Mljekarski list 11-1997

STUDENI,1997.

Mljekarski

ZAGREB XXXIV, GODINA

ORRTORITEX

Via aki

“Mastitisi

REŽE

PIKO

"he

uzrokuju

>

g

e

velike štete

NTI

KRETE ea

||

e.

Suzbijanje

mastitisa nije jednostavno

*

Kontrolu

mastitisa treba organizirati

=

svakoj u

štali

organizirat Širuraspravu o mastitisu u o čemučitajte ćemo u prosincu, Mljekarskom listu broj12

Humanitarna akcija XP

sI

RV XSKA Kok mlijeka Litra.

Du "<

,

Pp

RIA ".

u

\

*r4 “

Te

4 uJI

Varo k '

sa

mdočanstio

ri

i

-

dr

“+

g kh E «b Pinemačiticao nrvatskog mijekarskog ssstja _

iu

“8.

Š4 s su drušiva

sam

Eja akeije

za

seen olncea

Kunar

arne

Trekreapa

Pm.

PROVOĐENJE

HUMANITARNE

AKCIJE BLIŽI SE KRAJU

smo o zaključku U prošlombrojuMljekarskog lista pisali Upravnog odbora Hrvatskog mljekarskogdruštva,u svrhuvećeg zalaganja svihkojisu preuzeli obvezu distribucije nam se markica.Javljaju suradnici izpojedinih mljekaraisvakodnevno nam pristižu smo Oživotvorili sredstva. idejuInicijativnog odbora AKCIJE da tiskamo“MARKICU ZAHVALNOSTI" poduzećima iustanovama,kojase bavepreradom iprometom mlijeka, a želese u našu humanitarnuakciju. uključiti Čičmak Po odluciUpravnogodbora,tajnik Društvadipl. ing.Juraj obaviojeu tom smislu se iz do sada raspraveu gotovosvimmljekarama, gdjejeideja dobroprihvaćena, te tog osnova očekujuznatna sredstva.

a AKCIJA Ako završi kakojeplanirao Inicijativni odbor, živimou uvjerenju da hoće,bit u obnovu Vukovara, u svrhustvaranja a sve ćemo ponosništose direktno uključujemo dostojnih uvjeta životaVukovarskimpovratnicima. se

INICIJATIVNIODBOR

AKCIJE

Mljekarskilist

Slika

na

STUDENI, 97.

naslovnoj stranici:

Mastitis-test (članakobjavljenu

Mljekarskom listu broj5/97.)

KRMNE

KULTURE

Str, 2-7

:.4-

HRANIDBA

šav

3

a

Str. 9-11.

“<

'

VETERINARSTVO Str.

>

12.

.

i

:

Str. 12-13

muzara

OČE

.

Redakcijski kolegij: dr.

Banožić Stjepan dr. Ivo Belan

Božičević

Mirna

ing.

Brlek Stjepan dipl. ing.

Deneš dipl. ing.

Stjepan dr.

Feldhofer Stjepan dr. Ivan Jakopović Keglević Stjepan dipl. ing. dr. Zvonimir Štafa prof.

Glavni

i

urednik:

odgovorni Čičmak dipl. ing.

Juraj

dr. Zvonimir Štafa Prof.

4 travnjačke Najvažnije lepimjače se BJE DY. Stjepan Feldhofer Tovgoveda uzhranidbu napaši RANI Dr. Stjepan Banožić Potpuno izmuzivanje Banožić Dr. Stjepan I smještaja držanja Uvjeti Ž

Str. 13-14

Listerioza

SELEKCIJA

I REPRODUKCIJA

““

Str. 14-15

ing. dipl.

na i velikim farmama, gospodarstvima Vukovarskožupaniji srijemskoj Dr. Zoran Grgić

Alka

“

GOSPODARSTVO Str. 16-18

A

“

sita

dd

Ocjena razvojamljekarskeproizvodnje

obiteljskih gospodarstava u Hrvatskoj I REPORTAŽE OBAVIJESTI

StjepanBrlek,dipl.

ing.

Str. 20

Ill,stočarska izložba s aukcijskom *

prodajom rasplodnihjunicaGorjani97.

Stjepan dipl. ing.

II, stočarska izložba "Molve 97.*

Str. 21

Božičević

OBITELJ

ODGOJ

dipl. ing.

Božičević

Zagreb

I DOM:

Iz hrvatske

NAŠIH MALIŠANA

Str. 24

Str. 26-27 društvo, mljekarsko ZA

i uredništvo:

Uprava llica 31/\Il Zagreb,

povijesti

zaveću proizvodnju

Keglević, Hrvatske Osnutak Banovine Stjepan

Keglević- odgajatelj Zrinjka Bliži veče nikolinjsko Stević, dipl.

VAŠ VRT

Keglević, Stjepan ing.

Jesenski običaji Americi u dipl.

Kantoci, dipl.ing.

Darko

Str. 28-29

tel./fax:01/424-420

Zelene

VAŠLIJEČNIK

Str. 30-31

Cijena:

dipl.ing.

se

OBIČAJI

i izdavač:

Hrvatsko

ima naznaka

Str. 22-23

Domić-Kumić

Nikola

Milka Vida

i

Crteži:

Vlasnik

obiteljskim u

Str. 21

Volarić

Lektorica: mr.

Krznarić

i Nikola

Brojno stanjerasplodnihgoveda

urednica:

ing.

Josip Haluška

Brlek,

Vera

Mirna

Dr. Stjepan Banožić

'

Redaktorica:

Tehnička

="

x

ograde

Dr. Ivo Belan

Optimizam i dug život

3,00 kn

KALENDAR

i priprema Orbis d.d., Ilica 65, Zagreb

Grafička

tisak:

list

Mljekarski

Str. 32

RADOVA

Darko

Kantoci, dipl. ing.

Radovi

u

studenom

Mahunica

jejednosjemena. srcolika jenepravilno Sjemenka do nepravilno bubrežasta, žute, do božutozelenkaste ljubičaste lepirnjače i je.Sjemestarenjem gubisjaj dobiva smeđu Masa 1000 boju. iznosi grama. sjemenki 1,5da tako Piše: crvena dr. Zvonimir Štafa ima četiri variCrvena drugomotkosu, prof. djetelina 2,5 može u masi djetelina sudjelovati jeteta: visini do 30 pa i više % (Štafa, DJETELINA CRVENA crvena djetelina (Trif. a)divlja Magdić var.

1983.).

Willk.), (Trifoliumpratense L) Crvena prat. spontaneum ima vretenasti oranična djetelina crvena _ djetelina b) težim tlima prona sativum var. korijen kojim — (Trif. prat. dire do 60 cm, a na lakšim proCrome.), tlima i od 150 cm. pusnim dublje višegodišnja srednjoalpska c) stvara u masu Najveću korijena var. pe(Trif. djetelina prat. dubine. Na do 40 cm samoj renne Sinclair.), sloju ili tlu formira oranična površiniplitko d)američka djetelina čvor zvan vrat, busanja korijenov var.

(Trif. expansum). prat. iz kojega tijekom vegetacije tjera crvena (Trif. djetelina i lišća. Divlja velik broj izboja (stabljika) var. proširespontaneum) prat. iz vrata korijenovog Stabljike više na livadama na nego je zatim su uz a tlo, početku prilegle navedenim pašnjacima, zajedrastu uspravno.

Stabljika jepodi- nicama. tvrđa i tanja, Stabljika je i Iz na jeljena nodije (4- više). ispunjena. izLišće je troperasto, obuhvanodija tjera palistiće 8 koji s izraeliptičnog oblika, duženo, lista i bočne grane, ćajupeteljku obliku ženom svijetlom pjegom Pate cvjetne glavice (navrhu). slova V, s naličja slabo obraslo vrhu listići trokrazavršavaju dlačicama. kim Lišće šiljkom. jetroperasto. izduženo Ima Glavica je jajasta. oblika do su goPlojke eliptičnog forU 50-70 S:Odl>50Kakvoća Z:Odl. travnjaku cvjetova. izraženom tovo s nerokruglog, mira grm. više Vd.>50%. tijekom Tjera puta i vaturom svijetlom pjegom Cvate u prvom i drulivana vegetacije.

Općenito je proširena obliku slova V okrenutom od i može dama Eurogom trećem, pojasa umjerenog porastu, dnu vrha prema Kod neplojke. ako otkos skine. dok rano se na prvi manje kih azije, je pašnjacima i su varijeteta plojke peteljke i u masi s se Osjemeni najčešće drugom pašnjaka proširena ili više dlakave. manje Tijekom KomTijekom s ušenja djeluje manjimudjelom. (otava). porastu lišće iz vrata vegetacije, korijena se otrusi. zajednica sjeme jetravnjačkih ponenta ima skrase peteljke koje duge od Proširena razreda Molinio-Arrhenathere— travnjacima je zime.

Peteljke ćuju nastupom tala. vrlo suhih pa do i Festuco-Brometea.

Osobito tea poplavnih lišća na kraće što to su su stabljici i nazočna sveza u asocijacijama bliže Najbolje jojodgovaraju svježa je cvjetnoj glavici.

Pricvjetni vlažna tla Arrhenatherion elatioris i Mesokojima je umjereno listovi su bez (sjedeći). peteljke Na suhim i bromion najviše zastupljena. kojima jezastupljena tlima nešto masi do 5%. crvene u glavica djeteline je manjezastupljena, Međutim, po- Cvjetna tlima malo.

50stanišnim i uz mesnato s oko crvene a na je boje, poplavnim voljnim uvjetima 70-150 kiselu način Podnosi Cvijet jegrađen reakciju odgovarajući iskorišćivanja cvjetova. gotovo izrabiti i veći. čak do 4. može broja Proširenija je temelju 5, jako pH njenudjel Udjel zastavicom. Prašnika ima ženom nizinskim brdskim travmasi tratine može na se nego djetelina od 9 izmrznuti ako Može a se znatno, pa čak i višestruko po10, kojih je sraslo, jedan je njacima. slobodan. i visiti PK naročito napasuje. gnojidbom, ujesen dugo prenisko travnjačke

Najvažnije

u

u

u

na

u

u

na

=

u

a

u

u

su-

s

u

na

u

u

na

s

na

u

u

2

list

Mljekarski

žuto-

grasjemenke srcolikog oblika, granice reagira gnojid-polarne Masa Kod zelenkasto-smeđe nice šume tako da se u u masi boje. pojasu. alpskom njenudjel bu, iznosi od do od1000 na višestruko tratine može nas 0,5 sjemenki proširena povećati jeposvuda od 10 ima Tvrdih staništima. suhim do zrna naročito na govarajućim Kompo- 0,8grama. umjereno ovisno o formi. niza do ima nenta vlažnim tlima. Ako Bijela ječitavog travnjačkih 25%, vlage, autosterilMolinio-Arrazreda i otkosu može djetelina je praktički zajednica prevladadrugom od Odlična rhenatheretea i obilnu PK na. jepčelinja paša Bromognojidbu. vati, Osim do netea. crvena pa puno jeseni. pčela proljeća djetelina daje PlantagiDivlja i i krme visoke kakvoće u 2-3 porasleptiri oprašuju je još bumbari, se smatra najkvalitetniOpćenito ostali smatra ta. Uz se mahunarkom oprašivači. bijelu djetelinu travnjačkom jom komima tri Prema travnjačkom (lepirnjačom). Klappu, Bijela najvrijednijom djetelina varijeteta: livadama. u sitnolisna oko livadama Divlja ponentom djetebijela jezastupljena 2% a)divlja, 4-5 crvena lina r. var. na s oko a traje godina,u masi, djetelina silvestre), pašnjacima (T. i uz a može intermediarna na duže, odgovarajuću bijela djetelina paš- b) 10%.Zbog proširenosti i učešća u masi var. agrotehniku. hollandicum), (var.

(T. njacimavelikog smatra se sorti Kod intermedium), najvažnijom crvene pašnjaka nema nas divlje ladino ili kulturna mahunarkom na vrlo — bijela djese pašnjačkom c) njeno sjeme djeteline, ili telina Glavni var.

U nabaviti iz uvoza. može giganteum, svijetu. korijen bijele dje(T. rijetko cultum teline Ne vretenast. kreirana sorta prodire Lagr.

Fosset). je divlje je Ljubljani duboko tlo. u ili sitnolisna Bijela djetelina se crvene koja djeteline, “živa", bijela djeteDivlja puno Dokoristi za lina korijena tjera sekundarnog najrasprostranjenija. je sjetvu,nadosijavanje Na iz sa kakvoće čak i novih livada ili lazi na na nodija stabljike. korijenu pa svježim popravak suhim, Rhisobium baksimbiozi žive tlima. i količine mase potežim, zbijenim proizvedene poplavnim, simbioze s 2livada i ostalim tlima može Na uspješne terije.

Zbog proDaje stojećih pašnjaka. se ovisno o 4 otkosa ako širiti bijela djetelina bakterijama uvjetima (zbija tlo). napasuju krme, od smatra i Na tla najuspješnijih jednom ne reapraktički agrotehnici. reakciju fiksatora dušika. tlima ali Stabljika jego- gira, na bolje u spijeva biti ali može i rijeti kalcifosforom la, pokrivena opskrbljenim BIJELA DJETELINA kim puzava jepodi-jem. Osjetljiva dlačicama, na je zasjenu, iz na (Trifoliumrepens L.) tjerazbogčegajeslabije jeljena nodije kojih u zastupljena nose uspravne masi ako se kasno dugepeteljke koje livadama, listove ili cvjetne gla- kose. troperaste tlo sekundarno a vice, tjera na je d jetelina Bijela otporna U korijenje. povoljnim uvjetima forme ali kulturne hladnoću, može bijele djeteline stabljika izmrznuti. mogu je Dugotrajna biti vrlo duga. čestu tratini ako se a napasuje, lišće usna Troperasto je dugim Kulturne košnju jevišegodišnja.

Plojke forme su višegodišnje. pravnimpeteljkama. oblika ili elip-U srcolikog naopako kastjera razmjerno proljeće tične Na jejače (vidi sliku).plojki kasno.

Može cvate no, srednje izražena ili u manje svijetla pjega biti i od visokih trava potisnuta okrenuta od vrha obliku slova V, veliku zeljanica koje stvaraju dnu prema imaju plojke.

Plojke Kulturne forsjenu sp.).

Cvat bi( Rumex sjajno naličje. jeglavica me i kreću vegetacijom ranije U do ružičaste boje. glavici jele odnosu cvatu u na divlju i ranije ima puno pa cvjetova (10U Kakvoća Z:Odl. S.Odl. g odini bijelu djetelinu. drugoj bisu 160).

Neoplođeni cvijetovi 80, im a prirast, kasnije najveći daju i dok jepro- jele Bijela djetelina općenito boje uspravniglavici, Pri napasistanišširena na produktivnost opada. roskasto obosu odgovarajućim cvjetići oplođeni duže. U poAmerike tima vanju traju ljetnom da i tako Azije, Europe, jenipadnuprema dolje, tratini. rastu može prevladavati kao i ostale kao unesena, kojuje cvjetna glavica izgleda podinazvati Može dva Zrela mase na iskorišćuje krajeve svijeta.

Divlja bijela djetelina jeljena dijela. od 2 do 4 hunica smeđe a kulse “ubiquist", jerje proširena napasivanjem, uglavnom je boje, Vrlo

dobro

na

pa do

šume

PK

u

uz

u

s

r.

a

r.

