Mljekarski list 2-1997

Obična grahorica (Viciasativa L.) od svih i najraširenija Najviše grahorica. najpoznatija je Običnagrahorica Kao kultura u se klimatskom u već uzgajala pojasu. proširena umjerenom je se kod bila nas doba. rimsko jer jošvišeproširena, Početkom stoljeća je ishranu koristila za konja. i uvođezoni cvata Grahorica u Smanjenjembrojakonja također. običneopravdanoje većibrojgrana. Stabljika njem mehanizacije, tjera Osim kulturu. obično 1 m oko interes za ovu za naraste ne opao grahorice kvaliizvanredno ali u vrlo ona uvjetima daje povoljnim konje, visoko, stoke krmu i za ostale vrste a 2 m. narasti i tetnu Obična može preko ima Grahorica dlakaobrasla muzare. za naročito rijetkim grahorica je forme obrasi se kultivara ozime ima mada ma, i jače zbog čega jare rokovima lih u u suhim uvjetiinterpolacijomraznim dlakama,naročito ma grahorisjetvetijekomvegetacije (Ratarka). kvalitetne com puno može osigurati List složen, običnegrahorice j e na krme za namirenje potreba goi liski 4-8 zas parno i perast parova sijeno (zelena krma, spodarstvu za se 2-3 vitice hvata vršavas kojima silaža).

Obična nakulture. grahorica druge ima dobro ralist s kon Obična grahorica jednim nicanja tjera prvi naredni liski. Svaki kojiprodire parom eliptičnih zvijen korijenov sustav, Većina 1 m duboko. u tlo i do korje- list ima većibrojliski. Prvilistovi vrlo u oraničnom nove mase i obonakon su sloju je obično glatki nicanja Na dobro se raspoređena. korijenu uočava grateže jeniautocijanom pa dobro horice su kalistovima Vitice se na kvržične nicanje. razvijene tako da i su. dušik, kojefiksiraju bakterije najrazvijenije snije j avljaju tlu nakon u skidanja usjevaostaje Građa i 100 obične grahorice je cvijeta čega višekg dušika, je zbog Iz mahunarki. za odličan veza tipična porodicu predusjev grahorica lista na u sud. ćinu kultura kratkoj pazušcu nodija sirak, (kukuruz, ima ali 1-3 i obično dršci cvijeta, t jera povrće kupusnjače, dr.), travu, veći i kultivara i iz osim onih cvjebroj koji t jeraju lepirnjača. porodice tova na dršci. nešto dužoj Boja (do 7) obične i grahorice je poStabljika sa ljubičasta svjetlijom je cvijeta na ozime sočna,mekana, dijeljena nodije, C vatnja nijansom. tamnijom tlu na šuplja, pri četvrtasta,presjeku početkom p očinje druge grahorice i dvostrua na za gornjemdijelu dekade tanja, a svibnja krajem svibnja, Nakon tlu. ko nego cvatnje jareforme. Jare forme običnegrahopri deblja neke forme i kultivari običnegrarice su samooplodne. stabNakon horice nicanja ogrube.

Plod obične tlo formi ozimih uz jeizdužena grahorice (u polegne ljika mahuna izraformi višesjemena (7- sjemenki) slabije jepolijeganje jarih mahuna Sazrela zelene tlu običpoIz boje.

9 ženo). prvih koljenaca pri lako puca smeđi i otvrdne na veći ili na dodir, manjibroj grahorica tjera i tlu i ovisno prižetvi). grana, razbacuje sjeme (gubici o uzgoja. uvjetima 34

Sjeme običnegrahorice je Običnagrahorica uspijeva do malo dosta na spljošteno, glasto, dubokim, plodnim,propusnim često oblika ovisno neutralne do slabo kisele reako zrelosti diska, tlima, i Ne tlina usjeva uvjetima proizvodnje.

Boja cije. uspijeva jakokiselim varira od i alkalnim ma sjemenajako mrke,preko (pHispod5) jako tlima, niza zeleno do kao s visokom čitavog smeđe, svjeinatlima podzemnom tlo zelene do oker. i vodom te na pa čak svjetle dugo stagnirajućom teškim i tlima.

Sjeme je jakopigmentirano (grao- jako zbijenim ali ima i rasto), tipovasvjetle boje Grahorice malih na zbog potreba bez formi pigmentacije.

Sjeme jarih insu za prikladne temperaturama po krupnoći, jejačeujednačeno boji terpolaciju kao između međuusjev i obliku od ozimih formi. sjemena dva 70-80 za već glavna usjeva, jer i Starije sjemejetamnije gubisjaj dana dospijevaju forza košnju (jare 2-3 (nakon godine). da ima i ozime me). Budući jare forme sise Pupak (hylum) sjemenagrahorice običnagrahorica može kao crta. kao rani kao jejakoizražen svijetla jati jari usjev(ožujak), i kao Masa 1000 vapostrni usjevkrajlipnjasjemenki grahorice ozimi rira ovisno ali i o usjevdrugapolovica srpanj rujna genotipu, uvjetima Budući da i iznosi od 40-50 za prva polovica listopada. proizvodnju, (70) ima mekanu stagrama. grahorica zeljastu lako vrhoa na poliježe, bljiku koja Običnagrahorica klije pritempevima listova vitice se raturi 2-3*C. prihvaća od -3*C kojima Temperature može da ne poliježe, u se vrlo Ozima sijati smjepodnosi dugo. grahorica sama kulturama. s i do drugim Kulture, a podnositemperature -15*C, u se s forme do Za i -7 koje siju rast smjesi grahoricom jare (-8)*C. kao biti i uspravne traži visoke nosač, temmoraju ne razvoj grahorica da nositi masu mogu čvrste, Za grahoperature. košnjujaragrahorica isto vriza u kad košnju rice, dospijevati sumu dospijeva nakupi tempekao i imati visoku od ratura jeme grahorice, a za punu 900i u zriobu treba oko kakvoću dok ozima palatabilnost (ukusnost) 1.900*C, 1000*C, U roku ranom k ošnje. treba vrijeme za jarom sugrahorica dozrijevanje kao nosač slumogu od 2.200"C. sjetve mu grahorici žiti žitarice (ječam, jare pšeniz ob, Jara dagrahorica jebiljka dugog ali i kulture se u ca) druge koje siju sati 13 na.

Skraćenjem svjetla ispod roku i U tom sjetve ( bob, ljuljevi dr.). dan formira na ne u sjeme.Stoga kasnom naknadnom roku sjetve postrnoj sjetvi uglavnomnijesigurodnosno u polovica (druga l ipnja), na sjemenskaproizvodnja (formira roku sjetve tijekom srpnja postrnom malo mahuna). kao se nosačnajčešće siju kukuruz, puno Običnagrahorica traži hibridni krmvlage sirak, sudanska trava, tlu sa stalnim u nove. i krmne pritjecanjem rotne repice (visoki tipovi) Ako s vlažno kve nastupi ozimom razdobljepuno (Rauola).

U roku sjetve niske u oborina,cvatnji daje prinose kao nosačgrahoricama se sve siju sjemena. busa i slame žitarice čvrstog otporne U cvate s na sušnom razdoblju ranije (raž, ječam, polijeganje tritikale, etaža i niske ali i i manjim brojem daje pšenica, zob), ljuljevi talijanski urode i mase westerwoldski i ozime krmne sjemena. repice. okru-

dobro

-

35

bi

dušik. kojefiksiraju bakterija, smjese Naročito prikladne se i žitarica se dušika, prije poboljšala fiksacija koje skidaju grahorice inokulitreba monakon se rano u sjemegrahorice sjetve proljeće, kojih bakRhisobium rati hibridkulture krmne razne odgovarajućim gu sijati 150-200 sudanska ni g/100kg sjemena. sirak, kukuruz, trava, terijama dose krmu ilisilažu, Inokulacijom zelenu za naročito postižu stočni kelj tlima bri rezultati na onim i razno te gdjedugo povrće sijatipresađivati mahunarke. nisu Gnojidba uzgajane kupus, (rajčice, paprika,patliđan, i cin5-6 borom način na i Na se (B)(boroks kg/ha) jednoj kelj dr.) taj učinak ima na kom pozitivni (Zn) dobiju površini tijekomvegetacije da tako se na i visoki gnojenim prinosi oplodnju, žetvegodišnje dvije viši znatno tablama odnosno mase po jedinici prinosi postižu hranjiva krmne se kulture). sjemena. površine (ako siju ili tla tretla za Obrada grahorice sjetvu pripremom Predsjetvenom osnovici i usitniti ba na prilapovršinski sloj grahorice poravnati smjese i bi sijačica roku kako se sjetve uvjetima. sjetvospremačem gođava obrada tla za ozimi Osnovna na svo usjev je mogla položiti sjeme predvimože kao i za da a duboka dubinu i đenu se jari usjev, usjev (30cm) ili u malim skidati izvodi se u mehanizirano početkuzime, gubijesen (s ili potla u tla za te cima jesen sjetvu grubapriprema Priprema strni). osnovici rani zime ili za na grajari usjev. četkom grahorice smjesa horica kao kasni pripremajednaka Ako je se gotovo grahorica sije žitarice. tla za ma tlo odnosno postrni usjev, naknadni dubinu na onu se i Grahorice na koja obrađuje osnovici smjese tlo dobro treroku u ozimom unošenjeu omogućava sjetve grahorice da ne smestrni i žetvenih da se ba ostataka, sijati dublje(4- (7)cm), Ako tajuprisjetvi. jeusjevplitko zakorijene. dublje 6 na mraz povrga i obradi tla U izdići može predsjet- posijan osnovnoj se što šinu u pa fostlo se slučaj unose u često praksi je venojpripremi na tako dušičnih i dio forna i (izvučene) biljke izdignute kalijeva gnojiva treFosfora sposobpovršinu osuše, nemaju jer grahorici (P,O,) gnojiva. kao žila sekundarnih nost 12080-100 a ba tjeranja kalija kg, osigurati Prožitarice i tla tre150 rijedak. ostaje usjev u D ušika pripremi kg/ha. urode i mase.

Dio oko 30-40 ba niže d aje rijeđeni usjev kg/ha. osigurati namiriti se mogu roku U hranjiva potrebnih grahorice sjetve postrnom odnosno i zrelim Grahotreba tekođer gnojem, stajskim sijati. dublje mineralnedostatak a i rice za puno gnojovkom, trebaju nicanje klijanje nim često ako su gnojivima. posijane plitko vode,pa i ali ne vode samo za vrlo dobro Grahorica na klijanje, imaju reagira ili klica Tada se za kiselim tlima Zato na se osuši nicanje.

(Ca). kalcij ni za nema KAN-om klijanje dovoljno v lage postižu rezultati bolji nego tako i kao tlima. alkalnim pa na sjeme posijano (suhotlo) Grahorice, vrlo dobro mahunarke sve kojetijekom oborine, reagiraju čeka obilnije izoa namogu na i s rpnja m ikroelementima, polovice druge gnojidbu tek kad stati. U tom ročito molidbenom on padnu slučaju (Mo),jerje i nido kiše dolazi Rhisobium aktivnost za klijanja obilnije neophodan su

36

ozime

Da

DRUŠTVO ZAUNUTARNJUIVANJSKU DIONIČKO PROIZVODNJU TRGOVINU, U POLJOPRIVREDI! Co. INDUSTRIJI -JOINT STOCK HRVATSKA CROATIA ZAGREB, GUNDULIĆEVA 45, IZ SVOG i

smjese

Potpune dopunske *

krmne

hranu

PRELAC

HALMAC

za

dodatnu

Univerzalnu

miješanjebiljnim

janjadkozliće Mliječnu zamjenicu

janjadkozliće i

smjesu mliječne

krmnu

dopunsku za

krave

Proteinska_krmiva aminokiseline

telad,

i

za

smjesu

Krmnu

za

janjadkozliće smjese telad,

Starter i gorower -

krmivima

sa

za

i

SUPER

VAM

NUDE

PROGRAMA

muzare

sa

visokim

sa

preživače

od

za

za

krave

i

13 ili19 %

sirovih

proteina

junad

_(SP) sadržajemproteina Rhone-Poulenc najvećegproizvodača i

sintetske

(Francuska) e

sačma

Sojina brašno riblje 19%

*

45% 65%

SP.

i

Sintetske

sačma sačma SP; SP, SP;repičina 15dehidrirana lucerna 15% kvasac 40% SP, SP,posije SP,

zaštićene

aminokiseline:

I fosfora

kalcija (Belgija)

Izvori

98%

DL

fosfora i 18%

22,7% Monokalcijev (MCaP) najmanje

e

Dikalcijski (DCaP) najmanje

.

