Mljekarski list 4-1997

MI, <

GODINA XXXIV ZAGREB TRAVANJ, 1997.

FT ——————-—>--—čitatelji Dragi

BROJ 4

Mljekarskog

-

lista!

UvažavajućiVaše mnogobrojne zahtjeve, željeiprijedloge, uspjeli smo sve objediniti navedeno,te oblikovati Mljekarski list takoda

“

Vam po sadržajuiizgledupostane jošbliži.

veći na Listjeproširen broj s prilozima u koloru. stranica, Sadržajnoće biti dopunjen reportažamas otkupnihpodručja, redovitoćemo informirati novostimaizzakonodavstvas područjapoljoprivrede.

Proširit ćemo uvijekrado čitanu

o

rubriku“Obitelj idom" raznim savjetimaza domaćinstvo.

a

Nadamo se,dragičitatelji, da će Ag Vas Mljekarski list ovakvog fp 2sadržaja, u novom ruhu ugodno ,

u ž\iznenaditi, te tom smislu soeujemo Vašu podršku.

A smo sve Uči kako bi A mjekask

dod “S a

>

ža

sa

PhEKA od

ATA

svcija

a

list štovišepribližili Vama, no ukolikoimate i ideja, dodatnihprijedloga rado ćemo ihuvažiti.

PLA

Uredništvo |

opera

e

e

prene

|

=.

_

>

s

sie

-

—_

-

pa

,

sr

Ž

Humanitarna “>

"4

;e

-

“

-

i

,

2

Bi

akcija

(LITRA MLIJEKA

ZA

VUKOVARA

OVU

OB)

3

š

| #+.i u PNP: 4 simboličnim humanitarnoj Prije, pod akciji nazivom mjesec dana započeli o smo ideju provoditi VUKOVARA", Inicijativni MLIJEKA ZA obavio je odbor radnje, j rAkcijej “LITRA OBNOVU sve akciju suglasnosti.“ 1, kakobiza i mišljenje pribavili potrebno zbrinjavanje prognanika Podpredsjednica za i Kosor, pregalac Jadranka gospođa Sabora poznat 2 sI id primila Saboru te Republike nas u našeizvješćeo saslušala Hrvatske, izbjeglica pažljivo je Ž provođenju \ 5: akcije. drezui : ganagim, prijedloge sugestije, gospodina Vladimira Štengla.

1 au korisne te i Uz punu podršku način te gradonačelnika analiziran namjena akcije, | je detaljno provođenja grada Vukovara prikupljenih Vukovaru. ustanova sredstava. Sredstva gradu! su obnovi namijenjena dječjih ia vrijednom se Isto mišljenje i njome 4 razvitak. obnovu hvale ou smatraju S dijeli Ministarstvo i za "4 Vukovar nA daj i Ga: > potvrđuje PAIN ostao je hrvatski“; bio će EPuhvačeni proizvođači njome biti zaposleni se u Akcija mlijeka, i će provoditi Hrvatskoj cijeloj u. mljekarama, | te deo u (5 mlijeka.

7 mljekarska poduzeća,potrošači jednoglasno j 21. od # 0.g. veljače je na d onio Upravni društva odborHrvatskog sjednici mljekarskog at izvrši Akciju 1. sve pripreme.

Tajništvo zaključak: ovlastilo KI 0.g., vjes dadotada travnja započeti t€ članovi u provođenje akcije. uključiti Pia i Naravno, se odbora a ktivno će Upravnog obnovi budući najveći a sredstva Djeca šu s u da dječjih prikupljena namijenjena mlijeka, potrošači 52 traženo u našu o provođenju u akciju ćemo i akcije uključiti mladež. mišljenje školsku Na ustanova, školstvo, kontakt Uprava nas na Ministarstvu športa a sa upućuje školama, za i izravan piu | iem7 sise ravnateljima. s" materijal slikovni koristit likom (plakat) ćemo vrijednosne sa djevojčice i markice akciji udi ki In uz osobno. # ŠUnašoj filma “Svjedok",jučinogroditelja djevojčice Ni - Pod i U V iz / / LA nač prjednjŠkelje gl j dio 4 /:0 ae: A Meja favnja 1. a do prosinca). / Biti će trajati 8 mjeseci / 4 popraćenalikom (od;1.

ZA OBNOVU “LITRA i tekstom spomenutedjevojčice VUKOVARA".4 nE MLIJEKA markica (2,00 < određeni kuna).

4 vrijednosnih Svakog tiskat ćemo samoljepljivih mjeseca broj e m B markice sudionici!

Pri i čini motiva slike iz prve <" sporuci Markica svakog plakata. dio mjeseca * 8 će kartone dobiti prigodne će kroz marekee. polja, označenih koje lijepiti Eo : ' IS | HUMANITARNE JA mjeseci.

Pg SAM “I formiranog kartonu lika'na “u će.

SUDIONIK Ispod pisati st = */ “MH AKCIJEZA OBNOVUVUKOVARA". a Q | službi d vršit će putem markica i prtizvodnju FS primarnu materijala Distribucija ostalog # školama odredi ravnateljima,» odnosno rzdc« suglasnosti koje mlijeka, mljekara, djelatnika Hijestima = prodajnim ši kupiti SF markice moći S agrađaniće E Drag < | = Nu čitatelji! ske da namjeni detaljno upoznali humanitarne ove trajanju Predpostavljamo akcije, o načinu te | provođenja. > sudionika “LITRA OBNOVU ZA MLIJEKA humanitarne Budite od i Vi LP jedan RANS VUKOVARA"! dopunske informacije Hrvatskom društvu mljekarskom E se Za obratite 01 424 420. tel.

Zagrebu! a

>

daLEL

EF

P

'

akt

i

“

*

a

š

i

-

u

a

u

;

i

|

'

Dora

2

:

i

j

ć

SJ

2

*

i

i

X

Ar

eda:

d

#'J

:

,

u

v

jšva

ž

m

ii

Edd

sa

čl

S

s

>

Kent

sa

5

na

osam

3

"

mi

za

se

sa

u

u

*

Da

=

Nr

,

“

f

o

smo

vas

F

i

jav

e

REV

I

foirakel

dubinui do 2,5m u povoljnim treu Nakon nicanja uvjetima. nabusavati. počinje ćem listu Iz L) sorehum stabnekoliko busa tjera zeljastih \(Sorghum na ljika podijeljenih nodije, iz kojih rukavac kojimobuhtjera mimi vaćastabljiku imladiizboj.

Rutrave, kao oca Tuiinr kei zatvoren se.

Piše Pref. dr. Šira kavacje ipreklapa brojhibrida dobiven vi- Stabljika jevelik 2naraste krmnogsirka Poaccae. pripada p orodici Sirak rasta, vrlo sokogtipa dobrognam u promjeru cm. do visoko i -3 3 se Porijeklom Afrike, gdje iz je busavanja bogatih lišćem, tanje Brojstabljika o izbusa ovisi 5.000 godina. stabljike uzgajavišeod kojaje u mladihbiljakahibridu, proiziKojetma otkosu Četvrta je žitarica po površinama meka i sočna,kojustokarado vodnje. podacimaFAO. U svijetujedezbogslatkog miPog prema 8% soka(ido ima puno sirak lanKrmni se na uzgaja površinama većimod z.m.). osobina Hibridi navedenih j e lišća.

Lišće glatkog ili cetastog ha. se za 37,8milijuna proizvodnju koriste zelene naboranog ruba,kojije nastose o d a u mase za U Europi uzgaja XV. krmui silažu, vrlo zubljen. sivkasto zelene Lišće j e a u Ameriku u ljeća, s ljetnim sujeprenešen suhimpodručjima veboje kojuzadržava t ijekom tamo i jejakopro- šamai za sijeno.

XIX.stoljeću getacije. “stepskim tjeraju širen. lakojeporijeklom iztrop- Sirak u i kultura koja 16je sirkovi list, Krmni skogpojasa, danasjeproširen uvjetima (400 500 mm oborina) ali 21 ima s i hibrida brojem manjim dalekona sjever. su za većinu Zbog nizagokoji presuhi listova kultura na stabljici.

Ted spodarskih vrijednosnih osobina dajezadovoljavajuće rezultate. su i Stabljika lišće prekriveni se u i mogućnosti uporabe, širi Otporniji je na sušu,bolesti i tanom presvlakom, od koja ihštiti a svijetu. Prema načinuiskoriš-štetnike od kukuruza, naročitoprevelike sirka transpiracije.

Cvat na: sirak danas dijelimo ćivanja na | žičnjake. metlica koja možebiti rastresita je krmnog sirak zrnaš(Sorghumvulgare L) Novihibridi sirka osim ili Hibridi sirka z bijena. n amijeza proizvodnju zrna štodajuvećeurodemase, imajui njeni za krmu polurastresitu imaju krmni šećerni sirak(Sorghum većukakvoćuod starih sorata.do rastresitu metlicu b jeličaste, za proizvodnju za mase bicolor) dobroobnavljajuraznih Onise naročito nijansi mrko smeđežute, 2-4 otkosa zelenu krmui silažu, sirup, alko- dajući kvalitetne krme. sive, do boje. mrke Z rno gotovo u sušnim područjima.Nekihibridi su iznad sirka po kakvoći krupnoi golo, može biti holisijeno tehnički sirak(Sorghumtehni- kakvoće kukuruza. obraslo djelomično pljevicama ili širka za proizvodnju metli, četki Osobinekrmnog cum) AE obraslopljevicama i potpuno idrugih proizvoda.“ se izvanMasa 1000 zrna odlikuju Sveformesirka najčešće sitnije. jedna podvrsta (neki jesmatraju redno dobro razvijenim 12-26 a ovisi o kori- iznosi od grama, zasebnomvrstom)jesudanska u koji jenovim p rodire hibridu proizvodnje. iuvjetima s ustavom, trava (Sorghum sudanense), koja se iskorištava napakošnjomili a u za sivanjem, novije vrijeme i za dobivanje križanja hibrida koji nabusavaju jače ikoji imajubrži porast, hibridni se U novije vrijeme siju i za mase proizvodnju sirkovi su zma, koji većeproduktivnosti za prilagođeni određeni i način uporabe.

Hibridni krmnisirak je jednogodišnja biljka, kojajako nabusava, nema podzemne list (podanak) vriježe ikojau našim Mljeka uvjetima nema mogućnost prezimljavanja.

Hibridni sirak širi se samo sjemenom. medičanjui majI otkos Z. Dva hibridna sirka za učenjem sirka kao zrnaša, Štafa) krmu sans '

*

j

.

|

1

-

\

.

-

)

-

-

-

-

i

.

u

.

..

4+.

da

išta

vd

Vo »

t

i

lk

t-ad

mise

saa

2.

oi

LA

.

,

NUMIKRMNE

"ta Liam

Kine,

pv

7.

MB

KULTURE

efektivnih" Trim enjeni Hibridi krmu za sumu u od 60*C namij jeva stepskimuvjetimas ' tjeraju različiti broj izboja izbusa. temperatura. godišnjomkoličinom oborina se > Većibroj 350-500 s temmm. izboja tanjih stabljika Vrlobrzoraste irazvija tlu I na prema sirak puno dugoglišća tjeraju hibridiperaturama od 25'Cpa ivišim. imamanjezahtjeve odkukuruza i za kombiniranu na na čak namijenjeni paš- Raste, temperaturamaiuspijeva vrlosuhimi prosušno no košnu super uporabu (Suiznad30"C.Ako nastupi pusnim, pjeskovitim tlima, dajući rast. na dan). razdoblje uvije lišće o glei Su, uspori niže urode, a li teškim i mari: sirka U sušnimuvjetima na Uvjeti uspijevanja se voš- jenimtlima štiti Posavine,kojima Sirakjesamooplodnabiljka,tanompresvlakom od prevelike urodemase. dajuvisoke Na kratkog dana,velikih zahtjevatranspiracije.

Transpiracijski propusnim, plodnim svježim, tem200. mu se toplini.

Strada koeficijent kreće pri oko tlima dajevrlo visoke urodekoji prema 100 peraturi i U mogu od 2'C, klijanje Za ni- jesen, kadapadnutemperature t/ha zelene premašiti i mase u temperaturu treba rast. canje od12'C, ispod12*Cuspori dva do četiri otkosa, a i j znatno turnusu Što nekihibridi višu. jeviša Sirak ima zahtjeve odnosno manje ispaše.

Za brže niče, nicanjeprema vlagi od kukuruza.

Uspi- Agrotehnika temperatura uzgajanja potencijal Krmnisirak imaveliki =" se rodnosti. tako Da bi iskoristio io visoki potencijal rodnosti treba # mu P rase arm Travnjaci Paine koje duži godina niz dovoljno osigurati p ristum su su = hranjiva.

Količina hranjiva menon jijemanjegustog polovasjetitibrojem ražšknana pačnih ili a se koje treba dodati m ineralnom |biljnih koji iskorištavaju košnjom vrsta, napasivanjem.:'5 nad travnjaci rasprostranjeni uglavnom li zoni š ume; nestali MEU su a i plodnosti o gnojidbom tla ovise ." i su krčenjem Za šumske vegetacije kaoantropogene tvorevine, ili pod za gnojidbi predkulturu. kao nas utjecajem tvorevine, klime, Paki | visokeurodemase anka! ali / malim površinama. u trebamu na 80-100 100 = Ekološki travnjaka razvoj imamo uvjetuju pa . dodati kg još i P,0, uglavnom: uvjeti, Fosforna 160 “ |osobina na kg/ha:K,O. apsolutne i jezbog tla(reljef, travnjakekojima uvjeta gnojiva nadmorska kultura “ | stanište, unose se u kalijeva u visina) položaj, uzgajanje tlo drugih i fakultativne raznih “| praktički Fazloga imaju p rednost nad ostalom proizvodnjom Mažno mokro nemoguće travnjake, koji zbog osnovnoj i o bradi tla predsjet“ pripremi. venoj loši od stanište, putevi, udaljenostdvorišta, Le pomanjkanje ljudi ekonomski razlozi | Dušikasirku t reba od o sigurati mehanizacije, sprečavanje erozijej dr.)./““*; “Prirodni travnjaci kaoantropogene tvorevine moguimati manje li o kg/ha, 120ovisno avatikošnjoni napssivanjenjja više gusti pokrov, košss joše plodnosti tla, roku sjetve dužini i 180 leko ili kombinirano. ma travnjacima "| rasto volik biljnih vrsta raznih se u vegetacije.

Dušika predbro porodica Iz vro = Na 30-40 tla d aje sjetvenoj pripremi različite kakvoće i Vrlo često ' kakvoća produktivnosti. njihova a se “ pokrovnosti u Pri: daje raznim ne mora se kg/ha, ostatak produktivnost Stoga zadovoljava. zahvatimapromijeniti sastav, poboljsšti pokrovnosti produktivnosthranama.Prvaprihrana u je ako to staništa. su “takvih | travnjaka, dozvoljavaju uvjeti Najčešće listu kg/ trećem i četvrtom 30dosada takvi i se nova j e: travnjaci preoravali sijala tratina, koja ha.

Nakon košnje svake p rihra| .kakvoćom; 50 i trebala | pokrovnošću produktivnošću zadovoljiti se s krmnisirak U njuje istom selektivnim herbicidima potrebe. novije se .' vrijeme djelomično uništisamoodređena grupa v rsta tratini; M u pa količinom dušika.

Od prihrane samim senadesno g i.tratina onim vrstama I smjesama (košnjekojeće kakvoćom lkoličinom douporabe mase broizvedene zadovoljiti potrebe.“ m ER) treba proći o ko dana.

20 napasivanja) dobre rromosti Po tratina Ako je travnjaka prirodnog i zvanredno Sirak s vojim razvijea li ne takvu tratinu treba kakvoće; zadovoljava produktivnošću, = nadosijati sustavom kvalitetnim korjenovim vrstama visoke iskonim j produknosu kojima sav dodani i način : odgovaraju uvjeti staništa uporabe.

SRS gotovo dušik.

Pola risti nai ae PODrevKa pokrovnosti svrhom “(Zanadosijavanje sa motravnjaka od navedene količine dušika ši kakvoćelproduktivnosti postoji nekoliko načina.

Nakoji ćesenačin se dati u u | že osnovnoj obradi tla izvršiti nadosljavanje ovisi mehanizaciji koji | cilju; u uvjetima, se “> uree, formi si mos pom odnosna solko se zetbrošenuassuvikabvosaa obradu traži 30 Deine Špa Sirak duboku tla igla 1d brdski pj o. list redo korana tebvslubnkaa 35 cm, kojabiu našimuvjetima u trebala bitijesen, da se sačuva za ljetno zimska razdoblje. vlaga Ako se siraksijeizaozimog usjeva, tadase dubokaobrada /

:

de

=

"Tu

i

TI

dna

ko

=

X

DI

PR

RIE

>

s

.

sia

:

£

4

ke

eta

ora

KE

jee

<

jea

rd

3

š

te

Ek

ća

U

o

F2

A

a

P

*

RR

DRE

la

=

Krasa

s

:

nE

|

|

'

oka

JaRJpoče Kr koke Krrnn | KIKA PUSTA

NE

a

AE LEAVo. 3PR ERM

SZ

SEKE

PVA

Pi

SS

om hibridi Sorte

|

i “izvodi za ozimiusjev. sirka_ Nakon skidanja oziKAKO sije.

