Mljekarski list 3-1997

GODINA

XXXIV

OŽUJAK, 1997.

Iskorištavanjegrahorica i njihovih smjesa ozime

imaju njih siju, koje vremenskom i oblike u se praktički razdoblju, koji mogu sijatidugom jare odnosno smjesagrahorica Sjetva grahorica, vegetacije. tijekom gotovocijele i vremenu ovisi o s površini, načinu slobodnoj drugimkulturama, uglavnom klimi i i za na mehanizaciji krme, tlu, iskorištenja, potrebama kakvoći količini (košnju). siliranje Grahorica

se

kod

ima

nas

nekoliko

vrsta.

Neke

od

prikladne čimbenici bljiku, zbog čega određuju Za bor vrsta ili se u nas a kod sušenje. sušenjesiju smjesmjesasorata, i zobi i nabave odsama s ljuljevima, djetelinama još mogućnost sjemena ili na kultivara ređene odnosno za u sušim uvjetima propusnim vrste, tlima. Za Grahose sušim sušenje grahorica načinuporabe. namjeravani oblikodo masi vrlo pokosi u u punojcvatnji rice zelenoj imaju pa kasno Ako mahuna. se naspram stabljici,vanjadonjih voljan omjerlišća tada su mahune a ne većnalivene, ogrubi(najprije ogrubi kosi, kojadugo oblikovano i ona ima zrno (voštanazrioba). najpanonskagrahorica tvrđu Čitavabiljka grastabljiku). i do horice za prikladna je uporabu i 25 dana (običnagra20, pa čak i horica a panonska), dlakavagrai do 30 dana horica (ozimioblici). lišda puno Budući grahorice imaju u a ća masi, stabljika jezeljasta (meiskorišćivati na one se mogu kana), više i to za zelenu masu u načina, ili u čistoj kulturi,jošbolje, smjesakrmma sa žitaricama, kukuruzom, sudanskom nim ljusirkom, travom, ljevima,kupusnjačama,djetelinaovisno nama, o cilju proizvodnje, činu i vremenu tlu i klimi. uporabe, Za se u silažu grahorice siju smjemlađem same na se sama, jer stupteškosiliraju zbog prenjurazvoja malo suhe tvari i šećera u se masi,pa silirana masa p revlažna čestodobije i ne postiže potrebni pH (kiselost) Takva ima silaže. silaža neugodan stoka pa neće jesti. miris, je iz-

Navedeni

nadzemnoj i tanku stališća zeljastu

Grahorice

ju puno 66

u

masi

ima-

su

obične

za

grahorice Smjesa Sana za pšenicom u vrijemesiliranje SI. 1.

ozime

s

može oštetiti sijeno sivanje smije preduboko, jer rub mahune vrlo tvrd i nakon te se bicu,jerje dubokog napasivanja To se češće slabo i sporo oštar. događa prilikom smjese obnavljaju (rekasno ishrane Nakon nakošene konjasijenom generiraju). umjerenog ali su zabilježeni obnoviti se mogu slučajevi pasivanja grahorice, smjese i u ishrani nakon dana 20-25 u i pašu goveda.Nosač (potporni osigurati duu kasno a uz košenoj usjev) smjesi uglav- drugom turnusu, gnojidbu oko dana dati 25-30 nom za mogu i kakvoću pala- šikom izgubi otvrdne, tabilnost-ukusnost.

Zato u turnus za jošjedan paše. smjese i treba za uvr-: ovisi o sustakošnju sušenje sijeno Obnavljanje smjesa žitarica ili stiti kasne kultivare i kultivara vu u ljupašnih udjelu smjesi i s naročito i o a o ljeva pojačanimnabusavanjem dušikom, prihrani Da bi se vlazi povećanimudjelomlišća. (oborine). i ubrzalo ozimih povećalakakvoćasijena Načiniskorišćivanja smjetime a sušenje, smanjili gubicikoji sa na osnovi grahorice, stupanj razili i iskodana za sušenjem, košnje nastaju prilikom voja,vrijeme broj nakon treba za utvrđeni upoza košnje sušenje rišćivanje pokušališta lomilicu skratiti suMaksimir. trijebiti kojaće Zagreb do dva dana. za Izneseno i šenje jedan iskorišćivanja vrijeme istrana su razvoja stupanj kojem Ako vremenske nisu poprilike izneseni tasu u živanja o bavljena ili ako za voljne sušenje gospodar- blici 1. dlakai skorišćivanja Vrijeme stvo taza nijeopremljeno sušenje, biti nekoliko dave može grahorice da masu treba prosmjese pokositi, ima cvatna ona duže,jer produženu venuti i silirati. i sorte nju,naročito Igman Popelsi dok Panonska s već Smjese grahorica ljuljevima dorf, je grahorica i se u mogu djetelinama naročito napasivati, punojcvatnji otvrdnula, kada visoke oko ako 30 i suho su cm.

Napanastupitoplo vrijeme. stoci

Takvo

gu-

ne

biti

-

Tablica

1.

Smjesa ozima oz.

raži

grahorica

trikale i

ozima

Način iskorišć. zelena krma, silaža zelena krma,

iskorištenja Vrijeme kalendarbroj dana ski 8-12 kraj travnja početak svibnja

Stupanj razvoja do početka raži klasanja raži klasanju do 10 14 prva klasanja polovica tritikale, “svibnja dekada klasanju druga tritikale svibnja 15iviše do vlatanje drugapolovica početka svibnja cvatnje mliječna početak zrelost pšenice lipnja do 20 30 cijeli vlatanje mliječne lipanj -

u

grahorica

silaža

pšenica

zelena

ozima

grahorica

krma,

silaža

jara i jara grahorica silaža zob

zelena

krma

-

zriobe

67

Tablica

Urodi

2.

zelene

mase

i

kakvoća

ozimih

običnegrahorice.

osnovici

t/ha

Smjesa

Suhe u

%

raži

U

masi

2,7

11

na

tvari zelene

25-40

35,5

ozima

18

grahorica

]

tritikale i

30-60

ozima

48,0

grahorica ozima pšenica

48,2

grahorica zobi jara jara grahorica

20-40

31,0

raž

25-55

i

36,7

(petkus)

18

2,5

9,9

18,2

2,9

8,5

19

2,2

10

17,0

3,2

10,6

16,7

2,8

8,6

17,3

2,5

10,6

19,3

2,7

9

30-60

i ozima

ozima

krmu

zelenoj škrobne Probavljivih surovih vrijednosti bjelančevina

mase

ozima

smjesa

zelenu

za

dlakava

grahorica ozima pšenica i dlakava

30-55

45,7

grahorica raž

30-47

panonska grahorica ozima pšenica i panonska grahorica

34,3

ozima

i

30-50

39,8

više iskorišćivanja tvari, jesmjesa smjekasno osnovi sa na a žitarica jeveć preskidana, panonskegrahorice fazu nešto rokove u u odnosu na upokraći šla generativnu razvoja. obične rabe grahorice. s žigrahorica ljuljenima, Smjese zelene varirali Urodi su mase i jako taricama i se mogu djetelinama odnosno ovisno o vremenu košnje, Za dehidrirati. se siju dehidriranje utvru stupnjurazvoja kojemu je s povećanim udjelom grahosmjese izsu đivanjeobavljeno, rica i stoga pa djetelina. uroda nesene graničnevrijednosti stotom na s raži stupnju Smjesu zelene mase na se u koje prosjeku ka i ne predpojede jede slabije može računati početkom uporabe viđenu količinu. te (niža vrijednost), krajemuporabe svih utvrDa Krmna su sve (viša vrijednost smjesa vrijednost). smjese košene vidi se đena Institutu za po u oplemenjivanje ranije utvrđenoj je Proi ni u tvari u proizvodnju bilja Zagrebu. suhoj koja jednojsmjesi dosizala Ako ima 20%. sječnevrijednosti probavljivih bjenije smjesa Stoga

su

68

rokovi

od

20%

suhe

ta

SI. 2.

Smjesa

lančevina do zelene 3,2% su

urodu

raži

grahorice

ozime

s

visoke mase

i

iskorištavanju.

u punom

variraju 2,2 od

u

obroku

nojvrijednosti, stoga ozimim i jarimsmjesamagrahorica pa

navedenom

mase.

sa

žitaricama

u

treba

dodavati

da

s

ener-

isko-

komponente, vrijednost jarih getske ristile iz zelene krme. osnovi bjelančevine na uz smjesa grahorice je, U dnevnom obroku zeleod 60 i urod zelene mase, kg prispivrijeme oko ne mase odnosno kvalisadržano je kg 10jevanja osiguravanja dnevni suhe za tetne rano u a naštojepremalo tvari, 11,5 proljeće, krme, obrok.

Ta zelena međutim masa, ročitopo količini probavljivih bjeod do masi. u lančevinazelenoj Udjelbje- sadrži 1,3 1,9kg probavljivih masi iznosio u bjelančevina kojepodmirujupotrelančevina zelenoj je be krmi i na na od zobi i grau uzdržnoj potrebe 2,2% smjesijare za do dlakave u propa bjelančevinama probavljivim horice, 3,2% smjesi od I do 15 25 Ako kos se izvodnju gotovo grahorice raži. smjese pa istu da za riste do pa mlijeka, pod uvjetom je početka tijekom vlatanja koi se energija, osigurana viševrijed- proizvodnju klasanja, utvrđuju krmi u nema nosti u odje zelenoj dovoljno. bjelančevina probavljivih Prof. dr. Zvonimir nosu na u Štafa izraženu škrobenergiju Prava

ozimih

i

MUZNI UREĐAJ ZA KRAVE IPOSEBNO ZA KOZE KUPUJE NAŠ PRETPLATNIK. OBAVIJESTI OČEKUJEMO NA ADRESU HRVATSKO MLJEKARSKO DRUŠTVO tel. 01

424

-

bi

se

RABLJENO

420

ILICA

ZAGREB, 31/III OGLAŠAVAJTE I VI U NAŠEM

-

VAŠEM MLJEKARSKOM

LISTU!

69

ZAGREB

D.D.

35 GODINA ISKUSTVA, ZNANJA IPRISUSTVA NA HRVATSKOM TRŽIŠTU ZAGREB:

GUNDULIĆEVA45, I kat desno

UŠTEDITE

-

ISILAC:|

447

122

FAX:

445

434

TELEFON:

275

922._

FAX:

434

826

LITARA

300 PO

— TELEFON:

MLIJEKA

1 TELETU

za odlična mliječna zamjenica kravlje zamjenica zatelad, mlijeko Vaše telezarađujeza VAS

hrana

za

vaše tele Računajte iuvjerite se!

međunarodna s proizvodi grupacija na najvećomindustrijskom preradommlijeka svijetu NUTRIFEED

-

ZastupnikKUKIĆ AlejaBožidaraMagovca 484,telefon 660 28 54 -

70

Kukuruz

-

krepko krmivo u hranidbi preživača

što više zadovoljavati potrebegoveda lako krmom voluminoznom energetskih tvari, probavljivih manje kojasadrži a lako teže šećera), višestrukturnih (škroba, probavljivih ugljikohidrata i dajuosjećaj sitosti, koji (celuloze, ugljikohidrata pentozana sl.) probavljivih na i rad utječu pH crijeva, podražavaju buraga,preživanje peristaltiku masnih odnos kratkolančanih pružaju povoljni buragovasadržaja, vrijednost i za kiselina i mikroorganizama. buragovih uvjete razvojreprodukciju povoljne ili s obhrane u nedostatno stvorene su cijelosti pasmine Selekcijom tvari zirom visokim na mos pojedinehranjive genetskim životinja visokom minerale, bjelančevine, (energiju, gućnostimaproizvodnje, i mase vitaminedrugo). tjelesne mliječnosti, prirastom dobrom i kakvoćom mesa, plodnovisoke u interesu Nasuprot tome, to i sve šću reprodukcijom.

