENISRIJEM dokazuje Na stolu oblikom srca na naslonu. crnu kožnjak, plave hlače, i i narodkošulju, uz pjesmu ples, je, jezik, velik kruh. Tu i na te jejoškomoda,na je šubaru, obojke opanke ili ruho također jedan nošnja četiri hrvatskom kabanicom s a ladičar, je kajišarima, ogrnut po iznad davne hrvatske odvanjskih dokaza ladice su veliko zrcalo koje aljinom. između na urešene i dio muške Posebno području opstojnosti fotografije obiteljske jecijenjeni i Dunava.

Save dva reda krevetu štriNa su ŠPENZLE, kojeje peškirima. nošnje kana

rubu

na

i

i eklanih

visokih

u

ili

teće

života. Treća

kraja godine GOVOR VELIKI se je koji počne treće razvijati godine početkom

KEGLEVIĆZrinjka STEVIĆ, odgajatelj dipl.

Priredila:

života.

jejedan koji Prvi znak novorođenče nam mi se koji ljudisporazumijevamo, nešto dajeje njegovprviplačpo kojim jedni drugima To znak da i nas rođenju. je jeuspospriopćavamo koji povezuje. i da Osim kao govora disanje postavljeno plućno glasovnog za možemo se govora. toji preduvjet razvoj jezičnog izražavanja, Lako li uočiti i je dojenče odgovara sporazumijevati ( pokgestama zvukovne na retati podražaje (žmirnut rukama, glavom, tijelom), će ili okretati glavicu mimikom,pisanjem, slikanjem prema i itd. Ptice se pa sporazupodrhtavatiodskočiti). zvuku, primjerice Već 4 će sa "se razmjeseca djetešce mijevaju pjevom, dupini dok mu ona uz a gledati majku govori govaraju"pomoćultrazvuka, i će Priticalima. i odgovarati gukanjem. pčele plesom likom Da bi se na s vog prvih glasanja dojenčad 4€ čovjek početku zi 1B više služi Lašva i naučio e, i, samoglasnicima životnog progovorio (a, puta isto O, nego pravilno govoriti, u) suglasnicima.

Majka neophodno je svijeta počinju glasati prvim da živi s sluša vrlo dobro te do a tek potrebno ljudima, mjesecima, kasnije,prve razlikujeglasove, ih Poznati su neki tako do ioponaša. prim- godine, jerjojdijete daje znanja slušajući svladaju glasove iz li ili da iz se jeripovijesti djeca ostavljena svog materinjeg jezika.

No, osjeća ugodno neugodno. među nisu zvuči krenimo u od divljini, životinjama, Drugačije plač gladnog početka! već od ili Tri su faze osnovne u govorila jezikom ljudskim dojenčeta plača glasanja razvoju zvukove nalik na samo veselo. govora. onoga ispuštala koje jezadovoljno, Prva,PREili će do 12 do životinjsko glasanje (rika, lavež,traje mjeseci, dijete najkasnijeLjutnju negodovanje GOVOR, Također zanimizraziti 18 mi MALI faza a cijuk). jepoznat mjeseci.

Druga je opet drugačije, da se od ti do smo moramo ljiv podatak djeca cijeloga GOVOR, roditelji koji druge polovice Govor

od

načina

na

S

u

Mljekarski

list

23

vidi da

priprema je dijete slični, poruku pravilnonju desetak kod većine tanjurić njegovstolac, bočica, riječi reagirati. prvih veseli se što će biti Te U i PRE-GOVOR na nahranjeno. ubrajamo djece svijetu istovjetnih. života univerzalnim se zovemo Tijekomdruge godine slogovanje, prilikom kojega riječi stoga može istim se govora maloga dječjim rječnikom.riječnik igra slogovima, čuje (sveopćim) dojenče 200 više isto na sebe govora riječi. rječnika povećati Stjecanje ponavlja. malog puta pa model Veliki govor se s nestankom tazapravo je razvijausporedno (npr. de- ta, la- guelemenata.

Za mali Ponekad i nas te iste govora dokazuje koji odraslih, slogove la, pjevuši. de, gu). preod treće da znači će biti govor govorni napredak djeteta Koja djetetova riječgovornih jetipičnoslog cijelu prva će će s koristiti a Dijete prvo riječ,jednariječ cijelu frazu, godinedalje. koju razumijevanjem naučiti ovisi Primznači te odraslima. o nama jednostavne imenice, npr."pa"jednogodišnjaku "da". tatin "ne" će lakše reći a "tata" znači: to se maje koje jerice, dijeteigra slogovima patka, nego inće Nakon čuvši to, auto. u ma. mu, svoje Majka, prilazi prvegodineGlagole prvogovoriti - ili finitivu uzima mu se, ga na ruke, Pojava riječi smije dijete riječima kojima raspolaže (nati -Ći). neobično "JA". više i uočava ga. Dijete je važna,jer pripisujeuoppriča miluje (njih desetak) ćeni već da . djetetovupsihičku pokazuje izgovaranje primjerice slogova smisao, premaodređenoj odnosno da nikakvih nalazi. ono se nema u samoga "Čitajući" gu-gu ugodnihprilici kojoj zrelost, od ostalih. Između slikovnicu će sebe Tako s se dijete razlikuje uspostavljamajkom posljedica.

