Mljekarski list 10-1997

š mI :

So

Humanitarna

a

akcija

oda

Gde skcija Hrvatskog uo

eena

POTICAJ

PROVOĐENJU

Je

mijekorokog “ida

kh

alate

draštva sho

Ta.

.../

“i

ad dižeuo

HUMANITARNE

sadronihkMumani oo

MIJE

/Q akoje

olneea

ze

poi

are

Takovara

AKCIJE

"LITRAMLIJEKA ZA OBNOVU VUKOVARA" započetaprije akcija Obziromda humanitarna o ne Upravniodbor Hrvatskog jeraspravljao tokom, razlozima mjeseci tečepredviđenim ove na održanoj dana 16.rujna, godine. društva svojoj sjednici mljekarskog 6

i tajnik Hrvatskog odboranjegovčlan sje imeInicijativnog "Akcije" podni Izvješćeprovođenju društva ing.Juraj Čičmak. dipl. mljekarskog o

u

zaključeno jeda bi svisuradnicimljekaramakoji preuzeli Nakon opsežnerasprave uspješnookončali do kako biakciju maksimalnozaložiti markicatrebali obvezudistribucije kakojeiplanirano. kraja mjesecastudenog, se

u

su

te u da će kupnjommarkica proizvođača mlijeka vjerujemo solidarnost Ne sumnjamo daljnju za život najmlađih Vukovaraca. uvjeta dostojan stvaranju datisvojdoprinos

ODBOR AKCIJE INICIJATIVNI

u

mljekarstva

godina

85

Zagrebu

Piše: M.

10

programa ostvarenjem On da tisuća junica. jepodsjetio "Lura do ove je početka godine i uvezao kooperantima group" 4600 ove podijelio junica, godine do 1998.

4000 a travnja još i se očekuje realizacija preostalih 6000 grla. uvoza

Vuković

čulo

da

"Lura

kraju još i kredigroup"planiranadalje nabatirati kooperantima svojim kao i za repromaterijala sjetvu da od opreme stajske jejedan određen kojije glavnih ciljeva Prokakvoće povećanje mlijeka. masnoća mlijeka koje je sječna četiri naše ulazilo mljekare prije viša nego bila danas, godine je ali to nas rekao ne je Rajić, isto kao što ne treba zabrinjava brinuti ni naše jer kooperante, Kao Mirko Brčić. Kako tom se prigoprvih zagrebačkih nasljednik biti vrlo brzo će članice "Lura "Dukat" dom njima mlijeko jepotkraj rujna mljekara čulo, groupa" količini suhe prema narodnom kazalištu 1993.

Hrvatskom plaćano je godine (kada holding količini 68 milisvečanost u tvari, masnoći, bjelanpripremio povodu nastajao) preradile čevina i somatskih stanica. litara 85-te a ove organiziranog obljetnice juna mlijeka godine, da će to biti 140 se, mljekarstvagraduZagrebu.procjenjuje da čelne Na kraju još dodajmo je iz Začetiri Kratkim filmom uvopovijesti milijuna.

Prije godine "Lura Luku i zilo se 45% Rajića ljude groupa".a a ove mljekarenja, greba početke potreba, godine i Ivana 85 a u rekao samo povodu Purgara prigodnim riječima predsjednika 11%.Cilj je, je Ivana vrlo brzo sve naše te organiziranog mljekarstva uprave "Dukata" Purgara Rajić, potrebegodina i "Lura namiriti iz hrvatskih u grouprave predsjednika staja seljaka.Zagrebuprimio predsjednik Luke i Da dr.

Tuđman. bi to o s postigli nastavljamoRepublikeFranjo upa" Rajića današnjosti zadacima budućim su upoznati bio i među mnogigosti kojima je i šumarministar poljoprivrede stva Zlatko Dominiković.

Prigodnom on riječju je posebice i "Dukata" nastojanja pohvalio do"Lura na groupa" povećanju maće proizvodnje mlijeka.

Na

se

vu

a

u

u

su

u

nam

bila i

ranije je tema za noglavna konferencije vinstvo i Pursu kojoj Rajića i bili nazočni gara predsjednici "Sirele" i Zauprava "Mljekare "dar" Ivan Štefekov i Miljenko Atelj “te direktor primarne proizvodnje i "Dukatu" u otkupamlijeka Nekoliko

dana

to

uz

list

Mljekarski

-

ž

ne

kulture

“(o

Krmni-stočni

Ostvareni

grašak

osim

prinosi će, i o načinu ovisiti navedenom, još naročito a o gubicima uporabe, tijekom iskorišćivanja. o

u gospodarstva, čistoj Štafa Piše: prof. sa travama, smjesi žitaricama, i kugraška Osobinebiljke jednogodišnjim djetelinama Krmni-stočni satigrašak (Pisum kao i naročito U vretenast. pusnjačama, jari vum Korijen j e graška ssp arvense) poropripada sirs tlo u postrni usjev kukuruzom, dici mahunarki povoljnim uvjetima prodire (Fabaceae) koja sudanskom suncoi 1 Vrlo dobro travom, m. kom, ima nekoliko rodova Pisum. prožima preko kretom i visokorastućim oranični i velike Brzo raste kupussloj.

Krmni je jednogodišnja grašak i žitaricama moći Na u njačama usvajanja hranjiva. je krmna meke gustom puzeljasta biljka naročito u se s više korijenu razvijaju bakterije sklopu, području traži zave stabljike, zbogčega Rhisobium u sp. koje povoljnim padalina tijekom ljeta. odnosno nosača.

Ima potporu, fiksirati i više od u mogu uvjetima Sijan postrnoj sjetvi krajem ozime i forme one jare visokog 200 dušika. i kg/ha rujna tijekom listopada osigu200 koriste se rasta (ipreko cm) visoke i rava za mesigurne prinose Stabljika jezeljasta, graška krmu i rasta za uglavnom niskog krmu ilisilažu. kana i oslošuplja, poliježe (traži i zrna (30cm) krupnijeg koriste za se koje proizvodnju Krmna ozime 60-80 masi u sa žitaricama u vrijednost graška zelenoj %. smjese Grašak ima bizrna-koncentrata. (Štafa, Crnobrnja, Dogan) i razne jelo obojeni cvijet nijanse Surove Škrobna ružičasto Suha tvar % obojenog cvijeta (nekiVrste krme vrijednost bjelančevine Kultivari ružičassu jakogorki). usjev Čisti obou imaju smjesa raži 18,3 (12 20) 25 11,0 togcvijetapravilu varira od 18,7 (13 20) smjesa s tritikale 2,7 11,0 jenosjemekojemu boja 16,2 8,7 raznih smjesa (12 zelene ilismeđe 20) pa pšenicom 2,7 nijansi do crne, često s vrlo izrajako Krmna tvari ISH u prema ženom vrijednost graška suhoj % pigmentacijom (graorasvarira Pe Masti Surova Prob, Surove zrna Energija jako to).

Krupnoća Vrsta Suha — ad vlakna __or.tv. bjelanč. kJ/kg ovisno krme = o tvar agrotehnici, kultivaru, 5 8 15 14,4 i ma89 82 25 uvjetima uzgoja položaju Zrno 24 13 8 31 57 3,3 10,0 hune na od 1000 zrna Masa Silaža biljci.

7 10 1,8 10,6 Sijeno 89 32 60 teži 80-250 u grama najčešće krmnih a u za graškova,graškova Budući da visokih ozimih nac na preu svijeselekcijom, kojoj formi), zrna, uglavnom proizvodnju dobiven vrlo velik svučena voštanom se i danas je radi, presvlakom jetle boje(bijela svjetlozelen- kultivara vrlo razsušna vremena za broj je jače graška koja kasta ili 200-400 svjetlo smeđa) ličitihpo formi visoki i i izražena. na je nodije niski) Podijeljena (i Ti kultivari grama.

(500) uglav-rokovima iz tlu veći te pri tjera broj sjetve (ozimi, jari), kojih zrelo nom imajumanjegorko krmni ali i načinu po uvjetima grana grašci), (ozimi uzgoja (čista ili slatki zrno su potpuno (bez kultura ili smjesa) različite i u zoni cvata zelenu za grana (za tanina). načine krkrmu Naraste od 30 do jače). iskorišćivanja (zelena Važnost tome krmnoggraška je ovisno ili 200 o cm zrno ma, silaža, sijeno, svježe preko visoko, visoke i što daje sigurne prinosesuho, zelena i iznesene kultivaru, namjeni agrotehnici. gnojidba), vrlo kvalitetne odnosno mase krmne List se smas mogu parno vrijednosti j e graška perast, ima kraću i trati zrna, će do tri para liski. vegetaciju orijentacijskima, jer jednim Srednja tlo i S na vitice se manjezahtjeve toplinu.stvarne vrijednosti proizvedene zaliha produžuje obzirom velik to da na broj krme varirati ovisno o gospo- kojimase prihvaća nosača. je kultivara razliza će se kultivari razviprilagođenih darstvu, agrotehnici koja Noviji imaju jače čite i rokove mokakvoći vitice za Oni te o vrenamjene sjetve, primijeniti, tla, jene prihvaćanje. že se ovisno o i načinu reduciranu lisnu menu masu na sijati, potrebama imaju uporabe. kulturi iliu

dr. Zvonimir

a

s

-

-

s

-

u

,

-

u

u

za

2

list

Mljekarski

Ozimi

i niče.

počinjetemperaturi vitica, kojima grašak klije cvasti tako da dana. cvat8-10 a Ozimi niče za praktički jedva početkom svibnja, povežu grašak vrlo olurazvučena za i nakon U jakih nja je tijekom cijeloga poliježu (samo podnosi nicanju njega Ta im osobina Jare forme cvatu kraće i i do -14*C ja). omogućavamjeseca. pod temperaturu što nešto Plod u i niže. Jari kasnije. jemahuna, snijegom uzgoj čistoj kulturi,jarim grašak do obliformama rasta i spljoštenog klijanju niskog dajepred- cilindričnog nicanju podnosi tempe6-8 i više zrna žetva lakša i s sa nost, jer i do -4 raturu (doljnje je manjim ka, Optimalna (-6)*C. žutosmeđe jegubicima. boje(zrela), mahune) rast i za grarazvoj temperatura nekih kultivara lako puNa iznad u stabljici nodija grašakkoje 16ška a za cvatnju 12je dva velika Sjemegraška (stiputjera palistića caju. je krupno 22"C. Visoke i suhi 18%C, temperature i lišća kultivaru su u o na (ovisno položaju zrak nepovoljno lae) koji preuzeli ulogu cvatna utječu viticama.

Palistići mos biljci), okruglo, valjkasto, zbog graškova U suhim uvjetima nju graška. imati crveni oko mahuni stau gu vjenčić pritiska spljošteno, mahuni a u se prestaje cvasti, što znak da će imati od čitabljike, je smežurano, bijele preko ali i smanjuje b rojsjemenki, niza vog obojen cvijet. nijansi (odsvjetlozelene, U suhim uvjesjemena. krupnoća od do Cvijet jekrupan, bijelemaslinaste, smeđe) potpuno tima graška i masa se a do raznih često s izraženom smanjuje lišća, crne boje, nijansi ružičastopigvoštana se ima 1-3 i pojačava časte Na presvlaka. boje. peteljci Starenjem gubisjaj Za rast i ljubi- (5- mentacijom. traži dozadretaža razvoj, grašak Brojcvjetnih postaje tamnije.

Klijavost T) cvijeta. sta ovisi o žava više roku vlage. kultivaru, sjetve, godina. i U vezi tlom velikih s nema proizvodnje uvjetima agrotehgrašak nici. otvoreni 1-3 u zgajanja Uvjeti su na Cvjetovi zahtjeva.

Najbolje uspijeva dana. projesamooplodnaSjemekrmnoggraška klije dubokim, Uglavnom plodnim, lakšim, ali obaviti i od 2-4*C sporo, a na zračnim tlima slabo kisele do mogu biljka,oplodnju temperaturi račun

se

vrlo dobro

bumbari.

od 5-6"C

,

a

u

na

do POZIV "PIONEER

PIONEER. Štovanipoljodjelci!

NA DANE

POLJA"

.

PIONEER SJEME d.o.o.pozivaVas na "Pioneerdane polja1997."kojiće se iove godine održavatitijekomlistopadaširom Hrvatske!

Na "Danima polja" obavljamojavnomjerenjevlageiprinosazrna te Vam se pruža prilika da viditei izaberetenajboljePioneer hibridekukuruza za sjetvu1998.godine.

Svakisudionikdobitće Pioneerknjižicu iima priliku osvojiti vrijednu nagradu. se u polju. uključujući Cijeli i zakusku, odvija program, Desetak dana prijeodržavanjasvakog pojedinog"Dana polja“po selimaće izvješeni biti plakatis točnim datumima imjestimaodržavanja"Dana polja". označena putokazima.

Mjesta će biti svoje Dođite, povedite i prijatelje!

Ioni su PRIDRUŽITE

list

Mljekarski

SE NAJBOLJEM!

dobro došli!

istidan

i oko

mogućnosti reakcije. uspi(200- zrna/m?) zrna/ i na lakšim iloda se ne zasuši tlo. m? jeva pjeskovitim žetve, graška.

300 ako ima i slična U s tritikale se 100-120 vačama, dovoljno vlage Predsjetvena priprema je smjesi sije zbižitarice i izvodi se i 200-250 Ne tritiza zrna zrna jako hranjiva. podnosi pripremi graška zamočvarena tla istim ali nešto vrlo kale. U s ozimom jena, teška, ratilima, dublje (6smjesi pšenii visokom 10 100-150 zrna i sa com se stagnirajućom podcm). sije graška kao ni ovisi o Na 150-250 zrna zemnom po vodom, jako Gnojidba potencijalnoj pšenice m?. kisela i alkalna tla i roka niže se jako predkulturi njenojpočetku sjetve siju (prekoplodnosti tla, do zime norme se 8,5pH). gnojidbi, cilju proizvodnje (zelesjemena, jer tla za načinu i dobro nekoliko na Optimalni uzgoj graška krma,silaža, razvije pH potjera zrno), i i tlo. Što su te grana je5,5- 7,5uzgoja (čisti usjev smjesa), prileglih Grašak dana. Za kakvoći i visini rokovi Dose veća proizvodnje. kasniji sjetve, sije 7,0 jebiljka 8,0.dugog dana raste bro količina vesunorkratkog uglavnom razvijenim korijenovim sjemena (navedene dobro stavom me getativno, stvarajući uglavnom iskorišćujesjetve). grašak veliku malo ili iz bakU ranom roku a kvržičnim cvijeta, hranjivatla, sije jarom sjetve veže atmosferski dušik. i fakultativni cvate (ozime forme). terijama jari uopće grašak (mogu Budući da s vegegrašak tijekom kultivari) jaromzobi, pšenicom, veže atmosferski bobom a u poi tacije dušik, ječmom, ljuljevima, Agrotehnika uzgajanja i trebno rokovima mu samo je prilikom kasnijim sjetve postrdobro Zbog razvijenog korijenokoličinu hibridnim sirno s nicanja osigurati manju kukuruzom, i krmni vog sustava zasjene tla, je dušika (30- kg/ha.).