Naravno, kou većoj se ponekad proizvodnje i boljukakvoću tehnologiju iziskuje krmiva (koncenličini krepka daju hrai za držanja, njegu većepotrebe se a prepotrebe zanemaruju trati), tome svemu nom. najčeš- živača za Nažalost, i voluminoznim grubim, da tako se ne će nijeudovoljeno, krmivima. težeprobavljivim vezi ni očekivanja s u ispunjavaju i obroci u Krmni ž ivotinja genetskimsposobnostima preživača visokoj visoku da osproizvodnju. imaju moraju sadržavati proizvodnji istina bovoluminoznu novnu visoku krmu, za Najvećipoticaj proizi hranidbene vikrmiva vrijednosti probavlje kojaimaju vodnjudaju obroku hranidbenom a u i sadrže hranidbenu soku ljivosti, vrijednost i mogućnosti ostati mora tvari u se prostora životikoje će hranjive određene količine tkivo krepnovo dodavanja u pri- kih krmiva njama pretvarati se prema pokoja daju rasta mase, plodreproduk- trebama tjelesne Uz proizživotinja dobi, i visoku (vrsti, proizvodnju mlijeka. cije su i a potrebna obroreprodukciji), vodnji to u krmnom krmiva jekoličina i za bunajvišu p roizvodnju ku ograničena organizmu fizičkim obujmom i sustaočuvanje zdravlja. ragovaprostoraprobavnog va, krmiva u probave,lučenjem fiziologijom krepkih Vrijednost prvom i tvari sokova saizmjenom redu u probavnih se energetskim sastoji se Stoga moraju (metabolizmom). a to su najugljikohidrati, stojcima, i količine izvor i _najrasprostranjeniji ograničavati krmiva, posevažniji teže bice osnovnih krmiva, probav- energije, šećeri, razni p rimjerice kvalitetnih i a u sirovina, manje ljivih hemiceluloza, škrob, celuloza, pendodavati lako oko većojkoličini probav- tozani i dr. Ugljikohidrati čine hranidbene krmiva obroku više tvari u krmnom suhe 70-80% ljiva krepka Po (koncentrati). se vrijednosti preživača. gradnji razlikuju i nestrukturni strukturni čekrmiva i Na ugljikohidopunska krepka drati. sto se se životinje zaboravlja, pa Hranidbene

treba

osnovnom

.

71

Nestrukturni

Mast se sa(škrob dobivanje ugljikohidrati ulja(izklice). i razni lako nalaze od te šećeri) probavljivi stoji stearinske, palmitinske, krmise dosta oleinske u s najvećim i linolne kiseline, dijelom krepkim vima visoke energetske vrijednosti.jodnimbrojem117zbog čega To su hranidbi se žitarice uglavnom (kukuruz, priobilnijoj kukuruzom 123, i i iz dobiva mekana slapšenica, ječam drugo) proizvodi životinjska mast, i i maslac. žitarica, škroba šećera. prerade nina,loj ima u kukuruzu samo Posebice kukuruz važna Pepela 1,0je žitai nema hranidbu Ostale za 1,5%.Kalcija (svega gotovo rica preživača. oko a fosfora ima 0,2%. žitarice (pšenica, bijele ječam,raž, 0,01%), i slase U kukuruzu vitamina A i nema zob)manje upotrebljavaju D, hranidbene su iako ali ima karotina mnogo bije vrijednosti (1,5- mg/ sirovih Ima vitamina i vitaviše mnogo imaju bjelančevina kg).

2,5E nego kukuruz. se mina Ostalih vitamina B ž itarice Bijele obično B,. skupine a malo. sitnije melju, davanjebrašnapreje hrani u u moživačima većojkoličini Velike mogu razlike u biti kakvoći uzrokovati nadam i že (timpanije) i hranidbenoj vrijednosti žitarica, drugezdravstvene poremetnje. ovisno o načinusušenja vrsti, sorti, i sklau se kao Žitarice postotkuvlage,uvjetima preživačima daju i dr. S obzirom da to na se ili dištu daju prekupa,grubo mljeveno zgnjeod oko u u slabo količini čeno zrnje.Preživači 50krmnom žvaču u ako se p a krmiva, 70% krmnim smjedajecijelo zrnje, obroku,posebice velik sama na ono imaju zaštićeno čvrstomopnom, utjecaj zdravlje česi To treba to i naživotinja. ostajeočuvano neprobavljeno proizvodnju ako izlazi u većoj se se naročito glasiti, daju loše količini izmetom, što zaražene kao krmiva. žitarice, može ocijeniti gubitak plijesnima koje i ili mogu životinja, ugroziti zdravlje Kukuruz ima visoku hranidbenu žitarice bez dopunskih hranjiva. i sadrži oko vrijednost 1,35h.j./kg. Žitarice, osobito Ima tek oko sirovih vlakana kukuruz, t emelj2,0sirovina na kru su, i visoku dakle, krepkim tvari probavljivost organske 2,5% mivima i hranidsadržavati oko moraju 7-9% (oko90%).Sadrži sirovih benu 2 u za vrijednost malo 1kg najmanje odnosu u bjelančevina, štoje do litre Dio se žitarica mlijeka. na 2,5 energetsku vrijednost kukuruza. može zamijeniti i drugim ugljikohisu s veMeđutim,uzgojeni hibridi dratnim krmivima kao i sirovih nusproizvoćim postotkom bjelančevina dima iz ili žitarica sirovih prerade (krmna (12,5% bjelančevina). ili iz šećera stočnabrašna) prerade Bjelančevine kukuruzaimajuloš (rezanci šećerne repe). aminokiselinski On ima malo sastav.

S obzirom visoku na energetsku lizina (0,23%),metionina(0,17%), kukužitarica, vrijednost posebice cistina i (0,18%) triptofana (0,05%). ruza, žitarice treba dodavati hrau dobiven lizinski tzv.

Selekcijom je obroku krmiva uz nidbenom slabije kukuruzs većim postotkomaminokrmiva te uz energetske vrijednosti, kiseline lizina. više kojasadrže bjelančevina (paša, kukuruza ima dosta livadna i masti luZrnje sijenodjeteline trava, i To se i cerne za pa (3,5iskorišćuje sl.). će pridonijeti višoj 4;0%), 72

ZAGREBA:

SJENENARNA

ZAGREB, Trg Kralja tel.

272703 01/432143, fax: 01/431803

Tomislava

0:04 19

možete dobitioriginalpakirano sjeme Samo kod nas LJUBLJANA poznate kakvoće “SEMENARNA" IZVOZIMO | UVOZIMO Poaw: PROIZVODIMO, bag Dia PRODAJEMO NA VELIKO I MALO: viši =.,+..-.,.. ili. sjemeratarskog krmnog bilja sao984900 kukuruz hibridni V.G. goso.pPotouesa 100-600 ječamozimi i jari ozimu i pšenicu jaru ....

TE

mr

0

e

+

Šra2avođs posdsosn.s tBtočni »setitav grašak ozimu i jaru grahoricu lucerna crvena, švedska, djeteline: bijela, stočnerepe

* a

LI 4

-

* a LJ

-

*

-

NUDIMO

VAM:

i sve

ostalo

-

sjemepotrebno domaćinstvu

svakom Pr

zaštitna *rfttttti Mgosanasogee našim se Opskrbite sjemenom i u bt... našimprodavaonama poljoprivrednim u cijeloj apotekama Hrvatskoj.

ETE -

4

alate

i

sredstva

.

NET

=8/

2,11

AV

EERNIT

AT

=2L

73

pronižu prekrupu iskorišćivanju proizvodnjiboljem da se krmiva. goveda dovoljno je izvodnju posije, djetelina, lucerna, dodaje Ponekad se umjestosuhog zrnja sladne kao: mahunarke graklice, sirovi kukuruza (vlaupotrebljava zatim leća, šak, grahorica, grah, Na ili silirani kukuruz. se taj žan) dušika (NPNspojevi neproteinskog krnačin dobiva energetsko jeftinije Za i BENURAL urea, S dr.). spojevi: ali mivo sušenja), troškovi (otpadaju krmni obrok visoku u proizvodnju u samo izvjesnom treba dodavati je upotrebljivo krms dopunskim (ili i za vegetacije neposred- nim razdoblju sačme r epice, smjesama) uljane obrocima. krmnim u no dodavanje sl. i soje suncokreta, krmne Za se mora smjese upotre14% suhi kukuruz samo veće količine kukuUz (do bljavati dodavanje treba ruza vlage). žitarica) računati (idrugih nedostatkom samo s ne Hranidbenu zrbjelančevlažnog vrijednost aminokiselina i vina kukuruza u _ se esencijalnih izračunati može nja ovim triptofacistina, (metionina, lizina, odnosima: minerala i s nedostatkom već na), kukuruza 1 kg suhog vitaželjeza, cinka), (kalcija, natrija, kukuruza s zrna 1,23kg vlažnog vitamina B i mina D skupine (osim A, 30% vlage, dodavati Sve to treba vitamina B1). kukuruza s zrna 1,32kg vlažnog krmnim kukuruz u uz dopunskim 35% vlage, U proili s premiksima. smjesama kukuruza zrna s 1,43kg vlažnog do tivnom će većegnakupljanja doći 40% vlage. životiodraslih masti u organizmu i vlažno ako Dobro se zrnje nja,masne jeje degeneracije jajnika, ili zgnječi, kukuruza tre i orgaštoće samelje parenhimatoznih drugih i iskoristivost i rastu u na, povećati probavljivost poremetnja plodnosti, kukuruza. mladih teškoživotinja, okoštavanju ća u otpornosti slabljenja kretanju, U krmnim smjesama,gdjeprevlana iskorišlošijeg životinja bolesti, ili kukuruz i dava enerdrugežitarice te i veće potrošnje ćivanja hrane, obratiti treba getskakrmiva, pozor- slabljenja proizvodnje. u se nost na bjelančevine koje daju Feldhofer vrsti krmnih Dr. p rema smjesa. postotku Stjepan Uz

i

kukuruznu

za

=

=

"

=

“

.

Akutni parenhimatozni upale vimenu na promjene To

sekret

vimena

su

iz vimena

nema

ali često

sporadično, Liječenje

treba

74

flegmonozni mastitis ili

i žljezdani kojih jezahvaćen zdrastveno i a poremećenoje opće stanje, izmuzeni Takve nikakve se s upalepojavljuju sličnosti mlijekom. ili uginućem prisilnim završavaju klanjem. dio vimena.

kod

započeti prvih

sati nakon

nastanka

bolesti.