-

za

u

se

se

|

na

u

u

uz

su

za-

s

=

u

u

u

u

sa

list

Mljekarski

3

ŠVEDSKA napasivanje (hibridna) košnju (kombinirana uporaba).dieteli (Tri olium ifoli emma je vrlo dobro reaBijela djetelina PK ali i hybr idum) na gira gnojidbu,podnosi količine dušika. Vrlo inmanje tenzivna dušikom pognojidba većava konkurentsku sposobnost trava i i zeljanica koje jeprerastu iz se zasjene, zbogčega povlači tratine.

Danas čitav niz u svijetu postoji sorti iz sva tri bijele. djeteline za sve varijeteta namijenjena čine iskorišćivanja.

Od sitnolisnih formi kod (divljih) “milka? nas sorta je proširena Sorta “biser" se koja najviše sije.

Bc Instituta intermedipripada a za jarnomtipu,namijenjena je i livasjetvunadosijavanje DTS, da i svrhom pašnjaka, poboljkakvoće i livada i šavanja prinosa pašnjaka. tivirane

forme

i

za

na-

sa

"PIONEER

Kakvoća na

=

Z: Vd>20

-

pašnjacima dp

S: Od

D>20% <

10%

-

V>10%

na Švedska djetelina proširena je

vlažnim

do mokrim

staništima

po

cijeloj EuropiPrednjoj Aziji. ostale dijelove svijeta jeunesena.

Karakteristična vrsta je travnjaka i

reda

Molinio-Arrhenatheretea.

Proširena vrsta

U

za

je

kao

vlažnost

diferencijalna

staništa

sveze

Arrhenatherion.

Zastupljena je Caricetum tricoasocijacijama: stato vulpinae, Deschampsietum i cricaespitosae Cynosuretum stati. Švedska ima dva djetelina var. varijeteta: hybridum, koji većinom kultivira uspravzelene, i i ne, mekane šuplje stabljike lišća te var. krupnijeg je elegans, i do puzave tanje tvrde, poluuspravne stabljike obojene uglavlišća. nom crvenkasto, sitnijeg u

se

POLJA

DANI

197".

Štovani poljodjelci!

"Pioneer dani kukuruza '97* završeni Pioneer hibridi su. polja kukuruza širom dokazali su, jošjednom Hrvatske, svoju vrijednost. obrane U ovom navodimo rezultate samo pokusa jedne broju iz Podravine. lokacije Moe.

PIE

|

k

(PIONJEER ŽI

MLADEN

FAB

&

|

ia

UŠ,DRNJE

Hibrid STIRA MARISTA

Brojbiljaka/ha

FAO

u

70.000 78.000

EVA

74.000

STEFANIA

73.000 400

4

71.000

COLOMBA

73.000

FLORENCIA

65.000

Rezultati na

berbi

svih ostalih

"Pioneer

“

zimskim

će objavljeni će katalogu koji '98" sastancima" i 1998. u siječnju veljači godine.

PRIDRUŽITE SE NAJBOLJEM! biti

pokusa

u

"Pioneer

biti

dijeljen

list

Mljekarski

43000

Bjelovar, Križevačka

cesta

3b

17 Tel. 043/2518 90 Tel/fax 043/25

00

mobitel: 099/4416

06

POD REŠETKASTI -

q

= OBRATITE

Unutrašnji dio transportera obradu papaka, STOJNICA za izgnojavanje manje operativne zahvate, spaljivanje bradavica SE S POVJERENJEM

K.:; A DVENESSESD NAM

nudimo: -

-

-

s detalj farmeu Ivanić Kloštru

ua

za

ba

VEZOVI GOVEDA LEŽIŠTAZA LAUF SISTEM GRANIČNIK ZA JASLE ZA

ZA

BOKSEVI TOVLJENIKE GUMENI TOPLI PODOVI VIŠE < ecan Kone POJILICE TIPOVA MA transporter AUTOMATSKI Hidraulični RITULJE VEZOVI GOVEDA ZA I kosi ili ravni s KAO OSTALA OPREMA . za izgnojavanje opremom pratećom

-

-

-

udane

-

-

20-40razreda Molinio-Arnaraste te za Švedska djetelina travnjaka smjesama nadosijavanje vlazi ovisno o 80 cm mokrim livada vlažnim do naročito na zatipu, visoko, je rhenatheretea, biti može i od 10 do 30%,sa reda Ars uvjetima.

Stabljika udjelom tlima, travnjacima stupljena ili i rhenatheretalia kakvoće i razreda Fesuzdignuta, šup- svrhom poboljšavanja poluuzdignuta i na nokoličine tih lja je meka,podijeljena redu osobito tuco-Brometea u smjesa.

Višegodišnja i iz grane dije kojih tjera lišće, do Brometalia. godina). je dugotrajna (3Ima velik udjelIzvanredno je cvjetne glavice. zimu. na roškasta naraste 5-306 otporna Smiljkita iz rozete na lišća masi koje tjera U kreće kasno s vegedobro više.

Ima i 50 razproljeće cm, pa lišće na dok dugim drškama, od crvene Cvate Pri vretenast kasnije tacijom. dršku što ima tim kraću povrkorijen. vijen stabljici i može šini tla formira vrat iz djeteline.

Nije prodorna bliže cvatu, ali korijenov je nijesjedećebiti ako u tratini prekao kod crvene potisnuta viveći djetes tabljika, (bezdrške, kojeg t jera broj i visoke vrsizras su vladavaju prodorne Stabše line).

Plojke troperaste, vegetacije. tijekom puta te. rubu ženom na nanervaturom, košnjunego Boljepodnosi više ili je okrugla, manje ljika sušu i Ne kao u bez napasivanje.podnosi pjege zubljene, svjetle od do uspravpolegle ispunjena, suhim staništima ili crvene tijekom ljetane, bijele djeteline. iz na nodije kojih podijeljena ima vrlo slab Uz navodzelePalistići obavijaju stabljiku, porast. i grane glavice pri tjera cvjetne vii PK dva i na vrhu ne su njavanje gnojidbu daje imaju boje vrhu. List ima 5 listki od je kojih soke čak i švedske Švedska ljeti. prinose djeteline šiljka.

Korijen neki na p ar samoj s tabljici jedan i tetraima Prodire do 1 m duvretenast. djetelina diploidne je dok ga smatraju palistićima, od tih svake Iz forme. boko u tlo. Glavna masa ploidne korijena ostale tri liske na kratkoj peteljci.

Kod formi kreirane sorte. su nas dubini od 30 do 40 na cm. je iliviše izduženosu Plojke manje sorta odnosu švedska uspravjeproširena Hydra djetelina Stoga do mapa eliptičnog oblika, gole lišća i rasta, na crvenu glavice. iliviše krupnog slabije djetelinu pod- nog ovisno o varinje dlakave, Na Dobra nosi sušu. Cvat jepčelinja paša. odgojeglavica, bijele Cvat štitac sa 3-6 staništima u DTS iliu jetetu. je krupvarajućim boje sredini, vanjski cvjetovi narančaste do nih žute kulturi visoke cvjetova, ružičasti. Intenzivno miriši na su čistoj daje prinose. med.

Dobra boje (alpska). je pčelinja paša.

Mahunica zrela pomahunice 2-4 je zelena, SMILJKITA imaju Oplođene i smeđi lako puca, duga i okresmeđe potamni, boje sjemenke, ROSKASTA (Lotus velik i do 35 Ima žućnute je broj prema dolje.

Sjemeje corniculatus L) kastozelenkaste do crnomaslinasjemenki.

Sjemenke okrugdo tamsrcolika oblika. Masa ste spljoštene okrugle, laste, boje, Masa nosmeđe do mrke iznosi 1000 boje. sjemenki 0,6- graiznosi oko 1000 ma. Švedska sjemenki 1,2 0,7 djetelina predstavlja ima nekoliko Lotus Rod od vrsta na grama. jednu najkvalitetnijih vlažnim do mokrim vrsta od su s u kojih gospodarskog staništima, Dobro zajednicama. najvrjednije: spomenutim gledišta PK se na L. corniculatus s tri reagira gnojidbu kojom podvrste: a) tratini može višeu Aschers. et njenudjel 1. var. eucorniculatus struko Štafa). povećati (Ivanek, Graeb. em. prava Briquet U zelenom može biti postanju smiljkita roškasta, i uz nešto Na prigorka. paši Ser. 2. s smiljkita alpinus alpska može izazvati posutnost svjetla —narančastocrvene cvjetovima javufagopirizma (vidi kakvoća). rasta, tipa boje, prostratum DTS se Švedska djetelinasije dlakava hirsutus Koch 3. var. oranicama na na su kojima uvjeti i žutim sa roškasta ili Smiljkita vjenčićem smiljkita za crvenu po jeproširena djetelinu granični crvenkastom do i i sa crvenom lađicom, gornje Europi, Aziji Africi, prevlažni, smjesi uskolisna L.c. ssp. tenuifolius Kod šume. te sa nas granice jeopće- b) bijelom djetelinom smiljkinito tom, kao i u livadnim smjesama, smiljkita. proširena.

Komponentaje u

u

u

na

-

su

u

u

a

su

mm.

su

-

-

u

-

u

-

6

list

Mljekarski

gdje je Smiljkita jeprikladna podlogi, smiljkita (L.c. vapnenoj Koristi i vrste ne mogu cvate ge ssp. eucorniculatus) košnju napasivanje. prerasti.

Zelena, žuto, te za 3-6 u se za sa pa je sjetvu DTS,DS, sjetvucvatnji jeponešto gorka, koji cvjetova glavici i zaobilazi ima stoka ako i biti crvenkasto mogu smjesa nadosijavadovoljno obojeni. travnjačkih do Ne izaostale i DTS često s crvenudjelom njetravnjaka Pupovicvjetova paše(b.djeteline). kada se tratina proziva nadam. odlične kasti. Zrela mahuna tam10% masi, Sijeno je je ali i ako se želi ako se 30 do 35 nosmeđe poboljšati naročito, ranije rijedi, kakvoće, boje, duga kosi kakvoća tratine i otkosa U inLako na u mm. puca suhojplitkoj (2godišnje). podnevnim tratini brdskim tenzivno lako širi. se 4 gnojenoj podlozi uvjevapnenoj satima, uslijed čega (NPK) tima. tvrdih zrna.

Ima velik se smanjujeudjel smiljkite uslijed postotak i od ostalih i Naraste 20-40-50 cm zasjene potiskivanja (pa više,Izvanredno dobro podnosi sušu, sorti i ovisno vrsta. formi, uvjetima). od većine vrsta. Zisijanih bolje do Uskolisna teuspravna ssp. je polegla.

Stabljika također vrlo dobro mu smiljkita (L.c. podnosi, oblika.

Lišće Dolazi mokrim na pojenaopako jajastog i na brdnuifolius). proširena je zbog čega Prava roškasta ali i i močvarnim smiljkita općenitoskim travnjacima. plavnim tlima, Ne dolazi sakao i na na jerasprostranjena. zaslanjenim tlima, i a širi se rasipakiselim tlima Dugotrajna je, mo na tlima s mnogo često jako koja vapna, U (autohorija). vrlo često vodom. njemsjemena s gustoj pod jedno jagodastom djetelinom, tratini slaCvate od do Na nizinskim na visokoj (DTS)ostaje svibnjalistopada. travnjacima.

Dugovisoke i i DTS Cvate dana nekoliko u zasjene jer ba, jeprerastu gnojenim travnjacima trajna je. komvrste. Naročito ali od prave roškavrste, jevrijedna potiskuju jeprodornije kasnije smiljkite na i siromašnim tlima i ste. Podnosi na suhim, travnjaka plitponenta plitkim košnju napasivasiromašnim tlima brdskim može naročiznatno ako stanište se kim, proširiti, nje, nijeprevlažno kada PK to niže urode uz se za pouvjetima, gdjedrugevrjednije gnojidbu, napasivanje.

Daje vrste ne a vrlo često i vlače vrste. vrlo kvalitetne krme. uspijevaju, produktivnije roškasta

a)

Prava

dru-

na

roškasta

za

u

su

u

u

o

su

za-

u

Psarjevo donje 61, 869-202 tel./fax: (01) 10380

NUDIMO SMJESE

KRMNE

ZA:

ZA:

Nudimo

smjesa za

Vam

i sve

sve

domaće

Krave

muzare muzare

Krave

muzare

ostale

i ovce

krmne

12 %

krmnih

a

16%S.B. 18 %

S.B.

14 %

S.B.

>

£

i

smjese, superkoncentrraate komponente životinje za

IPA

ORKA:

NJENI

Mljekarski

izradu

S.B.

PAKI

list

Zelina

VAM POVOLJNO!

Krave

Koze

Sv. Ivan

Kea

|

.

pa

bK LS

n

Ko <

VITREX

u

VIROVITICA A či 2 Ćduf SETU

\

PN

€

9

"i

društvo

dioničko

N

.

FESTTE

m.

m S

š

sa

m

A

* s ,

telefoni: 033/721

513 722 707 721 168 721 212 721 352 724 507

KORISTITE VITREXOVE MUZILICE JER SU HRVATSKI EUROPSKE PROIZVOD KVALITETE

MUŽNJU STROJ ZA VT-5/2k

KRAVA

sa muzilicu Vitrexovu Koristite pulzatoromivakuum pumpom: jeropslužujefarme do 20 krava kao i jerje garantiranokvalitetna sve uvozne muzilice jerjojje osiguranservis isključivo kod Vitrexa jerje pokreće monofazni elektromotor u jerjojje cijena8.600,00kuna +? aš prek 2 na Vitrextrgovini u a -

-

.

-

-

-

.“e

nno

na

sa

nit

ar

a rampom

—

3.

goveda

Tov

razdoblju sljedećem nakon se cvjetanja povećava postotak sirove a smavlaknine, paši hranidbu i njuju probavljivost energetska na trave vrijednost ispod 0,83 h.j./kg da suhe što nedovoljno tvari, je niski suše. ve, zbog prinosi Stoga Feldhofer dr. visoki se Piše: Stjepan postignu prirasti tjeleshranidbena kakvoća i trave ne mase junadi.

1 vrijednost ispod Za intenzivan prirast (energetska hratovu suhe tvari) pašnom nidbeni obrok junadi hj/kg sadrmora da se dorazdoblju omogućavaju žavati veću vrijednost energetsku oko 90-150 bije kgprirasta suhe To od tvari, 1,0hj./kg tjelesne goveda,paša p rirast tjelesne omogućava krmom može biti tovu jedinom Meiznad 1 prosječno kg/dan. goveda. trađutim, energetska vrijednost našim biti Paša može uvjetima ve u prosječni prirast omogućava interesu s time gospodarstva, tjelesne oko 600-800 samo mase iskoristi da se u mjeri najvećoj i ako ima a g/dan, bjelančevina a u proizvodnji mlijeka, manje livade i Naši postizavanje p rirasta. većeg pašnjaci “prirodne" kao mesa vojeftinije proizvodnji inIma načina da se se nalaze na postigne planinskim najčešće luminozno krmivo. Pritom treba tenzivan i uz tovne teže ili prirast junadi brdovitim, pristupačnim da svakako nastojati povećaju hranidbu ali samo uz ili uz paši, područjima udolinama, i i kakvopoboljšaju proizvodnja visoke kakvoće i rubove vodotokove usuvjet o državanja šuma, ća trave. tratine. Uz dobru vrlo često su tovnoj pašu, je vlažni, lijed čega i loše održavani.

