Mljekarski list 12-1997

*LG6GVOVNISOHdA Mlj

PI

TARIK

lou

HH4DVZ 12

sm,

AIXXX

=

VNICOD Zo

te,

VG "dno

AJA Ka: Mk zukošiti LP .

de

A

RK i

!

,

'

jd IANA. ra seine tii ABN va) i

.

LS

L

Humanitarna akcija

ZD)

Slapiočanstyo Janpočanstyo) S Puk 3 Tir no Buija Bemaolšerno ,

ia

ane.

+

€ EEE ega koje

san

dg že u mijenarakod tu

is

društva

sa

za

AKCIJA “LITRA MLIJEKA ZA OBNOVU HUMANITARNA DJELOMIČNO JE ZAVRSENA

boni

olneea

krma

are

Trekreapa

VUKOVARA"

u mjesecu.

Vukovara" započela je svibnju mlijeka obnovu Humanitarnaakcija“Litra su za uključeni Vukovara, sredstva bržu obnovu U akciju, kojojje namjena prikupiti u njima. sve proizvođači mlijeka, mljekareidjelatnici u mljekaramabioje,očekivano dobar.S proizvođačamlijeka, djelatnika Odaziv te u i trgovačkim kućama nešto zakašnjenja(mjesec dana) Akcijaje započela putem “KONZUM " i “DIONA". Dakle ovoga mjeseca završavaakcijaorganizirana u a u iduće mjesecu godine “Konzumu" i “Dioni". mljekara, siječnju MARKICU ZAHVALNOSTI odbor Akcijei oblikovati Ovihdana sastatće se Inicijativni o u odluke visini U mljekaramaje tokudonošenje namijenjenumljekarskimtvrtkama. u sredstavaodobrenih tu svrhu.Nadamo se, da će iz tog naslovabitiprikupljena značajnasredstva. se a smo s će dana dogovoriti vezi poglavarstvomgrada Vukovara, ovih U stalnoj u uloženanaša sredstva. objekat čijuće gradnjubiti Vjerujemoda nas sve veseliuspješnoprivođenjeAkcijekraju.Neka naš doprinos za nastupajućeBožićne iNovogodišnjeblagdane. čestitka V ukovarčanima bude i Inicijativni odbor Akcije za

-

|

“SPROŠINAC, 97.

se

Bo Lai

o

i

ko,

sk

pe

de

== ==> jati

oči

EVOA

arena

S

4

ER

Redakcijski kolegij: dr.

Banožić Stjepan

I. I UKC

deni

RGaA

tot

TEStrojna ivan dvanji Je

dr. Ivo Belan

Božičević

Mirna

ing.

Brlek dipl. ing.

Stjepan Deneš dipl. ing.

Stjepan dr.

Feldhofer Stjepan dr. Ivan Jakopović Keglević dipl. ing.

Stjepan dr. Zvonimir Štafa prof.

SINE

i

odgovorni Čičmak dipl. ing.

Juraj

šara

ba

urednik:

Redaktorica: Vera

dipl. ing.

Volarić

BK E.

Sir JO20 Gra zmuasa mekih št

tei

Glavni

na DR: ITE

Nai

DARKA

SRE

Kiwi

ath

*

proti

češ BE ru pa.

AngKova Odpoosjemjabskij djeMago a

gana

*

duk

kesa

Sin2i2žao KK dts cg ad BRE SiLEĆA. segno

ata

shR)

S ača

ene Troškovi m lijeka, cijene.

1ekonomičnost. ja, rentabilitet Martin Vuković: PIE

Prase Eaa

Milka Vida 00026305

Govakjeka

x

X

morati

gepodasona Obrojsko AČA a zu zak

Parna

Tehnička

urednica:

s

Božičević

Mirna

ing.

Po

Lektorica: mr.

Alka

Domić-Kunić

Crteži: Nikola

dipl. ing.

Vlasnik

Božičević

ho ri

ea

tana

te

IZREĆI

i izdavač:

Hrvatsko

Zagreb

društvo, mljekarsko

i uredništvo:

Uprava Ilica 31/1ll Zagreb,

tel./fax:01/424-420

Str. 2930 Str.

Cijena: 3,00 kn

31-32:

i priprema Orbis Ilica 65, d.d., Zagreb Grafička

tisak:

Mljekarski

list

<<

Razvojkraj Banovine Hrvalske Brak

ivo Belan Može rana produži vo “Dr.

“Krmne kulture.

Oranična

djeteline suhoj %: sadržano je cvatnji Cao Vrstakrme MgO KO __P,O, Zelenakrma 0,53 3,13 2,52. 0,60

-

1-

krmna

Sijeno Količina

vrijednost

predusjevna

u

u

crvena

djetelina

košene

tvari crvene

U

0,53

265

minerala kod

u

228

krmi

065

crvene

često niža od

djeteline

je navedene u one tablici, uslijed minerala nedostatka spomenutih ili zelekrmnu i rice koristi za Piše: dr. Zvonimir što tlu Štafa prof. obliku, pristupačnom nu gnojidbu gospodarstvima gnojidbe posljedica nedovoljne je Oranična crvena bez stoke ilina s (Trifodjetelina ili izostanka gospodarstvima gnojidbe, posebice kod lium var. stoke.

Za zelekiselim tlima. težim i brojem na pratense sativum) premalim ispranim naziva crvena danas nu djetelina gnojidbu postoje još prak-To jeutvrdio Findrik (1965.), a nekim i ili hrvatska tičnija jeftinija rješenja (krup-nakon njega djetelina, čitav niz autora. još hrvatica. nozrne mahunarke, kupusnjače).

Najviše krajevima ako Vrlo mlada crvena djetelina, s više na se uzgaja područjima hrani odličnu Crvena se čistoj kulturi, daje djetelina i težim tlima na oborina,vlažnijim iliako ročito ako se što se vidi iz tablice. napasuje krmu, čak i i brdskom pojasu, preko Krmna %. djeteline početkom visine vrijednost cvatnje, 1000 m nadmorske (BegoŠkrobna Prob.

Dobro na razdoblje). uspijeva Vrsta krme vlakna suha tvar vrijednost bjelančevine tlima u zbijenim vlažnijim, težim, 24 10,1 Zelena 45 17,8 relativnom s područjupovišenom 33,2 9,0 25,6 85,2 Sijeno zraka. Teže mopodnosi vlagom 2,6 10,2 Silaža 30,9 tlima zamočvarenim kra a na tla, bez dodataka vri- hrani Te su kao niti na ne druge staji prosječne vrijednosti uspijeva, gotovo izazvati može tlima velikim dobivene vrlo suhim suviše pa nadam, krme, brojem laganim, jednosti letalno. čak i slabo kiiz različitih djelovati pro(pijesci).

Bolje podnosi uvjeta analiza, crvene tla nego selu i otkosa.

U Predsjetvena vrijednost reakciju alkalnu, izvodnje najnovijim U odavno. lucerna. utvrđene znatj e djeteline poznata uspijeva kojoj bolje istraživanjima se crvena Može u se više djetelina prošlosti, no kulturi, čistoj uzgajati vrijednosti, zahvaljujući da bi se sustavu razultati ako ali se tropolja, gajala suvremene postižu bolji primjeni agrotehnike danas I i odmorilo tlo s u crvena popravilo. i krme djetelina uzgajasmjesi proizvodnji smanjenju nekim westerwoldse krajevima usijava još (talijanski, ljuljevima sušenju.

Bošnjak gubitaka pri zatim žitarice kao Naročito dobri međuusjev, pri-(1964.) ski, engleski). % utvrdio proje 15,9 nosi zelene mase se ako se zaorava se na postižu krajuvegetacije i surovih bjelančevina bavljivih kultivari crili čitava masa za zelenu poliploidni uzgajaju gnojidbu škrobne su48,2% vrijednosti s nakon žetve vene a za poliploidnim lju- tvari crvene djeteline cijela sjeme, što i westerwolddjeteline, je hoj U s masa zaorava. (talijanski ljevima područjima više od znatno prosječnih vrijednakon otdosta ski). skidanja stoke, tablici. Osim nosti navedenih Za su ostavi kosa se za prikladnije diploidsušenje još (strnokos) crvena forme i crvene ne zatim se djetelina otkos u i lju-bjelančevina, djeteline proljeće, jedan i vitaminima i minezelene mase i tlo za bogata je manje ljeva, jer imaju preorava pripremi sjetvu više suhe tvari od ralima se sunaknadne za poliploidnih koji probavnom najčešće kulture, kultivara pa se brže i lakše suše. dobro stavu sudansku travu, preživača tope. sirak, kukuruz, Crvena može se sijatiJedan ili za djetelina presađivanje tvari crvene suhe kupusnjače i djeali i u livadnim kg smjesama teline sadrži DTS, rajčice, kelja, presadnica zelja, 184 mg u prosjeku manjem omjeru napasivanje, i dr. patlidžana paprike, vitamina karotina i ne (provitamina preintenzivno. vitamina i 19 mg 9 mg Prema nekim kraCrvena se jednogodišnja B, Kdnleinu, A), djetelina tlu ostavi t/ žitavitamina u crvena 3,0 djetelina jevima jošuvijek usijava B,. za

u

nas

u

na

nas

se

a

u

samo

a

u

na-

se

u

u

crvene

sur.

vo

surova

masa

-

u

na

su

uz-

u

se

u

u

a

u

u

se

u

a

u

s

za

u

za

u

u

u

2

list

Mljekarski

utvrdio

osnovici

%

dušika

kulture

nakon

je 2,24 suhoj preoravanja tvari, tvari dok iznosi od 5 do čak t/ha. tvane korijena,je suhoj djeteline ujesen djeteline4,0 ri Posado 20 % pa i U našim trava utvrdio a u korijena 0,63 više, drugoj godini istraživanjima tlu i do 8 %. vertičnom % dušika. na vrlo teškom 1,23 još vini, kulturi i suradnici Crvena utvrs drenažom djetelina čistoj (1964.) (koja jedjelomice Bošnjak istra- ili u DTS kudili su odličan za sustavu tijekom dvogodišnjih jepredusjev tropolja: funkciji) kukuvećinu naročito suhe tvari od kuruz crvena živanja pšenica djetelina, prinos 8,2t/ kultura, ha i sudansku su u s travu, ruz, pouljarinadzemnog dijela5,3t/ha sirak, djetelinom prosjeku suhe Natreći tvari strni i i kulture. dva otkosa ce, a korijena, kojoj predivedruge stignuta krme, Količina utvrdili 188 60 kon crvene zaoran. preoravanja djeteline (čitava kg/ha dušika, masa)je ali one i 42 i zelene mase se zaorane mogu prosjekukgP,O, kg/ha K,O. sijati žitarice, ima vrlo povočetveCrvena iznosila sorte djetelina koje otporne polijeje 6,6t/ha, dušika prema i čitavu količine strn uz omjer ropolju ljan ugljiku ganje, zbog prevelike 8,9t/ha takve sustave brzu razdušika u tlu.

U : korijena.

(N C)koji omogućuje raspoloživog tvari dobar tlu.

Crvena crvena djetelina nije gospodarenja djetelina gradnju organske predkuvećinu vrlo dobro a organlepirnjača, jer uklapa,prinosi Uslijed brzograzlaganja usjev ske tvari u tlu oslobađa može doći do umornosti tla. Takuruza nakon crvene su se velika djeteline kao viši količina dušika kođer odnosu znatno se prinose koja je raspopreporučuje kukuruza monokulkukuruza šećernu i za za repu uzgajanog laganju usjevu vrijepredusjev 40 ostale kukuodnosno 50 dana dvopolju: najvećih potreba, korjenaste kulture, jer turi, nakon odnosno že doći do slabe i u vrijenicanja, pšenica. podnošljivosti zrištetnika do tlu i strn me crvene pa djeteline metličanja mliječne kumulacije (miševi, Korijen i obe.

Pčtzel su dušikom.

Povećanje klisnjaci bogati (1958.) prinosa slijedeće dr.). m ha

suhe

DTS

a

na

u

crve-

u

crvene

u

u

u

u

-

za

-

u

su

u

a

su

u

na

masu

se

u

za

u

na

na

ne

u

u

ruz

me

mo-

-

-

u

Dopunska i krmne

krmiva

krepka smjese

govedarskoj proizvodnji najvei i poća proizvodnja je najčešća vlastite krme i trošnja dopunskih krmnih su smjesa, jer govedima velike količine potrebne krmiva, U

za

što može

govedarsku

proizvodnju

uzrokovati

kove

i velike

troš-

Goveda

proizvodnje. stoga većinu krmiva dobivaju preko voluminozne krme novne (trave, raznih vrsta silaže i sočnih stočni fond i gospono sijena, smanjeni Piše: dr.

Feldhofer krmne a darska kao Stjepan krmiva), smjedopunske stagnacijaposljedica kolise samo se ratnih nedaća.

To se manjim posebice daju činama. očitovalo _kod velikih srednje tvornica U krmiva zadrmasa se kojenemajuorganizira-buragu žava oko 3 do 5 vlastitu stočarsku tu se proizvoddana, miješa asortiman i što za a raznju, imaju ograničen preživa, govedima, i i liku od omoguproizvodaskupuproizvodnju svinjaperadi, stočne hrane. ćava da ne svakodnevno moraju kao dobivati teške Međutim, reakcija jednakomjerno pomijekrmnih tvari krmiva. šane u stočarstvu i sve Proizvodnja smjesa gospodarske hranjive prilike tvornicama stočne hrane visoke i krmnih Time na se posljedcijene smjesa mijenja tehnologija uvelike tvornicama stočne traže tako da su njih jegodina smanjena. hrane, hranidbe, govedarTako od 950.797 t male osim se je nekadašnjih rješenja: otvaraju skojproizvodnji miješalica krmnih krmnih krmne često tzv. za smjesa (1990.)Repub- mješaonice smjesa, smjese potrebnije lici većinom smarade To Hrvatskoj proizvodnja neregistrirane, jer mikserprikolice oko 481.329 t krmtri osovine samo za za s se njena potrebe vlastitog stočarstva, koje pokrepužne prikolice. nih Uzrok i i mesa, često ću traktorskim pogonom smjesa (1996.). manjoj proizvodnju mlijeka mijekrmnih i krmivima voluminoznu krmu s gospoproizvodnji smjesa vlastitog šaju dopuntvornicama stočne hrane znatdarstva. skim i a zatim krepkim krmivima, os-

u

nu

na

u

u

se

u

nova

u

su

na

u

s

s

su

list

Mljekarski

3

vlažna

silaža i

i

druga mnogostruko većoj zeleni krmni i krmiva mesa love. (paša, proizvodnji mlijeka. svježa U obrostrukture krmnih su promicanju govedarske proizrazlozi Gospodarski Promjena važna stoke vidi se iz ka u hranidbi to da se u je vodnje proizposebno govedarskoj utjecali krvoluminozne više troše danas mnogo stoke i osnovne vodnja broja proizvodnji prikaza skraćenog dobre kakvoće. vlastitim krmnih krmiva razna Najčešće proizvedena proizvodnje smjesa i kukuruzna sitravna to za paša, Republikugospodarstvima.

1990./1996. doblju dolaža.

V. Lalić isur., Krmiva Hrvatsku. nije međutim, ipak To, krmnih = — zamjene Mogućnost osnovnim krmivima i 1 1997.

39 voljno, jer (Tablica (4)191krmivima proizvedenima smjesa neka nedostaju hranjiva uvijek 2) 197, = = gospodarstvima vlastitim sadrže znatno energiju, bjelančekoja smanjen mnogo je Brojgoveda a jemanja svinjogojskoj, neke vitamine i sl.

1996.

1990. do od vine, minerale, razdoblju u peradarskoj proizposebice Već dodatak više ali koja manji hranjiva (45,66%),jejoš smanjena i iz tablica 1 što vidljivo vodnji, je krmivima osnovnim krmnih nedostaju smjesa proizvodnja i i 2. Krmne za smjese perad znatno To mogu poboljšati mliječgoveda(78,87%). upozorava biti dobro pomijemoraju svinje ili načina znatnu nost, na preprirast tjelesne plodnost promjenu mikrosassadrže mnoge jer način šane, i se hrane mase, mogu pa upotaj smanjenje goveda i vitamine), koji ( minerale tojke i tržni viškovi krmnih rabe na samo povećati mlijeka smjesa krmne mase smjese dodaju te od mesa, iskorištenje poboljšati proizvod21,13% nekadašnje Tako krmne količinama. njim i hrane 1990. gospodarski (konverzija) godini. nje i za svinje uglavnom smjese perad stočarsku interes za hranidbe načina proizvodnju. govePromjena rad tvornica stočne održavaju još da ne treba mnogo voluminozna osnovna zabrinjavati, Primjerice, iako na samo smanjen hrane, krmnih kao što to kukuruzna smjesa 42,9%od ukupnih jersmanjenje je krma, kapaciteta. hranidbi minerala dodatak govedanijeznatnije manji silaža, nisku ravitamina što i može na treba utjecalo prosječno zadovoljavati žaliti jesmanjena Ipak i zinu krava i držne mesa krmnih u goveproizvodnje goveđeg prosječnu potrebe smjesa uporaba treba biti zada 71 do 5 ona Naprotiv, mlijeka. mlijeka/dan. proizvodnji, jer je proizvodnju darskoj krmnim obroi veću hranidba To se bila čuvana se uz jer dovoljan, kvalitetniju kojom jeotprilike više cima sada krmiva očiosnovnih mnogo goveda proizpostiže ukupnaprosječna proizvodnju 1.800 1 oko 1.700 do vodnja Tablica 1. stoke razdoblju 1990./1996. naš nizak što Broj mlijeka/godinu, je krava. Ako se Smanjenje prosjek mliječnosti 1990.