Izrazite

su

bolesti

Razvoju pogodujuozljede sisa i vimena,lošehigijenske prilike u lošamikroklima, staji, neispravni za prestrojevi mužnju,nepravilna hrana,pokvarenahrana,poremei niz ćen puerperij drugih čimbenika. vimena Do dolazi uz upala naglo, zdravstveno veoma promijenjeno bistanje.

Temperatura jepovišena, lo krava niti prene ubrzano, jede i se živa, teškohoda,teško diže ne mari za Bolesno vime okolinu. jako i veoma bolno za je oteklo, toplo opip.

Znakovi bolesti vrlo su različiti,koliko sati padne ispod normale. ovisno vrsti o o Veoma brzo se na infekcije,patogepojavepromjene nosti i o dobiva ono crveno uzročnika promjenamana vimenu, plavu stvorile su i U na mliječnoj žlijezdi koje boju, opipje vlažno hladno. bolest.

Te viza vimena ima veoma dispoziciju upale č etvrti bolesnoj tri mena se u malo sekreta krvav uglavnom pojavljuju koji jefibrinozan, oblika: kolibaciloza i s a mogu se vimena,gangrenaći primjesama gnoja, nozni mastitis i mastitis. tkiva. Životinja nekrotični nekrotični komadići bez i praktički leži već svijesti ugiba Kolibaciloza vimena nekoliko sati nakon pojaveprvih E. znakova bolesti. su: Uzročnici coli, PseudomoAerobacter nas aerogeaeruginosa, Nekrotični mastitis i određene Klebsiela.

Pavrste nes B. cereus, CI. su tološki sekret iz vimena od Uzročnici perfrioboljelog i B. bolesti gens mastitisa suptilis.

Tijek je kolibaciloznog sličan jepimože ali biti i ilikrvnom Kod mastitisa vu serumu. akutan, kroničan.

Taj oblik mastitisa tako klebsielama sekret iz započinje što uzrokovanog dio ili vimena crvenkaste četvrt odjednompoplavi cijela upaljenečetvrti dio ograNadvimeni limfni vimena.

Upaljeni je strogo čvorovi je boje. obzirom okolinu.

Na s na otekli i na bolni. Ako veoma su ničen njeopip da se mastitis površini može govoj dogoditi opće uzrokujuklebsiele, izađe kroz zdravstveno tekućina veoma kožu.

Upaljeni postanje je dio nekoliko dana za nekao i kada su otvrdne, remećeno, uzročnici krotizira i bude odbapa koliformne propada, bakterije. bolesti ovisi o vrsti mikročen.Tijek mastitis izazvao i o Gangrenozni organizmakoji je upalu tkiva. oblik mastitisa Pokatkad kod krava se veličini zahvaćenog Ovaj bolest tiveoma a može poprimiti kroničan pojavljuje rijetko, nešto kod dio bude odstaovaca. su pa češće Uzročnici jek, nekrotizirani tilokoki. Bolest nekoliko za nebačen Može tjedana. nastupanaglo(perkrotizirati samo Krava dio dok drupospana, četvrti, akutno). je gotovo bez ili u svijesti.

Tjelesnatemperatura gi ostaje funkciji,pak otpada vimena.

Kod mastitisa ali nakon veoma nečetvrt cijela jojje visoka, -

'

75

perfrigens jekovi dajuinjekcijommišić uzrokovanog četvrt vimena. nekoliko dana. često u za posebno oboljelu krava ugine ako onda ili samo krave Bređe Liječenje jeuspješno pobacujuobičnoprvi nekoliko unutar bolesti. dan se prvih poduzme drugi bolesti. U sati nakon slučaju pojave mastitisi Akutni _parenhimatozni ako se upala vimena, gangrenoznih pa život ugrožavaju krave, ozbiljno veterinarska trenu u pruži pomoć pomoć stogatrebažurno zatražiti primjepada tjelesne temperature, veterinara.

Pomoć jepotrebnoprune i životinja pomažu lijekovi njeni nekoliko se za čim opaze žiti već sati, kravu U takvim slučajevima ugiba. bi se kako znaci spasio treba nakon bolesti, prvi i podetaljnog pregleda kravi Liječenje parenhimatozživot. z aklati, dijagnoze sigurne stavljene nih mastitisa je mukotrpno,često ako ekonomski to za iskoristiti, tj. buno četvrt propada, putaoboljela ima u u područnoj klaonici, uvjeta dući bolesne da životinje je život veterinars mjerodavnom dogovoru u zasušenje četvrti sko često opasnosti, službom. higijenskom treba smatrati ne u lijeneuspjehom Sve oso se što preventivi govori čenju. i za ove krava talih mastitisa vrijedi bakterioTreba okolnost načiniti mastitise.

Sretna što prije što je ta, nalaz i loški antibiogram. su mastitisi rijetka parenhimatozni u Ako ne se proizvodnji, pojava govedarskoj bakteriološka pretraga male od u su treba odmah razmjerno liječenje obaviti, stigne pa štete njih od masa naj- usporedbi štetama drugih započetirazličitim lijekovima, stitisa. antibioticima i sulfonamidičešće Dr. Liveterinara. ma, StjepanBanožić prema nahođenju Clostridium

u

se

i

-

Osvrt na politikucijena,otkup, izvore otkupa ipreradu proizvoda od mlijeka u 1996. godini cijena godine, otkupumlijeka kao i 1995. za bismo tj.

U premiju mlijeko 0,55 m ogli vrijeme n eznatne, tense sa m.m., mlireći zanemarive nastavlja kn/I 3,2% inflacije, cijene od serasta otkupa i dencija blagog u propremija cijene jeka otkupu, i s Na isti slučaj nije ljaka. žalost, izvoda od na cijestagniraju mlijeka u nacionalnim i krećuse: proizvodnjom mlijeka iz 1995. u nama paritetu i od okvirima, koja daljeopadai bilježi kunske protuvrijednosti 0,35 500 što od litara, i uz milijuna DEM brojkuispod m.m. za premiju 3,6% iz oko 50% čini proizvodnje 1983./ 0,6188kn za istu masnoću po litri; 1984. od kretala se cijena kn u do Netom u o izrečena tvrdnja, govori 1,2978kn/I siječnju 1,2461 hitnih za prosincu. mjera potrebi poduzimanja U i štojevećrečeno, godini, cijeloj jerje revitalizaciju govedarstva, dodatak i uz krava nešto veći od to iznosi što broj 300.000, 0,35 DEM/I od m.m. odnosu također 50% za u na navepremije 0,15DEM/I 3,2% je dene proizkojuostvaruje mlijeka, cijena godine.

U

76

1996.

uz

1.

Politika

1996.

domaćim mljekarama. iznose 1996. stalno: Podaci ovoga sadržaja m.m. za I. u mlijeka.

3,6% 0,52DEM/I godine 0/000 od da vidimo Iz otkup podataka i Dinamika uvoza 2. otkupa, uz raste pad 12,74%,.no seljaka rekonstitucije mlijeka rezultat povećan otkup proizvodnje dinamici 1996. u priljeva Tijekom i redovite plasmana osiguranog je 5 i kao prethodnih godina, mlijeka, Ovo napominjemo m lijeka. isplate i uvoznim mlijekom rekonstitucijom što obvezuje podatak ovaj se zbog toga krivulja uravnoteživalanepravilna radi da na se Ona u revitalizaciji brže po mlijeka otkupu. priljeva krava i da se sa ovako broj (u0/000I): govedarstva mjesecimaizgleda više + / manje % 1996.

1995. mjesec 28.697 -1,15 29.032 Siječanj 28.616 -0,93 28.886 Veljača 31.392 32.466 -3,31 Ožujak 30.815 -2,32 31.548 Travanj 34.819 33.544 +3,80 Svibanj 33.855 +8,58 31.181 Lipanj 37.101 +19,00 31.178 Srpanj iznosi

vođač mlijeka

u

i

prosjeku

jekom

među

-

Kolovoz

32.633

26.732

+12,56

Rujan Listopad

29.147

32.023

+9,87

30.156

30.716

Studeni

28.459

29.577

+1,86

Prosinac

27.132

29.614

+9,15

282.032

304.467

+7,96

79.400

66.698

-16,00

4.201

12.791

+205,20

365.633

383.956

+5,01

409.115

444.192

+8,57

iz R. Hrvatske

Ukupno uvoz

Rekonstitucija SVEUKUPNO: SVEUKUPNO na

3,2%

m.m.

preračunato

dovede

+3,93

do

455.000

komada

posjedujućeg podatka od roku i u da kakvoća (jedan razloga štokraćem mlijeka zaključiti raste, koludila" bolesti to rastom “kravljeg masnoće mlijeka ješirenje postotka izazvati i neuvoz za jemože spriječiti 8,57%.

Ostali podaci iz na na Upozoravam podatke srpnja, stašice tržištu). i kolovoza su državbivših i rujnakoji pokazatelji smanjenaproizvodnja do dovode nih farmi i tuskoro na uvoz, odnose se smanjeni isključivo dakle od 6,35%, povećanja p rerade će potrošnju, zahvaljurističku pa od od rasta i daotkupa 6,39% manje jućirazvoju vrijednosti turizma, rasti u tim proizbudućeg isključivog seljaka, mjesecima. lje 3. Izvori vođača mlijeka. otkupamlijeka, promet i proizvoda mlijekom proizvodnja od 4. od proizvoda Proizvodnja mlijeka oduPodaci mlijeka koje dajemo nešto iz o Kako iz dinaod brutto ćemo vidjeti podataka podataka daraju trod _mliiz a proizvoda mlijeka, proizvodnji mike, rezultiraju prometa Iz

mora

se

320.000

-

77

Otkup prometmlijekom i

1995.

podataka 1. od seljaka Otkup 2. od d.d. i d.0.0.

Otkup iz R. Hrvatske Ukupno 3. Promet domaći + uvoz mlijeka 4. Primljeno usl. na preradu Ulaz iz R. Hrvatske

Izvor

-

Uvoz

Ukupan mlijeka 6. Prodano među mljekarama 7. Dato uslužnu na preradu 8. izlaz Ukupan mlijeka 9. u Sveukupno p rerađeno R. Hrvatskoj 10. Prerađeno vlastite u proizvode ulaz

5.

-

1996.

232.463

262.082

23.277

18.467

255.740

280.549

109.080

103.287

768

404

286.075

317.638

79.466

66.645

365.538

384.240

+9,70 -5,31 -43,73 +11,03 -16,13

26.032 913

23.539 876

26.945

24.415

338.595

359.825

+6,27

338.788

360.296

+6,35

žište proizvoda raslojava raste no brže potrošnja proizvoda su mlia koji skuplji,pasterizirano i od lit jeko dalje opada 164,519.000 u iskazanih na 1985.godini ovdje ili 53% što lit, 87,004.000 manje, Proizvodnja mliječnih proizvoda

govori niskojkupovnojmoći u redu ali i umirovljenika, prvome dijela zaposlenih. od Proizvodnja proizvoda mlijeka ostvarena lit u je1996.godine 0/000 i kako kg slijedi: o

više Proizvod

1995.