Prienergetp otrebno junadi pojačati poplavljani Tov junadi obroka hranidbenih sku rodni niske vrijednost travnjaci daju priZa razliku od mlii kakvoće sastava su nose, proizvodnje dodavanjem dopunskih krmiva, lošeg tov redu krmiva na S tih se trava. prvome manjeje mogu jeka, junadi paši energetskih površina i niže mineralnoi dobiti oko t suhe daje uspješanuvijek pri-(kukuruzne prekrupe) prinosi 1,5tako da ima raste 1 i vitaminskih dodataka vrimase, tvari ili tjelesne (Tablice trave/haenergetska 3,5 učisamo količini od u ograničeni gospodarski 2). jednost hranjiva ima nak. Trava krmna mora i oko 150-335 1.000-3.500 srednju smjesa Dopunska energeth.j./ha sku hranidbenu sirovih sadržavati oko 30% sirovih vrijednost (0,75bje(oko bjelančevina/ha kg suhe a više sirovih 80-190 1,0h.j/kg tvari), bje- lančevina, 2,7% kalcija, 1,5% kg probavljivih što rastu vrifosfora i lančevina, pogoduje 0,74h.j. energetske bjelančevina/ha). i kravama i s Kukuruzna Odmah treba da se mejunadi rasplodne jednosti. prekrupa naglasiti visokom krmna se mogu proizvodnjom mlijeka. smjesa dopunska gnojidbom, dosijavalioracijom, ima količini mesa na i goProizvodnja paši ukupnoj zamijeniti iskorišćivanjem njem pravilnim ekstenzivne krmnom tovom dobiti i livada može obilježje proizvodkoja smjesom pašnjaka sirovih drži oko dvostruko i trostruko više krmiva nje.

12bjelanima dobru trava tov encrza biti Mlada što može i čevina_(krmna 13% smjesa hranjivih tvari, hranidbenu važno u hranidbi = vrijednost getsku junadi GJgoveda. ili hranidbe suhe Ovim sustavom liKod hj. 1,1h.j./kg tvari). junad i (0,18 2). iskorišćivanja pašnjaka Ima i dobru može treba računati i s klimatvada probavljivost (75postignuti prirast tjelesne ali samo kratko iznad 1 mase kod skim nas vrijeme, i, 80%), prosječno kg/dan prilikama koje većine trado dobru uz na oko 150 samo cvjetanja razdoblja početka pašu, kraju omogućavaju pašu visoka vlažimati Ako može va. se zanemari dana s time da se u netjelesnu prosječnu godini, vri- masu od oko 400-450 nost kim i trave, to jehranidbena razkg/kom. krajevima ljetnom Za nešto niža od vrimesa na samo i jednost proizvodnju paši dobljuzaustavlja vegetacija treba uzimati krmiva. Međukoličina i kakvoća trajunad okvira, većeg jednosti krepkih smanjuju već

tim,

uz

u

u

u

samo

mase

a

ne

mase

u

u

u

se

na

u

u

u

sa-

u

u

list

Mljekarski

9

Tablica 1.

Predtov i tov odraslih 1 kg prirasta/dan goveda na paši

Hranidbene potrebe junadi. tovne

za

— sirovih Tjelesna Kalcij masa potrebe kg hi. g g bjelanč.

30 517 47 200 605 5,5 250 33 6,5 300 650 700 7,0 350 37 8,0 400 800 850 9,3 450 38 10,4 500 950 Probav.

Ukupne

Vitamina

A

30.000-50.000

Vitamina

D

Vitamina

E

4.000i.j./dan 2001.j./dan

Tablica

2. Tov

junadi uz

—

Fosfor g

Magnezij g

—

Natrij g

15

5

4,8

20

6,5

6,5

29

8,1

8,2

na

33

9,9

9,5

travom). paši(livadnom kg/dan

Tjelesna masa trava

Kukuruzna Sijeno prekrupa

Livadna

kg

kg

200 250 300 350 400 450 500

10,0 15,0

kg

kg

0,5

2,5

-

krmivo

iskorišćivati i kao

može

se

tako

predtovu junadi, da se drži samo paši junad ili kraće do 5 mjeseci) vrijeme (3 težine od oko 250-300 do kg. tovi do Nakon se toga junad intenzivnu težine uz prodajne u

na

,

i.j./dan

hranidbu

Paša

Dopunska krmna

smjesa kg 1,0

2,5

1,0

hranidbu

kukuruznom

krmivima.

silažom

i

krepkim Tajje telad u za oteljenu povoljan i proljećeljeto, zbogčegajoj kraće samo preostaje razdoblje Tei vegetacije mogućnost paše. lad biti već dojenja tijekom naučena krna uzimanje drugih količinamiva (napajana manjim mlijeka). intenNakon pašnograzdoblja, hranidbu zivan tov uz junadi silažom i kukuruznom krepkim krmivima završava se u štali. sustav

mora

ma

20,0 3,5 10 25,0 40 1,0 služitii za tov odraslih Paša može 30,0 1,0 4,5 krava slabe ili 30,0 mliječnosti goveda, 5,0 1,0 35,0 iz krava izdvojenih rasploda zbog visine dubine i Posebice treba veće da su za Slaba i naglasiti grebena, jalovosti. mliječnost jaloširine prsa. razvimesnih tov dobra zimskom obično vost se u Tjelesno bolje pašni goveda očituju Liveće dubine i širine u pa jenajunad, pasmina(Charolaisrazdoblju, gospodarproljeće Hereford-hereotinteres prsa, čvršće je konstitucije, mousin-šarole, držanje. > daljnje i sliči život na Schorthorn-šorthorn na krave sto to su pornija kretanje ford, i slabije limuzen, tjei ne ima Mesne tako da lesne gopasmine). pasmine pašnjaku, razvijenija pluća kondicije (mršave), is- veda većinom brzo veće su ni može se za burag zapremnine, bolje ranozrele, njih postići dobre kakvoće. ima voluminoznu rastu i klaonička daju korišćuje krmu, povoljna cijena. i može Dobre su i obzirom na mase treba i krave Presušene plodnost bolji prirast tjelesne jalove koristiti i težina. te se 4 kraće do se toviti do većih mogu proiztjelesnih mjeseca) vrijeme (2 da ima dobro “krava sustavu Uz to držati na uz po vodnji dojilja" jepotrebno manje paši davanje krkoličine (kravarazvijene buragovemikroorgaenergetskih krepkih što znači da za tov što će pašni nizme, miva, poboljšati tjelesnu tele). koristiti i Za dobi od tov treba uzimati i klaoničku težinu masu, junad pašni može prodajtelad domaćih ili oko 5 do 7 krava. nu mesnomjesecistariju junad cijenu količikrave na Jalove othranjenu manjim pasminagoveda(kombiniranih mliječnih dobroggenetskog kao što su to simennaučenu i rano na često nama nemlijeka pasmina), porijekla, jalove uslijed talska smeđa suhe krme. krmkih nedostataka sastavu goveda,posebice uzimanje vrlo brdske uzimati dobro Za za hranidbom tov nih je pasmina pogodna pašni obroka, boljom ili kasnu telad u na jesen krajeve. oteljenu ispraviti pašiimajuprilike zime će se i tijekom zimi, koja poboljšati plodnost nedostatke, imati ureNa i naučiti na hraniti način ostati Na pašijepotrebno mlijekom gravidne. taj hranilišta za će iskorišćivati đena suhu bez većih troškova a dopunskumogu krmu, pašu joškoju hranidbu kao i sa od dati i pa ranog junadi, pojilištagodinu potomstvopoboljproljeća, tijekom vodom.

Junad zdravom Jukakvoću. klaoničku šati pitkom razdoblja vegetacije. čitavog treba držati treba i kod nad često se skupinama pri-Posljednjih privikavati godina postupno i to svabližno iste dobi i i sustav na nas težine, prije izgona proizvodnje pašu početku spominje od mušku kako davati malo obvezatno “krava se junad odvojeno sijena dojilja" (krava- koji ženske. uvelike na u (Tablica 2.). primjenjuje svijetu tele) -

3,0

1,0

-

-

-

-

za

ne

meso

s

u

se

u

a

u

u

u

10

list

Mljekarski

t

uspješni postignu objekatasmješskupih pasmina. ali imati Sve se to rezultati 1 im već se ne muzu, i teladi,valja proizvodnji. dodijelitaj znaži To stalno borave tehnički ostvariti. s vrlo kvamože do 3 teleta površine odgovarajuće kojima razdobi litetnom kravu Telad da na po dugim pašom sisaju sagraditi odgovapaši. jepotrebno može Kod ima nas dok sve za naj- ljemvegetacije. mlijeka, volji stoke, rajuće objekte smještaj doći do većih Pod svakom češće 2 do 4 zaštitu od za posebiceposebice teškoća, mjeseca. nepovoljklimatskih i vremenskih nebiti telad kravom i obPotrebni vremena. približno zbog nog i oštre zime i žarka iste težine. hranidbu kao i (duge prilika jekti dopunsku suha način Telad na Stogaje razdoblje ljeta). ipak sisanjem taj za k rmiva, smještaj dopunskih kratko oko 150 dobiva mlijeka vegetacije (samo sustav dovoljno za ceste, napasagrađene dana sastav trava a životne se pa godišnje), snabdipotrebe, i svoje v odom, janje opskrbu često vrlo loš. Štete može hraniprouzorganizirati i pašimoraju električnom energijom jevanje ročiti i slaba krave i telad dolišta na jer slično. Za standardni tov plodnost krava, kojima i junadi i kontrola krmu. suhu se plodnosti pripusti dopunsku bivaju ulatov odraslih na goveda paši što može uzinauči na Telad se tako brzo na obavljajupašnjaku, takav tov u nisu velika pa ganja Velike štete biti vrlo suhe ali i zelene nesigurno. krme,pa manje vrlo dobro našim može uvjetima ukoliko i nastati hrada se može mogu uslijedi dijelom najvećim više zahtjeva što poorganizirati.

Mnogo i veće silažom za niti travom, ugibanje teladi, sjenažom, ima i sustav proizvodnje i povrlo velike sličnim krmivima ulaganja mogućnosti. “krava stoje drugim što u našim pridojilja", mase prirast tjelesne naj- Ako stignuti dovodi likama neku odluči za se gospokrmom. pitanje gospodar jeftinijom darsku te od tova na “krava doU sustavu tehnologije isplativost tehnologija goveda proizvodnje obaviti sve što mora radne poproizvodnje. mnogo je paši, jilja? nije potrebno Krave

mesnih

kravama

se

snage i krava

za

trebno

da

se

u

s

mora

su

za

za

ne

na

se

u

AB

AGROBILO

Osječka BJELOVAR, 104, Tel/fax 043/231-182 43000 TRAKTORA, SPECIJALIZIRANA ZA PRODAJU TRGOVINA DIJELOVA REZERVNIH MEHANIZACIJE, POLJOPRIVREDNE

:

izdvajamo Iznašeg asortimana ovlašteni Universal (kredit), Bjelovarskodistributer traktore "Tomo Vinković“ županije bilogorske tanjurače, prskalice, sijačice, plugove, sijena, rotokopačice, kose, okretače itd. program "LABINPROGRES" prikolice, za + priključci dijelovi motokultivatori izbor guma za okretače sijena kose, e traktore Barum ležaji, filteri, remenje asortiman rezervnih dijelova kompletan "UNIVERza "TOMOVINKOVIĆ“, "ŠTORE“, "ACME", SAL", "FIAT“, "LABINPROGRES“, e

traktore

e

e

e

e

-

e

-

*LOMBARDINI"

Rezervne dijelovešaljemo putem pošte

list

Mljekarski

ll

izmuzivanje

Potpuno

dobre

podoja. izmuuslijed stalnog nepotpunog davati sve zivanja manjemlijeka što će zasušivati, količine postupno nog ispitivanja sastojaka Piše: dr.

Banožić će uzrokovati velike Stjepan gospodarske i mlijeka početkom krajempo- štete. ima vimena doja: i zaostaizmuzivanje Potpuno i zmuzivanje Nepotpuno Prvi Posljednji vimenu može biti značenje.

Uslijed mnogostruko janje mlijeka Izmuzaji izmuzaji dobiva Kad uzrokom vimena. izmuzivanja se nepotpunog upala masti znatno se sa uzrocima o manjemlijeka govori poremećenog kazein njimpostotkom masti,uslijedalbumin se meizlučivanja uvijek mlijeka, đu ostalim uzrocima i stalnog izmuzivanja nepotpunog spominje šećer mliječni i dobre davat će krave izmuzivanje. soli nepotpuno Osim nevimena manjemlijeka. toga, izmuzivanje Potpuno biti može Iz koliko ovisi izmuzivanje o potpuno je jasno je velikoj mjeri k oji spomenutog muzaču, uzrokom vimena. dobru kakvoću važno biti i upale mora mlijeka dovoljno stručan, jak —vimena.

Količina masti Važno da osoba znatno mlijeku strpljiv. je jedna potpuno izmuzivanje mliTako se toliko koliko ih krava se samo Stoga tržnoj definiciji mijenja tijekom podoja. ističe da vrlo malo sadrže dobro i izmusti. može i jeka jemlijeko “proprviizmuzaji potpuno izvod vimena dobiven masti dok su Muzač mora narav neprekid(oko1%), posljednji poznavati redovitim i izmuvrlo masni Usda ista tako to a se nim, potpunim izmuzaji (6krave, postiže vimena". osoba iste s muze se p a zivanjem povećanjem poredno postotka 11%). krave, masti u krave naviknu osobu vimenu te u tijekom mlijeku, podoja Mlijeko jednu kojezaostaje količina bezmasne suhe lakšu mliAko količinu se ne samo opada dopuštaju mužnju. smanjuje ali daleko krava loše nego tvari, manjoj mjeri.jekatogapodoja, muzač, ponekad utje-promijeni radi evo rezultata če i zna Ilustracije jedustegnuti mlijeko. izlučivanje mlijeka idućeg mH Tako

će

muzare

-

a

one

u

“<<

“

ma-

a

“<<

muzare

“/

u

za

u

u

muze

na

u

na

smještaja

Uvjeti držanja

Piše: dr.

i

muzara

osposobljenost postus panjemlijekom. da muzne Potrebno je životinje mikroklimatske imaju ugodne Relativna uvjete objektima. zraka ne bi vlaga smjela prelaziti i to radi 85 ne samo posto, i radi nego zdravlja životinja štale. Navrijednosti uporabne zidovi zraku vlažnom ime, polako raspadaju, otpada žbuka, a na se stropovima pojavljuje plijesan.

Najpovoljnija temperastočara

za

u

Banožić Stjepan u svijet-

Držanje suhim i čistim lim,sunčanim, redovito timapa prostorijama, i s muzrenjepravilno ophođenje bila bi između 10 i 18"C. stokom tura na povoljno utječu količinu i kakvoću Prilikom treba Da mlijeka. izgradnje objekta bavke osnovnih elemenata bismo voditi računa o svemu da služiti kao se oprei postigli mlijeko kako bi sve bilo namirnica metodama bude terme, vrijedna besprijenajsuvremenijim higijenkorno i funkcionalno. ski štala. i preza ispravna korištenje moizolacije Osnovni dostatna također obratiti su moramo opsuvjeti radu, Ventilacija objekta je pozornost krba vodom i važna za žiza muzara na veoma napajanje uvjete održavanje smještaja odgodržanja i redovno i mikroklime.