4. i 5. i reći se veza pojam pojavljuju prstićem pokazati patkicu godine asocijativna (povezanost i među između sloto čulo od vremena pogodbeni je majke), "pa- (jer predodžbama prostora, će buduće Tako će način i odlazeći iz reći i osobe stana same a ma-ma gova vrijeme. majčine opet pa" koristiti te tako no to sutra, jučer, drugi riječi: nastaje koji "pajeonaj "pa- dijete skupglasova ići ću. da su da znači nešto znači. ono za zna Petogodišnje je koji Zanimljivo pozdrav možda, ako, pa" pa", rečenicama nazivi osoba odlaska. Treći koje najbližih djeci, koji prigodom "papa", dijete govori od od i se tama-ma, naglašen pridsastojeslogova drugačije sadržavaju imenice, glagole, prvog ta, ili i oznake. znači pa-pa, ba- u mnogimjezicima najčešće hranu, jeve priloške drugog, ba, shvatiti

Priredio:

Već

i

na

vrlo

pa

da

kada

a

1918. izbile

se

nekom

kra-

Stanjepolitičkih stranaka

-

_ građanske bile kao što su to Hrvatskoj, i Hrvatsko- = koalicija Starčevićeva Stranka nisu srpska prava, velika ispunjavale svoja obećanja ne = seljačkom puku, napose i društveni gospodarstveni> napredak, Stjepan pajeenergični u RADIĆ u skupštini Zagrebu 1919. na Svijećnicu preoblikovao stranku "Hrvatska u svoju stranka". republikanska seljačka Glavne

u

24

smatra

najmanje opetpod krunom. ljevskom U sve takvoj podvojenosti koja je više rasla zbivali su se slijedeći politički događaji:

KEGLEVIĆ, Stjepan ing dipl.

tijekom prosinca i do su na svijesti javu ljudi suštinske razlike među onima koji stvorili novu državu su JugosVećina stranaka laviju. srpskih želila ostvariti Veliku je Srbiju, većina naivnih hrvatskih a — nadala se političara poštenoj državi zajedničkoj ravnopravnih od će svaki zadržati naroda, kojih barem u svoju onoj autonomiju, kakvu imali su mjeri bivšoj Za Austrougarskoj. jugoslavenintelektada bio tanak stvo je sloj i dosta tualaca a građanstva, ni nisu mase seljačke zapravo Dr. Ante znale za niti su ga njega, željele,

se

Trumbić

stranke

u

list

Mljekarski

=predsjednik bivšegpa njegova tadašnjeg Splita, trg, Lonudarili odbora rečenicu: sabran su na u govora gdje njih strojnicama.

Jugoslavenskog je uzvratili "Hoćemo da budemo su sa pucnjevima, Vojnici Srbijom, donu, ali budući da su bili na brisanom Srbina ministar _ hoćemo ali ne unutarnjih poslova: podSrbijom, Srbin Svetozar su se kao u neredu. a ne za PRIBIĆEVIĆ, povukli gospodara; brata, prostoru, ležati 13 mrtvih i 17 Ostalo iz Hrvatske. tražimo je jugoslavensko jedinstvo i Iste 19 miniimenovano biti bez može ne ranjenih vojnikagrađana. jer Ukupnoje koje Bugara, još Hrvati bili: noći od ta formalno narodno stara su ne je zagrebačka posada kojih jedinstvo PTT i dr. da LUKINIC dr. Edo znači ništa." Rekao a službu su za preuzeli razoružana, jenadalje odredi nisu izdotad Stranke iz ministarski PETRIČIĆ Živko = srpski koji je o beogradski Sudionici laziliiz Iz Bosne kao centralizam ubitačan za prava, vojarne. poljoprivredu. pobune jednako vlast Hrvat dr. bili su carski Veliku bio uzkažnjeni, jerje blago apsolutizam. je jošjedan što ministar da sve danicu vidio Radiću američkom prije Tugomir Alaupović, željela padne je U zaborav.

W. WILSONU novoj,slobodnoj predsjedniku kojivjera. hrvatskih Društvo novi odredila vlada Ta među slavnih 14 točaka Hrvatskoj je je svojih prvo domobrana i novi kombinirani tražio i na odaje p alima stijeg grb, počast samoopredjelpravo ćirilice dan 5. naroda. time na su se prosinca. jenje Seljaci proglasila ravnopravnost "krvavi bio latinicom to novom na s Međutim, nije jedini cijelom oduševili, posebice republikanizizbile uvedu su u te da se su od novih vlasti mnogo mom, intermezzo", jer srpnju posvuda području, pa Varaždinu i doi ustavna ih nemilosrdno u vojnepobune jer je pretrpjeli, građanska prava ali brzo Narodbatinala. Većinskom strankom u Srbije.