1990./1996. brojastoke dnevno krmu dobru osnovnu uz 1996. % 1996. % 000 kom 000 kom Vrsta stoke 1 do 2 samo kg dodajeprosjeku krmne 451 830 45,66 Goveda ukupno odgovarajuće dopunske 54,34 492 40,25 krave može krava | steonih junica 59,75 se 294 mliječnost smjese, 1.573 1.175 25,3 74,7 Svinjaukupno do 500 za povećati prosječno 227 krmača 20,71 i suprasnih nazimica 79,29 što znači 180 1.000 1 mlijeka/godinu, 17.102 35,72 10.994 64,28 Peradi prosječne mliječnosti podizanje krmiva

isipavaju postrano

u

koriste

va-

tovala bi

u

se

na

su

me

u

u

u

na

u

u

za

na

u

u

u

u

uz

uz-

u

u

u

krava

2.300

oko

na

do

3.000

1

1990./1996. smjesarazdoblju mlijeka/godinu. takvo kaže da Obično za se pove| Smanjenje 1996.

1990./1996. proizvodnje imati — 1990.

Vrsta krmne bolje ćanje mliječnosti valja e poe ' = . smjese čemu se često podcjepri krave, naših Goveda potpune 79,3 185.549 38.409 20,7 njuje genetska sposobnost 70,13 dopunske treba težiti gekrava.

9.153 2.734 29,87 Naravno, 194.702 21,13 78,87 što ukupno netskom poboljšanju 41.143 krava, je 51,01 veSvinje 48,99 potpune 369.980 181.254 temeljni uvjet postizavanje 26.793 61,73 treba dopunske ali 16.541 38,27 će mliječnosti, uvijek da se visoka mliimati na umu 49,85 ukupno 50,15 396.773 197.795 bez može Perad 32,42 ječnost potpune 353.836 239.124 67,58 postignuti 59,55 i dopunske 40,45 dodavanja 5.486 3.267 krepkih dopunskih krmiva.

242.391 ukupno 67,46 32,54 359.322 458.787 49,55 50,45 Ukupno mlipotpune 909.365 Dakle, povećanje proizvodnje dopunske 45,59 jeka za tržište nijesamo 41.432 22.542 54,41 49,37 ukupno 950.797 481.329 50,63 već hrakrava, povećanju broja Tablica

2.

krmnih

Proizvodnja

u

za

za

ne

*

u

4

list

Mljekarski

43000

Križevačka Bjelovar,

cesta

Tel. 043/25

18

3

b

17

Tel/fax 043/25

00

16 099/44 mobitel:

06

90

POD REŠETKASTI -

s detalj farmeu Ivanić Kloštru

pra

=

za

OBRATITE

NAM

STOJNICA

za

izgnojavanje

rm

obradu

papaka,

manjeoperativne zahvate, bradavica spaljivanje

SE S POVJERENJEM

nudimo: GOVEDA LEŽIŠTAZA LAUF SISTEM GRANIČNIK ZA JASLE ZA BOKSEVI TOVLJENIKE GUMENI TOPLI PODOVI VIŠE r— POJILICE TIPOVA Re EEL U RITULJE AUTOMATSKI VEZOVI ZA GOVEDA Hidraulični transporter I ili ravni s kosi za KAO OSTALA OPREMA opremom izgnojavanje pratećom

-

VEZOVI

ZA

-

-

-

-

-

aii

-

-

/

— — imaju smjese cijene proizvođači mliječnost povećati krava. od 294.000 litre na mogu mlijeka.

Sadašnji broj prednost, jer utjecati i kakvoću krava s a time mliječnosti cijenu prosječnom kukuruza, Interes naći i tvornice moraju od 1.800 1 može i na i kakvoću krmnih mlijeka/godišnjestočne hrane te ostali proizcijenu oko 1 što ima veliku gospodavati ukupno 529,200.000 smjesa, krmnih vođači dopunskih smjesa. darsku važnost.

Ako se prosječna mlijeka. poveća Ako shvati važnost se, naime, 2.500 I/godišnje, mliječnost takve hranidbe za mlipoticajne Male i za od se miješalice dopunska dobije ukupnaproizvodnja ječnost, će govedarskoj proizvodkrmiva korisne su goveI krepka 735,000.000 mlijeka/godišnje. samo u nji proizvodnji mlijekadarskoj proizvodnji, posebice biti 2 do 3 više potrebno krmiva Tu leže neiskorištene velike zalitelad i krave s puta pripremi krmnih ili oko smjesa g odišnje, ostvariti visokom he One se mogu Dobra proizvodnjom. mlijeka.

88.200 do 117.600 t. voluminozdobrom krmnih taosnovnom pomiješanost smjesa, i dodatU krmnih i s voluminoznim krmivikrmom kođer nom za (silažom) proizvodnji smjesa kom hranidbu će da se 300-400 i druma, mnogo kg odgovarajuće dopunsku goveda pripomoći krmne kravi oslobodi naći i naročito vrsta stoke interes mogu smjese/po gih dopunske ljudski rad, Krmnu ili veće kod hranidbe laktacije. smjesuobiteljska tijekom gospodarstva većeg broja stoke, i stočarske kravama ako treba davati krtrajanju jednakomjerna posebice pomiješanost farme, količini sve dotle dok krave veću količinu kukuruza miva će uziproizvode pridonijetboljem koliili ako dobar i uštedama krme kukuruz mogu ponjuodgovaraju povećanjem manju čine Sa 1 krmne okolici od krme iskomlijeka. kg kupovati bližoj trošnji uslijed boljeg 2 litre Kukui mora se dobiti nove = smjese rištenja, manjegrasipanja neposrednih proizvođača. bolje nalazi će to ima a ruz se u krmnim mlijeka, gospodarskog smjesama konverzije, omogućit bolji ukoliko 1 količini od 65-70%. To znači da zdramase, opravdanja jecijenakg prirast tjelesne bolje nidbom

krmne

treba

u

razini

kukuruza

1

na

u

u

za

a

u

same

na

u

u

a

u

"PIONEER

DANI

POLJA

'97"

Štovani poljodjelci!

"Pioneer dani završeni. kukuruza Ove '97" su polja godine širom 134 Hrvatske.

Od smo na zasijali pokuse lokacije toga obrali 70 Evo sažetih rezultata: smo javno (Danipolja) pokusa.

Prosječniprinos sa 14% vode (kg/ha) FELICIA

Prosječna vlaga u berbi (%)

Najvećipostignut prinos (kg/ha)

12098

HELGA

CLARICA MONALISA

3860

STIRA MARISTA

NASTIA STEFANIA COLOMBA

FLORENCIA DAVIDA NATALIA

VOLGA

| 600 |

[CECILIA

Kompletni '98. koji

rezultati po će Vam biti

sastancima".

pojedinim lokacijama će objavljeni i 1998. u na g. dostupan siječnjuveljači biti

u novom

Pioneer “Pioneer

katalogu zimskim

PRIDRUŽITE SE NAJBOLJEM! Mljekarski

list

proiz-mogućnost proizvodnje, životinja, paca (stočara)svojim vlje plodnost i veću o moguokrupnjivanje kupcima moraju gospodarstva vodima, mlijeka. proizvodnju tehnoloĆiti lakšu nabavu što uz malih stočnu za suvremenijih sirovina,primjenu Pojava mješaonica naročito više hranu recepgija proizvodnje, proizinformacija, davanje gospodarstviobiteljskim hranidkrmiva.

Posebnu i tura o i pozorotvara tehnologiji vodnje uputa zahtipodručje hranidbenim krmnih treba i nost sastavu i poposvetiti proizvodnji be, organizaciju jevadrugačiju biti obrocima uravnudu sirovina i dodataka za stočnu moraju koji smjesa. noteženi i sadržavati sve i S strane, što treba hranjive proizvođači druge kupcimakrmnih hranu, približiti tržište za Sad postizavasastojke potrebne se smjesa moraju javljaju (potrošačima). da računati time s krmne traže proizvodnje nje genetski najviše obiteljska brojni kupcikoji i mesa. i stočari često rasmlijeka krmne i dodatke sirovine za gospodarstva i razni krmne vlastitom smjese Dopunske sačma kao što su to posebipolažu krmom, uljana smjese sadržahranidbeni dodaci i voluminoznom ce moraju energetskom sojinakrmom repičina, (suncokretova, vati hranidbene sve pa prema koji sastojke (žitaricama), BENUBENURAL sačma), S, krmivima. osnovnim tome nedostaju moraju svoju p roizvodnju FOSFOM RAL DODATAK, Zasad nabava siroizradu više na dopunskih je usmjeravati odgomineralno-vitaNAL, vapnenac, dodataka krmiva i vina i krmnih pojedivarajućih dopunskih minski dodaci (VAMkoličinama načno i otekrmnih dodataka. krmnih manjim Cijene i i Kostovit pojedinačno drugo), premiks, a i dodataka svakako će u preko posrednika žana, trgosmjesa Osim količinama. u manjim toga,uvelike utjecati vačkom lancu i i pona preskupa.

Stoga prodaju stočari i često to su kupci, i stočarske obiteljska gospodarstva trošnju. kojinemajumnogo poljodjelci u Uz i veća proizvodnje moraju o rganizirati obiteljska organizirana sao hranidbe, znanjatehnologiji i slične treba zanemariti ne proizvodne udruge gospodarstva putem i krmnih stavu proizvodnji smje- ni velik broj biti će stočara s neposredno kojih prisutni tradicijom veliki posa, ali će potencijalno te slasa pogodan preko kojih tržištu, sitnoseljačke proizvodnje, trošači krmnih sirovina. način i po bom i svaštarnajnižim cijenama gospodarskom krmiva ekstenzivnom skom doProizvođači sirovina i krmnih dopunska bavljati sirovine, proizvodkrmne i proi većih tržnih ne dataka sada naći načina smjese, njom,koji daju potpune moraju davati viškova. I ta kukako da velik proizvode. m imaju gospodarstva gotove broj upoznaju kao

i

i

ali

veće

sa

uz

na

ma

novo

za

u

u

se

na

su

na

na-

a

Sv. Ivan Zelina

10380

Psarjevo donje 61, 869-202 tel./fax: (01)

NUDIMO SMJESE

KRMNE

ZA:

ZA:

Nudimo

Vam

smjesa za

sve

list

Mljekarski

i

sve

domaće

—

VAM POVOLJNO!

Krave

muzare

12 %

S.B.

Krave

muzare

16 %

S.B.

Krave

muzare

18%

S.B.

Kozeiovce ostale

krmne

14

%

S.B.

i

smjese, superkoncentrraate komponente životinje za

izradu

krmnih

>

Sa % (2 <auuns" NOVO

VIROVITICA

VITREX dioničko

društvo

Zbora

garde

narodne

3

IZ “VITREX'"-a

telefoni: 033/721

513

722 707 721 168 721 212 721 352 724 507

PAŽNJA: PROIZVOĐAČI Koristite VITREX-ov krava -

-

-

VT-III

stroj za

MLIJEKA! mužu

jer je: kvalitete garancija u najrasprostranjeniji Hrvatskoj 25.000 (oko kom) minifarme do 10 za najpogodniji krava

-

-

Vitrex

jedini proizvođač kod su Hrvatskoj kojeg osigurani rezervni i originalni dijelovi jedini muzilica

ovlašteni

serviser

muzilica

pokretana

u

muzilica

monofaznim

elektromotorom -

najpovoljniji cijeni 3.700,00 kuna u Vitrex-a trgovini po

od

ISKORISTITEPRILIKUNAZOVITE

VITREX

Držanje

bređih

krava

davati

brzo

koja i stvara Hrarazgrađuje plin. i biti mora njenje napajanje biti obilata i čista. mora Potkraj dana.

Banožić Piše: dr. redovito, svakoga Stjepan krave ne treba umarati bređosti, Bređim kravama treba davati vini i dugimhodanjem,dugim še rasta za bjelančevina, potrebe dobnim prijevozom.

Krave treba doopskrbiti ploda.

Prehranom na ne paši podmirujuvoljnim količinama naminerala, krava. Ukose sve uvijek potrebe i fosfora ročito kalcija povoljminerala u liko nema nekog tlu,nim omjerima, kao i vitaminima, neće ga biti ni pa prema travi, obroD i E. Osnova posebice A, ni u krave će nastat tome tijelu ka za kravu kvalitetno na a Tijekombređosti, životinju je sijeno, i bolest. Kod poremećaj uslijediti othravelik teret: ona treba ga tvorničmora pada nadopunjavati bređosti krava se koje tijekom i niti i kim koncentratom se iznijeti plod pripremiti hrane samo goveda. se mogu javiti pašom brelaktacijsko razdoblje. slijedeće Tijekom čitavog razdoblja i patetanija puerperalna pašna i Pravilnom da se krave ne đosti treba njegom reza. Prehrana bređih krava prehranom, paziti opmože Uz obilatu se utove. one naj- ćenito mora biti uravnotežena i smještajem izbjeći prehranu, i bolesti veći u brojopasnosti koje dostatna svim gomilaju loj zdjeličnoj šupljini, tvarima. hranjivim oko životinji prijete. porođajnih Stoga putova. bređosti i debele krave U obroku tijekom jako je Kretanje imaju utovljene je potrebno smanjiti tada teče bez velikih kod količinu voluminozne hrane.

S jer porod važno, poteškoća telenja, jer i izlazi iz maternice. teško više se puerproblemakomplikacija, plod povećanjem plodajoš bi bilo kraće. ni bređe krave napadobro šutraje Najbolje perij smanjuje trbušnoj Nije prostorkrave držati na slobodno većom količinom hladne uz ionako a paši, jati pljini, probavni organi u zraku i suncu.

Potvode.

Uz malo voto, kretanje imaju prostora. od bređosti treba ih Dva krave hrana bi luminozna kraj odijeliti mjeseca prije telenja mogla prikrava i držati ih u ili tiskivati ošit i tako otežavati ditreba ako nisu same drugih staji presušiti, Ako davati Vime na Budući da ishranu se za puštati odvojeno pašu. prestale mlijeko. je sanje. izlaziti krave ne zasušivati i na više hramora mogu mnogo pašu,plodapotrebno postupno istreba im inače više se u omogućiti kretanje njivih jer nastaju način, pravilan tvari, daje lakoproiliih voditi Deset dana vimena. i hrane koncentrata. po šetnju, _ prije upale pustu bavljive 3 sata na dan. treba krave treba hraniti Krave ne pogućnosti najmanje telenja smjestiti manjevriboravak u rodilište ili niti hranom pogoNeprekidni staji posebnuprostoriju. jednom industrijraznim bolestima. ih uvede skim se u nego rijetkim duje Prije porodiotpacima.

Davanjesilaže, Bređe im i treba džibre znatno papmoraju staji životinje lište, potrebno jeoprati sličnoga imati dio stidnicu i za ili hranu iztu posve dovoljno ke,stražnji tijela, prostorastajasmanjiti kako ih žii vime. Prostor na će se kraiz obroka.

Ne baciti se nje ležanje, druge kojem smije bi Pod teliti mora biti dezinu ne davati va votinje ozljeđivale. čist, manjevrijedna, pljesniva, biti suviše ficiran i dobro zdravom i smrznuta staji smije nasteljen nagnut trula, gnjila, općenito i čistom a na hrana.

Ne se prema steljom. natrag,stelja podu pokvarena smije hrana_

se

neu-

u

u

-

za

za

a

na

na

u

mo-

u

u

ne

Zarazno

presušenje

(zarazna

agalakcija)

vimena i koza

ovaca i

upale z globova očiju.

To, Piše: dr.

Banožić prijemljivije Stjepan bolest koze samo ovce. nego dakle, nije vimena, Poprilično je Ta se zarazna bolest kako Uzna nego preočituje govori naslov, promje-proširena Sredozemlju. i na stankom i ročnik te ne lučenja mlijeka,pojanastaju zglobovima jeMycoplasma agalactiae. vom

list

Mljekarski

očima.

Na

bolest

su

9

$ T Bolest

lako

zaražene

ži-

Bolest

završiti smrtno

već

poslije postupno smanjuje i količina može votinje izlučevina, (atrofira), mlijeka početnom stadiju, trajati putemsvojih kao i tim izlučevinama Zimi češdo sve su prezagađenegloopada mjesecima. uginuća potpunog hrane i i U vimenu često ća a prenose vode, je sušenja. nastaju uslijed komplikacija (upala i siše više čvoraste pa pozači, janjad koja promjene.

Sigurna Mlijeko pluća,upalacrijeva). i bakteriookusa se ovaca. staje slanoggorkog dijagnoza postavlja gusto, i žućkastozelenkaste bolesti ulazi Uzročnik loškom životinjboje. pretragom. ski kroz usta organizam dakle,Istodobno bolest bolesne se se Čim pojavi, pojavljuju upale Pretorgana. putemprobavnih svih treba oka i rasdijelova z globova životinje izdvojiti, staju upale da može ući i kroz se postavlja i raskuživati žiruke i bolna pa prati osjetljivost), kužiti, (otok sisni a ulazi i kroz kanal, povredevotinje bonakon svake mužnje.