Ozimom sudanskom travom, kom, kupusvrlo dobar grašak predusjev usjevu treba koi suncokretom osigurati manju njačama, drugim 40 većinu ali i za žitaokopavina, ličinu dušika kulturama. u ujesen ( 30 Udjel smjesi kg/ha), g raška rice. dobar za maNije predusjev ali i ovisi o sastavu kretanju vegetacije (30/40 smjese, kultivaru, hunarke.

Nakon skidanja usjevakg/ha) kada tlo roku i a još je hladno, sjetve, cilju namjeravanom znatnu masu ostavlja lakorazgrafiksatori nisu aktivni. načinu rezulse još uzgoja.

Najbolji i strni. Preoravadivog korijena treba tati 7080-150 zrna Usjevu osigurati postižu sjetvom g raška strni nakon zelene njem skidanja 90 80-120 mž. U rokovima a po f osfora, kalija jarim kg/ha graška 100 pa i mase u tlu graška, ostaje Fosfor i naročito roku unose se kg/ha. kalij sjetve, postrnom više dušika po hektakilograma treba a osnovnoj g nojidbi polovica, sjetve, sijati gušće. kultura ru, uslijed čegasljedeća u druga polovica predsjetvenoj veći za više pa i daje prinos 10tla. čistog graška Njega usjeva pripremi posto.

30, ili s mjesa kao ozimi nakon se Sjetva Sije usjev Ako ili kultura nešto Grašak može jeusjev graška smjesa koje ranije ostavljasijati tijekom osnovici tlo za kao ozimi za namijenjena graška ju (kukuruzsilažu, krumpirgetacije, usjev krajem krmu i nakon kultura mase za i kao rani a (zeusjev dr.),jari rujna listopadu, jariproizvodnju treba iza u se ne u lena, silaža) pravilu kojihje ujesenobavljeno usjev proljeće, krajem veljače, tretirati zimsko a za i i travherbicidima, proizoranjegrubapriprematijekom ožujkapočetkom da bi se u što zrna se a kao usjev prilikom tla, proljeće je nja, krajem vodnju postrni usjev korova tretira BASAi kolou nicanja mogućeranije posijao. lipnja, srpnjupočetkom GRN-om.

Ako Kao se voza. proizvodnje jecilj postrni sije najčešće usjev tada nakon forKoličina ovisi o roku zrno, s cvatnje (u smjesi kukuruzom, sirkom, sjemena tretirati treba sudanskom rauolom načinu te .travom, mahuna) sjetve, kultivaru, uzgojamiranju sistemičnim insekticidima žitaricama i što ili u i masi 1000 protiv ljuljevima,je (sam smjesi), žiška. nakon rezrna. mogućeranije skidanja ili ali dobre U kulturi za Od se pica ječma, daje čistoj proizvodnju mjeranjegaprimjenjuje i nakon ako ga 100-125 m? i to ozizrna se zrna na samo prinose pšenice, sije prihrana dušikom, zahvati suša. nakon ne a za u mog sjetve (niske vegetacije forme), proizvodnju usjevakretanju i krme ozimom kao i Osnovna obrada tla dušika 30-40 sa priprema roku, kg/ha (100slična tla za žitarice roku i u žitaranom se jarom sjetve, sije kg/haKANvlatanju jepripremi 150 ozimi obrada 80-130 ovisno o rice u količinom za a zimska s istom smjesi usjev, (150)zrna/m?, a) rani i želi dušika.

Isto i za Za se jari usjev. postrni usjevgrananjugustoći koju vrijedi jaru dubinu U ore se na se sjetvi gnoji sjetvu.postrnoj koja omogućujepostići. dušikom 40-60 žetvenih ostataka u tlo i Ako se s raži kao ozimi unošenje sije usjev, prilikom sjetve 15-20 a to za se više raži kg/ha. m skidanje sije pripremu, jenajčešće ranije neutralne

Dobro

cm,

po

nakon

100

uz

masu

s

se

ne

za

u

u

se

ve-

u

na

u

u

u

u

za

4

list

Mljekarski

“(Hranidba

520

Iravnjaci

e

minerale

i

vitamine, koji visoku za proizvodnju mlijeka.

Kod treba i vrlo naglasiti toga govedarskoj vrijedan utjecaj kretanja životizraku i na nja svježem djelovanje Sunca na vipretvorbu energije, proizvodnji i hranidbi tamina i drugihhranjivih tvari na (metabolizam),poboljšanje mineralizakrvotoka, goveda plodnosti, i čvrstoće te na cije kosti, opću i zdravlje goveda. otpornost i korišten sustav Manjejepoznat krmiva mlimesa na | Cijena proizvodnji proizvodnje goveđeg Piše: dr. pa.

Stjepan Feldhofer iznosi oko 50-60 % troškova | ši i zelene krme u jeka tovugoveda.

Za a i intenzivan tov proizvodnje, najveće sniženje goveda prirast hranidbu se u mesa pa| cijene popostiže proizvodnji goveđeg šom i zelenom krmom trebno davati količinu veću (zelenim je krmnim i kukuruznom tov gose pa slijedom) energetske krme, silažom. veda više žitorodnim u provodi Paša za .hranidbu većim je posebnovrijedna krajevima, krave i količinama žitarica i kukuruzne proizvodnji mlijeka krave silaže. reprodukciji, jer pašom hranidbene Govedima treba saodabiza mnoge dobivaju pašu rati kakvoći traprema stojke, posebicebjelančevine,pašnjake u

su

važni

u

uz

uz

u

|

Psarjevo donje61,

10380

NUDIMO KRMNE

SMJESE

ZA:

ZA:

Nudimo za

sve

Vam domaće

i

sve

muzare

12

%

S.B.

Krave

muzare

16

%

S.B.

Krave

muzare

18

%

S.B.

14

%

S.B.

koze

i ovce

ostale krmne

životinje

Mljekarski

869-202

tel./fax: (01)

e

smjese, superkoncentrate komponente i

NAM

Zelina

POVOLJNO!

Krave

OBRATITE

list

VAM

Sv. Ivan

SE S POVJERENJEM

za

izradu

krmnih

>

smjesa

S obzirom

i lošu hra-

loš sastav

prosječno proizvodnje Svježa kakvoću naših nidbenu i i Na pašnjaka (hranidbenih jedinica) 0,18h.j. životinja.lošijeudaljenije si- i oko 15-20 kratreba (ekstenzivnih) livada, jalove g/kgprobavljivih prirodnih pašnjake puštati i livade U i rovih trasu niske ve, starijoj mnogi pašnjaci bjelančevina. proizvodnje goveda pretvonaročito u nizinreni u vi teško Krave visoke se probavljiva oranice, proizvodnjepovećava junad. brdovitim krave i sirova vlaknina od a visoko krajeprosječno 3,5 skim, manje gravidne mlijeka, vima. Na tim time vezi bliže do mlađu telad treba primjepovršinama 10%, smanjuje puštati tvari i se suvremena kvalitetnom travom se s tehnologija njuje probavljivost organske pašnjake hrastočne i suhe tvari visoke hranidbene ljudske proizvodnje vrijednost energetska vrijednosti. što visoki do i i od to ne trave, prinosi, postižu h.j. prosječno 1,1 visoku hraTreba na upozoriti svakako suhe tvari trave. Nagospodarski predstavlja h.j./kg 0,75 nidbenu trava rane vrijednost treba može to na sve ravno, računati Ipak utjecati napredak. ali i na to da one proljetne paše, ima oko iako to da u još Hrvatskoj mliječnosti krava, smanjenje vode i sadrže mnogo bjelančevina i livada ha mlimasnoću može pašnjaka 1,000.000 poboljšati spojeve nebjelandijelom (većim za se iskorišćuju koje nedovoljno jeka. mnogo kalijaVrlo dušika), čevinastog za i zelene velik p osebice proizvodnju hrane, i malo je utjecaj paše a magnezija.

Stoga krme na natrija ima stočarsku ali i na koja proizvodnju plodnekim mlada mliječnost, u slučajevima paša da te velike što i nost mogućnosti površine živobiti štetna po reprodukciju goveda, može zdravlje iskoristi za treba iskoristiti u proizvodnju jeftiniju i izazvati mjeri najvećoj tinja nadam,proljeve, i mesa. veće svrhu mlijeka gospoi postizavanja paralize. darske koristi. (tetanije) grčeve većinom su smješteni Pašnjaci zelenu Na na i brdskim prekrmu,posebice Ako se proizvodnja visokim na planinama temelji mladu zelenu travu krave se močesto bez dobrih treba računati to djelima, putova, travnjacima, na privikavati, taj da hranidbena kakvoća tratine teško dostupni i surajupostupno strojevima način da se na obradi. puštanjapašu uvelike ovisi o tlu, prije i vremenojtehnološkoj o klimatskim malo nahrane a i vrlo sijena, paši meteorološkim prilikama, su o obrazapušteni najčešće Stoga kraće samo zadržavaju početku trave s niskim di tla i Osim proprinosima (krmignojidbi. toga, visok saS obzirom na nalaze vrijeme. ako se tvari mlade posebice va), organske bavljivost i bjelančevina nebjelančebez dodržaj klimatskim dobra trave vrlo područjima 75je (oko da se uz dobro i oborina. vinastog dušika, je hranidbene iako vlage voljno vrijedno80%), slabije i travu s više mladu djeteline pašu livade sti Prirodne (ekstenzivne) vlage uslijed većegpostotka krma jača dodajeenergetski (1 (17% suhe tvari), često vodotokove se uz pa se do poprostiru do 2 kukuruzne prekrupe), kg udolinačetka izložene smacvjetanja probavljivost poplavama, dakravama kojemogu posebice i uz rubove šuma na ma gdje 70njuje vati veću količinu mlijeka. često zadržakišnim većine razdobljima 71%. cvjetanja početkom Ipak, i trava tratina može Rano nalaze livadama Na tim voda. hranidnapasivanje utjecati jenajbolje različite trava s mnose obzirom bene na s priroda hranjivih vrijednosti smanjenje zajednice može tvari po Lišaševa i korova. sirove tvari suhe utjego jer hektaru, zeljanica, sadržaj (22%), cati sastava vade su i vlaknine biljnog promjenu uglavnomdvokosne, probavlji(5,8kakvoće i kasno i vrlo često se vih sirovih pokrivača promjenu prezrele bjelančevina (1,56,0%) i krme trava i tako da trava su (probiranjem gaže- 3,1%). sijeno kose, hranidbene slabe vrlo preNakon trava njem).

Preporuča stoga vrijednosti, cvjetanja probavi stoličini invadirani često tvari se napasivanje držanje ljivost gonsko jajima naglo organske ke na i kama ogravrijeme i iznosi samo ograničeno parazita. drugih metilja 60%. još smanjuje ničenom kasne uvelike i Povećava se prostoru. proljetne kosidbe, postotakZbog razvlaknine na i što travi se u ljetnog sušnog 7,5% više, sirove starijoj nastupom Tijekom rasta, na hranidbenu količina suhe tvari doblja mnogim prirodnim vrijednost (od smanjuje povećava otlivadama često hranidbene krmiva. voda.

16 do a izostaje drugi Smanjivanje 20%), smanjuje livade većinom krmiva i s i količina sirovih se pa kos, kasnije vrijednosti prinosa Smanjuje Prinosi služe izraženo livada vrlo samo 4 do od i ispašu. je pašnjaka bjelančevinaprosječno mali i iznose oko trave su ukoliko ne se ali ima nepravilno površine stoga manjespojeva 2,5%, t suhe i košdušika više a tvari/ha (prosječno 1,5iskorišćuju napasivanjem bjelančevinastog I sastav oko t suhe i ne kvalitetnih tvari/ha). održavaju gnojidbom.3,52,5 njom bjelančevina. pravih ve,

te

vrsti i visini

sadrži

trava

oko

na

u

a

na

s

u

se

na

u

u

na

na

s

u

u

u

se

u

va

na

na

na

se

za

6

list

Mljekarski

što će

i

korištenje (pa sijeno), paše krmiva,Dakle, bolje krmilivada za krme zelene s vrlo te se s tih potrošnju krepkih proiz-uštedjeti površina loši, ako oko 1.000 do va dobiti samo može a proizpovećati posebice (koncentrata), vodnju mlijeka, i učiniti i na računa mesa 3.500 krmiva/ha i oko 150 do jeftinijom vodnju goveda proizvodnju h.j.

To i mesa. sirovih 335 mlijeka jeveću proizvodnju potrebno bjelančevina/ha pašnuhranidbu, kg da se će sirovih do 190 omogućiti poveća tehnološkojujedno posvetiti (80 kgprobavljivih pozornost i da se i i obradi vrlo To govebroj preko održavanju pašnjaka goveda je malo, bjelančevina/ha). ekstenzivna godarstva livada intenzivno održavani (melioraciji, gnojidbi, osposobe pašnjaci jer dosistodavati dvostruko i za i livade mogu kosidbi, spodarstva intenzivniju uklanjanju korova, čarsku će se način i Na i hratrostruko više krmne mase proizvodnju. javanjusl.). taj količini iskorišćivati moći tvari. većoj njivih trave, odnosno

kakvoća

i

za

krmiva

zelena

su

se

uz

u

Preporuke

uz

hranidbu

krava

način

spriječiti taj pojava proljeva, nadmova, pašne i nekih oboljenja drugih tetanije krava. (indigestije) lina. Na

pašom

će

se

često

davati

Sijeno naročito zimi kad većoj k oličini, i livadnom travom nema trave, ukoliko nije spremvobolja ljena drugaenergetski ilikukukrma luminozna (travna Piše: dr.