Mariboru,bijahu ugušene. sadašnje Kraljevine bilo ukino u = HrvatskovijećeZagrebu je Hrvatskoj, vladao Svetozar ostala nuto, jepokrajinska koalicijom, je vlada,Privremeno narodno srpskom PRIBIČEVIĆ,kobna osoba za ali opetsvedena na samo tri odpredstavništvo i bio Hrvatsku, koji je protiv svakogjela: unutarnji, prosvjetni praBudući da su oblika Pribičević hrvatske i vosudni. za izbore omeo pripreme je autonomije Ustavotvornu i novu Hrvatskog skupštinu kojemuje prijestolonasljednik ponovnozasjedanje bile velike i moralo ALEKSANDAR sabora. se daleke, potpunovjestranka sa slovenskim Ta rovao. osnivanju Privremenog pristupiti je liberalima i kao iz Bosne = predstavništva pojedincima narodnog "Krvaviintermezzo" Demokratskooblika uskoro stvorila demokratskog nekog pardržavotvornu stranku.

To naslov lamenta. Sve su stranke bile je jednogpoglavlja pozšto da "Politička U bila vane knjige = povijest delegate Srbiji je najveća Radikalna uputesvoje lisca Hrvatske" Horvata iz Radićeva stranka odstranka vodstvom Josipa 1936., je, međutim, pod starog bio uhićen. Iz “intermezzo" znači uskoro Nikole a on PAŠIĆA,a njena oporba riječ bila, bila Demokratska Hrvatske došlo 60 Radi stranka o se, je naime, je delegata. pod međuigra.

Predstavništvo vodstvom dan 5. s radom na DAVIDOVIĆA jepočelo Ljube krvoproliću prosinca 1919. i odmah htio surađivati 1918.

Jelačićevom 11. su se s na kojije ipak ožujka trgu hrvatskim strankama. kada su bivših iskristaliziraladva bloka drugim Zagrebu, vojnici suprotna 53. i 25. domobranske centralistički i protucentralispukovnije demonstrirali novih tički.

Nakon Aleksandrove — vlasti, protiv Sastav prve zajedničke a na iz navalili su vojnici "prijestolne besjede" njih počelaje vlade Narodne straže i sokolaši. Kao burna zbognepravedne rasprava Iako bila već u krune vladom 1 novca za su za jepotreba vojnici vojarni izmjene (4 predigra, mučna su s za na hitna, ipak natezanja počeli demostracijama dinar), povećanogporeza do 18. dana kad te trajala prosinca Hrvatske, 1918., uvođenje republike, području neispravnog toga Aleksandar konačno i uz krenuli uzeli na agrarne reforme, je oružje glazbu provođenja pristao zbog Ilicom prema Markovu da hrvatskih sastav: = seljaka ovaj trgu batinanja Narodno i osobito kotarevima sruše u P ROTIĆ Županiji predsjednik: Stojan vijećeosnuju Radiklane Vodio iz ih Vinkovhrvatsku Vukovaru, srpske stranke, republiku. je Ludbregu, cima i dr.

Anton neki narednik MURK se podpredsjednik: kojemu Koprivnici, zbogžigosanja iz Slovenske svaki stoke itd. Ta burna zameo KOROŠEC kasnije Najprije je trag. rasprava mornari kod su u otvoreni ljudske stranke, Frankopanske prešla hrvatskoministar ulice dr. da a sve = spriječili =vojnike vanjskih poslova: sukob, pristaše srpskiprotuAnte Markov idu na dobili su TRUMBIĆ, Hrvat iz Mesničkom uređenja trg,centralističkog Glavni

smisao

su

ovi krenuli

na

Jelačićev

u

*

-

u

a

u

-

*

*

*

Mljekarski

list

25

žig

"antidržavnih

elemenata".

kolovoza, jenestajalo Ministar Ž.Petričić dao ostavdobio demokrat je je Ljuba prvotnog pros= = oduševljenja ku.

Davidović.

Pribičević i todušnih hrvatskih za Trumbić, ljudi jugosIz hrvatski su Lukinić ostali su na istim stanja političari toga mjes-lavensko zajedništvo, a nastupilo izvukli stvorili od ministarstvo i ipak pouku tima; poljoprivrede Dr. Rudolf gorko razočaranje.

Stranke iNarodne dobio Hrvat dr. napredne je Franjo Poljak, prava HORVAT dobro kako je stranke novu opisao stranku dr. Hinko KRIZa nešto zajedničku kasnije je donedavno su odunazivom "Hrvatska Zagrepčani MAN pod zajedVaraždinac, vjerni pribinica." ministar za agrarnu ševljeni raspadom Austrougarske, ćevac, postao već 1919. istih reformu. u proljeće Zbog govorili: nesnošljivih prilika Protić S obzirom naša 29.