Stočnu

fosfat

-

s

18%

s

vapnenac

L

LIZIN

vodećesvjetske kompanije

*

kredu

i 98%

METIONIN

Tessenderlo

od

fosfat

33%

40%

suncokretova

s

najmanje

kalcija vitaminima

Premiksibogatemineralima, predsmjese ZA TELAD ISILAC MLIJEČNAZAMJENICA *

kalcija

kalcija

fosfora i 25%

38%

Chemie

i

dopuštenim

dodacima

-

PRODAJA:

KRMIVA

Tomićeva Zagreb, 3,

tel.

275922, ISILAC? hraniti telad mliječnom Zašto zamjenicom

Fax

434-826

ISILAC

nego mliječnom zamjenicom jejeftinija sigurnija litara ISILAC-a kn i 8 zamjenjuje je8,7 potpuno Cijena jednog kilograma mlijekom. i Telad mliječnom manjeugiba manjepoboljeva. zamjenicom mlijeka. hranjena Hranidba

PROVJERITE

teladi

I UVJERITE

i

SE!

37

i ljuljeva razviiznikao nilistova. usjevdaje zviju(7-9Slabije dourode i vremenski ske na jeniusjev je osjetljiv kasnije 11) (1- lista) zimu i može izmrznuti. za spijeva uporabu.

3 kom na bi trebalo Tlo, je posijana s mjesa grahorice sijati Sjeme i u od ostalih vrsta. s grahorica ljuljevima djetelinama odvojeno sjemena ako suho se poproljeće, može je Ako nijemoguća odvojenasjetva roku nakon a u valjati, postrnom treba dobro sjemegrahorice izmijeobavezno mopo sjetve jevaljanje šati sa žitarica i zasjemenom sijati kolutastim Nakon gućnosti valjkom.

4-5 u cm a postrnoj duboko, jedno obavi da se rahljenje valjanja plitko i 6 cm duboko. sjetvi rotis se prekine kapilaritet (ratila Ako izvan rokova se sije usjev sje- rajućim ili rotirajućom v aljkom drljatlo tve ili u loše pripremljenokoličinu čom). oko 25%. treba za povećati sjemena i Smjesegrahoricažitarica mogu i s dobro se Smjesegrahorica (ozime jare) podešenom žitnom sijati i treba ljuljevima djetelinama sijati sijačicom. dvofazno i to po unatreba mogućnosti Sjetvenom probom prethodunakrsna ili ako kako bi krsno, sjetvanije no podesiti sijačicu mogli tada prvo treba utvrditi moguća sijemokrupno količinu sjemenakoju i u određenu na žitarice) sjeme(grahorice jednom površinu. posijati a u odAko se u smjeru duboko, suprotnom jaroj (kasnasjetva) smjerupliće(2- cm) djeteline, lju- nosno postrnoj s jetvi smjesu s ije i odnosno sirs kukuruzom ljeve kupusnjače.

3 grahorice Ozime i kukuruz odnosno sirak žitarica smjesegrahorica kom, mogu od sredine do sredine se kukuruznom se prvo siju rujna sijačiposijati a redos com s listopada,smjesegrahorice ljuudvostručenim brojem i inkarnatkom oko sredine žitnom zatim a va, ljevima grahorica sijado krajarujna.

Kasnije sijani usjevi čicom.

Sastav kulturama zelenu s za smjesagrahorice drugim krmu,vrijeme I sjetve količine sjemena Ozime prva smjese: Sjetva A) druga polovica rujna polovica listopada Masa Količina sjemena Sastav 1000 zrna/m? smjese kg/kj kg/ha ozima 1. Obična 26-52 45-60 100-150 45-90 grahorica sredinom

canja(tek Kasno snije).

kolovoza

ilika-

inkarnatke

do

zime

ne

-

zrna

ozima

raž

35-45

200-300

70-135

40-80

grahorica

45-60

100-150

45-90

26-52

40-50

150-250

60-125

35-75

grahorica + pšenica 4. Obična oz. grahorica

45-60

150-250

90-150

52-85

32-45

150-300

50-135

30-80

45-60

150-250

90-150

52-85

26-36

150-200

40-70

25-40

5. Obična

45-60

100-150

45-90

26-52

35-42

100-150

35-63

20-36

30-40

200-300

6-12

3,5-7

1,2-15

7-9

+

2. Obična +

tritikale

3. Obična

+

oz.

ozima

oz.

zob

grahorica + oz. ječam(zob) +

oz.

inkarnatka

Talijanski ljulj 2,1 (Westervoldskiljulj) +

38

-

ra-

ožujka veljače početak Sjetva kraj jare smjese: 200 50-60 obična 6. Jara grahorica 35-42 200 + ječam jari 50-60 200 obična 7. Jara grahorica 26-36 200 zob + jara 50-60 100 8. Obična grahorica 100 35-42 + ječam(ili j.zob) jari 2,1-2,5 + Westervoldski ljulj + 1,5 djetelina Perzijska Postrne lipnja srpanj Sjetva kraj C) smjese: 50-60 200 obična 9. Jara grahorica

B)

Rane

-

-

.

100-120

80-70

70-85

40-50

100-120

60-70

52-70

30-40

50-60

30-35

35-42

20-25

12-15

7-9

5-6

3-3,5

100-120

80-70

35-40

20-35

100-120

60-70

12-26

7-15

100-120

60-70

8-19

4,5-11

-

+

Jara

10.

+

obična

hibridni

Jara

11.

250-450

kukuruz

obična

grahorica

sirak

grahorica

50-60 12-26 50-60

-

200 -

200

|

+

sudanska

trava

grahorica + ječamjari krmne + kupusnjače ili (repicerotkve)

Jara

12.

obična

8-19

-

50-60

200

100-120

60-70

35-42

100

35-42

20-25

3-8

100

3-8

1,8-4,5

najčešće sijale smjese kao rani s jari jaregrahorice zobi, bile vrlo maOzime su smjese usjev. bilo lo sjemena jernije zastupljene ozime a u sjetvi grahorice, postrnoj ili kulturi se u čistoj smjesi grahorica samo sporadično. sijala

košnjeprvog ljuljevignoili jidbudušikom (gnojovka KAN) i kao dobro perzijska regeneriraju da te tako smjese mogu djetelina dati nekoliko se mojoš koji otkosa, ili kositi zelenu za za gu krmu, sušiti prema potrebama. sijeno Sve navedene se mogu Kasmjese Prema istraživanjima novijim kositi za zelenu s smjese ljustelic krmu, u zau sjetvi (1996.) postrnoj i surezultati djetelinom perzijskom ljevima se bolji padnim područjima šiti za s a grahorice smjese sijeno, s postižu sjetvomsmjesagrahorice silirati.

Za žitaricama se i silažu smjekukuruzom ili ječmom u odnosu na kose i tritikale u se s raži ranije ruskim zobi.

Prema sa smjese pos a i sudanske pšenicom(najdacima klasanju, smjese smjesagrahorice žii zobi u za rezulsilažu) cvatnji ilisirka vrlo dobre trave bolje daje Sve zriobe. tarice do pa mliječne U tate i u suhim uvjetima.zapadnim se i silirati. mogu oborina i ima dosta s mjese postrne područjima gdje Za i se na siju silažuranije skidanje gdjeje moguće kišenje svježijim krma i tlima zelena s se može vlažnijim smjese povećanimudjelomžitari200-300 ca s ljuzrna/mži manjimudjelom osigurati smjesama grahorice osim u 100-150 i inkarnatkom rou ozimom zrna/m?, grahorice ljevima krmu Za zelenu ku a s smjesama. djetelinom postrnim sjetve, perzijskom Nakon odnosno moroku u u ranom silažu postrnoj sjetvi sjetve. jarom U

nas

su

se

otkosa

uz

-

39

že

i merkantilni

sijati kukuruz, od krmne krii kupusnjača repice žanci rasta kao visokog Petranova, i rotkvi Ranola a od Siletta, dr., Trick, i dr.

Ikarus s Smjese kupusnjačama se

a

jesenduže zelenu krmu za jerpodnose slabije mrazeve s malim oštećenjima. (nastavlja se) Prof. dr. Zvonimir Štafa mogu

se

iskorištavati

u

Pivski (pivarski)trop u hranidbi goveda Svježipivski je provrelog trop zrnja u hmeljakojipreostaju proizvodnji piva.

žitarica

ostatak

(ječma,kukuruza) i

blizini ima malo u većoj goveda pivovara, jer suhe brzo se veće a Vrlo dobro na tvari, kvari,skupjeprijevoz udaljenosti. je i ukusno krave i za za u tovu. u krmivo, posebice proizvodnji mlijeka junad okusa i ostalih ukusnih krmiva. poboljšavauzimanje Zbog dobrog manje Obično sadrži vrlo tvari: različite postotke hranjivih

U

količini troši

se

za

hranidbu

Svjež Suhe

tvari

%

21,0-24,0

89,5-92,0

4,74,0-5,0 5,0

20,9-22,8

%

1,4-2,0

6,0-7,0

%

0,98,7-11,0 1,6

3,8-4,5

Sirovih

bjelančevina

%

Sirovih

vlakana

%

Masti Pepela Nedušičnih

ekstraktivnih

tvari

Sušen

%

15,0-16,4

29,7-42,2

(Becker1967.) ima sadrže sve Nehring mnogo Svježpivski bjetrop potrebne hranjive tvari, lančevina i vitamina B malo vitamine D skupine, posebice liposolubilne A, fosfora i minerale i a ostale kalcija(0,06%), više (naročito E, kalcij) mikroelemente tvakose u (0,15%).

Probavljivost organske većim koji ri iznosi 63svježegpivskogtropa ličinama izlučuju mlijekom. i 68% oko ili Kravama davati oko 10-15 se sadržava 0,23h.j./kg 1,0 može suhe tvari. orh.j./kg Probavljivost a jukg svježegpivskogtropa/dan, tvari nadi u tovu do 2 sušenogpivskogtropa ganske kg/100kg tjelesne i iznosi 55-61% i ima ovcama u tovu samo jeslabija 0,78 i težine; janjadi Dobro 1-2 sa h.j. kg/dan. je svježim pivPivski krava skim biu hranidbi davati 1% potiče trop natrijeva tropom i karbonata mliječnost povećava izlučivanje što (sode bikarbone), ali Ako mlijeka, smanjujemasnoću. može popraviti masnoću mlijeka. kravama se u Pivski dobro davati susa većoj daje količini, tropje može uzrokovati i trehim i krmivima slajalovost stoga grubim (sijenom, ba da krmni obroci krava mom, pripaziti kukuruzovinom), jerpobolj40

SJENENMARNA

ZAGREB Tomislava

ZAGREB, Trg Kralja 272703 tel.

01/432143, fax: 01/431803

ALO:04 19

nas možete dobitioriginalpakirano sjeme kod Samo LJUBLJANA poznate kakvoće “SEMENARNA"

su

PROIZVODIMO,

ki

IZVOZIMO

I

UVOZIMO

RS VELIKO I MALO: Eh NA PRODAJEMO HE ša..gaPpe.. sjemeratarskog krmnog bilja =... s. hibridni V.G. 100-600 kukuruz SBa..... as...easštez=

TE

-

-

odpateneso ozimi i ječam jari ozimu i Pripoe jaru ». ao... pšenicu

*.

-

i

-

me

De .

* e,

.

44 ..

.. s.

s. .. ..s

i jaru grahoricu lucerna crvena, švedska, bijela, djeteline: stočnerepe ozimu

-

s... s.

-

-

NUDIMO

VAM:

i sve

ostalo

-

svakom -

alate

sjemepotrebno domaćinstvu

i zaštitna

sredstva

Opskrbite našimsjemenom našim u i poljoprivrednim prodavaonama Hrvatskoj. apotekamau cijeloj se

NAŠE

SJEME,

VAŠ

USPJEH!