Feldhofer Stjepan većom Hranidba ruzna silaža). može količinom ne posijena ili gosi Naši uvjetima gim prirodnim “prirodni" pašnjaci livade, mlislužiti za visoku proizvodnju brizi kote prema održavanju, već samo za podarskoj sadašnjem stanju, 15-20 1 najviše jeka, i travličini i kakvoći uređivanju iskorišćivanju krmiva, prinosima i to veći dona mlijeka dan, može biti nih samo s 1 ha mogu površina, stanje zadovoljavati krmiva datak krepkih (kukuruzi od krava hranidbene uzdržne na se mnogo jedbolje paši potrebe i ne bjelančevinastih prekrupe visoke kolivrlo dobivati iznose oko krave ne mogu godišnje koje krmnih krmiva ili smjepotpunih čine i 110 2.135 (Tablica 1). h.j. kg probavljivih mlijeka 4 i (Tablica 3, 5). sa) Samo sirovih bjelančevina. po- Bez obzira na kakvoću travnjaka, inače Dobro klimatskim je goveda sijeno voljnim hranidbenim, prema proizvodnji, najčešće je, ali i zdrava vrlo dobra i meteorološkim uz i životnim krma, prilikama, kondiciji potrebama iskorišćii kodobro za dodavati i neka krava skupa gospodarsko organiziranu pašu potrebno Stoi sidbu nevanje proizvodnji mlijeka. (spremanje sijenasjena-dopunska posebice krmiva, treba davati samo dobiti može s tih se ga ga klimatskim manjim površina Že) razdobljipovoljnim i vlažna sočna krmiva za oko 1.600 1 uz kako bi se očuvali visoka količinama, mlijeka/ još ma, krmiva i ha. i promjene prilikom proizvodnja, zdravlje plodnostčina i hranidbe a treba Za te držanja krava, da Treba to samo su životinja. potrebe napomeniti treba hranidbu u dobro imati proizvodnji hranidbene uvijek spremljeno procjene prosječne ili zelenim i silažu temeljiti svježim i kakvoće (sjenažu) krepka sijeno, travnjakakrmiva “prirodnih" silakrmivima siliranim i krmne (travna da česti smjese) ne (žitarice travnjaci koji nedostatak će sjenaža). se ža, ni uzdržne kojima popuniti potrebeili loša kakvoća zadovoljavaju sitrave, Travna silaža ili krave postići sjenaža posebice potroše krava, kojima hranidbene i tost pokrmivo krave više zadovoljiti samo jevrijedno traženje energije trebe za načiDobro takve krave hrane. proizvodnju. su vekrava proizvodnji mlijeka.

Stoga davati i i vrlo slabe protreba obično ćinom po sjenaža njena spremljena Sijeno mršave, vrlo malo ali kodobru i vrijednosti hranidbenoj jer manjim izvodnjeplodnosti, pašu, zelenom žive naročito trai veći dio na za prije izgona zaostajesvježom produciraju godine ličinama, dobro zaliha iz vlaračun mladu na vom na Proizvodnju sje(Tablica 2). trošenja proljetnu pašu, klimatskim i na našim naže travne uvjetignojene površine stitog organizma.

No, zahvaljuiskoklimatskim i drutreba sustav ma uklopiti djetejući povoljnijim travnjake gdjeprevladava se

mora

u

u

uz

u

za

-

u

u

u

na-

na

su

na

za

na

u

uz

su

se

re-

u

u

u

list

Mljekarski

7

jim

Tablica obroci 1.Hranidbeni krava pašuzelenu =

____

uz

i M po Krmiva

o

po

zA rišćivanja površina pašom i kosidbom.

Na može se način taj Mliječnost litara/danZRNA zelena krma zimsko za osigurati 20" ABERSKI18 25] razdoblje. i

travu

travnih

|

€

o

0

a

|

_..

o

E

č

=

Y

x

K

16

aš

d

8B

|

Paša(trava)kg (60 Uz ilisiliranu 3 travu, na Sijeno lucenekg > svježu pašu, 1 u2> treba računati da aero).

121: M17 u vijek gotovo 4 BK 2 kg (pšenične) AA Posije 21ud nedostaje energetskih sastojaka 100-100.

80100.

FOSFONALg u sa hrane, p osebice usporedbi BORG Rdačaseštnik.

50 50 50 vni 50 s Solg travi. u sadržajem bjelančevina štalsko treba dodavati hranu: vitamina Uz kravama još u A 30.0001.]., kpa hranidbe tom držanje, sustavu HI di Stoga 5.000 1 vitamina E 260 mg ilioko 15 g premiksa Meranako D Lj. nereg krmnom obroku treba douvijek remiks oN davati određenu količinu kukuTebleaHranidbeni obroci krava ili ruzne hranidbu uz prekrupe drugih proiz2. sjenažom voda žitarica. itara/dan J pana .“Miiječnost svim U hranidbenim obrocima Krmiva 57 B10 15.

20 | treba mineposvetiti pozornost kg“ 40 40 /40 | ralno-vitaminskom Sjenaža E 40 kg SAKERK I Kukuruzna poM2 3 BS prekrupa dodatku, h sebice vitaminima A i te češće sisi Repičina (suncokretova) D, 1 mineralima sačmakg (e 0,5 Ek natriju, magneziju, 50 KOSTOVITg (245710 i fosforu 28 nemogu kalciju koji Na se obrok još 2 do 4kg površinama koje / dostajati.

(Dobro je hranidbenidavati sljena/dan.)

4 i krmivima često nene gnoje, obroci krava 3, Hranidbeni hranidbu | mikrominerali koTablica sijenom dostaju jod, bakar i selen. mangan, balt, Ka 0077 Mliječnostlitara/dani Krmiva 10 (12 515 5krmnim obrocima nedo1)Ako neke kao do8 “15 10 10 Sijeno staju hranjive Ri tvari, livadnokg i I0 4 Kukuruzna 5.

4 prekrupakg se /2.— puna mogu upotrebljavati 2 2 1 različite sirovine i krmni Posije(pšenične)kg dodaci, (suncokretova) ina Repičina a8. kao i krmne odgovarajuće 1 1 kg gotove ; sačma Gotove krmne g smjese.

FOSFONAL smjese 2.100.100, kravama treba davati krmnim VAM -premiks GKg 25 525 | obrocima veće od za === t mliječnosti i BENURAL Tablica navedenih i i M to obroci sijenom 4.Hranidbeni Gana hranidbu. tablicama, (ako hranidbene kakvoće su prema \ DODATKOM 1 krmne Miječnost Pravilniku) kg smjese litara/dan * j E 2 litre mlijeka. | POS Krmiva 7-10 12 ZREŠK 1 18 20 1 Na dodati treba da kralivadno kg 10 10 8" 7 ““ kraju još Sijeno 415 ve 4554051 2.3.

8 Kukuruzna prekrupakg uvijek moraju raspolaganju | imati zdrave vode za 5 dovoljno (1.2.

Posije(pšenične)kg 34 300.

400._500...._600.._600_ i uređena ovisno piće BENURALMDODATAKg pojilišta; VAM “25 kravama dobro da80.

40 i 35 krmivima, je 50 vati sol za lizanje (sol n atrijeva premiksGKg i...

Hranidbeni obroci krava Tablica 5. hranidbu i krmnom uz brisijenom smjesom klorida s mikromineralima “ČPP jj ___PČjjČČČČ__Č_ČČČ__ČČOČČjČČ_Č____P_P_____ČL_ČŽČ_ŽZŽZŽZ .<+.000 Mliječnost litara/dan ketirana). eee Kos i | 7-10 12 15 18 20 Krmiva Kako bi se krave zaštitile od ja7.

10. i vremenskih 8. sunca Sijeno livadnokg nepo|| “7/15 kog 10 prekrupa kg.

3 4 5 blizini Kukuruzna 5. u eopkćE 2 Kake goda, pašnjaka valja Kmnasmes laki imati nadstrešnice ili L izgrađene . n : I 8 ojetenčevina ko skloništa.

Brovo odgovarajuća H 60

“

ge

+.

60.

“60

Rk:

gre

HR

anin

VAIA

MVitvetni.

u

GRA

<

BEBE

št

05

ZEENSKOIH

a

S

:

S

k

Sd

aK

-

sos

se5130

u

ke

*

š

.

zm

u

Ž

'

uz

A

DEKORA

E

:

so

..

u

PORE

št

:

-

u

Pibas

:

-

o.

:

BI

u

u

uz

|

Prate

za

I

KOE

KLIK

STOZESI

Ea

IONE

na

o

£

-

.

X

s

€

«

<a

£

.

ENI

GEL

ICR

<“

ZBSRĆ

|

—

7

i

Sf

|

a

8

list

Mljekarski

BJELOVAR cesta Bjelovar, Križevačka 43000

Tel. 043/25

18

Tel/fax 043/25

90

17

mobitel: 099/44

16

3

b 00

06

POD REŠETKASTI -

SIN. o

rio

OBRATITE

NAM

Laž e Unutrašnji transportera dio izgnojavanje po VM

:

s detalj farmeu Ivanić Kloštru

.

RK

'

:

ona

———

obradu

STOJNICA papaka, manje zahvate, operativne bradavica spalivanje za

z

SE S POVJERENJEM

nudimo: -

-

-

VEZOVI ZA GOVEDA LEŽIŠTAZA LAUF SISTEM GRANIČNIK ZA JASLE

BOKSEVI ZA TOVLJENIKE GUMENI PODOVI TOPLI VIŠE POJILICE TIPOVA RITULJE Hidraulični I za KAO OSTALA OPREMA izgnojavanje -

-

-

BRAVE

VIE

u

transporter

-

AUTOMATSKI -

kosi

iliravni

VEZOVI s

ZA

GOVEDA

opremom pratećom

“Veterinarstvo prohodnosti

da

nikakvih

prepreka u kanala sluznici na proces sisnog sisni se nesmetano napreduje, ili kanal jačoj manjojmjeri kanala sisnog sasvim zaraste. ili zatvara pak često Uzroci se neprohodnosti i nalaziti nala u se mogu području sisnog području razvijaju koji dr.

Banožić čitave sise. Uskoću Piše: Stjepan se kanala temelje cisterne, dijela sisnog nastale i mamogu koje prouzročiti promjenama ponekad i zi s kroničnim tumori. često otežana iliposve cisterne, upalama nji Mužnjaje Takve to sisni kanal Ako ako se sisni kanal sasvim ozljeđivanjem. zatvori, najčešće onemogućena, je loredovito može teže.

To su Prema se sužen ili sasvim zatvoren. posljedica upale stanje jemnogo savinačina i tih mužnja promužnje: šeg vanjskih ozljeda, uslijed dogoditi mjestu smetnjijačini sise s više oblika natezanje upala,jenimpalcem, infekcijskih zgnječenja, mjena,razlikuje takve muži sl. dva tim slusl.

U svim raznih i osipa prsta Uslijed smetnji. siskida lakše se muzač biti kanal može Sisni prevlaka epitelna primjećuje nje prirodno, čajevima na si- ne cisterne; i to običiliteže suviše u mjeozlijeđenim prohodnosti smetnje uzak, nasljedno, ako i sisa. tanak kod no mužnja je stima, jemlaz, duguljastih šiljastih se, npr. pogotovu jeozljeđivačetiri naporna ilise često Takvo na sve dulje, prekomjere uopće njepotrajalo pakmlijeko stanje je i tkivo raste izmusti. može sise. ne granulacijsko nastaju strše i biti biti Kod akutnih oblika sisa može može Sisni kanal smanjuju koja odebljanja prirodno tkivo raste cisterne. Ako lumen otečena a ako sužen u veoma području vrška, razvijenog uslijed tada se, nakon obliku može izlaz sise. proces se mišića zatvara duljepotraje, prstena, koji i kanal kao sisni sisa debeo naći može Ponekad sa se urašćivanja sljepljivanja suprotopipati nabori lako nih kao olovka. ili sisnim sraštenim se zrno pa dijelova, razviju tanja kanalom, graška obliku vodoravne sise u kanala ne u opne se otvor koji cisterni Mlijeko skuplja uopće sisnog dva disisni dio cisterne na katkad vidi. se prodijele uslijed koja toga Ako proces za i Sva ta počne vrijeme jela. laktacije. suženja smetnješiri, posebice početkom prirodna će nesmetano naon Stečene kod su laktacije, najčešće neprohodnosti rjeđa mužnjemnogo i stečenim sa presušenja, tijekom predovati laktacije, suženjima pojavljuju početkom usporedbi obično će se iako su nakon kanala. Ova su repojaviti smetnje promjetelenja, tj. druga sisnog nove raznih obično dovito ne mnogo prije, još nastupom laktacije. počele posljedica upalnih biti i Takve vrška za mogu u posljeprocesa laktacije. pojave prethodne sise, vrijeme području dicom nisu sisi na se proceupalnog kroničnog koji prelaze unutrašnjost Ranije smetnje pokaziPonekad na sa stalna kanala.

Takve se infekcije. temelju nog mužnjaspripromjenevale, jerje sisu da muzemo kase da se obično na koja događa sisnog pojavljujupojedinim ječavala stijenke tanak mlaz i se muze s ilizarastu; tek u vrisvima. nala vrlo na koja daje slijepe sisama, rijetko i ili većim visužen i kod akutnih Sisni kanal manjimpoteškoćama, presušenja jeme fiziološkog je mlaz tada i kakada se i kod kroničnih mena, odjednomprekine jemužnjaprestala upala sisnog Smetnje

bilo

nije

u

u

na

a

u

su

ve-

se

u

u

a

se

KUPUJEMO

I

SVE

“(RABLJENE PRODAJEMO!

VRSTE

I TIPOVE

MUZNIH

UREĐAJA

I NEISPRAVNE) > GARANCIJU) (UZ RENOVIRANE

-

Brena

radi na prodaje, n abave iliposredovanja Javite + Hrvatskomljekarsko 01/42431/III, tel. društvo Zagreb Ilica 420 nam

se

+

10

list

Mljekarski

upropasprije Nepovoljna je slučajevima mlijeka. i katevoda ako se obično su o opocijedi komplikacije, nastupile jeriječnepotpunoj treba ga primati biti ter ručesto mogu neki se trenutku ni: u one posljedicom ohladi, jednom kom nestručnih na onome samo i nabor mjestu koje pokušajaliječenja, namjesti nezgodno poput dodir sa sisama. doći ili neće slamkom vlasnik kada cisterne. ventila zatvori lumen npr.

Prije sise katetera sisni kanal. hoće se šibicom Ako cisterni u moraju stavljanja opna proširiti je potpuno i dobro ovisi o a isto će Kakvo više ne se dezinficirati, oprati liječenje biti, mlijeko vodoravna, tako i ruke.