Ona o preme pranje votinja. varajuće tijezatim Zato dobro kom zime treba za a objekta, jepotrebno promiomogućiti 6, prostor skupstručna sliti 12 zraka štale i nasvega ljanje gnoja,prije prilikom ljetiizmjena jednome gradnje krava

muzara

u

se

nom

za

a

12

u

list

Mljekarski

broj mikroorganizama bolje sijeno isparavanje (vlaga, štali utoliko u da neku i mlijeku, držanje pomoćnuprostoriju, mokraće). što izravno onamo obično su ne Prostor za utječe, nečista, gdje krave,nepovoljno je životinje te.mračna vlažna i slabo zračena onda ako ni to biti tolik da ali mora a nijemoguće, ograničen, štala mužskidati svih se bolje poslije pruža uvjete razvoj valja čovjek prilikom poslovasijeno i veSvako a time može oko nesmetano po raznošenje sijena mikroorganizama, je nje. životinja ća štali treba biti.što pažljivije, kretati. infekcije mlijeka, jer mogućnost i ruku muzača i dišnom sustavu važno. Presmeta I pribora prilikom prašina životinja je vezanje dok kratko mužnje. vezanje jojšteti, je životinja. ta vezanja Proizvodnja posljedica predugog bi se Telad i ovisi o redone smjela junad mlijeka da leži balegivitom napajanju životinja vlastitoj držati štali One muzara. zajedno pii da uvijek uprljana (vi-juviše jestoga dan pa a na ma, je držanje jepoželjno nedopustivo puta me). štali i autos da su štalama svinja peradi zajedno ugrađene seoskim domaćinje Običaj stokom. će matske muznom životinjakoje pojilice nad stvima da se sagradi ma omogućiti sjenik vode po uzimanje biti Uza ili nedouštede radi to, podovi moraju zbog štalom, želji. a statka = nepropusni,morajupostojati površina. građevinskih mokraodvodni kanali kroz slabo zračediže se koje Držanje nečistim, skidanja sijena Uslijed Jasle slobodno ća mora nim i vlažnim štalama onečistiti tek može otjecati. nepovoljno koja prašina dati lako a zdravstveno se Zato na očistiti, stanje moraju pomuženomlijeko. jepo- utječe opće biti štala Na i ne na a pa smije neposredno mliječnost. životinje, sjenik graditištalu, željnije kakvoću s nužnikom. s obiznad ako već povezana mH mlijeka, higijensku postoji sjenik štale, izmetina

satu

onda

da

bi bilo

ski-

se

zirom

u

na

a

u

za

u

s

u

muzara-

u

u

u

sve

u

uz

javlja uglavnom koje vrijeme Listerioza kada iznositi i može kliconoša rijetko septikemijpreko živčani, boski oblik bolesti. U Izvori zaraze su početku laktacije. dvije lesti od narastrvine tjelesna uginulih životinja još dr. temperatura Banožić Piše: Stjepan kad zatim ste do te zaa se 42"C, smanjuje listerioze,kliconoše, znakovi i voda Živčani pašnjak. nastupi paraliza. gađenahrana, bo24 sata nakon da su fetusa i Poznato pojave uslijede je putem lesti: velika ponajprije uzbuđenje, tijekom pobačenih placente i bezrazložno onečišmasovna plašljivost, bježanje bačaja moguća sredine u na se muzne nalijetanje zapreke,kasnije kojoj ćenja se krave nalaze. Osim smetnje kretanju.

Napokon listerije toga, mišići sruši obradu termičku se na mogu životinja tlo, preživjeti 3-5 35 mismrt a na ukoče, tijekom mlijeka 61,7*C nastupa dana. uzročnici vrlo se ne ovca nuta, Inače, jede, žeđa, preživjeli bolest veliako Listerioza brzo zarazna pojačano pobacuje jebređa, je razmnožavaju mlijeku. sluznica očna živosuzi i domaćih listeriozu Kod na i divljih bali, jojje sumnje mlijeko kogbroja do često slabo vidi sve Uzkoristi za te se ne crvena, (zoonoza). prehranu tinja,čovjeka ljudsku Kod Listeria ročnik dok se bakteriološki ne utvrdi je potpune sljepoće. janjadi je monocytogekrU ili Mlibolesna li veoma nes, koja pokatkad pojavljuje proljev, je životinja nije. otporna. živovisoka izmetu i može bolesnih ne vav, je stočnoj poslu- temperatura zemlji, sijenu, grla jeko 7hranu. Bolest nekoliko Izvor hrani živa od žiti za traje tinja odbija ostaje ljudsku prehranu. više do iznosi 10 smrtnost do više biti a mogu podana, mjeseci godina.

Tempera-infekcije glodavci, koncen85%. štakori. smatra ture više od jake 80*C, Uostalom, glavito i kausklornih okoima se da pripravaka svugdje tracije listerija i kod nalazimo Slične znakove Botična soda brzo lini. jeuništavaju. također pobacuju. k oje koza, lest se ulazi kroz Listeria poseptikemijom, očituje organizam Kod i možsu i kroz te usta a na mozga govedasimptomi upala bačajem,upalom povrede koži, i maternakon danih odmah mladunčad pobačajupala ovojnica. poroda vimena, nice s Uzročnik i sluznica. se neplodnošću. posljedičnom izlučuje balegom,preko pupka drugih Kod bolest nosnim mlade i bređe da a Smatra povišesvinja počinje iscjetkom, mokraćom, to uz nom više voa prasad slučaju pobačaja plodnom zarazi, životinje izvrgnute temperaturom, i sluznica im koža lohine od domaćih i posteljicom dom,plodom, životinja najprijem- jede, postanekoordinirano se i mliUzročnik se ovca. jucijanotične, izlučuje jama. ljivija je Kod

kod

i to duže

jekom,

ovaca

se

a

u

za

a

u

se

a

u

u

u

u

list

Mljekarski

se

su

13

(često krug), upiru gla- hiperimunim općom kemijom,pobačajem, upalom im antiinfekcioznom i moždanih vom a Oozid, glas jepromijeterapijom. ovojnica upalomplubolest i listerioze ća.

Od češće se Čim njen. Pojedine svinje dobivaju pojavidijagnoobolijei Boi trudnice. Preventiva treba te a mogu proljev, povraćati. sticira, izdvojiti bolesne, vajudjeca lest i 2-5 dana obaviti od listerioze se traje uglavnom temeljitu dezinfekcijusastojilikvidacije ima smrtni ishod. štalskih i opreme. kod kao izvora zaraze, uređaja životinja štale, bakterioživoListerioza kod zabrane se se Čovjek Dijagnoza postavlja konzumiranja čovjeka. loškom zarazi ili bolesnih od od te od listerioze, neposrednoživotinjetinja pretragom.

Listerioza se antii hrauspješno liječi posredno ljudistambenog općehigijene putempredmeta, zatim i vode. Bolest se biotikom ne aureomicinom, septi-prostora. očituje kreću

u

i

serumom

mesa

Brojno

stanje

rasplodnih

DEM

kamatnu

od 6%

stopu od u odgodomplaćanja razdoblju jedne g odine. obiteljskim goveda na iskreditirano 1997. je Tijekom oko 600 ženske teladi rasplodne gospodarstvima i velikim 2.500 s kn/kom., odgodomplaod 23 ćanja mjeseca, tj. jednokratna 24. farmama, Vukovarskouplata mjesecu. u Najvećiproizvođač mlijeka 1997.

67.926 litara isporučio je županiji srijemskoj imao oko 30 krava mlijeka, je simentalske Po pasmine. broju krava nalazi se na 7. će se po mjestu, i Nikola Tijekom godine povećat Piše: H aluška Josip količini krava. Samo isporučenoj mlijeka broj županjska mljeKrznarić 24. u Republici kara “Domil" nabavku mjestu Hrvatskoj. planira U okviru naše 2.000 bređih Zupanije, najveći rasplodnih junica a) Obiteljska nalaze se u simentalske iz uvozom proizvođači mlijeka pasmine, Junice Ž upanja, gospodarstva se nekadašnjoj općini Austrije. obiteljskim ih ima u Gredi. U najviše Babinoj U gospodarstvima daju otplatu Vukovarskožupaselu 63 tom 5 Treba je proizvođača koji 1996. mlijeku tijekom godina. niji godini obiteljskim srijemskoj više od 5 7 a dodati krava Hrvatu imaju krava, bilo _ 5.117 brojnost gospodarstvima je ima više od 10 krava. skom proizvođača odnosno 4.247 a Podunavlju (nije snimljeno plotkinja, krava, Zatim sela Otok_i “Domil" slijede od 2.248 ili stanje), gdje j emljekara 53% pod već togabroja 15 Bošnjaci je uzgajatelja gdje po 568 počela preuzimati mlijeko selekcijom, gospodarstava. više od 5 krava nekim selima i VUPIK-ove fars po obiteljskom U strukturi pasminskoj zastup-me “Jakobovac" 10.000 gospodarstvu. simentalska sa (dnevno ljena pasmina je kriholstein a litara). i 90%, pasmina Neki naše farme žanci sa s b) Velike proizvođači područja 10%. sami su nabavili bređe Županije velikim farmama VukoNa U bilo 27 ovojŽupaniji je uzgaiz i tako došlo imali od 10 do 33 g rla) su junice Austrije (100 varskožupaniji jatelja koji velike kamate te su imali do 10 izbjegli a smanjenja rasplodje krave,najvećihproizvođača srijemskoj znatnog niže troškove karantene. znatno nih krava i su od 24.190 do nestajanja mliječnih mlijeka isporučili iznosila 1.900 odnosu stada na 67.926 litara j unice je Cijena uzgastanje prije Broj mlijeka.

DEM fco stalno se Tata. obiteljsko gospodars više od 5 krava jatelja stvo. bivšu opnavodim Kao i 1997. primjer povećava tekućoj godini Ministarstva Sredstvima i bivši PIK “Vinćinu Vinkovci 159 poljojeobiteljskih gospodarstava i šumarstva odnosu ove na drže više od 5 krava. Od 10 privrede tijekom kovci", gdjeje koja 200 steonih do 20 krava ima 23 a godine nabavljeno je stanje brojplotkinja predratno uzgajatelja, i seza 73%.

U 20 krava 4 kojejeSavjetodavna smanjen junica uzgajatelja. preko služba 1.873 ima 1.188 tih 159 lekcijska podijelila obiteljsmanjen je Ukupanbroj gospodarstava skim Junice su dodamo tome a ako krava ili i telad, po gospogospodarstvima. grla, prosjeku od 1.925 2.200 iznosi razlika ta darstvu krava. po cijeni nabavljene grla.

7,47 uz

s

sa

u

u

a

na

a

uz

u

-

u

na

s

u

u

u

u

u

za

u

14

list

Mljekarski

farme

govedarske mliječne “Žanko“Ljeskovac", (“Slatine", ostala samo vac je Gubac") e 19.921.410 danas ima 7 =“ “56,642 “Slatine", koja jedna, 6.138.

(6.671.890. i 150 teladi.

420 230 krava, junica 5.486.

2.771.596 mliUkupanobujamproizvodnje 4.030 1.898.000 . iz3 farme rata sve jekaprije nosio a litara, je 9,921.500 1996. proizvedeno je 1,898.000 što 81% za manje. litara,je po proizvodnja mlijeka Godišnja od 1985. do 1990. kretala kravi, 6.500 litara a na se temelju preko masti obračuna s 3,2%mliječne izuzev soU Te Vukovarskožupaprivatizacija. farme, iznosila 7.000 litara. je osim farme “Slatine? velike lidnih cijena mlijeka, niji, proizvodnih srijemskoj i Od 1991. učinfarme farmu “Bošloše s tanje proizbrojno ubrajaju još ostvaruju gospodarske se i neracionalne “Doke sastavu mlijeka vodnja neprestano njaci" mljekare uslijed skupe, “Jakoi mil" i VUPIK-ova farma neučinkovite smanjuju. proizvodnje lošeg bovac". Na te tri farme ima 1.400 farmi “Slatine?

U 1996. na gospodarenja. godini drastično u odnosu na 3.500 koliko ih krava, proizvodjesmanjena bilo visoke troškove Te farme rata.

4.030 lii iznosila je prije imaju je njamlijeka nisku Razlozi ili litre po hranidbetara nestajanja farmi, smanje-proizvodnje, =produktiv11,04 krava i što nom nost, broja proizvodnje slabiju nja pada problemehranidbi, danu, je 32,7%manje nestanak kombikrava i 40% odnosu su: ratno a za na stanje, plodnost problem velikog 1995., i vlasnička krava. odnosu nata, transformacija izlučenja razdoblje. predratno Od

3

-

u

u

u

u

u

za

u

u

na

PROIZVODNJA + TRGOVINA + EXPORT-IMPORT ROVIŠĆE, ŽABLJAK bb 43212

PROIZVODI e

Tel:043/878059

Tel/fax: 878034

OPREMU

STOČARSTVO

ZA

za čišćenje hidraulički operacioni stolza krupnustokue stojnice papaka za stoku(3 krava(2tipa) stajališta ikopita napravaza teljenje vrste za veza štale slobodnodržanje sve tipove pojilica ) dermo ležišta za izgnojavanjeostali sitni automatskehranidbenestijenesistemi priborpotrebanu stajama e

e

e

ZA

e

e

e

SVE

PREPONAMA list

Mljekarski

PROIZVODE PETNE

e

e

-

DAJEMO

GARANCIJU SD P PO

2

GODINE! MKESRK

TT 15

i

trošnje mlijeka prerađevina. da Tako će se pretpostavlja desetak s razslijedećih godina i proizvodnje mljekarske vojemgospodarstva životnog standarda potrošnja mlijeka doseći razinu iz Hrvatskoj druge obiteljskih 80-tih gospodarstava polovice godina(2301/ stanovnik što maksimum je 30-tak ili se posljednjih godina), Hrvatskoj na u temelju potrošnje mlijeka u razvijenim zapadnoeuropskim veća poznatno zemljama planira a poljoprivrednih poduzeća,23,6 Piše: dr. Zoran trošnja ( 260I/stanovnik).

Grgić uvozno % je mlijeko.

Prema =proizvodnji prosječnoj 280 S obzirom i vrlo na se U 1991. bilo potradiciju mlijeka određuje potrebno Hrvatskoj je zabiljedobre muznih krava i poza ženo 534 tisuće probroja poljoprivrednih uvjete govedarsku većanje kod sukladno te nas, po izvodnju većanje kapaciteta pojedinom obiteljskih gospodarstava.

Ukupvažnosti s 112 tisuća no proizvodnje strateškoj obiteljskom gospodarstvu, pogospodarstava državu i ekonašu samodostatza 458 tisuća muznih mlijeka mjerompostizanja sjedovalo je važnosti za nosti vlastite S nešto od nomskoj obiteljska proizvodnje.

96,9% krava, je ukupnog bave govekoliko se muznih krava.

Od koja gospodarstva glavnih činitelja (planirabroja toga darskom svakako tržne ne proizvodnjom, potrebe, brojgospodarnajviše gospodarstava posjeduje nužno količinu od različitim stava s do 3 krave tek a smanjiti 1/4 kapacitetima, (30,9%), 8,6% je tehnološki normativi na u u voznog porijekla proizvodobiteljskih koja mlijeka gospodarstava hrvatskom obično krave fons tržištu, poboljšanjem nji mlijeka) primjenom posjeduju raspolaže domaće modela dom od 10 U proizvodnje. jednostavnih pravocrtnih preko grla.posljedbuduće kreta5 stočni fond pokušava objasniti različite njih godina ukupni Postoje pretpostavke oko 40%. za nje mljekarske proizvodnje. mlismanjen je Ukupni budućeg razvoja proizvodnje muznih krava kod broj One Hrvatskoj Složenost nas. se jeka najčešće problemasadašnjeg 1995. iznosio 335 tisuća. U buduće je i na potemelje projekciji stanja gospodarskog položaja sektoru 325 tisuća privatnom je muznih krava na 98 tisuća gospoTablica 1. Struktura prema obiteljskih gospodarstava broju grla godine struktura 1991. darstava, posjedovase mnogo njanije promijenila. u

u

-

na-

se

u

a

Ukupna proizvodnja mlijeka posljednjem je petogodišnjem 765 576 razdoblju smanjena litara. milijuna Proizvodnja je stanovprema ukupnom broju nika Hrvatske smaRepublike 212 na 130 litara po sa njena stanovniku.