Mlijeko šepaju. koži. na i lesnih životinja nije uporabu i i to fazi su ne samo Česti U početnoj životinje pobačaji, bolesti, treba način na ga neškodljiv i kad dok bolest se nego traje, imaju povišenu tjelesnu temperaukloniti. čini da već Poturu, nevesele su i ne jedu. je počeooporavak. i Bolest Može vimena i propojaviti upala crijeva. liječi uglavnom javljujuupale muških Kod tibioticima: —— u kloramfenikolom, životinja nastaje gnoj, (krpice, mjene mlijeku i muda. oksitetraciklinom vime U drugima. upala krv). početku je otečeno, prenose

a

se a

zna

na-

u

a

mu-

u

-

a

za

se

se

mužnja

Strojna

vime

oblika

zdravo, pravilnog

i

veličine.

Svi muzači

Piše: dr.

an-

se

Banožić Stjepan

će rukovati

koji Obični higijenski. mljekarski pri-jevima za poznamužnju moraju bor koristi ručne vati ručnu koji prilikom a bilo bi dobro mužnju, se mnogo i to da završe mužnje jednostavnije odgovarajući tečaj, i dezinficira nego strojevi pere kod po mogućnosti proizvođača mupa interesu i mužnju, prilikom strojne strojeva, jer je njima treba uložiti više truda da se muzača žnje ne neznanje pravda čistoće.

Na lošom kakvoćom održavanje strojeva.taj bi se kao i obilaskom Kod rukom s na način, prijelaza mužnje bi slali stručnjaka koje proizvostrojnu mužnjupotrebno je ti đači na da redu imati na gdje strojevamjesta prvome je te u zahtidavanjem strojevi uporabi, posao strojna mužnja koji i ručna veću otklanjanjem mogućih nego uputa preciznost jeva štete Muzač nemarno rukoje spriječile nedostataka, mužnja. koji nastati. inače mogu može za kujestrojem mužnju na služiti Za se mnogo utjecati negativnije mužnjupotrebno je vii na kakvoću čistim a mlijeka zdravlje besprijekorno priborom, stro-

se

za

u

u

u

su

umu

služi

i od

Stroj mužnju čovjeku mena nego loš muzač rukom. musti treba čistim rukama. ali kakvelike jepomoćimuzaču, čaški sisnih Prilikom i će dobiti ovisi o vo postavljanja strojne mužnje uvođenja Prije mlijeko čaška da treba da veterinar a ne samo paziti nijedna nije o stroju. je pregleStrojnapotrebno začu, dodir dolazi svinuta i da obrati s naročitu ne te sve mužnjapruža prednosti pod da, pozornost krave ilisa bazdravstvenom da muzač tehnisteljom ispod stanju vimena, tijelom uvjetom poznaje da svaka sisa važno Vrlo slikteriološkom nalazu ku i sve i mlijeka njih. je higimužnje potrebne uđe u sisnu vimena a sise čnome.

Krave s čašku, upalom jenske mjere. potpuno okobiti tek treba misliti da posve moraju izliječiti, pritom prethodno je Pogrešno je mitom Sisne čaške poih onda iz vimena redu ako propoložaju. mužnji. podvrći strojnoj mlijeko određenom Ukoliko treba lazi muzlicu kroz se se one ne po uvijek izliječe, stavljaju koje cijevi ih takve se klica. uvijek prvo poživotinje redoslijedu: ukloniti, jer sprječavaju ulaženje No, sise izazvati a klica može ući na sa prema mogu ogroman radniku, širenje naglo upala stavljaju broj vimena kod ostalih krava. moako samim postavljanja uvijek Stroj-sljedored priborom mužnju, satu. krave na čisti i ne održava ra biti u no se muzu samo ne se smijeru kazaljke čije je propisno za

mu-

u

sve

u

a

u

u

za

10

Mljekarski

list

se, po pravilu, je mužnja postupkom drži ali rukom dobiva mala količina rukama.

Jednom se laktacije. mlijeka, početku sadrži zaostalu se na a ono Slijepa (mužnja suho) mliječnu stroj, drugom postavljaju mužnja čaške. Prilikom sisne nakon završetka mast. stavljanja slijedi glavne i naknadne čaške važno da se ona rukom tako da Po završetku je mužnje, stroj mužnje, dalje radi, zatvoriti ventil tako da zahvati a prvo palac protok mlijeka jejedva vidljiv. je privrhu, potrebno rad nekoliko iznad ruba Takav vakuum.

Nakon i vime šteza za kažiprst djelomice stroja je vakučaška se kundi čaške. S ta dva tan, pa je“slijepa nepoprestaje djelovanje mužnja" prsta četiri sisne čaške nanosi na sisu i Ukoliko se se sve uma, pa njima određuježeljna. potraje dulje, može doći do skinu. Budući i sise. sisa i viistodobno mjestopoložaj oštećivanja lagano ima tri i to: i do krvi da sve sisne čaške a sa sisa mena, mužnja faze, ponekad pojave padaju Strojna ih dočemože u mužnju" mlijeku.

“Slijepa mužnju, “slijepu mužnja" istodobno, potrebno je glavnu i naknadnu uočavakati na ruci. Trese izbjeći mužnju. pravodobnim savijenoj lijevoj i preda se otvori sisnih čaški Glavna ba njemkraja mužnjaslijedi neposredglavne mužnje paziti sisnih čaški rada blizu bi to nakon okrenu za ne no stavljanja kidanjem strojamužnju. stelje, jer 30 sekundi Naknadna ili uzrokovalo ulaz različitih štetnih vime. Prvih 20 mužnja izmuzivanje količizavršni izlazi dio tvari i u stroj. manjim predstavlja mužnje mikroorganizama mlijeko nakon kreće Odmah nakon Odmah blase s nama. strojem, prilikom kojeg skidanja posljedtoga faza Ta vimena sisne čaške normalni masažom gom pomuzene mužnje. izmuzujunje krave, tijek 4 i mla2 količine Pričistom pa isprati posljednje mlijeka. valja temeljito najčešće traje minute, krave se lakčetiri sisne čaške kom vodom.

Sisne čaške s do 6 minuta. Mlađe tom se sve jedpriod rukom malo naniže. še i nom p omuzu starijih. povuku ključnim gumenimcijevima najbrže.

Sisne

čaške

postavljaju objim se

Nešto

brža

kod

krava

u

Tim

su

se-

na

-

u

-

AB

AGROBILO

Osječka BJELOVAR, 43000 104, Tel/fax 043/231-182 TRGOVINA SPECIJALIZIRANA ZA PRODAJU TRAKTORA, POLJOPRIVREDNE MEHANIZACIJE, REZERVNIH DIJELOVA Lonac

Kosa

izdvajamo Iznašegasortimana Universal (kredit), ovlašteni distributer Bjelovarskotraktore "Tomo županije bilogorskeVinković“ prskalice, sijačice, tanjurače, plugove, okretače sijena, rotokopačice, kose, itd.

"LABINPROGRES“ prikolice, program motokultivatori + za priključci dijelovi okretače izbor guma za sijena kose, traktore Barum ležaji, filteri, remenje asortiman rezervnih dijelova kompletan "UNIVERza "TOMO VINKOVIĆ“, "ŠTORE“, SAL“, "FIAT", "LABINPROGRES“, "ACME", e

traktore

e

e

e

-

e

-

e

*LOMBARDINI"

Rezervne dijelovešaljemo putem pošte

Mljekarski

list

ll

A

Th al

mlaza

zaostali

organizmi koji ispod je isprati taj jednostavnije čistim Na će vodovodne vode. način da se pribora.taj plohama pomoću podtlaka i ostali način i iz stroSvrha usiše voda kroz dijelovi stroja mljedezinfekcije čišćenja pričuvne njih karski biti treba poi kante. za mljekarpribor pripremljeni ja mužnju ostalog Taj postupak da se ukloni nekoliko slojslijedeću mužnju.

Vanjskaskogpribora jest navljati puta. tvari i unište mikročisti organske površina posude mlijeko se

na

i pere

četkom

su

na

za

za

osjemenjivanje

Umjetno ili

prirodni

izbor

pri

pripust

osjemepripustom umjetnim njivanjem. ili

i

pripusta Usporedba prirodnog osjemenjivanja umjetnog

-

rasplođivanju

Prirodnim

pripustom obavlja muških i ženskih živosparivanje ako se ono nakon s e, tinja, kojeg krava što obavi u pravo vrijeme, je očeovom pravilo, slučaju gotovo U oplodnja. prikuje uspješna a samo uključuje proizvodnju, Ivan Jakopović dr. rodnom Piše: jednostavnije je pripustu komuška za ostaju najbolja grla izabrati pravo vrijeme p ripusta se temelji Proizvodnja mlijeka rištenje rasplodu. krava s oplodnju jer dozvoljava osobine od iskorišćivanju mliječnoizuzetnog je bikom samo onda ako Zbogsvega ovog ona je sekundarna osiinteresa sti za ona je uvjeta stvaranje krava; ciklusa. fazi pravoj spolnog rasplođivapojava reprodukcije. guranje optimalnog svodi se Umjetno osjemenjivanje fiziološki proces ističući krava stadu se kao pri u konačnici na Laktacija nja unošenje sjemena redovite nakon tome s značaj javalja telenja posebice prvotnom trakt ženbika reproduktivni hrane mlada kod a namjenomosiguranja plodnosti, je toga stručna Ovo obavlja skoggrla. teladi što dunčetu.

Kod genetskomgenetska je osoba goveda vrijednost za specijalizirana koja je osobina veća. mliječnosti izgradnjom moguće posao. ovaj što osiznačajno jeunaprijeđena krava bi Da posao od veće količine znatno Organizacija oplođivanja osjemeumjetnog gurava stadu bio onih othrani teleta. potrebno je njivanja uspješan namijenjenih većem u udovoljiti broju uvjeta. vremenu, reprodukcijDetaljno praćenje tijetraje Laktacija krave svake količina statusa kom u mjetnog Cjelokupni postupak opajedan je skog mlijeka kojeg bitno se učinkovite od završila zasušeda bi na razlikuje osjemenjivanja reproduktemelja kraju da, iako od stadu.

Nova je prirodnog parenja, cije započinje njem. laktacija učinak i konačni količinovim jednog drugog s većom jepratiti telenja potrebno Poslije telenjem, krava steona. svake status ostaje nom isti; reproduktivni krave, mlijeka.

Kod zdravstveno reinteresa za životinje prirodnog pripusta stanje posebice proizvodnjom Zbog što veće količine organa. ponašanjem jasnopokasvojim posebnoproduktivnih mlijeka bika za da se redovitim te(es-zujuželju parenjem.Kod Otkrivanje pojavetjeranja jeznačajno kod krave ona od a jestalna, jeznačaja želja optimalan tijektrusa) izuzetnog lenjemosigura od estrusa ima cikličnu osobinu učinkovito odvijanje reproduklaktacije. zadatak kratdo estrusa. Prvi Krava samo Tele kao nove je, dakle, životinja genera- cije. jeplodna u bika otkriti faze kom vriestrusa, (želju) sposobnost jedne razdoblju proizvodnu cije predstavlja Za li ciklusa. to Ne za nakon othrane se u se ovog otkrije ženskoggrla parenjem. jer jednost od kod bezestrus tržištu. može na razliku toga umjetnog je prodati Značaj-vrijeme oplođivanje fazu cisačekati estrusnu te osjemenjivanja uspješno, jepotrebno uzgojna vrijednija je,međutim, klusa treba otkriti ciklus. sli- novi reprodukcijski teleta. Ono nost uzgačovjek; predstavlja Ako može odnosno se većini osjemenitelj. jivač Oplođivanje goveda jedgeneracija; slučajeva obaviti na dva s ne se ovo žensko se na pozordovoljno prirodnim prati načina; uzgoja kraju grlo se

u

u

na

u

u

u

u

u

u

za

u

12

list

Mljekarski

popis te se središnji ovaj pojenosti, osjemenjivanje promatrajući matične da ili navrepopulaživotinji proizlazi je muškogdijela optimalnog dinoj prije poslije To osnovica tzv. rassu mena, propredigrirani cije. potomka koncepcije je sljedna uspješnost Preostali dio osnovica roditedukt odnosno neće se plodnjaci. plotkinja nasljednih postići. mala, ako se nese na Samo u ipakje, promatra oplođuje rasplodnjacima odlaganje sjemena pri-lja, razini oca rodnom na se podrijetla. populacije, doprinos kontroliranog obavlja pripustu osnovice idealan dok kod genetske način, umjetnogizgradnji pojeUvažavajući prednosti veći. Ovo zavisi o uvelike načina svega proizčajno prije proosjemenjivanja rasplođivanja dinog što se korištelazi iz i da izlazi činjenice osjemeniznanju postupcima jeumjetnoosjemenjinačin Ne obavi lise kod osjemenjivanja njem umjetnog umjetnog telja. vanjenajpoželjnijirasplodobiti daleko veći može odlaOd interesa p ou broj osjemenjivanja optimalno je đivanjagoveda. kod tomaka to učestalost svuda da se ono koristi nego za to slučaj prije koncepganje sjemena gdje Pridonim se može se znatno pri-postoje pripusta. smanjiti. rodnog objektivne mogućnosti cije može u i naznačeno što saKod tijekom prosjeku pustom jejasno umjetnogosjemenjivanja oko 100 dašnjem Programugnojidbenog prije unošenja sje-jednegodineoploditi osjemenitelj kod a ima mena umjetnog osjeplotkinja, stvaranja goveda Hrvatskoj. utvrđivanja mogućnost se Svuda pone godišnje dobije menjivanja uvjeti gdje postoje reproduktivstanja zdravstvenog doza 10.000 i više od nekad zdrava ako nih organa sjeprimjenuumjetnogosjemenjikrave; je mena se da se koriste od interesa goako se jedne tijekom koje vanja je osjemenjivanje, obavlja koristiti dine za bikovi mogu bolest neka se osjemenjipodrijetla.

Najprovodi pojavila poznatog ženskih Na nanačin j e vanje grla. ovaj je korištenja nepovoljniji liječenje. prijeosjemenjivanja čin za bez bikova zdrava kraSamo oplođivanje umjetputem podrijetla. reproduktivno poznatog dostatan vriU nog tom ima va osjemenjivanja “uspješnog je slučaju genetska mogućnost lativno mali te vrlo broj r asplodnjaka, jednost potomaka upitna, oplođivanja. uistinu mogu se bolesti često su to izvori roditelja U stoga spolnih procesu oplođivanja putem nove izabirati samo budući da međugeneracije nema nije mogućeorganipripusta prirodnog muška oblik zdravstvezirati bilo kakav j e najbolja grla.

Zbog tim = toga — mogućnostneposrednog osnovica se po očekontrole. ne koja genetska stanja strani utvrđivanja zdravstvenog ugravoj osjemenjivanjem koNovim Zakonom stočarstvu organa. o Ovdjeje reproduktinih novog donesen đuje uzgojnu vrijednost zarazove u srpnju godine posebice značajna pojava ji je izrazito visoka. Ova Rasodnosi nih bolesti činjegrla su organa. spolnih propisani podjasno da nica mnoge uzgajivače ima konkrava. Zakopotiče oplođivanja plodnjak neposredan ručju bistadu koriste na svom ženskih sjeme da se takt s većim nom brojem grla kova iz jepredviđeno oplođiosjemenjivanja imati od neke umjetnog može zamogu provoditi umjetnim vanje kojih način na dobivaju i bolest. Kako jer taj se raznu prirodnim prispolnu osjemenjivanjem više životinja značajno čibikovima generaciju ovakva bolest podprenosi spolnim pustom poznatog očekivati da se ona Dok kod vrijednosti promatranih genetske se to za nom je rijetla. umjetnog te tako niosiguravaju širiti na može osobina, ne osjemenjivanja postavljaju rasplodnjakom korištedolaze organizaciji proizvodnje kakva veći s njegovoj ograničenja pri grla koja njime broj novih kod nje proizvodnih grla koja u vezu. spolnu prirodnog pripusta uporabi, im kop ostizanja dajumogućnost to Zabranjeno upravo slučaj. je nije umjetnom veće Zahvaljujući isplativosti. bikova danas su zarazne rištenje nepoznatog podosjemenjivanju kao način Prirodni bolesti rijetla. pripust govedaprava spolne nas koStanje oplođivanja goveda krava može na se rasplođivanja jer rijetkost, oplođivanjem stadu.