41

šava

i

okus

krmiva

uzimanje

vidnim

(tablice

pa

hranidbi

u

cati

količina

miris

na

Tablica

svježeg pivskog krava može lošeutjei okus Gramlijeka. tro-

1. Hranidba

krava

treba

davati

pivski od tropzbogopasnosti pobačaja i metaboličkih drugih poremetnji. naČestasu i zaostajanja posteljice kon telenja.

1,213).

Veća

kravama

ne

i kukuruzom

pivskim tropom

mliječnost

litara/dan

Krmiva

Sijeno Pivski (svjež) trop Kukuruzna prekrupa sačma Repičina (suncokretova) Vapnenac VAM GK premiks -

2.

Hranidba

15

18

8

8

8

8

10

10

10

10

2

3

5

6

-

-

1

1

g

60

60

70

70

g

20

25

30

40

kg kg kg kg

—'

Tablica

10

silažom

pivskim tropom

krava

i kukuruznom

mliječnost

litara/dan

Krmiva

Sijeno Pivski (svjež) trop

kg kg kg kg

silaža

Kukuruzna

Repičina (suncokretova) Vapnenac VAM GK premiks sačma

-

Tablica

3.

Hranidba

junadi u

7

10

15

18

8

8

6

5

10

10

10

10

10

20

30

35

1

1

-

g

50

50

60

60

g

20

25

30

40

tovu

pivskim tropom tjelesna

junadi kg

200-

250-

300-

350-

400-

250

300

350

400

450

6,0

70.

8,0

9,5

2,5

3,0

3,5

3,0

35.

4,0

sadržavati

veći

težina

Krmiva

— kg Pivski (svjež)kg trop Krmna GJ-2* smjesa sir.

(12% bjelanč.) kg Kukuruzna

*Krmna

silaža

smjesa

GJ-2

mora

-

—

450-

krmnom

u

500

obroku

11,0.

12,5

50%

4,0

5,0

5,5

25%

4,5

5,0

5,5

25%

postotak kalcija. :

Svježipivski kvari, dana, potrošiti. trop Kvarenje stvara kiselina i se tako da se maslačna svježi razvija usporiti pivski trop i hladnom za vremeu plijesan, posebice toplog drži bačvama prelije Treba na.

2 do vodom.

5 ga brzo,tijekom se

42

brzo

se

može

se Svježipivski tropteško silira, Tijekomhranjenja pivskim tropom sadrži mnogo sirovih treba i jer vlage bjeposebnu pozornost posvetiti Silaža kisela i lovalova i vimena lančevina. čistoći jejako staje, krava, okusa.

Pivski može i se suza jermlijeko šeg pribora mužnju, može trop ali i s miris se povezano šiti, jesušenje većim može poprimiti neugodan nakon mikrobiološki a smatroškovima, sušenja onečistiti.

Dr. Feldhofer se njuje postotak probavljivosti.

Stjepan

PIONEER SJEME d.0.0.

MAKSIMIRSKA

120

ZAGREB

10000

CROATIA

“

TELEFONI:

PION

+385/01-2339-592

FER.

Pioneer

+385/01-2339-590

TELEFAX:

Poljodjelci, Tvrtka Pioneer d.o.o. sjeme

količine

+385/01-2339-591

hibrida

i za

kukuruza

silaža, (zrno, klip,

silaža

sjetvu

godine pripremila je dovoljne različite različite i uvjete proizvodnje namjene 1997.

za

zrna).

za

Vas

za

višegodišnjim pokusima Hrvatske, širokoj Vašim već dokazali izuzetnu rodnosti na proizvodnji oranicama, svoju prilagodljivost i klimatske Hrvatske. zemljišne uvjete kalibrirano u testa što jeklijavostii Sjeme prodaji je, visoke visokog hladnog jejamstvo i iu i odličnog ujednačenog nicanja hladnijim vlažnijim proljećima.

PIONEER-ovih hibrida kukuruza 1997.

Pregled prodaji godine FAO HIBRID | CLARICA HELGA, PANNONIA 3860, MIRNA,STIRA, EVA,MARISTA, PIONEER

hibridi kukuruza

su

širom

u

ali i u

na

u

STEFANIA,

NATALIA, 600

COLOMBA,

RANDA,

FLORENCIA,

PURA,

CHIARA

VOLGA,

PALMA

CECILIA

informacije potrebne javite gornje brojeve “Pioneer zimske sastanke" 15.

1997. počinju siječnja godine. koji 10-ak dana će biti sastanka" selima po održavanja prije izvješeni svakog“Zimskog točnim terminima i sastanaka.

Povedite i i plakati održavanja mjestima prijatelje, svoje Za

sve

nam

se

na

telefona

ili dođite

na

s

oni

su

dobro

došli!

PRIDRUŽITE

SE NAJBOLJEM

!

43

Kataralna upala vimena

-

mastitis catrrhalis zahvatio

govori je upalni upali kataralnoj lokaliziran katar kanala i alveola. sluznice je mliječnih cisterne, epitel zahvati a ako se o na samo upali cisterne, kataralnoj govori sluznici cisterne, kanala.

Kada na o samo proces prijeđe upalimliječnih kanale, kataralnoj ali se može ili kanale o na riječ vimena, čak alveole, je kataralnoj upali sitnije cisterni. kanalima i na nalaziti i na većim vimena

O

cisterni

i većih

se

kanala

kada

proces Kada

samo

upale ali normalno sasvim izgleda, mlijeko nešto vodemlazovima u je prvim U tom i te ima usiraka pahuljica. nije, bolesti obliku noržlijezda mliječna kamalno a lučimlijeko, proizvodi što su kao upalnetekućine, tara, i stanice i druge, epitelne gnojne tek u većim s se miješaju mlijekom i u te kanalima cisterni, uklanjaju mlazovima. u mužnje prvim prilikom oblicima kataralne U lakšim upale normalno također vimena mlijeko malo ali samo vodenije, izgleda, je čiobično zahvatio proces nije jer odnosno tavo četvrti.

No, pri- nih kataralnih upalavimena vime, četvrt ili mliu izrazito vimena a mjesa pahuljica ugrušaka manja, prilikom je ima i to ne samo u požilava. i nekako tvrda više, jeku opipavanja iu mlazovima nego četnim kasnijim. vimena Kataralne se dijele bolesti oblicima upale U mlijeko na kronične i akutne. laganim normalno i sasvim promjene izgleda dokazati se mastitis mogu jedinokemijskim Akutnikataralni U i metodama mikroskopski.težim U akutnom obliku makataralnog izsekret vimena slučajevima jeveć hemostitisa najčešći su u zročnici voderazito promijenjenmlijeko je Naili stafilokoki. litički streptokoki kolisirutkasto, nasto,pahuljičasto, neredovito bolesti stanku pogoduje mu čina jesmanjena,talogobilan, ili vimena. izmuzavanje očuvan nepotpuno ali izgled mlijeka. je Bolest a lakših tkivo Kod običnonastupanaglo, upalažljezdano je zdravstveno očuvalo te stanježivotinja najviše svojugrađu, prili- “opće kom se mijenja, tjelesna opipavanjamliječnežlijezde naglo tempetek i prenećemo ustanoviti U teratura nestaju promjene. jepovišena, iz žim vimena struktura slučajevima živanje, mlijeka oboljele sekrecija može biti u sekretu jepočvorasta, jesmanjena, tvrda,slabije četvrti fibrina i akutnom a u odljušvećan brojleukocita, elastična, stupnju i U kronič- tenog epitela, krpicagnoja rjeđe osjetljiva. krajnjem stadiju Kod

-

44

su četvrt opću primjesa otpornost priotekla i od sise i u je bolna, toplija drugih mjericenepravilnostgrađi četvrti vimena.

Pri sisa i na nemužnji, dodir, vimena,povrede vimena, krava nemirna i može ritnuti. i se je redovita, gruba nehiginepotpuna, Prilikom i pregleda mužnježivotinju jenskamužnja,uporabaneispravnih treba dobro obuzdati.

Nastanku boza strojeva mužnju. lesti Uzorak treba radi pogoduju neprikladan smještaj liječenja mlijeka u nabakteriološku na a staju, nepovoljna mikroklima, poslati pretragu, visoka zraka i nakon ročito vlažnost propuh odgovarajući primijeniti toga zra(preveliko usmjereno strujanje lijek. i u prljavština ka), staji ispustima, kataralni mastitis Kronični neprimjerena prehrana, davanjepokataralne kvarene upaistodobna Uzročnici kronične hrane, pojava le vimena stafilokoki i su Strepto- drugihopćihbolesti i različitih drucoccus ove bolesti vimena.

U i šiagalactiae.

Tijek upaleje gih razvoju i mastineprimjetanmože trajati mjeseci- renjukroničnogkataralnog Kada vlasnik ili muzač ma. ako se otkriju tisa veliku uloguima i čovjek, vimena ne uznapredovale promjene pridržava općihnačeladržanja, može biti nu, i već uspjehliječenja mliječnih prehrane iskorišćivanja zdravstveno stakrava.

Opće neizvjestan. vimenu na nenjenije promijenjeno, u Upalni cjelini postupno proces znakova ma vidljivih upalnihprosluznicu zahvaća najprije cisterne, cesa. zatim kapa mliječne velike, manje Ova bolest danas od i alveole je jedan naj- nale i napokonsve kanaliće zdravstvenih većih problemamliječ- u vimenu. U početkuna vimenu nenih u kao ni na mlikrava, jerje prisutna ma gotovo vidljivih promjena, svim i zdravstveno krave uzgojima goveda govedarskoj jeku, opće stanje velike veoma također Na pričinja proizvodnji nijepromijenjeno. opip ili gospodarske štete.Gospodarska mliječna žlijezda nije osjetljiva je stau tek malo važnostje naročito Koža izražena na jači osjetljiva o pip. krava. s normalno jama većimbrojem Računa na četvrti oboljeloj je gipda se u našim uzgojimamliječne ka. Žljezdano tkivo s četvrti oboljele krave do 20% daju manje mlijeka vremenom se u se smanjuje, njemu kataralnih vii odraz zbog kroničnih upala mogu pruge čvorići, napipati Osim krave mena. što tkiva. Žljezdadajumanje proliferacije vezivnog i se u tome tkivo štete očituju mlijeka, što tvrđe. no sve postaje Bujanje krave iz se prerano izlučujuuzgoja, vezivnogtkiva naročito izraženo je im mlibazi sisa i mličetvrti jer propadaju na vimena, žljezdanom d ijelu dobre za kakvoće jekonije preradu, ječnecisterne. Upalniproces najniti dobro za dovodi do je ljudsku prehranu. češće atrofije (smanjeu vime do a Uzročnici dospijevaju naj- nja), rijetko povećanja oboljele sisni kalimfni ničešće galaktogeno(kroz četvrti. čvorovi Nadvimeni i na no i po mogu se ne nal), druge načine. su promijenjeni njima Bolest i zagase U livime mužnjom prenosi može prosuditi je upaljeno. đenom bolesti steljom. početku jenepromimlijeko ali sadržava oblika vimena povećanibroj Razvojutog jenjeno, upale svi ima i karakterističan slabe a čimbenici pogoduju leukocita, koji

krvi. Bolesna

obično

vimena.

To

45

četvrti kojeimajuatrofične iz ali se kojeizlučuju gnoj vimena, onih odmah s počinje liječenjem znakove krava tipične kojeočituju kod katara vimena.

Krave kroničnog i kod znakovi nisu tipični kojih kojih latentno protječe (skriveinfekcija u se zasušenja. liječe razdoblju no) katar vimena Kronični dugotrajan Prilikom hitreba liječenja popraviti S višemjeseci. je proceskojitraje muu prilike staji, higijenu gijenske da obzirom to na nema vidljivih dugo i hranidbu. žnje vlasnici i znakova životinja upale, davati u bolesnu se mogu Lijekovi da redu u muzačiopažaju neštonije i i to nakon četvrt vimena, temeljite kada tek s vimenom patološke proili u mužnje pakinjekcijama potpune vimenu na uznapreduju.