U ovome razdoblju i i preraje potrošnja mlijeka đevina mli(izraženo svježem 200 130 sa na jeku)smanjena u

sa

na

u

litara po

stanovniku.

U

8 35

strukturi

Veličina

5-10

preko 15

1015

posjeda (ha)

mlijeka proizvodnju, zastupljenost otkupljenog mlije| junad [sm Tetad junice i steone B Krave 1 ka izobiteljskih gospodarstava nosi čini 69,5%,6,9% mlijekoIzvor: Agstat, baza podataka Instituta ekonomiku poljoprivrede. za

tržnu

za

16

Mljekarski

list

godine proizvodnje otkupa mlijekaHrvatskoj

2. Struktura

i

Grafikon

u

1995.

utemeljeno gospodarstava gospoje zadovoljavajućim darskim načelima.

Ograničavatakjući činitelji povećanja broja vih fizička i su: gospodarstava poljogospodarska zastarjelost i opreme, privrednih objekata takvih na

953

eunfilini

nedostatak

vlastitih sredstava

za

ulaganja, potrebna proizvodne površine, dugoročna nesigurnost bavljegospodarska sl. i njaproizvodnjom mlijeka nedostatne

eJeJIj

Društvenočinitelji Proizvodnja Otkup na koji djeluju postojanje većeg gospodarski s m Poduzeća ODOUvoz broja g ospodarstava razmjerno Obiteljska gospodarstva malom su proizvodnjomposljeIzvor: Agstat, baza podataka Instituta ekonomiku poljoprivrede. dica funkcioniranja gospodarstva kao društvene ponajprije kategoobuhrvatske skom koja poljoprivrede općenito, proizvodnjom, kao a tek poslovnog rije, potom bavi i hvaća tako pa proizvodnju njenog mljemlijeka, sustava. segmenta velikom Naime, broju izuzetno karske vrlo velik je brojgospodarstava proizvodnje, poljoprivseda gospodarstava je velik Ta velika. se razUključen je broj Hrvatskoj. gospodarstva način a ne života, poslovna djeizravno i neličitih uvelike po tehnologiji razlikuju činitelja koji latnost namijenjena stjecanju priizravno i i djeluju proizvođačeproizvodnje, kapacitetima mje- hoda i osiguranju egzistencije. mlistu te mljekarske proizvodnje Posebice prerađivače, potrošače s gospodarstva manjim kod nas.

S obzirom domaćinna nejeka ukupnom poslovanju povoproizvodnim kapacitetima Oko stava. razs postojanje jasne koncepcije 1/2gospodarstavade se a ne muznim kravama 5 osjećajnim, gospodaru nene voja Hrvatskoj, (do grla) skim motivima kada govedarstva i od dostatnu dozadržavaju financijsku podršku ostvaruje prihode mlijeka 1-3 tržišno minimalnom s dislociranost statne na grla proizvodnjenajosiguranje egzistencije.

Velik Ponekad im 100.000 proizvodnjom mlijeka. broj opmanje proizvodnih jedijepoljoprivreda s malim nica ćenito samo zanimagospodarstava posjedom (obiteljskih gospodarstava), dopunsko 5 zadržava nerealno Takva (do ha) svoje naslijeje skorije vrijemenje. gospodarstva povoljđene ne odnos inočekivati bilo kakav poljoprivredne površine pravocrtni nijim uvjetima (bolji ih u i trend rasta domaće iskorišćujući dovoljno proizproizvodnje. svoje povećavaju outputa) puta vodnom smislu.

Prema ali ih za nekoliko Upornoostajadruštvenokapacitete grla, i na isto tako kratkom nje “djedovini" zadovoljaponašanju obiteljskih gospodarrazmjerno gospodarskom fi- vremenu tržiš- vanje s minimalnim u stava te sustavu na u prihodima Hrvatskoj, zbogkolebanja rada osnovni teškim obnove i su na tu, govemogu uvjetima nanciranja razvoja smanjiti prijašnju razlozi razinu. Loša darske rada u proizvodnje posljednjih organizacija tvrdokornog opstajanja utrošci rada i tih nekoliko godina, sljedećem (visoki ljudskog gospodarstava posljednjih može kratkoročnom takvo neeko50-tak se razdoblju manjaprimjena strojnog rada) godina.

No, očekivati tek i zadrnomsko mlijeka proizvodpovećanje ukupnog proizvodnji ponašanje uvjetuje vlastite stočne hrane dodatno brojagospodarstava kojaimaju nji žavanje razmjerno visokog udjela krave 4-6 loše muzne na reosnovnim stas (sprosjekom djeluju gospodarske gospodarstava zultate ovoga dom nedostatnim veću tržnu za dijela proizvođača grla).

Osnovni uzroci u i kretanja takvog mlijekaHrvatskoj.

Mljekarska proizvodnju mlijekagospodarizvor kao se na mogu podijeliti organizacijproizvodnja, jedini pri-sku djelotvornost poljoprivredne hoda dostatan egskodruštvenoosiguranje proizvodnje. tržišne i tehnološke, zistencije cijelom domaćinstvu, podarske, gospodarske, gosuzroke. od S na agrarnomanje 5% tehnološkog gledišta ograničaustrojena je S = viintenzivne organizacijskogospodarstava kojaposjeduju vajući činitelj razvoja političke da se važno še od 7 muznih krava. na je Poslovanje proizvodnje mlijeka obiteljgledišta govedargospodarskog za

u

u

na

na

u

za

u

u

u

u

u

u

u

za

list

Mljekarski

17

skim

gospodarstvima pravilu je proizvodnje.

Sadašnje ustrojizvodnje mlijeka, obnavljaju niski tehnonašim stvo stupanj iskorištenja proizvodnje obiteljmanjagospodarstva “mješovita? skim i i stuloškogpotencijala.

Prosječna gospodarstvima njihovatipa.

Njihova proizvodnost iznosi oko 2 ponekonkurentnost proizvodnja mlijeka proizvodnji panjiskorištenja tehnološkog tisuće litara po osnovni muznih a krava negrlu, razvijenih europskih zemalja tencijala razmjerno razlozi tome će što odražava na se neodgovarajućipozitivno djelovatiokrup- niži, negativno i način ishrane bilancu smještaj goveda.njivanje sadašnje proizvodnje proizvodnu mlijeka. malom Već osods Često razmjerno ćegdijela obiteljskih gospodarmanjimpromjenama stadu nalazi stava. tržištu novnom će nosa ona (3- grla) cijena zbog nekoliko tehnekonkurentnosti propasmina 8 različitog Agrarnoreagirati izravno mjere strukture sve se nološkog potencijala, mjenom proizvodnje. na u djeluju općeuvjete mlje-U političke iste hrvatska primjenjujumjeresmještaja, konačnici, poljoprivUtvrđene karskoj proizvodnji. otishrane i društveni iskorišćivanja. reda, č uvajući mir, razini DM na kupnecijene 0,35 i bez ospravilu ostaje dijela Tržišni mehanizmi litri državnom od u s područjupo premijom novnog stada i bez planiranog kn i kn litri uvelike mljekarske proizvodnje po- 0,55 0,80 po količina povećanja otkupljenih 30-tak bitno sljednjih godina pravilu popravile gospodarski mlijeka. štetu na te prousmjereni privatnih položaj proizvođača mlijeka izvođača U ratnim i inim Na može se mlijeka. omogućile zadovoljavajućutemelju navedenog drastično Drda deklarirano flacijskim godinama je gospodarsku djelotvornost.zaključiti okrupnarušen odnos i žavne i i cijena inputa subvencije kreditiranje njivanje kapaciteta povećanje stočarske tržne gosZnatnije poboljšanje proizvodnje posljedproizvodnje obiteljskih outputa. intenzivnu tržnu 2-3 za znatno sukladno su poveuvjeta proiz-nje godine podarstava Strategiji nakon državćani. gospovodnju uslijedilo je No, zbogukupnih razvoja poljoprivrede Republike darskih Hrvatske se prointervencije području poliprilika njihovitemeljni dijelu mljekarske tike učinci neće biti tako na otkupne cijene mlijeka godiusmjeravaju izvodnje pretežito jednotržišta važno 1995. S ne Osim stavno s gledišta gospodarstva manjimposjedom provedivo. naglada se i Pritom šene društvene je uvjetima u planiranogmanjimbrojemgrla. je komponente standarda i porasta više društvena katerazdruštvenog naglašena dašnjoj financijskoj potpori domaće nedostatka te sevećanja potrošnje uslijed gorija pukogpreživljavanjavojagovedarstva, Hrvatske oskih domaće gospriključenja Republike domaćinstava, negoli jasne koncepcije razvoja međunarodnim tržišnim sustaviprema podarska komponenta govedar-proizvodnje raspoloživim i EU ske Tako kredii ma se (zemlje CEFTAproizvodnje. kapacitetimamogućnostima, očekivati veća kao natiranje govedarske proizvodnje ograničavajući činitelj e)liberalizacija Morat meće velik s se s mljekarske proizvodnje. najvećoj mjeri provodi ciljem broj nepoznanica visoke zaštitne će se što veći korisnika. tržišta smanjiti širenja broj gledišta domaćeg poljoi domaćih Na račun i promjere subvencije većegbrojaspecijaprivrednih proizvodabudućeg će se poliziranih farmi bi se odlikohrvatske a istovremeno izvođača, koje funkcioniranja poljovisokointenzivne i vale visokom intenzivnošću i gosmeđunarodnom trna jačati pritisak privrede inozemžištu. progospodarski djelotvorne mH podarskom djelotvornošću u

ne

se

u

su

su

ve-

se

na

u

na

a

za

u

su

u

su

u

ne

u

u

u

sa-

mo-

ra

u

na

(RABLJENE a

od Raa

PRODAJEMO,

Javite PCE

| NEISPRAVNE)“ “ GARANCIJU) RENOVIRANE. (uz

“prodaje, Pozredovaniat adrešut radi ili nabave se Zen na

nam Tirvatskomljekarsko društvos Zagreb:kia LIE :

18.

01/424tel.

420_

list

Mljekarski

Zašto

hranite

Vašim

dobrim

telad i

skupim

mlijekom?

A

radije skupo vrijednomlijeko mljekari, Prodajte vaše i k \ za telad. \, štetaga je trošiti mlijeko u prahu, Za ishranu Vaše teladipostojisada na tržištu 7 b M pakirano u vrećepo 25 kg,pod nazivom Sano-Kabo i | k + jednostavno se primjenjuje .

v

we,

# ž

Kabo se može davatiteladi poroda odmah poslije Već Kolostrumu

Kabo poslije 4.tjedna starosti teleta U 3 do litrevode 50*C 400 4 dodajte zagrijane Kabo 200 grama telad dva puta dnevno! otopiti 2 litretopče vode (zagrijane ||grama Kabo i tako napajajte 2 1 kravljeg litre mlijeka.Tako teletu K_ i možete tomu 4 (| 50*C) inadodati telad dobijete ponuditi sijena smjese obroku 2 Sano mineralnim dodatkom napajajte po te telad, || najboljeg mlijeka obogaćene vodu. puta dnevno. na

u

u

na

za

-

za

A cijena?

1litra Sanokošta samo pola litre vašegmlijeka Kabo Prednost primjene Kabo *

“us *

*

dvostruka

ušteda

boljazarada

od

kravljeg mlijeka

*

mlijeka

manje proljeva hranu za jer počinje odrasle preživače, nema u razvoju zaostajanja priodbijanju mlijeka

bolji prirast, telad prije jesti

,

-

telad razvijena i zamjenjujepuno mlijekakao

nadopunjava

ZAHVALJUJUĆI KABO MOGU PRODAVATI

SVOJE

jednostavno vodom

zagrijanom 50*C umiješati a napajati sa 38*C (temperatura na

sa na

i dobro

10) ,/LADASRETAN, JER

od

L

orpoma

napitkom tijela) takojednostavno !

Pitajte vašu mljekaruo

[| Ovime

vreću Kabo

jednu naručujem Trebam kantu za napajanje, [_] pjenjač dudu i kantu mjerenje L] Želim saSokimAona za

2

a

:

Ako

Vaš trgovac od stočnu hranu

kojeg kupujete još Kabo te u svojoj ponudi, ako Vaše i traženje preporuku prodavati počne Sano proizvode, dobijate vreću Kabo jednu besplatno. nema

za proizvodnju SanoZagrebd.o.o. itrgovinu Jakuševečka 49HR10000

on

na

ZagrebTellfaks 01683

573

II.

izložba

stočarska

i

je šampiprva), proglašena a

s

onka.

vlasnicima

prvonanagradu prodajom i aukcijskom građenih grla šampionke, HSSC-a M. Ernoić, dipl. natelj uručio i rasplodnih junica je diplome. inž., su: Prvonagrađeni Imaroš 1. Zdenko Gat, juniGorjani 97. cu 1995., Rosu,pb.549,oteljenu u 305 dana laktacije je čija majka do 39.317 litara od 20.568 5.624 čuje mlijeka, Piše: proizvela kg inž.

Stjepan BRLEK,dipl. kraKereši 2. za mlijeka.

Koritna, Josip izabrano 7 izložbu Za ovu domaći je uzgoj, Saru, prvotelku i 35 izloženih sa grla žb. 7401152, kolekcija koja 1995., oteljenu 5 steonih kontroli u junica kolekcija proizvela 18,3 je prvoj 4 od prodaju, čega aukcijsku kgmlijeka, kra3.

Jozo Sremac po cijeni prosječnoj p rodana grla Koritna, od 9.790 kuna. iz prvotelku (uvoz Austrije) Izložene su žb. kolekcije: oteljenu Dinu, 74011477, 5 steonih kontroli proje junica čijih proizvela 1994.,prvoj lak305 dana izvodnja majki 21,4 kgmlijeka, iznosila 4.821 tacije kgmlijeka,4. Stjepan LopušićValpovo, simentalske 5 krava holstein-frisian kravu 22.

U orgaprvotelki pasmine je lipnja Gorjanima domaći u su žb. nizirana stočarska izložba za Šarenku, uzgoj, koje pasmine, oteljenu 61020328, kontroli kontroli Poproiz-1995., prosječno kojaje prvoj županiju. prvoj Osječkovele Minibilo izložbe mlijeka, 18,10 kg proizvela 22,3kgmlijeka, je krovitelj baranjsku simentalske 5 krava kraMirka 5.

Luka za i šumarstarstvo prvotelki Ivanovo, poljoprivrede iz Cistva a orgakoje Austrije) pasmine ( uvoz holstein- pasmine Republike Hrvatske, kontroli žb. su u prosječno Županija prvoj oteljenu 61060126, ganku, osječkofrisian nizator 305 Hrvatski proizvele kgmlijeka, laktaciji 19,42 1990.,četvrtoj stočarskoska, baranjdana 6.906 5 krava simentalske služba ski centar pasmine, mlijeka, kg proizvela županije. selekcijtri sa od Mlinari domaći 6. su Domaćin izložbe bila uzgoj, kojih Dragutin Ivanovac, jeopćina 305 žb. kravu u za laktacijama zaključenim Crvenu, 61050720, Gorjani.

5.083 red-holstein padana 9.671 Na prosječno prizvele kg oteljenu 1995., županije je području kontroli od se kojaje prvoj smine, plotkinja,čega umjetnomlijeka, holstein5 krava 7.534 prvotelki 24,2 k gmlijeka, proizvela (78%). oplođuje grla friPo4 7.