Kod izmuzivati i tada već izvana može promjena. suženja stanju kateNakon kanala i se sisa da uočavamo ispuštanja mlijeka koja cisterne, sisnog podijeljena je treba staviti kanal sisni stiakutnom terom, dva tijeku, je temelje koji dijela:gornji, vime vime. za treba za i Štapići raširen i veoma štapiće liječiti pomoćlijejenke donji, napet i osovine od krute sisa sl. se malen i smesastoje tj. ozljede, upale i o pne, kova, koji je ispod ih Tvornice stavtreba raznim nene žuran. prevlake. mastima, liječiti s masnom u a u Budući da se velik prvom podloljaju kutije oblozima, brojnepro- kupkama, drži Ta mast antibioticima. vunene redu tek prehodnosti sisa gom. ustanovljava i vlake na takve nove djeluje ljekoštapiću laktacije, početkom kanavito na teško često Kod takvih češćim i stijenku ozlijeđenu jestanja predneprohodnosti lića: su mlaz sudovima. Štapići pa na metom mekani, pritisgdjeje tanak, musti, jer parničenja kom zatvori ne kanal i kad sisni te takvim vlasnici krave se s Poslije stijenku. oštećuju je Naime, treba baciti. manama poštapić uporabe puštati mlijeko potrebno t ijenajradije prodaju oblika Kod katetera. moć kada kom ona ne se upalupale, akutnog Puštanje mliječnog presušenja, često se nalaze na ne katetera ponepromjene mlijeka pomoć opaža.

Ako ih cisterne. sluznici kad svakodnevna s ovisi o samome zapustipotreba, je Uspjehliječenja komuzrokovati razne i krave obzirom mo, na mogu kome napo se mliječnost promjene mjestu ih Budući da veterinar više ne pa tih kao i o n ajbolje plikacije je stoga jačini promjena. puta. laze, sulfonamii antibioticima silom svaki može bliže vršku Što promjene sise, put dolaziti, liječiti dima. sau i lakše to se prognoza mnogimslučajevima je prilika izliječe Kod muzači mi što su promužnje, smetnji p rilikom p uštati mlijeko moraju povoljnija.

Međutim, akutnih kod katetera. nema uz nalaze ili bliže bazi sisa se promjekojih mliječnog pomoć mjene metoda da muzači na, glavna tada uklanjanje je j e potrebno Zbog dijelu cisterne, toga žljezdanom Ona obično obaviti. znadu to i Debele operacija. obavlja opne Prije pravilno prognoza lošija. je Nakon kateter treba operačvoraste znatno laktacije. tijekom prokuhati uporabe odebljine jako treba za kuvodi. Može se štapiće stavljati cije destiliranoj opet lijesmanjuju izgleduspješnost da tada se ali hati i se tankih dok kod zarašćivanja prilikom vime, opna običnoj vodi, čenja, je sisni kanal. bi rane ne hvata će kateteru na pa začepio [i mnogo kamenac, prognoza povoljnija.

U

takvim

prognoza

i onda

vremena

sprava titi.Kada se

a

u

u

na

na

na

uz

vu-

su

a

uz

uz

na

su

-

u

se

u

u

u

mlijeka

Pregled

na

podlozi

crnoj

Banožić Piše: Stjepan dr.

i

bolje jer podlozilozi, mlijeka crnoj Pregled otkrimetoda važna veoma uočavaju promjene. je krava na savimena vanja upala Takav mlijeka prije je pregled bolest ilikada mome je početku važan neobično rano mužnje Odkronični već poprimila tijek. s poremećenim otkrivanje grla kada klinička ne samo nosno, Tek tada se kada i slika lučenjem mlijeka. nego nijeizrazita, s bolesti. može nikakvih znakova pravonema početi njihovim dobnim na se podliječenjem.

Pregled obavlja crnoj na

se

tada

lakše

za

list

Mljekarski

ll

a

Fae

u

Pa

de(

ca

+

VITREX

vr VITO € :

4

s

a

4

“o

vinovinicA ll u 16, Lud

h_&

.

KA

..

dioničko

druš

š

i IL PA j

LJOOTA

1

Qa

soi

telefoni: 033/721 513 722 707 721 168 721 212 721 352 724 507

KORISTITE VITREXOVE MUZILICE JER SU HRVATSKI PROIZVOD

EUROPSKE

KVALITETE

STROJ ZA MUŽNJU VT-5/2k

KRAVA

Koristite Vitrexovumuzilicusa pulzatoromivakuum pumpom: jeropslužujefarme do 20 krava jerjegarantiranokvalitetna kao i sve uvozne muzilice jerjojjeosiguranservis isključivo kod Vitrexa jerjepokreće monofazni elektromotor jerjojjecijena8.600,00kuna u trgovini Vitrexa -

-

.

-

-

-

smije prolijevati pod, mlijeka usporediti izgled prije mužnje, četvrti. iz zač takav se tako šire bolesti vimena. crna pojednih jer obavlja pregled ostalih vrsta razlike Kod se a veterinar preživotinja, priskače Pregledom procjenjuju nojpodlozi, izod kad uoče na se prema izvjesne normalnog mlijeka gledmlijeka crnojpodlozi pomoć i kod krave. onome pa konzistenciji, mirisu, jednak je gledu, promjene. odnosno li nakon vose pripreje mlijeko Prvi mlazovi okusu, Pregled obavlja sadrže mnomlijeka i dezinme za grudičasto, denasto, crvenkasto, mužnju(čišćenja više različitih go mikroorganizai sličsadrži li Za krpice, pahuljice jepotrebna fekcije). pretragu ostalo ono pa nego je mlijeko, crnim no. s manjaposuda dnom, hranu. za ljudsku neuporabljivo Takva mlaza izmuzu 2-3 se prva nijepotrebna koju pretraga i prvimekod izrazitih Uklanjanjem izmuzavanjem Nakon na promjena pregleda mlijeka mlijeka. vih mlazova u iz četvrti na posebnu posudu koje postupak u pućuju upalu. vimena, jedne se izmuzeni sadrostalim četvrNakon treba s smanjuje brojmikroorganizaponoviti pregleda, ma u a ti se mlazovi treba uliti u i netima. li se na ujedmlijeku, žaj posudu Obavlja pretraga koriste za niukloniti. se no [i pregled mlijeka. škodljivo Sadržaj četverodijelnoj crnojpodlozi, Svakodnevno

može

mu-

kako

se

na

ne

u

ma

u

nu

jaja ondje raspadne, Ehinokokoza trakavice okolinu. nesu Jajašca su veoma otporna vanjskoj im vrućina ne smeta sredini, suša, dr.

Banožić Piše: Stjepan da ni velika tako se vlažnost, na gdje dugozadržavajumjestu 1-2 cm, izbačena. rić Ehinokokoza nametnička bose za su Međutim, koji promjera balegom je vrelu vodu i veli- nisu nekoliko na više vrsta dona lest godina poveća kojanapada otporna visoku činu šake iličak Uzmaćih a i općenito kokošjeg jajeta, čovjeka. životinja, temperaturu.

Ehinokokov U rasličinke orgamjehursvojim dječje glave. pojedinom pasje trakavice, rokuju je okolna više može naći tom U posve Echinococcus nu se pojedinačni pritišće tkiva, granulosus. ili tvorba krvne žile i organe, se uzrokujući broj mjehur pakgrozdasta povećava sljednjevrijeme Ovisno od o od te bolesti. smještabroja njima smetnje. načinjena velikog ljudi oboljelih i o U svakome tankom Odrasla trakavica živi se broju, mjehura. mje- jumjehura njihovom njih znakovi bolesti. Ako huru nalazi velik Glavni je brojglavica nastaju crijevu mesojeda. prijeće poremladih Nakon trakavica. nastat Ehinonosnik kod na nas je pas. potpu-mjehur jetri živomiodrasle trakavice ciklus i kokoza bolest veoma nog razvoja, opasna tvari, mećaji mijene je će mršaviti a mlade će zaodo trenutka kad se može i za za tinje ruje oboljela životinje čovjeka doći će do a imati i smrtni ishod. u s rastu, životinja zakolje, organimje- stajati niz i i hurima invadira hranom i se Životinja probavnih (neprokuhani) dajupsu izražaja drugih ehinokokov Tada iz Ako se se poremećaja. pasjedrugimmesojedima. jajima vodom,zagađenom ehinokokova nastat trakau trakavice. Nakon što mjehura crijemjehurrazvijaplućima, jaje i vima oslobode mlade će vice iz u se trakavice, poteškoćedisanjudrugi njega dospijecrijevo, sluznicu dišni od oslobađa sitni zametak se za za veoma prihvate crijeva, poremećaji učestalog izrastu i do težih 6-8 te buši i u sazriju, kašlja smetnjidisanju. prelazi tjedana (embrij) koji crijevo Ako stvarati zrela odlazi se u mozgu, krvne te počinju jajašca mjehur razvija žile, krvlju članku trakavice. nastat će različitiživčani poremezametaka broj traj-posljednjem jetru.

Najveći Trakavica i smrt. U vrlo i a česta se u no se je sitna, je početku dugačkaĆaji, jetri zaustavlja ondje bolesti znakovi su široka ali od a što se a samo mm, blagi, 0,6 2,5razvija,pojedininjih je dalje okom nevidviše će to kroz te mm, popa je mogu mjehur povećava, proći jetru, krvlju 6 gotovo teži.

Ima 3-4 i a samo srce a bolesti, članka, stajati Dijagnoza dospjeti pluća,kasnijeljiva. članak sadrži odnosno ehinokokov i mozak ilibilo samo mjehur posljednji još bubrege, koji živih zrela Tako za organ. pojajasposobna invaziju. organizmu životinja, općenaseljeni drugi Ehinokotrakavica odbanito se teško razse utvrđuje. koji Tajčlanak, činju razmjerno polagano koza se većinom tek tlo i 5 s izmetom na za ustanovljava dospije vijati,mjeseci nastaje mjehu- cuje, se

a

se

raz-

u

u

u

ma-

u

-

a

u

u

u

u

u

u

u

u

list

Mljekarski

13

klaonici

ili

iznutricu i

pasa protiv prilikom patološke jesti svježu druge vakcinacije ili živoehinonalaze dehelmintizau se gane sekcije uginule priklane kojima bjesnoće provesti kokovi Ako Echinococcus se psu pasa tinje. mjehuri. ciju pak protiv žele dati bolesni sredstvom Što se tiče liječenja životinja organi priklane granulosus, kojepouzehinokokovim treba ih dano zrele i nezrele oblike tezaraženih mjehu- životinje, prethodno ubija obzir bi došlo iako takve trakavice. u rom, jedinomeljito prokuhati, je kirurško Budući da se duboko Radi organe uklanjanje. najbolje zakopati sprječavanja širenja jajašaoboda budu izvan dohvata i to ne običava kod obvezno nakon tretiraca pasa pse životinja, je lisica. Veoma važna držati sati se 48 ljela životinja šalje klanje preventivna nja najmanje dok kad ehinokokoze unii u jejoš kondiciji, jer mjeraprotiv je ograđenomprostoru njihove omršavi ni više nema zatim izmetine ukloniti. pasa opklanje štavanje lutalica, neškodljivo štete veoma velike. ćenito i su pa p asa smisla, smanjivanje broja Pravne i fizičke osobe Ni kod psa se ne znakovi se basustavna svih koje očituju dehelmintizacija bolesti ako trakavica u U ubrastoke ve pasa. jebroj preventivne mjere klanjem javnu potrošmalen.

U i se kao i stoke stoku njegovuorganizmu jaju neškodljivo uklanjanje nju, držitelji koji i a isto tako pas vlastitu slučaju jakeinvazije slabije dužni leševa, za podučavanje kolju potrošnju, ima mršasvih jede, proljev, ljudi tojopakojbolesti, postupno radi ehisu sprječavanja širenja dlaka mu i neuredonih naročito drže vi, jezagasita koji životinje nokokoze odbačene organe U svrhu trakabilo iz iliiz na. psa, liječenja potrebe hobija. klane stoke učiniti vica se neškodljivima antihelminticima.

U Naredbi zaštite žio uklanja mjerama ili proSvu treba od zaraznih i nametničkih preradom kafilerijama preventivi votinja pozornost odnosno uništiti ih bolesti 1997. na ehinoo kuhavanjem, usmjeriti prekidanje razvojgodini, ili nog ciklusa bolesti. Psi ne smiju kokozi piše: spaljivanjem zakapanjem." g u

“Prilikom

or-

na

u

za

o

za-

u

u

u

OLT

PROIZVODNJA 43212

TRGOVINA ROVIŠĆE,

Tel: 043/878-059

PROIZVODI *

e EXPORT-IMPORT ŽABLJAK bb

»

OPREMU

Tel/fax:

878-034

STOČARSTVO

ZA

za čišćenje hidraulički stol krupnu stoku stojnice operacioni papaka za ikopita napravaza teljenje krava(2tipa) stajališta stoku(3 vrste e

za

*

) dermo ležišta štale slobodnodržanje

tipovepojilica * za automatskehranidbenestijenesistemi izgnojavanjeostali sitni

veza *

*

*

za

*

-

*

sve

*

priborpotrebanu stajama

ZA

14

SVE

PROIZVODE

DAJEMO

GARANCIJU

2 GODINE!

list

Mljekarski

“Gospodarstvo še

proizvodnih

Stvaranje

i

majki muškog grla bikovskih očeva. Žensjemena ski dio predstavlja najroditelja životinje našeguzgokvalitetnije dio a muški superiorne linije ja, u uzgojasvijetu.

-

bikovskih -

krava

kapaciteta

i skladne

dobro

razvi-

građe, dipl. ing.

JosipHaluška, visine do gretežine 650 kg, jenu, čine Izabrani roditeljski parovi Naročito 136 cm. bena je preko budućih rasosnovu U genetsku proiz-važno da vime bude pravilno govedarskoj suvremenoj će se koristiti na od osnovnih plodnjaka koji uvjetagrađeno, vodnji jedan dobro poveprostrano, našim stadima. leži proiz-zano, kao i podesnoza strojnu uspješnosti izgradnji vodnih kapaciteta grla. stvoriti visokoIzbor bikovskih se majki provodi mužnju.