Danas <*s4w u se ore svijetu se | mog tlo usjeva na brojsorti krmnog velik dubinukoja plitko, se sirka k oje napuštaju unošenje omogućava predusjeva, ali zbognekihnepovoljnih strnih osobina (visoki udioglibiti kojene bitrebalo 10 cm od kozida, durina, tvrdai “dublje da se u tlu. sačuvavlaga debelastabljika, veliki u stabljike udio masi, Predsjetvena priprema slabo obnavljanje nakon tlajeista kao iza kua izvodi se istom košnje). kuruz, dumehanizacijom. visoki udio Naročito u mladim rina utvrđen je Sjetva Hibridni Sirak otkos (Snimio: Z. Štafa) punom iskorišćavanju II “Beefbiljkama se sorte kada Sirak sije je ta builder", zbog je čega se Štojekasnija temperaturatla12i sjetva sije gušće sorta uglavnom napuštena. na celziusadubinu (veća količina stupnjeva sjemena). više novih hibrida k rmnih 3-6 U masi masa cm.

Na vrlo laganim Budućida 1000 sjemenki 3 durina sirkova udio smanjen j e norme a se pjeskovitim tlima sije dublje, jakovarira, variraju i sjetve u masihibridnog pa 10-25 iviše na puta, kg/ha(6vlažnimiteškimtlima pliće.kojeiznose od cm, sirka, k ada od jeviši 80 se ali Može sijati žitnim, iostalim kg/ki).

14 u ne praktički je količini koja u suse poU kojima kasnijim rokovima i s jetve sijačicama, može za predstavlja stoku. opasnost tlonakonsjetve predviđena količina sijati sjemena hijimuvjetima, se je nestabilan koji Durin spoj povaljati iostvariti predviđenisklop. dobroje laganim valjkom. se r azlaže, nakon ako košnje pa bibiti razmak Hibrid krupUnutarredatrebao S.sioux imasrednje 3za “.

12-16 pokošeni sirak ostavi stajati, se no sjemeisije izmeđusjemenki kg/ha(72- cm, a me-4 sata se udiodurina -10 smanji, j oš o đurednirazmakovisi načinu kg/kj).

5 nema nikakvih tako da praktički se u za uporabe(košnja, napasivanje) i Sirak krmu može sijati od opasnosti trovanja. za u s mehanizacijiskidanje. kulturi ilismjesidrugim čistoj naju nas je Od novihhibrida a s krupnoAko se sirakskidaručno,vrlo kulturama najčešće inajprošireniji Sweet poznatiji se dobri rezultati bob, postižu sjetvom zrnimmahunarkama(soja, raste koji b rzo kada i vrlo sioux, je na razmakod 50grahorica, grašakdr.). međuredni vigna, 60 Tada visok iviše c entimetara. za zavrcm. Ako se skida s poro kombajnom Sirak klije iničeido 60 u probiti dnevni može prirast na se razsporo kulture se šetkanabusavanja gustogsklopasije 7.

Nakon sjeku nicentimetara. to a u cm, pa ga premeđurednirazmakod 30 vrijeme vija, mogu za za već košnju d ospijeva canja se za skida kombajnom silažu, korovi. treba ako rasti Zatoga zaštititi 45-50 dana.

Nakon košnje obto na na se međuredni razmak odkorovaherbicidima sije i onima se slijedeći dobro navlja vrlo i se se za koji kombajn.

Ako koji upotrebljavaju zaštitu jepodešen 50 z a oko dana. otkos d aje N araste ne ne odgovarajuća kukuruza(radazin ali i dr.), može postići 3m ido visoko.

Najbolje rezultate kojisuzbijaju gustoća sjetve kukuruznomsija-onim herbicidima se koristi visok daje ako kada je za u divlji sirak kukuruzu. čicomili sijačicomšećernu repu 100-120 cm. nakon u jednomprohodutadase podesi Sirakse ne smijesijati rezultati dobri u S. Osim siouxsijačica da u dvaprohodaposije kultura tretiranih treflanom, jer nas su | hibridom a postignuti Sukoličinu odgovarajuću sjemena. jošslijedeće godine djeluje Za treflan koji stabljike (veći broj su, i matanje se na na sirak sije rezidualno sirak. napasivanje gušće, s puno po busu dugog lišća).

Udio 20-30 se u cm, međuredni razmakod Sirak može sijatiplodoredu u povoljan. lišća masi je a unutar (4kultura.

Dobarprednakonvećine redarjeđe cm). za žitarice Prikladan jei napasivanja. su 5 za semožesijati kao: usjev sirak lepirnjače, Krmnisirak su u nas hibridi Također priznati i samo - sjetva sredinom i kupusnjače, ako nisu glavni usjev list za . superdan kombiniranu pašno svibnja, tretiraneprethodne godine za sjetva i nakhadni uporabu SpeedFeed košnu usjev kao treflanom.

Mljeka košnju. n a u Štete krajemsvibnja ili lipnju, sirku klismogu načiniti Iskorištavanje krmnogsirka a kao postrni usjev sjetva iza njaci, divljač sorice,naročito zelenu k rmu sirak najbolje “Za je ili uljane strnih žitarica repice. nakonnicanja. i

2

.

|

|

i

|

<

u

-

“

|

|

>

|

.

-

.

_

-

“

-

““

-

-

-

-

.

čuj LI

ZR

e

MPL

h

U

.

x

b

4.

a

S

j

y i

:

a

#

4

JE,

tka

d+

-

ku

.

, ga

nali

ENE

|

.

rav E

|

AV:

kositi 80-120 cm. u crvenom kadajevisok manji udiolišća masiislabije je cernom ili djetelinom, ili s Pri timvisinamakrmnisirak kakvoće.

U dnevnomobrokuod smjesama udjelom povećanim u mase sadrži zelenoj masi 12kg zelene 60 košenpralepirnjača.

960 vovremeno a se g suhetvari, 1,2- probavljivih osigurava PB., .Krmnisirak 16% napasuje kadaje 10% u cm. nabjelančevina g škrobne i metličanju 8 od visok 600PB. 1,6% 60Ranije vrijednosti. odnosno manjak b720 jelančevina koje pasivanje nije preporučljivo 80sirka Košen 4-6 su za ne ako nakon pritimvisinama, sijan kao potrebne namirenje 1 posebno je prihrane 2-3 glavni usjev, sirak daje otkosa.mlijeka.

KAN-om oblačnoi hladnije 150 Krmni cm se može se u mogu Kada jevisok sirak može ljetnom vrijeme,jer doći do u dnevnom očekivati dvaotkosa iurodmase razdoblju kombinirati probavnih zbogtrovanja smetnji a od 60- t/has 16suhe obrokui s drugimkulturama, nitritima (akose obilno gnoji). u se tvari i probavljivih naročitokada je ljetnom Sirak 100 1,0obročno.

22% napasuje Stoci 10 u zelenoj s se daje ona bjelančevina masi razdoblju zbog s labiji suše prirast kojajepo1,2% površina na z a škrobne vrijednosti.

-14% travnjacima, trebna travnim iDTS. podmirenje obročnih naročito Krmnisirak sezaishranu zelenom Krmnisirak pogodan potreba. je Preduboka ispaša iprekrmom može kositi do početka za namirenje energetskog dijelaniskakošnja nepovoljno utječu ima znatno se metličanja, alitada obroka, & ako stokahranilu- na obnavljanje.

-

“

|

-

PIONEER SJEME die I O.od1 120 I l Maksimirska l ši0000Zagreb l I Croatia l . i Telefoni: 2339+385/01 bi I l 591 | /+385/01F: l _ Poljodjelci, rhesak Telera: +385/01 i a 2339-592 I i l Pioneer: 1997.

Vas. godine 1 d.0.0. pripremila sjeme je sjetvu Ž za za Tvrtka i dovoljne količinePioneer hibridakukuruza za različite proizvodnje H uvjete T Nr (zrno,klip, silaža, silažazrna).

Bakrena e različite namjene I za 51 Hrvatske, širom ali pokusima hibridi PIONEER kukuruza su u višegodišnjim Kk I kilu širokojproizvodnjina Vašim oranicama,već dokazalisvoju izuzetnuBa lg rodnost prilagodljivost zemljišne klimatskeuvjeteHrvatske. na i SOS i što testa Sjeme u prodajikalibrirano hladnog klijavosti je i jje,visoke visokog T i I odličnog ujednačenog proljećima. je jamstvo hladnijim nicanja ib i iu ivlažnijim | Za

|

1/5

ao

2

i

. ći fr kukuruza hibrida | godine; pred P IONEERPregled It u l I FAO "HIBRID < a ovih g l l CLARICA HELGA, _ STIRA, MARISTA, PANNONIA EVA, l l 3860, MIRNA, CHIARA l I COLOMBA, ““STEFANIA, FLORENCIA, ae san I l o ino Na I I k 4 Za ovepovebne formacije brojeve I “Ponoor zimske dode nam sastanke litora goj ssna na jave aI I list 1997. “| 4 15. “koji počinju siječnja godine. a I10-ak dana selima “Zimskog sastanka" točnim plakat će l izvješeni sa po biti prije održavanja svakog Mljekarski : l | mjestima održavanja sastanaka. Pri kan terminima E de Ka su | prijatel o FK .

PAN Povedite Li e JS Loni dobro d ošli! l , A PRIDRUŽITE sE NAJBOLJEMI. Pedi da ali ko SIT hi dod l Sat S ki sara “a6. zd aL i

:

/

a

na

:

%

Mk

aca

-

1

1

Zea

se

*

x

|

Ke

A

gate.

U

RL

%

'

E

PE

GA

S

+

(x

“

;

4

ira

Krem NOE

4

a

Renita

SKA

.

2

=H=7.

Telad. 'spodarskomsmislu kao toizgleda ili “spo“nuzproizvod? dajetelad s kup) vrlo proizvod? (često redan kravau proizvodnji mlijeka. odnosima u sadašnjim Mlijeko je ili korist. gospodarska hrana, vrloskupastočna cijena za kojaga telad odraslu posebice krava “nuzproizvod“ u većim Gospokoličinama. troši se da nalažu razlozi darski stoga u ogramlijeka. mora proizvodnji teladi davati mlijeko u 7 do najviše količinama, ničenim u 10 litara na treba dan;telad suha dauzima dobi učiti najranijoj razdoblju prirast slijedećem U feldkafer Stjepan Piše Dr. i odgovarasijeno dobro krmiva, mase uzinastaje tjelesne teladi krmnu smje( krmnu i spolne smjesu ili juću nafunkcijemanjem mlijeka Reprodukcija sisanjem 6 u za su Nakon telad razvoju).

0 su podutjecajem a cijena genitalnogpajanjem, ovisi krava prirasta smai t reba još m lijeko tjedana centra u mozga hipotalamusu mlijemlijeku icijeni utrošenom u starijoj dobi telad će što njivati, hormonalnoživčanogsustava. ka.Računase dacijena kilograma hranidbene u dasvoje prisiliti potreslimase razdoblja usklađena težine Imaju prosječne teladi žive veće uzimanjem zadovoljava vribe u visini gonjenje (€s- 100-120 kgmože biti jedu(periodičnost): za.

Voda smjese. krmne To količine 10 7 oplod- jednosti (kopulacija), pripust mlijeka. trus), do litara na mora i u vijek svježa biti piće za bređost(gravi-jedopustiva nja (fertilitet), granica potrošnju teladi. raspolaganju u mliječnost i porod(partus) ditet), mlijeka gospodarskomiskose možejoš ako povećati Dohodak Držaje,dakle, rišćivanju Mliječnost teladi. (laktacija). ihranidbi se d ijelom mlijeko u prirodnom njeteladi punomasno razdoblje posljednje na mlijeku do većih ako m lijekom ili obranim zamijeni za nizupodizanjatežina reprodukcijskom mlijeka ivećapotrošnja se zamjem liječnim telad n apaja podmlatka. podižuprodajnu othranuteladi nama mlijekom, (regeneriranim sustav moNa hormonalnoteladi, štosigospodar cijenu i VITELA). nema samo mnogi vanjski že dopustiti pomogu živčani djelovati ako i s se se odbija prestaje Telad na a tako za i voljno i plodnost čimbenici, ako je tržište mlijeko, potrošnja To se dobro kad mlijeka davanjem a životinja. mliječnost jakoniska,cijena mlijeka cijena 1 kg/dan. d ostigne smjese krmne se (dopripitomljavanjem teladi iskoristilo ako telad uzgaja ili visoka, 3 mjeseca t elad može nakon Već za Povećala za posebne životinja. mestikacijom) ili rasplod. namjene (pašu). krmu zelenu dobivati i se plodnost životinjaIz ovoga sevidi imliječnost dajedohodakod hranidbe n ačinom Opisanim reprou usporedbi preiznadpotrebavlastite teladi malen prodaje strese razvijaju većih bez živači a u korist gospodara. s vrijednošću mlijeka, dukcije, utrošenog sova hrane. promjena naglih u zbog tome, u krava mliječnost Prema posebice klasičnomdržanju teladi najo d dobit Gospodarska uz i reproduk- teladi kofunkciji jeplodnosti hranidbuvelikim češće se ostvarivala prodajnu kroz za i a redovito se je telenje uvjet cije, mlijeka, često može ličinama prodajna cijena Veća teladi. cijenu mase mlijeka.reći s prirastom se iproizvodnju teladi mliječnost da može samo manje učiniti teladi telenja prodajesamo U slučajuizostajanja mlijeko.

U goproizvodnju isplativom slabi krava), (jalovosti postupno i poza tržište mlijeka gube i kravepresuše mliječnost, potrošnju veću taknuti i proizvodnu reproduktivnu stoza hranidbu mlijeka Dakle,važnost vrijednost. se gospodarHA Stoga ke. se već nijeupitna, telenja mora "M postići dobit ska samo gopitanje postavlja tehnoodgovarajućom teladi vrijednosti spodarske i držanja hranidlogijom na mlijeka. cijenu odnosu u a ne isključivo teladi, be s se Tele rađa tjelesnom prodajne 40 kg,što podizanjem 35 masom do od list teladi. «cijene koja može bitivrijednost Mljeka i Suvremenetehnologije pokrivatroškovehranidbe hranidbe teladi i držanja posljednja tijekom krava držanja u obzir pasminuzimaju u vrijeme 2 mjeseca i graviditeta sposobproizvodne ne skei dok (suhostaja), presušenja a mogu teladi, krava i nosti dajemlijeko.

PNE

+

|

.

|

:

I

|

i

>

_.

:

>

“

|

/

|

.

"

-

..

TRG 24

JI S

IZ

:

ŽOK

:

tm

a

mdz

Poahsš

“I

*Py

ES

dida

jn

-

TA

“tiri:

ini

a

">

KEEVIITEEM

E

>

zvai

Pi (427 No Ik pr GLE

desi

ax a

nA ke:

AR

Ny

uf

AVE AA

sena

š

ik

š

:

Soke

<

ni

NI

ži

PSA

RJ

L

ki

na

/

e

7

uaB

koa

=

+

nj

*

:

ek x

GA gd

:

s

a

"

x

KJ!

i

F:

“4

,

:

:

..>

na

Sa

.

vi

m

A

jad

a ZI

IJE a

Ak

"uy ,

JA

,"

AVA a

Koi

,

sir

.

£

'

4

LS

otLI

;

Ia

pe

;

-

*

prki

Sha

:

kesa

iRG

ta

a

AKA

desio

pi

si

<

,

RIN

JEZA

fi

ri

IL

pi

+

:.

re

SAP

"

Via

ka

E

* LENI Rux ia La. we

da

sre

asa KATE

DR

a

RČ :

x

,

Še

m

,

d

. \

tek i

BI

*

čq4

(tamnije samo cijelosti provoditi vrijednost ako klaoničku na težine dan.U slučaju proljeva gospodari držekravejednepas- meso i slabije klaoničko isko- treba povećati razrjeđenje idavati mine,Pasminsku uz šarolikost, koja rišćenje, randman), većupo-- viševode.Voda za pićeteladi se u čestomože vidjeti za našim trošnju hrane na kgprirasta (veću mora uvijek biti raspolaganju gospodarstvima, treba izbjegavati, konverziju hrane).

Ako se telad Teladkombiniranih, mliječno . osimakoza to postoje selekcijski mliječnih pasminadržina klasi-tovnihsposobnosti kao što je ili čannačininapaja razlozi popravljanja pasminskih punomasnim simetalska pasminakoja/ima U proizvodnih sposobnosti. mu mlijekom, treba također davatidobar mase, prirast tjelesne dobru protivnom, i pasminska šarolikost smanjenu količinu mesa mlijeka telad kakvoću _iklaoničko može na stvarati probleme većpri rano učiti uzimanje suhekrme. iskorišćenje se (randman), može za odabiru bika se ne pripust ili za toviti do 500 sjemena Telad koja ostavlja rasplod makgi više tjelesne za a s u umjetno osjemenjivanje, sa tim treba se prema dobiod 2 mjeseca se ili tablici.