Korov od sian su radom obuMiholjački pasmine, kojih Dragan Uzgojnokravu kontroli za 2.937 krava (44,65%), hvaćeno Jagodu, 74060814, 21,55 k g proizvele reč, prvoj je selekcijskim vrišto ovu u laktaciji 1990.,četvrtoj oteljenu županijunajnovije mlijeka, i holstein6.012 krava 5 red svrstava mlijeka pasmine je kg proizvela županija jeme frisian u 305 sa krava obuhvatom Šamlaktacijama ješampionkom. zaključenim proglašena pod najvećim uručio dana zvono su tretmanom jegospodin pionsko prosječno proizvele Republici selekcije direktor Gumex-farM. 6.541 Devčić, kgmlijeka, Hrvatskoj. iz Ivanić Grada.

5 krava red-holstein pasmine, ma u mlijeka proizvodnja Prosječna i veliki kontroli tri u Izložbi od uz su dana 305 brojizlagača prvoj je zaključenih laktacije kojih 305 a iznosi: poljodjelaca, stočara, proizvele 27,73 kg, dvije_u posjetitelja i 7.332 te dana 4.239 simentalsku za agronoma predveterinara, laktacije kgmlijeka. pasminu i stavnika Od 7 za junica prodaopćina gradova župaponuđenih kg, i tri za za susjedproiz-nije požeškoholstein- pasminuju, njih jeprosječna i mr. nih u 305 dana 6.166 laktacije županija, prisustvovao vodnja majki slavonske kgmlijeka. frisian Zlatko 4.994 10 “iznosila Na inž., dipl.

Dominiković, kgmlijeka. je područjužupanije i šuministar Iz svake za su 12-48 poljoprivredu dodijeljene kolekcije posjeduju koji proizvođača Hrvatske. i tri 10 a Republike nagrade(treća, druga .marstvo isporu-po krava, proizvođača Uz

rav-

za

-

-

vu

za

su

za

-

vu

u

-

u

za

-

-

u

-

-

vu

u

u

-

-

-

u

-

u

-

u

s

u

-

u

-

-

-

20

list

Mljekarski

proizvela 16,2 kgmlijeka, izložba«Molve III. stočarska 97.» jeprvu nagradu, Ivan Ivančan iz kravu za Molvi, Prosječna proizvodnja mlijeka Ružu, oteljenu Piše: Stjepan 1993., koja je BRLEK,dipl. ing. u 305 dana majki junica laktacije 305 dana proprvoj l aktaciji iznosila 3.761 U Molvama Hrje kgmlijeka. izvela 3.809 je, organizaciji kgmlijeka. od za Proizvodnja mlijeka jednu vatskog stočarskog selekcijskog Ruža i 200 je dana izproglašena šampioni centra prvotelki laktacije općinskog poglavarstva kom. i nosila 2.670 Prvonagrađeni primili je kg mlijeka, općine Molve, podpokroviteljHSSC. prigodne 100 dana diplome 1.407 Ministarstva stvom drugu laktacije poljoprivrede Za Za izloženo i šumarstva kg mlijeka. aukcijsku prodaju 4 prvotelke je Republike Hrvatske, kontroli i 54 iz 11. kolovoza održana stoprvoj prosječna proizponuđeno grla šireg poddruga iznosila Podravine mliKaličarska izložba s vodnja je ručja 15,35 k g (Đurđevac, proaukcijskom i novac, jeka.

Novigrad, Virjedr.). dajomrasplodnih junica. ostalih Prosječna p roizvodnja Molvi s Prosječna proizvodnja mlijeka Područje naseljima koja krava u 305 dana iznosila 40 laktacije 305 ima stočarsku ga okružuju ponuđenih junica majki dugu 3.775 je dana kgmlijeka. iznosila 4.781 1995. znatno laktacije je kg tradiciju.

Tijekom Najboljim uzgajivačima od 3.135 do dodijeu rasponu mlijeka je obnovljen uzgojnood svake koleksu ljene 5.045 nagrade, rad. Kod 87 bilo kg. uzgajivača je selekcijski a za samo po cije tri, junice jedna obuhvaćeno 205 da bi Prodano 36 krava, po prosječnoj je grla nagrada: 1997. kod 144 bilo od 9.265 kuna. su bili gospodarstva cijeni Hontić iz Kupci za Josip Repaša: stočarska 428 krava.

Noudruga dobio Đ urđevac, Cvetu, o teljenu 1995., je Za ovu izložbu i ,vlolve te vo prikazano je: VirjeVirje, općina prvu nagradu, Ivan Markić iz Gundinaca.

5 steonih Krešimir Cesarić iz za kolekcija junica, Molva, 6 I kravu velik ovu kolekcija prvotelki, izložbu posjetio je broj prvotelku Dinu, oteljenu 5 ostalih krava. zainteresiranih kontroli u kolekcija > [f 1995., kojaje prvoj posjetitelja. dobio

-

u

u

u

u

a

a

su

za

u

u

za

u

-

-

-

-

-

Rat

i ratne

posljedice utjecalebroj proizvodnju mlijekaVukovarskožupaniji Ima veću naznaka srijemskoj za itekako

su

na

muznih

krava

i

glo

voditi

niti

računa, jetajsegment bio gospodarstvaprioritetan. Za i za ovu prošlu godinu slobodno može reći da se je smislu tome Proučinjen pomak. proizvodnju osgramom razvoja govedarstva litara Godine 1995. nabava iz tvarena visouvoza juna mlijeka. je ta se drastično Milka Vida kosteonih simentalske paPiše: proizvodnja junica Proizvedeno smine.

Od 1000 njila. je 1,855.000, planiranih junica iliza čak 81 Stočni Županijavukovarsko750 u m anje. ovojgodini, njih jepodiposto ima velike fond stočarzainteresiraperspektive je u ništen, posebice srijemska jeljeno seljacima, gotovo izU kada nim stvu, jerposjeduje godovoljno govedarski. vrijeme je obiteljskim gospodarstvima, neiskorištenih gospotovo bila dok ih 250 nalazi farmi se Županije na u građenih, polovica pod darskih nadzorom te UN Račinovcima. se mosnaga, objekata, površine nije oranica U o mogu proplodnih koje glorazmišljati poticanju proiz- Vukovarskožupaizvesti količine na bave se su, neograničene vodnje područjima koja niji proizvodnjom mlijeka srijemskoj kvalitetne i stočne hrane. barem što se tiče farma “Slagojeftine obiteljskihgovedarskoSve su to snažila za stostočarski tine" Ivankovu uvjetirazvijanje spodarstava, kraj Vinkovaca, mliječna defond. Iste 1995. farma i smau “Županjska čarstva, posljednjih godina jegodine, Bošnjacima što ali N a farmi poŽupanja. vastiranog, jerazumljiva njenbroj krava, jezabilježeno mljekara" ratnih ovome “Slatine" \i u odnosu na sljedica zbivanja smanjenje godišnjeg prosjeka prijeratno Statistički litara krave. čak 70 za g opodručju. podaci mlijeka kojedaju vrijeme s manjen posto da su rata na i ratne vore Rat i su i prije području posljedice ovdje jebroj krava, rasplodnih junica bivše učinile Ishrana muznih teladi.

Hoće li se trend V inkovci, općine primjerisvoje. smanjenja tri krava ce, postojale nastaviti ili o se farmu dolaze tu pogovedarskojespecifična, njoj farme sebno vodi računa. na se će vremena, ječne kojima godišNo, poslijemlibolja pokazat godina 10 miliniti ratno se o tome monama. njeproizvodilo vrijeme m gotovo koja jepred u

u

sma-

u

a

u

na

za

u

Mljekarski

list

21

Obitelj

Priredio:

Keglević, Stjepan dipl. ing.

i

i

dom

skupštibeogradsku i nu, te da odluke njene njezine vlade NIŠTETNIproglašavaju znaju

novu

Uvod na prijeđemo opis Prije negoli u događaja naznačenognaslovu, dužni smo podsjetiti poštovane na čitatelje važnogprotagonista knez tih to naa zbivanja, je KARAĐORPAVLE mjesnik ĐEVIĆ, bratić pokojnog kralja

I ZA

MA

NAROD

HRVATSKI

Rezoluci-

NEOBVEZATNIMA.

ja

se

obraća

upozorava

i ih

silama i

europskim

i

neodrživost

na

hrvatskom

stanja opasnost želi biti samo rodu svojim koji svome na gospodarom prostoru. imalo stranačTo nije zastupstvo Aleksandra.

LEki se nego proglasilo značaj, čelu Bio Pavle PREDSTAVNIGITIMNIM tročlanog je — vladalo za NAnamjesništva kojeje ŠTVOM HRVATSKOG PEmalodobnosti Mačeku V. RODA dalo dr. neokralja vrijeme i TRA II. Rođen za je Petrogradu Maček Dr. Vladko povjerenjeprovedgraničeno na bu Rusiji 1893., školovanjem zaključaka. svojih izazučinio i time ali ništa veliku naobrazstekao kao i mnoje narodni nije je Zapadu Široki slojevi, velika kulturu i demokratska naočekivali nezadovoljstva iz vrha daljnja bu, HSSgi izboNa hrvatskim čime se posve razlikovao od više od krajevima. se čela, mnogo ( koji skupa toga a, 1938. Blok narima u Su8. prosincu svog beogradskog sastao okruženja. ponovno svibnja), tj. vodbila s porazuma, mu trenutačno rodnog pruga opetpod je grčka princeza osnivanje hrvatskog V. stvom i OLGA. je sabora i vlade. Dr. Maček jejoš Mačeka,postigao Njega namjesništvo SIDušan svrgnuo 1,364.524 glasova,Stojadinosa je general srpskim jednom pokušao Ta vićeva JEREZA dana 27. udarom MOVIĆ vojnim 1,643.787. oporbenimstrankama zajedno ali i Zauska sa Parizu 1941. Umro ali rušiti pobjeda, pritisci je ožujka u spio, jer nije tiraniju, Pavla da 5. su kneza 1976. ušle u novu prisilili pada, te stranke ipak 1939. znati da u Stojadinoi vladu. veljače otpusti još je događajima Valja skupštinu vlade vića i Baosnutku predsjedništvopreda koji prethodili rođevlada novine Hrvatske omražena CVETKOVIĆU, Dragiši Sporazum Cvetković Nišu 1893. nom morala JEFTIĆA pa(umro1969.).

Bogoljuba Maček hrvatOn čvrsto odlučio riješiti sti nakon velike izborne pobjede je i time međunarodne sko Sve Udružene s dr. Vladpitanje ojačati Jugoprilike oštrije opozicije krvavi nestanak kao slom za svibčelu kom Čehoslovačke, na u MAČEKOM slavijuskorašnji Drugi i rat.

Pavle sastav 1935. Knez prisvjetski okupacija Albanije Austrije je nju i hrvatsku stravlade je srpsku siljavao 47pri-Odlučnizahtjevi povjerio što brže pregovore nu na znatom stručnjaku financijskom godišnjem Od hrvatske Milanu hrvatskog zastupstva STOJADINOVIĆU koji autonomije. postavu Pavle vlade Knez Jedan od važnih poticaja za staru rje-Jugoslavenske politiku jenapustio srpsku CvetD. odredio nacionalnih hrvatskih zana premijera je šavanje oslanjanja Englesku potpunog imao 83 odlučan za bio stav i Francusku se pregovore kovića, koji je i približio novoj htjeva je dr. stranke slovenske izabranih Sam osovini RIM-BERLIN. su se suglasnost je zastupnika koji M. i muslimanske 1939. i A. Korošca 15. stali u želio diktatorski Zagrebu siječnja položaj kakvog određen hrvatske S strane sabora Hitler i imali su pa je poputkakvog Spahe. hrvatskog Musolini, dr. V. Maček. su rezoluodred oštru i radikalnu čak osnovao Pregovori je donijeli vojnički svoj 2-4. od da “Zelene na su zvan pratravnja počeliZagrebu Izjavili temelju Rješava-ciju. košulje". uskrsne Prekinuti 1939. i hrza samoodređenja pitanja jepristupio,narodnog njuhrvatskog u

na-

na

u

u

a

vao

su

u

a

u

su

su

-

u

za

us-

sa-

u

va

22

su

list

Mljekarski

od

15. i

su blagdane nastavljeni Gradačac, Fojkoja pro27.

Prvotno nicu. tako znatno iznosila samo od 32% travnja. jeudovoljeno Hrvatskoj je sječno da između Kneževu ostvarenih na zahtjevupreuređenje popunjena praznina nje-prihoda području države mora imati zakonske dva izdužena kraka Banovine.

Time bio utrona su svoje koju jeipak našli bila učinila davna tom turska stručen dobivale su novac pa temelje cilju osvajakoji čl. 116.

Boka kotorska istočni Sribivše banovine.

Slobodno u su se i mogućnost jošuvijeknja. nisu stečeni. Evo isticali hrvatski i ustava važećegAleksandrovog jem zemljopisstijeggrb,a banovine karte Hrvatske iz naša" službesu ne se vredosadanje kojim “Lijepa postala je toga Savska i Primorska himnom. mena: nom spojile jeddobivši ime Banovina HrvatU članku Uredbe 6. ska sa nekim autonomnim Sabor (sapredviđen je koji Dr. Masaziva i moupravnim) pravima. kralj, raspušta ček htio samo na to, ali do nikada nije pristati nije toga sa nego ježelio da se područja došlo. Isto tako, kralj hrvatskom većinom iz banovina i bana. imenuje povlači i DuZetske Za prvoga bana imenoDrinske, Vrbaske, navske također Banodr. Ivan van priključe ŠUBAje vini da su koSrećom i to Hrvatskoj. ŠIĆ (1892.-1955.), tarevi MoPavlov Hrna Hercegovine, zapadne zahtjev. i te star, Konjic vatskom narodu on Livno, Bugojno je Prozor već bio slabo pripadali Primorskoj poznat. bilo oko pa banovini, njihnije bisporazuma Posljedica Veliko otvoreno trvenja. pitanje la vlada Cvetkonova je bilo oružništvo (žandarmerija) je vić-Maček od 18 članova, čemu o jepostignut kompromis od bila su kojih petorica nakon u pregovora Božjakovini. iz Srbin te HSSjedan konačno utanačen Sporazum je iz Hrvatske.

Dr. V. Maa, Banskim Dvorima 20. u Banovina Hrvatska Zagrebu na svome ček je j epotpredsjednikom postao i kolovoza 1939. od imala samostalnu prihvaćen području unudobili samo te a Hrvati su vlade, Pavla dana Kneza 24. zdravistogtrašnju ministarstva. upravu, školstvo, privredna Brdu kod na od gospomjeseca Kranja.stvo i socijalnu Banovina Hrvatska bila skrb, je djeloTada dobio ododarskih je Sporazum mično hrvatskih djelatnosti poljodjeljstvo, rješenje zahtjete brenjeDvorskogsavjeta je šumarstvo, trgovinu, industriju, va, što jei dr. V. Maček priznao. i 26. KOLOi rudarstvo. Ostali potpisanproglašen veći građevinarstvo sve Njeni protivnici postajali VOZA 1939. Glasilo “SELJAČdržavni kao komunisti najvažniji poslovi, su a napose s pravaši, KI DOM" s što su to je oduševljenjem banska vlast žestoko vanjska politika, vojska, kojima je carina i dr. ostali su objavilo taj događaj. obračunavala.

Dr. TUĐpromet, Franjo nadležnosti vlade u MAN “Hrvatska zajedničke u svojoj knjizi Banovini su se davala 1918.UDADENI SU TEMELJI Beogradu. monarhističkoj Jugoslaviji prom 1992.