Lijemjene antiU obzir dolaze različiti mišić. bez ili tada otežano gotovo čenjeje i sulfonamidi drugilijekovi. biotici, Upalniproceszapravoje uspjeha. antibioNakon prestanka davanja ali ima i se blageprirodespro razvija, vime tika u neje vime,potrebno progresivan tijek. trajno izmuzivati dnevdana koliko triput često su mliKada no. zahvaćene stražUpalom završeno, je liječenje i inače četvrti su one za u vimena,jer nje preradu jekojošnijepodobno i naostaci se č ešćim ozljedama izvrgnute još lijekova jer mljekarama, klica. tako i neko pa u gnječenjima, prodoru zadržavaju organizvrijeme krave i u se a mu mlijekom vimenu, ograUpalniprocesuglavnomje Ako tek se u liječi izlučuju. ali s vremepostupno na ničen jednučetvrt, izazasušenja, najbolje je i zahvatiti razdoblju na nom može prijeći druge brati početak a uporazdoblja, vime. toga češća Upalajeopćenito cijelo iz treba izmuzivati ne i trebljeni lijek starih krava kod kojimaje opća vimena. manja. otpornost Preventiva vimena katar se Kronični može Prilikom poduzimanjapreventivkliničkompretra- nih dijagnosticirati kaktreba ustanoviti prvo mjera mastitis-testom i gom broja- vo vimena, zdravstveno životinja, stanje je u njem stanica mlijeku(elektron- kakve su prilike kakav u je staji, Kada skim se u brojačem). stajskom sa mužnja, životinjama, postupak utvrdi uzorku 300.000 mlijeka zdravobaviti hranidba i sl. Treba leukocita 1 ml 500.000 u mlijeka, stveni posebice njipregled krava, veterinarse obavješćuje područna bakteriote hovih načiniti vimena, ska radi služba poduzimanjamjera da se utvrde loške mlijeka pretrage i liječenja preventive. vrste mikroorganizama uzročnika kontrolirati zatim bolesti. način Valja Liječenje i za mumužnje ispravnost strojeva Kada te vrsse u u nekojstaji pregleda žnju, stanje staji, pregledati vime krava i kada baknačin se i tu dobije prehrane. krave Iz se s očise teriološki nalaz,pristupa liječeuzgoja izlučuju odnosno kao i se odlučuje kojeće nju, glednimkroničnimkatarom, krave biti liječene.

Ne treba vimena. one s liječiti gnojnimsadržajem okus,što je Kakatar vimena. za čajno kronični sve u prisutno više snije je mlijeku S upanapredovanjem g noja. krpica više le se sve izlučivanje mlijeka i smanjuje napokon potpuno preatrofira. bolesna kada četvrt staje slankast

veoma

zna-

ili

krave

-

-

46

Izlučuju vimena. višečetvrti i krave

bolesne

greške. telad treba uzimati od samo žensku zdravih krava koje imaju pravilno Treba raskužiti lezatim temeljito vime i sise. građeno što i sve bilo u dodiru s žište je Kada se s bolesnim preNakon svake jednom započne životinjama. ventivom i borbom dezinficirati za k roničnih protiv mužnje valja stroj katara tu veoma i ostali vimena, važno je mužnju iskorišćeni pribor. borbu nastaviti dok sve ne Redovito kontrolirati uzgoj — — ispravnost bude zdrav. i za potpuno strojeva mužnju drugeopreme, rad te kontrolirati i Dr. muzača upozoriti StjepanBanožić s

dvije

ili

ih

na

Podjela nagrada dobitnicima nagradne

Prilikom

obnove

stada

igre Mljekarskog

lista prosinca prostorijama rasplodnu dobili orsu Hrvatskogmljekarskog društva pištolj mala “Izvlaganizirana je svečanost Jelić i KaHelena Živko, Ž arko dobitnika čenja nagrada Mljekar- tica Plentaj. lista za 1996. skog godinu." bređe koze dobio Zlatko Dvije Ovom je nagraizvlačenju vrijednih Skomina. da izprethodilo je,već obavljeno 15 bređe koze i vlačenje nagrađenih.

Dvije jarca(druga su Željki dana 20.

Hrvatu Dukić. nagrada) pripale Tog prosinca skom Ilici u Prvu i mljekarskom društvu 31/ rasnajvrijedniju nagradu Illod 15 12 bređu 7 dobio pozvanih nagrađenih njih plodnu junicu mjeseci odazvalo se svečanosti proglašenja je Mirko Tambolašiz Pitomače. nagrada. dobitniku diće Nagradu predati noNepristranost jezagarantirala rektor primarne proizvodnje mlijeka vinarka selo i za Emisije poljopriv- “Sirele" Bjelovar. redu Gorana Holubkojaje Nakon imena svečanepodjelenagrada izvlačila Veršić nagrađenih. na zajedničkomobjedurazmijenili Pet jednakih nagrada pakovanje smo naša o razmišljanja MljekarVitele 25 te kg kompletpoljopriv- skom o o stočarstva, listu, stanju alata dobili su rednog i o naravno neizbježnoj premijama, Čorba,SnježanaPerko, temi “cijena i o Ljubica m lijeka" nastupaJakov Mesarov Frai Šatrak, naš suLjiljana i jućimblagdanimazaključili Jaklinec. i Novu sret uz za njo gočestitke Božić dinu da i se kozu te Vičvrstoodlučni ćemo Rasplodnu pakovanje u tele se idućegodineigrati našem Mljeposrećilo karskom listu!

Jeleni KriStjepanuBačeković, Slama i žan,Josipu Fijolić.

Miljenku Uredništvo 20.

1996.

Bređu

u

kozu

i mesarski

-

-

-

-

-

47

Muznost

-

važna proizvodna i uzgojna osobina krava

najtežih Mužnja poslova mliječnomgospodarstvu. jedanje U takvim do kada nalazi veći krava. se u stadu posebicedolazi izražaja broj sustavi ili koriste se mužnje,različiti slučajevima kojiviše prednosti strojne tajposao. manje olakšavaju krava

od

je pokretni Najjednostavniji ima stav samo muznu jednu koji istovremeno muze se jedinicu, tj. složekrava. su samo jedna Mnogo dio oni sustavi su koji posebnog niji Staltzv. u objekta staji, izmuzišta. nim i različitim inovacijama nastoji se u ovome poslusmanjiti udjel ljudda tako danas se već skog rada, učešća koristi i bez mužnja strojna tzv. robot-muzni ureljudskog rada, đaj. ručne Dok se mamužnje prilikom ne kojastoga traje njegbrojakrava, vodi velika brzini ne o briga dugo, kod mužnje većeg broja mužnje, brzina iznimno krava vamužnje je Posebice koako to se žna. vrijedi riste Dobre za osomužnju. strojevi bine muznosti mužnji pristrojnoj i su orgavažne zbog djelotvorne i zdravmužnje zbog nizacije strojne vimena. kravljeg stvenogstanja lako kod nas muje udjelstrojne danas žnje sadašnji razvoj neznatan, da upućuje govedarske proizvodnje će se ona vrlo brzo širiti svugdje gdje krava veći. biti u stadu će broj Stoga dobro osobinu je važno poznavati su-

muznosti.

Definicija krave Sposobnost

muznosti

va

se

nosti

muznost.

Dobra

za

mužnju

nazi-

osobina

muz-

predpostavlja potpunu svih vimena. mužnju četvrti Brzina mužnjeje temeljna mjera muznosti. interesu u Uzgajivaču je da što da s time mužnjatraje kraće, 48

brzu

i

To

u

štoviše jedinici mlijeka. da brzina su Istraživanja pokazala izražena u namuzemužnje količini u uvevremena nog mlijeka jedinici like zavisi sisinom sfinkeru o koji ulaz u ali i o zatvara sisu, drugim čimbenicima. vanjskimnasljednim više Brzina se na mužnje mjeri načina: količina izmuzena najveća mlijeka u jednojminuti, količina u prosječna mlijekajednoj minuti, mužnje. ukupno trajanje izmuzena Najveća količina mlijeka u minuti jednoj pouzdanajemjera brzine muznosti.

Na nju najmanje utječuvanjski čimbenici, posebice muzavršetka subjektivna procjena žnje.

Prosječnakoličinanamuzenog minuti u predstavlja mlijeka jednoj ako se se podatakkoji dobije cjes lokupnakoličina mlijeka podijeli se mužnje.Ovdje trajanjem javlja koliproblemjednoznačne definicije čine i čemu treba trajanja, pri jasno li se odrediti i navesti uzima pritome ilise tu samo mužnje vrijeme trajanja i izmuziuključujevrijemetrajanja količinama mlis vanja pripadajućim Danas da se jeka. prijeuobičajeno likom progenog testiranja rasplodosobinu muznosti koristi na njaka količini o mlijepodatak prosječnoj ka bez izmuzivanja. se

u

vremena

izmuze

-

-

-

mužnje Ukupno trajanje od te osojejedan načinaprocjene također

utječe laktacije Stadij međutim,javlja Ovdje iste Razlika i u brzini blem mužnje mužnje. početka točnog očitavanja i kakrave biti u prvom dijelu laktacije mužnjekojemože pod utjekraja kolisamo se Samo ne musnije može objasniti cajem mjeritelja. trajanje krava kod Tako koliu bez o činom mlijeka. je žnje podatka namuženoj brzina biti ne prvom mužnje dijelu laktacije objektivna činimlijeka može tu osobinu. za sporija. mjera Paritet veoma utječe laktacije brzinu na Čimbenicikojiutječu Brzina brzinu na _mužnje mužnje. mužnje lakraste s rednogbroja porastom brzinu sfinkera Osim na musise, ( paritet). tacije i u velik žnjeutječe brojčimbenika, od Pasmina odvažnijih i onih vezi sa je jedan se koji životinjom Brzina brzine _mužnje. čimbenika za nose na kakvoćustrojeva mužnju i osomužnje dakle, pasminska je i posetehničku ispravnost, njihovu Pasmine bina. p odručja rad. nizinskog bice za podešenost brdood bržumužnju pasmina imaju i krave za brda Poznato mužnju vitih Pripremljenost područja. je je musa holstein zina u tijekom postupak životinjom veća mužnje pasmine uvelike muna ili simentalsmeđom utječe trajanje sa žnje usporedbi da Zna se se prijepočetka skom žnje. pasminom. vikrava podražavapranjem mužnje uvelike za mužnju Strojevi utjei za s mena opremom rukovanjem To ču na brzinu s mužnje. jedne je te se tako fiziološki strane životinja mužnju, tehničkih rješenja posljedica muza priprema odvijanje ali i razine procesa ispravpojedinih strojeva, luče fazi U se specifične nosti žnje. toj Prilikom za mužnju. strojeva hormoni žlijezda koji nabave strojeva izlučevine voza mužnju valja tlak u vimenu te na djeluju unutarnji oni da se nabave diti o tome računa obaviti. se stogamužnjamože brže brzu i kvalitetnu muo siguravaju koji se ne Tijekommužnježivotinje smiju vibez oštećenja mogućnosti žnju, a tući, ponajmanje jer uznemiravati, da se stroPosebice mena. važno je remeti hormonalna u tom se slučaju uredno uz za održavaju mužnju jevi aktivnost pa jebrzina mužnjeusposvih redovitu koji dijelova provjeru mlitako da rena, istjecanje prestaje na sam i utječu sl.). (vakuum proces da tom u slučaju je jeka.Kažemo dosad kod Tome nas se nije pokrava mlijeko. “ustegnula" pa je svećivala dovoljna pozornost, takovimenu krava u naKoličina mužnje mlijeka strojne prilikom brzinu đer i niz su na stao mužnje.Mužnja utječe teškoća problema, jer krava bile krave nas većom na muzene količinom mlijeka je nepravilan krava i bila s nego spora mužnja brža manjom čin. je Posljedica nepotzdravstvenih uz količinom mlijeka. pojavu puna mužnja vimena. problema od Jutarnja jemužnjabrža večertreba tražiti u sisa vimena Oblik i nje.Razlogprije veličina svega vimenu u muznosti Na u većoj količini" mlijeka osobinu mnogome oblik i a mužnje. jutarnje prilikom veličina utječu vimena, posisa. sebice bi Da se životinje mogleusporediti da vime ima vikoličinama u s pravilan Poželjno je različitim mlijeka oblik tzv. na se menu, jednakekoličine koji osigurava obavlja korekcija Na svim se u istu četvrtima. taj mlijeka količinu mlijeka. bine.

pro-

se,

na

-

brzinu

-

-

-

-

-

49

načinosigurava mužnja. manje stražnjih. djelotvorna istraživaU indeks vimena kod sivećinislučajeva prednječetvrti njima, naše vimena od mentalske su iznosi oko slabije razvijene stražpasmine 42%, nalazi da bi u se u p a njih štoznači manja idućemrazdoblju, stoga njima količina kada se mlijeka.