Mlijeko daje u vezi mogu 100 120 nastati posljedice 10 i do kgodbiti a odmlijeka i najviše do litara/dan, nakon u teškoće kod telenja za ili 6 klaonički meso, iskoristiti se gospoili tjedana smanjuje sve do oddarskom iskorišćivanju teladi. dalje hraniti krmnomsmjesom, ali bijanja.

Daljese teladhrani 250 Govedarska 300 kg. gospodarstva treba najviše do ili krmnom smjesom, k ukuruznom a tome usmjeravati, prema treba U naprednijim gospodarstvima i silažom idrugomkrmom. većim na držati igoveda određene pasmine, farmama mliječnih krava Kod tovnihpasminagovedai na intenzivnu proizvodnju mlijekatelad crnotreba kravaslabe pasmina m liječnosti, sisanje s kravama crno šarene mliječnenapajati mliječnim šarenih zamjenama i može biti jedini način prehrane pasmine (holštajnkom- tovitiza “bijelo meso", Telad treba teladi.

Podkravu “ dojilju, ovisno mesnu biniranu mliječno profrizijske), nakongruševine (kolostruma) se na od- o mliječnosti, pušta sisanje dvadotri ' teleta približno iste dobi i se ne već težine.

Krave izmuzuju povolji telad sišu dvado četiri.

S na to mjeseca.obzirom daiova ne telad dobiva dovoljno potrebu nihhranjiva mlijekom, treba joj već u posebnimhranilištima, najranijoj dobi, davati suhakri miva, sijeno odgovarajuću krmnu te smjesu,svježu pitku vodu.

Pravilno odabranimsustavima o hranidbe teladi ovisno pasmini, proizvodnim sposobnostima i može uvjetima tržišta, se maksimalno iskorišćivati mliječnost za kravana tržištu mlijeka i izvodnju prikladne za su zamjekoju mah napajati mliječnim othranu teladi, kaoiproizvodnja kravesimentalske i smeđepas- nama mesa (regeneriranim mlijekom).kvalitetnog telećeg i goveđeg za mineili isključivu to se veći dohodak. r asproizvodnju Regenerirano mlijeko ikroz ostvarivati daje mesa s U tom u 1 9mesnim pasminama plodnoj i : teladirazrjeđenju smislu. treba obiteljska -10 goveda: s šarole (Charolais), limuna toplomvodom,dok telad gospodarstva speusmjeravati zen (Limousin) meso" idrugimpasmi- kojase tovi za “bijelo cijaliziranu doproizvodnju mlijeka, nama ilikravamaslabije u mli- biva r egenerirano mlijeko kombiniranu većoj proizvodnju mlijeka o pasmini ibroju koncentraciji ječnosti.Odluka 1 samo na (1:8do : 5,25), i mesa ili proizvodnju za . krava određenu mesa. proizvodnjujer treba postignuti veći prirast Razlike tjei gospodarski mora se na temeljiti poljodjelskim mase. lesne interesi međugospodarstvima površinama, 100 vrsti ikoličini proiz-“Tovza bijelo za sve biti meso"traje oko veliki, ali vrijedi mogu vedenihkrmiva, smještajnim i dana,do težine od oko 150poukadatreba prihvatiti iuvoditi tehnološkim nove uvjetima, tržnim kg,nakončegase telad iskorišćuje tehnologije držanja, posebice 180 i cijeniza klanje mogućnostima tovu prodaje |S su se (meso). hranidbe U troši oko stoke, jer prilike i "> < proizvoda. do 1,5kgsuhog 1,3 znanja, kao i gospodarske regeneriranog vriok. Telad za mliječnih crnona tome hol- mlijeka znatno kg prirasta jednosti tjelesne području ima štajnfrizijskih mu se mase, pasmina s se šarenih,slabiji daje izmijenile razrjeđeno (ili mijenjaju). a mase i slabiju;vodom prirast s tjelesne u količini oko1/10tjelesne »

se

/

u

.

.

:

.

'

*

|

x

|

|

.

.

:

_

7

p

*4*

x m *

. t

saM >

:

,

:

,

8

ba

ka

HRANIDBA

Slrovih || 2. ( NET. suhe tvari. masti okida do P=. i EJ E 90,0- 45580 na 97- 2316 827 EBE 83,0.

78 388) DLGtabela Sa

ire prodana češćemože uzroko s

!

Paoa

M

o

E

32

E

list Mlje

a

g

“

5

%

m.

:

ta

.?4

“3

4

€

BRA

..i

Puri

“

ž

EK

S=8-EEY

pre

.

EVER mastitis.

Gnojni

Mastitis

apostematoza,

piobaciloza

vimena, |

holisteinska (pašni)

tzv.

zaraza,

ljetni

mastitis |

Piše Br.Stjepan Bansžić

vimena,te ranije infekcije vi- zasušuje.

Tadase tekpojavljuju mena izazvane drugimklicama.tipični znakovi g nojnog mastise Gnojnimastitis ponajčešće Smatrase da bolest mogu pretisa.

Kod zasušenih krava brei na javljuje govedarskimfar- nijeti različiti kukci. đih junica taj oblik mastitisa u mama, velikim aglomeracijama Gnojni i mastitis možeimati aku- pružamnogo težusliku bolesti stoke, gdje jeopćahigijena i ispod tan, subakutankroničan tijek,imadulji tijek.

Upaljena četvrt dopuštenogminimuma, gdje a po naravi veoma parenj e najčešće je otekla, tvrda bolna. i nema uređenih rodilišta, gdjesu himatozan, purulentan, ihorozanOpće stanje j e promijenjeno. veoma tehnika “i ihigijena mužnje Činise da tijek, znapiemičan. ne Krava (junica) jede, m ršavi, loše, gdjese ne obavljaju redo- čaji intenzitet o promjena o visi neraspoložena je, č esto joj otiču i dezinfekcija sanitacija vita staje stadiju laktacije kravau kojem noge i zglobovi.

Na mliječnoj se opreme, gdje istajske mastitisi jedošlodo infekcije, odnosno žlijezdi i ispred nje čest j e edem ne suzbijaju redovito isustavno.izbijanja zna upale.

Uzročnik bolestikoji biti tvrd ibolan. se Gnojni mastitis pojavljuje kod se tijekom ne iz razdoblja U početku bolesti s ekret muznog kravana paši itijekom laktacije, u zadržava vimenutakolako gnojkoji se kao vimenajegusti žuti ali najčešće kodzasušenih krava u stadiju se u a zasušenja.

Dojenjem rezanaca, izmuzuje obliku ibređih junica. izmuzevelika količina s uzroč- kasnije postaje rjeđi ivodenast Uzročnik gnojnogmastitisa je nika. krpicama gnojaili n ekrotičnog mikroorganizam Corynebacte-Kod kravakojeoboleu punoj tkiva. iz Tajpatološki sekret se. riumpyogenes. Pretpostavlja laktaciji često preteže teži oblik vimena postaje zelenkast do dainfekcija prodire krozmliječ-mastitisa, a se crven veoma očituje oteknućem (krvav) ičesto i ma ne i kanala,četvrti putoveprekosisnog vimena vodenastim mli- neugodan zadah.

Tijekom bolesti zatimlimfogeno ihematogeno.jekomu kojemse uz to opažaju stanje se povremeno počinje Važnuuloguu pojavi mastitisa grublje a pahuljice ignojkoji često normalizirati, tadaopetnaglo imaju smanjenje općeotpornosti zaudara.

Oboljela četvrt vimena poteče gnoj. noz organizmai vimena,povreda dajesve manjemlijeka na i brzo Kako bolest traje, oboljelom 0s0o.o.00000000000000000000000000000000000000000000000000000 TRŽIŠTU od strane NOVO NA M priznate Njemačkog /// poljoprivrednog društva KRAIBURG Nan proizvod dugogodišnjih istraživanja kvalitetne stajske prostirke od visokokvalitetne gume x načinjene KEN dodatnom zaštitom Tip: skližu se, otporne su, mekane i Dimenzije: 120x 165cm+*120x175cm lako | higijenske, f smanjuju čiste, 120 185 120 200 opasnost od ozljeda, x dugotraju list #

Zž

i

-

i

=

e

01

e

-

-

su

-

s

:

e

ne

-

* e

se

x

cm

*

x

cm

e

Mljekarski

e

S

GENERALNI

ZASTUPNIK

ZA HRVATSKU

T.Z.P KUPINEC

i

.

10452

210 ZDENČINA, Kupinec telefon: 01 84 50 54

,

Š o o e e e

STVO

VETERINAR

ogom

PROIZVODNJA 43212 Tel:

Tel/fax:

043/878-059

hidraulički operacionistolza krupnu stoku

*

878-034

STOČARSTVO

ZA

OPREMU

PROIZVODI

EXPORT-IMPORT ŽABLJAK bb

TRGOVINA ROVIŠĆE,

*

*

e

za papaka stojnice čišćenje

|

vrste za stoku i kopita naprava stajališta (3 teljenje krava (2 tipa) tipove pojilica* sve z a veza držanje štale slobodno ležišta ) dermo *

*

za

*

*

-

sitni izgnojavanje ostali : stajama

automatske hranidbenestijene sistemi .* *

i

priborpotreban u

ZA

SVE

|SVAČEGA

[APR JRV TRES A

LAP

GARANCIJU irPT

TALA: VAPOVRH

GODINE! 2 TARTANEZ LSV

PA

a u obliku r ezanaca, Oboljelu točnadijag- kravamože iuginuti. kvrge. napipati vimenu uznoza se su kravu treba o dmah izlučiti iz postavljabakteriološkom Pojedini dijelovi vimena meki liječenje u a drugi nastaviti izogoja tvrđiili fluktuiraju. ši, pretragom. se su Kad bolest liranoj prostoriji. trebapočeti čim Nadvimeni limfničvorovi Liječenje tijek, životinju kroničan Ako poprimi bolesti. pojaveprviznakovi otekli ibolni. izlučiti jer da- jenajbolje izuzgoja, početku, kod se počneu samome Tijekomgnojnihmastitisa ona često zaraze, se pojavljuju a litrajni izvor antibiotike širokog je kompli- jućiživotinji krava se ne može izliječiti (injekcijom ječenjem parenteralno proljev i spektra kao primjerice kacije, u u na bolesnu mastitis, eliminirati apscesi parenniti lokalno i mišić) eventualno pobačaj: se prekinutiu vimenu. se vimena, može himskimorganimapojavljuju četvrt za metastaze. napredovanje bolesti iživotinjuNekeposebnepreventivesprinastanka tihmastitisa Zakašnjelo ječavanje bo- potpuno izliječiti.

Nekoliko dananakonpojave se treba nema, se na nego pridržavati od male koristi ibezje liječenje lesti vimenu stvaraju apsse se koriste koje jerupalomzahvaćena svihonihmjera Oni povremenootvaraju uspješno, cesi. za sprječavanje na se u mliječne drugih pa mastitisa.

Može kanale, vimenapropada. stogaiz četvrt na a mjera Važnijapreventivna i cijelo vime, oboljele izlučuje gnoj. krajupropasti četvrti se možeotvoriti govedarskim farmamaje velikim inakoži, Apsces a gnoj se tada odijeljenih rodilišta stvaranje izlijeva vimenu; po se mogu koja lakooprati idezinkaraknastajugnojnefistule, za ficirati. teristične tajoblikmastitisa. de- list. provoditi Potrebno jeredovito goveda Pokatkad gnojni mastitis se što da bi više zinfekciju staja, nagli smrtnikraj. može imati Mljek prenositelja b roj muha, smanjio Dijagnoza gnojnogmastitisa pona se bolesti, kao štotrebaredovno klistavlja osnovitipične i na flegnola liječenje različitih i vršiti ničkeslike vimenu(apscesi & na apscesa goveda. tijelu kvrge) iizmuzivanja žutoggnoja

mogu

.

DAJEMO

PROIZVODE

*

za

se

“

|

j

.

'

.

|

h

Stočari,

jesu

lin

vam.

balege)u laboratorijima veterizavoda, narskih Indikator (znak) supkliničkih kodkrave promjena krave je samo mliječnost “obično slabija zdrave? i neredovita plodnost; tj. takve krave, više dabiostale bređe treba putaosjemenjivati. nasljedna je Mliječnost kodkrava uzrok su a osobina. su Naše krave u mjetnim kod je krava, 59% iše dipl. ragutia Pre osjemenjivanjem dobile obroci bjelančevinama siromašni sposoza 4,000 sam Često bnost proizvodnju oko pitao stočare iseljake(kasno košeno iloše sijeno, loše im mlijeka lit. godišnje.

Međutim, li krave jesu zdrave? pohranjena Većinom kukurozovinai sam nasljedna mliječnost nije u dobivao slama). gotovo sličan odgovor: krave Nadalje kod42% krava se serumu njutreba nakontelenja imaju dobartek, krvnom vesele hrani, jepronađen svojstvo othraniti skupim kalorijama /' manjak dobro jedu, fosfora, uredno kao preživaju, baposljedica u hranidbenim su, mlijeka jedinicama.

Stoga bi legaju, živahne doje manjkafosfora sijenu (kasno našem na tome se “krave selu nakon u telenja, prema kakoihhrani, košeno) i li manjak tele je fosfora i zdrave posu. početkom sve se ne laktacije, trebalo (bezfosfora No, nije tako zemlji može za proh raniti obrocima za stupno jednostavno. stvarati energija potrebna 20 na dan. su izvodnju lit. na mlijeka Stručnjaci ustanovili dazdrave život).

Prije izgonagoveda su 365 ža 72% u plodne Krave ako dana krave krviimajunormalne pašu,kod čak kravaproi viotele zdravo tele.

Kravekojima je utvrđene vrijednosti nađen pojedinih jemanjakkarotina A a bez u međutelidbeno razdoblje nema dulje od tvari.

Tako primjerice tamina krvi A, vitamina 5 i “povremeno zdravih krava treba bitimilijunadobrogzdravlja, mliječnosti 365dananazivamo Prema jalovima", usizvještaju SelekPregledom eritrocita (crvenih krvnih tjele-plodnosti. sijena centra za 1 mililitru u ono cijskog s točarskog je daje šaca) (ml)(obujam tanovljenoj loše kakvo52% samo ima a nema krava domaćeg napršnjaka), akoih će, da dovoljno manje, bjelanče-1995., 365 se za simentalca ni raznih potrebnih otelilo dana ondajekravaslabokrvna vina, karotina, (anesu imale u i međubremeno razdoblje a mična).

Ukupnihbjelančevinaminerala (rudnih tvari), previše probavi 100 27% 100 ml krvi 7 surove a period) do (servis dana, treba ima bitigrama, vlaknine tj.

5 tvari. p ovremeno krava jalovih imalo je fosforamiligrama. ljivih Za takve U Sloveniji krave, koje 150 u kasnu međubremeno razdoblje a do iu zdrave, j esen kasno naoko izgledaju proljeće, imaju su 15 mjeseci.

To i na dana, dulje u t j. od preprije izgona krava pašu, sitnih bolesnih promjenakrvi šteta za su jevelika zbog stočare, gledali krviostali kažemoda od organima, materijal SUP7000 krava 588 izmakle dobiti odmlijeka. (kod gospodara)KLINIČKI(skriveno, neprimjet77,5d d “287,500 iustanovili daje23% krava bolesne.

Supklinička sla- no) oboljenja ne se memogu prebokrvno TT, uslijed loše krmei T, utvrditi običnim L40u tiljavosti. drugo gledomvećsamo ispitivanjem Manjakbjelančevina = T,prvo telenje, T, 70d telenje razdoblje krvi(hipoproteinemija) (krvi, mlijeka, pronađen materijala mokraće,međutelidbeno m do T, međubremeno vrijeme ili servis period začeće m (oplodnja) 40 70 do L do T, suhostaj od dana da su ustanovili se naStručnjaci kon umjetnogosjemenjivanja 90% oplodi preko krava, alida 6 tijekom prvih tjedana nakon telenja propadneoko 30a na goveđih zametaka (embrija), 40% problematičnim (lošim) domalist 70%. ćinstvima ido UzrokugiMljekarski banja zametaka jenepripravljena i ili ili upaljena maternica infekcija otrovanje goveđih zametaka.

Navest ćemonekoliko uzroka uništeili njazametaka.

Uslijed gladovanja .

-

|

365

.

m

=

=

=

i

=

-

.

|

.

|

“

EN

KREZ

VN

EEE

|

nedostaje k akvoće ibjelančevina, krmeloše energije mast za proizvodnju skladišnu mlijeka krave k oriste pa okobubrega, crijeva ipodkožom, (loj) kojase nalazi D razgradnje iotrovne. bolesne Prilikom pojačane masti nastaju australske kojemogu uništiti goveđizametak. ketonske tvari za se o jegospodarstvena m j e nakon telenja zbog Manjak energije čest povećane Stočarstv proizvodnje koju Mlijekai grana i (potročnie)tvrdi da u Ličkoslabije konzumacije županiji imabudućnost.“ s ta u keline |ulici koncentrata hrane.