1. Pasterizirano

mlijeko u kart. (od čega pakiranju) 2. Sterilizirano mlijeko 3. Fermentirani proizvodi 4. Vrhnje '

89.062

59.076

64.749

64.816

67.872

37.212

41.570

11.274

11.235

5.736

7.380

2.226

2.533

5.269

5.829

876

703

1.484

1.546

2.112

1.689

610

503

2.086

2.472

3.385

2.658

sir

sir

Mliječni prah 10.

25% Mliječni prah 11. Sirutkin prah 12. Maslac 9.

13.

1%

Ostali

m.m. m.m.

proizvodi

Podaci

opravdavaju tvrdnju čenu uvodu. u kuNormalizacijom se povne moćipotrošača može očekivati znatno oko većapotrošnja (za trešto 150I), govori da ba o za razmišljati 170,000.000 ulaganjima pobilo novim brovećanjeproizvodnje bilo jem junicapovećanom danas po proizvodnjom živućih grlu krava, krava

78

s

izre-

oko

1.600

-

1.700

litara na

1996.

91.227

Svježi 6. sir Topljeni 7. Polutvrdi sirevi 8. Tvrdi i krem

5.

-

+12,74 -20,66

+5,12 -9,58 -4,1 -9,39

odnos-

se

više+ %manje /

barem

bilnost

2.000

-

+

manje %

/

-

-2,77 +9,6 +4,72 +11,71 +8,12 +28,66 +13,79 +10,63 -19,70 +4,20 -20,03 -17,6 +18,51 -21,48

2.500

litara. Profita-

je povećaneprodaa po izvodnje grlu, posebicepri koncentrata od našnjimcijenama do kn za Poznato 1,55 1,86 kilogram. da 1 koncentrata 2 je kilogram daje litre dakle za mlijeka, oko kune dobiva u hrani se 1,7 4,1kune u 4,4 mlijeku.

StjepanDeneš,dipl. ing. znatna

kod

Selekcija i reprodukcija g

DE

RAK

Uzgoj ikorištenje simentalske pasmine Svicarskoj

goveda

u

;

ovo vremena se Švicarskoj govedo uzgaja je tog listopadu više za kao za s boravila namjena: pasmina stručnaskupina namjerad. i za m esa da rom mlijeka, upozna govedarskuproiz- dobivanje koristiti za rad što se Nakon prestala proizvodposebicemliječnu vodnju, stansimentalska bio pasminapostaje naglasak je nju.Tijekomposjeta osobidardnom simentalske i na pasminom dvojnih uzgoju korištenju i mesa. za na Na proizvodnju mlijeka prikuppasminegoveda. temelju i Kako spoznaja izlaganja ljenih gospotijekomiskorištavanja je Niklausa dina više osobina Fluckigera predstavpostajala mliječnosti saveza nika uzŠvicarskog su uzgajivača isplativom, započeli pojedini tesu od goveda,iznijete simentalskog gajivači sedamdesetihgodina i korištenja osobine s koristiti uzgoja meljne ovoga križanje stoljeća Holstein crvenom pasmine govedau toj simentalske pasmimliječnom nom zemlji. goveda (Red Holstein). izRed genoma pasmina goveda Simentalska Holstein Uvođenjem iz iz Švicarske, vorno i osobine razina podpotječe mlijeka proizvodnje simentalIzvoz Simme. ručjarijeke pasminebrže s imentalske muznosti 16. u ske dotas u se su već započeo je pasmine usporedbi razvijale već tada da što simentalskom pastoljeću, potvrđuje je čistom dašnjom kao bilo ovo sminom. izgrađeno pagovedo smina. danas se Kao rezultat križanja, simentalske Savez pau tri uzgajivača dijeli soja, pasmina simentalska 1890. smine osnovan fedeNjeje Švicarskoj goveda simentalskoj prema važnost veliku ima govo utemeljenje raciji: Od tada za pasmine. standardizaciju Simentalski soj, evidenuvodi se matična središnja Fleckvieh issoj, a uvedeno jei cija(Herdbook), Holstein Od Red životinja. soj. proizvodnosti pitivanje

1996.

U

u

*

-

-

-

Razdvajanjemsimentalske pasmine ta tri soja na goveda uzgajivači švicarski osida su smatraju širok izbor tigurali pa goveda za razlisustave proizčite Prema njivodnje. hovim na riječima taj svaki način uzgajiSlika

manje Holstein krvi od

Pa

ičso

Fi “ jave iš * Ptžhi= ,

s

pok

ba * '

He

ge

e

ze

.

RS

io Piše

gra

FMP:

“a

(2 MEA

,

5000 "3UDANA: čoek oke art sos SMEAR <A:

ta

1. Krava

ka

BLA

o

UČKA

Dao

o

ksjabakia KAT

SA

kJ

di

ž

*

ć

Na

Red

13% -

:

:

s

s

Simentalski

soj 79

vač može onajsojkojinajboljeodgovaranjegovimuvjetima farmi. Treba voditi na proizvodnje da iako u razŠvicarskoj, računa velika mjernomalojzemlji, postoji raznolikost glede uvjetaproizvodi nje,klimatskih prilika, vegetacije tla. topografije simentalska Standardna pasmina simentalskim predstavljena sojem kao osobiživotinja tipično dvojnih nalazi se danas na najvećim dijelom brdovitom i na farmama na području ekstenzivnim sustavom s proizvodili u se nje proizvodnjekojoj posebice na pazi ekološkukomponentu (ekološka proizvodnja). se Mliječni Holstein sojuglavnom nalazi u iznimno su područjugdje mliza povoljni uvjeti proizvodnju i se jeka gdje raspolaže najboljom izabrati

krmnom

osnovicom.

je obuhvaćeno i uvedeno eviu ječnosti matičnu Od denciju(Herdbook). matičnog 85% obuhvadijela populacije grla ćeno je umjetnimosjemenjivanjem. farme Prosječna veličina togadijela danas oko populacije je 17,5grla.

Različit je udjelpojedinih sojeva simentalske kako pasmine, jeprikazano u tablici.

Tablica 1. Udio simenpojedinih sojeva talske u Herd pasmine govedaupisanih 72%

kontrolom

mli-

.

book.

Soj Simentalski

životinja Broj %

(0- RH) 15,4 Fleckvieh 13% 191.315 (14- RH) 66,5 Red Holstein 74% 43.771 15,2 (75RH) Bez 8.328 2,9 podrijetla 100% Iz tablice uz je, prikaz udjela pojei moguće vidjeti dinogsoja, kriterije u razvrstavanja pojedine sojevepreRed Holstein ma krvi. udjelu 44.328

s životinje soj, naglašeosnovicom mliza nijomnasljednom velika izječnost, pokriva područja među te Veća pozordvije krajnosti. nost se od tih simentalska dajejednoj proizvodnji Standardna pasmina u imati do razmjerno povoljnim uvjetima. dvojnih osobina, kojasmije Red Holstein 13% je Brojnostanjesimentalske krvi, zastupljena danas u sa samo Švicarskoj pasmine goveda 15,4% Od dok u Švije najveći ukupnog brojagoveda udjelzastupljenosti Fleckvieh više od 66%.

44% sa carskoj (1,76milijuna soja grla), pripada simentalskoj pasmini.

Pojedito simentalske program načno, je najzastupljenija Uzgojni pasmiOd na krava goveda. ukupnogbroja pasmine goveda

Fleckvieh

Uzgojni program simentalske — ne na govedapočiva pasmiistim

kao

osnovama

i

drugimzemljama. mu Središnje jemjesto rasproizvodnja i utvrđivaplodnjaka njenjihovih uzgojnih za sve vavrijednosti osobine. žne u

Slika od

2. Krava

75%

krvi

soj

-

Red Red

s

više

Holstein

Holstein

godineproizvede mladih 100 od se na bikova, kojih 10-15 u uključi kraju korištenje najrezultatima testova. boljih, prema test se za sljedeće Progeni obavlja osobine: laka tovplodnost, telenja, i mesne osobine ne muosobine, i znosti, ocjenavanjštinemliječne Svake

oko

se

Poželjne grebena težina i kategrlapojedinih sojeva simentalske gorija pasmine goveda.

Tablica

uzgojnom transfer embrija osigurao od većibrojpotomaka uzgojnoposebice vrijednih roditelja. simentalske Uzgojnicilj pasmine lako su nekih osouzgojni ciljevi bina tri za sva soja, gotovojednaki između i ipak njihpostoje razlike. osobine Uzgojni cilj mliječnosti jedan od tri za sva je najvažnijih soja, ali su razina i planirane proizvodnje kao u se različiti, što sastojcimlijeku koristi programu kako bi se

vidi iz tablice

2.

Uzgojni ciljevi ječnosti Tablica

se

2.

osobina

mli-

i

Visina

Soj

Kategorija Simentalski Bikovi 150-160 i Krave 138-146 Fleckvieh Red

grebena

Holstein

osobine.

U

visine

3.

Težina

1200

700

Bikovi

152-165

1200

Krave

140-150

700

Prilikom

vanjštine ocjenjivanja lika se dubini tipridaje pozornost dobrim i nogama, uz jela, papcima vime koposebnopravilno razvijeno treba poslužiti je djelotvornoj strojnoj mužnji.

Poseban tzv. sese naglasak daje osobinama kao su kundarnim što zdravlje, plodnost,prilagodljivost, velikih kapacitet količina uzimanja voluminozne krme te dobra perzistencija laktacije.

Uza to vodi se da sve računa proima ekonomsku osnovicu. izvodnja ve-

Vrijednosti najvažnijih simentalske pasmine goveda količina Soj kg bjelančevina bjelančevine osobine Mliječne 6.000 3,5 1,15 Simentalski Razina kod simentalmliječnosti 6.500 3,3 1,20 Fleckvieh ske u Švicarskoj pasminegoveda je Red Holstein 7.000 1,20 20 u za 3,9 posljednjih godinaporasla 1420 Pri Red Holstein krvi Prosječna kg (70kg godišnje). većem udjelu svih kontrolirai razina se mlijeka očekuje viša proizvodnje proizvodnja nih krava simentalske bila Iz tablice u pasmine mlijeka laktaciji. jevidlji5790 i masti uz da se vo saje kg 4,05%mliječne veća pozornost pridaje kao a ne 3,20% bjelančevina. držajubjelančevina masti, i Odrasla krava nizinskom u u štoje drugimstočarski dijelu naprednim 6617 u sa zemljama. daje prosjeku kg mlijeka masti i Tovne osobine i mesa 4,09%mliječne 3,18%bjelankakvoća znatno kod simense čevina. poboljšavaju i Fleckvieh očese Tablica Razina 4. pa talskog soja, proizvodnje mlijeka da dnevni simentalske u prosječni kuje prirast pojedinih sojeva pasmine.

Visina

proizvodnje mlijeka %

u

5.

laktaciji

odnos

mast:

uz

do-

tovu

iznosi

bru

kakvoću ocjenutrupa odličnu

mesa.

Prema

oko

1.300

grama

osobina

Mliječnost u laktaciji

i

Soj

Broj “Mlijeko Mast % laktacija kg

Bjelanč. %

Simentalski 27.207 5121 3,24 3,90 uzgojnomprogramu, Fleckvieh ka se 124.537 5826 4,07.

3,20 pridaje vanjštini (ti- RedHolstein pozornost 25.018 6339 4,08 3,17 kod tri U sva pu) grla soja. idućoj Ukupno 176.762.