1918. što na sve smo Predstavništvu, Stojan je listopada ovdje"Zbogom dao ostavku vlade već 1. a ima više sloboda!" mnogo iznijeli,toga još polučena prve a

mandat

za

sastav

nove

treba

ne

se

čuditi što

u

TRŽIŠTU NOVO NA KRAIBURG kvalitetne stajske prostirke KEN Tip: Dimenzije: ž

*

120

x

120 x

165

cm

e

120

x

175

cm

185

cm

*

120

x

200

cm

od

Njemačkog priznate društva poljoprivrednog proizvod dugogodišnjih istraživanja od visokokvalitetne gume s načinjene strane

su

dodatnom ne

zaštitom

skližu se, otporne lako

su,

mekane

i

higijenske, čiste, smanjuju od dugotraju opasnostozljeda, GENERALNI

se

ZASTUPNIK

ZA

HRVATSKU

T.Z.P KUPINEC

10452

ZDENČINA,

Kupinec 210

telefon: 01 84 50 54

Iz

bakine

Stjepan Keglević, dipl.

Ing. Poneki

kada

svojoj put, ili u kulji dragomrodbinskom, movskom ili prijateljskom krugu nađemo dobrom raspoloženju, razne zapjevamo pjesmekojih malokad znamo cijele stihove, malo s nego onako, početka, pa onda na tralaa kraju,najviše lala. neke samo sve Ipak, riječi pjesme i smisao stvoriti nam mogu njen dobro raspoloženje.

Nijerijetko kod nas da neko mlado društvo, i ono u kome su oni srednjaci, pa a da ne o nama govorimo starima, u

26

se

u

obite-

pjesmarice želi

zapjevati osobito = pjesme, = domoljubne danas kada se možemo punagrla veseliti domovini. našoj hrvatskoj nedosnam Ali, nedostaju riječi, tekstovi! Pa rekoh si taju hajde, narodu jednenoći, objavi riječi naših ilirskih budnica i davorija što su u zapisane bakinoj pjesmarici nek? se da se sve pjeva pa naše

stare

hrvatske

ori!

Dragičitatelji koji glazbeno možete nam na podučeni, pisati adresu lista ćemo vam našega pa i notni tih poslati zapis pjesama. ste

Mljekarski

list

as

lakine

Ke

JOŠ HRVATSKA

LASNA JASNA Glasna

jasna pameti, dola proko prokogora hrvatska nam leti pjesma do tamo mora! sve sinjeg Časakmeka čas ko grom, naš Dom! za vječna jeka Davor brate oj, moj!

Nek slože bratska: se grla ŽIVILAHRVATSKA, Nek se slože bratska: grla ŽIVILA, ŽIVILAHRATSKA, ŽIVILA!

A

bjesmarive

od

Još

Dok

Hrvatska

ni

propala mi živimo,

Visoko

se

Kad

zbudimo!

bude

stala

ju Ak' tvrdo jedugo spala, Jača hoće bir, Ak' sada mala snu je Će se prostranit! u

TKO JE SRCE U TE DIRNO Tko srce te je dirno, Da si tako sad nemimo, Kako pticazatvori, Za mori. te svijetomželja nebo u Nij' svijetu tvoje, srce Miruj, miruj, moje, nebo u Nij, svijetu tvoje, srce Miruj, miruj, moje! u

u

JOŠ NI JEDEN ZAGOREC Još ni

jeden Zagorec Nije prodal vina, Veselo ga popila družina.

Njegova Pijmoga, pijmoga do dana sve belega!

,

ZA JEDAN ČASAK RADOSTI Bez tebe draga ljubezna Ne mogu ne mogu živjet, živjet, Za časak jedan radosti, dana žalosti.

Hiljadu dana, hiljadu Ti si mila moja, moja Ti si mila moja, moja Ja sam tvoj.

PROSTO ZRAKOM PTICA LETI Ispjevao

Vatroslav

Prosto

Lisinski

zrakom

ptica leti, TAMBURICA Prosto gorom zvijer prolazi, A da se lanci Tamburica sitnim ja speti glasom udaraše, Dam tuđincu da me Nuz tamburu mlado momče zgazi popjevaše.

Iko ne voli umrijet prije, Ojmladosti, mladosti, U tom naša krv ne Evo tebi vrije. radosti, Tko voli Sad umrijet prije, dunje sazrele, tom naša krv A vrije! djevojke procvale. ne

>

su

U

|

ne

list

Mljekarski

27

I s

vitaminima

oprez

(nastavak iz broja 4/97.) trajati Mentalna oboljenja unedogled.

Raspoloživi dokazi govore da određen postoji U ne tako među davnoj prošlosti za u potencijal njihovu primjenu psihijatrima postojalo jeprilično nekim bolestima. mišveliko za Međutim, primjenu oduševljenje Kožne bolesti koristnosti velikih doza o velikih doza vitamina u ljenje liječenju Akne i velika se na su različitih kao djelovanju pošast patnja psihičkih oboljenja temelji njihovom neke i doživotna a za što to ili u za a tinejdžera, je shizofrenija svojstvu potencijalnog lijeka, Jedan vitamina A mentalnih u ne nevolja. analog osnovnog poboljšanje funkcija neophodnog, sastojdanas se kao osoba s oštećenom ka hrane. za ne primjenjuje djelotsposobnošću Briga zdravlje, voran čitav za teški oblik cističnih niz dobro odvesti u takve nas lijek učenja.