Prilikom hranjenja previše (pre posljednje senjskoj vrijeme jegrana Međutim, 5 kg)u rumenu stvara se pritisnuta: mliječne previše ozbiljnim poproblemomkojiprijeti otrovna za goveđi (embriotoksična). zametak kojaje ako veterinarska -ne službahitno sljedicama orebogatih u rumenu se poduzmepotrebne Tako jeovih mjere. dana|skup| Kod obroka bjelančevinama : stvara u krv amonijaka koji p relazi iotruje veterinara, previše | na čelus ministrom | koordinatorom u a dr. Zvonimirom oslobođeno za kalija (koji Manjaknatrija, višak nastaje zametak. područje, MajUpralivada .dakomi direktorom krmi nakon prekomjernogzalijevanja doministrom, odnosno u veza ozbiljno veterinarstvo, M atom Bratilom, uzrokuje katare maternici iuslijed mr. gnojnicom) toga hrani ima otrovnih tvari U upozorio. ovaca ko; zametka. gnjiloj uginuće na oboljenja U pljesnivoj se krmi stvaraju otrovni (amina). a Ovčja biti pra z a (žabnjak, preslice) šugamože mitoksini.

Otrovno bilje pošast stada mrazovac, živa i drugi) “čemu oštetitizametak. bi jer poslije seljaci (olovo, Teški metali može brojni moglisvjedočiti u biljke | putem s travičan u o staje prizor. olovo od ispušnih epidemije dolaze pesticida, torovima nakupljaa u Lici jebila se u iz automobila epidemija Posljednja šuge prije i livadnim biljkama plinova 50| Mr. ceste. cjepivo uz | je skupo godina. Bratilo najavio vrlo čime se ja godi koje cijepljenje babinje (puerperij) Nakon telenja nastupa ovaca, o za Za to maternica 30 se obično do dana. vrijeme traje oboljele Lici iznad 1 9 te u na Senja su|koze djelovati, Osim ovaca kg)ijajnik počinje (od kg smanji uvoz Da | s se kvalitetu. gdje skup daoslabu Koze je normalni spolni ciklusgonjenjem. uspostavi su i uvezene Francuske | Austrije poveoma visokim | ne ne se babinje iz ijajnik, produži ida obole maternica od 700DEM za kozuivišeod900DEM (suheizračne dobrodržati staje) cijenama kravejepotrebno jarca, karanteni kodKnina zaražene u i | to za za su a suhostaja. hraniti,već vrijeme iodgovarajuće u No,tunije jer, priče, među | biti srednjem gnojidbenom _konjuktivitisom. kraj Kravetakomoraju u ih ličko| s Županiju je kozom, koliko stiglo energetskih tvari i 31 stanju i hranom,osimdovoljno na senjgore. ukazuje | nešto: sku, slučaj | mineralnih dodataka, kodSenja dovoljno bjelančevina, dobivati prodala poslovnost jekozezakoje| Ako krave Zapadnjačka minerala ivitamina. da se stvore zalihe bliske naknadno su s genetski da se utvrdilo vrlo d ebele i li uslijed neodgovarajuće hranidbe postanu O čemu.seradi?Posljedice | srodnih jarcom: oboljeti početkomlaktacije ćesigurno i premršave, i defektni će prerani se genetskih osobina s u pobačaj | Takve produžit im međubremenorazdoblje. nemoćni.

Vlasnik su veterinari | će se čime kozlići, pred goniti, teškoće ponovno početi kravekasno traži daim plati onaj fe preporučio, ih trud tko (zabređivati) će se. Stočari "pak koncipirati i preganjat pronađen. i luvezao kontrolirao bolesne, n ije . ali taj premalo babinjuteško zamjećuju posvećuju pažnje Lici u izAustralije. ima Sličnih priča | ovcama se s supklinički bolesnastanjakoja odigravaju što jevećpoznato, u | maternice australske Lici s u Kao (nedovoljna kontrakcija stezanje mišićja ovce a do toga je| oslijepile, prokašljale,: prošepale, jajnika), aktivnost djelatnost je i nedovoljna Sirena pa najvjerojatnije promjenom došlo klimatskim kontrola babinja. “potrebna Zapadu Njemačkoj Obitelj i na skadomaćinstva (u Austriji), sa 30-40 od veterinaraiZa malifarmeri krava, sve trebao traže da nadziru netko to bi odgov: podrijetlo, reprodukciju (razmnožavanje),cijene; ne jer nepojmljivo se zna jeda i ne preglede poziv, većobavljaju i Veterinaričekaju tko + kategoričan | iza u vezenih koza odnosno u stoji i drugom nakon telenja eventualna liječenja trećem bi, preduhitril mr; Bratilo“ ukazao veterinara'je | Skup |'na je tjednu, da oboljenja.

Neki stočari radi veće od zahtijevaju “veterinarstva: nužnost razvijanja daljnjega u dobiti veterinara da skrati tim više što "radi Županiji ličkose 350 se na | dana, odkrave razdoblje međutelidbeno jer stanovnika .malo otov 15 velikom. prostoru.

25 senjskoj, a s Lj za na mlijeka dobije najmanje litara dobitak dan, 375 na ana 30 krava iznosi “napomenuti mlijeku gri dana lit., "dosadašnje uz da, oni list 11.250 litara.

Lik i na dobivaju “oslobođenom području nove o i hranidbi. krava držanju Zaključimo: zdravlje o visi Samo Mljeka i plodne. su Plodnost zdrave krave mliječne o pa je stoga kravauvelike ovisi tokubabinja, nadzor. kravaovisi potreban O plodnosti stručan 54,veljača 1997.) e istandard stočara. egzistencija |

saba

“

.

ragga

ik

|

“|

y

j

|

;

-

.

|

i

|

<

r

1

"€

-

?

:

..

.

ka

:

+

s:

PI

a»

.

SEF

bikova

test

.simentalske

Rezultati

saH

4

FE-E-X-ENT

SELEKCIJA

“Performance

a

S

pa

,

pasmine

ocjene

grla

testu u

tom se osobine grla, U dijelu za utvrđuje volja skokom(libido),mjerikoličina i kakvoća. te dobivenog sjemena, posebno za zamrosjemenjivanje bikovskih majki Piše I van Jakopović utvrđuje podobnost Br. s bikovskim očevima,zdrava zavanje sjemena, kaoi uspješnost muška teladdobivenaovom njegovogodmrzavanja.

Programu stvase u dobi oplodnjom U gojidbenog preuzima Ukoliko nekiod ovihrasplod2 u u sreu stanicu goveda od ne ranja Hrvatskoj, mjesecaTestnu njaka udovolji minimalne testa dišnje mjestozauzimaproiz: Varaždinu, radi obavljanja za ove on se izluuvjete osobine, na rast vodnja rasplodnjaka, namijenje- vlastiti irazvojperfor-čujeizkorištenja bez obzira test. mance nihkorištenju osoputemumjetnog kakvesu vrijednosti drugih osjemenjivanja, iliprirodnog Testtraje 245 dana,započinjebinarasta irazvoja.

Ovo jeiraa sa pripusta. dio dana Najveći genetskog 120. života,završava zumljivo, jersamo plodanras365 ovom se napretka dana. ostvaruje se.korišteU razdobljuplodnjak dobrekakvoće sjemerast strane te njem muške roditelja, prati irazvoj svakoggrla. na, možeosigurati prijenos svoje to svakeživotinje Vaganje je temeljni razlog dase ovom obavljagenetske na osnovice potomstvo. se se raspolagalo dijelu provedbe mjesečno dabi uzgojnog proKako tijekom godinepristižu u rasta grama posvepodatkomdinamike svimzemljama tije-različitom dinamikomgrlana testa. “komfaze ćuje najveća to se pozornost. testiranje,ocjena grla obavtesta Za proizvodnju ovihgrla, iza- Na kraju 365.danaobavljaljau određenimvremenskim se završno birusenajbolji roditelji, majke vaganje i uzimanje razmacima; svakih nekoliko mjeza tjelesnih izdomaćepopulacije k oji mjera, služi iočevi y što iz- seciu godini, kada se skupi po rezultatima vrijednosti predstav-račun uzgojne svakog dovoljan testova sa broj grla završenim rasplodnjake u grla. ljaju najbolje Prije joštijekom toga, testa,testom. populacijama, izkojih dolaze. početkomspolnezrelosti pro- Rezultati ocjene i određivanja Nakon štose obaviusmjereno vjeravaju se reproduktivne u namjenebikova testu U Varaždinu perforjeu okviru testne mance održana stanice 5.

102 ožujka bikova grupe, ocjena to uz kod kojih određenai je njihovanamjenakorištenja. na Ukupno je-:bilo predvedeno 11 mladih sa ocjenu bikova testom. performance završenim o predvedenim Temeljni podaci 1. su u grlima dani tablici list o podataka podrijetlu Iz grla Mljekarski vidljivo jeda su majkeiznaših najboljih uzgojnih područja, dok su bikovski očeviizdrugihsiu ovom mentalskih populacija, =

-

i

:

_

"ze

m

>»

*

E

u

hd

e

"\

-

Va

KO

:

MU

Za

ar

|

SELEKCIJA

Z

GE

GE

Erai

Rea

brdo

OJ

RET

Rua

REPRODUKCIJA :

Austrije. zm. podrijetlom slučaju iz testa seobraobavlja kraju Na za svakogbika.' rezultata čun o završnoj težini podataka Osim posebno jevažan podatako u dnevnom prirasturazdoblju testa.

Ta je osobinajednaod uzgojne temeljnih priprocjeni indeksa vrijednosti i izračuna se bika.Očekuje da jednevni u usporedbi bika nekog prirast to s ostalim jerje nadprosječan, on korišda garancija će tijekom nagenetskom doprinositi tenja tova. Rezultati za osobine pretku tome doprinosi majka bikovska (ovdje su do v isine izmjerom danih dani rasplodnjaka ispitivanja potomka osnovici u genetskoj i 2. kao razlici ocjene. u tablici grebena), za v rijednosti u zgojne temeljem vanjštine Ocjenu grla. dnevnogpri- vanjštine rezultati :Izneseni u masti, mliječne s adržaja osobinu u sud rasta ocjenjivački izraženigramimai do- dodjeljuje oca se bikovskog 1 doprinos dok na težine kraju rasponuod do 9. završne stignute samo vriuzgojnom n e u mjeri, testa rezultati ispi(365.dan) izražene Ovdje izneseni za mliječne su osobinu se jednošću solidna rasplodnjaka tivanja pokazujuda kilogramina, vrijednošuzgojnom već i za masti, svakog o velikoj varijabilnosti osnovica svrstavanje radi ovdje za kakvoću: i osobine u ove naću tovne podat- od njih jednuod grupa Uz izmeđuživotinja. mesa. ošjemenjivanje, su u mjetno odstupanju mjene; ke dani ipodaci o doprinosu vriuzgojnoj Podaci i zlučenje iz ili drugih prirodni pripust, broja prosjeka većeg od rotemeljem s inova jednosti u vršnjaka uzgoja. njihovih životinja, u su tablici sva3. dani to ditelja v rijednosti testu.

Uz konačnoj o uzgojnim podataka u Temeljem u značajnoj rasplodnjaka i kog prirastu Osim raznolikosti za mliuzosobinu vrijednostima se a ktualne doprinose 'i razlika mjeri grlaznačajna “težini te oca, podataka majke i ječnosti Pri roditelja. i vrijednosti tjelesnih mjera gojne kod uočava u razdnevnogprirasta vlastitog testa ipodasvakoggrla doblju za o v rijednosti taka uzgojnoj oca mesa tova ikakvoće osobine o s uz raspolaganjepodacima i (mišićavost ocjenivanjšine se izradobije izgled) vanjski za svakog rasplodindeks čunati štočini osnovicuodrenjaka, U tabnamjene. njegove đivanja o indeksnoj su lici 4.dani podaci rasplodnjaka, svakog vrijednosti rangdostignuta kao i njihova indeksa. temeljem lista tri postoje Kako u Hrvatskoj za umjetno osjemecentra nato se su koji njivanje, bikovi mijenjenikorištenju putem osjemenjivanja umjetnog raspoZA

'

:

:

“

|

*

a ko

d >

SELEKCIJA

I

REPRODUKCIJA

umjetnoosjemenjioca. vanje, potomcisu istog Njihovotac, bikRaudilinije jeRadi Redad James, kojau sebinosi dijelom udioredHolstein (crveni Holstein) krvi.Raudi ima 12% redHolstein krvi, štoznači da će preuzeti bikovi imati6% genoma.

Izovogproizlazi ovog da će kćeriovihbikovaimati krvi, udio svega3% redHolstein kojine može značajnije utjecati tovne na osobine ikakvoćumea sa, može doprinijeti boljim mliječnim osobinamaikakvoći vimena. se danasu Valja istaći da razviBikovski otac od MALE, bikova simentalske jedan najboljih populacije Austriji, pozitivan jenimzemljama, osobine promatrane gdjesimentalu velikom skapasminasudjeluje u ove ređuju Centre.

Ovom pri- programu kao bikovskiotac, udjelu(Njemačka,Austrija), uz godom Centarza unapređenje zahvaljujući vrlo često čiste s imentalske prije njegosvega stočarstva sa izOsijeka bikove, raztestoimaojepran alaze vim rezultatima i bikovi progenih VO te su u ovom prvokupa, va. ličitim udjelomredHolstein Većina stoga njegovih krvi sinova imala slučaju se tri bikapreuzeta rast i od ovog jeu testu na vlastiti (ne više o d 25%).Na taj način razvoj a jednog Centra, bikapreuzeo je nadprosječne dajemogućnost rezultate, štoje uzgajivačima stou Centarza reprodukciju za šireg izbora razkasnije koji potvrđeno njihovim onoggenoma čarstvu Hrvatske. vojem u centrimaza umjetno planirani smijerproizvodnje Izpriloženih podataka dajenajbolje jevidljivoosjemenjivanje. rezultate. dajebikrednogbroja1177 prvi Preostala su Rasplodnjaci, koji određeni bika, tri o d preuzeta na ranglisti.

Razlogtome treba tražiti kako u nadprosječnim za vrijednostima osobineprirasta ivanjštine takoisto iu uzgojnimvrijednostima roditelja.

Posebno valjaistaći uzgojnu vrijednost njegovogoca, bika Malfa, jednogod najboljih bikova ne samo austrijskog uzgoja simentalca, većidrugihuzgoja.

Većinanjegovih osobinau znaa čajnoj jemjerinadprosječna, podrijetlo jeizuzetno.

Njegovje otac,bik Morello,jedan od list najboljih simentalskih bikova u zadnjeg razdbolja Mljekarski svijetu, koji jeslijednik linije Mario Metz Bikovski otac RAUDI, visokih uzgojnih Metzner.

BikMorello korišten osobine je muznosti, vrijednosti mliječnosti, tovnih i mesnih osobina, te osobina ranijekod nas u uzgojnom vanjštine centara

-

-

u

za

za

sve

a

— _ — __ —— a pa

o _ — o

.

-

za

18

aa

<

SES.

I

SELEKCIJA

REPRODUKCIJA .

-

umjetnog korištenje putem 2 E | MA peke odoMije rk ak pona Pro nnoaJaŠ:pnisej potječuiz ej ropt— osjemenjivanja, rak a iaaa nd uzornih stajauzgajivača Ad goveda; Vinka simentalskog da bili ž Ki kod MarkovićizPrašćevca ja iz di Valenta Jančijev Vrbovca, & e iko Đurđevca, MilkeKušecizSv. i Žabno Luke Stankir Ivana iv Đurđevca. iz ki dugogoSvi oviuzgajivači su držaoci.bikovskih dišnji Kn prosudionici aktivni majki, Fe gojidbenog vedbe š programa. od Iz njihovih sad većdo sada uzgoja E amagakTaesr koji većibrojbikova, potječe se umjetnog koriste p utem greda podteme Curra umjetno rapvka kje jerej | za KF “2 ana « osjemenjivanja.

Zagreb Križevci Centar reprodukciju stočarstvu Hrvatska Zagreb U za ka AL na dg ani Kaseta

DLA

“i

A

M

pit

nj

za

kdo

aid

dp

id

Kk.

I

.

s

“

št

,

*.

zA

Z

/

KB

5

A

PIE

maki

|

ae

dk

lavina

a

ada aj

dan

či

agi

IR

o

a

dj

ak

ai

ka

Pija

aj

o

aa

ža

A

e

Zala

sade

DONJE

“PSARJEVO

10580 SV. IVAN TEL/FAX:

KRMNE

(01) 869-202.

ZA:

SMJESE

S.B.

KRAVE

MUZARE

12%

KRAVE

MUZARE

16%

S5.B.

KRAVE

MUZARE | OVCE

18%

S.B.

149%

S.B.

ZA

KOZE

ZELINA

POVOLJNO

VAM

NUDIMO

61

i komponente sve superkoncentrate i ostale krmne smjese, Nudimo Vam za izradukrmnih smjesaza sve domaće životinje.