5790 4,05 3,20 tablici dat visine je prikazpoželjne i U se Švicarskoj pogrebena težineodrasloggrla posebiceprate i krava. o jedinogsoja uzgojnekategorije. podaci životnoj proizvodnji

veli-

81

mogu nadomjestiti namjenu pasmine je mesne od 100.000 pasmine. više kg mlijeka drugeeuropske proizvelo krave i Farmeri po grlu. životnu proizvodnju Najvišu kojidržemliječne krava koriste sustav Ladykojajetijekom je dosegla uporabnogkrižataj 153.224 života na su, kg mlijeka. njazadovoljni jerpostižu taj proizvela i dobre tovne osolaka način telenja

Tako

dosad

Muzne

osobine

355

krava

te

tu

za

bine

kod

bi-

osobineispituju bikova testu. i kćeri kovskih u majki test obavi na više Svake se godinetaj

teladi.

bave

koji gokritim sustavom veda su zadovoljni doživotinje koje žanja, jerdobivaju visoku krava. od 30.000 bro iskorišćuju hranu,imaju u mesa rasta i visok osobine 5.

Tablica udjel protoka vrijednost Vrijednost krava. trupu. mlijeka kose uspješno Simentalski soj Prosječni krava ekstenzivnu risti i za proizvodnju Soj protok kg/min Broj dobre Uz krava-tele. sustavu u mesa 4.800 2,51 Simentalski ovom i mesne u tovne 21.471 Fleckvieh 2,74 je osobine, da 6.947 Red Holstein 2,84 sustavu posebnovažno razmjer33.108 krave 2,73 visoka no mlijeka proizvodnja Ukupno teleta i dnevni visok vidi brzina proiz Kako prirast jamči se tablice Uz odbitka. kod teleta veliku raste s toka težinu očekivano mlijeka povei dobro krvi.

Holstein Red prilaplodnost zdravlje, to, ćavanjemudjela indobar te majčinski godljivost, i visoku uz osobine i mesne Tovne perzistenciju dugostinkt p ostizavanje osiguravaju vječnost i Fleckvieh Životinje simentalskog korišteuz proizvodnje djelotvorne visok kod tih osobina pokazuju soja te pasmine. nje i dnevni prirastrandman,poželjan kolite veliku odnos mesoZaključak mesa u trupu. činu kost-loj razNa podataka i znijetih temelju siosobine U tovne Švicarskoj danas da vidno u domovini je je mentalske su u popasmineispitane simentalske udjel, njezin pasmine sebnom Projekt je potvr- promatran osnovici čiste projektu. p asmipo simentalski s dio da sojnajbolji iznosi je mali te da samo ne, 15,4%, obzirom osona većinuznačajnih i ako se u uključe koja grla taj broj odnose bina na se proizvodnju imajudo 13% Red Holstein krvi. koje iskoristivost dnevni mesa, prirast, različite nadanas U na se svijetu Na i hrane vrijednost trupa. drugom čine u nošenja tumači opravdanost do Red 50% Fleckvieh s soj jemjestu Holstein tako genoma udjela velikog Holstein krvi.

Dok simentalsku u jedni pasminu.

Tablica 6. brže način da se na Vrijednost dnevnogprirasta smatraju taj različitih genoma u tovu i u goveda. napredak postiže željeni genetski i u osobinama Prosječne pasmine mlijeka proizvodnji i križanci vimei muznosti Fleckvieh kakvoće (simentalska, posebice Red 50% smeđa, Simentalski tako misle da na, drugi potisnuta je Holstein krvi Osobine holstein) soj — — pasimentalske genetska vrijednost 1295 1316 Telad 1384 osobikombiniranih smine, goveda 1124 Bikovi 1160 1153 zeu na se koje cijenivećem broju što su kao to Austrija, da su dobri U Švicarskoj Njemalja smatraju Bavarska mačka bikovi osobito simentalski posebicepokrajina povoljno te Hrvatska. te da za rješenje uporabnakrižanja Muzne

se

sa

82

Farmeri

se

tovom

Valja, međutim,istaći poi u sljednje vrijemejavlja drugim tradicionalno “simentalskim Zemljama" ulaz Red Holstein genoma preiako ne takvim ko muškog roditelja, intenzitetom udjelakrvi.

Prema iz Njemačke, podacima polista sljednja pozitivno progeno rang testiranih bikova tena načinjena ekonomske rasmelju vrijednosti u su reuključeni plodnjaka, koju zultati testova na progenih osobine osobine tova mliječnosti, muznosti, i kakvoćemesa, tevanjštine, teških da od 50 te lenja plodnosti, pokazuje bikova 11 ima najboljih njih 12,5% Holstein krvi. U 20 bikova Red prvih da

se

kate-

pripada tog popisa ima Red Holstein goriji koja 12,5%

u

25%

s

krvi. Neke

od

ih

koristimo

tih bikova

i

očeve,jerje od interesa da se visoke njihove gei u našu netskevrijednosti ugrade populaciju.

Ne zagovarajući Švicarske primjer sigenoma gledeformiranja takvog važno da sei mentalske pasmine, je nas kod koriste prednosti kojepruža određene razine Red Holkorištenje stein genoma u genetskoj izgradnji simentalske vodećipritom pasmine, o računaposebice gospodarskom interesu.

Dr. Ivan Jakopović kod

nas

kao

bikovske

PIONEER SJEME d.o.o.

MAKSIMIRSKA 10000

120

ZAGREB

CROATIA TELEFONI:

+385/01-2339-592

PIONEER.

TELEFAX:

Poljodjelci, Tvrtka Pioneer d.o.o. sjeme

količine

+385/01-2339-591

Pioneer

hibrida

silaža, (zrno, klip,

silaža

i za

kukuruza

je dovoljne godine pripremila različite različite i proizvodnje namjene uvjete

sjetvu

1997.

za

zrna).

+385/01-2339-590

za

Vas

za

višegodišnjim pokusima Hrvatske, širokoj već dokazali izuzetnu rodnosti na Vašim oranicama, svoju proizvodnji prilagodljivost i klimatske Hrvatske. zemljišne uvjete hladnog kalibrirano u jeklijavostii testaštoje Sjeme prodaji je, visoke visokog jamstvo i iu i proljećima. odličnog ujednačenog vlažnijim nicanja hladnijim hibrida kukuruza PIONEER-ovih 1997. u Pregled prodaji godine PIONEER

hibridi kukuruza

su

širom

u

ali i u

na

600

CECILIA

potrebne informacije javite gornje brojeve “Pioneer zimske sastanke" 15.

1997. počinju siječnja godine. koji 10-ak dana selima će biti sastanka" po izvješeni održavanja prije svakog“Zimskog terminima i i i sastanaka.

Povedite s točnim održavanja plakati mjestima svoje prijatelje, Za

oni

su

sve

dobro

nam

se

na

telefona

ilidođite

na

došli!

PRIDRUŽITE

SE NAJBOLJEM

!

83

Šrivanek Josipa

Bešlinac 22 Obiteljsko gospodarstvo Kloštar Ivanić višegodišnjiproizvođači mlijeka stanke od 4 i sa sa Šrivanek svojomobitelji godine selekcijskom Josip se uz za ostalo, proiz- službom. opredijelio se vodnjumlijeka.

Proizvodnjom mlijekapočeo “Dubaviti 1978. i dobio kredit i 40 19 preko Posjeduje k.j. vlastitoga k.j. kata" u iznosu od 50 miliU strukturi u tadašnjih zemljištazakupu. sjetve zatim dinara za kukuruz izgradnju staje, juna pšenica, najzastupljenija je 1984. i 1997. nabavu trakza i zrno, za godine silažu ječam,zob,djete- tora. kredit i nabavu za kultulinsko travne Dobio dvije je smjese,postrne livade i rasplodne j unice. re, pašnjaci, prirodne drugo. selekNakon uvođenja 3 ponovnog od čega jePosjeduju traktora, od 400 ostvario je premiju cije dan od 40 i od 60 po Raspolažu KS. po DEM za prvotelke. tri oteljene sa svom za mehanizacijom gotovo bi kod i odoSmatrada zahtjeva obradu zemljišta. trebalo tzv. papirobrenja kredita, 22 s odza Izgrađeni objekti grla svesti na štojemoguće manju logiju govarajućim podmlatkomuglavnom Vlastito zaučešćečesto je mjeru.

Sistem su izgnojavanja prekakod ostvarenja popunjeni.

Bilo bi kredita. s pod, odgovarajućom svrsishodno je rešetkast da se sa 50% vrijednosti septičkom jamom. Napajanje jepoDEM 2.000-2.500 j unice rasplodne Uveden sistem je jilicama. strojne (10.000 vlastito žensko k una) prizna ALFA LAVAL BEZJE. Uz mužnje bi se kao učešće.

S priječilo tele prosilos kaobjekatizgrađen je trenč teladi. ili tov za ženske daju klanje od 75 ms. paciteta imao Vlasnik ženskogteleta takvog 1996.

14 krava sa bi iz novu Tijekom godine uzgoja rasplodnu vlastitog “Dukatu" su u ili bi za isporučili laktaciji je ponudio prodaju junicu litara litre po 30.000 mlijeka (2.143 držaocu. drugome obavOd do 1995.

1991. bi da smatra nije kravi). Šrivanek Gospodin te nema veliki neuskladiti trebalo ljan uzgojnoselekcijski rad, jednom o znatsu proizvodnji. srazmjer podataka standardnoj koje mlijeka cijena zdravstveodnosu na u no Šrivanek jezadovoljan niže cijenereproi seu nom zaštitom osjemenjivanjem, dukcijskog materijala potrebnog i sa zadnjevrijeme poljoprivredno ljacima. nakon a savjetodavnomslužbom, StjepanBrlek, dipl. ing.

-

-

-

KUPUJEMO SVE VRSTE ITIPOVE MUZNIH UREĐAJA (RABLJENE I RENOVIRANE (UZ GARANCIJU).

NEISPRAVNE) I PRODAJEMO JAVITE NAM SE RADI PRODAJE, NABAVE ILIPOSREDOVANJA ADRESU DRUŠTVO

HRVATSKO MLJEKARSKO ZAGREB, llica 31/lll, tel.

01 424 420 84

NA

dom (Obitelji Iz hrvatske

Ke

povijesti

Prvi svjetskirat

godina Odmah u veljači započeše Nijemci ofanzivu na Francusku, ogromnu kod tek 9. se završila rujna koja FranVerduna s teškom pobjedom iz bilo Na strane cuza. stroja objeje blizu izbačeno ljudi. polamilijuna ofanzivu nastavila Antanta novu je Britanci Sommi su u na kojoj rijeci ali po prvi tenkove, putaprimijenili Pozavršio s se neuspjehom. napad kod bilo više n ego vojnika bijeno je Ratna

1916.

ruže.Mnogi

su

tada

mislili: osmrt-

i osmrtnica

je KARhije.

Naslijedio ga jepranećak Bourbon-PerLO Zitom oženjen I., Danas ma. još živućinadvojvoda 4 imao tada je OTTO, njihovsin, godine. nica

careva

monar-

godina siCentralne te Početkom godine velika Zauzele le su dobro su stajale. tako nase Rusije koja prostranstva ofenslomom.