Ipak, smije krajnosti. akni. kontroliranih instudija pokazao je Možda bismo morali poslušati Velike doze nisu se, međutim da vitamina megadoze niacina, Bg, strukcije za majke prirode: posC ili u liječenju pokazale djelotvornim vitamina drugih vitamina nisu rezultata konzutizanje najboljih akni ili u kožimali učinka osobe shizona sa olakšavanju drugih vitamine u količinama u mirajmo nih Oni ili mentalnim oboljenja. kojiuzimajufrenijom drugim nalaze hrani. se kojima prirodno vitamina A za sve bolestima. takvih analog tipove Primjena megadanas većina se tiče Što od doza da sportaša, s se mogu kožnih bolesti oboljeti ciljem poboljšaju nutricionista da vitamini samim vitaminom A. vjeruje otrovanja poremetnje sposobnosti učenjai minerali se dodatno doze izaztakođer dala rezulkoji uzimaju Zanimljivo, pretjerane nije uvjerljivog i dobro vale su raznovrstne i uravtata. pored ljuštenje pucanje kože, baš to su notežene a učinka različitih o koristima i rizisimptomi prehrane nemaju Proturječnosti kožnih bolesti. cima velikih doza vitamina rezultate. na sportske mogu Piše: Dr. ivo BELAN

u

Podsjetnik

za ultrazvučni

mamografiju jednom pregled

klinički

pregled putgogodišnje dišnje s 35 najmanje jedna mamografija,prvamamografija godina Hrvatska raka liga protiv prepo- tzv. bazični mamogram ili kako odredi liječnik kalendar obvezatručuje slijedeći Iznad 40 ultrazvučni dvagodina: dojki pregled nih pregleda dojki: samopregled dojkijednom putgodišnje Kada odlazite na ne godišnje mamografiju, svake 2 ići Povedite morate sama. sa somamografija godine, Žene A. bez pojave međuvremenu a u bom ili sestru godišnji majku, prijateljicu, raka u bližojrodbini ultrazvučni obavite isto sve u dojki pregled pregled pa klinički = 20 do 35 kaže američke — pregled jednom vrijeme = ravnatelj godina: borbu za godišnje pregled dojkijednom mjelige protiv raka, Amy sečno "Učinite dan Langer taj posebsvake tako da za isti nakon klinički pregled dojki nim, dan, do tri neke Žene s dvije godine B: pojavom planirate ugodne pretrage ultrazvučni poodredbiraka dojke u bližoj pregled aktivnosti, tjelovježbu, zajednički iliodlazak kino. liječnika u ručak, kupovinu rodbini Od 35 do 40 ćete godina: Stvarajući atmosferu,učinit nečim što samu rado gosamopregled dojkijednom samopregled dojki jednom pretragu nečim što može a ne mjesečno dišnje očekujete, Piše: Dr. ivo BELAN

*

*

*

dva

*

*

*

*

*

-

*

-

*

*

*

28

*

list

Mljekarski

raka u ranim slijedeći mjesec. toga, mogućih otkrivanje način na žena ne samo 85% Čak taj pomažete li neprilika. može i koje stadijima, se nego prije i ženi iz obole od raka imalo sebi, svoje dojkenije nego jošnekoj znatno napipati, povećava mogućokoline. s tim nikogaobiteljioboljenjem. nost te Ako nitko u Sve bez obzira na opake vašoj obitelji nije žene, obiteljsku preživaljavanja bolovao od raka znači ne biti dojke, bolesti. povijest bolesti, moraju svjesm čekati

Osim

da ste

se

i vi izvukli od

ne

da

u

Svibanj Voćarstvo lanjanje mladica, KANTOCI, dipl ing. obično 10 do 20 dana prije Tokom cvatnje. ovi se svibnja obavljaju slabo rodni ili se prvo Pinciraju dušičnim = gnojenje — poslovi: Povrtnjak nerodni i sorti izboji izboji koje ako to gnojivima, nijeranijesu sklone Raznovrstno ulazi bilje povrtno rehuljanju.

Vezivanje obrada tla radi napravljeno, plitka već u živahnu ali se ili vegetaciju, izboja provlačenje izboja korova i uništavanja čuvanja između žica više i sve ih se od pojavljuju obavlja svibnja korovi, korova herpa vlage, tretiranja do treba kraja lipnja. marljivo suzbijati pljevljebicidima, cijepljenje okuliranjem mladih i kad se Prihranjivanje vinograda budni njem okapanjem.

Uvijek na mepupoljak, sjetva dva do tri navrata. se u izdašno obavlja đukultura mlađim zemlja zasuši, potrebno je nasadima, izGnojidba folijarnim gnojivima treba u tlu se rezidbom sa zelenom zalijevanje, jerpovrće počinje vodi se potrebi. imati prema kako bi što obavezna i za breskve dovoljno vlage koja je gusteU svibnju loza izložena je posebno nasade iskorištavati i kruške.