Ovaj problemnije očekujevećiudjelstrojne toliko kod ručne trebalo raditi ne naglašen mužnje, mužnje, intenzivnije ali stvara velike kod indeksa visamo na teškoće strojne unapređivanju Ukoliko odnos i i osobina mena mužnje. je već drugih prednjih kojeutjemuznsot. muzna na stražnjih četvrti ču nepovoljan, treba ostati na vimenu tako i vimena jedinica neSmještaj povezanost dok i ona se ne pomuze četvrt maju izravan učinakna brzinu mudugo količinu najveću kojasadrži mlijeka. žnje,ali utječuna težinu rada pri način Na brzina muse Ukoliko vime taj usporava mužnji. niže je postavtada i svei žnjepojedine mokrave,pa povezano, ljeno slabije muzač stada Poi ra duže. ukupnamužnja traje napor uložiti veći pri stavljanju sebice to važno u izmuda bi obavećim muzne je skidanju jedinice krava mora vio zištima čegdjeskupina mužnju. kati da se muze jednukoja jošuvijek i oblik sisa ne da samo Veličina bi zajednonapustile izmuzište. uvelike brzinu na utječu mužnje,već Kod krava s odnosom i na rada Nenepravilnim organizaciju muzača. vimena nastati i i oblici sisa otemogu četvrti češće veličine pravilne zdravstveni i muznih posežavajustavljanje problemi vimena, skidanje bice u kada To da se s vimena. slučajevima mužnja jedinica jerazlogom i ovom ili s nekvalitetnim vimena se obavlja strojevima posvećuje dijelu ako oni nisu velika kod getehnički ispravni.

Zbog pozornost programa vrlo netske smiu važno uzgojnom togaje izgradnje. slu voditi o da brigu genetskoj izgradnji Valja paziti prilikom s trojne vimena kod odnosi su kojeg četvrti mužnjesise ne budu velike, posebice da im poželjni. te da jepromjer prikladan su odnosa četvrti ravnomjerno raspoređene.

Ispitivanje vimena, vimena tzv. indeks se Zaključak obavlja posebnim izmuzenu lako kod nas uređajemkoji skuplja je m užnja strojna količinu svake zasebneznatno očekičetvrti mlijeka zastupljena, valja Na no. o vati da će ona raztemelju podataka namužeidućeg tijekom iz svake nom farmama biti na četvrti mlijeku izraču- doblja većim dijelom tzv. indeks vimena nava se Posebice se kojipop rocesa. tehnološkog odnos to odnosi novoformirane farme na tvrđujepostotni namužene u količine mlijeka prednjimčetvr- kojeće se intenzivno baviti proiztima i U takvim ukupno namužene količine vodnjommlijeka. će uvjeU idealnim tima biti mlijeka. slučajevima ovaj mužnja strojna važančimbi odnos biti morao benik 50%, štoznači proceuspješne organizacije da svim mliu farmi. sa na četvrtima je količina proizvodnje jekajednaka. čimbenikakojiutječu Poznavanje Oblik vimena na u mnogome povemužnju,posebicestrojnu, važno je farmera i kod izbora Vime za zan s se pasminom. svakog koje naj- je više i kod koidealnom ima holza približava strojeva mužnju njihova stein Kod simentalske pasrištenja. pasmina. mine vimena su Dr. Ivan prednje četvrti često Jakopović od

50

Prema

Izzakonodavstva izmjenama dopunama Vjerujemo će našečitaoce i i ribarstvu i naknadama zakona o u poljoprivredi dajemo novčanimpoticajima eventualne lista u a ćemo ga u cijelosti, idućem brojuMljekarskog objavit te komentare tumačenja. primjedbe, Grožđana 8. otocima; poluotoku članka 89. Ustava Na osnovi Republike HrvatPelješcu, Primoštenskom obradovati

da

ODLUKU

PROGLAŠENJU

O O

ZAKONA

'

IZMJENAMA

NOVČANIM

INAKNADAMA

POTICAJIMA

U

RIBARSTVU

POLJOPRIVREDI! Zakon

Proglašavam novčanim Zakona

izmjenama

o

i dopunama

i naknadama

poticajima donio poljoprivredi i ribarstvu, koji je Hrvatske Sabora dom o

u

prosinca

Mesnog

i koštanog

13.

Uzgoj

Članak 2.

Članak

poticajima i naknadama u poljoprivredii ribarstvu (“Narodne novine", br. 29/94.,9/95.i108/95.), članak 5. mijenja se i glasi: na

novčani

poticaj ostvaruje se

-

ovaca

-

konja

1.850,00 kn po grlu

peradi

14,80 kn po

nih

Trogodišnjih

muških

elitnih

dvostruko

-

Sjemena

Rasplodnih grla izvornih pasmina koza i magaraca, da, konja, svinja,ovaca, 5.

Testiranje odabranih

(pertomance test,

gove-

rasplodnih bikova test)za umjetno osje-

progeni

goKvalitetnog rasplodnog podmlatka koza, konja, peradi i seveda, svinja, ovaca, iz matica lekcioniranih uzgoja, 6.

pčeladomaćeg

7.

repe

Soje, suncokreta, i duhana,

grlu

komadu

10,00 kn po

dozi

8,00 kn po

dozi

6,00 kn po

dozi

testiranih

jednostruko

3,00 kn dozi

netestiranih

4.

i prirodnipripust

menjivanje

kn po

rasplod-

(sperme) kvalitetnih bikova,

4.

370,00

testiranih

-

konja,

3.

grlu

pčela kvalitetnih bikova 3. Sjeme (sperma)

Kravljeg, kozjeg i ovčjeg mlijeka, kvalitetnih

kn po

30,00 kn po komadu

matica

-

2.

i koza

444,00

selekcioniranih

-

izvodnju: 1.

1.480,00 kn po grlu

svinja

pro-

za

litri

0.55

-

-

“Pravo

kn po

i kozje

goveda

-

novčanim

5.

-

U

1.

iz članka

proizvodnju proizvoda jedinici

poticajza određuje se po

Rasplodni podmladak

O

I RIBARSTVU

POLJOPRIVREDI

i glasi:

ovčje mlijeko

r.

I NAKNADAMA

ribe."

Uzgoj

1. Kravlje,

v.

brašna,

ribe,

morske

slatkovodne

ovoga Zakona i iznosi za:

ZAKONA

I DOPUNAMA

NOVČANIM

o

12.

2.

POTICAJIMA

U Zakonu

maslina,

“(1)Novčani

ZAKON IZMJENAMA

Preradu

Članak

Hrvatske

O

11.

6. mijenja se

1996.

Republike dr. Franjo Tuđman,

maslina

na

sjednici Broj:01Zagreb, 18. prosinca 1996.

96-2182/1 Predsjednik 13.

preporučenih

Sadnica

14.

preporučenih sorti,

10.

Za-

Republike

stupnički

(cijepova)

sadnica

sorti,

ZAKONA

I DOPUNAMA

vinogorju,

i

Loznih

9.

i

o

Konavlima

ske, donosim

O

Zakon

uljane repice, šećerne

Rasplodnih grla hrvatskih

izvornih

pasmina

a) istarsko govedo

5.500,00

kn po

grlu

b) slavonski podolac

5.500,00

kn po

grlu

c) konja

1.850,00

kn po

grlu

d) svinja

740,00

kn po

grlu

e)

ovaca

350,00

kn po

grlu

f) koza

350,00

kn po

grlu

g) magaraca

600,00

kn po

grlu

kn po

grlu

5. Odabrane -

rasplodne bikove

za:

umjetno osjemenjivanje (perfomance test)

5.000,00

51

-

prirodni

pripust (perfomance test)

2.600,00

kn po

grlu

Utvrđivanje uzgojnih vrijednostirasta i razbikova voja odabranih 6.

(progenitest) 7. Odabrane

rasplodnjake zemaljski uzgoj -

-

-

2.

1,85 kn kg žive vage

muške trogodišnje kvalitetne konja (pastuha) za pastuharne

3.700,00

kn

po

grlu

0,41

kn

po

kg

soja

0,41

kn

po

kg

uljena repica

0,37 kn

po

kg

šećernarepa

Rasplodni podmladak goveda

2.000,00

kn po

grlu

-

svinja

600,00

kn po

grlu

-

ovaca

500,00

kn po

grlu

-

konja

-

i koza

kn po

2.500

00

40,00

kn po

grlu

"

selekcioniranih

pčela

matica 3.

suncokret

litri

0,80 kn po

-

i

industrijskekulture:

8. Ratarske

Kravlje, ovčje mlijeko

[ kozje

1.

Uzgoj morske

(4)Brdsko Zakona

ribe

komadu

7,00 kn po

područje sljedeće

kg.

u smislu planinsko ovoga općine, odnosno gradovi:

su

1. Generalski

Stol, Netretić, Ozalj,

Žakanje,

karlovačkoj, Županiji list duhana 3,00 kn po kg Ča2. Delnice, Klana, Jelenje, Fužine, Čavle, Brod Ravna bar, Moravice, Gora, Grožde 9. otocima, Mrkopalj, poluotoku Pelješcu, Vrbovsko i Lokve Skrad, Konavlima i Primoštensko Županiji primorsko(općine vinogorje goranskoj, Marina, Primošten, te rubni dijelovi Šiopćine 3.

Perušić Senj, Brinje, benik i kn ha 2.590,00 Županiji Donji) po Gospić, Seget -

5,00 kn

100

na

kg

Ogulin u

-

na

u

u

10.

Loznih

sadnica

(cijepova)

preporučenih sorti

11. Sadnica

sorti 13.

5,00 kn po

plodova maslina

Mesnog

i

koštanog

morske

Uzgoj

15.

Uzgoj slatkovodne

-

pastrva

3,00

za

prve

vinograde

Pelješcu tri

(2)Novčani

i Konavlima

7. Voćin

u

Županiji Županiji virovitičkopodravskoj."

3. Članak

na

kn

po

se.

Članak

kg kg

otocima,

6.000,00 kn po

godine.

poticaj za mlijeko

Sinj, Cista Provo, Lovreć, Imotski, Donji Proložac, Zmijavci, Dicmo, Otok, Vrgorac, Zagvozd, Podbablje u splitskodalmatinskoj, i Lupoglav u 6. Lanišće istarskoj,

8. briše Članak

ribe:

2,00 kn po

poluotoku

kg

kg 5,00 kn po kg

ribe

Županiji šibenskoj,

Šestanovac, Županiji

0,40 kn po

šaran

16. Novozasađene

ha

po

u

5.

komadu

0,89 kn

brašna

14.

-

1,00 kn po komadu

preporučenih

maslina

12. Preradu

ličkosenjskoj, 4. Unešić

isplaćivat će sei:

pravnoj osobi koja provodi program uzgojno u selekcijskog rada u stočarstvu Republici litrimlijeka za koju su Hrvatskoj po proizvođači mlijeka ostvarili novčani poticaj u visini od 20,00 kn na 1.000 litara mlijeka;

4.

Članak

10.

mijenja se

i glasi:

(1)Postupak za ostvarenje novčanih poticaja, u kojem potrebnu dokumentaciju, je korisnik dužan držati u rasplodni podmladak i obrasce novčanim popisa o ostvarenim i poticajima, propisuje ministar

vrijeme

uzgoju

poljoprivrede

-

obračunatoj

-

osobi

pravnoj

koja provodi program zaštite mlijeka po zdravstvene litri ostvarili novčani za koju su visini od 3,00 kn na litara u 1.000 poticaj mlijeka.

-

mlijeka

obračunatoj proizvođači

šumarstva.