Saveznička Verduna. šlapred ziva u i Rusi nije Champagni(Francuska) su se, međutim,oporavili Brusilovim izveli bojišnin jemačku zapadnu probila ljetpod generalom rat u cu. boofanzivu te slomili ušao Podmornički je svoju nu austrijsku i dio GaBukovinu Njemačka najoštriju je fazu, j er proosvojivši jišnicu blokavela U ruke im posvemašnju pomorsku ogroman pao je licije. i poFrancuske i du Velike i 400.000 Britanije zarobljenika, plijenpreko obzira bez na sve bilo i Hrvata. među brodove, tapala kojimaje mnogo To k tada «konačno natjeralo je stjegove. prišla Antanti, Rumunjskaje da u Države ali su Američke Sjedinjene snage strašno je austrijske i da rat Bukurešt.

Njemačkoj u navijeste travnju ušavši porazile se sa šestu mogućnobitsvojim ogromnim su već Talijani započeli u stima za ali im Soči i zauzeli ku na počnu polazak pripremati Goriziju, do Europu. spriječiše probijanje Austrijanci svima U i krašklisurama Po Trsta. već Austroje alpskim novi bilo dosta su mlaostalo kim kralj Ugarskoj rata,anapose gudurama jemnogo zZita Karlo i mu O dih hrvatskih nastojali života. pobjedinije supruga bilo ni govora. poseban putem Francuskesklopiti i To mir. vezama su 21. nastojali svojim studenog Austrougarska je kao i dio 1916. u socijaldemokrati, austrijski jer jepreminuo zapala tugu im ali mađarske JOSIP FRANJO i car aristokracije, jevoj86kralj to vrh ni s ali od Razbolio I. se njemačkim generalima pluća, je upale godišnji stoza onemogućio. pisaćim sjedio svojim uporno osokolila Ratne u U lom krugove Austriji prepunimspisa. noći prije bovelika na dana naredio sobaru da je pobjeda talijanskom je smrtnoga kada 24.

4 u mu jištu, listopada austrijska je pola ujutro, jer je probudi ga Talitostrašanporaz mnogo vojskananijela Navečer poslapreostalo. kod dana mu ga ipoputbujice Caporetta sklopila jeočikćiMarija janima nadomak Sutradan mu Venecije. stigla Valerija. je dugogou Katarina Schratt dogadaj dišnjaprijateljica Međutim, najvažniji bilo 1917. na gra(Šrat) ožujske položila je izbijanje dvijebijele grudi Ratna

1917.

85

—-=-

-

>

m

=

--

--

=

-

——-

PROIZVODNJU, d.o.o.ZA TRGOVINU I USLUGE

43000 BJELOVAR, Križevačka cesta 3b tel:043/251-890, tel/fax: 043/251-700

TRANSPORTER ZA IZGNOJAVANJE "EKONOMIK"

AUTOMATSKI

KOSIVEZ ZA GOVEDA

STOJNICA ZA: OBRADU PAPAKA, MANJE OPERATIVNE ZAHVATE, SPALJIVANJEBRADAVICA Projektiranjekompletni građevinskiradovi + oprema -

.

86

“zeleni

kader", koje Rusiji pine revolucijecarskoj velei II. Romanova Nikole cara napadaleoružnike pljačkale odricanje vlaNova posjede. prijestolja. republikanska ali bez da nastavila ofenU uspjeha. jerat, lipnju jepočelaaustrijska Piavi (sjeveroistočno ziva Vlana U u se rijeci vraća Rusiju travnju od mou Jadransko dimir s utječe Venecije, Iljič LENJIN,koji Trockijem bila uspješna, Ofenziva sklaoktobarsku jeisprva re). revoluciju, podiže silama i Centralnim s pa primirje mir .u Brestnekonačno 2. za ožujkaslijeLitovskom, povoljan Rusiju. su deće(1918.) godineNijemci svoje s snage premještali bojišta istočnog nadbi još kako na jednom zapad, čovječanskimnaporima pokušali Antantu svladati nego što joj prije Amerikanci u stignu pomoć.

đanske

i

u

nazvane

su

godina Posljednja bona Početakgodine zapadnom bio za uspješan jištu je Nijemce, jer 21. ožujka 90 strajenjihovih divizija britansku armiPetu hovito porazilo i se na ju krajemsvibnjapojavilo od Paririjeci Marni,sjeveroistočno To bio vrhunac usza. njemačkih je i franbritanske kada ali zatim su su a počelapostupna došle pjeha, bile Antantine cuske Prve su snage austrijske povlačenja. pobjede trupe, obali i tamo Ferdifrancuski osna maršal zadržane lijevoj je izvojevao kada 15.-17.

FOCH tale do sloma nand FOČ) (č. je Austrije. i odbacio solunskom Na su Nijemce postigao srpnja bojištu srpske naziva se u ono “Čudo francuske 15.s što povijesti snage divizije dvije U Marni". u na izbile i izvele 18. na lipnju međuvremenu, rujna proboj i Ameriredove u dana prve stižu bojne mjePrvog bugarskugranicu.

Srbi ulaze u pa je počeloopće uzmicanje seca kanci, Beograd. studenog i se završilo Nijemacaprema Belgiji istovremeno Saveznici postižu 11. s Njemački bojne uspjehena Bliskomistoku: primirjem studenog.

II. NizoWilhelm u car Damask pobjegaoje su osvojili tijekom listopada zemsku.

Turska 30. i a je Aleppo, studenog U bili zauzeti Tada su početakgodi- kapitulirala.

Austrojoš donio su u ne NiJeruzalem. to i Gaza ničeg jer nije dobrog, Ugarskoj U vrijeme izbili i Bečkom Novom Istoču Beču Mjestu jemcigube potpunokolonije Boki Koveliki radnički u Africi. štrajkovi, noj 40 ratnih na mornara torskoj pobuna i Hrvatska rata tri broda crsu a Kraj izvjesila brodova, Za tri buna našla na strani Hrvatska vene se je stjegove. dana pobiosude. smrtne bila ugušenauz su političari dvije nekinjeni jeđenih, pa stalno rase što jošmoglo, je pokušavali Brojvojnihbjegunaca spasiti stvarali skubio Oni su u šumama stao. ali ulazak u budućuJugoslaviju ratna

-

1918.

87

je

U

SrbijaItalija studenoga austrijskom Hrvatsku ratnim su proglašena jerepublika, svojim plijenom. parlamentu Karlo pa jecari kralj potpisao ( olovu ćemo Iznijet Otišao događaje jesen kom)svoju abdikaciju. jenajvremenskom 1918. redoslijedu: prijes brojnom obitelji dvorac u po zatim 1919. u u U 5. osniva se Marchfeld, ožujku listopada Zagrebu da bi konačno bio odŠvicarsku, Narodno Hrvata i Slovevijeće Srba, veden otok Madeiru na umro kao revolucionarna naca gdjeje vlada.

1922. već Hrvatski sabor 29. do14. ulaze u listopada čete studenog srpske nosi odluku svih doo razrješavanju Zagreb. veza s 24.

Narodno sadašnjihdržavnou vijeće studenog i Carevinom nakon doKraljevinom Ugarskom rasprave pravnih Zagrebu duge odmah odluku o nove štoje Austrijom, proglašeno nijelo je ujedinjenju masi Marna SHS i s oduševljenoj građana države Kraljevinom Srbijom kovom Time osnovana suveCrnom Gorom je trgu. u jedinKraljevinom Hrvata Srrena stvenu i DržavaSlovenaca, državu. ba Monarna 1.

U (SHS) području bivše proprosinca Beogradu je Izabrano Narodno s stvorevijeće hije. je glašenoujedinjenje kojim je Antonom KOROŠHrna nova predsjednikom država, K raljevina Srba, te dva dr. vata i Slovenaca krunom CEM, podpredsjednika (SHS) pod Antom i SvetoPAVELIĆEM (zubar) “JuKarađorđevića. dinastije (Naziv zarom PRIBIČEVIĆEM: dobiva goslavija" 1929.).

U prvom ratu svjetskom 31.

O sudjeloosnutku nove listopada valo država.

36 od 54 ondašnjih države je te da se izvješćujusaveznici, umrlo Ubijeno j e(i civila) 8,538.015 nalazi u se ona s obzirom na ne njih zaroba ljudi, ranjeno 21.218.244, ratnom stanju. i nestalo čak 7,797.958. ljeno No, 3. i ni ti nisu studenoga Austročak zastrašujući podaci vlade saveznika da u 21 nakon za prsklapaju primirje spriječili godinu Ugarska vili Giusti kod Padove. dana u voga Tog je izbije jošstrašniji, drugisvjetdeski rat. na talijansko zarobljeništvo palo setke tisuća Hrvata.

Priredio: su u Talijaniušli Zadar.

StjepanKeglević, dipl. ing. neminovan.

i

11.

smatrale

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

agom

PROIZVODNJA

TRGOVINA

—

—

EXPORT-IMPORT

43212 ROVIŠĆE, Žabljak bb Tel:

878-034

ZA

OPREMU

za

*

*

za

*

*

*

za

*

*

*

-

sve

*

za

*

*

88

Tel/fax:

STOČARSTVO: hidraulički stol stoku i operacioni krupnu stojnice čišćenje papaka kopita krava za stoku vrste napravu za teljenje (2tipa)stajališta (3 veza) dermo ležišta štale slobodno držanje tipove pojilica automatske hranidbene sisteme stijene izgnojavanje ostali sitni pribor potreban stajama ZA SVE PROIZVODE 2 GODINE! DAJEMO GARANCIJU PROIZVODI

*

043/878-059

u

*

*

“Kalendar radova

na

obiteljskom gospodarstvu Ožujak

Povrtnjak Ovoga mjeseca povrtnjaku ramo mnoge posvršavati poslove ne koji trpeodgađanje.

Stogaćemo iskoristiti svaku povoljnu priliku, jer nenadano se može pogorvrijeme svaki rad nam u p a šati, će povrtbiti onemogućen. njaku u

mo-

ranog povrća, Nastavljamo sjetvu na pa potkraj mjesecasijemo nešto zaštićene i razno gredice zeljasto povrćeza uzgojpresadnica.

Sjetva neka bude Ukoliko ne pregusta. nitreba a sve se češćepregledati, što naglopadne ispod temperatura tako da te kvari treba ukloniti. štice, usjevezaštićujemo ih laganoprekrijemo slamom,koju Voćnjak uklonimo od smrzačim opasnost zimska se poObavljaju rezidba, vanjaprođe. i krošnji mlađivanje pripremanje Kada 2 do 4 prva biljčice razviju mladih stabala i za voćnih divljaka ih razmak od 3 na listića, pikiramo te savoćnih precjepljivanje, sadnja do 5 cm.

U vrlo vremenpovoljnim i reznica. i Voćke dnica, podloga skim otvorene na prilikama gredice jagodasto NPK se gnovoće gnoji krajemmjeseca možemo presaditi ili 7:8:9 dušičnim jivima f ormulacije rane povrća. presadnice zeljastog sobno se gnojivima.