Vrši se bolje moglo jabuke hranjiva napadu pepelnice. iz tla. Naročito na stablima plodova je potrebnoprorjeđivanje zeleno na Cijepljenje počinje i kruške. kulture one jabuke Obavljapolovinom zalijevati kojesvojebreskve, završava a s vibnja, berba ranih se i sorata u vršnom jagoda korijenje razvijaju sloju polovinom lipnja.

Kako tla. trešnje. je svibanj najkišoće Zeljastom povrćugoditi u ovom vitiji mjesec, razdoblju vrlo razpovremeno zalijevanje Cvijeće i ukrasno bilje mladice rastu i najintenzivnije rijeđenom gnojnicom.

Ako sušno je nastupilo razdoblje lišće, je posebno potrebno pa Na otvorenom tlu i ukrasno povrtnom sije-voditi računa 0 zaštiti voćaka. jecvijeće potrebno bilje mo razne sorte da ne otvrdne kelja, kelj pučar, okopati zemlja. korabicu i kasne sorte Redovito se i cvjetače. provodi zalijevanje Vinogradarstvo Osim korova. se Ocvalo ukraspljevljenje grah,Plitka obrada tla togasije grašak, u i drveće no vinogradu i razno začinsko grmlje salata, povrtnica potrebno je toku se od u dobro orezati. obavlja vegetacije, Ako ustalilo se Svibanj jevrijeme bilje. toplo vrijePlitkom p a kada svibnja ruže. se nadalje. na otvoreno i krastavci se me, okuliraju Ljetno siju obradom se a uništavaju smo korovi, u i tikvice. Na otvoreno cvijeće koje uzgojili se presađuju u sušnom čuva se sandučićima ililoncima periodu vlagaklijalištu, raznog presadnice zeljastog po- u zemljištu. se na presađuje gredice.

Skuplja krasvrća, salate, paprike, rajčica, Uklanjanje suvišnih = = izbojase sjemecvijeća ocvalo. koje je i tavaca do smo tikvica, se u ovom koje no na provodi mjesecu, Lončanice se stalno smještaju u presada uzgojili klijalištu.ono ne smijebiti izvedeno ni ljetno bilo na stanište, prozor, Protiv raznih štetočina ni upotrebbalkon ili u vrt. Ako uzprekasno.

Najbolje je prerano biljke zaštitna sredfazu u ljavamo kemijska se u tapričekati kojoj razlikuju gajamozatvorenoj prostoriji, ako štetnici uzmu maha stva, jer rodni od nerodnih Osim da ih redovito zračiizboja. jepotrebno uništiti će nam veliki dio i se ukpovrća.togaobavlja pinciranje,ti m Piše Darko

samo

vrhova

-

u

Mljekarski

list

29

Poštovano uredništvo!

Poljoprivredna mehanizacija izkredita Svjetske banke za obnovu irazvoj

Eto,prošla jezima, proljeće šarm. Ne više svoj neodoljiv sjedim poredtople Traktori poljodjelce već puna novo, za peći, poleta jurim rascvjetano mi narasla krila. vrijeme.

Odjednom Osjećam općina Nuštar Nijemci i se poputdjevojčice. kako volim Za sunčevu Bože, toplinu!jednu toplu, zraku bih otići na kuće takozvanom mogla kraj svijeta. u Obiteljske "Srijemskom kao nađem no rano, trokutu" obProljeće jepočelo u ja uvijek Županiji vukovarskomi olovka vremena za su intenzitetom. osim kuća u napisati se pismo.

Dragi navljaju punim No, srijemskoj i ali kada budu vratiti papir.

Zbognjih ponekad čujem"špotance", koje ć ese, obnovljene, prognanici obazirem ne to. se na iz ratom i previše se najrazrušenije županije, obnavlja kao mazga. sam kao Tvrdoglava norpoljoprivredna mehanizacija, preduvjet I čitam list". Trud života i rada. U okviru ovaj put "Mljekarski malnog kojim programa velik.

Raznolikost tekstova Vlade RH banka člankopisaca je i za obnovu je preko Svjetska također. Zbog mali čitač vam svega toga sredstva za običan, razvoj osigurala kreditiranje poljoprivzahvalan. što Žaomi je nedavno i u jejedino čitatelji premalo redne mehanizacije, je pomoć stigla bih da više Na svečanosti sudjeluju.

Voljela je njihovih priloga. ovu Županiju. prigodnoj jedanaesda što reći. torici i Vjerujem imaju s poljodjelaca područja općina N ijemci S nadom da će ovo i ova proljeće godina traktora marke donijeti Nuštar uručeni su ključevi "Zetor*, svima od srca vas nama, mnogo od 300.000 DEM. boljitka Tri traktora ukupne vrijednosti pozdravljam. već

a

na

veliko

širi

u

su

ČRNE

OČI

Spučile i me, gledele kak da gledele nigdar su

se

babu

nesu

name

vidle.

pa kaj Je, glediju? ne Kaj vidiju da su mi na sele glavu bele pahuljice i da vreme je nuke za čuvati, Priče jimpripovedati.

Ne

smeti

na

bedastoće

Kako

vu

ti kleti

Traktori

su

u

na

glediju!