(2) Način

isplatenovčanih korisnicima propisuje

neposredne

krajnjim

ručje, iznosiza: otoke

52

i poluotok Pelješac,novčani

poticaj

ministar

financija. ministar i šu(3) poljoprivrede Ovlašćuju i ministar iz marstva da financija propisima stavka 1.12. ovoga članka te propišu prekršaje odrede novčane kazne te se

u

za

-

od stavka članka za pod1. ovog (3)Iznimno ručja iz članka 2., 3., 4. i 5. Zakona o područjima posebne državne skrbi ("Narodne novine", br. 44/96.), te za brdsko planinsko pod-

poticaja

prekršaje.

5. Članak

Članak

mijenja se i glasi:

“Korisnici

naknada

13.

ovoga

Zakona

iz članka

12.

stavka

1.

potrošači, ribljihkonzervi proizvođači konzervi osta-

su

krajnji

iz stavka

2. su

otocima

i proizvođači

a

korisnici

na

ribljih

na

korisnici

područjima osobe fizičke i te

lim

iz stavka

1.

1. točki 1. alineja1.,2.,3.,

U

točki

2.

a

Članak Danom

broj-

se

Točka

3.

“3. Za

mijenja

proizvedene

sardina

konzerve

koje se nalaze kilogramuizakonzerve

nicama

otocima

na

područjima

točki

kn

po

dodaju

Odbor

Sabora

za

Članak 13. doma zakonodavstvo Zastupničkog Hrvatske utvrdit će, redak-

Republike

pročišćeni u

tekst Zakona o cijskiurediti i izdati novčanim poljoprivpoticajima i naknadama

2. izariječi: “poljoprivrede"

“ribarske riječi:

se

i

novčanim

o

33/96.).

novine",

Članak 17. stavku

o

u

7.

U članku

(“Narodne izmjeni Zakona

broj-

se

i

poticajima naknadama ("Narodne poljoprivrediiribarstvu br. ba

proizvedene na po kilogramu."

“1,49".

kom:

inspekcije".

redi i ribarstvu.

riječi: 14. Članak Iza “ribarski". redni" dodaju riječi: riječi: “i točka i dodaju stupa snagu osmoga Ovaj Zakon briše “stočarstva" riječi: “Narodnim dana novinama", ribarobjave i slatkovodnom

U

članku

stavku

17.

3.

pre-

u poljoprivredi poticajima ribarstvu novine", br. 25/96.) i Ured-

tvor-

u

3,50

brojka: “1,00" zamjenjuje

4.

Zakona

i naknadama

čanim

sardina

3,00 kn

ostalim

ovoga

snagu

poljoprivredi

i glasi:

se

stupanja na

stajevažiti Uredba o izmjenama i dopuni Zakona u novčanim o poticajima i naknadama i ribarstvu (“Narodne novine", br. o novo izmjenama Zakona 15/96.), Uredba

“0,25".

kom:

U

u

brojka: *0,32" zamjenjuje

11.

12.

alineji4. brojka: se, *2,96" zamjenjuje se brojkom: “2,60". brišu

i 13.

11., 12.

se.

ovlaštenja

financija."

Članak 14. stavku

3. briše

4. i 5. iz članka temelju ovoga Zakona, donijetće ministar poljoprivrede i ministar financija uroku od 60 dana išumarstva od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Propise na

6.

U članku

10.

1. točka

stavak

24.

Članak

isplatenaknada neposredne članka propisat će ministar

ovoga

U članku

i uzgoj ribe.

ribolov

Način

Članak

su

koje obavljaju gospo-

pravne

darski

3.

iz stavka

“poljopriv-

iza

se

na

se

propisima

o

morskom

u

njuje se od

stvu".

Članak U članku

atočke

8.

3. točke

18. stavku

4.,5.,6.,7.,8.19.

3., 4.,5.i6.

Klasa:

1., 2.13.

postajutočke 1.,2.,

“duhana"

19. točki 8.

briše se,

prosinca 1996.

ZASTUPNIČKI

HRVATSKE

REPUBLIKE

a

MUZNI UREĐAJ ZA KRAVE IPOSEBNO ZA KOZE KUPUJE NAŠ PRETPLATNIK. OBAVIJESTI

OČEKUJEMO

NA

HRVATSKO

MLJEKARSKO

DRUŠTVO

424

godine.

Predsjednik Sabora Zastupničkog doma Vlatko akademik Pavletić, v. r.

se

tel. 01

primje-

DOM

9.

riječ: “tih". “tog" zamjenjuje riječju: riječ:

U članku

Zagreb, 13.

brišu se,

siječnja 1997.

a

od

320-01/96-01/06

SABORA

Članak

1.

dana

-

RABLJENO

ADRESU

420

31/IIl ZAGREB, OGLAŠAVAJTE I VI U NAŠEM ILICA

-

VAŠEM MLJEKARSKOM

LISTU!

53

PROIZVODNJU, d.o.o. ZA TRGOVINU

I USLUGE

43000 BJELOVAR, Križevačka cesta 3b tel:043/251-890, tel/fax: 043/251-700

TRANSPORTER ZA IZGNOJAVANJE "EKONOMIK"

AUTOMATSKI KOSI VEZ ZA GOVEDA

STOJNICA ZA: OBRADU PAPAKA, MANJE OPERATIVNEZAHVATE, SPALJIVANJEBRADAVICA Projektiranjekompletni građevinskiradovi + oprema -

54

Iz hrvatske

povijesti Prvi svjetskirat 1914.-1918.

našla Završetak svjetskog je Hrvatsku, jer prvog i sasvim Hrvata u Slovenaca, novojdržavnoj zajednici, tj.Kraljevini Srba, bitkama Osim u kasnije prozvanoj Jugoslavijom. toga, strašnim tijekom toga vratiše stotine od rata ne na se tisuća našihpredaka, kojih mnogi sudjelovalo je i Neka im i ovi retci budu domovima. na a onu svojim rata

Opisatoga go, a mi ćemo se rata

imade

vrlo

bio

sudbonosan

za

se

mno-

našem kratkom koristiti i onima osvrtu koje se u a nalaze su pisali pobjednici, leksiEnciklopediji Jugoslavenskog kografskog zavoda,Zagreb,1964., ali i onima su koje pisali pobijeđeni, “Velika Ausi to iz knjige povijest 1984. trije", kojuje napisaoStephan u

ovom

VAJDA.

Uzroci

i

povod Jaka siindustrijalizacija svjetskih la zahtijevala jepreraspodjelu postosirovina i izvora jećih energije.

Njemačka učiniti na račun to 1904. rat. su željeli je htjela generali Stogaje Velike Francuska i modernizaBritanije. ježeljela počelonaoružavanje vratiti izgubljene industrijske pokra- cijavojski. bila preozlo izbilo AustroPrvo kada jinekojejojje Njemačka je je Rusko Carstvo tela 1871. bez 1908. uz na željelo je ugarska svojuruku, balkanskih anektirala napomoć pravoslavnih privole drugihsila, (priroda Sredozemno AuBosnu i kao more. na izići pojila) Hercegovinu poutaboriti taBiH naise su, jetežila strougarska sjedkućeHabsburške. kođer bila od od 1875. bile samo na me, Balkanu, jerje pritisokupirane i britanskom konali turski sultan ostao kao nuta njemačkom Austrije,je vrhovni na suveren. kurencijom zapadu. Umiruće Njemu je Austrija Tursko svima davalo izCarstvo dala 2 funti i on je milijuna šterlinga, je Svima bilo šutio. mala za stoljeća. je glede plijen No, kraljevina Srbija da se ta otvorena vrlo i se u ugroženom počela pitanja jasno osjetila mogu i što “Mlada samo riješiti “krvljuželjezom", Bosni,putem organizacije bunt su gospodarskikrugoviizjavljivali Austrije.

Bosna", protiv i Vladari i bilo Za a tiho, vojni glasno jasno.

Stanje je napeto. početnu iskru bili su su samo u ministrioklijevali jer potrebni pucnji nisu sebe 28.

1914. na u željeli navućikrivnju Sarajevu nedelju lipnja predsjednici bosan“onogakoji je prvipočeo." kojimaje dvadesetogodišnji Naš i izGavrilo PRINCIP ski student car kralj FranjoJosipje Srbin, FRANJU ubio javljivao: “Moja politika je politika prijestolonasljednika ali FERDINANDA i nehotice a napose sumira", njegovi ministri, njegovu ratu

55

dok

majkutroje djece, pruguSofiju, vozili otvorenom automo-

su

se

u

Tihom

oceanu.

Centralnim

Turska

priključila

se

i otvorila

silame

crno-

bojišnicu. i istočnim iskoristili su Bečki spomenutim zapadnim taj vojni krugovi tei da se kaatentat bojišnicama jezbog podjednako zahtijevali Srbija stranama otna mladih bosanskih škihgubitaka objim zni, jerjeskupina ili rovovski rat. Tu bila izvježbana atentatora na nje- počeo pozicijski su okviru u nom mašingeveri. terorističke prviputazaštektali području “Crna ruka". U poznaorganizacije Ratna 1915. godina Ultimatumu od 48 sati tom se tražilo rusku navalili su na da bojišNijemci istražni austrijski organiprogone i Ruse Prut nicu i na atentatore na potisnuli rijeke srpskom području. smatrala vlada to povreDovlačenjem Dnjestar. svojih najboje Srpska sa odbila dom snaga svog pa je pod ljih zapadnebojišnice suvereniteta, do Na Ultimatum. to poMACKENSEOM generalom je FranjoJosip četka izbacili Ruse su Ischi srca u jeseni Nijemci kupalištu (Išli) teška potLitve i iz ratni manifest “MOJIM Volinja, Poljske, Galicije, pisaopoznati zimi su se NARODIMA" Na Karpatima Kurlandije. kojimje borbe strapa stišale, obje 1915./16.

1914.

28. srpnja nisu imale ne značajnih uspjeha. rat. započeo prvisvjetski za nakon danima U Najvažniji nepovoljni događaj prvim kolovoza, sile bio ulazak Centralne u što rat Italije je navijestila je Austrougarska strani rat na brzo ratno se Antante, jer s vibnja) (23. počelo klupko Srbiji, nakon bili su kolovoza odmotavati. obećani: joj pobjede Trećeg Njedio rat Južni Istra, Tirol, Gorizija, Trst, mačka je navijestilaFrancuskoj, To i nekoliko otoka. se, dan Vel. Dalmacije Njemačslijedeći Britanija i ostvarilo. znamo, i zatim većim dijelom je Austrija Rusiji.

Italija koj velesile neutralna. ostala Međutim te Zapadne je Bugarska godine i nazvale silama i s leđa k Centralnim a se su “Antanta",Austrija prišla “Centralne sile".

Njemačka napalasrpskuvojsku.

Prvo otvorena i Početkom bojišje zapadna njemačke listopada nica na sa su iz Banata i snage kojoj Nijemci 1,660.000 austrijske Srijema kretali Franna i su vojnika prekoBelgije vojSrbiju prisilile njenu napale bila cusku. istočna bojiš- sku na uzmak do Kosova. Odatle su Druga je Rusi nica kada su počeliuspješne se Srbi mukotrpnopovlačili preko do Jadranprema Istočnoj Pruskoji operacije Albanije neprijateljske u na 1916. jugu Galiciji protiv Austrougar- skogmora, gdjesu ih siječnja 12. ske. Treću, balkansku i Antante bojišnicu snage prebacile prihvatile kolovoza otvorile snasu i reorotok Krf da na se austrijske oporave Bosne Posolunborbe ge na čelu s poglavarom za nove na ganiziraju nastupajući preko Drine, skojbojišnici. tjorekom, PUTNIK ali i Save. je vojvoda Srpski U s hrastanje Austrougarskoj je vratio nabitci uspješno u cerskoj uvode se nom sve teže postajalo Ponovna padače početnepoložaje.

U kartice za najvažnije namirnice. ofanziva studenome u na na Srbiju dobro. još razmjerno Hrvatskoj je završila se opetsrpskompobjedom ratni se profiteri.

Pojavljuju Kolubari. na rijeci 1914. slijedi) rat (Nastavak u na Krajempočetne je Priredio: i strani Antante ušao Japan,otevši Kini i otoke u u dipl. ing.