OBRATITE

NAM

SE S POVJERENJEM

17,

list

Mljeka

d.o.o.za

proizvodnju,

trgovinu i usluge

43000

—— op

BJELOVAR,

Križevačka

cesta 3b

tel:043/251-890, tel/fax: 043/251-700

WA va

pair

TRANSPORTER

“ |

suo pva

ZA

dpteraptašnsstia

|| |

/IZGNOJAVANJE!

kina AUTOMATSKI

KOSI

VEZ

ZAGOVEDA:

i (jE

/STOJNICA M

3

B

MANJE

ZA:

OBRADU

ZAHVATE,

OPERATIVNE

ISPALJIVANJE

BRADAVICA

nn

a

a

|

PAPAKA;

-.

'

|

|

on

čavni

i.

ai

eia)

ian“

ILJA rea

VITREX

VIROVITICA

dioničko

društvo

Zbora

narodne

3

gatde

telefoni: 033 721513 722707 721168 721212 721352 724507

KORISTITE

VITREX-OV.

STROJ

ZA

MUŽU

KRAVA

VTIII

JER

JE:

garancija 25.000 u najrasprostranjeniji Hrvatskoj (oko komada) minifarme do 10 za krava najpogodniji Vitrex muzilica u jedini proizvođač Hrvatskoj kod rezervni kojegsuosiguranj originalni i ovlašteni serviser muzilica dijelovi jedini muzilica monofaznim pokretana . elektromotorom od kuna po najpovoljniji cijeni 3.700,00 u trgovini Vitrexa VITREX PRILIKU ISKORISTITE NAZOVITE -

kvalitete

-

-

-

-

*

-

>

-

i

ki

Kras

kh SEXA .

Ka

SIV AVENIZSE

KETE=T-TE

*.“*

Tr TR

“x

x :

4

rr

ra

oi

mim

neno

memoara Varaždinske Iz. kreditiranja

nam

mo

Uji

S

Pr

div

jr

dj

oso nk:

rnrranpone pina Bose

rez

LITVA

KVAR

E

resor Prom "3 odd

zi

4

base

s

i :

čni

eta st

u

varaždinsko:

međimurskoj

o“.

županiji

4k

<

sai

re

E

Ministarstvo Pova da Vam poznato Vjerujem da je pr nabave rede / mliječnih zahtjeve kreditiranje prikuplja međimurske | varaždinske krava da za ove Ohrabruju se "; će županije, područje povećati proizgodine podaci eda.

60-70%/ potrebnih bi čime će se uvoziti.. [ | prikupilo ili“osiguralo vodnjamlijeka10%, dalje uegenja nan 30-40% Do sredstava. | količine | pune proizvoda. cijene vrijednosti mliječnih mlijeka Prema bilanci Poslovne zajednice zastočarstvo ovoj //. “ bi se odnosno banka.“ uključila "Vindija", |“ bi izašla susret potencijalnim godini bisetrebalo uvesti cca700milijuna litara mlijeka.

Naime, “Vindija" invebankarske .stitorima | na neki način prebrodila uvjete. se Županiji program izdaju. | (obrasci) “Zahtjevi u 2 krava. dobivanje miečnih meso uvjeti kredita za db Votka: jepotrebno jamci, štednja. kreditiranje tiče dokumentacije za Štose potrebne ai ista iz ostale | djelatnosti poljoprivrede, proizvodnje se Ši ikmože i sredstava u plasmana, našoj direkciji podići 5.

Bije iznos kredita?

Koliki maksimalni Maksimalni iznos kredita zaobrtna sredstva je30.000 va LE DEM, a ako je pitanju investicija, onda pristup jedrugi || poradi zahjeva pije procedura ltaka izablavoćna program, itd.). djelatnosti (investicijski 6. Rokovi | minimalni maksimalni. otplate, Rokovi otplate žaobrina eredstva sE podnata S zaa TED Istraživanjem tržišta ovegodine, rea > o u investicije osnovna sredstva ovise programu. ' stočarima iz domaćim ka turističke sezone, bi 7. Na proračuna 3 iražnoje ppozodi potencijalne posebna kaj bi sredstva 70 trebalo bi biti kuna, 4 plasirano milijuna i kredita? trebala biti za potencijalne '. da bi Posebno mlijeka svinjetine. kredita proizvodnja usmjerena upozorio tražitelje Na tih koju postavili pitanjese kreditom osposobe i | temelju predviđanja imovinu radnje) (d.o.o. da Varaždinske uprave Mepocra posjeduju banke unesu u d.0.0. ili dd., zamjeniku radnju. oecc.

Buniću, ako sami kako će im banka i ne vjerovati dipl.

Stjepanu vjeruju kreditiranje “Jer način VABA d.d.

1. Na u da se dokadruštvu ili uključila koji , radnji?

Drugim riječima svojem stočarstvo, | stvore hrane)pitalizirju (ratarstvo, proizvodnja poljoprivrede slivjete zahičotekdu povjerenje gi Muji akcentom sa investitori.“ stočarstvo odnosno,bankama da su pravi posebnim potencijalni Rijeci, u d.d. otvara B. VABA Osleku nove mlijeka?kreditira poduzeća,Sol proizvodnju Koe odinbi ovaa godi Ki jedinice poslovne i Varaždinska d.d. banka privatna a :. uoro iz | individualne || u tranziciji Istovremeno poljoprivrednike poduzeća | “.

Rijeka Split. hrane već | ratarstva, banku j eogromno, djelatnosti stočarstva proizvodnje tim više Zanimanje zaVaraždinsku Sič duže za individualna a specijalno; poljoprivredna vrijeme, što jepočetkom godine Uprava VABA d.d. _/ o petovano će akte smo | donijelikojima iznenadila prošle godine gazdinstva hrvatsko bankarstvo ukidanjem stare devizne takvo "biti štednje pretvaranje novu š tednju.

Bankarski reiting iz | | u omogućeno kreditiranje. kredita :| Koliko ste odobrili poljoprivrednih u “2.

Pee dana danraste, | povećava sekunska štednja, devizna godini? =“ induampera štednja, uveden sistem telefonskih informacija koji radi poljoprivredu i U 1996. smo 24 godini C RODENIG Imemet S WE sata, bankomati prvi RH, DEM, a u 1997. godini bi plasstriju soko 15mil. pratili apegindafslocan VABAHaakon doseći mil. DEM. Propagandni slogan g manimogli 20 pab VABAd.d proizvodnji mlijeka više 3. Da Ji zbog pridajetepažnje HRANEIA i U SVIJETE UGLEDNO varažđinska ruralne sredine, specifične tae INE km Bi za

“

za

:

se

no

*

////::

(24700

U

1

u

-

/

<“

m

Ma

tia |

X

.

u

Pa

|

č

smo

!.

“<

se

na

|

|

E

;

-

\

u

u

“

€

:

a

s

-

|

list Mljekarski

sirina

abadi

nosa

Klisa

12

.

oI=7.WARI=f=-khaB

Domovinskog

\

-IS-IsI-EFET=

i

oo Do u Županiji rata, .vukovarskopoljoprivredom, najvažnijom srijemskoj gospodarstva, se bavilo skoro50% stanovništva granom

Političkim do ——

rješenjima

oživljavanja RBE

—

proizvodnje |

ke

kupnoraspoloživo državnozemljište, da biu travnju prošle u Ratarska proizvodnja s nereVuko- godine ugovore raskinula varskoi županiji do dovitim platišama zakupau ljeto rata se na srijemskoj novi Domovinskog odvijala iste godine raspisala natječaj 152 oko nešto tisuće hektara obradivihza zakupna površini od . površina, od čega86.329 hektara preko11 tisuća za hektara, koje jed su privatnog i 60.460hektara drodređeni novi zakupoprimatelji pora i žavnogzemljišta. o Budućida je sklopljeni ugovori zakupu.

U jedan dioŽupanije ove jošuvijek veljači godineraspisan je trenutno se za nedostupan, obrađujenatječaj zemljište kojemu 72 48%. samo tisuće hektara ili istječe trogodišnji zakupsa zavrse sve Proizvode gotovo ratarskešetkom 1997, vegetacijske godine, s tim .na su kulture, da najzastuplje-površini s od 9.233hektara, time niježitarice pšenice i kukuruz, da jeoko tri tisuće hektara i te šeuljarice soja suncokret, ostalo pod zakupom do kraja 1998. repa ikrmnobilje. ćerna Prirodi S najpovoljnijim ponusu 626 zadovoljavajući, čak se kod đačima sklopljeno je ugovora sa nekihmogu mjeriti a svjetskimozakupu, sredstva odzakupnine dostignućima.

Posredstvom župa- trošenasu strogonamjenski. nijskog Uredaza gospodarstvo, Nadalje, socijalno ugroženim za Državnoravnateljstvo robne sudionicima Domovinskog rata, u 1993. zalihe je razdoblju na od do njima177morici, deset godina 1996. i kreditiralo sjetvu pšenice dodijeljeno je 1.445hektara kukuruza, doksu za kreditiranje “na poljoprivrednog zemljišta uljarica repe nositelji i šećerne služnost besplatnog plodoužii Isto ugovaranja bile uljarešećerane.vanja. tako, tisuću hektara Može se reći 440 na da su u tome razraspodijeljeno progje doblju izvjesni pomacizabilježeni naničkih obitelji, dokjeu Prkovu i to stočarskoj proizvodnji,/i cima Retkovcimadevetorici na posebice 75 privatnom posjedu,hrvatskih branitelja darovano gdjese osjeća blagporast državnog broja hektara poljoprivrednog i 'grla njihove kakvoće. zemljišta.

Nitiu jednoj županiji se (Udruštvenom sektoru broj grla nijetakokvalitetno provedena te na tom brzosmanjuje, planu zemljišna politika kaona području Kada predstoje ozbiljni zadaci. se Vukovarskožupanije. o govori se poljoprivredi, nikako Također srijemske valja istaknuti dasu prone smijezaobići pozemljišna micanju poljoprivrede, najvažnije litika. Županije vuNa području grane u gospodarstva Vukovarkovarskostrou od 1994, sko-srijemskoj županiji, protese o srijemske provodi Zakon poljo- klomrazdoblju BO pridonijeli seleka upravo te te privrednom zemljištu, cijska služba, poljoprivredno Županijska godine komisija u svodala savjetodavna služba, svaka e u zakupna trigodinecjelo-me djelokrugu 2 rada.

Ke

a

di kenan

žada

S

nga

.

ostat.

fo

Prenimu Kampla

sbanjea

|

|

=

list

Mljekarsk

Zašto

hranite

Vašim

dobrim

|

skupim

i

l ?

mlijekom :

telad

m ljekari, mlijeko vaše vrijedno i skupo radije Prodajtetrošiti za telad. je šteta ga u prahu, sada na m lijeko teladi tržištu p ostoji za Vaše ishranu i Sanou nazivom pod 25 kg, vreće pakirano po jednostavnose Kabo primjenjuje tjedna 4. poslije Kabo se teladi može davati Kabo starostiteleta odmah poslijeporoda € 4 3 U kolostrumu do litre vode zagrijane na 50* dodajte 400 g rama Već dnevnol tomu Kabo tako 2litre kravljeg mlijeka dodajte 200 g rama Kabo litre napajajte 12 U i telad dva p uta K i 4 mažete ponuditi teletu sijena smjese obogaćene Sano Tako dobijete litre najboljeg vode zagrijane na50*C. telad, vodu. dodatkom mineralnim mlijeka obroku zatelad po i

di

u

te

za

?

cijena

A

košta

Sano1 litra mlijeka vašeg Kabo litre pola samo Prednost primjene Kabo

|

mlijeka mlijeka odbijanju kravljeg telad i dobro zarada od otporna razvijena mlijeka bolja i vitalna i zdrava telad puno zamjenjuje lijepa, nadopunjava 40 manje proljeva kaoidealno mlijeko mlijeko kao *

dvostruka

od

ušteda

*

*

_-

*

7

za

*

.

Jema rain

u

Lrazvoju SADA £AHPO pri/'.KQETA) JER

jednostavno vodom sa | zagrijanom 50C napajati na umiješati 38*C tijela). napitkom (temperatura ! tako jednostavno “ sa

a

na

-

Prezime: Telefon:

i

[7]

Ovime

vreću

jednu naručujem

Kabo

LI Trebam za \ pjenjač kantu napajanje, dudu

i kantu

za

mjerenje

[7]Želim da me posjeti stručnjak tvrtke Sano radi savjetovanja =

dh

;

Gada

\lli

gdhirsPA

NRH

:

ado senat: po

PRE

ae

i

Ako

Vuš treovac od hranu stočnu

nema

u

kojeg još kupujete te Kabo ponudi, svojoj i Vaše ako traženje preporuku počneprodavati Sano dobijate proizvode, NCSTE KOKOS UGLU? TITE on

na

FE M

+

ka

vit

j

.

x

cjek-izjejeP.Y-i=-haAđe]

Razvoj

govedarske

bismiobiti nerješiv problem.

Godišnja proizvodnja povećala 000 litara bise za oko 23,200. mlijeka. proizvodnje proizvoda Kol od Potrošnja mlijeka ii mlijeka potrošnje Prije razrade mlijeka proizvodnje ćemo i načinit bilancu proizvoda faza II. razvoja 20. istekom godišnjeg razdoblja, (tablica 1). da otkupa mlijeka kao Iz i proizvodnja 1 je protablicevidljivo sječna potrošnja od proizvoda od mlijeka za potrošnju sa 1.316,000.000 litara djeljiva 4,700.000stanovnika, čini < od 2801 p/c od 5 do 25 godina prosjek od280 lit potrošnje p/c odnosnopotrošnju kojudanas s oko provedbe imaRepublika Njemačka programa a koja stanovnika, 66 70,000.000 sta“je godine glavi 1994. po 12/96) (nastavak izbroja 2. a u novnika, vidljivo je tablici ovu proizvodnje, Na strukturu zemalja kojajeslična većini Eu= i Sjepaa se na iznosi oko rope, proizvodnje 95% mliDeneš. o vratit ćemo kraju Fe a jeka, kodnas danasoko60%). prikaza u cilju pripreme podu.G.Uvod za H. Otkup iproizvodnja nakon zetnika definiranje kapaciteta 25 Prilikom daljnjeg razmatranja godišnjih razdoblja provedbe prerade, biloda proširuju iste, problemaporasta proizvodnje, programa biloda gradenove kapacitete.

1. faze, otkupai potrošnje mlijekai Revitalizacijom otsvođe- Sinhronizacija proizvodnje proizvodaod mlijeka, i dati njemproizvodnje preraotkupa, kupa potrošnje radinacionalpokazatelji na odnosese na dosa- de ipotrošnje prorazdoblje nog interesa moralabibiti pod 1985.

1990. godine, dašnju procjenu snabdijevanja iz sjeka pred- paskom Ministarstva poljoprismo industrijskih izvora, kojimase a vidjeli dosezanje po mljevrede,sinhronizirana snabdijeva 2,800.000 stanovnika464,500.000 litara otkupa, karama,jersvakanesinhronineur20 a u i 1,900.000 stanovnika nailazećem godišnjem ziranost prodovodido velikih banih sredina iurbanih područjarazdoblju otkupbimorao pa i političkih rasti izvodnih posljedo kojihne dopiruproizvodina 800,000.000 litarado dica(eventualni višakotkupa, mljekarske industrije, do 921,200.000 litara ili prerada za viškova robnezalihe 3.190.000 urbanih i 1,510.000335,500.000litara odnosno ifinanciranje izvoza viškova, ili 60 40 70: : neurbanih (odnos ili 456,700.000_ litara više obustava otkupa, š touzrokuje 30 : ostalo urbano područje).odnosno72,23% ili pro98,32%, političko20 z a Premarečenom, podacikojiu ali godina, štobibilo oko gospodarske bleme). ovom prikazu u nisudiskutabilni 3% godišnji trendrasta ili U prethodnomprikazu revitaodnosese na proizvodnju mli- prosjeku 1998.oko 16,775.000 litaralizacije (recimo 2003.) a otkup jeka, proiproizvodnja godišnje- 22,835.00litaraproizvodnje smo mlijeka pošli morat izvoda od mlijeka će se na godišnje. ili nabavujunica orijentacijski prema predvidivom korigirati i Istovremeno, proizvodnja biod prema gubicima i nekadašnjoj ostvarenom I. 941 preodnosu gradsko to dostignute, nakon faze od proizvodnji, i stogaštosu ma seoskom odno- 926 mil.litara, stanovništvu, naraslana predstojeći kapaciteti mljekara sno 3 snabdijevano stanovništvo predvidivih litarabili 1,405.000.000 prema uglavnom postavljeni za oko robamamljekarske industrije i ili litara 450,000.000 više načelupoglavito proizvodnje 2 20 “homemade"proizvodnjom (ta odnosno51% za daljnjih mlijeka, aliipotrošnje (dooko i u industrijska potrošnja Danskoj godina ili godišnje oko2,3%,što 180 lit p/c). ne

sa

|

|

|

|

'

“

.