Cilj je čvrsto i kroz više Bez konstitucijski selekcijom kriterija, proizvodnih kapa- mliječno, stvaranja Uz kao što su: ostvariti visociteta proizvodnja govedo. porijeklo, dugovječno plodno, nije moguće osobivodi se računa i o i te bez obzira na ku proizvodnju, eksterijer, mlijekamasti, parametre tih Žži- ne osnovi i sl. Na vimena Prema tipa odgovarajućeg tehnologiju. izgradnji primijenjenu izračuna se visina selekna rezultati tome, naglasak kriterija govedarske proiz-votinja poseban i funkcionalne indeksa osokaovise o temelju kojeg cijskog proizvodnim eksterijerne vodnje bine vimena. s se prve dobije rang- krava; pod uvjetom pacitetima jedinki, bikovske stvose lista predstavljaju popisa iskorišćivanja cilj postiže odgovaratog Uzgojni optimalnog i renih postupcima majke. kapaciteta. jućimselekcijskim određenim — uzgojnimprogra- Izbor bikovskih očeva jedan od je kapaciteta Stvaranje proizvodnih mom, s elekcijska kojeprovodi osnovnih i dobro programa se koji principa organiziranim postiže služba kao važan element razvoja na uvozu radom se getemelji stranog selekcijskim dugotrajnim Osnovni princip je dio govedarstva. kroz muški noma bioloških s roditeljskih jeizgradnje ciljem izborom da se programa najboizbora Nakon iz kod dinki se parova. roditeljkojih životinja parova dobiju ljih_roditeljskih skih se akumuparova u usmjerena provodi generaciju generacije će kod muški rasplodnjaci koji lira za gena osjemenjioplodnja.

Programom frekvencija pozitivna takbudućih osigurati vanja generacija bik s se kravi odredi važna s vakoj svojstva. vu govedarska stadu u gena koja kojim frekvenciju će se osjemeniti. osnovni preduvjet Zato usza nadvisiti će u proizvodnji je posto-Na kvai formiranju Prema podizanju naosnovna proizvodnju tome, pješnugovedarsku jeću. litetne u smislu osnove i stručno proda nasljedne se postavljen ispravno programa proizje mjena rada. veden proizvodnih kapaciteprogram selekcijskog vodnjomkvalitetnih muških ras- povećanja krava važnu ta je stvori osnovica odigralo ulogu krava daljplodnjaka osnove genetske Stvaranje intenzivno uvoznog korištenje ide u napređivanja njeg genetskog za visoku proizvodnju mlijeka uvoza genoma sjemena krava. putem selekcijskih prekoodgovarajućih i te s bikova iz Austrije Njemačke novih izbor gezahvata. roditelja j e Stoga Uzgojni ciljproizvodvlastitih testiranih strane druge od jedno rasplodnjaka neracija proizvodjeizgradnja mlijeka nji bikova. visoku i intennih za — dijelova provedbe najvažnijih kapaciteta raztime zivnu programa. faktora, Zbogparogenetskih proizvodnju mlijeka, ličit što da se S i dohotka. zaproiskorišćivanja stupanj je postigne Postavljeni namjerom većeg izvodnih zahtiveći daci po pojedikapaciteta priselekcijski diferencijal, proizvodnji mlijeka farmama. nim ženskih lazi se izboru čvrskravu _ obiteljskim najboljih većeg formata, jevaju te

Piše:

u

uz

na

-

u

a

u

list

Mljekarski

15

Povoljni

krediti

jer jeVukovarskoizrazila da županija srijemska spremnost dade dio i to u iznosu od kamata, 8 S obzirom i to da na je posto. dati opreme spreman dobavljač 2 korisnici kredita daljnjih posto, će zapravo kamatu izu plaćat od 6 nosu su Prošlogatjedposto.

Adam na županKočnig, Adžić, tolik

za

poljoprivredna gospodarstva

kovcima

Piše:

Milka Vida

su

se

sastali vukovarsko-

direktor

Poslovnice

“Croatia

Šestić, Kčnig direktor vinkovačke direktor Poslovnice “Croatia poslovnice “Croatia banke" kako bi banka“ s Županja ugovor Poljoprivredne proizvođače dogopotpisali vorili oko župodručja—Vukovarskopojedinostiosiguranja kojimVukovarskoobradovala da kredita dio kamata gospožupanijesrijemske jevijest poljoprivredna panija participira srijemska će uskoro moći doći do darstva. kreditu u iz- kredit. Svakako o reći da povoljnog Riječ je jošvalja kredita kako bi od 7 kuna će radi kreditima svrhu se o unaprijedili svoju milijuna koji davati i rok od 3 do 5 nabave na poljoprivrednu opreme, proizvodnju otplate poljoprivredne osnažili kamatom od 16 i za gospoopreme svojaobiteljska godina uređaja posto.priključnih darstva.

Vinneće biti tjedna Prošloga Tajpostotak, međutim, prehrambenu industriju.m srijemski župan

Rudolf

i

banka"

Vinkovci

i Jakša

za

za

nosu

se

u

s

u

s Dogovorena reintegracije poljoprivrednih zadruga UNTAES područja

dinamika

Zaživljava

VUPIK-a

Vukovar, poljoprivredveć ne zadruge Lovas, kojaje te u registrirana, zemljuNijemcima, Županija vukovarskoska vrlo blizu dosaje srijempovećanja dašnjih poljoprivrednih površina

hrvatski

gospodarski

sustav

za

čelnici

i

novih

7 tisuća hektara.

Pritom

tome općina poljoprivredjenajvažnije Milka Vida podPiše: nih Vukohrvatski na gospozadruga području ručju zaživljava darski sustav. varskožupanije pod UNTAES-a odlučeno Čelnici upravom srijemske poljoprivrednih zadruga Jesenska blizu pa je sjetva je da će se i u su o je površinama Podunavlju izviješćeni poduda se nužno sustav gospodarski navskih poljoprivrednih zadruga, mogućnostima kreditiranja jeHrvatske što reRepublike prije senske usklađeno Hrvatska država s čije je funkcioniranje sjetve. je i zaintegriraju poljoprivredne hrvatskim kredit od 60 za zakonima, pšenicom njih osigurala nalaze se drugekoje područjuposijati više stotina litara hektara hektaru po goriva zemlje, kontrolom UNTAES-a.

To pod i da se 1.080 kuna te hektaru po zemlje.

Dogovoreno je bila i tema sastanka je održanogUNTAES-om uskoro nabavu i mineralnih dogovori sjemena nedavno Vinkovcima.

Sve to dobar znak da početakfunkcioniranja poljo-gnojiva. je Na sastanku su će i u kojem sudjelovali privrednih zadruga Korođu, poljoprivredne površine Tordincima odmah hrvatskom a — i Ilači, poumnogodožupan vukovarskoPodunavlju i tom se Vlade Reme Župasrijemski povrAndrija Matić, pročelnik očekuje pristup pridonijeti planu ureda šinama za Hrvatske dodatnih nijskog gospodarstvo _ poljoprivrednih zadrugapublike Krešo Jankovcima i Marincima.

60.000 hektara u proFilipović, pomoćnik zasijanih poljočelnika za Uz resor odnosu na gospodarstvo zemlju općini Tovarnik, privrednih površina će obrađivati se u poljoprivrede Vjenceslav Leko, koja H sklopuprošlu godinu. te

da

na

na

u

u

s

za

u

u

o

-

16

u

u

list

Mljekarski

5.

305

dana

iznosila 5.785

laktacije kgmlijeka.

Smeđa pasminaAustrija S junica čijih jeprosječna proizu 305 dana vodnja majki laktacije iznosila 7.144 kgmlijeka Holstein-frisian pasmina 5 projunica čijih jeprosječna 305 dana laku izvodnja majki iznosila 7.593 tacije kgmlijeka tri u 6 od su prvotelkikojih kontroli proizvele prvoj 22,43 kg tri u 100 dana mlijeka, laktacije 185 kgmlijeka

međunarodni

-

bjelovarski

*

stočarski

sajam

(Bjelovar,

rujna

1997.)

5.

7.

-

e

*

a

Za

izložbu

jubilarnu Crveni holstein Piše: ing. brane Stjepan Brlek, dipl. kolekcije: Simentalska 5 mladih krava 100 su pasmina: koje 1 bik PAMPAS zadana - Središnji laktacije proizvele prosječvod za 2.528 no U Gudovcu razmnožavanje Zagreb kgmlijeka orgaBjelovara kraj Križevci 5 niziran od 5.

7.

1997. junica č ijih je proizvodnja je rujna 19 Uvoznik ovih Međunarodni junica rasplodnih č ijih je majkinepoznata. jubilarni peti bjeu “Zelena žetva" iz lovarski stočarski prosječna proizvodnja majki junicaje sajam,pod 305 dana standardne Puščine.

Ministarstva laktacije pokroviteljstvom iznosila 5.025 i šumarstva RePasmina Charolais kgmlijeka poljoprivrede 20 mladih krava od 11 u je kojih krava teladi 5 publike Hrvatske,organizaciji kontroli s prvoj proizvelo prosječ5 Hrvatskog stočarskog selekcijjunica 9 dana 100 no stočar19,3 k gmlijeka, centra, 1 bik skog Bjelovarskog 1.646 i laktacije kgmlijeka skogsajma Bjelovarsko- 21 ostale Pasminu Charolais izložio je više čija krave, je prosječgorskežupanije, suorganifakultet Zavod biloza da305 na Agronomski i 170 zatora proizvodnja mlijeka sponzora. preko iznosila 4.516 specijalnu proizvodnju bilja laktacije kg o Prigodomotvorenja sajma, krmno i travza Odjel bilje mlijeka i ulozi su: značaju govorili 23 krave bikovske njaštvo. majke kojih direkgospodin Vjeran Jurković, 305 u Belgijsko bijelopasmina je prosječna proizvodnja tor sajma; Coner, Marijan župan dana 3 bika 16 550-650 iznosila 7.538 mjeseci kg laktacije kg plava Bjelovarskožupanije; “Krmiva" izlagač Zagreb mlijeka Boris Kudumija, gradonačelnik10 bilogorske iz 2 16 380-430 junica Austrije, je Ivan čijih junice mjeseci kg Bjelovara; Krolo, predsjed“Krmiva" prosječna proizvodnja nik majki izlagač komore Zagreb gospodarske Bjelovar Miljenko Ernoić, ravnatelj ovu

oda-

su

e

u

*

-

e

-

e

*

u

e

e

a

u

*

.

e

-

u

-

na

e

-

e

*

e

u

-

-

-

—

HSSC. O

mjerama sveukupno pređivanje poljoprivrede, posebšto ih no stočarstva, poduzima Vlada i Ministarstvo poljoprivi otvorio rede, govorio je Sajam Zlatko ministar mr.

Dominiković, i šumarstvo poljoprivredu Hrvatske.

Republike stočara Poljoprivredne posebno ske izložbe u bjelovarskovačkom od ikrižemaju kraju tradiciju, stodrugepolovice devetnaestog da bi se upravo u ljeća, Bjelovaru ciklus izložbi 1967. gopokrenuo dine. U tom Hrvatrazdoblju održano 100 izložbi skoj jepreko 10.000 izloženih sa preko goveda Na slici: Bik "Pampas" za

una-

za

u

i nekoliko

tisuća ostale stoke.

Mljekarski

list

Foto:

D. Vincek

-

Središnji zavod

za

razmnožavanje Zagreb

-

Križevci.

17

i neke

Izlagane

autohtone

NAJGRACIOZNIJA

je 103, smine.

LENKA, oteljena 1995.,prvoj ljena 1996., proizvodnja majkeje kontroli mli6.949 Vlasnik Izloženo i 100 proizvela Milan 20,3kg kg mlijeka. je preko rasplodVlasnik Latinović iz Ferenčina Petra Čvrsnih jeka. jeStjepan Svetog namijenjenih aukcijjunica iz Gradec.

Vlasniku tc — je dodijeljena skojprodaji, čijih je prosječna Cugovca, Hol305 dana u dvanaestmjesečna junica Prve proizvodnja majki nagrade steiniznosila 4.080 mlipasmine poklon laktacije kg 1. Junica DONA kat. broj19, frisian “Zdenke" d.d. Veliki Zdenci. jeka. vlasnik FerdiFranjo K oščević, na Prvotelke je sajmuprodano nandovac. “Sirela" d.d. i “DuSveukupno 74 sa junice,prosječnom cijenomkat" d.d. vlasnika su nagradili 10. akt. br.

Tina, oteljena 105, od kn. Po strukturi steonom 10.249,00 I. kontroli u junicom.

1995., proizvela, 25,3 kvalitete od 74 prodane junice2. Mlada krava Vlasniku Slobodanu kat. br. 33 kg mlijeka.

Greta, bilo je: Marušić iz Sveti Ivan Vlasnik Nikola Kučera iz HrsoCepidlaka, 16 I klasa junica steonu va Sveti Ivan Žabno. Žabno junicu nagradu je N agrađen IIa klasa 26 “Sirela" d.d. i "Du“Sirele" d.d. i junica steonom dodijelila je junicom 22 II klasa kat" did.

“Dukata" d.d. junice 9 IIIa klase akt. br.

11. krava 3. Mlada kat. br. junica Sava, 106, oteljena Vasilija, 1 III klase 1995. U 100 dana vlasnika Vinka Ferenčak iz junica laktacije proiz32, Od svake vela 2.409 Vlasnik za Mičetinca Đurđevac. kolekcije goveda je kgmlijeka.

Nagradu vlasnicima Antun iz Mirović najbolja grla njihovim Višnjevca jednogodišnju junicu je dodijelila treća su steonom “Zdenka" d.d.

Veliki Zdenci. prva, i dodijeljene druga građenje junicom i “Zdenke" d.d.

4. Ika iz ostalih kraproglašena je najgracinagrada, kategorije krava i Za ostala i treće 1994. U oznija sajmašampionka.va, kat. broj grla drugo 42,oteljena vlasnicima uručene su 6.406 Posebne i građenim prvoj l aktaciji proizvela je diplomenagrade prii naturalne novčane Vlasnik Nikola Tarimili su: nagrade. kg mlijeka. taš Za i treće prvo, Antun Antolović iz Međurače Paljevine, Ivanska, nagrađen drugo mjesto, za “Sirele" d.d. steonom i lenje junicom rad šampionku grla nagrađena na dugogodišnji uspješni i “Dukata" d.d. iz tom jenagradio “Procesing" o programa provedbi uzgoju 5. kat. br.

Zagreba.

Beba, 41,oteljena goveda.

III. Iako u ove u stočarskom iz Aldo Štifanić Isje za 1993., laktaciji proizvela godine Višnjana 4.382 Vlasniku DraGudovcu bilo programu tarsko mlijeka. kg zastupgovedo.