U ristiti samo vlastitom na način one ne mogu prenoHrvatskoj jeumjetno osjemeovaj način ako razini Samo na se U za u slučaju najučestalijioplositi.prošlosti ježelja spre- njivanje krava. Ono utvrdi da na nekom od s bolesti đivanja sudjeluježupanije čavanjem širenja spolnih više od 75 %. Prirodni se dokod pripust njezinih područja nijemoguće mjeri goveda značajnoj učinkovit način na populacije dijelu organizirati širenju prinijela umjetnog osje- preostalom dva oblika. Dio može u nas se svim stočaru o sjemenjivanje javlja umjetno menjivanja gotovo izabranim da se odluka se ski oplođuje plotkinja prirodni donijeti razvijenim zemljama. od tom na orgaosnovica se na koji rasplodnjacima potječu području pripust prenosi Nasljedna stada. nizira za veći Iako nadprosječnih roditelja, genetski broj roditelja. preko potomstvo odnos

obavi

te

na

su

uvedeni

u

u

zna-

sve

u

u

za

a

re-

a

za

u

u

novu

u

u

u

se

u

na

u

Mljekarski

list

13

g

ee ae &

*

*

Ovakvom

odredbom

vezanom

za

na

vlastitom stadu. Ovo

znači da

nosi

osjemenjivanje, umjetno gletako i zdravstvene uzgojne

korištenje prirodnom slučaju indirektan stručna osnovice. ako se na pripustu potiče pomoć veterinara, način neka od treba primjena umjetnog osjemeživotinja, koju krava j eosjemenjivanje Umjetno neosam njivanja, jerjegospodarski osjemeniti uzgajivač, pokaizbor svim onim slunajbolji da se drži bolesti znakove pravdano rasplodnjak zuje spolnih učinmože se čajevima gdje gana. uzgoju, korištenje kovit način obaviti. Pri tome Ovim razristadu. Međutim ukoliko odredbama Zakona jednom da će služba reproneki pretpostavlja ima izričitu odsu uzgajivač željuješeni opravdani prigovori činiti veće napore dukcije još da drži redbama su ovu uzgojno valjanog rasplodkoje materiju kako bi način oplođivanja ovaj stadu to Zakonu o njaka svojem je propisivale mjerama krava što obavila. bolje ovim zakona odredbama stočarstva.

U dopuš- unapređivanje naime bilo teno. njemuje, propisano Ukoliko to ne uvjeti postoje istaći da da se bikovi noVrijedno jejoš je prirodni pripusttada jekorištenje bikova poznada Zakonu držati samo tamo to propisanoumjet-smiju izbor gdje togpodrijetla oppravi pri odluče mogu krava. osjemenjivanjeobavljati općinske skupštine, lođivanju meNajgore bi, veterinarski tehničari su jetnoosjemenjivanje veterinari, mogli bilo ako đutim, oplođivanje i stadu ako veterinari. Sana uzgajivači svojem obavljati isključivo koriste bikovi podnepoznatog završili izoda posao prije u spješno je umjetnog osjeme-rijetla. toga brazbu i za posao pronjivanja kojaje taj povjerenosposobljenim također voditi računa da Ova bikovi poodredba pisana. osigurava uzgajivačima, Valja je onim kose mogu uzgajivačima slučaju promjenjenih uvjeta pri mogućnost znatogpodrijetla veći ristiti na svakom stadu te žele osjemenjikoji imaju broj krava, gdje organizaciji umjetnog ovladati tehće nastati izobrazbom interes. Stručne nađe gajivač svoj vanja, gdje objektivne načida sami službe veterinarska i ovog posao korištenja nikom, obavljaju (selekcijska, mogućnosti od interesa na na svoumjetnog osjemenjivanja savjetodavna) trebaju pripomoći oplođivanja, način stadu. Na sustav postojeći oplođiovaj uzgajivačudonošenju jimgrlima najpo-gajivače da se krava bikova odluke stvara se osnovica o načinu korištenjem uvijek voljnije oplođi-vanja obavi sustavom tome sa pravo zamijeniti umjetnog vrijeme umjetnovanja krava, imajući pri vidu sve zdravih sa sobom osjemenjivanja. osjemenjivanje plotkinja prednosti koje bikova

se

u

i u

treba

tom

tražiti

de

u

or-

u

za

samo

na

na

se

na

mu

u

za

za

u

za

vom no

a

um-

se

za

su

a

u

uz-

ovom

za

u

uz-

u

u

u

* Gospodarstvo“.

CG

ABER

Braasši:

koštanja godina, cijena dio samo jedan vrijednosti i to obliku amortičnog grla, ulazi koštakoja cijenu tizacije mlijeka, cijene kao troškova. nja skupina Osnovni za materijal proizvodnju hrana od koje tijemlijeka jest koštanja, rentabilitet i kom stvara procesa proizvodnje i maproizvod.

Postojepomoćni ne za koji terijaliproizvodnju ekonomičnost već ulaze proizvoda, supstancu i procesu proizvodnje pomažu ulaze troškove i da će oni biti svojom c ijenom najveći materijala Piše: Haluška Josip stočstrukturi (lijekovi, potrošni proizvodnje cijene koštanja Troi sitni zauzimati nih Govedarska proizvodnja jegrana proizvoda glavnomaterijal inventar). škovi Tu redu stočarstva godijele proizvodnji mlijeka kojaputemuzgoja mjesto. je prvome Fiksni fiksne i teladi obrta stoke krmiva stočne veda varijabilne. vrijednost prerađuje (tov troškovi biti i Ta mora proizvodnju opterećuju junadi). proizvode.prerada visinu. bez obzira na matične Kod stoke racionalna i stopa njenu Njih (rasplodne ekonomična, veći dio čine uzdržni dio da će troškovi treba očekivati u ga obroka, krave) kojaostajeproizvodnji Troškovi

tereti

više

proizvodnje

ma-

u

u

se

u

u

u

u

u

u

14

se

na

list

Mljekarski

krmnih

kompone-

živog rada, materijalnih jedan je glavnihKupovinom vlastitih krmi i neizravni troškova. nata pravljenjem škova, amortizacija obrotroškovi se nih troškovi. se Visina učešća hrane postižecijena Varijabilni smjesa relativnog visinu ka niža 30 %. obzirom s strukturi troškova Dakle, ulagamijenjaju proizvodnje iznad koncentrat kroz osto od do 60 kreće 50 se proizvodnje, proizvodni mlijeka %, njem litru obroka od dodatni rad i dr. dio za dok ostali troškovi iznose 40 50 novnog 0,5kg hrane, od fiksnih i troOdnos veći hrane %. Štoje dobije vrijednost varijabilnih mlijeka udjel kune. do škova u strukturi tim i strukturi su cijene koštanja drugi1,50 2,00 troškova, U strukturi obroka litre se s poveVisina troškovi troškova najskuplja je mijenjaju mlijeka manji. hranidbena iz HJ i hrane ovisi hrane odo jedinica) ćanjem proizvodnje.

(HJ cijeni iz kukuruzne ima odnos važnost Posebnu troškova. nosu sijena, najjeftinija drugih krava iz- U borbi za silaže. Zato se u obrocima hrane držne i vlastite doproduktivne koji povećanje količine minimalne uzdržne Odnos nosi 1:1 do ima biti veliku sijena daju (3 1:1,5. ulogu snižavanje silaže 1 20 25 i te hrane.

Za troškova koja kg 4kg), produktivne hrane, količina, zadovoljasuhe tvari ima HI. kakvoća i hrane osnovni životnih osnovnih kg 0,84 1,08 cijena vanje potreba, Troškovi rada ekonodobivati krave kvalitetnu predstavljaju drugi činitelji kojiutječu moraju trošak u mlivažan mičnost hranu voluminoznu proizvodnji proizvodnje mlijeka. (kukuruzna rada Proizvodnost i količina teveću silaža i za integralProizvodnja mlijeka sijeno), proiz-jeka. tehnoekonomske ni količini i kakvoći se na i hranidbi se jepokazatelj melje vodnjudodaju i rada. dok koncentrati kroz ostvaruse korisnog produktivne hrane, drugevaljanosti mlijeka koje Na rada hrana “neuzdržna dobit. proizvodnost utječu predstavlja je čimbenici trošak". iz U proizvodnje, produktivni proizvodnji mlijeka,gospo- brojni kao što su to darskih treba ima po radniku, broj g rla razloga izbjegavati Proizvodnja mlijeka posebnu i krmnih troškova. strukturu organizacija rada, gotovih smjesa.tehnologija kupovinu dio

tro-

Stočna

hrana

od

u

na

a

za

su

-

se

u

=

a

uz-

-

a

u

-

su

-

na

a

u

OLJUITI

PROIZVODNJA EXPORT-IMPORT TRGOVINA ROVIŠĆE, ŽABLJAK bb 43212 Tel:043/878059 PROIZVODI e

OPREMU

STOČARSTVO

ZA

za hidraulički čišćenje operacioni stol krupnustoku stojnice papaka vrste za za ikopita naprava teljenje krava(2tipa) stajalištastoku(3 veza za sve ležišta ) dermo štale slobodnodržanje tipove pojilica za automatskehranidbenestijenesistemi izgnojavanjeostali sitni priborpotrebanu stajama e

za

e

e

e

e

e

-

e

ZA

Tel/fax: 878034

e

SVE

pena

PROIZVODE e

list

Mljekarski

e

e

DAJEMO pe

rr

e

GARANCIJU o

jE

2 GODINE! E

re 15

iz visokih tro-

po grlu cijena proizlazi proizvodnje junice 2.000,00 DEM, rezulškova i dru7 tehničkih troproizvodnje kojaje proizvodni vijek je godina, panj sredstava, škovi izvan tat elementi tese godišnje neracionalne, niskoprodukgi tehnologije. proizvodnje tivne i Troškovi rada u vezi s rete u obliku sa 400 amortizacije nedjelotvorne proizvodprocesom različita se neponje.Cijena koštanja je proizvodnje ubrajaju DEM/5 godina. od do zakonskim sredne troškove.

Odnos Po nepodanašnjim stopa- gospodarstva gospodarobično rada iznosi i staa ma na osnovno ne stva, proizvođači amortizacija srednogposrednog To obzira do krava iznosi 20% 70:30.

Bez stvarnu na cijenukoštanja stupanj godišnje. znaju znači da krave iz bi tehničke ne svojih proizvoda. opremljenosti, proizrasploda drutrebalo izlučivati 7 time i rentaodnosu na a mlijeka prije godinaCijena koštanja, vodnja traži osim ako bilnost i ekonomičnost starosti stočarstvu za ge proizvodnje proizvod(Slaktacija), ovisi o: veličini razlozi. dosta rada. Sistem to ne nje, držanja drugi gospodarstva, postoje živoga visini i sistem također krava Uz proizvodnje, cijeni hrane, mužnje otplaćuje amortizaciju krave, mehaniziraUtrošak štale i na se cijeni stupnju rada, utječu produktivnost. objekta amortizacija zadurada može % od 2 do 3 se prema nosti, primjeni tehnologije, ocijeniti godišnjom stopom i ženosti kreditima rada i niza cijeni drugih djelotvornostisudjelovanja tijekom dugog godina. strukturi troškova. U strukturi u čine Uz to, amortizaciju skupa inputa.

Teško utvrditi prag rentabili10 15 troškova rad i je sudjeluje štala, skupogrloskupaoprema, obzirom teta s na i više. ako financiralo se sve proizvodnje %, pa pogotovo čimbenike kreditnim sredstvima.

Produktivnost rada koji u tječu se utrospomenute mjeri slurentabilnost.

U svakom na škom rada troškovi tropo jedinici živoga Opći varijabilni iznad to utroškom rada čaju jeproizvodnja 12,5 škovi bez obzira na visinu po proizvodnje, proiz-VHD hranidbeni ili krava dan) i dio (HD a tu ulazi dio po brojem vodnje, grlugodišnje, plaće više od 4.500 litara po kravi gote troškova. Ti se troradniku, proiz-materijalnih zaposlenom i to dišnje uvjetom: radnom pod kreću škovi strukturi troškova satu. po vodnjom mlijeka da troškovi hrane sudjeluju rada odUčešće određenom od 10 do Uz navedene troje 15%. barem s 50 % u strukturi trotroškovima hranidbe i niz troškoškove nosu prema postoji drugih škova, i troškovima Ako va amortizacije. proizvodnjuda kojiopterećuju utrošak hranidbene jeje štalu i ali opremi-mlijeka, manjimrazmjernim dinice sagradimo skupu 1 litru mlijeka ispod odnosima. mo jeskupomopremom, uštedjet kod niže jer proizvodnje taj 1, ćemo ali ćemo i Veterinarske poljudski rad, usluge lijekovi jeutrošak veći, većati troškovima od 1 do amortizaciju. sudjeluju 1,5 da 1 HJ je cijena k oštanja 3 =gospodarstva Obiteljska koja %, osiguranje životinje4%, od 50 % manja prodajne cijene uračunati rad 3 traktora i 10 krava mogu imaju drugih strojeva mlijeka. troškove rada u visini 5 ostali izvorni i neizvorni a mjesečne %, Na troškova hrane može temelju radnika. troškovi 5 -10 %. razjednoga Spomenuti plaće koizračunati i se cijena ukupna više su odnosi troškova diili godišnji otpis mjerni Amortizacija štanja mlijeka. iskustveni i krave kao osnovorijentacijski.

Ukup- Kod proizvodnje jela vrijednosti od 10 osVHD strukturi ni izvorni troškovi ulazi sredstva.

Svako nog grlo se siguran gubitak, jer je tvaruje troškova ne kao osnovno proizvodnje mlijeka utrošak hrane za 1 litru mlijeka proizvodnju mlijeka od 80 bi iznositi sredstvo i manje %, najveći fiksnih troškova. proizvodnog smjeli tijekom zbog neizvorni više 15 20 %. obliku Samo visoka vijeka otplatiti proizvodnja mlijeka U strukturi i gobiti unosna proizvodnje prihoda amortizacije.

Amortizacija utječe po kravi može od može se proizvodnje, mlijeka, prihod mlijekapre- spodarski djelotvornost opravđana, bi iznositi 80 90 kao i uzdržna hrana. morao se visokih Otpis mijom postići iskorišćivanjem i li od obaviti bez obzira na to a mora Doprirasta je %, prihod priploda kapaciteta proizvodnih grla. teleta od 10 do 20 %. krava ili bit može visoka visokoproduktivna nije. donijeti proizHrStavka po ha, mlijeka Republici vodnja jerazmjernoCijena amortizacije broj kojuodređuju i kreće strukturi troškova i krevisoka visina i krava/ha po vatskoj zadovoljavajuća je proizvodnje razini će se od 5do 15 kod se na kravi. europskih cijena. %, pogotovo Kod stada nas Na nije problem proizvo- uspješnost zasnivanja matičnog krava, proizvodnje, đačkim već bređih Pri= paracijenama, proizvodnoprodajnim kupovinom junica. i bolesti. nabavna ako metre, cijeni koštanja mlijeka. mjeraradi, je cijena visokoj utječupojave gospodarske i stu-

visina

bređe

a

Ta

a

u

u

u

-

sa

-

su

=

u

e

u

e

u

za

u

e

-

-

u

u

mora

se

a

u

ne

-

s

na

a

-

u

u

i

u

uz

u

16

list

Mljekarski

proizvodnje mlijeka 5.000 Kod godišnje proizvodnje i odnosa litara tro13,7VHD troškoškova hrane i svih drugih

troškova

Struktura

Izračun

Vrijednost

-

50:50.

va

Godišnje potrebe

stočne

silaža 8.760

Kukuruzna

hrane:

1.750,00

2.628

1.460

1.241,00

657

Koncentrat 11.460 Ukupno

1.489,00

1.427

Sijeno lucerne

1.241

Sastav

stočno

*

sačma

e

12,28 2,95 1,96 0,37

Osiguranje

1,22

traktora

0,74

0,98 20,87 TROŠKOVI

Ostali izvorni troškovi SVEUKUPNO

4.712

IZVORNI

Opći troškovi

344

Ostali neizvorni UKUPNO

brašno15%

troškovi

NEIZVORNI

TROŠKOVI

SVEUKUPNI

TROŠKOVI

0,25

3,69

24,56

10%

Prihodi

PoHD

Ukupno

Struktura

%

50

1.076

12

717

8

135 135

1,5

448 268 358

5

1,5 3 4

7.619

85

1.255 90 1.345 8.964

14 1 15 100

Vrijednost

Proizvodna

15%

suncokreta

Ukupno 4.482

0,37

Usluge i potrošnimaterijal Rad

48%

ječam

e

Hrana Amortizacija Veterinarske uslugeilijekovi

koncentrata:

kukuruz

*

4.482,00

poHD

Rad

Vrijednost HJ

Kg

Vrsta troška

PoHD

cijena

Ukupno

Struktura

%&

sačmasoje 5.000 10.000 13,70 2,00 27,40 93,50 Mlijeko premija 3%. mineralna 3,00 0,87 Priplod50% cj.teleta smjesa 40 8,00 320 0,05 3,50 1,00 Stajski gnoj hranidbena 20,00 7.300 365 — Prosječna vrijednost 10.865 29,27.