-

*

-

-

.

in

'

y

nom razdoblju morat potencijalu proizvodnje mlijeka lit godišnjem 1.405,000.000 U o se hrane(livade pašnjaci) i voditi poglavito računa stočne (apstrakcija može kraćeili će raso u čimbeniku nedostajućegpotencijalnim proizvođačima klimatskom tj. dulje)rasporedu o za poredupadalina i drugihčimhranetj. poljoprivredproizvodnju stočne stada benikaproizvodnje i potrošnje od mlijeka mlijeka i proizvoda (ne zaboravimoNizozemsku, Golfske Danskuiostale zemlje i gdjevlaga, struje temperatura padaline omogućavaju10bogate 11 mjeseci pašegodišnje).

U ovojrazvojnoj proizvodnje fazi u govedarstvu mliiproizvodnji jekas postavljenim ciljem potrošnjeod 280 litp/c dobivamo 3. u vidljivo tablici stanje Prema predviđanju jednakomjernog razvoja proizvodnje mlijeka, novih iizgradnje pratiti štotreba tome kapaciteta kasnije), (o probise povećala, izvodnja mlijeka 4. a vidi se iztablice naciostanje ikakvoća I.Brojno na krajuJI. nalnoggovedarstva 25 za fazerazvoja godina cilja proizNa putupostizanja mlijeka vodnje1.405mil.litara vidimoda smo u prijedlogu II. gofazerazvoja revitalizacije tj.

1985 vedarstva 1990. (narazinu g.)dosegli: sustavu u (konvenprelaznom cionalni proiznačinseljačke 1.870 sa vodnje) 280.000krava 56.000 lit/krava, kravasa 2.500 sustava odproizvodnje, lit A sa nosno 65.804krava 2.307lit i proizvodnjom prosječnom proizvodnje litara 926,816.000 u mlijeka R.Hrvatskoj, u na konačni priprelaza putu sustava +jedlog 16)nailazit (str. organizacijsk ćese na probleme karaktera (dane govostručnog u o financijskim kao i I.farimo adekvatnu zi)kojizahtijevaju poljoprjisdno organizaciju * preradi: službe. savjetodavne list i Udrugeproizvođača oaanjta i a zn “sirovinskih služmlijeka vača asim sma |23,950.000 lit, što seobjektivno nemože postići linearnim slijedom, nopodatak || bi"u mljekarama, ili akouslijedi treba poduzetnike pripreme pogone prerade pao Bordenova da Most otkupa organizacija suvremenija pK ho Po a sirovina. čak < “ado št n (kaoMMB u Engleskoj i lijeka

25

-

=

.

|

:

i

S

ik

3

ea

instituta onda za realiSAD), i s odjelom za programa zaciju projektiranje od građevina do za sa hladnjaka m lijeka otpremu seljačkog gospodarstva.

Iz prikaza koji slijedi vidjet ćemo nam u Bocu kod što ječiniti čega u: st ustavu moramo organizirati A) 1.870 sa na2.500 proizvodnju lit po kravi/ možemo politara stahranidbom što postojećeg stići da, jer genetskipotencijal 2.500 omogućavaivišeod lit za po kravi, (+200 tele) sustavu “B) brojizprethodnog razdoblja dovesti dopredviđenih 4.000 sa 150.000krava lit (+200) proizvodnje, sustav sa C) 7.000lit/krava, u cijelosti. organizirati jeposao prednama Koliki (“poljoprivredna služba"“sirovinci mljekara" i drugih)sagledat iz ćemo predvidivog brojasubjekata “govedarskih poduzetnika"koji morajusvladati ovaj zadatak. stupanj U B sustavu, viši proizvodnje kvalitetnije traži govedo, a opremu mehanizaciju, i dr., broj organizacijskih jedinica bio bi: a)akoprosječni gospodar drži 20 5. krava+ podmladak 4.210 u se formira prikazana je tablici cijena kakoslijedi: 30 to objekata, ili akoje krava'Cijena mlijeka iiznos mjesec veljača 1997.godine onda 2.806(izI.fazeakoje 20 po 1/1 premije Srednji tečajNarodnebanke 3.290 a Po novom krava gospodarstava, zakonuo novčanim 03.03.1997. g. iznosi 3,5710 kn 30 sa je za ako 2.193 objekt krava).poticajimai naknadama u 1DEM sustav 50 s 1 C) najmanje 0 krava poljoprivredi.

Cijenalit3,6% m.m. mlijeka mijeko. se u traži300gospodarstava.

Kao i do sada kn 1,2499 0.35 U 25 godinatrebalo bi orga-. Hrvatskoj masna po plaća DEM po ili jedinica 0,3472kn 1 to za .nizirati slijedeći brojgospo- lit. m.m. i prema srednjem tečaju Premija 1lit 3,2% iznosi darstava: DEM a na dan uočiili kn(N.N.1720/97.) poslije0,55i0,80 sustav 20 sa B kravaI.faze istekamjeseca za protekli Cijena i premija mlijeka kaoi 4.210 Na tzv. osnovnu ovu i f aza mjesec.

II. 3.290 ili ukupno ci- ukupna cijenaprikazanaje 7.500 6. jenumljekare (nasve)dajui tablicom B sustav mlijeka sa 30 krava].faza tvorničku ne premiju svojim Kako cijene prema 2.807 a faza 2.193ill. ili ukupno kriterijima, RepublikaHr- objavljujemo redovnosvaki. iz državnog to vam 5.000 vatska proračuna mjesec, ovimedajemo Prava u 50 sustav sa 20 za “C traži premiju mlijeko, kojaje sada obrazac temeljemkojeg si 0.80 3.2% godina po 1 litri 300.

0.55 Kn i možete cijenu sami izračunati proizvodnja i m.m. goveda "Broj mlijeka kontrolirati isplatu k upca Vašeg veljaču 25 istekom godišnjeg razdobljaKonkretnoza mjesec +e mlijeka. .

*

:

-

-

,

-

|

i

i

-

-

>

'

|

(

25

Izzakonodavstva na isplate osobi.

Kod tognačina stranici po pravnoj 2 /97.

U Mljekarskom listu preu nekim o dokašnjenja tvrtkama dolazilo je smo mije, “Zakon tekst 51- tiskali su s isplatom sredstva iako i z seljacima, o 53 izmjenama zakona novčanim i h premije, koji korisniku doznačena proračuna u poticajima inaknadama poza k reditiranja i s vrhe obrtnog svoje trošio je iribarstvu“. ljoprivredi su za sredstva koje namjene djelatnosti izvan doznačena. u novom ste zakonu Istini vidjeti priliku imali Kaošto za korekaobih, kodvećegbroja volju, su premijai risnika što utvrđenedvijerazineisplate no se isplaćivala je ranije premija na u Š TO odnosu do- doznačena naknada, JE NOVINA Republike. izproračuna značajna novina, Da se izbjegnu zakon, kaojošjedna sadašnji isplate premijai kašnjenja to jest u načinu isplate premije. razlika ovim se ZakonomiPravilnikom uveo naknada, novom se po zakonu isplaćuje novisustav iodlučeno Premija kod jeda se za seljake ito direktno neposredno seljaku putemštedne premijeza mlijekoi naknadeza ostalo iz neposredPOŠTANSKE BANKE, dakle knjižice na Zakona, vrše način: a ne nom kaodosadaprekopravnih A) Zahtjev korisniku, vrste premija za sve za i sredstva druga naknadapodnosi zadruge ili poljoprivredne to (mljekare, na za lica proosoba pravna društva).: trgovačka u istom pravilniku, obrascima pisanim izbjeći je želio da B) Sredstva Ovim načinomzakonodavac isplati ministarstva realizira (po iz državnog se novcem obrtnokre- finacija) proračuna to i preko fizička osoba,seljak su sugdje neki trgovačka poduzeća, ditiraju ŠTEDNIH KNJIŽICA HRVATSKE POŠznatno seljacima. isplatom premije kasnili bjekti poli(čl. u svojoj najbližoj BANKE, TANSKE u smo da napominjem Kada joškodzakona, je Pravilnika).

3(2i 3) u došlo dodopunezakona od 19.2.

N.N.20/97. je mnogo isplate potrebno Za ovajpristup na Viši vremena premija. iznosa odnosu području višeg dabise izorganizirao. se kakosmo inaknadaproširuje premija iznos se ocijeniti slijedećem: posla može Obim prema str. u čl. na u Mljekarskom listu 52 2/97. pisali podnaša z ahtjeve lice, subjekt, sada 91 pravno 3 iza riječi se riječ 2 u točki dodaje “Perušić" seto za (4) za mlijeko) i 65.000(samo 5 izariječi OTOČAC, a u točci PODBABLJE za izdati p100.000 osebnotreba ljaka, kojegsvakoga i “OpćinaMUĆ". Ta područja Poštansku dodajuse riječi na adresu knjižicu poslati je štednu 0.80 za a za kn/l, primajupremije mlijeko korisnika. tada 2.000 podmladakgoveda kunapo grlu(kaoi Kada se ovajobiman će tek obavi, posao sve drugopo tojtočci). sustav isplate, će se a do tada zaživiti novi moći U čl.11 istog list 2/97.na DO DALJNJEGPREMIJAISPLAĆIVATI zakona(Mljekarski KAO se str. poljoprivrede i I DO SADA, tojest ministri ovlašćuju 53) i drugih prekomljekara o korištenjatrgovačkih načinu propise dadonesu financija mlijeko. tvrtki kojeotkupljuju u rokuod 60 dana, U nastavku inaknada, isplate premija smo rekli članka dajemo, kaošto na (Zakonje samo dijelove interesantne od stupanja snagu ovoga zakona. seljacima, Pravilnika, na stupio snagu 1.1.1997.) dijeupoznati njimanajvažnijim kakobibili i fi- lovima poljoprivrede U zadanomrokuMinistri istog: Pravilnik, koji donose (31.1.1997.) nancija stupa POLJOPRIVREDE na snagu (Narodne broj novine R.H. 14.2.1997, MINISTARSTVO 17/97.). ŠUMARSTVA I značajne članka prikazujemo Ovdjeu tekstu temelju zna su neophodni da ih koji Pravilnika dijelove o novčanim članka10.Zakona Na sve ono a štoje poticajima osoba,ispuštamo i naknadama u poljoprivredi fizička seljak i i u list obvezi Sel. osoba(mljekara, pravnih centra ribarstvu 9/95, (“Narodne novine", br.29/94, trgovačkih drugih društava.). poljoprivrede i 108/96) ministar 108/95i Mljekarski razlike i. šumarstva teksta nužnojerasčistiti Prije starog donose financija iministar sustava isplate premija inaknada. sadavažećeg se realizirala sada do PREMIJAZA MLIJEKO, .

€

=

'

'

.

Izzakonodavstva PRAVILNIK O NAČINU I POSTUPKU ZA OSTVARIVANJE INEPOSREDNU ISPLATU NOVČANIH POTICAJA U POLJOPRIVREDI IRIBARSTVU

se stavka ovogčlanka vrši prekoMinistarstva, a za 2. ovog korisnike fizičke osobeizstavka člankaprekoštednih knjižica Hrvatske poštanske banke.

OSTVARIVANJE NOVČANOG 1I. POTICAJA ZA KRAVLJE,OVČJE IKOZJE MLIJEKO

1.

.

I.TEMELJNE ODREDBE

Članak1. Članak4. i Ovim se Pravilnikom za uređuje način postupak (1)Uz zahtjev isplatu novčanog poticaja za ostvarivanje novčanihpoticaja, utvrđuje pravnimosobamaza kravlje, ovčje ikozje m liu vrijeme kojemjekorisnik novčanih obveznoprilaže: poticajajekokorisnik u 1. dužandržati uzgojurasplodni mjesečni podmladak obračun novčanog poticaja, posebno za te odnosnoizvorne u pasminestoke propisuju svakuvrstu mlijeka, kojemsu naznačeni obrasci u litrama sa popisakorisnika količina mlijeka novčanihpoticaja i stvarnim % mlio način neposredne na isplate novčanih masti; podaci poticaja. ječne preračunavanju 3,2% Članak mliječne mastiza mlijeko i obračunati iznos Pravona novčani po litri novčanog poticaj imajufizičke poticaja mlijeka ipravne iukupaniznos za osobekojeobavljaju s djelatnost razdoblje; poljoprivrede obračunsko SL na prebivalištem za prodane ili sjedištem odnosnopresliku fakture teritoriju Republike 2.fakturu Hrvatske(u daljnjem iisporučene količine tekstu: mlijeka; korisnik), koji 3. za tržište se preizjode za izjavu d a zahtjev Republike isplatu Hrvatske. novčanog lanak3. poticaja podnosi prvi puta; 4. nalog za (1)Korisnik isplatu, obrazac broj novčanog pravna osoba poticaja 43 Zavodaza .za platni vlastitu proizvodnju tekstu iusluge promet(udaljnjem Zavod), bez ostvaruje novčani 6. nadnevka poticaj izčlanka Zakonao novčanimpoti- upisivanje izvršenja naloga ipotpisa. za (2) u Uz zahtjev cajima isplatu inaknadama poljoprivredi novčanogpoticaja iribarstvu za fizičkim osobama kravlje, (“Narodne novine", br.29/94,9/95,108/95i ovčjei kozje pravna mlijeko osoba kojaotkupljuje 108/96)(u daljnjem mlijeko tekstu: Zakon)podnoobvezno prilaže: KAS šenjemzahtjeva Ministarstvu poljoprivrede i 1. mjesečni o bračun šumarstva novčanogpoticaja po daljnjem (u tekstu: Ministarstvo), vrstama uz mlijeka naznakuukupne.

Zagreb, količine Ulica gradaVukovara78.“ u litrama sa mlijeka stvarnim mliječne % (2)Korisnik masti, novčanog poticaja fizička osoba na preračunatim 3,2%mliječne 1. masti iukupan ostvaruje novčani poticaj izčlanka 6.stavka za obračunski iznos n ovčanog p oticaja točke1.,2.,4.,8.,9.,12.i 16.Zakonapodmjesec; 2. mjesečni o bračun po novčanog poticaja nošenjemzahtjeva ministarstvu prekopravnih svakom u proizvođaču (fizičkoj osobi) kojem osobakojeobavljaju djelatnost: su + naznačeni: ime i prezime, jedinstveni matični otkupakravljeg, ovčjeg ikozjeg mlijeka; broj (JMBG) građana, mjesto s tanovanja; ulica otkupa soje, suncokreta, uljane repice, šećerne ikućni broj, poštanski broj, općina ižupanija repe ilista duhana; za vrstama prodane sa količine p o mlijeka prerade plodova maslina; % stvarnim na mliječne masti, p reračunate centra Hrvatskog za stočarsko selekcijskog 3,2% mliječne masti, iznos n ovčanog p oticaja kvalitetni rasplodni podmladakgoveda, svinja,PO 1 za litri iukupno obračunski po mjesec ovaca, koza,konja,peradi, selekcioniranih svakom proizvođaču; matica pčela irasplodnih grla izvoznih pasmina 3. izjavu isplatu se za | novčanog d a zahtjev stoke i za obračunski poticaja mjesec podnosi prvi Županijskog za p uta. list za ureda gospodarstvo proiz- Kako se očekujueventualne promjene, kako n a vodnjugrožđa otocima, poluotoku Pelješcu,ZakonatakoiPravilnika, to vas na Mljekarsk ćemo vrijeme Konavlima iPrimoštenskom vinogorju iza po- izvijestiti. dizanje novonasađenih vinograda. za (3)Isplata novčanih Stjepan poticaja korisnike Deneš,dipl. ing. iz 1

i

'

/“

2.

-

-

-

-

-

-

-

-

|

-

|

|

k

.

OBITELJ 1z

Bortenii

hrvatske

povijesti Stjepana

|

FOVOT studenoga Radića :

1918.

24.

vijeća, koja je predspajanje Narodnog sa iCr» Srbijom dvodnevnih završetak nom stavljala određeGorom, bez se oko: su održala Oni zahtije-burnih nihuvjeta. rasprava, u današnjoj u sabornici, srpske vojske, 22,30 dolazak vali umora: ozračju p osvemašnjeg od talijanopasnosti zbog na slušateljstva bilo v iše .nije obale. osvajanja naše skog stenografa neznatna Po broju novinarskih galeriji, ondašzapisnika. voditelja niti seljačpučka Hrvatska nja u svoje naponu R adić, Stjepan R AStjepana ka stranka 47 mu je bilo DIĆA od početka1918. životne (ta snage ustao je i održao n ajveći godina), je južnotakođer zastupala u pos govor svojoj najhrabriji ali i sjedinjenje, slavensko karijeri.

KUZvonimir i litičkoj dalje n arod N_time da svaki LUNDŽIĆ Radić “ S. je: napisao kulprošlost, 44 čuva svoju momentu tom u i jezik, a da Hrvatska je turu povijesnom staronadahnut kakav kao bio posebnu svoju zadrži idalje neumorno za j e prorok zavjetni koji Radićjebio državnost. zaklinja ravi k federativnu republiku upozoravaoupravo u da vijeću Narodnom gospodu naroda. nopravnih za trenuta dani Mika Kao štosmo već spome- pazeštorade, o sud29. ne odlučuju da zaborave saborje Hrvatski nuli, a možza desetljeća, novu naroda bini 1918.proglasio listopada i stoljeća.“ dai Srba Hrvata Slovenaca, Državu Radić kasnij S. s svoj Taj g radomZagreglavnim (SHS) govor je Uvod u zatvoru zapisao 18. sjećanju sudbonosnih N arodnom vlast predao bom i po danaujesen 33 U ga.