Njemačkojposjede StjepanKeglević, bilu.

morsku

Na

i kavkavsku

-

56

RATARSTVO

Prihranjujepšenica drugi mi Ako traktorskim se gnoji usjevi. tlo treba biti rasipačem, dovoljno dušičnim suho. se gnoPrihranjuje niskim fosfora i s sadržajem jivima kalija. i

se

ozi-

počinje Krajemveljače sjetva kao nih su usjeva što jarapšejarih ako i naravno nica,zob,raž ječam, vremenske su prilike povoljne. ra-

POVRTLARSTVO

Svršavaju mnogipripremni poslovi za radnu sezonu koja glavnu ili Za u počinje već ožujku travnju. smrzavice navozimo gnoj,čistimo od povrtnjak kamenja,ondjegdjeje navozimo toa za potrebno zemlju, dana plijih prekopavamotlo, gradii mo utvrđujemo putove. se

Klijališta pripremamo sjetvu, ako već krajem povoljno, jevrijeme sorte rane mjesecasijemo mrkve, peršina, špinata, grašpastrnjaka, salate i i to rane ka,boba, povrtnice, samo na se prisojnim mjestima.

Sije da bi bilo ne nešto dublje sjeme prosuvišeizloženo temperaturnim Za studeni ti se usjevi mjenama. jače slamnim trulim pokrivaju gnojem, ili zasličnim granjemcrnogorice štitnim pokrovom. za

pa

štitimo jevrijeme pokrivkama, Zimprozračujemo. klijalište toplo, treba ska češće spremištapovrća i zračiti. pregledati VOĆARSTVO a

ako

vezani

Nastavljaju poslovi prodajuplodova,stratifikaciju sjei reznica mena, kalemgranskidanje i izdanci malina čica. se Uklanjaju su prokupinakoji plodovedonijeli šle Ako obavgnojenje godine. nije da se to učini sada. vrijeme je ljeno, iznad Ako ništice, je temperatura zimska se mogu sadnja, obavljati rezidba i zimska zaštita. se

uz

VINOGRADARSTVO

najpovoljnije krajevima toplijim i mirezidbu.

U za rane klijalište Stajnjak sijemokorabicu, jevrijeme neralna sorte se gnojivarazbacuju prije kelja, kupusa,cvjetače, kelja Kao obrade. pomoćni popupčara,paprike, rajči- proljetne patlidžana, da i od ce, celera služipodatak kazatelj gnojenja drugogpovrća, kojeg iz 80 U 10.000 rane izvuče želimoproizvesti presadnice. kg grožđa zemlje fosfora također i 30 do 60 do 100 se klijalište kg kg dušika, siju salata, i krastavci U mrkva i drui 100 do 120 se pa kg kalija.južnim povrtnica, ostati u sa go povrćekojeće do berbe može otpočeti sadnjom krajevima od studeni na površinama. klijalištu.

Klijalištajače pripremljenim U

57

trajPresađujemo trgamo oko nica i ukrasnoggrmlja.

Zemlju zagrnemo gnojem. presađenebiljke i Sadimo anemona žabgomolje Lončanjaka.Uređujemoklijališta.

Sakao u nice njegujemo siječnju. i i dimo gomoljebegonijagloksinija lukovice različitog cvijeća.

Sijemo u cvijeća sjemerazličitog proljetnog ili lonce.

U sosandučiće klijališta, formiramo lukobama razno dalje vičasto cvijeće.

Darko Kantoci, dipl. ing. i

Veljača popravak jekrajnji i alata rad i za pripremustrojeva tijekomgodine. rok

CVIJEĆE | UKRASNO

za

BILJE

okopavanjemgrediNastavljamo ca. Čistimoi obrezujemoukrasno i ali ne drveće grmlje, orezujemo Na cvate u rano ono proljeće. koje i zaštićene za gredice pripremljene dana cvijeće toplijih sijemoranije pa(kokotić, jakoosjetljivo kojenije i potočnice drugo). različak, kujac, |

busene

“VITREX", STAR 15 GODINA, ISPRAVAN MUZNI UREĐAJ PRODAJE MARKOVIC JOSIB Vladislav23, KRIZEVCI

=] (m

PROIZVODNJA

TRGOVINA

—

—

EXPORT-IMPORT

ROVIŠĆE, Žabljak bb 43212 Tel:

STOČARSTVO: PROIZVODI za čišćenje za papakaikopita hidraulički operacioni stoku stojnice stol krupnu vrste za za ( 3 stoku veza) krava (2tipa)stajališta napravu teljenje za pojilica slobodno držanjesve tipove dermoležišta štale OPREMU

*

878-034

Tel/fax:

043/878-059

ZA

*

_*

*

*

*

*

*

*

-

automatske stijene sistemeizgnojavanje hranidbene u sitni stajama ostali pribor potreban 2 GODINE! GARANCIJU ZA SVEPROIZVODEDAJEMO

*

*

*

58

*

za

*

Proslava blagdana svetog Vlaha u Dubrovniku VlaProslava sv. blagdana ha dan 2. veljače u na (Blaža) Dubrovniku dobro donam će Hrvati da se mi ći sjeverni sjedinimo duhu s u našom naji u slavnom braćom južnijom herojskomDubrovniku,koji ATEHRVATSKA za sve nas je svetkovini lako se NA. o toj biti mnogo i piše, neće pisalo da i odmet na naš “Mljekarski list" posvetičlanak prelijepom

i vrlo

narodnom

starom

običaju kojem sudjelovali svi i u Restaleži staroj i danas.

Dubrovačkoj, publici su

u

DubrovačSvijećnicu,veljače.

Vlaki knez Hrvata sveti Blasius na samo prozvan mjesecdana) (od (biran iz izlazi s Sebasti bio u u biskup KapadvorjanstvomKneževepaho) čast oružane struci te da u pa po liječnik, lače, njemu je dociji, poi Župe iz Omble 316. umro za dubrovačke mučeničkom smrću strojbe tri a on u katedrali cara su Stoljeća Licinija. ispaljujuplotuna, vrijeme kaDubrovčani i naši svečanojvečernjici, prisustvuje prolazila pradavni U crkvi darovi. da morali se iz svoga zoru se gradavaše zbog potresa da se presebubnjeva (današnji Epidaura Cavtat) blagdanačuje udaranje svih i liti na mali između i sa mora tvrđava, pucnjavatopova prostor svodove nazvali knez brda a 12 a su palače, koji Rhagusium, sjedapod žena Dubrovnik.Tada svaka slos košarama na glavamapleše je kasnije zvukove ili seoski bodna uz pastirskih zajednica odličnaobitelj ples veliki Donesen i imati svog morala je jedan nebeskogzaštit- glazbala. bio 1190. na pa izabraše stijeg čijemjejednom kraju nika, Dubrovčani drusebi ih na a sv. pun vina, Vlaha,koji je već prije obiješen mijeh bila i dva mletačkih od a tu su gom pun ulja, mijeh nasrtaja. spasavao Sve to ili feste kruha i povrća. je predpotječu Službeneproslave vijenci Uz tu svečanost mir i od 1400. stavljalo obilje. dolazi na red Kako iz to bilo saznali smo vojusporedno član- seljaka je ska veka M. MARGARITONIJA kojoj jeRepublika pridavala objavljenom mornarici.

Stoliku pažnju, 4. u naročito “Dubrovačkomvjesniku"veljače veliki 1995. se ga kapetanpraćenmornarima, kojemu najljepše zahvaljuOrlandovu na i čita LAUS, stoji jemo. stupu Resvecu bila trodnevna kojije “parac" pohvalu Uoči blagdana je iliodfesta a na štoznačizagovornik publike, pobožnost, je počinjala Tada na mornara Kandaloru ili “Dan skupina pročišćenja", tj. vjetnik.

Prvo

se

moramo

podsjetitije da

na

2.

59

stjegonoše mnogim stjegonoše četiri njihovi pokazujuposebi rukovanarodnim okretnost nu u u nošnjama pratiocima spretnost odlazi zvukove i ih vrte ih velikom uz doboša plotuna nju:bacaju uvis, sad izraziti brzinom oko sad mu počastknezu,klanjajući tijela, jednom, i nato a uz se se na način"koji pri- drugom rukom, čine “španjolski habsburškom klone dvoru. i na na “španjolski način". mjenjivao su Nakon pontifikalna Poslije slijedile toga svršetka svečanosti izvijai Misa u se sv. procesijakojoj moći počinje vojnavježbatj. njastjegova okviVlaha u i s skupocjenim svetoga “okršaj" dvijupostrojbikopljima rima danas nose na svakako na (i postoje) lju- štitovima.

Pobjedaje nazarobstrani pobožnom bljenje puku kojije velikog kapetanakoji iz ali i iz i grnuo uz cijele Republike, ljuje protukapetana gromke “žiturskih kako ježeljela vio" podnosiknezu izvješće krajeva.

Republika je budu da svi Veliki mirno i bez sve građani svjedoci njeno- opet opasnosti.

“Sloi svečanu ga zaštitnika pa je ozakonila večeru kapetanpriređuje boštinu Vlaha" svi sv. darove od kneza. se kojoj Govorilo prima prema i motim da na kažnjeni prekršitelji, prognani “okršajem" Republika je dva dana i dva dana način gu prije poslije najjeftiniji vježbala svojevojih nitko feste boraviti u a da k nisu tome a Gradu, izgubili nike, seljaci ne na da su smijepozvati odgovornost. svojeradno vrijeme.

Važno je ta na se doi svi bili sretni su sloboština produžila Kasnije što zadovoljni sedam dana. uz proslavili stojno, puno pucnjave, bilo Poslije podne je posvećeno blagdansvog nebeskog zaštitnika drlik su imali sili. U na na novcu, isključivo vojnoj predgrađima čiji i i brodskim Grada i su se žavnim skupljale stjegovimakoji prigrađima drbio dubrovačke postrojbe pod oružjem; jednapod jeuopće nositelj dikžavnosti. neki On nego zapovjedništvom Bolje velikogkapetana, mislili su u a zaljubljenici repubjerće drugapod protukapetanom tator, likanske slobode. razviti zapravo nase vojnavježba Nakon zvana naveliko slavi Sv. I danas se vojnički ispaporedak.

Vlaho, svi ulaze u od istom 1995. u zajedničke salve, ljivanja čitamo Vjesniku pa Vlaha i Knežev crkvu Grad sv.

28. da pred počelaveć godine jeproslava Doi do 5. dvor,gdjedostojanstvenike plesom veljače. siječnjatrajala bili ili su maškare. zabavljaju maćiniproslave “festanjuli" i obrtod Tada časnikjedan započinje jedna najljep- jedanmornarički neke nik. samo a to šihmanifestacija Nabrojimo kulturne, tijekom feste, i IZVIJATI STIJEG. _ umjetničkepriredbe: športske Nismo,naime, je naroddonosili da su u Grad se “Slavonskog predstavljanje spomenuli “Mali koncert rasiz svih župa s nog kalendara", podstjegovi gotovo turnir Ti su nose ručjaRepublike.

Dubrovnik", malog stjegovi pjevani crkvi Sv. trodnevenica i odlikovali u bogatstvomskupocjeno- gometa, ukusu kazališna šću izradbe; “Ljubovnašem predstava najVlaha, po koncertna Marina iz nici" od ogroman, Držića, ljepši je onaj Cavtata, “Nikola sredini.

I izvedba slikom sasvim sa Šubić u Zrinjbijel, opere slika... Na sam danas ne se samo svečev izložbe ski", izvijaju stjegovi, dolabudnica dan: to znamo se u kojemdijelu gradskeglazbe, proslave zak Pile i izvodi.

Prilikom na pozdrav izvijanja stijegova stjegova njihov čelu

60

s

i

koncelebrirana

Mi-

predcrkvom, sv. s sa, svečanaprocesija moćima svirale su Vlaha. glazpodne Poslije održala se be iz Potomjai Trogira, zatim tombola velika na Luži, ples ansambla

“Linđo"

iz Slana

sv.

i DubrovTek

jošmnogočega drugog.