1941.", Zagreb, zaključuje: SLOBODNOJ HRVATSKOJ o 0sPORAZI MEPOSTIGNUTPOTVRSTNLPREDSTAVNICI NEVATA sporazuma “Potpisivanjem NOVOJVLADI RAZPUŠTENA JE SKUPŠTINASENAT, nutku Banovine Hrvatske OSNOVANA JE BANOVINA HRVATSKA. prvi službeno Jugoslaviji puta Banovine Hrvatske određena nacionalna Organizacija priznata uredbi od 16 člase na prava temeljila državopravnom, političnaka kom i što prvo kojajepredstavljala gospodarskom smislu, centralisbilo tada do razbijanje dotadašnjeg joj je porekpotpuno i fedei vidovdannuto u tičkog uređenjauvođenje versailleskoj ili saveznog ralističkog uređenja skoj Jugoslaviji."

Dalje nastavlja: To bilo “Prvi državnim čiJugoslavije. je učinjeno jejednim put tek NOB-i 1945. hrvatnom pobjedom priznato postojanje Banovina Hrvatska konačnici naroda i nacioskog hrvatskog dobila hrvatski a naspomenuje područja obje teritorija, je nalnog te kao i kotareve Durod zadobio stanovitu autonobanovine, DerŠid, miju". brovnik, Ilok, Brčko, m

te

Travnik

ventu,

i

novčana

sredstva

u

su

u

nu

.

u

a

u

u

“

S

5

!

U

—

1

—

su

u

u

u

u

list

Mljekarski

23

Bliži

se

ni

kolinjsko

veče MO-

knjizi stoji djela. čokoladu) bombone, he, Priredila: Keglević- zlatna šiba. Ona Zrinjka autorica da zlo GA DJETINJSTVA Maje podsjeća Stević, odgajatelj ne spava i da nas, dopustimo dipl. i li Gabelice Mirjane Milanović, stiže kazna. da “Školske izdanju knjige" Zagreb, gospodari, “Sveti Nikola Zlatna šiba ovo: je, piše djetetu poruku 1995., šalje bio do nekada “Stalo mi uime u davno, biskupMiri, darovatelja: je U do što činiš i kakav si." su Aziji.njegovu gradu Maloj tebe, toga trisiromašne sestre se koje odjevenogživjele Pojava Nikole, svetog nisu imale udati nisu jer kapa mogle biskupa (plašt, biskupska bez to doba i i se s u novaca, crnom, nije čega štap) krampusa naći Kad muž. označava i mogao jebiskup rogovimalancima, Nikola saznao za samome njihovu nesreću, čovjeku protnost ali tako da odlučio životu. Ako roditelji jepomoćiim, ljudskome im ne da će se kod ponos. Legenda povrijedi dijete kuće, znaju noću kroz prozor bacio kaže da crkvi ili vrtiću susresti s ta dva je siromašnih kuću odraslih dobro da ga od Svatko novac u svome razgovoru djevoje bića, im slike običuva novac o samome jaka.

Taj poslužioje pripreme sjećanju drage putempriče miraz." i te o svecu ugodne nagrađuje dobre, slavljatople, koji teljskih naučiti i zločeste. ove Pokušajte djecu dvije koji kažnjava osjećaje kojiprateblagdane krampusu “RADOST iz zbirke Nikole tako i U obred pjesmice djeca, slavlja Svetoga Odrasli, proslave.

BuSVIJETU SVOM" uvedite poKsenije čizmica, njihovo čišćenje imajupotrebu stalnošću, izdao IBIS i te prozor ukrašavanje kojuje slijeda doga- stavljanje rićstojanjem pravila 1996. ozračšto će sve i obreda. blagdanuZagreb, sobe, Blagdansko dječje đaja Sarapa, iskadraž. Približava se dati za prigoda je je obitelji posebnu će i kada p rema zivanje ljubavipažnje vrijeme e veća kako bi se ono osjećalo djecapitati: djetetu, SVETI NIKO 1 KRAMPUS po Pie] Bit će drunoći “Koliko i još voljenimvrijednim. dom će odisati moram spavati gačije odjeveno, i uzbuđedok ne dođe sveti posebnomljepotom svi ti Puni patako će Nikola?" pa njemukućana, i tobiti od i osjećaji ljubavi žnje, pozitivni topli ali i za trenutne vrijednostipline zapjevajte trajne danima osobuoči zdrav rast i razvoj dječje blagi

U

BLAGDANI

u

mu

u

u

u

su-

u

u

u

u

u

nas

u

za

a

za

u

u

«==

u

nosti. U

obredima

ili ritualima

dana

vesele

niko-

#-%=?

či-

pjesmice glazbe, pripo-ljinske molitava, također i stihova. Sve te će jedin-je riječi vijesti da iz obii stvene ugodnedoživljaje pomoćidjetetu će rado prenositi pri-spozna poruke dijete telji iz vriz ovog blagokoline, lijepog jateljimasvoje dana. ili tića,susjedima.

NiDani uoči predškolStarija Svetog blagdana će ska kole prava su za razgovor pitat djeca prigoda doviše o tom siromaštva i vas o bogatpojmovima -' Osbrom i stva, te davanjaprimanja. čovjeku novni pojmovi tevesvecu, ovog blagdana pa evo dobra i zani simbole o uz zla,melja priču našim životima i Nikoli kobiskupu uvijek prisutne U doista samima. nama obvezatnoj jije postoi činio dobra darove oračizmici, (naranče, jao bit će

za

su

*

u

u

uz

24

list

Mljekarski

e

S

> O

2E:SS A BE

O

NE zi= 20TOE SE E: nE =Es ZO 2E S Z I tel:049/ 287- 287- 2871tel.

049/ 287-368 377, fax: 375, 366

2 U):

ZObičajiši

a

kon

x a,

običaji

Jesenski

ke ag:

Americi u

veća

novčane

romantičan na djeca skupljaju pribavljati starinski, Keglević, Priredio: Stjepan hranu ili siroza loge lijekove način. dipl. ing. iz U mašnoj djecicijeloga svijeta. ili reškolama, samoposlugama storanima zakusse organiziraju ili se ke,igre plesovi.

Ponegdje ili stariji maskirajupovijesne ali maaktualne političke osobe, ska mora biti Prozastrašujuća. zorska stakla ili školski zidovi Iz niza naših narodnih opisivanja ovakvim oblicima se tlu Hrvatske skočit oslikavaju običaja crne ćemo velikim skokom boje: ovoga puta čak Američke DrSjedinjene i žave kako tamo se pogledati više od 203 veseli milijuna ljudi dvama narodnim običaujesen Osim tlu živi tome na jima. toga, oko 900.000 Hrvata i ponjihovih znati kako pa tomaka, jevrijedno i oni s mnoštvom naroda drugih u DAN ZAHVALNOSTI zajednički sudjeluju jesenskim slavljima.

Proslava dana zahvalnosti ilikaPrvi od slavi se jesenskih običaja ko se kaže THANKS31. kao “strašna" NOĆ engleski listopada GIVING DAY, je isključivo VJEŠTICA,što se starom kelt44 E LJ američki slavi se skom naziva HALLOWblagdankoji riječi Ali četvrtka studenom.

To EEN ona su obiipak, najpopularnija je četvrtog (čitaj: helouvin).

Taj žuta tikva i kod zahvala dobru u SAD se za čaj donijeli ljudi porijek(kao nas)koja je Stvoritelju lom iz i Škotske, iznutra Walesa izdubu žetvu ili što međutim se Irske, očisti, joj oči, berbu, je borbu zlih natstavi i kod naroda. se navečer nos i usta, a u nju predstavlja protiv najstarijih poznato kako to bilo u Ako tikva U SAD bića, je prirodnih se se zapaljena svijećica. taj temelji blagdan narodima. mnogim poganskim stavi u prozor, to znači da će dodjeposvjedočenom povijesnom Po te noći vjerovanju, njihovu kad dođu treath" kada doca s “Trick or gađaju jedruga skupina duše dolaze k pokojnika svojimdobiti darove. od oko 100 seljenika Engleza živima i među hodaju njima.Za Noć osoba 1620. se prave vještica posebni dan godine o tplovila jesu po Zbog toga ljudi cijeli kolači. Evo od za hranu odnosili jednog na drenjakom “ Mayflower" (“Svirecepta pripremali je suhe tikvine koštice iz ili sela i osnjih: pomi- banjski cvijet")Plymoutha ondje kraj grada je ili Nisu Amerike. se s maslacom da bi duhopravcu margariSjeverne tavljali udobrovoljili ješaju dolasku. složiti sa službenom te se 20 minuta u ve na nom se enpeku peć- mogli Danas to venici dok malo Pone je uglavnom dječje posmeđe. gleskom protestantskom crkvom, se ostavili domovinu u gu- sebice slasne su jabuke selje, jer djeca preobuku pa p relivene stoga i od kusare pa šećerom nazvavši se što znači kraljevnehodaju prženim (karamelom), PILGRIMS, će do na vrata govokuće, kucaju kao i kokice kukuruzhodočasnici.

Nakon tri prelivene mjeseca reći TRICK OR TREATH (č. nim sirupom obburnim Atlantikom iss malo vanilije, plovidbe trik or što bi značilo: trit), “Daruj likovane Na večer pokrcali su se na tlu sakuglice. današnje ili ćemo te To nas namagarčiti". svi na oko države Massachussetts vezne sjedaju zapaljenog može značiti da će na pod (č. primjerice netko ih doskora domaćinovo kuće na drvo kamina, tajanstvenim Masačusets) gdje je ispred neku zatekla zima strašnu bez zaliha hrane. nataknuti glasompriča (hozaprgrančice papire, Evo kako se u bolesti automobilske ili su mu pa jepoloprozore priču. vijekuNastupile ror) ljati izvesti slične nestašluke. Danas vica članova nove može zapomrnuklearnog napretka kolonije u

na

u

u

a

na

u

su

“

u

a

26

list

Mljekarski

proljeće u prijateljsku domaći Iro+ pomoć priskočili davši im Indijanci, quois (Irokez) ječma, graha sjemenja kukuruza, 1621. i što im je ujesen tikvi, dobru žetvu i berbu. Od donijelo skromnu svečasreće priredili Providzahvalnosti nost Božjoj nosti su purane kojoj jeli divlje od i neku s umakom drugudivljač lo. U

su

unučadi

govori

koja laze bakici.

1860.

Ispjevala juje Maria a našli smo Lydia CHILD, “Celebrate! u je knjizi Holidays in the U.S.A." i pokušali presložiti u hrvatski jezik:

im

o

veselo

do-

su

Uz

rijeku gustu Naš zna konjić put svoj: Uz laki topot vozi nas k baki, Kroz pahulja snježnih roj.

na

bobica

crvenih

borovnice.

To

i šumu

su

spopripravljati jelo B ijelom kućom Bijelipuran pred Oni im na menuti su Indijanci. kokice svečanost nosti stari “sweet u donijeli pržene i šumu svoj home", Uz rijeku gustu ili popcorn.

Borovnice se “slatki Rareći dom". što će englekako svi: OR, vjetri pušu ski “cranberries" se nazivaju (č. dostan objed sastoji uglavnom Stišću prstić, hrvatskom što bi na od od dva ova krenberi), jela: jednog Grizu nosić značilo “Žždralove bobice".

MENU' “THANKSGIVING Dok Bb mi.

Te vrste i danas simsu poljem jurimo još jela oka “Pečeni Dana nadjeven. bolima zahvalnosti. puran da SAD danas u neovisnosti smo Nakon od kruhom začinjenim Čuli | još stjecanja izravni su američki borovnice. od postoje obitelji koje Engleske(1776.), je «Umak onih hrabrih 1.odočasozakonio da se u “Pire krupniji potomci Kongres cijeloj nika THANKSGIVING DAY tikve Pita vjerske koji od željnih slobode, naciji bi tada surovom ne u službeno slavi a preživjeli krajem studenog, da im nisu poNovome tom Svijetu izdaju predsjedniciprilikom domaća i točan Oljušteni Kukuruz: indijanska mogla vrhnjem pleme| proklamaciju određuju S DAN ZAHVALNOSTI nadnevak tu za je proslave godinu. \Pita'od mljevenog mesa“/ tako i Dan zahvalnosti obiprava promicanje ljudskih j e postao slobodu Humanitarne kona izricanja svojih uvjeorganizacije prireteljskim blagdanom prilikom kao i siromašne i za beskućstola okuza se kod pomarenja, međusobnog jeg zajedničkog đuju zlu bez obzira nike svi velike živući u na za rasnu, pe ganja zajedničke objede. objed naraštaji nacionalnu ili Kako svaki narodni idu obično domu Mlauz političku najstarijega. običaj vjersku, di ne žale doći iz velikih i evo mH pjesme, jedne koja pripradnost. udalje-prigodne ih

naučili

|

nam

nam

ori

M,

i

u

ao

šašang

mae Boo =

Cad

KA? ka

“Ovimeneopozivo naručujemo .190,00 od aa cijeni kuna: SE Feldhofera POC : ; Mea. GaPkaA ča sti sti

te

daj

Mljekarski

list

Za

ho“

27

Zelene

Piše:

Darko

ograde

i drveća.

ograde bodljikavih grmlja aurantiaca ilimaklura neke: Maclura Spomenimo vrlo funkcionalna. za Pyracančovjeka listopadna, oblivrsta tha coccinea zimzelena jegrmolika u rano žive s cvjetovima kovanje ograde,bijelim i divnim žarkocrvenim u kasno plodovima proljeće narančino Poncirus i drvo, trifoliata, ljetoujesen. niske živica na jebodljikava otporna listopadna ili Gleditschia gledičija trianthos, temperature. od za trnovac, vrlo trnovita vrsta, jedna je najboljih Paliurus australis ili zaštitu od životinja. primorska i preporučljivo posebice listopadno jedrvo, drača, od

zelene

Kantoci, dipl. ing.

vrsta

za

kao

drvo

visokokvalitetno

ukrasnih

kao

predmeta, dugotrajno. a

sitnih

izradu

za

i

jepogodno

živica vrlo

s. >.

iki

..

.

A '

LI

m

=

s K j

f i

F >

ograde podignu, pravilno kao ukras i i služe održavajuoblikuju, imaju zadaću raznovrsne funkcionalnu primjenu, točnije više vrsta, za zaštite. Živih različite ograda je ograde razmisliti podizanja žive mjene.

Prije živica za što će poslužiti.

Kada

se

zelene

a

znalački

(bi ž

Paki #

Pu,

na-

moramo

nam

K

p

Ž

.

2,

iu >

3 KE,

Živizidkao zaštita od nepoželjnika ima se od Čovjek ograđivati drugih ljudi, potrebu U te svrhe te domaćih se i divljih životinja. podižu

28

+3 e Za

a

list

Mljekarski

živice u

sklop odgovarajuće željeni cilj. je tektonsko oblirasta i što hortikulturno pej- bilje bržeg vitkijeg sažne okoline. ka. Za te potrebe najbolje služe vrste: U tu se svrhu sljedeće Ligustrum preporučuju sljedeće Viburnum vrste: vulgare, Ligustrum japonicum, rhytidoWistaria Puerarika Viburnum var. = sinensis, phyllum, opulus “Ku-dzu".

Viburnum var. var. rothundbergiana sterile, opulus tri vrste su Broseum, Posljednje penjačice, Calycanthus floridus, kao visokokvalitetno drvo za za ussonetia Ilex koje jepotrebno osigurati papyrifera, aquipotizradu sitnih ukrasnih Nakon što se Mahonia predmeta,folium, poranj. ukorijene, aquifolium, Cykao živica vrlo i izje pogodno tisus i Ligustrum. mogu jednoj godini potjerati dužine 10 i više metara. dugotrajno.