Tak bleščiju. Črne kako vuglen, kak z nutra. rafunjg Me f prsi seče, mi srce nabija. me

došli

poljodjelcima pravo vrijeme, i mogu jošuvijek vrijeme pripremiti zemlju obnoviti proljetnu sjetvu

misliti.

same

se

su

Tele mi

dršće.

je, gledim i nemrem oči zapreti.

Milina me ophaja.

Sad bi bile vmreti! lepe Gledim

30

isporučena Nijemce, Lipovac po te u Cerić,po jedan Đeletovce, Podgrađe, Donje Novo Selo i i Cerić. za Apševce Zanimanje taj traktora bilo i ne bi a kako kontingent jeveliko, kada iznimno su uvjeti kreditiranja povoljni.

Kredit se, 10 na naime, otplaćuje godina, poček kamata. a nema jedvije godine, su

Dragica

Vdović

u

dva

i

u

Milka

Vida

list

Mljekarski

Županije za služba stočarstvo Selekcijska vukovarskosrijemske posvetila govedarstvu Mlijeko

domaćih

iz

posebnu pozomost staja

rasplod- prošloj, godini, je 500 nih Služba umatičila steonih u junicagovedarstvu.

Posebnim fondom za za da kreditiranje junica, nabavljenih rasplodnih i je lakše brže Općejepoznato novčanimZakonom o i iz naše stočare li obnoviti stočarstva, gonego Austrije Bavarske, uzgoj svinja i i to vrlo veda.

Govedarstvo stradalo poticajima, počela jeoživljavati pod povoljnim uvjetima. je ta odmah proizvodnja.

Tijekom Županija d jelovavukovarskopočetkomdomovinskog i rada inače ima velike oko razrata, kada nja Selekcijsek službe, premogućnosti srijemska je izgubljeno Ureda ma 120.000 S obzirom podacima županijskog voja stočarstva, grlagoveda. jer posjeduje su za da sobom to neisna za a poljodjelci gospodarstvo, govedarstvo dovoljno izgrađenih, 1994. "vuče" i mlikorištenih području g ovedarske proizvodnju, biljnu objekata, gospodarskih ostvarili u izi te oraproizvode, proizvodnje premije te znatnu površinu jeko mliječne plodnih od 124.400 nosu mesnu DEM, godinenica na kojima se mogu industriju, prerađivačku proizvesti 1995. 193.000 1996. a čine se razini države na DEM, prošle količine kvalitetne napori neograničene 197.000 DEM. Ako se zna ima svrhu tu za i stočne hrane. Prema koja potaknuti godine pojeftine da su stočarsku za kada u poljodjelci nadležne dacima proizvodnju, posebice je kojima raspolažu ostvarili Prva ukupno pitanju rasplodni materijal. proizvodnju ustanove, Hrvatskoj Republici iznosu od 554.140 služe za stozadaća premije Selekcijske oko trenutno godišnje nedostaje onda može da se čarstvo vukovarskou Županiji zaključiti100 mil. litara DEM, ili830 tisuća mlijeka zaista dobilo 1994. osnovana je govedarstvo srijemskoj, KE —Vukovarskolitara mjesečno. što tiče se na i da, pogdodjele Županijskog prvenstvo prijedlog i stočari njezini srijemska županija iz fonda za sredstava lavarstva i uz kreditiranje pomoćSelekcijskog živo su zainteresirani za obnovu vlada veliko odnosila se centra stočarstva, zanimanje Hrvatske, upi za razvoj osiguranje govedarstva, za ravo na Tijekom selekciju govedarstvu. upravo govedarstvo. količina i Semlijeka dovoljnih Godine 1994. umatičene su u sela proteklih godina djelovanja kako na službe vukoVinkovci bivše mliječnih prerađevina Županije lekcijske općine prve tako i na ovome oko iz području, poslovi rasplodne junice nabavljene varskoUvoz države. i kontrole Kada Bavarske i Mađarske. cijele području evidencije, tetoviranja je srijemske, već i od muznosti nisu se Služba bilo s proizvoda mliječnih mlijeka naplaćivali je počela radom, biti bi morao u već trošak 279 890 umatičenih krava se u godini idućoj proizvođača, pokrivao iz dok danas se na Uostalom, nastojanje prošlost. županijskog proračuna, domaćinstava, RH i Ministarstva Vlade može reći da se slobnodno tome u 684 poljoje području gospodarstva pa i.šumarstva krava ili to znatan nalazi 2.248 umatičenih ove Županije usmjerena privrede doprinos ka tome krave obnovi fonda. te 1354 su cilju.