100,00 Vrijednostproizvodnje HJ obroka je 0,41 Financijskirezultat 1.721 471. koncentrata 1 Cijena koštanja kg kn kn 1,20 Prodajna cijena mlijeka 2,00 rezultat dobit 0,34 kn/1 | 1 HJ iznosi kn 1,05 Financijski Cijena koštanja 1,66 kn/1 1 Cijena koštanja mlijeka Obrok sadrži HJ 1291 100 kn troškova kn proizvodnje Vrijednost 119,00 Utrošak koncentrata 11 je mlijeka Ako veća i dobit. veća 0,25 HJ postiže cijena mlijeka,je uzima 2 Pri izračunu teletom kod obično krava dobiti 3 Utrošak HJ HJ 11 krava, mlijeka je0,94 U tom troškovi teleta troškovima Odnos voluminozne hrane i koncenmjeseca. slučaju dodajuukupnim krave, teleta ide 60:40. trata prirast prihode. je 9%

e

+

*

-

za

za

se

se

za

u

s

sa

-

se

|

a

u

ireportaže. * Obavijesti mA

gin

avna

Uskoro

g

Ru

a

dovoljno

stvu). ima više od 7 gospodarstava grla da i goveda. n ije čudo dalje Stoga domaćeg mlijeka uvozimo oko 200 litara milijuna istaknuo mlijeka godišnje, je Ćosić. bilo nazočno “LURA pevaka, s kupu je Martin Predsjednik Uprave Piše: Vuković desetak iz Luka rekao da predstavnika mljekara groupa“ Rajić je Hrvatske. članice neodrživo Cijele Otvarajući skup,je za njegove dr. Hrvatin Ćosić iz HGK i ui tisuća čak 35 upozos | mlijeka gospoProizvodnja prerada poslovanje stalni rio bila tema na od triđdesetogođišnji Hrvatskoj je okruglog je jenajveći darstava,kojih broj stola u 1997,u dobi. padbroja g oveda koji s e koji jepočetkom studenoga kasnoj životnoj Naglasio zaustavio na 451 tisuću Sektor za da niti “Lura ne goveda, organizirao poljoprivpoje group" 298 tisuća krava i stei odnosno odnose tim s industriju prehrambenu redu, mišlja prekinuti onih šumarstvo Ne Hrvatske samo ali da gospodarske junica. zabrinjava |"malim" proizvođačima, je komore. i vrlo i nego u | buđućnost ukupni brojgoveđa, specijaliziranim niska Uz 2 tisuće te mi“velikim" proizvodnja (ispod predstavnike Komore, proizvođačima mlijelitara po nistra Zlatka Dominikovića i te 10 tisuća ka. Naš program njekravi), usitnjenost krava po Dubravka No- |; gova samo imanja zamjenika (2,6 gospodarjunica jegašenje požara, Samo

nešto

više od

5

%

|

|

|

|

|

|

|

|

uvoza

| ,

Mljekarski

list

17

najavio zbogmlijeka, polako, pokazujeprimjer je trii mesa, nakon 40100 ne se sa ši tiranje nego kojeg nedostaje Slovenijekojoj staja oglednih rada do i to po sistemu 80 samo u nego Hrvatskoj, i cijeloj desetogodišnjeg stiglo “ključ krava, od 6 krava. nešto mladim te Čičmak. naglasio je prosjeka većeg ruke",isključivo poljo-Europi, Direktorica da od Mi“Domila" JoNaš doJanja tajprosjek cilj je privrednicima.

Ujednoje i šumarzanović nistarstva o poza. poljoprivrede govorila je potrebi stignemo slijedećih pet gobi računati na to kako zatražio stva moramo vezivanja veterinarske, poljoprivdina, podršku, da će biti veliki dobili i te proizvođači primje-rednoselekcij- posljedicasmanjivanje količinu obradivih ske bez neće renu pomoći brojapoljoprivrednih površina. službe, čije gospodarsavjetodavne, Vlasnik “Male iz Valbiti od Ministar Dominiković stava. proizvodnje mljekare" povećanja Ministarstvo tisuće litara kravi. da Božo Šutalo, po pova, poljoupozorio je dvije ključio je Pri ministar Zlati odlučno šumarstva u okona r asprave _ kraju privrede problem praznih staja unida maksimalno lici i ko Dominiković je ustraje namjeri Valpova DonjegMiholjca, pokušao niti nakon više budućnost zaštiti i domaću više u proizkoje pokušaja nijejeti optimizma potiče da se već ili dobiti te te to, po vodnju, jenajavio Temelj uspiokupiti zakup proizvodnje. bi Dominikovićevim čiiduće može očekivati uvokako proizriječima, je godine ondjeorganizirao mlida će ove biti krena njenica đenjeprelevmana vodnju. godine Sva tako sredditirano 18 tisuća se, pa junica jeka. prikupljena TajnikHrvatskog mljekarskog iskoristit ćemo i da bismo stva Č ičmak, društva, Juraj upozoriodrugemjere, krajugodine mlinedostatak obrazovnih može očekivati proproizvodnjuseljačkim proizvodnja potakli je rekao Domibi veća čak oko za grama i stručnjaka 20% prema gospodarstvima, je koji ospo- jeka učin1996. Osvrćući niković. Uz to, sobili naše se na rasnajavio jepodršku godini proizvođače kako bi mladi te istaknuo se o pravu kojoj govorilo Vlade, poljoprivkovitiju proizvodnju, rednici da treba više se o prookrupnjivanja proizvokoji specijaliziraju razmišljati potrebi ministar i šudobili više Lici i “eksđača, poljoprivrede pojedinu proizvodnju izvodnji drugim da svi moramo tenzivnim" S rekao državne marstva je zemlje. krajevima. togaglebiti da ide dišta ovčarstvo može biti iznimno proces svjesni toga taj rekao

Raić

kredi-

te

korisno

ne

i

što

samo

iz

u

|

u

no

za-

u

za

u

uvoz

uz

na

na

na

za

u

za

u

Za

špekulante

nema

ostvaruju povoljne inozemne nećemo dopa kredite, da nenapustiti špekulantima koriste sredstva mjenski koja linić i inž. obiteljska isključivo dipl. Miljenko Erncić,planirana da stav su novinare proizgospodarstva tj.njihovu obavijestili je istaknuli su dr. Katalinić i šuMinistarstva poljoprivrede vodnju, i inž. Ernoić. Govoreći hrvatske Vlade o marstva, odnosno provedželi povebi programa da se krediti za mušku i žensku kojim odnosno ćati telad za broj junica mliječdodijeljuju isključivo grla nih krava te iz Za uvozna smanjiti govedomaćeguzgoja.

kredita

grla

uvoznici

su

Piše:

Martin

za

Vuković

Ravnatelji Hrvatskog slupoljoprivrednožbu i stočarsko-seHrvatskog savjetodavnu dr. Ivan Katacentra, lekcijskog zavoda

za

se

uvoz

mr ve sek

Će

a

=

ds sen

Pija

pa

na Javllenam. radi se

ao

aa

A

mia

ian din |

Uza

sora

dakka

kt

;

vn io

ši

skr

vr

o

SE

Mljekarski

list

>

Prodajte radijevaše skupo i vrijednomlijeko mljekari, za telad. štetaga je trošiti mlijeko u prahu, Za ishranu Vaše teladipostojisada na tržištu

i :<y

4.tjedna Kabo poslije teleta starosti U 3 do4litre Kolostrumu Već vode zagrijane na50*Cdodajte 400 telad dva puta dnevno!

Kabo i tako 2 grama 200grama Kabo o topiti litre topče vode (zagrijane na napajajte 4 litre teletu i K možete mlijeka.Tako dobijete tomu 50*C) i nadodati 2 | kravljeg ponuditi smjese sijena 2 telad po obroku dodatkom mineralnim te telad, Sano napajajteobogaćene najboljeg mlijeka vodu.

Kabo se može davatiteladi poroda odmah poslije u

u

za

A cijena?

1 litra Sanokošta samo vašegmlijeka pola litre Kabo

ZAR NIJE '

Die

A

za

-

Prednost primjene Kabo *

*

*

mlijeka kravljeg boljazarada od mlijeka vitalna zdrava telad lijepa, dvostruka

ušteda

i

prij poč

jura nd odrasle preživače, u razvoju nema zaostajanja priodbijanju mlijeka

Boji

ji

-

_-2

=»=======e-.---

otpoma

telad

i

i

.

jednostavno

zagrijanom 50*C umiješati a napajati sa 38C na (temperatura

sa na

od

dobro razvijena zamjenjuje puno mlijekakao nadopunjava idealno mlijeko telad za poč Bg ZAHVALJUJUĆI KABO MOGU PRODAVATI SVOJE *

vodom

tijela) napitkom ! takojednostavno

we

===.

2

Ku

*

>

eo Telefon:

Mjesta:

zoo.

Rena

[_]Ovime

Kn

vreću Kabo

jednu naručujem

[_| pjenjač napajanje, dudu i kantu mjerenje =da [_] Želim stručnjak posjeti zzzzze tvrtke Sano radi savjetovanja Trebam

kantu

za

za

me

Vaš trgovac od

kojeg stočnu hranu kupujete još Kabo te ponudi, svojoj Vaše ako i traženje preporuku prodavati počne Sano proizvode, dobijate vreću Kabo jednu besplatno.

Ako

u

nema

za proizvodnju Jakuševečka 49HRitrgovinu SanoZagreb d.o.o.

10000

on

na

ZagrebTellfaks 01683

573

kre-

ređe

i šumarstva

idu

i da

odlučeno

da će

jednogodišnji nji, davati ne saRavnakredit do kamatu oko 9 istaknuli da od se uz %). seljacima veljače dit, je kraja zavoda vlastitu kreditirano oko 13 1. za mo za nego njihovu telad, poljotelji Hrvatskog studenog ali službu i i za onu od tisuća ženske na a privrednokojukupe sajmu, grla teladi, iz da bude do danas oko 2 uz uvjet isključivo stočarskoHrvatskog savjetodavnu početka listopada što obećali su da će se muške teladi. tisuće centra na p rotemelju taj domaćeguzgoja, selekcijskog grla biti neće idućih nastaviti i Za svako te gram po pregleda seljaci dobivaju godina, zdravstvenog grlo Ministarstvu teško žensku da 2.500 kuna M poljopriv- provjeriti. (za dvogodiš- je đegmesa,

Katalinić

i Ernoić

su

mušku

a za

u

Matićem

vukovarskoAndrijom dožupanom stočarske o smo daljnjeg pada razgovarali mjeramazaustavljanja srijemskim te s tim u svezi i o proizvodnje, proizvodnji mlijeka S

Od mlijeka

bolje premije odredila država naknade kojeje već sada sigurniji izvor, početdoći do lako se može kom godine ostvariti se može tijebrojke koja kom Posljednji jednelaktacije.

Vlada sada program, koji je dala, i ženmuške tova jekreditiranje

proizvodnje ipak

može

se

odnosno

živjeti

su

ske teladi. To

znači da će i telad

biti na

Teladi

cijeni.

Znak krava su dobili Zakonom koje u laktaciji.je o novčanim smo da će i to i naknadom u potaknuti poljoprivredMilka Vida poticajima poljoPiše: idu da nike osnovna vrlo i prepovećanje je jasno privredi koji matičnih krava. stada kod nog čak mislim cizno, izdašno, ipak stoi iskusne prodaljnjeg Zaustavljanje pada U posljednje bilježimo vrijeme nagradio vrijedne čarske proizvodnje, nešto veću znak da se možemo proizvodnje mlijeka. proizvodnju izvođače, je _MiniUnatoč da će poticajne mjere mlijeka, mlijepouzdati dugoročnije mjere tome,proizvođači starstva biti ka se žale da davanjekojeiztogamogu proisteći poljoprivrede, cijena jeotkupna samo u Samim su za zemljišta zakup, državnog nezadovoljnipoticajniska, plodonosne seljake. neke od tema o smo su Ministarstva nim iznaći tim što Vlada kojima poi mjerama pokušava nedavno s da i kažu one razgovarali Andrijomdrugenačine kojiće potaknuti još ljoprivrede Vukovaronakve nisu svaMatićem, dožupanom proizvodnju, uvijek učinkovite, poljoprivrednu biti. da se i kakve bi morale kako znači i županije. skomogućnost oni da žale Smatram zaustaviti Kako do stočarska se srijemske koji višegodišnji proizvodnja razvije ili lakskladu stočarske s trenu imaju broj grla,je premali Jesteželjene mjere, proizvodnje? pad krava kod i našom li u tom s općomželjomtacija njihovih preniszadovoljni dom,pa mjeramakoje rezultaka da bi ostvarili Vlada da uđemo smislu u sigurne zajednicu.

Europsku poduzima Repubim sada te na dobro da Znam like Hrvatske? zesu Činjenica koji jamčeopstanak provođenje je nesida tako u no kažemo, kojaje ovoj dašnjem, politike zabilježeni izvjesni pomaci, mljišne da tržištu. sada se ima a Činjenica gurnom Županiji je najdalje otišla, je jošuvijek nezadovoljsava. i možda od i u reći da smo Moram to zamoglo županijama,prije nečega slučajdrugim ipak snazi bio dok ima na su reje preživljavati, pomacimakoji po- posljednje ipak dovoljni vrijeme težio sustav Vladine zultata i da zadovoljavakoji je jepovećanje politistočnog stignuti mjerama Ovo obveza se sviju. potreba kojeje fondaveliko, jer dobardio njusocijalnih ke,jerje dio kada agrar mora znatbrzo zahvalan snašao Vlada u račujevrijeme _iproizvođača sebizacrtala će doći nete nima i Vlada no se ga jepodmirila. broju najvećem slučajeva uznapredovati, Nadam do raslojavanja minovno od na one da će do kraja i novim očekuje ipak najveće godine prihode i to tiče ne stočarske proizvodnje. to na one se Što mogu koji koji uravnoteženjem ipak proračuna veći Oni ako se sve mogu. broj kojiimaju izvršitisvoje obveze.mlijeka, broj uspjeti povećava i krave s da što u a ove se, Činjenica koje laktaciji je tekod godinekrava, povećava poka- grla pet iliviše se ne imamo sigurno tisuća litara pristup zujupodaci, očito jeproizvodnja cjelovit prviputa i da tim što očito proizvodnja jerje njihova žale, Samim veća, je isplate tojproblematici. mlijeka nema

bez

e

e

-

u

-

u

20

Mljekarski

list

30

zaŠto glede kojaimaju zakupupreko nabaviti stotinu život. odnosno i lijep poljohektara, siguran davanja kupa zemlje, što znači ciprivrednih strojeva, poljoprivrednog zemljidržavnog Kada ta obuhvaća traktor je pitanju proiz-šta l iniju koja jelu zakup? mood 120 ili 150 proizvodnja mlijeka, vodnja, U tom konja, jedan Županiji plug po je piovoj radošću ustvrditi da žemo izpo po sve u izboru, jednu t anjuraču mnogo, tanju učinjeno ušli i u hrvatsko izPodunavlje. skladu s državnom politikom i boru, po jedansjenospremač izboru. boru i da po Ne samo jednu prksalicu to, nego smo zemljišna polinastojanjima uspjeli Da ne za tika triokviru svim selima i zahtjevima sa zaostajemo sljedeće postići dogovor toga stotinu obii što od to četiri pokazuje riješi pigodine mjepodručju Podunavlja, potpuno s vlasništva nad stima na područja teljskih gospodarstava Župatanje zemljom. području koja Hrvatske će iskoristiti sičinimo što Prema S rasve tome, cijele koja vukovarskonije iznimno kreditnu tu onim skladu što kako došću s to na u se napripovoljnu gurno je je gledam srijemske. našu Županiju hrvatski Sabor šem otpadaju liku, svojoj strategiji području odvija priličnom 42 MoPotvrda i brzinom i u rokovima.

Unatoč tome obiteljska gospodarstva. usvojio. je poreći da od žemo s i Ministarbilo aktivnost ponosom što tome primisli koju željasljednja je kreditnih stvari idu ovakvih i onastvo onakvih, poljoprivrede provodi preko ukupnihraspoloživih Ministarstva službi. ekonomska ko kako prema to potencijala logika poljoprivrednih središnjih 42 svi Na One odlukom su gospodarstvima krajeva, propisuje.kraju svojom jamčileobiteljskim mi. iskoristili živimo. [if radimo za kune i od upravo za posto njih poljoprivredna gospodarstva,

dostatna

neću

za

e

reći

ali

lagan,

e

možete

nam

reći

u

u

u

-

smo

s

-

u

u

s

na

su

na

u

smo

Županjska spremno mljekara Otkup mlijeka

ušla

u

količina od

16.000

litara

mlijeka, koliko se dnevno s otkupljivalo prije Domovinskog togpodručja

jošjednuakciju iz

rata.

da će Županjska planira mljekara hrvatskog Podunavlja 12.000 litara dnevno otkupljivati od mlijeka, čeganajviše (oko VUPIK-ove 10.000 s litara) upravom gdje je pola-farme,“Jakobovac", pod UNTAESMilka Vida 700 tiče ko ali se u ustavŠto Piše: smješteno krava. reintegrira sigurno a, ista kao ostalom Hrona nopravni poredak Republike cijene, je žu500 litara dnevno i tako i Počeo vatske. Da tome Vukovarskoje kazuje dijelu jeotkup odnosno ostalim količina od da se u panije, dijedosegne plan poslovična županjske srijemske spremnost lovima Kako Hrvatske. dnevno 12.000 litara “DOMIL" da nakon saznausmlijeka mljekare Da suvepropravnog jemo, cijena jetamošnjim najvažnija je poljoprivreda hrvatskog postave izvođačima čak štoizreniteta hrvatskom u grana gospodarstva, prihvatljiva, potvrđuje Podunavlju više vrlo veća od među da krene se s i činjenica propovoljna, jerje akcijom kojazaslužuje inoga dosad dobivali. teklih one su upravo toj pokoju grani naime, godina javnupohvalu.

“Domil", iznimna Osočekao da se iskristaliziraju svećuje pozornost. nije Osim i se bito se to odnosi na neke mlijeka otkupljuje županije koje još nedoumice, političke stoka već kakva krasi rata su s prije Domovinskog predje odlučnošću, Budući da veterinarska izuzetne služba samo potencijal stavljale poljoprivredposlovne subjekte, je U Vukovarskohrvatskom reintekrenuo tone s proizvodnje.