Našli objavio ovo a i 1.

1919. lipnja predstav29. još užem vijeću, do listopada o d 1918., tj.

MUŽIĆA u prosinca smo ga nazvanom knjizi Ivana odbor Središnji malo je hrvatskih ništvu jugopolitika i “Hrvatska brojio koji je Narodnog vijeća, što bilo svjesno političara toga u Splitu izdanoj ideja", samo slavenska skup mali se Taj 28 članova.

Hrvatska da poduzeti valja u drugim i postoji ali 1969., auHrvatsko č lanova uglavnom u srpspasi času raspadanja proročansko zaIz knjigama. se je tog u izglasovao ske koalicije strijskog kojem Carstva neke iznijeti ćemo ovdje govora Vladajuća ključak: nalazila. stoljećima i su sve iako s se bile glavne m isli, ujedinjuje SHS “Država Hrvatskosrpskakoastranka, glavne. jesu i Crnom Srbijom Kraljevinom pod idejnimvodstvom licija, dozrio a je seljak u Naš državu, PRIBIČEVIĆA, jedinstvenu Gorom SrSvetozara selja je je “ Naš rekao: Radić države organizacija oblik i željela je Kostajnice, binaiz zna da ustavotvorna j svuda, da će dozrio toliko s Kraljevinom sveopća se odredit Srbisjediniti + u i pravici s dvostrećinskom država domovina i u skupština centralističku jednu jom list u pr u Za taj i blagostanju slobodi, zaključak nisu državupod krunom Karađor- većinom“. d ni seljak neće Hrvatski svjeti.

Stjezastupnika: u glasovala dva Dalvođe P olitički đevića.

DE O caru, o kralju i i više RADIĆ n išta čuje HRVOJ. Dragutin je, primje- pan među kojima maciji, s mu o 24. isto k oja državi tako XI:1918. sjednica Josip Noćna S MODLAKA dr. bio rice nećem Hrvati M i odbora n ameće. silom sjednica nike su to brže zahtijevali što uporno j

«4

5

š

ek

i

) "A*<'h

ommmra_uni .

t

a

hrvatske “Gospodo! neka N ajstrašnija druge državneuredbe nego što Srbe reče. je. paze “ saveznu federativnu republiku," ne rade, da im se u budućnosti inajveća najveći jegrijeh stvar, On je prisutnim političarima veli “daste se sviskupili danas politička pogreška svojrođeni predbacio da samo plaše samo narod ovamo zato,da izvršitenarod stavljati pred gotove navodnom talijanskom opasjedno urotničkodjeloproti činjenice, to jest voditi politiku nošću,rekavši: go“Vihotice narodu, Hrvatskojpo gospodskoj naposeproti svojoj voljici bez neistinu, daćenarodproiproti Hrvatima", proti narodai narodu.

Ako to ne ondašnjeg vjerujete, nastradati, vorite pasti, ilisilno ako Što se tičestalnog dao Bog svimaposadaodmah na vrat na nos ne ponavljanja kakosmo sa Srbima živjeti - to nećebiti toliko dugo stvorite centralističku kraljevinu jedan narod,jerda imamo davidite kakoćehrvatski narod kraljevsku ijednu vladu". zajednički jezik, Radićodgovara:U svojoj republikanskoj ičovjeDemokracijaje vama ipisati da je čanskoj prazna “Nemojtegovoriti svijesti odpuhnuti vas riječ našzajednički jezik dosta jakai bašu času, kad ćetemisliti, da Već u prvojrečenici veza za žesdovoljna ste ga a vi naš narod. se narodsmirio, svog dobro jje:“Savvaš Dajtevećjednomshvatite tokoggovora rekao Živila Republika! daje zajašili. Živila radu Narodnom vijeću niti je narodnost nešto dublje i Hrvatska!" mnogo demokratski, sam niti jeustavan, niti šire, je narodni govor.? Inaše“guske" nego izHrvatsko srpa nije pravedan, ni pametan". I nastavlja: samo “Narodnost su maskekoalicije odputovale Radićjezahtijevao da se.o sud- toliko vrijedi koliko brani irazglovitog jutra27. studenoga binskompitanju to jest budućeguretosamo vija čovječnost, 1918.vlakomdo Zemuna,pa đenja zajedničke države liko, s koliko pomoćunarodnostilađom u Beograd,donijeli u najmanjeraspravljane i ljepše Na- ljudi se višeprivređuju Hrvatskuna tanjuru princu rodnom vijeću, gdjesu barsve slažu." regentuAleksandruKarađorstranke prisutne; bi i predali pa takobila đeviću je bezikakvih prisutna javnost kojasprečava: su “uvjeta.

Z IzBeograda 1.prosinsamovoljuvladajuće stranke. ca objavili istvaranje ba ujedinjenje "Rekao je doslovce: “A kolika je KraljevinaSrba, Hrvata i istomvaša neustavnost kad Slovenaca. dn pomislim da vimimoilazite nije naš s e Hrvatski sabor više hrvatski državni sabor.

Samo vas nikadsastao te takonije nikada se varate da ljuto upozoravam u odobrio ujedinjenje Hrvatske ako pomislite da se ovakosaJugoslaviju, takoprozvane 1929. movoljnomože prijeći preko potpuno Timejetadržavabila tisuću i višegodinahrvatske protuzakonita, neustavna i povijesti ihrvatske državnosti“. nedemokratska tvorevina, koju se na - Obrušio prisutne Slovence su umjetno stvorile ipodržavale “upitavši ih jesulioni dobili zapadnoeuropske demokratske u Ne srljajte kao ovlasti guske od svoga naroda za maglu sile.

Hrvatski narodi građani ovakve zaključke: “Niste.

Vi ga Ta jeRadićeva uzrečica kodnas su zakonska Hrvatske imali praza dapače niste toniPr) viga dobila povijesno značenje, kao va srušiti Jugoslaviju! za to ne ... kanite nipitati slika političke zaslijepljenosti, Proročanstvo Stjepana Radića, ŠtohoćeSrbi a možda iluzija, i prikrivenekojegasu smatrali vođom hravi SrbiizHrvatske, Ugar- (zamagljene) podmitljivosti. se vatskognaroda,ostvarilo samo skeiBosne, viste uistinu Vođa Radićjeuzviknuo: “Još 30. svibnja1990.pod voddušanovci, visteza veliku srpnijeprekasno!

Ne srljajte kao stvompredsjednika dr.Franje sku državu,za jakoi slavno guskeu maglu!Ne zaključujte TUĐMANA. za Carstvo, kosovsku“zavjetnu jedinstvenu vladus KraljevinomOstvarenje suverene slobodne i list za osvetu na sve misao", Srbijom, dajte uvidite barem strane, to, Republike Hrvatske nisudoduše devet za Kraljevića .za Jugovića, Mljekarsk da je ova stvar takovažnai doživjeli ondašnjiRadićevi to za oMarkaitd., itd.

Mi Hrvati sudbonosnada trebasazvati protivnici, njihovi politički nego nismo."

Pod krajgovora bioje čitavo a naravNarodnovijeće, nasljednici jugounitaristi! jošžešći, | upozoravajući domaće, skiihrvatski sabor", Ina kraju -

.

,

*

-

»

'

>

|

“ z

3

“

m

Za

j

Sad

Ra

N

ih

Kegša

]

NO

u

tt

M

ika

Fiat

:.

,

dr

:

>

——SKIJE :

sad

KcISEiTTIE

g '

>£

š Y

-

e

Lj

S

SEPA

a

'

.

JK

X.

+9

< -

42 i<

“io

o s .

+

a

Predaja 4

€

3

s"

ša .

B

.

.

M

*

|

2

ranešinski

s

i

Običaji

RASPETNIKI

(GG

š

.

;

-

i

.

:

nom “DUBRAVA" | sveučilištu grmljemi ukrasnim prostor Keglević, Stjepan Priredia: dipl. se naslopod Cerska'1) (Zagreb, Odatle tratinom. njegovanom svevom na običaji Oporovca “Uskrsni r anije nešto pogled čipOve smo godine prekrasan pruža i zamislila i koju je G oGranešine", uskrsnuće proslavili s avsku n ičano brežuljke iplavu kaste Isusa sam Lucija etnologinja ali postavila Krista, n ašega koji je spodina To jeprostor zinu. uz pomoć se prisjeFRANIĆ na se NOVAK“ da da ljudima nećebiti odmet Bogdaomarljivim za Usnas Etkulturu, ureda misao Gradskog da radosti i tih vesele o bičajima timo starim po u ovom Zagrebu i na a to, muzeja zelenom krsu. nografskog iu bujan osobito Njegaprati Sveje život tamošnjih župnikaM. travnju. već župljana, spomenutog vjerski se ovoga NoGđa L.Franić ćemo Sjetit putalijepihzaslugažupnikavelečasnog Pavlakovića. nam tekst poklonila rado običaja uskrsnih je vak obnovljenih PAVLAKOi gospodinaMije našegaZagreba, VICA. pjesmeRASPETNIKI, objavovdjeu blizini svog etnološkog se r ezultate o broncima ljene jugoistočnim dugog nakon ovdje Danas na seu spomenutim G RANEŠINI. u vremena istraživanja Medvedniceselu Uskrs slavi opet prema. sa crte za iz 15.. na diželijepo običajima brežuljku lima, plakat izložbu čak potječu Tu se koji težom .slavnog slikara Ivana Djevi- stoljeća.

Blažene crkva s jeobnovljena bilo d iljem Takoje to sve u ce Marije, CROATE. Za sagrađenanovogot- verozapadne Nekoćje Lackovića Hrvatske.

12 O zahvaljujemo. je joj nakonšto najljepše obimuškaraca skom slogu1887., o d skupina tome u “Glasu prošle staru crkvu s k oncila" velik je uništio potres.lazila raspetim križ noseći sela su same Vladimira su g đa. pisala obnovljeni godine crkve, nazvali Osim ih Isusom, stoga pa PALEČEK. cintor), i zidoko nje(stari po- RASPETNIKI. Pobožan puk su prije sam su a r aspetniki OvogaUskrsa Križnogputakao i staje ljubio jeraspelo,domaćice 11 sati sv. Miseu obidari- poldanje dvanaestoricu u crkvu ukusnoukrašenu ili pićem, lazili valejelima i r aspelo pjea mladesnahe noseći Granešini, lijepo »DUBRAVA-< staru pjesmu. ručnicima.vajući izvezenim imena ovosmo se Željeli doznati Još danas toga smo Dobili raspetnikov. živosjećabaka Ba- godišnjih rica Đurin izOpouz (USKRSNI inajstarij ih pomoćžupnika OBIČAJI iz g. Filipa F ilipca rovca, ona raspetnika I GRANEŠINE kakojei OPOROVCA te ihrado ovdje o bjavOporovca, takodarivala raspetunutar se spoNalaze ljujemo. nike: Posebno je to su plakata izoni menutogumjetničkog da važnoi DENI imena vrijedna kućap red ili putem za ma određenu neka buduzapisana buduće pjevali naraštaje, drugim poticaj kao ali i zabik oja je pjesmu, župskim z ajednicama. u Pavlinskoj lježena se navečer smo vraćali iz Kad FILIPČEVIČA pjesmarici iz1664., doma izkojećemo navesti stoljubivog na i poučne sti- (Oporovečki vinogradi br.

39), lijepe a s uzvisin selo već pao sumrak, na slatkom je “hove granešinsk izranjala je brežuljka narječju. kajkavskom list sva čarobni kao obasjana pojavi crkva ponovnoj O Mljekarski neba.U svježem Kraljice RASPETNIKA doz- dvorac slutil smo večeri predproljetne prošlozraku nali iz smo uskrsne brujanje poradosno izložbe godišnje u Narod- ALELUJA,ALELUJA! stavljene |

»

s

-

-

.

|

di

:

OBITEL ooo

\

Raspetniki

Stal jegore od mrtvih

na

se

.

U

grobu je

Trideset i šest vur

U

očinu

diku

diku

U

“

sebe

Ka

bili.

si pervo

tužna

bila

Strkoga mlekom Svojim gojila. križa smrt Koj jepodnesel svim nazveščal prvo je si Ti nosila

.

obladal

Očinu

ki smo

|

se

Da

krščanski živimo

Bogusvigdan

dičimo.

(Pelda

:

=

uzor,

alduje žrtvuje, ar=jer) =

Čini NasjeIsus k sebi zval

NasjeIsus k sebi zval

se

veselimo

srditosti Veseli Marijo

sine milosti.

bili.

nas

V

«Koj je zapeljal.

“Sad sKristušove vojnike jubavBožja naj vužge ši sinov srditosti

veselimo

za

Vezda

Evu

.

V srditosti ki smo

Očinu

I onoga

gore stal

se

\“

\“

toga Otec ga Sr je obljubil ZZ mukom smrču je otkupil Ves svet. nevoljni Vazda

stajali

Gdje alduje sKirie eleison.

Aleluja.

«Kristuš od smrti stal je Našegrehe odepral

Duhu svetomu.

Potlam

i

sam

ležal

U

se

|

>

Sinu

Gospodina Sinka Svojega preslavnoga.

ZZ mukom smrču je otkupil Ves svet nevoljni

bi mi $ bi Bogom prebivali.

Idmo z Bogomz veseljem i z veseljem pjesmami. k sebi zval Nasjelsus Da

Božansko gorestajanje dano Nam peldu je. bi i mi Da stajali, Z svi Bogom prebivali.

DikuBogusvi sad dajmo Jlleluja zapjevajmo Ocu Na zafalnost Bogu

Moli

diku'

Gdje Gdje alduje alduje sKirie aKirie eleison.slleluja. eleison.gfleluja.

Bogsvemogući Marija prečista si Nebeskaroža sam

sebe

sam

sebe

_*

se ljišta obavlja orijentacijski do od polovice travnja polovice Prvo kolovoza svakih desetak dana. proljetno tretiranje namijenjeno je zaštiti Povrtnjak Do svega prije odpepelnice. od i u a u u Travanj je davnina k ao krastavce početka tikvice lončiće, loze poznat pupanja vinogradu vrlo što ćemo završiti se s promjenljiv mjesec.

Tek grumenom poprasvibnju ih moraju rezidba, vak sunce i toplo armature, proljetno na probudi bi- zemlje oko korijena presaditi gnojenje obrada tla.

U i ukrasno lje,zna nadoći naknadna studen,otvoreno. iznimnopovoljnimCvijeće bilje pa i snijeg. možemo i i sa ureMnogom povrtnom prilikama Dovršavamo povrće čišćenjem sijati osobito na mogu i vrta, bilju naškoditiizravno đivanjem ukrasnog pripravljene drveća gredice, mrazevi i ćemo proljetni mona oštri, ledeni gdje ipakmladopovrće grmlja.

Kad orezujemo ruže, do 3 pa rati zaštititiodniskih temperatura.

4 vjetrovi.

Mirni, nevjetroviti dani, jačim izdancima ostavljamo iza ne 1 2 jače studeni, PUpa, a na slabijim obično škode Sadimokrumpir, prvo rane'a zado pupa. ono tim i Od Na u sorte. povrćuakoje klijalištu, prije. . kasne grančica kojese ukrštaju, posebnim Osobito se presađivanja, priučavamona gredicama sijemo začinsko bilje.odreže slabija. jako vremenske treba orezati ruže mrana nepogode.

Ipak, Presađujemo presadnice različitog penjačice zevi u ovome samo razdoblju katkada povrća. svakom izdanku ostavljamo ŠeKLEKI .naškode 1 2 mladimbiljkama, pa je Sve moramo redo pupa:Ukrasnobilje gredice koje povrtne da u imamo mai cvate sada u ne a dobro u pripremi dovito plijeviti okopavati, proljećesmijemo od suše i orezati. i za terijala zaštitu biljaka slučaju jako zalijevati.

Sadimogomolje hladnoće.

Voćarstvo lukovice ljetnog Klijališta cvijeća. s poviše zračimo U povrtnjaku se sve se nastavljamo Precjepljuju voćnastabla idivjer time cvijeće smo nižim se slovima koje započeli prošloga ljaci, prilagođava temperaturama. gnoji dušičnim gnojivima, iznoza vremena mjeseca, Sadajedobaglavne sjetvesije stratificirano sjeme, obrađujeLončanicelijepa otvorenim na U simo na otvoreno: na sjemena prozore, balpovrtnog tlo. brdskoplaninskim područjivrste se razne ili sama zimska se stagredicama.

Siju mogu kone dvorišta. jošobaviti Presađujemo list i razno i i i a late zeljasto Tako- rezidba prema povrće. sadnja, biljke kao mlade,jednopotrebi rije zaštita Iz i đer se siju rotkva, mrkva peršin.