Sabolek iz Ka10 već se može reći ganu županija Starčevljana, ljeno i: “Zdenka" da on d.d. uručila 12 hrvatDiplome dodijeljene je pela predstavlja ogledalo Centru stoza u ske kao što to reprodukciju mjesečnu junicu. proizvodnje je Križevci čarstvu Ried I po 6. bikovska kat.

Zagreb goAustriju. broju Meggi majka, “Krmiva" veda Ried i Gudovac su ove br.

III. laku Zagreb 80,oteljena 1991., bili slični. Naravno d.d.

8.200 mlipo godine “Belje" poljoprivreda taciji je proizvela kg a Brestovac Vlanik Ivan Hodalić iz broju izlagača posjepogotovu jeka naš Đurđevca steonom fakultet i titeljasajam jejošjako, jako je drugi nagrađen Agronomski daleko od “Sirele" d.d. i “Dukata dobili su HSSC i razne uglednog austrijskog. junicom diplome što veseli ono sve d.d. naturalne vidjeti No, je poklone.

Gudovac veće zanimanje koje 7. kat. br.

Hole, oteljena 74, Navodimo i budi kod naših iz prvonagrađena grla seljaka polako I. u 1993., laktaciji proizvela je vlasnike: svih Hrvatske.

Svakako njihove 6.069 Vlasnica Marica dijelova mlijeka. kg GIZDAVA oteda će trebati puno ŠAMPIONKA još poraditi Sveti Petar Čvrstec Pompek 1992. UI. kako bi iz ljena laktaciji proizvela broj izlagača Like, j e dvanaestmjesečnagrađena Vlasnik Martin 5.316 i bio Istre mlijeka. kg primjeren Dalmacije od “Zdenke" d.d. nom junicom iz Cirkvene Sveti Ivan Čorc stonjihovom udjeluhrvatskoj Veliki Zdenci. sa što Žabno nagrađen je 3.600,00 čarskoj proizvodnji.

Drugo Holstein-frisian i steonom kuna treba istaći da Gudovcu smo u pasmina junicom (nagraje de su i Junica 8. akt. br. svu radodijelili Upravasajma Felicia, 102, ove godine vidjeti mogli hrznolikost sastava “Sirela"). oteljena 1995., proizvodnja majpasminskog ke III. 10.248 mlivatske Gumex-farstočarske zvono Šampionsko laktaciji kg proizvodnje Vlasniku iz Ivanu Kruščić ministar uručio isto tako i raznolikost jeka. je poljoprivizlagača Petra i šumarstva rede i mehamr. Čvrstec Svetog nagradupoljoprivrednih gospodin strojeva “Sisteonu Zlatko Dominiković a lentu “Projunicu dodijelila je nizacije, prehrambenih proizvorela" d.d. i “Dukat" d.d. da pa čak i ili limarcesing" Zagreb. opekarskih su

pa-

krava

9. Junica

Irma

kat. br.

ote-

u

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

na-

-

na-

-

*

*

u

su

e

za

-

-

e

e

-

*

“

*

-

u

-

*

u

a

ma

18

list

Mljekarski

svega onoga junicedomaćeguzgoja hrvatskog gospodarjednomriječju ih prema i i što nam stva, prosvojim poljoprivrede prehrambe- usmjeriti je potrebno poljoIli nešto konizvođačima. i na selu. ne proizvođaNajbolje industrije. još proizvodnji privrednoj sedam če “Lura nastavi Gudovac će sa Ako tako su nagradili rasplodkretnije. group" je proi nih uvezla oko 5 To teklih međunarodni brzo nagrada grla. jenajbolja polagodine postići ugled. istaknutim tisuća narednih šest kako već domaći a uzga= priznanje junica Onaj je, rekoh, i poisto toliko. to nazoča rasplodnih goveda mjeseci planira No, jivačima postigaopotvrđuje kroće tom onima bili i sve svih nost na pocilju.lš koji ticaj spremni kupiti sajmugotovo ugled-

skih

nih

-

iz

nuđene

imena

u

u

u

su

izložba

Stočarska Požega

Piše:

Vlasnicima

prvonagranagrada). đenih i uz nagrla šampionki i su grade dodijeljene diplome, im uručio M. Ernoić, dipl. koje je HSSC. inž., ravnatelj

97.

inž.

Stjepan BRLEK,dipl.

simentalsku

-

3.692

kg,

iznosi

pasminu

Prvonagrađeni su:

Kundakčić

iz

Graberja holstein-frisian 6.552 pasminu junicu Biserku, p.b.8062/1104, Pod Ministar1995. pokroviteljstvom kgmlijeka. oteljenu Proizvodnja maji šumarstvo 4.975 ke 305 dana stva za poljoprivredu kaktacije: kg Za ovu treću izložbu Hrvatskoj i Hrvatske županijeizabrano je36 rasplodnih Republike mlijeka. krava i organi-junica požeškote u iz Lučinaca 2 Sertić za kolekcija, jedan pet Josip stočarsko-selekzaciji Hrvatskog slavonske, bik: žb. rasplodni prvotelku Danu, 77032679, i centra secijskog županijske kontroli simentalske koja j e prvoj proizvela 10 steonih 21. u junica je lekcijske službe,Požegi 15,5 k gmlijeka. stočarska izložba proodržana pasmine, čijih jeprosječna lipnja lak305 dana iz Alilovca 3. Mato izvodnja majki Ciganović županije požeškomliiznosila 4.144 iz uvoza žb. tacije (6) kg Vilu, prvotelku slavonske. izložbu Uz izlagače stoke, jepo- jeka, prve 52030054, oteljenu 1994., zainteresiranih veći sjetio broj tri kontrole i 10 krava simentalske proizvela 28,8, 29,9 prvotelki proizvođačastručnjaka, mlijeka.

29,9 k g i te proizč ija prosječna pasmine, agronoma predstočara, veterinara, iznosi kontroli 4. iz Alilovca za stavnika Ministarstva vodnja prvoj C iganović poljoprivJosip do žb. rede i 25,8 kgmlijeka (od 10,3 16,76 opprvotelku Lanu, 52030053, županije, šumarstva, holstein-frisian okoćina i bliže i kg), oteljenu 1994., dalje gradova domaći lice. u holsteinpasmine, uzgoj, koja je prvotelki pet frisian i kontroli 17 iz uvoz prvoj proizvela 15, pasmine, Nizozemske, ima 8.524 Na području županije tri kontrole su k gmlijeka.

19,6 proizvele koje od se plotkinja,čega umjetno po svakoj5. Antun mlijeka iz 23,6 29,9 kg 7.918 ili a SamarđijaBiškupaca osjemenjuje njih 93%, kravu žb. kontroli, bikovima 154 porijekla Dinu, 77032560, poznatog 1993. U 305 dana prve 452 ili Samo holstein5 oteljenu plot- prvotelki plotkinje2%. pafrisian 3.999 nisu kvalitetno domaći su osje-smine, proizvela je kg (5%) kinje uzgoj, koje (4) laktacije što ovu svrtri kontrole konu po mlijeka. menjenje, županiju proizvele stava u vrh kvalitetne troli a oplodnje 14,4 20,5kg mlijeka, 6. Slavko Bartolović iz Alilovaca kontroli Republici Hrvatskoj. jedna prvoj 18,5kg za Biserku, žb. otelje77032677, mlijeka, radom obu1994. U tri kontrole nu proizvela Uzgojnoi hvaćene 6 domaći su su orgauzgoj, koje je25,8, 25,8 26,8kg mlijeka. krava, selekcijskim petuzgojnih izsvih 1.312 krave ili 19% 305 dana pronizacija Proglašena je šampionkom laktacije proizvele krava. ložbe.

3.923 a sječno (2) kg mlijeka, kontroli mlijeka. trećoj 21,65 k g Na izložbi su Prosječna proizvodnja mlijeka prikazane dvije Od svake krava obuhvaćenih stoke su vrste kolekcije nagrađena selekcijom goveda, konji, (tovna tri i treća 305 dana za: po ovce). m grla(prva, druga laktacije 1. Mato

za

-

u

u

a

u

u

-

u

za

u

-

u

-

u

-

za

-

u

-

u

u

-

u

u

u

list

Mljekarski

19

“Obavijestčitateljima * E

(Ads

PRE

SED

ZALI

Poštovani čitatelji Mljekarskog lista! iz tiska izašla

je knjiga Stjepana pod GOVEDA", društva. izdanju Hrvatskog mljekarskog U da naše i tematikom nastavku upoznamo ovog namjeri čitatelje pobliže sadržajem stručnog priručnika, objavljujemo knjizi.

Predgovor treba da važno da GOVEDA dati Ipak naglasiti je nastojao cjePREDGOVOR krmiva budu što lovit hranidbene kakvoće osnovna jebolje prikaz ima veSloženi želudac hranidbene i krmiva kod preživača kakvoće, vrijednosti koja najčešće liku od zatim hranidbenih to zapremninu,čeganajviše poprobavljivosti, jer je uvjet uporabi, potrezauzima Krmba svim burag.

Stoga stizanje prostora najviše goveda proizvodnje. razdobljima i uzdržne samo biti i rasta, potrebe ni obroci općenito goveda moraju reprodukcije proizvodnje sitost troše velike količine krmiva. hranidbenim i _krmnih sastave s uravnoteženi, mlijeka, S time vezi i proiz-stojcima prema govedarska potrebama goveda obroka, p otpunih dopunskih može biti vrlo ili i razini krmnih različitim vodnja skupa prema proizvodnje.

Stoga smjesa ovisno i kakvoći krmiva voluminozna te jeftina, cijeni dobljima proizvodnje goveda, krmiva. utrošenih treba dodavati i hranidbe kakvoću mlina najčešće dopunskautjecaj krmiva i krmne Jeftina krmiva obično i mesa. krepka smjese, jeka i lošije i sai teže ali se kakvoće bjelančevinaste probavljiva, energetske HRANIDBA GOVEDA Knjiga visoke minete sustavu stojke kakvoće, zahvaljujući probavnom kao jezamišljena priručnik stoga ralno-vitaminske dodatke nutris i preživača mikrobnoj probavi i stručnjake, tehnologe tivnim iskovrlo dobro iskomogu pripravcima, bolje buragu stočare i govedarskoj proizvodnji krmiva i višu rišćivati hranidbi Isproizgoveda. rišćivanje stočne proizvodnji hrane, djeloPritom treba imati takvih povodnju. uvijek korišćivanjem krmiva, mice i kao udžbenik stjecanje da treba očuvati i sebice iz vlastite prozdravljenovih znanja poljodjelske iz hranidbe goveda, krmiva kukuruzoplodnost životinja, izvodnje sijena, slame, obrada znanstvejer temelji rezidue štetne kukuruzne ilisočnih i smijuostavljati vine, silaže, nim tradostignućima, iskustvu, tkivu niti se vlažnih krmiva silaže travne i organizmu životinja, (paše, i našim modiciji gospodarskim izlučivati ili i zelenih repe, smiju mlijekom drugih krmiva, će mi zadogućnostima.

Najveće bilo način onečišćavati okoliš. i koji krumpira, pivskog voćnog koma) biti ako ostvare ta voljstvo ili krmiva Hranidba važan p remnogih drugih koja je,dakle, goveda i ako ovo bude očekivanja djelo iz čimbenik ostajupoljodjelstva, prehrambegovedarskoj proizvodmakar i skroman doprinos razvoju i alkoholne i industrije, moguće nji, posebicezdravlje plodnost i gospogovedarske proizvodnje hranidbe ostvarivati gosi jeputem životinjaostvarenje gospodardarskom stočara. probitku korist iz interesa iz propodarsku govedarske skog proizvodnje mlijedr.

Feldhofer ka i mesa.

U HRANIDBA Stjepan izvodnje. knjizi Nedavno

dr.

FELDHOFERA

nazivom

“HRANIDBA

a

sa

u

u

sam

|

su

nas

u

za

u

za

sa-

mesa

u

raz-

u

o

uz

osnovna

su

u

za

sve

za

u

za

u

a

za

na

umu

a

ne

se

na

u

one

na

se

u

ne

za

za

HRVATSKO

-

ZAGREB

DRUŠTVO

MLJEKARSKO Ilica

31/III

NARUDŽBENICA

naručujemo neopozivo primjeraka knjige dr. od kuna. po Stjepana Feldhofera,cijeni 150,00 Ovime

GOVEDA"

“HRANIDBA

autora

možete

Knjigu platiti: 1.

Pouzećem 2. Uz narudžbenicu HMD: na žiro račun IM E I [

ADRESA

20

REZI

M E

maa

son nnnn

soon

oo

ravno annaananas raonon

ooo

nono

30102-678-5514

sonoroon oa ono asa ono non aonasao paon onon on ono nona nana nasa nano nana no nona soon nana nanosa ona ana ana nona ono

nno

nana

nae

nana aa nano nan

aa

savana na

nananananactanaa

oat no ono

anoaoanonoananononnan

list

Mljekarski

Priredio:

Keglević, Stjepan dipl. ing.

600 u sa Mjestance Polje općini Senj, ima sva za stanovnika, opravdanjasvoje ime,jer leži dulibi 7 807 na m (kotlini) dugoj km, nadmorske hrvatskom visine, veličajno lijepom Krasno

u

u

Velebitu.

Smjestilo polaputa Jurja od 22 km.

Na po Otočca, svakoga udaljeno sjeveru bilo obraslo šumom jeSenjsko miješanom bukve i i strmi i šumoviti a na jele, jugujugoistoku obronci Velebit.

Plješivice gdjepočinje Sjeverni Na livadama i košanicama raste bujno zajednica trava U ima oranica rane. pahovke polju pogodnih žitarica i za Krasnom uzgoj krumpira.

Ljepotu i među se pa dajerijetko zaštićeno cvijeće, se

na

između

Sv.

i

mu

.Krasno ar

Polje

dkg

. ae Pre

SEE.

DJANKI

KENA

S

BOŽJA

MAJKA

OD

KRASNA

o dA. MOLI

-

ZA

NAS!

se grmljem bijele planinski božuri, jarko crvene su ljiljani zlatani, kukurijecizatomljeno modrozeleni ili zelenkasto. ljubičasti, velebilje sunčanim žutilom žutiSvojim krajolik oživljavaju

ili

crvene

a

lovke i divizma.

Nije

ni čudno

tojljepoti svježini vjekovima žive dobri i rade slaveći a marljivi ljudi koji Boga, posebice njegovu majkuMariju.