I ta vrsta zelene načelu u boje ograde Ovo neke Naveli su samo tri smo osnovna do 2 biljke pogod- se podiže m visine, razloga prizemne za ne zelenih 80 oblikovanje bodljikave širine cm a vršne 70 cm. Za podizanja ograda. štitne šume za U zelene se takvu živicu načelno mogu ograde okućnice, se praksi ograde biraju ili od više Tko vrsta. što vrste lista i što pašnjake. podizati biljnih većeg hrapa- odluči žive se na dodira. lišće ograpodizanje Bodljikave ogradepotrebno je vijeg Hrapavo najznati što svrhu saditi tek će tada sasmora a de, koju je gušće prikladniji jesabirač nečistoće, i mora posaditi vim nai ublažava buku. podiže najpriudovoljiti svojoj pravoj Žive upija Takva živica u vrste. se kladnije naročito mjeni. ograde podnožju bi Biljke one cvjetnice, janasadom konmorala biti široka barem 60 cm, a i najbolje osnivaju su čeg ugodnijeg mirisa, jedan visoka 120 cm, dok širina načina dok ne vrhu od tejniranog uzgoja, važnijih osvježivača zagađedo visine od barem neka iznosi 50 narastu 75 arhi-

-

tvariti

Prikladno

-

nam

u

a

za-

u

-

na

cm.

nog

zraka.

Ako

želite

zelenu

posaditi učiniti to Živizidkao zaštita ogradu, možete još od Zelenizidkao zaklonod ako vremenski naravno uvijek, buke iprašine pogleda to uvjetidozvoljavaju.

Zelena kao zastor da se ti oblici i U živice sade ili 3 se ograda koji u Preporučuje praksi skriva intimu zelenih se vrste cik-cak u u ljudsku najviše reda, ogradapodižu liniji.

Udaljenost koristi u izskladu okolicom i što svrsiizmeđu s neka izgustimnaseljima, pojedinih biljaka među ulozi i nosi 25 toliko neka udaa cm, pojedinih susjeda. shodnije funkciji zaštitnog je zida. U svakom Za takve se i red od reda. Tako dobizelenog ljen slučaju ograde preporučuju i estetski uvažavati vrste širine 50 do 75 one vamo se cm. potrebno je ogradu pomoćkojih najsklad brže i te vrste može osizgled tj. unošenja najsvrsishodnije cm.

se

2

uz

|

= korist Povrtnjak okućnici Iukras na

gredicamane moraju biti isti, no visoke vrste povrća Piše: Darko Kantoci,dipl.i kako bi se što boljeiskou pravcu boljejesaditi ilisijati ristilaSunčeva svjetlost.

Posebnu u pozornost posvetitestazama Prilikom odabira mjestana kojem ćemo načiniti povrtnjakpotrebno ih popločite, vrtu. Ako bit će ukras a ujedno ćete izbjeći blato za voditi računa o zahtjevima je kojebiljke imajus obzirom na svjetlost. kišnih dana. Naročito lijepo će izgledati ako stazice u povrtnjaku Ako na okućnici nema mjestakojeje veći dio dana izloženo suncu, istim materijalomkojim je popločeni ostatak okućnice, popločite ni pomišljati. na povrtnjak Gotovo sve povrtne kulture, uz već ga se upoCijeli p ovrtnjaknije potrebno izlagati pogledima, iznimke, za rast i razvojtraže dosta sunca. rijetke rabom raznih živica jednostavno može od ostalog dijela ograditi Ako se okućnica nalazi uz prometnu iza cestu, tada vrt smjestite vrta. No, pritompaziteda ograda ne pravisjenuu povrtnjaku, kuće, jer će u suprotnome povrće biti izloženo prašinii štetnim Uzgajivači povrća znajukakvu ulogu u uzgoju ima kompost.Stoga u ispušnimplinovima,a sve to nikako nijezdravo.

Ako smatrate da jednom kutku povrtnjakanapravitekompostište.

Povrtnjakće biti pravilnosmješten ako je zaštićen sa sjevernestrai njega možete ograditi kompostištenagrđujepovršinupovrtnjaka, Tlo će se tako brže i boljezagrijavati ne. i imat će sunca tijekom prikladnimgrmljem.Isto tako će dobro poslužiti idrvena ograda s dana. Također vode za cijeloga valjavoditi računa o pristupačnosti nekom penjačicomkojaće tvoriti zeleni zid. Rješenjaima mnogo, a Tek kada uzmete čimbenike zalijevanje. sve u obzir,potrebno je na vama je da izaberete ono kojevam najvišeodgovara. povrtnjakudati oblik izgledkojim će se uspješnouklopiti u ostali morala bi se nalaziti igredica svakom, pa inajmanjem povrtnjaku, diovrta. sa začinskim čak ne morate biljem.To bilje uzgajatiu vrtnom tlu, Opće je poznato da se povrćeuzgajana gredicama,pa iako postojei već možete nanizati lonce s posađenim začinskim biljem.

Većina zadruge metode, od gredica ne treba odustati. Prijesvega onc nam reći da su pračinskogbilja dekorativno,a za neko možemo djeluje jamče preglednosti planiranje plodoreda,te olakšavajuradove. Ši- vi ukras. Začinsko biljemožete uzgajatii na prozorskojdasci ilina rina grediceneka iznosi 1 do 1,2 m, kako bi s rubova bili lako priska Gredice ne moraju biti jednako dugastupačnisvi njezinidijelovi. ovim savjetima, vaš će povrtnjak bitikoristan s obzirom Zahvaljujući Da bi se razbila monotonija, čke, a oblik odredite po potrebii želji. na plodove,a ujedno će bitii ukrasom okućnice. redovi u

naj-

“"

EDA

sjeverjug,

nemojte

>.

:

i

U

Š

:

ž

čessli

oo

z

N

Mljekarski

list

29

(Vašliječnik i

Optimizam Piše:

Rizik

od

godina. tijekom ipak “zdravstvenih no pesimisumiranja učinci optimističkog istražuju dva bio muškarcima ta" među životu. Psiholozi Scheier stava u je veći nego kod “zdravstvenih iz i Carver iz Miamijaputa Pittsburga bio ženama da a među ono su je pronašli jeoptimizam optimista", veći. obečak što najavljuje, predskazuje, petputa ćava blagostanje. tjelesno fizičko, nitko ne Premda za sigurno uočili da Ti su se psiholozi način kako i optimistički koji između nekih 140 koji ilipesimistički studenata, stavovi i uvjerenja rokova i skobili stresom su pod o mogu zdravlja vlastitog stanju više studenti rih opti-utjecati ispita, mona smrtnost, postoji različite tužili na mizma manje da takva osobna vjerovagućnost od fizičke kolega o budućnosti utječu tegobe, svojih nja otporPsisu pesimizmu. nost prema bolestima. Uočeno je koji naginjali da su se stuholozi su zaključili i stavovi da preko vjerovanja znatno dentidjelotvorsustava mogu dišnjeg živčanog i nosili s optimisti problemimarjeđeutjecati nije obramna imunološki, od simptoma patili tjelesnih našu i beni sustav djelovati se

dr. Ivo Belan

život

dug

tek odnedavno

devet

znanstve-

zna

su

na

s

na

sre-

Optimističko raspoloženje pomaže ljudima da žive život s mnogo

više nade i s

mnogo

manje stresa Gottschalk

uz-

rokovanih

na

stresom.

prema oboljenjima. osjetljivost i da Osim osjećaj optimizam Izgleda raspoo ptimističko toga, od sobom nad kontrole i različite aktivirati može zaštićuju loženje i srčanoimunološki i zaštitne sustave ozdravljenja.oštećenja žilni sustav.

kalifor-

Psihijatar da je istraživanje pokazalo Drugo Irwinu smasveučilišta nijskog stav činitelj optimistički ključni osjećaja je Uska veza tra da duhovno uvjerenje pomaže za duži život i o bolijerjeđe više da žive život smnogo sreće dobroga i ljudima Na se da primjer, pokazalo vanje. stresa. On i nade i smnogo manje zdravlja gledaju koji o ptimistički ljudi suradnici su proučavali vlastito zdravlje njegovi smanjen imaju sreće i Međuovisnost 16 s različitim zloćudosjećaja pacijenata istina čak To rizik od je umiranja. nekoliko dokazana već metanim tumorima su je zdravlja (koji laborai ako činitelji objektivni takU i utvrdili da su oni bojednoj studija. dugotrajnih stazirali) prei liječnički torijske dopretrage 268 lesnici su ispitivano vojstudiji je poliječenja koji prije slada pokazuju ječovjek gledi da duže znatno kazivali više nade ustanovljeno je brovoljaca, tome, zdravlja.

Suprotno boga sreće i na izmeIznimna veza osjećaj poslu dovoljstvo preživljavali. da su v jeruju slaboga koji ljudi životu dužem bila đu nade i bolje “kumuju" je zdravlja, preživljavanja su objektivno dobrog od 27 boi u nego bilo koji činitelj z dravstveni prisutna skupini izloženi su ili zdravlja, odličnog aktivnosti. fizičke ili Čvrsbili od raka lesnika na činitelj koji riziku umiranja. povećanom zadoizmeđu ta veza bolnici životnog zračenjemopćoj terapiji i utvrrezultati dobiveJoš stanja voljstva zdravstvnog dramatičniji Cincinnatiju. različitih i đena unutar Alani da u sasvim su Premda skupina je provedenoj studiji razumljivo je obožena i muškaraca medi budućnosti za čija Ispitivanje je (Kalifornija). imaju u tjeizgledi 20 više od osoba odraslih 6.928 obuhvatilo stresa na tijekom ljenja praćena koji o sjećacaja jačinu zdravstveno se i na naše fiziološke reakcije, mo godina. pratilo stanje čije s

u

za

na

u

-

za-

a

su

u

u

u

su

30

list

Mljekarski

sveučilištu

da

Santa

Barbari

je, primjer, Humor kao lijek ku odnosi kakvoća se to jeprojekt kojim ispituju braka,jest Jedno da učinci Istraživači su već jeistraživanje pokazalo đu bračnim smijeha. partnerima, snažnije otkrili da isto toliko sposobnost pronalaženja šaljivog sreće na zajesmijeh nego utječu osjećaj nekim ili stresa događajima za situacijaili dobri odna djelotvoran smanjivanje dovoljstvoposlu i za humor ma, te osjećaj kao i stručno vođeni tresmijanje nosi među Zadoposebni, prijateljima. znatno ninzi povisuju koncentraciju se tijekom kojih ljudi pribraku uvelike povevoljstvo je u životnih na IgAantitijela organizmu.

Ljudi vikavaju rješavanje is imunozano funkcioniranjem huiskustauz koji i maju običaj pomoć poteškoća,korištenje i sustava loškog organizmapsi-mora pokušavati svladati kroz te propotešsu drugih k ojih hičkim = =Studijakoće životu imaju blagostanjem. veće količine bleme već Istraživači kažu prošli.

10.000 muškaraca na u tih obrambenih obavljena svokao sredstvo ublaantitijela da smijeh Izraelu rizik od da me je je pokazala ima neke stresa organizmu. žavanje prednood Dobro obolijevanjaangine pectoris i rasti.

“Ne treraspoloženje, veselje zahtijeva posebni kod ako njih manji ni dvaput gotovo opremu, podost, povezani promjenamaning,posebnu DA su na stres-horsebni što odgovorili pitanje: razinama tjelesnih laboratorij; jedino li vam da žena kao što su to i zdrav i mona, “Pokazuje epinefrinjepotrebno simpatičan voli?"

Na humor". za norepinefrin. kalifornijskom osjećaj m Pronađeno

na

u

u

to-

me-

u

u

uz

va

u

u

su

s

za

s

u

vam

vas

MLJEKARSKO

DRUŠTVO

HRVATSKO ZAGREB - Ilica 31/11l S tel./fax: 01(424NARUDŽBEN 420

ICA

remen Ovime neopozivo Da

primjeraka “JOGGING" autora knjige

a

kuna. dr.IveBelana;po cijeni od 150,00 rekreativnom trčanju. Čitatelj će u knjizi o naćiodgovore na sva pitanja plaća se pouzećem Knjiga + IME PREZIME da ii aram annoannasa | u, ataooo ono doneonaaon onaoanant onona on onanoson anno vanno onana napon ADRESA ć

|

S

Mljekarski

list

opna

naosnnanane«

oo

svnnacee,

31

trebalo imati sada _ do studenoga gotovu lovice. polovice Već bi Piše: Darko Kantoci, ćemo osnovu šok travnja poprema kojoj na ježa .proizvoditi jedinimgredicama CVIJEĆE I UKRASNO. u Prema godini. povrće sljedećoj sada ćemo tom BILJE Poea pojedine planu gredice gnojiti stajskim gnojem Presađujemo i otporne trajnice slabo ili niobilno, drugepak te drveće. Sve grmlje, ukrasno kako. oštetio zelene kojeje trajnice zelene mraz Zimska iskopamo, dijelove spremišta potrebpovrća staba no prozračiti i odrežemo, podzemnu je povremeno zračna ukloniti se spremamo suho, ljiku koje pokvarilo. povrće i tamno no slična mjesto.

Osjetljive i spremišta nije Trapove ili iz dobro _ zemljom biljke. pokrivamo pa prečesto otvarati, ili slamom zamotamo 2 vadimo do 3 svaka vrećama, tjedna njih Niske količinu zagrgrmove nam onu papirom. koja je povrća Ako i nemo to za zemljom gnojem. potrebna razdoblje. vremenske dopuštaju, prilike za se mogu kopati jame još VOĆNJAK U kliPOVRTNJAK grmlja. sadnju ukrasnog kontrolirati jepotrebno saditi jalištu možemo U studenom još kraGodina se te ga po primiče polako potrebi zalijecvijeće, ako to a učinjeno nije voćke, sve a vati i je pustiji. ju, povrtnjak prozračiti. i gnojidbu ranije, još obavljamo Poslovi na otvorenom zimskom Lončanice već povrtsu naročito tla. obradu Voćnjak, ali znatno su smanjeni,je njaku držiProstorije gdje spremištu. zaštititi od je mladi, p otrebno svako povoljno vrijeme potrebčesto moramo mo procvijeće skladištima Plodove glodavaca. i brinuti se oko no iskoristiti da zračiti pazeći biljke pritom nadzirati i po potrebi je potrebno tla za proizvodnju pripreme nisu izložene hladnoći proi trule i oštećene.

Ako one ukloniti u godini. povrća idućoj višak puhu. nismo sve posadilisadnice, većina Prazne Kako zado gredice potreb-jepotrebno miruje, biljaka povrtne utrapitisljedeće i po a s malo no se povode, jeprekopati potrebi sadnje. lijevarijetko komse stajskim gnojem, prihranjivanjeobustavlja, gnojiti ili osim u cvagnokoje slučaju biljaka postom pakumjetnim vadimo i VINOGRAD Pri jivom. okopavanju štetličinke i uništavamo druge se = jesenskoNastavlja nike na a iz je obrada tla koje naiđemo, tla zimska gnojenje stajskim izbaciti i ostatke trajpotrebno i te fosfornim kalijevim gnojem |

4

sdeLcd

|

u

u

uz

nih korova.

gnojivima.

Ovogamjeseca rezidbom Povrtlari mo kojiimajuklijalištepočeti vinograda salatu i i Radovi oko zrelo. na mogu u njega posijati pripreme zimsku od poza se obično sadnje potrošnju. povrtnicu obavljaju može-

s

32

list

Mljekarski

si KPA

izAjiKe)/:\:)

ALL

mliječna zamjenica

za

hranidbu teladi

|

op O a

NA 2 S 2

O A z

m