Mljekars godišnje cvijeta odkasnih sadnice. zimovališta proljetnih i se i svo Sredinomtravnja sije grašak, mrazeva. ga iznosimo cvijeće, orezujemo to svakih i desetak Na vrt. u dana, kakobismo Vinogradarstvo presađujemo priprega brali se tijekom ljeta.U travnju čitavog nastavljaju gredicama kasnoposlovi koji mljenim sijemo nisu cvatuće 2 «Nismolito prije zemučinili, sijemo bili dovršeni. cvijeće.

Prašenje u

redu

i

Č

-

-

|

;

ise

i

.

.

|

:

|

ri

.

.

Cdi?

ska

ik

ps

o

dna

Žž

Ph

A

X

,

+ «a

..

u

A

+

.

KA

rose

CELA

dra

-*.

Ka

z

+741

X

LIJEČNIK

VAŠ

soi

Ka

Id,

LITTE

Sa

SIE

'

:

IRA.

+

ST=YEE=TN

i tacaki

Ag

o

"

ZIVE

“1,

A

dora

e

E

| s vitaminima oprez

AKI

> jna broja odebljanje kože, proljev, povraćanje, (nastavak 3 /97, (glavobolja, iz a u “Vitamini smiju slučajevim rijetkim kose, oštećenje jetre; gubitak uzimati prema onoj čak i “Sam smrt). liječnik" svoj doze trudnoći I žene prevelike i zbjegavati moraju tog Prevencija raka sebi tko želi sam vitamina. megadoze propisati Svakoga učinci raka navedenih od svrhu vitamina A u ostavljaju nažalost, jošuvijek, Razarajući raka, popis prevencije da da od u mraku odvratiti bi znanstvenike morao (ili nuspojava tapkaju bezuspješno toga. i U svrhu potraže prevencije liječenja Srčana “naslijepo"). oboljenja od moi minimalno kušava se sve što drugih nade, J edna daje masnoća ukrvi razine i Smanjivanje kolesterola i vitamini. ispituju uporabu Stručnjaci gućnosti srčane bolesti. Nekoliko će irizik od koronarne smanjit zloćudnih tumora.

A i C vitamina Valja se vitamina prevenciji razina da se smanji primjenjivalo ciljem tih istaknuti da konačna jošuvijek tih tvari u krvi. rješenjaproblema li vitamini zaista smanjuju Međutim, da Ono što uočeno nisu se jest smanjenismrtnost od srčanih postignuta. je i daleko 6d je bolesti, još vitamina tih jasnog rizik od raka ne uzimanjem postiže i vitamin C Niacin (vitamin PP) odgovora. sigurnog farmaceutskih obliku dodatnih velikim dozama, ali se komentari u vezi s tu su se svrhu, upotrebljavali hrane nego pripravaka, bogate TETI: pomoć tom razlikuju. uvelike primjenom vitaminima. niacina istraživači su uočili prekomjerne Kod primjene sredstva kao vitamina A od Korist pomoćnog preučestalost sniženj povećanu ritma, poremetnji srčanog može od raka se ne je Njega jako ograničena. venciji kiseline u mokraćne šećera i koncentracije povećanje osim određena područja usmjeriti organizmu, ali i svrbež krvi. su tijela, oštećenje jetre Primijećeni kovelikim kada toksičan u prisutan i i jejako čira na želucu ilidvanaesniku toga je pogoršanje simptoma od biti koristan može ličinama. u i pomoći preIpak, nesvjestice. vitamin A ali samo od se uzima koji onaj venciji raka, da doza vitamina C velikih se ciljem smanji Primjena hrane. krvi rezultirala razina kolesterola putem proturječn je velike doze vitamina A mogu Osobe koje konzumiraju 5/97) (nastavak izvješćima. broju i bitižrtve akutne i kronične toksičnosti imati poteškoće se

u

ne

u

i

su

u

sa

j

u

u

u

uz

u

.

u

na

a

sa

u

.

u

AR

AGROBILO

Osječka

043/231-182.

Tel/fax 104, BJELOVAR, 43000 SPECIJALIZIRANA PRODAJU TRAKTORA, ZA TRGOVINA DIJELOVA REZERVNIH MEHANIZACIJE, BOPOBRIVREDNE

-

našeg asortimanaizdvajamo Iz traktore (kredit), distribUniversal ovlašteni traktore uter Bjelovarsko- županije Vinković" “Tomobilogorske sijačice, prskalice, plugove, * tanjurače, kose, rotokopačice, sijena, okretače itd.

“LABINPROGRES" prikolice,program za + dijelovi kose, priključci motokultivatori traktore Barum okretače izbor guma za sijena * asortiman remenjekompletan ležaji, filteri, za “TOMO VINKOVIĆ", dijelova rezervnih “ŠTORE", “UNIVERSAL", “FIAT", “LOMBARDINI" “ACME", “LABINPROGRES", .

|

*

*

-

e

+

list

-

Mljekarski šaljemoputem pošte Rezervnedijelove U

.

4

>

BEI

To

SBI

nd

ECI

"a

Ik

ha

GA ESA

hoka

KR PUKE

NT:

*

“

+

Viza

Akai

yoi

GRLA

ra

e

ika

Borua

3

“>

haadit

'

SEEM

AA

a

A.

AJRETL

»

2.

u

|

OBITELJ

ših

naši

ra

fd

Sie

ik

1;

š Odgoj

PERI

NE

/

>

m.

L

“

1

DOM

E

tkanine plasX lopte od gume, ili A i tificirane slikovnice (pogodneza“ ili slivodu) kojedajuzvukove H od kovnice tvrdog kartona. mališana U od razdoblju prve do druge naročito uživa u godine dijete igračkamakojegurapred ilivuče sobom uzici. za sobom na Jahanje konjića ivrlo igračka), plastike (topla ili Piša lrinjka Kegi trajna (gumenog drvenog) također je iliod U će krpenih, veliko mekanih materijala, veselje. kući početi gratreba diti suigre Omiljene scenskim lutkama dimenzija gumenimili igračke biti drvenim, primjeplasvećinom u vrtičnim rena biti a vani će koje kockama, postoje dječjim dobidjeteta: dovoljno velike a služe malu za za sav gotićima, kaopoticaj | potreban igračke djecu:zbog mogući priborigre vorni ili usta u u razvoj, umjetnički doživljaj guopasnosti stavljanja pijesku. i Od do četvrte u nos, te za lutkarskog igrokaza, pričapjes- ranja druge sitnije starije predgodine djeca mica za te s četiri s djecu,u slobodnoj igri. školce_ tricikle, razvijenomfinom vole bicikle kotača Putem tih zanimati crlutkica dijete razvija motorikom ruku. isanjke.

Počinje ih vlaa i se i raznim svoju maštu, oslobađa Skupaigračka nije uvijekdobra tanje, bojanje, slikanje tehi Osim a stitih strahovatjeskoba. kaoprimjerice drvenim boigračka, vrijedi iobratno.

Jeftinanikama može uz i flodijete toga, pomoćlutke naizgled neuglednaigračka jicama, voštanim pastelama, može biti ili ispričati djetetu svojdoživljaj ili ponekad iznijeti omiljena masterima, vodenimbojama ili si i Oni pa nekemale velike brige, tako ono se njomečesto igra. Djetetu temperama. spretniji počinju rezati važna nama olakšati svoju dušicu, (kao nije odraslima) dječjim škaricama.

Igre i se naša i vrijednost Poslije treće godine pa pojavljuje novčana igračke, građenja složenije postaju traju kao Prvo duže čuva su u tu svrhu skupljanje sklonost. se pa da upozorenjaposebno onaj iznimno prinas autić kladne i Danas na se skupljaju na (za odrasle) bezvri- skupi baterije daljinsko legokocke. stvarčice što našem znače tržištu ništa. može ne jedne kao su kamen- upravljanje njemu nabaviti: Lego Ono izvao čići, odčokolade, papirići školjkice ćeu svojoj radoznalosti PRIMO (0 2 godine), Lego alii s temom rastaviti DUPLO autić i da5 BAisl., sličice određenom diti baterije, (2 godina), Lego se SIC s te koje lijepe . popularne albume. ljinski upravljač. tematskim kompletom nnub Između četvrte išeste godine Evo sada dijete kratkog 'Lego TECHNIC za one starije (od za igre s pradobi 7 do 16 sepočinje su zanimati primjerenosti igračke djeteta: godina).

Omiljele i šest tome, n atjecanja to su vilima, igre nanavijanje, pri tijekom prvih mjeseci igračke jednostavna naravno, računala vise i velikim s voli biti zvečke, mobili, pobjednik.

Valja igračke glazbala, koje kugliga uputiti jednostavne te cama i se, gumene igre potežu životinjice koje jednostavne umetaljke stolne i športske na pritisak kartama, domino, dajuzvuk gumeni slagalice. ne te Za “Čovječe za igre, mlin, ljuti se", obručićitrljanje zubnih desni. igre raznih zanimanja djeci je na razne šest ili slagalice. su za Drugih mjeseci oprema primjereni potrebna frizereliDobra i dućana te se za djetetu primjerena igračka lončići, bačvice, kolutići koji ječnika,pribor igru umeću ona kao se mekane što u su Dobrajeigračka kojom ipsina voće jedan drugoga, košarice i i na nedijete radoigrakoristi je povrće. a 6 u koliko različitih načina, onoj Od 4 do godina, svrhurazčesto i se će najboljoj nakondužeg vijanja pokretljivosti, djeca kovraća. Ona ristiti vremena mu, na naime, koturaljke, bicikl dva nove za uže nudiuvijek za mogućnosti kotača, sklizaljke, preskavodi u U dobi ove igru, tj. dijete dalje svijet kivanje. kući djeca vole mašte.

Za i za njegove dobruigračku lutke, odjeću lutke, štednjak važno mora jeslijedeće: oblik biti hladnjak, posuđe, glačalo, telefon, oštrih i svi za a naročito omi.bez tvrdih rubova, diperilicu rublje, nist dobro jelovi morajubiti pričvršmajčina ljena postaje odjeća.

Tako i a mora ćeni,igračka bitilijepo dijete oponašasvijet odraslih. će voziti oblikovana.

Dječacipakrado vlakove Mljekars Bojemorajubiti jasne, svijetle, po cestama, ili automobile pruzi po i na te će vlagu ljuštenje g raditi otporne tj. garaže, benzinske može i igračka postšjsi potpuno neotrovne, slično.

Zid od bitinačinjena glatkog drva, "

*

*

mu

za

.

-

>

'

*

.

-

-

-

u

*

u

.

-

.

rinna:

Cvijeće

lagano ispod Zemlju ispunite dana. do i ostavite da odstojidrugoga prskalicom koristiti sandučići od Za se mogu prijašnjih godina. sadnju ovisno o tome koristitioko tri PROLJEĆE Ista se može NA PROZORU godine, zemlja Ako iskorišćavana. intenzivno u sandučiću koliko dasci... je na je Sandučići sa cvijećem prozorskoj postavljeni već tada mijenja zemlja tijekom cijele godine, Vidimo ih svake cvijeće ispunjene puzajućimnakon ljeti, uglavnom godine, dvije godine. begonijama.I gomoljastim petunijama, pelargonijama, treba pripremiti za u starom sandučiću sadnju. već idosadan. zemlju Jer, uvijek Potrebno pomalo jelijep, Pogled njih dobro razrahliti i dodati nešto nove da se zemlje isti.Malo ju je cvjetnina znaju cvijeća koji je jeljubitelja od do 8 6 dubine do dobro sve pa da služe cijele promiješati sandučići za prozore mogu površinu, napraviti da do sutra. i ostavite da Nakon cm. toga čini. stoji kako se zemlju zalijte a ne samo ljeti, najčešće PROLJETNE LUKOVICE — imamo izbora tiče u za se Što cvijećasadnjusandučiće, >. da sandučiće Prvi dva proljetne posadite je prijedloga. ali | lukovice.

Svi ih najčešće4 poznajemouzgajamo, 2 loncima. Sada ih u posadite zajedno, cvjetnim pojedinačno, visini.Tako ćete dobiti iz prema kombinirajući pažljivo bojii će aranžman lijepi slijedeći najmanje koji cvjetati cvjetni dana. mjesec uzeti lukovice već Budući da koje je travanj, vrsta Od lukovičastih ili su već u njoj. predcvatnjom presličicu narcise, zumbule, preporučujemo tulipane, šafrane i procjepak. tri odlučite se bi bio Da aranžman najviše prešaren, a po nekoliko lukovica od svake vrste posadite cvijeća, boje lukovica u gusto skupinu drugu.

Drugu jednu skupinama DRVENI tim nešto a među s kupinama dalje, dvjema posadite SANDUČIĆI ili ostavite razmak. okruglim p opunite bršljanom Njega sadnju.

Najljepši nešto sandučića izboru za o Prvo pripremi krupnijim šljunkom. nisko bilje, ali su i da i Pri u su oni od najskuplji.sadnji planu drva, pripazite je prednjem impregniranog najbolji alina i više straga. Kada sve Možemo ono oprezno zalijte je potrebno njima posadite, plastičnima, poslužiti izbušiti drenažne Sandučić na sunčanom otvore, ako već nisu izbušeni. prozoru. stajati suviše porozan, pa se zemlja CVATUĆE jer je Stiropor nije pogodan L ONČANICE ni betonska Isto tako nisu isušuje. pogodna njemu prebrzo cvatuće da sandučić dvorište. posadite jeprijedlog Drugi smjestiti koja jebolje korita, svim ih možete lončanice. Ako ih nemate i sandučića. niste Možda tome no važna kupiti pri ruci, razmišljali,jeboja i razni više To su bi odvlačila kako biti ne smirena, mora jaglaci cinerija boja, cvjećarnicama. neupadljiva, Boja odabrati | nam se tratinčice. ili zeleni smeđi od stoga najviše boje k oje ovdje valja Preporučuju cvijeća. pažnju se ali neka ih ne bude više od tri. sandučići. sviđaju, oko sade s Ove se lončanice treba izabrati Veličina sandučića su pa zemlje korijena grutnenom različite, nekoliko dodati možemo li sandučiće Želimo prozora. maćuhica, proširiti izbor, Najljepša razmjerima koji odgovaraju bio bi aranžman da kamenite a trave, Visina koliko širok sandučić kada prozor. mirniji grmić lobelija, dugačak je je je ili Dva dana dodati može se puzavca. dnu. imati i otvore na biti15 do 20 cm, a bi morala koja stabljika bršljana bitiizloženi suncu, normalno sandučići mogu nakon sadnje PRIPREMA ZASADNJU dotad ih zasjenjivati. valja Iznad otvora sandučiće Inače, mogućnosti kombinacija imamnogo više, noštosmo pripremiti. valja sadnje, Prije urediti mali lonca ilikomadi žele više, mogu s One ih dnu se krhotine kamenjar opeke, opisali.koji postavljaju glinenog sadnicom Na 2 cm. kamenitom travom, malom a dno njega šljunka debljine lukovicom, slojem pokojom zasipa ili i 3 cm. Ako nemate ili smreke treseta treseta, bora, potočnice narcisa; debljine sićtušnog rasprostire sloj patuljaste nešto žute sitne ali onda ukrasne trave, može se narcise, sloj šljunka jastučac, je plavi posaditi taj sloj izostaviti, između sandučiću u niske crvene veći. Ostali supstratom koji šljunak. ispunite tulipane, bijeli prostor od tri vrtne Pustite mašti na ćete saditi. volju.

Najbolja jemješavina dijela zemje, Sandučić i treseta dijela pijeska. jednog dijela jednog dva do tricm

Tartaci Barke Piše diji. ing.

'

navlažite

ruba.

se

no

na

|

u

—_

. *

su

moramo

“

za

ne

uz

a

se

mora

-.

u

u

u

u

o

u

one

mora

a

na

se

se

a

u

*

Crteži: dipl. ing.

Nikola Božičević Redakcijski kolegij: dr.

Stjepan Banožić; dr, Ivo Belan; ing.

Mima Vlasnik eneo Zaoa izdavač: Hrvatsko mijekarsko društvo, | dr.

Si Božićević; dipl. ing.

Stjepan Brlek; dipl. ing Stjepan Deneš; list D424| Prevedi tel/axi sos Prom os ji orok korov LEI dio 420 prof. dr. Štata Cijena: 3,00 kn Zvonimir Mljekarski Grafička priprema: istu400: Tisak: Vekon Glavni odgovora uredni o.draČemak 40.0. | gh.

Volarić Redaktorica: dipl. ing.

Vera humanitarno stranici: Plakat akcije naslovnoj “Sika na Tehnička urednica: ing.

Mirna Božičević; Željke likom “Svjedok“ Jurić filma djevojčice _-

-

|“

Zug

#

,

sa“;

iz

2

1

—-,

i

,.

za m) i

PROIZVODNJA

OPREME ho g

I KEMIJSKU

PREHRAMBENU

bb CROATIA MATENAČKA Ši iN [2.2] rm r 2 i xa ale ie"o s = aa 00 maanom GG i co oo

e\ca o A O =

et

ZA

vnz

o

'

L]

INDUSTRIJU

BD)

fa, SSA

ZA =NJake/.\:)

I

VITELA

MLIJEČNA

ZAMJENICA

ZA

ISHRANU

TELADI