Obavljaju cijepIzmeđu bit dosta posađenogbilja će okulanata u raskraćivanje ljenje, na prostora kojem možemo posijati sadniku iznad mjestacijepljenja na ili kakav posaditi međuusjev. i pup spavajući pripremaotpadnog U od kasu zatvorenom za prikladne posude materijalazaštitu cvijeta krastavce i nih Provodi mrazeva. se ć emo proljetnih prostoruposijat tikvice. Te i breskve zimska na mom ožemo držati zaštita, naročito usjeve dasci drom u majošbolje, prozorskoj ili, galicom(3%). lom mopovremeno klijalištu koje Vinograd ramo prozračiti.

U najvećemdijelu kontinentalnog Sve korov usjevevaljanjegovati, sada za područja jenajbolje vrijeme se a plijeviti kadgod pojavi,zalijevati rezidbu. i armature se Popravljaju prema potrebi.

Zalijevamo ustajase nova, postavlja slijedi vezivanje i za lom,mlačnom vodom,a lijepih režznika i lucnjeva. stabla, dana zračiklijališta češće toplijih hamo. se Noću klijališta pokrivaju Proljetno prskanjeprijepočetka ili susurama, pupova vrećama sličnim bubrenja jutenim je namijenjeno Zimska lospremišta povrća pokrovom. zbijanju grinja, pipa,gusjenica 89

U jećauklanjamo zaštiti pokrov. grinja mlade druDuboka obrada tla se jalištu biljčice, obavlja pikiramo jaka.

Za U do vremena ge pak sijemo. lijepa polovicetravnja. krajevima vrtu u zagrtanje, proljet- zračimoklijalište.

Iskopamo gdjejeobavljeno reznice do 30 cm 20 obradom se nom duge ujednoodgrćučozakopane smo u uz žila. različitog površinskih koje ukrasnogbilja, koti, uklanjanje studenom ih koso sapa zakopali, U sjevernimkrajevimasadnja dimo u pjeskovitu zemlju. običnopočinje krajemožujka. i Lončanice čistimo obrezujemo. ako U ovom to se mjesecu, nije Češće ih zračimoza lijepa vremena, unosimo sobe. ranijeučinjeno, popunjujuprazna u a neke već mlačne u mjesta vinogradu. moramo preCvijeće presaditi koje Ono lonce. u cvijeće sađujemo veće i ukrasno Cvijeće bilje kojepupa prihranjujemo organskim U lonce ili anorganskim gnojivom. cviza Uređujemogredice sadnju sadimo i lukovice cvigomolje Na i staze. onog zaštićenim jeća čistimo Ocvalo cvalo jeća kojeje ujesen. cvijeće. gredicamasijemorazličito ne cvijeće v iše lukovičasto zalijedrveukrasno grmlje, Presađujemo i ostavimo da uvene vamo, ga već od štei Čistimo će trajnice. grmlje zatim lukovice spremamo. raznim i zaštitnim točinaprskamoga Darko cvisredstvima.

S Kantoci, dipl. ing. manjeosjetljivog znog

izbo-

i

smotavca

VITREX

-

kli-

zimski

MUZNI

APARAT

.

KORISTEN

GODINU

DANA

-

PRODAJEM

DRAŠKOVEC OPOROVEC ZVONKO, 50, 40325 TELEFON: 040 643 072

ERDELJI

Korizmeni i uskršnjiobičajiMađara

Hrvatskoj u

kršćanski je najveći blagi On simbolizira bit kršćanstva dan. bismo život bili Kako u vječni. vjeru dolazak na ponovni Spaspremni moramo se odrećimnogo sitelja, životu. Tu simbou pripremu toga

ćenjetijeladuše drži post, da kratreba u nekim napomenuti je nakon dan Pepeljevimačetvrtak, dan bogatmesom, nice,jošjedan zalihe od pokada se pojeduzadnje kladnih svečanosti.

što prošli danipoklada svi nasu se maškaratijekom kojih i izludovali do mile jeli, napili volje, dolazi KoPepelnica kojom počinje Uskrs.

Za za pročišrizma, priprema

se obično tjedni poklazime i početkom odlaskom s paju i radova u polju: oranjem proljetnih da Budući sijanjem. poljodjelstvo ovisi o meteorološkim uglavnom Mađarima i među počimbenicima,

Uskrs

lizira Korizma.

Nakon

Korizmeni

su

i

-

90

i

se

no

vjerovanja stoje svetačke dane u godini. pojedine se predskazuje vrijeme(na Njima ali i rodnost ili na gore), bolje godine.

Za smo ovu priliku izdvojili takvih dana: nekoliko najvažnijih određena

vezana

uz

veljače: Matijaš izreka: “Ako vezana Matijaš njegaje ako ga ne leda on ga pokvari, nađe, To da on ga napravi". znači nađe, 24. tomraz veljačenagovješćuje dok toplinaoznačava plijedane, skori hladnoće. povratak ledolomac

24.

18.

(na

ožujka: za

dan

narod

je

izreku:

ovu

|ut-

Aleksandra

Sandor)

mađarskom

stvorio

sv.

uz

-

slamnatu

prije.

Djevojke natakobuku odjeću, ku, joj i nu na je dugačakštap prenesuje kroz razne pjesme mjestopjevajući i zla iz sela se sva kojima tjeraju kroz selo Ukoliko pokuća. protječe obali skinuli bi na odjetok, njegovoj Ako i bacili vodu. lutke u s ću nju lutka onda nema se potoka, spali. naprave žensku

Jozsef, “Sandor, hoznak Zs&akban meleget".

Benedek

U

Sveti

prijevodu:

slobodnom

Aleksandar, Josip nose u vreći. ći,toplinu svojoj i Benedikt

kao

tre-

(21.ožujka) i da vezano je vjerovanje gromovi dana navješćuju sušu. ljetnu toga Uz

dan

I tako

sv.

Benedikta

smo

se

uz

mnogo

rada

u

posnu polju kući prehranu do Uskrsa. samom približili tjednu Krist Na tajdan, tj.Cvjetnicu, je, Jeruveličanstveno dočekan, ušaou zalem su jašućina magarici.

Ljudi i svojuodjeću pred njegaprostirali Kako krau našim palminolišće. na nema se palmi, Cvjetnicu jevima tek vrba i grane uzimaju procvale Misu ih svećenik nose se na sv. gdje Tada i se nose kućama blagoslovi. učvrste da bi ukućaispodoluka, i nima blasreću,zdravlje donijele od udaa samu kućuspasile goslov, i

ra

te

uz

groma.

Mađarske

veliki

| ušutecrkvena četvrtak se u zvona, mnogim kućama gasi i tek na Veliku vatra na ognjištupali donesenim iz vatre subotu,žarom u crkvenom dvorištu. zapaljene Na

krajevima sjevernim očuvao imenu “kis zese p o običaj hajtas"(istjerivanje zime),kojise ili dana na odvijao Cvjetnicu tjedan U

počinje Cvjetnice tjekada su kućniposlovi. najživlji dan, Do sve jer Velikog petkavalja obaviti, Isusove muke i smrti dan zana je kudio najveći branjenoobavljati U selima i ćanskih poljskih poslova. ili uz u znak proljetnog potok rijeku, i mladići u ranu čišćenja djevojke odlaze zoru na kupanje.

Nakon

Veliki

91

uskršnju Blagoslovljena stol oko se na se jela stavljaju kojega okuplja cijela obitelj. na

sv.

Misu.

Uskršnji ponedjeljak sela i redom obilaze se okupljaju ima ih u pa kuće kojima djevojaka, i Na Veliki se petakbojaju ukraša- zalijevaju ili vodom iz bunara čak jaja. vajuuskršnja Tajposao uglav- bacajuu obližnji su Djevojke potok. nom žene kojejoš obavljaju starije i darivale to hrabro mompodnosile i mirnu ruku isdugogodišnje imaju ke simbolom uskršnjima jajima, kustvo.

Neki od motiva vrlo komsu i U maočuvanja z dravlja plodnosti.

Motivi se na plicirani. jajaucrtavaju đarskim narodni gradovimatajje te se kasnije običajkasnijepromijenjen otopljenim voskom, utoliko prebojaju. što se ili djevojke prskalo parfemima momci

Ha

mirisnim

vodicama.

Našim

Is as

\

Uskršnja jaja Zadunavlja Velika subota određena za je priiznimno s nebogatetrpeze, premu izostavnim Tako uskršnjim kolačem. se u pripremljeno jelo stavlja košare, urešenim nosi maramama i prekriva iz

vrijednim mljekarima i svima đarske narodnosti drugima želimo: KELLEMES HUSVETI UNNEPEKET KIVANOK ma-

blagdane!

Ugodne uskršnje

student

Pripremio: Laszlo Reber u hungarologijeZagrebu

Odgoj /našihmališana Dječja igra injen razvoj Odrasli

rade, i bave se vrijeme igrajurekreiraju stalno se Naši mališani hobijima. svoa kroz igraju, igruuče,razvijaju radne navike stječu jesposobnosti, i oko sebe. spoznajusvijet Igraje, osnovna za dakle, njihova aktivnost, sve". nju“daju Primjerice, isplanirali određeno obiste u točno vrijeme ali se teljski objed, vašmališan upratada tako ili vo u uživiogradnju kuća da bilo kakvo garaža odbija jelo, pa makar bio i gladan. mnogo

a

-

92

u

slobodno

iz

Ljuljanje rukama,leđima, Razvojniput igrepredškolskog dolje. kotati po u “jahanje leđima, već prvimmjesehodanje počinje djeteta to tzv. vratolomne kao života kada sve su cima ono dojenče njića" igre maše i nogarukama u očevi. kojimauglavnomsudjeluju neujednačeno na i prstiće. Takav i ma igara odličnodjeluje tip svojeručice promatra dovise se iznad Ako Što pokretljivosti. tiče djetešcu glave igra- razvoj oni se jošne dira s drugom djecom, mobili, glazčke,zvečke(popularni Prisutna tzv. bene na paje uspostavljaju. životinjice kutijice, poteili ralelna već u četvrtom se Dvogodišnjaci igraju igra. zanje), petom mjeili kockicama svako sa ono secu krpisvojim će prema njimapružati ih i Zatim cama, pa će jedan pokrajdrugoga.No, ručice. dotaknuti, otme neku i čim jedan igračkudrugoga, povući čuti slučajno poznatu Zato uz tako male dolazi do sukoba. melodijubiti odrasla osomora igrače u vijek uspavanku. života poOko ba. sedmog mjeseca rukom sebe oko sve opipavati činje i ustima. ovlau U Već slijedećim mjesecima života trećoj dijete godini i točnozna veseli većim dava se se sve pa igriskrivača igra prostorom traži. U fazi i počinju prenošenja, sjedenja prevoženjapremještakoga ili nove se ispuštanje bacanje i graigre: Pojavljuje nja manjihigračaka. 'čaka oko sebe. Vozeći u i se za kolicima, zanimanje drugudjecu počinju iz nase društvene zapa ispušta igračke kolica, će Trogodišnjaci igre. ih ili i drvenim rado to u ginje traži pogledom. graditiskupini, formata. kockama većeg plastičnim i Između i za mjedesetog dvanaestog se pojavljuje vrijeme Suradnja može neke seca kaluoponašati života u (zajednički pješčaniku igara ili odraslih kanala (namigivanje)će za geste pići kolače, p rekopavanje kao kašljucati djedica.