3,2 stočnoga pogospodarstvu, bržoj Piše: Milka

umatičene

VIDA

ženske

teladi i

U

1996.

ova

u

u

u

x

za selaHDZ- VukovarskoPovjerenstvo obnovu irazvitak srijemske a načela Ispunjena temeljna *

*

županije

način

Zemljišna politika provodi zadovoljavajući Od velikih mesnih tražit će se da stočare iz ove Županije industrija licenciraju se

Piše: Milka

VIDA

list

Mljekarski

obnovu

način i učinci su a na Županije, ljavajući njezini Povveć Predsjednik vidljivi. tiskovnoj konferenciji, održanoj Matić 26. istaknuto ostalo tom uz je je jerenstva Andrija ožujka, da su nakon također istaknuo da rada je jednogodišnjeg prigodom i u ovoga promjene ispunjena tijeku postupak Povjerenstva načela za zemljišta građevinskog temeljna zemljišna granica što se ovo zadovosela i za se na sva provodi politika gradove, na

i razvitak

Povjerenstvo *sela HDZ-a Vukovarskoske tridesrijemžupanije posljednjih je setak dana održalo niz tribijavnih za

na

u

selima

naše

-

31

obiteljskih joprivrednih Povjerenstvo posebice branitelja, gospozainteresiranost i darstava razvitak za obnovu i poljoprivreddrugihasocijacija Povjerenstvo će tribine te tražitiod velikih mesnih sela Vukovarskoslične HDZ-a agraru, — organizirat nika, stočare da odi ubuduće. se ia licenciraju srijemske županije donijelo je će iz naše utvrdilo i će luku na se, Zupanije.

Povjerenstvo Povjerenstvo je temelju koje pet zauzeti da vukovarskoće načela od se jako dokumentacije temeljnih kojih prilikom pripreme budućem radu. Tako u za — poljoprivrednog dobiju srijemski proizvođači predpolaziti prodaju ili će već odmah nakon nost vlasništvu provođenja prizakupu rezervacij zemljišta države, naknadi imovinu Zakona katastarske u Županiji. o za na tržnicama u isključiti početku prostora komunističke Takav zoni oduzetu čestice će biti u sve učesu je vrijeme potaknula novoj koje potez nezakonite kako bi se odnosi trgovine vladavine, dijelu koji talija pojava novoustrojene gradnje, robe sladobile te nad na u vlasna tržnicama, prodaja poljoprivredno zemljište općine njima pravo be kakvoće i stekli ništvu države tražiti vlasništva.

Time bi se higijenskosumnjivih obavljanje odlika. svih zdravstvenih uz za vezanihprivatizaciju jačanje radnji preduvjeti gospodarsko i odnosno seoske sredine. na ŽupaNajavljeno je osnivanje kupnju zemljišta, i 20 obročnu do Govoreći za o radu vijeća poljoprivredu nijskog Povjerenstva otplatutijekom će Zakona I u ovoga koje predindustriju prateću prošlegodina. provedba osnivanja proljeće svih odbila redovitom temom svojevrsnu stavljati agroburzu, Povjerenstva je godine, predsjednik tribina. svrha održanih istaknuo iznimnu ustanovu nosno kojoj je uspješnost javnih je praselima i razvitak tribina u hrvatskom za obnovu u agraru, ćenje Povjerenstvo stanja organiziranih Vukovarskosvih sela naše Županije.

Na tribinama HDZ-a su — mjera korištenje poticajnih i dati će iz novosti te dosezanje županije razina, priprema javnosti predstavljene srijemske punu i radu Zakona hrvatskih o pol- gospodarski najjačih položaja. pravima ustroju udruga potporu zauzima.

a

s

obzirom

veliku

na

u

u

u

OLJUOTI!

PROIZVODNJA

+

TRGOVINA

*

878-034

Tel/fax:

Tel: 043/878-059

OPREMU

bb

ZABLJAK

ROVISCE,

43212

PROIZVODI

+ EXPORT-IMPORT

STOČARSTVO

ZA

za papaka čišćenje stojnice krupnu stoku stol operacioni hidraulički vrste za za krava(2 tipa) stajalištastoku(3 ikopita naprava teljenje *

za

*

*

za štale slobodnodržanje tipovepojilica ) dermo ležišta z a sitni izgnojavanjeostali sistemi hranidbene stijene automatske

veza *

*

*

-

*

sve

*

*

priborpotrebanu stajama

ZA

SVE

PROIZVODE

DAJEMO

GARANCIJU

2 GODINE!

list

Mljekarski

h m

5

VITREX VIROVITICA dioničko

NOVO

društvo

Zbora

narodne

garde 3

IZ "VITREX"-a

telefoni: 033/721 513 722 707 721 168 721 212 721 352 724 507

KORISTITE VITREXOVE MUZILICE JER SU HRVATSKI PROIZVOD

EUROPSKE

KVALITETE

STROJ ZA MUŽNJU KRAVA,KOZA |OVACA VT-5 Koristite Vitrexovumuzilicusa pulzatoromivakum pumpom: -

-

-

-

-

jeropslužujefarme do 10 krava, 100 koza ili 100 ovaca jerjegarantiranokvalitetna kao i sve uvozne muzilice jerjojjeosiguranservisirezervni isključivo dijelovi kod Vitrexa jerjepokreće elektromotor monofazni 0,65 KW je cijena6.600,00kuna u jerjoj trgovini Vitrexa

E

<

:

= s >z : O i) MATENAČKA bbCROATIA 49240DONJA STUBICA, tel: 049/287- 287- 287377, 375, 287- 366 fax: 049/ tel.

368 S

:

S

E

:

z

5