Podunavlju otkupommlijeka hrvatski sustav, veteriu me srijemskoj županiji, kojajetije- području. grirana kom narski će se nadzor U Bršadinu rata teško stradala i ostala otprvoga iPodrinju je prilikom obrabez dana što od također u 500 dijela plodnih seljaka otkupljeno kupastoke, je tijeznatnog divih i ku na litara će a tome se pofonda, površina stočnog mlijeka.

Otkup području, provoditi što i i on se ne u kao, je poznato, stupno provoditidrugim mje- svrhovito, krajnje odgovornopo noći može stima: nakon Bršadina i hrvatskim Na tome preko obnoviti, poljoPodrinja propisima. nezaobilazna i Boboi deratiKaradžićevu tema uskoro se djelstvo je planira području slijedi svih ti. U prvo što i razumneminovan razgovora, posao koji političkih posebivrijeme,je zacija, je i dio Županije, sada kada takvim teško će se moći i i ce se ljivo, postići područjima prilikama u

na

u

u

u

list

Mljekarski

21

X bi učinkovitost

ostalih

kojega ručja pod stavlja opasnost zdravlje, važnih dovozi stoka možda došla nezakonito i mirana preakcija (prasci jepolicija bez razdvajanjci pitanje. posebice) potrebitih laženje negdašnjih linija da S obzirom uočeno što znači da stoka to da na isprava, je nijejanja. svakodnevno iz i da kao takva se pod- pregledana predgotovo bez

nadzorom

UNTAES-a

po da nadzire

u

Obiteljsko

i

gospodarstvo

-

ani-

Hartman

suvremeni

proizvođači

mlijeka

(pregonski pašnjaci, sjenaža suho sijeno).

Za silažu i zrno 18 kusiju k.j.

6 te isto toliko ječma, kuruza,k.j. pšenice.

Posjeduju kompletnu i dva trenč a mehanizaciju, imaju silosa 430 ukupnogkapaciteta m?.

Na uz žepregonskim pašnjacima Križevci prugu ljezničku Bjeloi ovih se dana var uočavaju brojHartna u vlasništvu grla obitelji -

Piše:

Stjepan Brlek, dipl. ing.

izravno

u

rashladni

1.000 litara.

uređaj

ka-

paciteta Prema Mladi i ambiciozni to s poMarijan izjavi vlasnika,jenajdanas kaže da s nekoliko Hartmana sustav se nosom u Sv. proizsuvremeniji koji Obitelj Marijana među koristi i Ivanu suvremen Žabnom, Europi, uključujući vođača, kojimaspominje Basreka i Gostovića iz automatsko i innačin sustava pranje gospodina proizvodi mlijeko. kočini dividualno Na vimena.

30 ha Vrbovca, strojni krug izgrađen je pranje zemljišta 1996.

Hartmanovi novi od 610 m? su spremarištenja mehanizacije Tijekom objekt potpuno Za97.817 držate za sustav Sireli, Bjelovar isporučili njesilaže, druge usluge. površine, slobodnog HMD-a.

36 muznih 10 će to ove presluga je glasnika nja godine krava, grla kgmlijeka, farmu Hartman i 15 25 ma Obiteljsku posjevlastitoj procjeni isporučiti suhostaju,junica grla 200.000 Dnevno U ovome preko kg. ispo-ćuju mnogobrojnedelegacije. ženskogpodmlatka.

Prilikom bile su ruče 700 litara 1978. obiskoro poposjeta (davne našega trenutku, kapacitet je kod Našica Jerković iz Koške Hartman a razgovor opredelegacije, telj ondje dvije punjen.

Obitelj biti 200.000 litara mliholstein morao je prekinut jerjepoje dijelila pasminu. isporučila čela Sve U nalazi sustav se za mužnja. je večernja jeka). objektu Od funkcioniralo više nego kaautomatsku besprijeukupnih zemljišnih površina, strojnu mužnju korno.

50 % 6 odlazi engleski zauzimaju ljuljevi pacitetagrla.

Mlijeko man.

u

na

za

sa

a

sa

u

se

za

Gizdava

vlasnika

mani-

nih, drugih popratnih festacija.

Na izložbi u Gudovcu zapažena Corca Martina iz i na stranici je naslovnoj našeg lista 10/97 broj prikazana šampionka izložbe kataGIZDAVA, šampionka Cirkvene, loški 23. broj 69,oteljena travnja 1993. U prvoj proizvoela laktaciji 5.316 izložbe je kgmlijeka.

Gudovcu 1997. u Tim ovih smo povodomposjetili dana MARTIcijenjenu obitelj održana Gudovcu kod NA CIRKVENI u ČORCA BjeloPiše: Stjepan Brlek, dipl. ing. vara. Za većinu izložbi našem vlasnika GIZSveti Ivan Žabno, U stočarskih | listu dan Međunarodseriji organiziranih je prikaz brojagrla,DAVE, šampionke izložbi korištenih nog bjelovarskog | Hrvatskoj najuspješnija njihovih sajproizvodnih stočarskog kao što se to i bila | ma u Gudovcu. je, očekivalo, kapaciteta, ocjenama, nagrađete

u

-

u

u

22

list

Mljekarski

x.

s

GRA

Ko

h

A

ča m

posjeduju isporučit mehanizacije preko kao i traktora od 55 i 62 ZabCirkvena i središte Sv. Ivan 42, KS, mlijeka. i zaosim su seno su mehanizaciju, Zadovoljnisavjetodavnom, privukli pozornost kompletnu i veterinarskom služs napomenom kombajna, žitnog lekcijskom nimanjepoljodjelskoda i da Ističu Ponosni bom. stručne i sve uvozom javnosti jemehanizacija zastarjela pohvale. druge stočarske, iz bi trebalo obnoviti. i kvalitetnih česte domaćih na su je posjete pasminagoveda postupno Govedarskom batih stranih naročito su dio Švicarske, žiteljamjesta proizvodnjom delegacija, bio se već 34 za jedne godine. zadovoljni posjetom gospodina jejezgro stvaranje Luke obećao od veličine 9 posRajića, koji je marvogojskih jednu staju prvih udruga Posjeduju Gudovcu Sv. Ivanu Žabnom. 9 m i zajedno jet sajmu Hrvatskoj, (81m?) kojoj smještene CirkIvanom U ovih nekoliko veličine 18 te Štefekogospodinom desetljeća prvotelke, objekt živim iz Sirele izvršio 8 m tov za i njihovi vena, Sv. Ivan Žabno i obećanje.

(144m?) podmladak tim muških U ostali Čorc namjerava Obitelj precivjerni svojim objektima graditi telji grla. i zato su i danas novi samome ma se klasično za 60 muznih a izgnojavanje. obavlja objekt krava, većim među koristilibi za i 14 x 14 m Novi veličine stare proizvođačima objekt vrhu, objekte uzgoj kolii i tim više što i kane ima rešetkasti tov po broju grlaisporučenim (196m?) pod podmlatka, činama zadržati simentalca ima getekuće mlijeka. izgnojavanje. koji netski više od 5.000 svim U su potencijal Na tome 13 objektima ugrađene je proizvopodručju litara za muzare kramlijeka. đača s više od 10-36 muznih pojilice, objektima i sustav U U zamršene su proMartina strojne mužnje. pridvojbi zbog je a va, upravo jeobitelj kredita i nalazi se cedure uređaj dobivanja 120.450 ručnoj mljekari zbog Čorca s isporučenih visokih za među vodeća litara koje hlađenje mlijeka kapaciteta kamata, smatraju nji-1.000 1. mlijeka i 2 trenč kad i opreo Obitelj posjeduje da, jeriječizgradnji ma. silosa 400 m?. nabavi mehanimanju objekata, kapaciteta sin Drasupruga i nabavi Martin, Mira, Sada drže 33 od 2 zacije, uzgoju rasplodnih krave, čega žen i snaha te Martinova bi 4-5 %. i 16 Ivana, bikovske ne smjele grla, prelaziti majke grla ž enskog Valentina mala krediti morali bi majka, kćerka,podmlatka.

Stalni i povoljni sviunuka i praunuka, ljubimica U proteklom Martin i nabavu pratiti sjemena, goriva, razdoblju je čine skladnu i radinu ju, obitelj. i Markoristio neznatni dio kredita za pesticida, gnojiva predlaže tin. Navodi da u Slovla33 nabavu rasČorc susjednoj Obitelj posjedujek.j. adaptaciju objekata, i 77 i te u veniji seljaci uživaju povlasstitog k.j. zemljišta zakupu.plodnih junicauzgojvlastitog tice.

DTS 11 20 Siju k.j. ječma, k.j. ženskog podmlatka. kuku65 Praktična dovrsta 1996. Čorčevi na su poreza primjena ljuljeva) k.j. (pet Tijekom Sireli, silažu i zrno.

Ostalo danu od nepo120.450 litara ruza za j e vrijednost jedna Bjelovar isporučili livade i znanica Prema 1997. Čorc. pašnjaci. prirodne obitelj mlijeka. procjeni, m Pred

devedeset

neno godina,

Od

3

će

litara

150.000

a

a

ve

u

x

u

u

su

na

x

u

S

su

u

a

u

za

su

za

“HRVATSKO AMLJEKARSKO DRUŠTVO | 424.420.

ZAGREB licaULA tel./fax: 01 NARUDŽBENICA

|

A

Rice Ovime neopozivo ko

S

Kake

nie primjeraka

“HRANIDBA GOVEDA“.aa

*

autoradr.StjepanaLeonora, po se iKnjigu možeteplatit:

fi

od 150,00, kuna; dk

i

“1.Pouzećem račun 30102678 H h MD: 5514. narudžbenicu žro na Uz 2.

PRA

ca

BO

.

*

a

IME F REZIME

Loa

.

aaa

đ

ADRESA _

n

1 š

onto nod tost andrad satondano donnnono ovan non nopao dasa sa

panoan

RR

ta

E

%

KR

ši,

PRO

a

rt

pan

jA

naoko

o

a

Saši

non toapanoan son noanno odana nana nana pot nona apanano tura nona son noaa ananoo onn ananasa nona nonaanon

s

POMOUSNK2OAEaonRNOdMato otasanohono Ra ponaaORNaPORLJOM0P3RGEARDJ bia

poenom

Pai

Ž

soka

&

nata

dA.

ak

S

nsoonassn nova

|

a

x

a

#

biranja

sadannoapgaasnen

thonaotna

rronononanonanoatataa

3

Pai

list

Mljekarski

ia

23

OBITELJ ukras

Mlada

pšenica

Piše: dipl.

ing. Darko

božićnogje

l DOM

stola

a

keramike

posude neglazirane od

Kantoci

ne

dolaze

u

obzir.

sloj posude vlažesluži za tradicionalno Mlada ravnomjerno je koji pšenica Na vatu dio neizostavni ugosloj nje. nasipamo pšebožićnog Zrna do 1 cm. nice nam debljine 0,5 najavljuju Nježni izboji đaja. žetvu iduće a sve pokrivati zemljom. nije potrebno godine, bogatu stalno Prvih nekoliko dana zrna i na stojeprisutnija gradskim treba ne s vodom no lovima. vlažimo, bi kako ne dan Svete Pšenica na se pretjerivatipšenica sije držimo trunuti. Posudu na što 13.

Lucije, 12., je dovoljnopočela Budući da na i izraste Božića da do rano mjesto, temperaturi. je premjestitihladnije jedra sobnoj visoka i Kako visine 15 do 20 cm. za uvjetuje jer nicanje potrebna svjetlost, temperatura zelena, vlabrži I rast. bili posududržimo bi i estetski prozora. umjereno dalje pored doživljaji uspjeh i navečer. svakodnevno Potrebno držati se najbolje ujutro žimo, ju je je potrebno potpuni, običvlati Kada kako bi iznikla nekih pšenice izrastu, pšenica okretati, uputa. visoke pa ih nisu uskladite sve bila iste visine. Ako no nisku Pšenicu je jednako posudu sijemo Nakon škarama. dobro će naZa oko 15 do 20 cm. poravnati pšenica proklijati je uvjete, promjera zavežemo ih 4 dana.

Kada kon 3 do se nekom ako u trobojnom pojavi toga jesijemo ugodnije ćemo ali prvizeleni list, ili ukrasnom vrpcom. pšenicu | tanjuriću zdjelici, božićnih Božikovina blagdana simbol Na

stavimo

dno

vate

u

-

Sjevernoameričkih ukrašavanje čajem prihvatili Kantoci Darko Piše: ing dipl. udosu se Kasnije ga preuzeli taj običaj dijanaca. božikovinom, i maćio nerasgravrijeme posebice bijelci, svijetu postao i između božićnih rata kidivim drvenasta ukrasna Božikovina Sjevera dijelom blag-đanskog je Danas dana. od davnina sinonim pripreme jeobičaj Juga. koja je biljka od božikovine nestao. ima osim i božićne veza je Božikovina, toga, ulogu napitka blagdanekoja i praznoi u raznim za od kršćansku uz zana Uporaba grančicaukrašavanje legendama vjeru njenih Božića ne smaEndomova U nekim u vrijeme dijelovima vjerjima. početaka. česta nekontroi se. je njuje Stoga pravila postojala prostorijagleske Običajukrašavanja stroga kod lirana božita i božikovine poulaza o pa berba, je biljka postavljanju skidanju grančicama nekim kovine.

U ukrašadavno.

Takvo nas se čeo ZAŠTIĆENA ZAKONOM, mjestima je je ili boi smatralo nesrećom a bilo branje uništavanje unošenje njezino običaj poganski vanje krivično Rimu nisu žikovine kršćanski vođe a ga negdjepredstavlja djelo! prije Badnjaka, saditi na možemo Božikovinu Svinužno bilo i čak su zabraga prije jeskidanje odobravali, bio Božić se okućnicama,manjimskupinaPonegdje smatralo, jećnice. je približno njivali.

No, kao živicu ilisamostalni prida će ovisno o vrsti božikovine, čast kada i isto ma, slavlje vrijeme i moDobro U ilimuškarac. vladati žena rez kući bilo pa je podnosi mjerak. logično bogaSaturna, Budući da že se dobro oblikovati. može da se iskoristi se materijal koji nekim zapisima pročitati biljni dobivaoko kuza i da božikovina u to doba dvodomni, cvjetovi posađena pristupačan godine je ukrasnih i bolesti i brani uroke da su kršće Smatra se je potrebno plodova nje odbija zanimljiv. i žensku mušku Nekoć od bili makuću od gromova. rabeći božikovinu, se biljku. posaditi ćani, više Danas lišća božikovine vrsta, među nauzgojnih postoji pripravljao nje upadljivi svojim naći nešto svatko može za im pa jepoticajno djelovao mnogobošcima koji pitak koji sjedima neke sebe. nisu bili su se na uzgojne Spomenimo Europljani naklonjeni. organizam. prijateljski obitim susreli vrste.

Bez obzira na s po zbogkojih prviputa razloge su

In-

kod

kršćani

u

u

su

u

u

u

u

u

su

su-

24

list

Mljekarski

Ilex

“J. C.

aquifolium

van

Tol", samooplodna

vrsta.

Ilex

Aquifolium “Pyramidalis vrste sa žutim “Bacciflava", plodovima.

Fructu

Ilex

Luteo?

i

Aquifolium “Crispa listovi rub žutozelene ing", čiji imaju boje.

Aurea

Ilex

Picta"? i “Golden

i “Ferox

Aquifolium Argentea", čije listova su plojke prekrivene bodljama.

“Ferox"

Božikovina

jespororastuća dugovječna Može do 110 Drvo starost doživjeti godina. je i koristi se izradu cijenjeno manjih predmeta.

U drvo služi kao crno za obojeno zamjena ebanovinu.

Božikovina i medonosna je biljka, med visoke kakvoće. čije m je ali

vrsta.

za

božićnih

Izrada Piše:

simbola

u

Božić, Keglević Stević dipl. odgajatelj Zrinjka Kralja. sam

obitelj

završava

6.

siječnja, na

dan

Sveta

tri

Obitelji djecomposebnom pomnjom da za ove pripremaju blagdane,želji njihovoj ta ostanu djeci obiteljska slavlja najljepša sjećanja nezaobilazni i iznimno na su djetinjstvo.

Stoga važni svi simboli kojidjecupripremaju simbola blagdane.

Značenje božićnog spomenute će ono ozračja nije potrebno djetetu objašnjavati; samim simbola domu naslutiti svome postojanjem skriveno i smisao.

Mi odrasli njihovo značenje najviše ćemo,dakle, pridonijeti djetetovoj spoznaji ako ga što više sve jemoguće uključimo djelatnosti oko oko izrade za priprema blagdane blagdanskih obilježja. smlađom

s

se

u

za

u

|

u

i

Cijeli mjesec prosinacnašoj kršćanskoj i tradiciji posvećujemo iščekivanjuslavljenju Isusova Ove Došašće iliAdvent Rođenja. godine 30. i četiri počinje studenog (Sveti Andrija)traje Nikole tjedna.

Blagdan Svetog uvijek obilježavamo 6.

13.

Svete prosinca, prosinca blagdan Lucije.