Puzanjem, lopaticama, gradnja c esta, m ostova, samouz pa do tri od dva U tunela i hodanjem podržavanje sl.). skupini stalnim samo rado prohodavanjem dijete će trogodišnjaci plesati, djeteta Tako dolazi do željenih predmeta. pjevušiti, oponašatiTVokolinu. i Upravo za počinjeistraživati se priče zanimanje (one Javlja zvijezde. da mu tada omobiti jepogodnovrijeme pa dijete jednostavne), moraju u stanu ista priča gućite gdje da prikladno mjesto mu se višeputa želi S povećase i tzv. će No, oprez! igrati.

Počinju IMITATIVNE ponavlja. smislu samostalnosti u što rade fizičke igre oponašanjeonoga njem dušici usu dobi odrasli. U djetetovoj pokretljivosti, udahnjuje dijete ovoj ovisi emocionalna raste i sve poredo oživljava dušu, predmete tj. biti što bliže Ono silno nost. želi s priča lutkom, igračke.

Primjerice, i ostalim čak može ukućanima. beba hrani roditeljima kupa, je,šiša, dobiti i kuhačom guzi. uživa po U života dijete drugojgodini i istovremeu igramatipabrojalica se) (Nastavlja nonog različitih načina škakljanja, ramena, šenja (na ramenu, preko Strah tada jošne kao Napisala: i vreću slično). vriskati od Keglevićpa Zrinjka postoji, će mališan kada nosite ga Stević dipl. odgajateljica sreće glavomprema na

-

-

93

I vitaminima oprez Vitamini uzimati ne se smiju “sam prema svojliječnik" onoj s

-

Zna

se

da

su

vitamini

važni

sastav-

već dijelovi koji da se pomažu održava količinama normalni Zna da rad se organizma. da voditi u moramo našem brigu bude hrane u kojelovniku dovoljno biti vinajvažniji jojće zastupljeni da i budući ljudski životinjski tamini, stvarati vine sam organizam može hrane

ni

u

vrlo malim

tamine.

ima

Međutim, ljudi koji potrazi za za posežu zdravljem dodatnim, velikim dozama vitamipretjeranim, na,

u

obliku

u

različitih farmaceutskih

čovjekprimipreviše nekog vitamina hrane ili .ta(biloputem ili ili se višak mokraćom izluči bleta), lu. Kada

razmišljaju pripravaka. uskladišti ili tkivo se u ormasno takvim da ne samo ne postupcima U vitagane. slučaju uskladištenja nego, poboljšavaju svojezdravlje, važna min kao tvar ne u znatno više djeluje m ogu naškoditi naprotiv, kao n ego svome proizvodeći hrani, lijek, organizmu. medicinske svim sa opasučinke Samo Amerikanci godišnje potro- nostima i nesigurnostima idu s koje dolara na še 1,5 milijardu kupnju vitamine u meL judi njima. uzimaju vitaminskih štonaročito pripravaka, 10 većima gadozama (otprilike puta vitaza pokazujenjihovo zanimanje dnevne su nego što preporučene mine i u liječenju prevenciji oboljeod za sve, p raktički potrebe) lijeDanas vitamini dosu nja. ljudima raka do seksualne čenja pojačanja i to bez na stupni mnogim mjestima, moći. ikad Zbog togajevišenego recepta. dobro da budu obavažno ljudi Prehlada prije o viještenimogućim pogrešnimpriod 80% barem se nas Više prehladi i vitamina. mjenama zlouporabama Nekih godišnje. jedanput posebno Jedan oblik pogrešne to primjene za je djelotvornih lijekova stanje vitamina u veLinus količinama uzimanje nemamo.

Međutim, Pauling, su nego ćima što potrebeorganiz- dvostruki dobitnik Nobelove nagraPonuđeni tzv. u ma, tvrdi da dodatne doze dnevne megadozama. de, kao svaku za nerješenje gotovo vitamina C učestalost smanjiti mogu zadesi i zgodu koja ljudskotijelo u dišpoteškoća prehlade drugih za za ne većinom stanja koja postoji nim putovimai smanjiti intenzitet medicinsko vitaOn i liječenje sigurno istomišljesimptoma. njegovi mini dozirani “sam nici dnevno velike doze po onoj: čak svoj preporučuju imati famogu liječnik" štetne, vitamina do 4 grama, što je (1 tog talne čestogore nego što do 6000% dosad posljedice 1000 od previše bolest sama se liječiti.poručivanih kod dnevnih je koju željelo a doza), Vitamini i i regulirajuolakšavaju prvihsimptomaprehlade još veće metaboličkih stotine doze.

Oni tvrde da takve velike doze u reakcijatijePritom

da

ne

-

-

94

zaustaviti

bolest

takve

visoke

razine

vitamina

C

toga, razoriti ilipomoćida se u mogu uopprehlada organizmu druge tvari u kao No sve to na ove ne još važne će tvrdnje hrani, štoje pojavi. dobile vitamin nisu znanstvenu su pouvijek primjer Bia Ispitivanja koni da tvrdu. Dokazi su za prilično pokazala uzimanjeprevelikih njih rezultati niza konvitamina C povećava a brižljivo količina fuzni, potrevitaminom E. bu troliranih su u za protuslovlju. organizma Onaj studija dovitamina C tvrde da u visokim se koji već prilagodio Zagovornici bilo provitamina C onda rezultata zama na loših slučaju nije prijeđe pa od vedeno da normalne Očitoje točnodoziranje. doze, može oboljeti ni vrhunski znanstvenici vrlo skorbuta. još uvijek ozbiljnog oboljenja, odnosa nisu se vešto tiče suglasni Možda rješenje jenajbolje srednji C i likih doza vitamina prehlade. redovito pouzimanje u mjereno put: velikih doza One na količina vitamina koji primjenu ili samo C većanih vitamina C u borbi protiv prehlade u vrijeme se Preporučuje o boljenja. kao neku na gledaju bezopasnu režim do gram. pripola jedan Ovaj i treba stvarne na upozoriti praksu može ponešto olakšati simpmjene teoretske hazarde.

Najčešćisimpali neće smanjiti vjerojatno tome, tomi prilikomuzimanjaprevelikih učestalost prehlade. doza i su a mogu se mučnina proljev, Dr. Ivo Belan kamenci.

Osim i bubrežni pojaviti mogu četku

po-

u samom

_aesinox

-

-

-

-

proizvodnjaopreme prehrambenu ikemijskuindustriju za proizvodnjaspremnika hlađenjemlijeka servisiranje vrsta izradasvih mljekarskih kantiod 10 251 za

-

STUBICA,Matenačkabb, tel: 287-375 tel/fax: (049)287(049)287368, 377, CROATIA

DONJA

49240

Redakcijski kolegij: dr. Stjepan Banožić; dr. Ivo Belan; ing.Mirna

Božičević,dipl.ing.Stjepan Brlek; Feldhofer; dr. Ivan dipl.ing.Stjepan Deneš; dr. dipl.ing.Stjepan Keglević;prof.dr. Zvonimir Štafa

Stjepan

Čičmak; urednica: Nada dipl.ing.Vera Volarić;Tehnička Rašpica; Lektorica: Alka Domić-Kunić

Glavni

Redaktorica:

Jakopović;

| odgovorni

urednik:

dipl.ing.Juraj

mr.

Crteži: Vlasnik

Uprava

dipl.ing.Nikola Božičević

i izdavač:

| uredništvo:

Hrvatsko

mljekarsko društvo

tel./fax: 01/424-420 Zagreb, llica 31/lIl,

Cijena: 2,50 kn Tisak:

TISKARA

Orbis

d.d.

Sirela BJELOVAR p.o. Bjelovar mliječnih industrija proizvoda VITELA T

»SIRELA«

mliječna zamjenica Sirovinski

u

prahu, sojino brašno,

mast, glukoza, premix

Kemijski

manjim gospodarstvima 125 g Vitele (+ 875 ml jedna mjerica 1 I zamjenice) B

sastav:

mlijeko isirutka

obrano

teladi ishranu za

sastav:

voda

pepeo

proteini mast

natrij

max.

6%

max. min. min. min.

8%

vit. D

vit. E

1

-

6

-

6. dana dana

15.

mg/kg

kravlje mlijeko 31 kravljegmlijeka + 31 mliječne 375 (3 zamjenice g Vitele mjerice) + 2.625 ml vode 6 | mliječne zamjenice 750 g ml Vitele (6 mjerica) + 5.250

tjedan

=

22% 12%

tjedna

4-7.

0,3%

=

vode

mliječne Vitele

do

200

mliječne Vitele 4 |

9. tjedan

mliječne zamjenice: zamjenica se priprema tako da se potrebna količina zamjenice u prahu izmiješa s manjom količinom tople vode (40 do 50*%C)dok se ne otope grudice, zatim se dodaje zamjepreostala voda tako da omjer nice i vode bude 1:7 (jedan težinski dio zane zamjenice i 7 dijelova vode). biti prilikom napajanja zagrijana mjenica mora

mliječne

10.

Program

mliječne Vitele

1-6.

6

15

20

dana

NAPOMENA: Ako

se

nakon

teladi, mogu

se

tjedan

8-9.

15. dana

-

-

-

20.

55.

dana

dana

—

kravljemlijeko

=

(7 mjerica) +

vode

mliječne Vitele 51

zamjenice (8 mjerica) +

1.000

=

4.000

g ml

mliječne

količina

zamjenice Vitela i određene zapremine

mliječne

upotrebe:

čuvanja: hladnom Način

(2 x

3 I

mjeseci

5

Proizvod

mjestu

u

čuvati

na

i

suhom

polietilenskoj

zatvorenoj

vreći.

55

-

57.

dana

57

-

58.

dana

mliječne 4|

60.

dana

1 -21

-

prirast

vode

Rok

dnevno)

58

tjedana želi preporučiti

Proizvedeno:

31kravljeg mlijeka + 31 zamjenice 6 | mliječne zamjenice zamjenice

51

povećati količine: slijedeće 875 g _51| zamjenice mliječne ml 4.125 Vitele 8

stavlja se u posudu nadolije vodom.

Neto 25 kg masa:

kolostrum

=

vode

Potrebna

A -nafarmama

=

250 g zamjenice ml (2 mjerice) + 1.750

2 |

tjedan

35"C. teladi:

500 g zamjenice ml (4 mjerice) + 3.500

vode

mliječne mliječ10. tjedan Mliječna

hranidbe

=

vode

Priprema

na

625 g zamjenice ml (5 mjerica) + 4.375

5 |

8. tjedan

Namjena: mliječna zamjenica je ishrani namijenjena teladi kao za zamjena kravlje mlijeko do 2 mjeseca starosti teladi.

Mliječna

=

mliječne kolostrum

Antioksidativni

preparat Sanox

vode

=

3.

i.j./kg 10.000 i.j./kg 1.500 20 mg/kg

vit. A

na

-

mliječne zamjenice

mliječne

zamjenice

Kontrola:

Proizvod

privrednih Institut

za

znanosti

stočarstvo

Fakultet

kontrolira

Sveučilišta

u

poljoZagrebu,

i mljekarstvo.

96

a

m

|