Vlaha zasv. u 12 sati Festa veljače zbokoncertom više vršila jesjajnim nika

i

5.

rova.

ića pića plesa,glume, i tresvega duši štotijelu uglavnom hrabri ba. Najvažnije ipakda su je naši

momci

Grada

i da

je

kamen

u

SE

građani Vjernicinevjernici, dakle i strani domaći turisti, ljaci, se pjesme, svi,nauživaju molitava, i se-

se

ostvarilo

opet

DALEKO

BUDITE

BOJI

OVA

GRIJE STARCA.

u

Pločama: DIVLJI!

i

svoga što ono

latinskim

uklesano kule

NE

slobodu

očuvali

iznad

smom

KOJU

i

i

dobrih

pi-

NIKOGA

TVRĐA DAH

SVETOGA Priredio:

Dipl. ing.StjepanKeglević

Odgoj naših mališana teško

Trećuskupinučinesrednje To djeca. je tipmališana odgojiva u su koji uporni svojimzahtjevima, rodii no na dosljednostupornost Preoni telja će ipakprvipopustiti. buda u početku poručamo roditelji du razumno u uporni svojimzahtjeako se rezultati ne pokažu, no vima, da treba činjenicu je ipak prihvatiti Ako o riječteškoodgojivomdjetetu. i skloni kao ste roditelji većoj pak onda u odgoju, češćojpopustljivosti teško i svodjeca odgojiva srednje malim jom upornošćumogu postati .

tiranima.

četvrtu skupinuubrajamomijeTa u su djeca šane tipovedjece. lako odgojive djece, nečemu poput teško odu namotorne a u ritmičnosti nečemu pak poput aktivnosti, s hravikama prilagodljispavanje), Tako,primjerice, (jelo, gojive djece. dok imati i povlačenja, te problema, približavanja njenjemnećete vosti, i i te dnevno praga noćno jačinereagiće uspavljivanje podražljivosti i biti spavanje problematičnoiscrp- ranja. vas. će i ljivat da su Naravno se, osim djece, Do takve te prema popodjele djece odgojnipostupci roditeljinjihovi i svrstavali u su promanašanjustručnjaci došli vrednovali promatrali, otklaTri su osnovne djece, različite tranjemraspoloženja skupine. njanjapažnje,njihoveupornosti, skupine: U

61

autoritativni

su roditelji Roditelji popuštanju onima iz 2. demokratski posve suprotni strogima roditelji vrlo rano prve skupine, 3. skloni jer djeci daju roditelji popuštanju. slobodu Ni u odlučivanju. potpunu Autoritativni oni su roditelji koji na i dozvone što prisiljavaju djecu njegujustrogitipodgoja,postavim da ih ona vode. ljavaju Primjerice, se ljajući svojezahtjeve kojih djeca kada i ona sama zadjeca jedu što Oni se morajupridržavati. smatraju sve žele.

Roditelji djeci ispunjavaju u a nepogrešivimsvojimodlukama, ih satima rukama nose na zahtjeve, svaki Za neposluhkažnjavaju. sve ako to ona Takvi zahtijevaju. roditelji aktivnosti krudjetetove postavljaju odnos s nemoćno, djeluju njihov i sve ta pa se mora prepravila odvijati Tadjecom začarani postaje k rug. utvrđenom redu. ma u ranom Već kav kod način čest odgoja je starijih tadjetinjstvu svojudjecukažnjavaju i u nesložnim roditelja brakovima, ko da ih ih prisiljavaju kada pusteplakati, od jedan (najčešće roditelja da makar i a povraćali,djecu jedu vezati na način majka) želi taj dijete vrlo rano čak fizički kažnjavaju. sebe. uz Demokratski roditeraspoloženi Vrlo u da oba uslji određujupravila njezi, hranjejevažno roditelja i ali ih i klade metode i nju spavanju, prilagođavaju svoje odgoja djeluju Takvi roako u istome nedoste samoga pravcu. zahtjevima djeteta.

Jer, znat će i ako mama a pa ditelji svojudjecu pohvaliti, sljedni traži jedno, i kazniti. to a kada tata i je potrebno Dijete drugo,dijete postaje zbunjeno da ni od samo ne zna ga osjeća koje volimo, Više pravilno bojažljivo. što hrabrimo očekivati u i kako tko u usmjeravamo, može njegovim koga će samostalnosti Tako se mopokušajima stjecanja kojoj situaciji reagirati. će i da u steći samopouzdanjesigurnost, že dogoditi se dijete povuče znati Ako sebe i zatvori u pa će i samo voljeti. djetetu svojsvijet. imat čestoprigovaramo, će osjećaj da ga ne ne Keglevićpa će Zrinjka volimo, cijenimo, osamiti i biti se odgajatelj Stević, nesigurno.

1.

skloni

Vaš liječnik“ Nervozno

crijevo najčešće oboljenje probavnog -

sustava

u laički crijevo je debelogcrijeva, poremećaju sunajčešćeoboljenje probavnog kojinijeorganski Tipični uvjetovan. stava vide. To takobol su kojeliječnici je simptomi (u donjem dijelu zvani sindrom stonadraženogdebelog poremećena trbuha), nadutost, lica Smatra se crijeva (iritabilni kolon). (kronična začepljenost), proljev da 14 odrasle ili poosjećaj postonormalne, obojenaizmjence, nepotod i stvaratopulacije pati nekogsimptoma ispražnjenja crijeva punog Bolovi se u ga sindroma.

Oboljenje očituje njeplinova). slični grčevima abnormalno obično nakon — aktivnosti ispuštanja prestaju ili nakon stolice. inačezdravog (kontrakciji) stijenke pojačanoj plinova obavljene

Nervozno

62

naziv

za

dakle

bolesnika

žale proljev, Liječenje ili nakon iritaSvako naročito ustajanja ujutro s liječenje pacijenata nekih dolazi do Kod nakon tako da bilnim kolonom mora doručka. početi i dobrobolesnik umiri i u se pogoršanja simptoma neugodnog uvjeri bilo nakon će ćudni karakter bolesti. Pokatkad kojeg crijeva kruljenja dana. obroka i biti tijekom Mnogi potrebna psihoterapija. bolesnici da se uplaše imajuopasno uzrok sindroma rak debekao nadraženog oboljenje, Pravi primjerice Zna se ako se u stolici nijepoznat. debelogcrijeva naročito logcrijeva, da vrlo važnu iz hemei krvi (obično uloguigraju psi- pojavi ipak nešto spomenučesto SvaUčestalost su hičkičinitelji. k oji prisutni). roida, kod osoba tih da će kako razkoje simptomavećaje i liječnik pregledom stresoispsihičke nim češće doživljavaju _ dijagnostičkim pretragama emocionalnim s se ve, što su kao teška suočavaju ključiti oboljenja, i s kolitis. ulcerozni modernog življenja napetostima Liječekarcinom, onima u sa u vezi izoi svojimpoložajem uključuje mjere: dijetetske nje odoi te simhrane društvu, kojetežepodnose pogoršava koja stavljanje li vetim vlaknahrane i s Nije lijevaju napetostima. uključenje ptome dnevnih ćini strestim ostacima ljudi poznatutjecaj (crni kruh,voće,posova na za crijeva?

Ispitivanjavrće)i sredstava funkciju povećanjevoda su nervozsu stolice lumena se slučajevi pokazala Često (mekinje). u s nog bolesnicima brojnijiobiteljima crijeva lijekovi propisuju protiv bračnim itd. sredstva za neriješenim “problemima. grčeva, umirenje Osim s maprehrana toga,današnja od onih s nervoznim Ako ste jedan ostataka vlaknastih lo neprobavljivih se previše z bog nemojte crijevom, rafiniranih velikim i s količinama zabrinuti: pokušajte se prilagotoga može biti potakođer ugljikohidrata, i diti smanjiti njis imptomima svojim godujućičinitelj pojavespomenuvaš hov na života. način utjecaj alkosindroma. Čaj, kava,limun, tog umire!

Od se ne nervoznog simholna crijeva pićačestopotiču njegove Dr. Ivo Belan ptome.

Bolesnici

se

često

na

-

prvo

umiriti

Redakcijski kolegij: dr.

Ivo Božičević, Stjepan Banožić; dr. ing.

Belan; Mirna Stjepan Brlek; dipl. ing. dr, dr.

Ivan Stjepan Deneš; Stjepan ing. dipl.

Feldhofer; Jakopović; Zvonimir Štafa dr.

Keglević; dipl. ing.

Stjepan prof. urednik: Čičmak; Glavni |odgovorni dipl. ing.

Juraj Redaktorica: Vera Volarić; Tehnička urednica: Nada Rašpica; dipl. ing.

Alka Domićmr.

Lektorica: Kunić Crteži: Nikola Božičević ing. dipl.

I Hrvatsko Vlasnikizdavač: društvo mljekarsko | uredništvo: Ilica Uprava Zagreb, 31/III, tel./fax: 01/424kn 420 Cijena: 2,50 Tisak: Orbis d.d.

TISKARA

Siirela BJELOVAR

industrija mliječnih proizvoda Bjelovar ViTeLA T

»SIRELA«

p.o.

mliječna zamjenica Sirovinski

B

sastav:

mlijeko isirutka mast, glukoza, premix

obrano

u

prahu, sojino brašno,

manjim gospodarstvima 125 g Vitele (+ 875 ml jedna mjerica 1 | zamjenice)

Kemijski voda

max.

6%

pepeo

max.

8%

proteini

min. min. min.

mast

natrij

6

vit. D

vit. E

15. dana

-

mg/kg

tjedan

=

22% 12%

4-7.

0,3%

tjedna

=

vode 8.

5 I mliječne zamjenice

tjedan

Vitele

do

200

9.

mliječne Mliječna

zamjenice: zamjenica se priprema tako da se potrebna količina mliječne zamjenice u prahu izmiješa s manjom količinom tople vode (40 do 50*C) dok sene otope grudice, zatim se dodaje preostala voda tako da omjer zamjenice ivode bude 1:7 (jedan težinski dio ne zazamjenice i 7 dijelova vode). biti prilikom napajanja zagrijana mjenica mora Priprema

tjedan

10.

6

15

20

dana 15.

-

-

-

20.

55.

dana

dana

dana

— kravljemlijeko __ kolostrum

31

kravljeg mlijeka + zamjenice

Vitele

57

58

-

-

-

=

500

3.500

g ml

(2 mjerice)

+

=

250

1.750

g ml

Ako

se

nakon

teladi, mogu 8-9.

tjedana

8

želi povećati prirast

količine: preporučiti 51 mliječne zamjenice 875 g Vitele (7 mjerica) + 4.125 ml

slijedeće

se

tjedan

=

vode

mliječne zamjenice Vitele (8 mjerica) + 51

=

1.000

4.000

g mil

vode

mliječne zamjenice Vitela određene i posudu zapremine

količina

masa:

25

kg

Proizvedeno: 31

6 | mliječne zamjenice

mliječne

Rok

upotrebe:

5

Način

(2 x 31

mjeseci

čuvanja: hladnom

Proizvod

mjestu

u

čuvati

suhom

na

i

zatvorenoj polietilenskoj

vreći.

dana

51

mliječne zamjenice

Kontrola:

58.

dana

41|

mliječne

privrednih

1 -21

ml

NAPOMENA:

57.

60. dana

g

vode

Neto

dnevno) 55

4.375

2 | mliječne zamjenice

tjedan

stavlja se u nadolije vodom.

A «-nafarmama 1-6.

625

vode

Potrebna

teladi:

(4 mjerice) +

Vitele

35"C. hranidbe

+

| mliječne zamjenice

4

mliječne mliječ10. tjedan Mliječna

Program

(5 mjerica)

=

vode

Namjena: mliječna zamjenica namijenjena je ishrani teladi kao za zamjena kravlje mlijeko do 2 mjeseca starosti teladi.

na

=

kravlje mlijeko 3 | kravljeg mlijeka + 31 mliječne 375 zamjenice (3 g Vitele mjerice) + 2.625 ml vode 6 | mliječne zamjenice 750 g Vitele (6 mjerica) + ml 5.250

Antioksidativni

preparat Sanox

vode

mliječne kolostrum

6. dana

-

3.

i.j./kg 10.000 i.j./kg 1.500 20 mg/kg

vit. A

na

-

=

1

sastav:

ishranu teladi

za

zamjenice

mliječne zamjenice

Institut

Proizvod

za

znanosti

stočarstvo

kontrolira

Fakultet

Sveučilišta

u

i mljekarstvo.

poljoZagrebu,