Uvaženi Mile Ante BOGOVIĆ, povjesničari su GLAVIČIĆ i StjepanPAVIČIĆ objavili radove znanstvene Krasnom o u uglednom zborniku" ćemo za se p a “Senjskom 1991., o samoga poslužiti njihovim podacima povijesti kao i svetišta GOSPE OD mjesta, proštenjarskog što

i

u

KRASNA.

Prvi

zapisi mjestu rovnicama hrvatskougarskih list

Mljekarski

o

Krasnom

nalaze

se

u

da-

kraljeva Andrije

I. i

5

21

kako

da-

pojednomprimjeru druga, je je Krasnom radi i stvara hodočasnike. nas U hrvatBužan. za koje Sadašnji sebna, župi pripadalo i KOMUNikola vlč.

Krasskim povijesnim ljudima pametnim marljivim župnik ispravama za zaslužan kada knez za no se ŠANAC razvojasvoju mogućnost je postav-pruža spominje 1493., narod ali i mramornih za selo FRANKOPAN Anž.

- daruje umjestoobitelj, ljanje ploča togakraja. da stotom Poznato kao i za starih s Krasje je uređenje kamenih, koje jegraničilo Koščice, četrdesetak čarskom do svetišta. Kroz ceste Sv. Jelene. Turci samostanu prije kraju prilazne nim, zadružna tri osnovana se već 1593. su promljegodina organiziraju godinu porobljavati počeli kara Sveto na Podna i sve Bužane sir, kojeg koja jeproizvodila Trojstvo, štenja: krajeve Liku, zimskim Malu i morali Veliku na Krasanci se su mjesecima spremala pa Gospu. je Gospu gorja, TomaIX. 1876.

Sv. na u mlijeka Marija obdariosabiračica iseljavatiJuraj, područjePapaPijo je zatvoreno ić. 1989. što svetište novim Istru i Gorski ali i je godine oprostima,je Senja, dalje: Tada sabiralište više kotar. su mlijeka. počinje hodočasnika, još Njihova plodnapoljaprivuklo krava. muznih i osobito i 17. do ostala prazna sve raste, st., padatibroj naglo b roj dalje kojih kraja rata. nakon kada Domovinskog pobijedila Turke, jeAustrija Tosin Vladimir Marije Tomaić, rodova pa se nekoliko seljaka1992. sa suprugom počinje Veliku Ove maić, na doselilo iz Sv. Gospu, stočara godine Jurja i slilo blizu 12.000 poprerađivati Krasno sakupljati mlijeko se Krasno i dobro se zatim razvijalo.

SIR. KRASNARSKI u ga među božnih iz kojidobrom hodočasnika, U za pašom potrazi hrvatski isticali se ma došli i Krasno vojnici, Zadar su U s drugihpodručja Mljekarom dogovoru Neki i mornari. su policajci ovi rodovi: sise na Devčići, Ažići, Anići, dogovoreno ograničio vodiz i pješke Tomaići Gospića pod stigli rovinsko ponovo Modrići, Glavaši, područje, koje stvom LUCIĆA, vezani Josipa Vukelići. Oni su ostali uz generala stočni fond. obnavlja i sa glazbom. unutar Sv. stjegovima vojnom pa nje župu Jurja, baTomaić i uz Narod pomoć dok Majci Gospodin zahvaljuju dobili samostalnu vojnici kapelaniju, naka teške za na junice seljake. stekli tek 1807. nabavlja vlastitu pobjede Božjoj su župu i za slobodnu ne Velebitu kršnom mljekare povećava, Kapacitet Dvadesetak sagrakasnije godina ali Hrvatsku. osuvremenjuje. crkvu Sv. Ante Riječkoju dili Republiku novu župnu Ante mons. kao i novi nadbiskup senjski župni Padovanskoga, Sv. TAMARUT proslavio je dvor kvaliteti veliku (1834). pridaje pozornost domaće Misu a uz svećenstvo, krasnarskog a utohtonog svojeg koncert održan nakon središte bujnogvjerMeđutim, togaje ima kupkojeg sira, poznatog i narodno s i na velikom života veselje ca. vojne glazbe mjestu skog Domaći 300 župnik janjaca.

Korduna, području Like, Krbave, duhovno ovako svoo otoka i Kvarnerskih škoTomaić odlučio razmišlja je Primorja je Gospodin svetištu. “Tu Krasanskom crkva što školi sina lovati u Velebitu, brijegu, mljekarskoj tišini sveu nastavak Čudotvornoj njegovim vrletima, Majci posvećena predpostavlja tradicije. kao od tišta od MajkeBožje Krasna, Božjoj Uznesenja.

Osim u kao mogućnosti da se vraćamo govedarstvu, u djetinjstvo, i kao i leže u već u da Neki i razvoja da nalazimo sve što smo ovčarstvu, pisci smatraju je izgubili niću mnoštvu Odatle koje gljiva jestivih ovdje što nam srednjem vijeku(1219.) nedostaje. velebitskom U i ali vraćamo fizički i psi-proljeće osnaženi jesen. svetište, marijansko postojalo novi Krasnom stvara se dokaza. tome o nema svim Polju sa pravih pomirenisobom, hički, benese ruži se o i iskonom i razvija pod bićima život, jer s kojoj Postoji legenda Bogom, iz 6. st. “Ora et diktinskim i na tome lik ukazivao geslom je prapočelom Gospe svega."

1 MOLI znači: što i labora", kapelica, mjestu sagrađena kratko Nakon što smo a što ta opisali jeEuropidonijelo RADI, jerje godina vjerojatno 1641., izvanredni veleHrvati mole kako se uklesana napremramornu gospodarski škropiodak. ćemo 19. st. nicu. Polovicom visoravni, pokazat bitskoj sagrađena Ladislava

III.iz 13. st.,kada

kuća

ono

za

svećenike

i

na

se

u

u

u

u

u

u

u

su

u

su

za

su

za

u

me

na

u

u

u

u

se

sa

u

na

u

—..—ZCRXBGZ

22

_:;:_;—;—;._.—.—.———.d.d.....vbo.n>—n..——>—>—>[Č —CR<>ČA::a: :

-=-=-=-=-=......o.2oZ—_—eov—eneeenani

list

Mljekarski

Zašto

hranite

Vašim

dobrim

telad skupim

i

mn

mlijekom? h

Prodajte radijevaše skupo i vrijednomlijeko mljekari, za telad. štetaga je trošiti u prahu, m lijeko na sada tržištu teladi postoji Vaše ishranu Za pakirano u vrećepo 25 kg,pod nazivom Sano-Kabo i jednostavno se primjenjuje |

>

A ma

.

<a 2,

Kabo poslije 4.tjedna teleta starosti 400 50*C U 3 do 4 litre vode dodajte zagrijane dnevno! telad dva Kabo tako i Kabo otopiti 2 litretopče vode (zagrijane || 200 grama puta grama napajajte litre teletu i 2 1 kravljeg K_ možete tomu mlijeka.Tako 50*C) i 4 \\ smjese dobijete ponuditi sijena nadodati telad 2 obroku dodatkom mineralnim te telad, Sano napajajte po ||obogaćene mlijeka najboljeg vodu.

Kabo se može davatiteladi poroda odmah poslije VećKolostrumu

na

u

na

u

za

za

-

A cijena?

Sanokošta 1 litra samo pola litre vašegmlijeka Kabo Prednost primjene Kabo *

ušteda kravljeg mlijeka

dvostruka

boljazarada od

*

vitalna i zdrava telad lijepa,

*

>

odmlijeka

priodbijanju

na

-

i

LADA

CAM

POTPUNO

jj AHVA moću ZA ARODAVATI SVOJE

jednostavno vodom

zagrijanom 50"C umiješati a napajati sa 38*C (temperatura na

sa

i

za

manje proljeva hranu za jertelad prije počinjejesti bolji prirast, odrasle preživače, nema u razvoju zaostajanja

L

telad

dobro razvijena zamjenjuje puno mlijekakao nadopunjava idealno mlijeko telad otpoma

——

mlijeka

*

*

*

tijela) napitkom ! takojednostavno

nA BAI sa: vašu \x&(4 Pitajte mljekaruo SanoKabo Pokažite ovaj oglas *

hu

' ' '

t t

'

KR

ESKEZ

\S-

'

U

VA

Telefon:

Mjesto:

Uostalom:

' ' U

'

U '

t t t ' '

U ' '

[] Ovime [_]

vreću Kabo

jednu naručujem

pjenjač napajanje, dudu i kantu mjerenje da [_]Želim stručnjak posjeti tvrtke Sano radi savjetovanja Trebam

kantu

za

za

me

Vaš trgovac od

*

kojeg stočnu hranu kupujete još Kabo te ponudi, svojoj ako i Vaše traženje prodavali preporuku počne Sano proizvode, dobijate vreću Kabo jednu besplatno.

Ako

nema

u

on

na

'

za proizvodnju itrgovinu Jakuševečka 49HRSanoZagrebd.o.o.

10000

ZagrebTellfaks 01683

573

PROIZVODNJA OPREME 49240

ZA

PREHRAMBENU INDUSTRIJU DONJA bb MATENAČKA STUBICA, CROATIA tel: 049/287- 287- 287tel.

049/ 287-368 377, fax: 375, 366 I KEMIJSKU

Izhrvatskepovijesti Krvoprolića

u

Hrvatskoj

1935.-1937.

a dinara, Savskoj kapitala Priredio: Dodajmo je dipl. ing.

Stjepan 66 banovini od 19% dinara; toj živjelo Keglević Državna banka hipotekarna čitavog pučanstva Kraljevine. naročito iz Hrvatda čudo su prikupila je, Nije, dakle, posvuda smrti Aleksandra velika novčana Poslije kralja a ustapo ske, sredstva, Hrvatskoj organizirano Karađorđevića Hrvata borbeni mladi različitih položaj i kada jeuslijedila raspodjela zajjali ljudi naroda se stanovništvo iz Savske nasilno drugih nesrpskih nije mova, političkih stranaka, htijunimalo za banovine dobilo 150 Ći rušiti tu omraženu poboljšao vladavinu.

Jugoslaviji, je milijuna navodno smrtnou ili od Ali ni kojujekralj vlast skrštenih dinara, 6,8% ukupnog nije s tajala času rekao da čuvamo. me je Nova vlada JEFTIĆA Bogoljuba — O; rz e nastavila i zlostavjeprogoniti hrvatske kako se ljati rodoljube, činilo i za to vrijeme kraljeve Osim diktature. nacionalnog vlada ugnjetavanja, je razne načine sustavno —gospodarski hrvatski narod i oneizrabljivala Navemogućavala razvoj. dimo tek nekoliko primjera: dio državnih šuma Najveći (njih nalazio hrvatskim se 73%) eena.

Bosnu i zemljamauključujući One državi dosu ram Hercegovinu. nosile ogromne iz samo prihode Hrvatske i čak Slavonije godišnje dinara. U istome raz33,800.000 šume iz i doblju, Srbije Vojvodine ostvarivale — —su = tek dinara 17,300.000 prihoda.

Za novih gradnju željezničkih 56

banovini

u

banke.

da

u

-

u

mu

o

Da

NN

adna

tx

na

mu

-

>

u

l

-

>

-

pruga

uložilo

se

od

1932.

1935.

-

a Srbiji milijuna dinara, na i području Hrvatske, Slavonije tek 142 diDalmacije milijuna u

3.777

nara;

Zemljarina plaćala meljučistog katastarskog prihoda. Budući da Srbiji uopćenije bilo neka su katastra, podmitljiva određivala nipovjerenstva ondje ske Tako zemljarine. jeproizašlo da su Hrvatska i Slavonija plaćale onoliku koliko zemljarinu Srbija, i Crna Gora Makedonija jedno; Spomenik žrtvama u "Prolazniče! Sjeti da natpisom: mjestu Sibinju trošarina po Prosječna glaviživot žrtvovaše tvoju slobodu i nezavisnost države Hrvatske 8 svijesnihHrvata stanovništva iznosila državi obćine 19. Il. 1935.", lipanj1953., snimio g. Bradač FRZZSK. je -

se

na

te-

u

za-

s

se

na

ovom

-

za

u

Mljekarski

list

ove

-

25

GOVIĆ, skupine, petoricu ubili n ego ODVARACA, brojnih je ruku, putem ranili. Na iz Antun i oružništva PERKOVIĆ ničkih povratku kući, Sibinja. jednog organizacija, bivši redar na su i nemilozatvore zapucao Sibinju je je istrage: njih Uslijedile punila policije Jovo Buta te 16 uhićeno hri osuđivala srdno padne jedanseljak seljaka,Podvinju zlostavljala Na to su noćnih mrtav.

35. i makedonmuslimanske seljaci provalili ispitiTijekom njih vatske, ženu i kćer. i Jovinu kući i ubili mu Brodu zatvorima u kao i komuniste ske vanja nacionaliste, li No bio lomili im Strašan to batinali i svih narodnosti, one događaj. je ih, je pa srpske.Zagrebu biti i osuđivali brkove ustaše i koHrvatski mačekovci, bespravnoj čupali moglo drugačije rebra, narod hrvatski Službeno državi kazne. zatvorske na munisti su je kojoj trpjeli zajedničkim i na komubio sustavno i HSS-a vodstvo kamoli tamničkim taj istrijebljivan brodski ćelijama bio od tih donačin kao ovome i nisti ogradili se su mukama sreće da slučaju, ondje i nekontrolido doveden Jedino se skovali čvrstu zaprepunoj očaja suradnju gađaja. krvi, “Keresamoobrane? katedrali održala Sv. rane bi Hrvatsku Slučaj zagrebačkoj kojoj hvaljujući krvava stinec" bila zadušnica te Misa nesreće. mimoišle mnoge opomena jadnike. je kasnije vlastima da snimku Donosimo svojim spomenika prestanu “hrvatskih činom pirješavanja Sibinjunjihovu podignutog žrtve Sibinjske hrabru čast. Ovu pobunuseljaka tanja."

D. JOVIĆ selima Vlast na područjupodrobno jeopisao je insti- Senjskežrtve nazivao “Zborniku se sreza kotar) Historijanskog (tako Brod uvelike osnivala iz 1972.

Na proslavi na tuta uspomene Matiju Slavonski Slavonije" i braću Radića se u nove Senju stranke, organizacije svoje Gupca oko 1937. u Kerestincu 9.