Vrhunac i obiteljskog okupljanja slavlja predstavi BOŽIĆ.Božićno na Čestitka ljaju Badnjak Anje doba, početo šestogodišnje po

kulturi i

a

|

Mljekarski

list

25

dati i slamku

koju jer jepoželjno nedjelje (TV,radio), ili s ste izlili na vrata o za porazgovarati djecom vjenčić suprot-puhati bojukoju da se i hrvatski nostima tame. što na sve prozor, papir, bojarasprši svjetla pojmova tipično nije i nastati Tako će čudesna dan ćete iz Svete Na strane. već smo zaga preuzeli Lucije zajedno običaj čestitka. nadasve Osnova u razne za posudice originalna pšenicu vjen-posijati zemalja. padnih ili dobrom Izrada biti izrađena od slame čić može jaslica predstavlja najzatanjuriće napunjene kako dio Poznati ilivlažnom su ili vatom, htjevniji posla. povezanih zemljom savitljivih grančica načini izrade samog čini našim ili žicom.

Na tankim užetom se to već mnogi prinaraštajima Isusova odmah takav od zora marođenja.

Najbolje je Preporuča vjenčić prirodnog obiteljima. staklene čašice ili koristiti ili možete se materijale, prirodne pluteusaditi pomoć terijala uplitati kao što ostaviti sredini vata četo: smrekine ili su v una, nog mjesto drvo, grančice, čepa jeline i neka orahe suho za povrekudjelja, juta,glina tijesto. svijeću: Dijete bršljan, cvijeće, šere, domaćice će ililiciratske slastice. meno koje pšenicu koja zalijeva Umjesto priMame, spretne dane ionako i rodnih u na se mopredblagdnaske stajati toplom svijetlom materijala, vjenčić neka Kad već za že izraditi od lijepo izraste, mijesetijesto kolače, povezanih izguž-mjestu. mališane da uskom hrvatskom dio za vanih novina trozesvoje odvoje je kojeomotajte povežite modelirali bi od našu tako lenim ili crvenim za njega (oblikovakrepbojnicom, tipičnom likove ili ukrasnom sv. srebrnom MajkeBožje, Josipa, li) tradiciju. folijom papirom, i također tri Neizostavno može Takav nomagarca vrpcom.

Kralja, je uključiti pastira, vola, vjenčić i neke božićno čestitiki. više ovčica. Svakako siti iste ukrase kao u izradu božićnih jaslidjecu smislom ili Veće ce s s vrpce parazvijenim Djetešcem. dijete raznobojne drvce, nade u život Božić i ono već pozna na koji jeblagdan koje Najvažnije je lijepo pirnato cvijeće. rođeće likovne tehnike zabosti 4 kose stalno samo razne u obnavlja.

Blagdan kraju vjenčić što izrade. i tehniku nasve žice ili4 čavlića i na madića vam pa nja stvaralaštva, predložiti njih možete tako liutaknuti Oko 4 po svojoj pomoći pravite svojim rukama, Manjemdjetetu svijeće. vlastite ručice ili iz- oko zamisli, zajedništvu zajednički otiskivanja njegove jepog, originalnog, združeni raČetverogodišnjaci mogu i ljutoplinom obitelji, vjenčića prstića. rađenog adventskog bit će rezati ostatke šarenih ukrasnih Došašća do ćete se svake njenihčlanova, bavlju nedjelje tako da načine ih svete oko stola i po jednu papira i lijepiti najljepša svjetlost Badnje paliti okupiti noći. i eto čeoblik tada sobi ne više. Neka božićnog drvca, svijeću kolaž-tehnici. niti stitke izvora bude Djetetu svjetlosti drugog Već

prve dite adventski

Došašća

izra-

možete

zvuka

će

kroz

u

u

uz

u

za

za

u

u

u

Božićni

običaji

na

hrvatskom

jugu br.

SMOTRA"

2/ običaje Priredio: Marinka iz pera dipl. ing.

Stjepan iste katoličke blagdane.

Iako daautora 1992., Keglević Eduarda te svi nas Peričića, putujemo (na- Marinovića, posvuda članku ročito sve u se Šime ČULINE pa posebice televizije), putem PoneU PRIDRAGI".

Pris “BOŽIĆ poznamo Istranima, bolje Božića reći i o Neretšto ćemo slavljenju Dalmatincima, morcima, i u koje jeopširno opisao ipak Orebiću, ljanima Dubrovčanima, Cvito biti naodmet u neće se FISKOVIĆ prisjetitipok.prof. br. božićnih nekih RIČI?" “ČAKAVSKOJ 1/1992. lijepih njihovih složiti s ovom Svi ćemo zase s onima s e, običaja koji zajedno misli iz okolice Zadra: nosnom rana na U našem se čita temelje istoj uglav- sjeveru, listu, koji Božiću “Svi Bonastranu, hrvatskom nom na poblagdani dosnoj vjerinovorođenog sjeveru, čast i slava Isusa se naše trebno o gojernjemu najveća, SpasiteKrista, jepisatiobičajima mići i svatko Jadrana obalu braće Čovjeka ptica veseli, veliki, svijeta. lja toploga travka riba u ćemo oko 1.900 km. vodi, polju, Ovogaputagovorit uglav-gori, kojajedugačka starešina već poraznim nom o običajima njjekutnji zadarskog podživljenja Duga stoljeća mrkana odavno toru raznih o mnogo (ovna) ručja kojima j e podutjecajem državama, toga kultura i klimatskih stvopoNegdje slavlja zabilježija...". časopisu objavljeno književnom prilika, rila su

različite

vezane

uz

“ZADARSKA

a

u

u

uz

u

za

u

u

u

26

list

Mljekarski

7; već BoAli kruna šalu uzrečicom umriti od se činju dvije nedjelje prije puni. božićnog “bolje žića to su tzv. MATERICE bilo izmivina od vode". Čulini, po nego (dan objeda je, i OČIĆI U člana sa svamajki) (danočeva). Nakon badnjačke renje svakog obitelji večere odlazilo od do se neposredne pripreme ubraja se u svečanom ruhu živopisnih kim, najmađeg najstarijeg. nabava bakalara Nitko nikome ne kojegstarija govori “ oprona boja crkvu, polnoćku, tuku batovima. sti" sebi se samo nego po djecamarljivo podrai nezaobilaznu pjesmu pucnjavu simbol Božića da sve Najvažniji je iz kubura. Nose se sa sobom zumijeva je oprošteno uime to i BADNJAK, jestposječeno P orođenja.

Boga Svetog i suhe pa pred rakija smokve, To bilo važno nestabalce, najčešće hrastić, pomirboženje je crkvom i počinje ljubljenje opće i Oni skladni i rad život zadruzi se gdje posiječe subadnjak. čestitanje koja riječima: NA _DOs veselo 47-ero na Čulini po moraju ognjištu plam- BRO TI DOŠLO je brojila čeljadi.

SVETO POdo lita.U Orebiću Za sve tjeti Novog današnje prilike prigodno je ROĐENJE! hrastić nego debela grana to zadarnije opisati nekadanji običaj Crkve bile nikao su prepune masline okićena lovoskom zaleđu između i plodićima Karinskog svi a žutem i ružmarinom.

Kićejednog kad žene idu drugog dana, mora, rike, Novigradskog čekali da zaori U ili borova smreka k izvan jedva pjesma sela ovcama svog pa nose nje kasnije je SE VRIME MIR SE GODIŠĆA ušlo u U kuću se unosila torbe i vina. mesa pune običaj. kruha, SVITU POROĐENAVIŠĆA, slama po veselo što toliko su se a nose, kojoj djeca Djeca pitaju NJE OD DIVICE MADITIĆA do Predvečer one valjuškalaponoći. odgovaraju: “Ajde, moj RIJE. Pisac Čulina o vako kaže: danas je su se u vrućem sastat a Badnjak pekli sinko, Božić, “Svatko koliko tu čećemo pjesmu pjeva se s RIŠĆANKAN iz Kapa ulju uštipci, djeca jedva Svatko zaboravi kala da kako bi ih kad grlo Kule i d opušta. sramota pa požute jela Korlata rina, svaku na ohlade. Muškići su se malo da bolest, žalost, A neman s čin tugu, uštipji počastiti.

Došla radosna ke već vinom brigu. je i one tako namin kad vijest zalijevali najboljim pripreme je rodio Isus Krist!

Rodio se se što ga Rišćanka u konobi a Božić." naziv se je bilo,kojeg njihov je međutim Spasitelj!"

A s danas za nijesmjelo miješati pravoslavku. piše pivodom izreka “kosac: se nasa jer jevrijedila Poslije polnoćke veselje “Pridraga je sravnjena liko vinca toliko krvi". Muškarci Ostalo što na samo ono guvnu, stavlja gdje pjevazemljom. je i su klali ovce i za i stvorio: s na more noge nogu odojke pečenicuorzanje jeBog pleše zemlja, zrak, i u Za sunce."

Pitamo hoće li i kada dobre oda se noge (kao sjevernim krajevima), prednogu." žene su čistile kudoći među za nose POMIRBOŽENJE? ovčja crijeva ljudima slijedilo je lene i Na zatim iz se vese se MIRBOŽENJE: tripice.Badnjak izljube Trgnimo ipak ovog nujnog čerao bakalar i si i međusobno nasusvi duhom su pripremljen prenesimo oproste koji raspoloženja ho i bili momci lirice svakom uz bijelim lukom, krumpirima zavađeni, jerje Orebić, gdje maslinovim Za to interesu da sa veselo vratima kuća živi uljem. vrijeme pjevaju susjedima pred već su okretala miru božićnu koledu: s ovu i ljubavi. djeca ražanj se pečenicom, prostorijapunilaBožićni objedkuhali su Božić bata ali to smedimom, nikoga nije kako bi bar dan škarci, jedan oko bilih vrata talo. žene bile od pošteđene tog zlatna. s dva ščapa Na kodnevnog p osla. glavnom Za stočare Otvor'te mu vrata, je zanimljiv običaj bila oka stolu je (drvena posuda) zada bata. kući po upisan velikoj obiteljskoj puna kukuruza ili pšenice, druzi s mnogo stoke Namistite Pridragi. klupicu sredini zabodena božićna svijeća Volari volovima su na da Badnjak ogrije guzicu! od tri međusobno se koja sastoji davali soli u kako bi i oni Božić bande: zove s one grlo staprepletene svijeće.

Njih upali radost. U dvorištu na Privedite me, osjetili pak, rješina od ugarkom prošlogoulaznim ako nisu se ovvratima, dočekuju visi iznad judi doma, dišnjeg badnjaka koji voštanom i ce s Od stiže masna gorućom svijećomvratiju. jesu žene, p rvo jela čitavim kruhom i s će od mene, udrobtamjanom, s privest popara (juha mesa) bukarom vina. ovce su zatim Mnoge grizuljenim jer judi pijančine, pšeničnim kruhom, kruh i doa znalo se će varena me, piju vino, pa p rapotopit bravetina, pečena da i od setina. žene dobre da Jasno bukara a su goditi kojakasnije nepreugine ćudi, vina. To se okretalo kruži od do i često stano će na usta usta mene. previše privest -

u

uz

a

za

u

u

su

na

su

mu

-

-

se

-

“

s

u

u

u

mu-

sva-

u

a

u

list

Mljekarski

u

mu

27

opile Božić bo im je! nije,

je

Akosusežene

&

naš

dalmatinski

hrvatski

izrazio

malahna!

puk Boga božićnoj Vesel'te se sve planine

lijepo pjesmi: Koledari su sa sobom nosili torbu im domaćice Veseli se, su koju stavljale MajkoBožja, ili komade kobasice,Puna milosti, suhog mindule ili smonovce, naranče, veseeli sse i se, raduuj vinom. a punile kve, mijehove svjetlosti, rajska i ne baš poIz ovog prpošnog Jer si noćas vratimo porodila, božnogveselja opet duhovnim radostima Božića koje Svojim mlijekom zadojila čudo

tako

u

I

u

živine, ribe, ptice, vode,

sve

brda

mesa

doline,

I sve

Jer

koji je

se

sve

Iz ništa

učinio,

se

božićnog

Odabir Piše:

Uoči

Božića

žićno

drvce. će

ing. dipl.

potražit

Prodavači

već

skloni

tradicionalno

S Le PREDA

bo-

i

zaradi

brzojlakoj

pokazivat kakvoće. često veličina, sumnjive

a

Ž

i

svih oblika

M

D

“

s.

,

stanovima

većina

pregrijanim toplimnerijetko odbaciti što će ubrzo će drveća ovoga iglice, će naročito Samo rastužiti mnoge, najmlađe. nabaviti da su manjibrojkupacaizjaviti uspjeli neku vrstu se nasreću nije osipala. posebnu koja U

i

MH

drvca

LI

i nuditi “borove"

nam

RODIO!

SE

Kantoci

Darko

ćemo

SAD

stvorio,

bo =a

mars

'h

Je=rp:

a

da

:

s

so

peki

S

božićne

mišljenje jošpogrešno = bi i kitimo borove. mi) Vjerojatno kupujemo blagdane iznenadili kada bi doznali kako umjesto mnogi ili običnu ili borova jelu kupuju bodljikavu smreku, američku U domaćim te se rasadnicima duglaziju.

SMREKA OBIČNA abies) (Picea imenom vrste uzgajaju podzajedničkim uspješno i na domaGotovo uzgoju jenajrasprostranjenija lako ako ih božićna drvca. raspoznati ćem tržištu nalazimo Moguće je velikim količinama. Ta je dobro s iglicama. grančice pregledamo lako se p a iglicetoplome mjestu biljka otpušta Kod

nas

vlada

za

,

se

-

u

u

na

držanje Iglice preporuča debele i 1 mm 1 do 2 duge, tamnozelene, oštre, smeđa do naranKora četverokutne. grančice je a po iglica jehrapava. častožuta, osipanju OBIČNA JELA (Abies alba) razliku od božićno drvce Ovo koje, jeomiljeno duže može u prostoriji. opstatigrijanoj smreke, 2 do do 3 cm, su debljine Igliceplosnate, duge1,5 S tamnozelene strane mm, i donje sjajne. & 2,5 tupe, Kora nalaze se na pruge. grani dvije bijele iglica sivosmeđe ostaje iglica boje, po osipanju jele je glatka.

AMERIČKADUGLAZIJA(Pseudotsuga menziesii) donešena Prvo Ovo nam drvo dolazi iz SAD-a. je Štš Euostale raširila odakle se dijelove Englesku, do 2 do 3 ima ravne, rope. Iglice duge, svjetloili bijele plosnate, tamnozelene, tupe oštre,dvije ne

za

duže

u

stanu.

su

cm

za

a

u

u

cm

s

list

Mljekarski

na: iglice cijenu.

Iglicetvrde, donje među mirisat oštre i terasi ili sličnome mjeprotrljamo prstima, duge, bodljikave, plavo-balkonu, će na zelene do srebrnozelene stu. se koliko se boje, Prisjetimo jabuku. božićčetverokutne. nih drvaca ne ostane nego proda ILI PLAVA BODLJIKAVA U nekoliko i na do a za posljednjih godina ulicama, uzgoj b iljke SMREKA (Picea pungens) naših kod budi visine do dva metra se je potrošača potrebno Ova američka smreka s čak do deset o se pa prekrassvijestočuvanju šuma, sedam godina! nim srebrnim izrazito nabavka drvrazmislite kakvo i ćete iglicama je preporuča božićnog Stoga koje dekorativno božićno drvce loncu.

Takvo drvce nećemo drvce nabaviti Božić. ca za koje ovaj našem tržištu već ćemo ga posaditi postiže najvišu baciti, pruge

strane.

s

Ako

2 do

su

3

vrtu

cm

ili ga

držati

u

loncu

#

u

na

u

Razvoj

i kraj

Banovine

Hrvatske

POREZA, KAZNA, %, je predviđeno toga dipl. ing.

Stjepan imala financirati koja j e energično prekinuti slijedeće djelatnosti: Keglević sa starim sustavom stočarstva za iskorišćivanja poboljšanje (goTom uredbom bili otsu seljaka. i veda, k onja svinja) za seljaštvo Briga svi zaostali drna din pisani dugovi 11,000.000 U velike agrarne žavnim i svim godinama krize, porezima nepla- za razvoj sjemenarstva od 1929. do ćenim taksama su 1936., seljaštvo zbog koji postojali din 7,200.200 1939. U su silnog padacijena svojih proiz-krajem uklju- za oprost voda gospodarsko prosvjećivanje čeni svi obveznici poreze, nije mogloplaćati porezni čiji din 4,380.000 katastarski pa je tako zapadalo sve veće godišnji prihod nije za nadležne vlasti su 1.000 dinara. promicanje zadrugarstva dugovekoje pralazio din nemilosrdno 3,000.000 utjerivale putem U mjere za poboljšanje poljoprivsudskih ovrha. Ovrhama su din za seljakolonizaciju 11,000.000 redne time i a seproizvodnje, cima oduzimana sredosnovna Troškovi izza su Proračun prosvjetu pak, ljaštva, valja u brojiti čak stva za zempa nosili proizvodnju, 22 % od za ceBanovine 1940. iznosio Proračuna, koji je i što preljastoka, jeugrožavalo i 14 mostove ste, din. za regulacije %, se1,451.000.000 Odjel Stoživljavanje njihovih obitelji.

13 %. za zdravstvo ljačko kojem je g ospodarstvo, od zadaća nove ga jejedna prvih U velike bio Slavko KOpredstojnik ing. gospodarske pothvate banske vlade bila Napredložiti LAR treba izložbu dobio od ubrojiti Zemaljsku (1891.-1963.), je “UREDmjesništvu donošenje voća 1632 Zagrebu (1939.)

BE O ZAŠTITI SELJAČKOG izložbu u te stočarsku izlagača i što POSJEDA", je postignuto 1940. U Gospiću godine pasivveć 12. 10. 1939. nim su bila krajevima sagrađena Prvi članak Uredbe ove glasi: skladišta u od 10 milivrijedosti “Ne može uzeti se seljaku pod dinara za 2.000 vagona žijuna ovrhu: Mote silosi tarica, Vukovaru, 1. kuća i dvorišpotkućnicom i U našem Listu staru Gospiću. do 20 ari tem površine; važno 22 je spomenuti kupnju 2. obradivo bika simenthalske stazemljište površini u pasmine od 2 hektara domapo članu rosti od 9-10 švicaru mjeseci, ćinstva svakom u skom Thun (ali slučaju mjestu (kanton od 3 najmanjoj površini ha), po grlu Prosječna cijena Bern).

3. iznosila 27.260 potrebne samo gospodarske zgrade je din., jer je uredno za švicarska vlada ci45 vođenje gospodarstva pokrila % izuzetom od ovrhe."

Prilike za bile su zemljištu jene. kupovinu Osim dokrajemprosinca jerje togajutra toga, nepovoljne, UREDBA O OTPISU nesena bila Slavko Kolar mobiŠvicarskoj je proglašena TAKSA

Priredio:

I

7

bilo

pa

-

-

-

u

-

;

-

za

a

u

sa

u

s

u

u

na

u

Mljekarski

list

29

Nje- KrajBanovineHrvatske mačka kod četiri vrlo nas bila otkupljivala je dobar, jeocjenu odlikoličine poljoprivrednih bik MARS samo a gospodarske prilike Nesnošljive ogromne dobar, nezadosu 1940. i žetva fr. od 5.000 čan. a političko povećavale sjetva proizvoda, cijena Najviša su i suša pa vrlo slabe bile prema FARUKA bika za vlasti, voljstvo pozbog je plaćana komunistički taški i Sve izazvalo veliku orgadobila to MM 2378 neprvaci Srednjaplava. je kojeg je i veće nizirali sve stašicu živežnih Križevškola demonstracije pa je namirnica, poljoprivredna Vlast dinamitne za Banovine pootišla cima. U Sv. Ivan Žabno su akcije. je pripasivnim krajevima otvorila litičke Glasilo tri a po u Đurđevac “SELJAČKI protivnike logor glad. jetila 2, jedan bika, redoKroščici “Banovina DOM" ĐakoTravnika, kraj je napisalo je Božjakovinu, Daruvar, i Kei vito socitešku došla Novu Lepoglavu jepunila vo, i gospodarsku Bjelovar, Gradišku, restinec. alnu Kui a su napakušnju“, posebice Hercegovacdrugamjesta. dani novi čist Pavobavili: na oduševZa tako porezi.

Naime, inspektor povinu kratkotrajnog državdošao katastarski T. Banoviprihod je predsjednik za lović, Vojković ljenja seljačkog puka banovinski ni porez te nekolii 27. prirez Hrvatsku stigao (10%), Marvogojskih udruga, je ožujka iznosio namet cina a izbio kada (65%), općinski seljaka. je Beogradu 1941., 100%. se usulaska pravile prevrat ječak Opet protiv Jugoslavije AusOpćinskiizbori sa u Itaporedbe stanjembivšoj Trojni pakt Njemačkom, vlast Kako bi se nova izazvalo i To platiolijom jeseljak gdje pobjed-troje Japanom. a sada mu sa 400 koaničke porez 6.

A. Hitlera Ugarskojkgpšenice, naSeljačkokoji j e travnja Još veće učvrstila i jetrebalo čak 1.500 kg. i rat i odmah u demokratske licije (HSS SDS) jutra vijestio toga zlo za selo bio ban jeporast cijena5.15 sati strašno bombardirao općinproširila,jeraspisao 1940. U ske izbore za 19. dana što se proizvoda (uslijed industrijskih svibnja još Beograd, toga nestašice a bilo tada 694 Banovini sirovina), posebicedvaput snaopćine je p onovilo.

Njemačke cii obuće za ali izbori 99 u a brzinom 50odjeće su kotara, ge toga stigle munjevitom žitarica bile su maksimirane 625 dana bili održani 10.

100%, jene je travnja kojem Zagreb cikako bi nisu bili proosigurala prehrana 1941. Slavko KVATERNIK svugdje općina, jer prostanovništva. Banovina kandidati. Na. izbore nađeni Državu HrvatNezavisnu je glasio je jelog _GOosnovala izašlo desetak stranaka ili POVLAŠTENO sku. njihoSPODARSKO vih ali 564 DIONIČARSKO (90 je općine koalicija, narod i Dr. V. Maček pozvao _“POje DRUŠTVO (skraćeno koalicija. vladajuća 7%)osvojila da članove HSS s nomorali surađuju HSS Od sama seljaci GOD") kojem j ebroja toga odbio osobno a sam vom i vlasti, je one su 425 za sama pa žitarice, koje prodavati SDS, jila općina, svaku višak. jer nije v jerovao im ostale kao suradnju, su Seljačko konačnu Srbi, glasovali koju uglavnom Sila osovine. pobjedu domaćinstvo JERE27 je,naime,Ban I. smjelo Jugoslavneska općina. iz ZaŠubašić članu pobjegao je zadržati 300 22 ZA u po opkgpšenice pobijedila jeipak kraPalama se moralo ostalo pridružio greba, Muslimanima HSS pre4, obitelji, ćine, II. i PETRU te s obvezatni njima dati. vladi, lju su 1 Kasnije pod u 2,ljevičariopćini.

Nijemci odletio u London.

Grčke i došle sve preko bilo konji. uljarice otkup Glasovanje je javno. antifašistička Uskoro kukuruza Određena i je počela izbora proveNakon je cijena općinskih borba biti veća od 200 j e pobjedonosno koja izbori za deni su bili nakojanije smjela tajni 1945. šila bio svibnju din. za 100 tzv. nisu čelnike i je kg.Seljak koji podnačelnike “škarama članova morali biti iz redova više nikad Hrvatska Banovina cijena". izabranih ali uvedene kartice U su općinskih skupština.gradovima obnovljena, ipaknjene nije hrvatNade određibile u vezi sa biti kruh moralo za sazivanjem granice temeljem kojemje Sabora nisu se ostvarile.

Narodne dva dana 30% a skog u tjed-vanjegranica Repubkukuruza, Juokviru FNR like Hrvatske kukuruzni. bio je isključivo doba Novo Gospodarske poteškoće Uvedena dana. dva bezmesna pod goslavije. kom izazvao smatrali da *POGOD" nedaće su donijelo zvijezde petokrake je Seljaci Gospodarske dok nove II. rat se samo svega nevolje, puku jeseljačkom svjetskizbog pogađa seljake, prije kakve dotad mlinari i razni za se i p oznavao. nije [i špekulanti. kojeg Jugoslavija spremala bogate trošeći velike

obranu

novce.

u

us-

su

u

u

a

u

u

su

nu

u

su

s

u

su

samo

u

u

u

se

su

osvo-

a

u

a

u

s

u

se

u

zavr-

u

u

su

za

u

u

nu

su

30

zna-

list

Mljekarski

Može

produžiti

li hrana

život? imunološkog održavanje postojanog dr. normalnu imunološki vrhuncu sustava, snage, svoje živčanog i normalno borbi proNeki od nas vole sustav srca nam zgruobilate, bogate funkciju pomaže vitamin tiv svega, od obične do krvi. Osim bilo što a neki prehlade šavanje obroke, pakzgrabe toga, da iz D im ruci da raka. kako on starimo, gubi pomažetijelu probavnog jepri glavno jejestivoi No, dosta od i naša se resorbira da se smiri sustava s nage Svi, međutim, svoje kalcij kojije glad. hrana također što ona nas za sve spomesmanjuje, ostavljajući je potreban otpornost da sve više i više održava živima. Svakodnevno nute su nas Čestooboljenje postajemo funkcije. dobi količine žrtvama raznih Znanhranjivih oboljenja. starijoj životnoj jekrhkost, potrebne stvenici obraniti čonastale bismo tvari kako norproživjeli pokušavaju lomljivost kostiju, uslijed koštane tvari dužinu života. od procesa vjeka tog pomoć poroznosti (osteomalnu, prosječnu vitamina Od dodaci E. Vitamina E ima doza Stručnjaci prehranu, međutim, poroza). pomoći vidu farD ništa ne kažu o tome li vitamina sta u u je moguće biljnim uljima, sjemenju, hrani, ili vidu maceutskih očekivani životni oraprodužiti vijek. žitu, margarinu, lješnjacima, pripravaka, sima i određena klicama. nešto Ako nas potrošnje mlijeka kombinacija pšeničnim povećane ili osnovi održavati Osim hrane može što u poopćenito stimulira, (bolje obranog onog manjom bi li nas neka imunološke količinom za snage zdravima, boljajačava čovjeDakako, masnoća). zdravima vitamin E održavala Prehramone ga p rema je, mišljenju koji podnose. kombinacija ku, bi li koristan i borbi probeni kao to prestručnjaka, stručnjacinajbolje duže, jest moglausporiti tiv raka. Po tome lisnato ili sličan vitamizeleno p roces starenja? je poručuju odgoditi povrće, formula nima A i C. To znači da Premda neka čarobna konzervirane ne maipak sardine, manje daće velike doze vitasni i na projošnije vidiku, stručnjaci (megadoze) jogurtdrugemliječne da možemo uzetih vitaminskih izvode. Osim ipaksmatraju mina, ljudi bi,poputem toga, naučiti kako se hraniti da bismo obvezatno koristiti sebice morali izlazitiizvan stariji, preparata, tim obrambenim kuće 2 do 3 i donekle Postaresnagama. procese usporili (barem putatjedno) količine A i C vitamina kao što su to trebne Boravak se suncu. izlagati nja, osteoporoza, otvrdnuće i možemo svakoku i na fizičku aktivarterijaslabljenje osigurati ohrabruje putem dnevne što od sustanost, imunološkog obrambenog prehrane. tjelovježbu jejedan Breskva, Danas da zeleno lisnato načina više se va. vjeruje izvjesni lica, jačanje kostiju. povrće, buča, kombii mrkva hrani i bosu krumpir sastojci njihove posebno hazard život Gojaznost sličvitaminom A. nacije proizvode lijekovima gati Limun,kupi-Danas da dokazano jegojazje učinke i ne vemogu koji spriječitina, pastrnak, paprika, cvjetačanost rizik za život, jer jeprekoćinu po život bolesti.

C. su vitaminom opasnih kupusbogati težina mjerna tjelesna pogodno Možda Vitamin D su monam ne najdalekosežnije potreban je, tlo za nekih bolesti. pojavu No, vezi s samo za održavanjem gućnosti stvaranje jakih kostiju, znanstvenici nisu dokajošuvijek zali kako bi mršavost ivitka linija SAGA DRUSTVO MLJEKARSKO "HRVATSKO bilo biću da mogle pomoći kojem llica31/11.

ZAGREB živi duže. Neki da kažu ograniotelfex:01/424.420.

NARUDŽBENICA hrane slabunosa čenje odgađa o Drusustava. ljenje imunološkog da ono naručujemo "JOGGING primeraka knjige: gipaksmatraju smanjuje “Ovime neopozivo a gd dilao 4dk ika radikale tzv. slobodne si organizautora dr. Belana, po . cijeni Ive od150, 00kuna, reaktivne molekule kisiučenju mu, rekreativnom jako Čitatelj odgovore knjizi naći 1nasvaperja ćeu o ka ako su prevekoje, prisutne u pouzećem. plaća se Knjiga likom izazvati teška mogu broju, MEL PREZIME i.

Treći misle da I tjelesna oštećenja. količina hrane uzimanje manjih nona pogona ntnona sova nona vnonoa ponanon odrapontdopaosnnag metaboličke procese. usporuje Piše:

Ivo Belan

Na

sustava.

snage

već

i za

za

u

-

znamo

-

u

nam

uz

su

u

u

s

u

u

nas

na

zra-

mare-

za

u

-

za

u

u

R

ne

SALA

u

s

E

pao

Mljekarski

list

anpoa

n

aoopnanononspdonosnsen

31

:

znanstvenicima

pretpostavke, prehrana jejedno najboljih znanstvenici barem Zasad o tome sredstava imamo su nesu. na poneutvrdili, postoje koje raspolakod štakora i što različita Ameda i laboratorijskih mišljenja. ganju bismo jaki ostali zdravi, Ipak, da žive duže dok rički institut bolesti. Na ako mana u nemiševa, jedu zdravlje je otporni koncu, količine hrane. Glodavci da to ne se hranimo mora nje davnoj studiji zaključiojetjeispravno, lesna težina onih žive značiti da ćemo obvezatno su u životu dijetikasnije obolijekoji najduže živjeti vali od bolesti kod ali stada ćesa nego popusigurno povezanih manja prosječne duže, jegotovo li rošću. može ta kasnim mo činjenica lacije.

No, godinamaživjeti i na držati na umu da i Poznati nutriciojednostavno prenijeti ljude?Valja postoje bolje. engleski Hoćemo li duže ako budečimbenici treba uzeti nist dr. rekao: živjeti drugi koje lijepo je Blumberg i ako budemo odakao što navida će “Nadamo to mo se prejeli manje obzir, pušenje, ispravna birali ka hranu?

Konačan zdravstvehrana da umru spavanja, ispravnu obiteljska pomoćiljudima ostaviitd. mladi... što tome razumna po Il pitanju povijest Ipak, zaključak jemogućekasnije".

Bezobzira

na

sve

te

mo

da ga tek do-

od

za

na

se

u

u

su

na

tja

šKalendar.radovanaobiteljskomgospodarstv (vurae VER EP NTna 1 ŠAdoii Si

svih

Ve

vod

ARE

S

I

AREkač

i

sata.

gd

Pt:

PK

ZANE

očeva

Radovi

SA

da

prosincu u

njom, g nojenjem Klijališta, koja Piše: Darko Kantoci dipl. ing. zličito za vremena njaka. povrće, lijepa a za je potrebno prozračiti,jače VINOGRADARSTVO studeni ih dodatno potrebno je zaštiti.Povrće zaostalo na U ovom se koje je mjesecu jošobavljaju također od oni nismo obavili gredici zaštićujemo poslovi koje hladnoće se najčešće jedovoljnaprošloga mjeseca, razbacuje Tko želi se plastična folija. počet-gnojivo, obavljaju jesenska kom urediti kli- obrada tla slijedeće godine zagrtanjem čokota, neka već sada rezidba i jalište, pripremi POVRTNJAK rigolanje zrelo, drugo. što sve je Ne možemo znati kakpotrebno. unaprijed CVIJEĆE IUKRASNO BILJE Sada da se i li će biti zima. Dođe jevrijeme pregleda snijeg Prazne u vrtni alat i će nam svaki popo poprave cvjetnjaku gredice potrebi ranije, onemogućit ali se se i rad na otvorenome.

Potrebno gnoje prekopaju, grubo je strojevi. da se obrađena svim radovima sa zemlja o stavlja p ožuriti stoga Ako vremenske smrzne. nam tla. oko obrade priVOĆARSTVO povrtnog like možemo presadozvoljavaju, prema Pojedine gredice planu I se đivati ukrasno drveće i i mogu ili prosincu obavljati grmlje rigolamo dublje prekapamo, neki nisu zavrS orezivati cvaali na ne koji ranije poslovi krošnje. koje bilja zemlju površiniusitnjui to: te u samo suće to učiniti studen. šeni, osiguravanje voćnog s jeuklanjamo proljeće jemo,jer nabavka i he bolesne grane. Kontroliramo takomena, se skidanje reznica, Pojedine gredice gnoje, i za zaštitne i lončanice đer prema pripreplanu. pokrove koje Gdjejenužno,pijeska stratifikaciju sandučića U ma i zatvorenu se smo stratificiranje. obavljaplaniranje niveliranje unijeli prostosredozemnim tek se i povremeno krajevima uređuju z emljišta, klijališta riju.

Biljke povrtnog sadisl.

S Poprad > m jarciiputovi, poje njema sadnica, zračimo. u

smo

uzimili

i obradom

ra-

voć-

-

na

va

*

u

za

u

se

ira udana.

Bi zanimljiv vašega jat abai trg članovima i svim biti ZU idućoj godini nastojat | vaše sku bii vi ZBRKA kada uputiliprijedloge. obielskog proso Voplog zadovoljstvu blagdane veselju i uzdravlju, Nađamo pede da ae s se :

Ae KE

Mljekarski

list

KUJA EPA

ALL

z8]=Ke)'Z:\:|

mliječna zamjenica

za

hranidbu teladi

=

od

LE —

_ DPaa — o]

kha

* L

PL =

Ta

:

5

k '

PROIZVODNJA

OPREME 49240

ZA

PREHRAMBENU

I KEMIJSKU

bb CROATIA MATENAČKA STUBICA, tel: 049/ 287-366 287- 287fax: tel.

377, 049/ 375, 287368

DONJA

INDUSTRIJU