Krvoproliće radikalnookupilo Jugoslavenske svibnja ulazili sudionika. Čak iz Sarajeva 6.000 su u koju demokracije, seljačke četničkih organizacija Prodiranju Ti“Tredruštvo došlo seljaci. Hrvatsku nije promućurni imućniji jePjevačko bilo Četkraja. otvoNa se u me jedinstvo nagrizati počelo je bević". proslavu nici su čak srcu Hrvatske, stranke Hrvatske autobusima ili kamionima renim (HSS). seljačke udruosnovali svoje Samoboru, oveća u iz PRASKIĆ,župnik Podcrkavlju, skupina s tigla Gospića četna mržnja ženje.

Opravdana HSS-ovac mirno Sve mladeži. hrvatske se brodskognike rasla među najvatreniji je seljacima toga na oružnički ali Papinog proslavi područja, je kapetan odvijalo, Osobito nakon ubojstava kraja.

Sv. nakon dana 17. oružnika odredom s 1935, veljače Koprivica 1936.

Hrvata proljeća toga održao crkvi Jedan Ličana. čekao u na sibinjskoj je Mise, povratak Gradiški i PoNovoj Imotskom, države. Tom veliki govor hrvatski razvio bio Ličanin protiv je nakon ubojstva žegi, najviše klicali HrvatHrvatklicali seljaci prilikom drugi stijeg, Karla starca BRKLJAČIĆA oružnici i dr. te navodno: te skoj Mačeku, “Dolje kralj skoj, Gospiću. desetoricu. Čuvši uhitili dvadesetčetvoPetar". njih Koprivica 16.

Seljaci togsudbonosnog rici sela iz okolnih to, 150 seljaka oružnika naredi paljbu svojih obrađivali 1936. mirno travnja kolima krenulo u i te ovi ubiše šestoricu mladića je zaprežnim kad kod spaziše Rakitja, iz zatvora. njive da ih oslobode u sve Brod, najljepšoj jednu djevojku; nalik na za četnike, skupinu ljudi 1935. sukobe Na dan 19. dobi od 18 do 24 veljače godine. životnoj da idu uhititi su posumnjali cesti kod koje s brodskim se listu i u našem Sibinja budu Neka krenuše Mačeka. dr. za Seljaci oružnicima mučenička majoraCvijanovića do dvorca u Kerestincu u zapisananjihova — naredio njima prvo pucanje KaMarko kojije imena: SMOLČIĆ, sklonili bili te četnici su se ali kako se prva kola nisu koji BEzrak, tica TONKOVIĆ, Nikola Mihalovića od vlasnika zatražiše naredio u zaustavljala, jepucanje da ih izruči. Jedan četnik FraTome NIKŠIĆ, VANDIĆ, zvan ih Ostalo mnoštvo je seljaka.

Jakov MILKOVIĆ JELAČA, njo nekim izišao s Čipera, mrtvih i ležati sedmorica papirom je trojica IM! i Petar FRKOVIĆ. SLAVA da ruci i kaod pozvao seljake kojih j ejedan ranjenih, dr. iz i snimak Prenosimo knjige oni da bi kako ih bolnici. Navest u umro uvjerio pristupe snije “Hrvatska TUĐMANA Franje hrabar Jedan četnici. nisu tih mučenika ćemo imena seljak koje ZaJugoslaviji", monarhističkoj u a zaboravu: Čipera ne ispalinjega pristupi, smijemopredati i snimak iz je koje greb, 1 993., iz te hitac Petar TOPALOVIĆ, Ivo JANovajpadne pištolja, žrtvama. sibinjskim spomenika trebalo Samo to Ivo KATAKOVIĆ,Mato PEIĆ, ranjen. je još bila 11. žalost u Velika su Đuro LINIĆ, ŠTIMAC, Stipo razbješnjelim svibnja koji je seljacima žrtve nevine borbi kad i dvorac su ERCE:Antun GUCIČEVIĆ, pale strašnoj Gospiću prodrli svi iz

čet-

iz

te

a

u

u

u

u

su

u

u

u

-

su

u

u

u

za

na-

u

u

u

u

u

u

u

u

a

su

u

a

su

su

za

su

na

u

u

u

u

26

u

list

Mljekarski

koji proglas LOVIĆU ovako

prema

“Hrvatska

K.

MANOJ-

završava:

sveučilišna

omladina borbi

stajaće stajala je, stoji narodom. ispaćenim svojim i

duboke

znak

u

boli

nad

sa

I

u

novim

— proglašuje protestni štrajk. kulturni uposvijet Cijeli pak balkanski zorava na nečovječni i i na zulum prava malog gaženje ali i kulturnog svijespotlačenog, naroda. nog hrvatskog PALIM SLAVA ŽRTVAMA trodnevni

žrtvama

ZA

SLOBODU

oružnici

nisu

NARODNU

HRVATSKU I

SOCIJALNU

PRAVDU!"

privicanjegovi Domovinu, potpuno nikada došli žrtava način i Ovim kratkim podistragu. dostojanstven pokopane prikazom Sv. na groblju Marije Magdalene. velikosrpske tiranije nijeuopće Hrvatski sveučilištarci su se iskaNovinstvo Bilo ih je broj. nijesmjelopisati iscrpljen njihov zali: crni i izdali Zločinac Kožrtvama. tisuće znanih i neznanih. su [i izvjesili stijeg senjskim i

miran

na

za

o

na

-

Glazba

povezuje kontrolirati

i

pokrete, podešavati skogdjetetu,lagane i vrlo su točno se zapogodne potpuno pridržavati: jačinu glasa, mališana ritma i tonova. za dovoljavaju potrebe trajanja duljine Svi odi može Za kretanjempjevanjem. vrijeme igrespontano od rasli će se složiti da i koristiti ih za Začetke kod beba kreirati jejedan pjesmice pjevanja i Ako 6 i 18 čuti između žemo najljepših prizora“zezanjesuigrača. dijete mjesecinajdirljivijih kada malo ima dobi života. One se u ove i pjevajoš igraju onaj dijete priliku pjevati istražuju, ali nadasve i zboru tonovima to će same proizvode simpavršnjaka, odgovorno koje nespretno, tično što i dobro se a popa ponekad pokazuje pokretima izvesti, čujemoupravo onaj potpuno zbiva dionicu iz će ton smo nosno pjesmici.

Primjerice, pjepreuzeti svoju joj pjesmice koju smica “U šumici zeko" solo Također će već mnogima pjevanje. otpjevali. bila upravo takva prva ili često rado do 3 U dobi od 18 pjesmi-usvojene mjeseci godineje pjesme lako “naslušane ca su prepozpravo pjevanje. pokrete kojom melodije počinje Isprva je ili navati. do to gledapredobiteljskim jedna dvije riječijedna stupali" Važno od 5 rima to vegodina pjesme. je teljstvom.

Djecastarija cijele Između treće i četvrte i sluša ćinom će točno što aktivno sudjeluje, godine pjevati melodije dijete mali će i i visokim naša usta s nas, gleda tonovima pjevači izmišljaju poboljšat pokušava spontano vlastite često ponavi temritmom isti način. Uz izvedbu točnim ih na oblikovati melodije, iste Glasom će moći izraziti su se Melodije pom. pjevušenje dijetegiba ritmu,ljajući riječi. onima bliske i i pa kojeje raspoloženje najčešće pjesme pokazati plješće ručicama, poskakuje.

Proširivat će i već uz s “svoj dijete usvojilo. svoje osjećaje.

Igre pjevanjem pjesme U dobi od četvrte do tako da ćete se i sami idealan oblik aktivsu pokrete petegodinerepertoar", već dobro vaše dobi. čuditi nosti za sve dječji je razvijen, pjesmice glas koje djecujasličke i tečno Osim rado će zna. pa pjevacijelu melodijedijete dijete dječjih, jednostavne Pjesmice, Može narodne i sve i blisamosadržaja poduljupjesmu. pjevati zabavne, kratkog rimovanog Piše:

KeglevićZrinjka Stević, dipl. odgajatelj

uz

stalno

mo-

u

za

uz

u

u

list

Mljekarski

27

maziti?"

pjesmekoječuje svojoj tako, nježne Nemojte geste počinak. okolini. brzo voći svoga važno se pokojumelodiju, glasa jepjevati tuga Dobro dana često kozaboravi. i tako učvrstiti svome jepreko djetetu ristiti Pridonosi radosti za i dati intiman vezu ton. mnogo priliku pjevanje. Pjevanje joj nježan dnevne vole da im se da i Neka izabere nekoliko ona mjerice, djeci, pjeva majka spontano aktivnosti rečeJedne od će onu sama samo ona zapjevajte pjevaju. prvihuspavanki koje nicu biste inače ili tada i će su, koju rekli, pjesama kojedjeci pjevamo pjevati svojem djetešcu Pitate i biti mali i to naravno, postavite pitanje pjevajući. uspavanke.

Nježno njihov glazbeni svijet li 2 do 3 tiho veza". dijete jednostavno (na pjevanje laganih uspavanki njihova “glazbena Dijete “što to sada radiš?" ono će će možda od tona) pružadjetetu osjećaj sigurnosti, jednu uspavanki istim tonovima mirnoće i vam više vi svakako s odgovoriti toplepovezanosti voljeti, proširite “slažem lišce odraslima.

Tako i mu bojice".

Djetetovo je ljuljanjebroj pjesmica koje pjevate. će se razvedriti li mu bez Jedna od uz ususpjevate nježno maženje pjevanje svjetski poznatih ili “Laku noć" skladaza posebnogpovoda najave,pavankinajviše prikladno pavanki je će vas i a J. BRAHMS-a. pažljivo slušati, djetetapripremu telja pogotovoumirenje “će ga li uz razdragati čuje poznati LAKU NOĆ i Kadajedijete glas instrument. dobro raspoloženo, potkrijepite pjesmicom brzog .toraspoloženje tako da ga ritma, potakne i Ako pljesak, pokretples. jepak loše ili nesretno volje (zbog nekog njemu velikog razloga) da pjevati počnite življe pjesmice a onda ga oraspoložite, prijeđite ili na razgovor: lagane napjevni na “Štoćemo se igrati?" (pitajte Snivaj, sanjaj, daj spi l aku noć.

Snivaj sne, majka slušaj pjesmice te, 2 do 3 ili: “Hoćeš li se Čuj snivajsan, lakunoć, tona) ptičice poj, dječačemoj, sadasanjećedoć'. one

u

I

i

uz

brinuti

o

kak-

-

uz

za

*

“

.

na

2.

dok

tibdi.

ti

2/3 udaljenosti poda Piše: Kantoci, dipl. ing. stropa.

2. Iznimka od pravila je tog Jesen obično kišovito i počinje ukoliko želite ružni pokriti cijeli bez obzira no tmurno, zid. U tu svrhu su viseće najbolje čas da vrijeme, krajnji je biljkebiljke. bile vani unesete su koje ljeti 3. uskladite s Dimenzije biljaka zatvorene prostorije. namještajem.

4. Ako imate zbirku biljaka SOBNO BILJE ih ukrasnog lišća, smjestite Jesen doba kada se visinu strana je nabavljaju jerjedonja očiju, će vam zimi listova obično nove biljke koje neugledna. doknaditi zelenila 5.

Viseće biti ne na manjak pribiljke smiju rodi.

8. Ako se kako prozorPodsjetimo valja bilj-prometnom biljke mjestu. stavljate ke zatvoreni sku 6. vodite računa Visoko i o slagaspremati dasku, bilje smjeprostor. prostrano 1. Niti ukrasna U sredinu dolaze niske stite ne jedna biljka nju. pod. biljrasti sve do Visoka 7.

Ne kako bi sitno i a sa strane sve smije miješajte više, krupno ke, stropa. bi biti visoka bile što biljka smjela najviše bilje. bolje osvjetljene. od

Darko

do

na

u

u

na-

u

na

u

na

28

Mljekarski

list

BALKONI, PROZORI I TERASE

bude

postavljeno tako

zadržava

vodu.

U

vrtu

da

ima

ne

mno-

jednomemjestugodinama tada ih ne sadite uzgajali ruže, može doći do umora ponovno, jer neće dobro rasti i nove pa tla, na

otpalog kojim Za karakteristične maste na jesen pokriti mjesta koja polišće one mogu cvasti. gle; spaliti ljet-sadili lukovice. nica. ostale vani su Biljke koje ŽIVICE kiše su LJETNICE ITRAJNICE TRAVNJACI I zalijevajte manje,jer ni velikih vrućina. a nema Jesen u češće, Iako lišće ne mnobobojama zaostaje poprima p rekrasne Uberite kako Zeleno lišće posljednje cvjetove nikako ne ležati ono na go za ljetom. počinje je, smije biste uživali u zatvorenome nalikovati na lišće očistite raznobojno cvijeće, travnjaku.

Otpalo Ocvale izbojamaljeta. ljetnice a tu su i raznobojni po posljednji plodovi. grabljama.

Ujesen vadite iz i lukoUnatoč zemljeposadite sve vremenu ove sezone travlošijem ljetpognojite put vice i maćuhice. fukPelargonije, nice jošcvatu, ali sve NPK ako a slabije. njak gnojivom, je i unesite u sije drugetrajnice Sada da možete i je vrijeme prikupite vrijeme lijepo posijati velike lončanice i grmove kuću, ali samo onih travu. više novu na sjemeljetnica, Zemlju u jesen zaštite lišća _ ili dobro i zdravih. Ako slojemsuhog vilama kako razvijenih mjesta probodite nečim sličnim. niste biste u kakvoću Da vam sigurni sjemena, provjetrili travnjak.

Još su u cvatu Živica od nadolazeće novo. ne radije kupite nastrada, KAMENJARE I i studeni zaštitite lišćem.

Ako zvjezdani krizanteme.

Vrijeme je LUKOVIČASTO BILJE da rasadite zimi hladni je dvogodišnje biljke. pušujakii vjetrovi, Jesen doba kada zaštitni zid se Jesen donosi radove s one strane kao i je dijele napravite gotovo ih a sve s razlikom što tom mnoge samo potrajnice, je koje vjetrovi pušu. proljeće, trebno zaštititi od nadolazeće sada vade lukovice bile koje PENJAČICE GRMLJE studeni.

I Podrežite im sve suhe sade se a posađene proljeće, vrste će cvasti u one grane.

Jesen doba i vaše Osjetljivije pokrijte koje proljeće. je plodova je suhim lišćem oko Lukovicama i cviAko ste korijena. grmgomoljastom grmlje raznobojno. odrežite osušeno očisrazmnožavali reznicajeću lišće, RUŽE lje ljetnim tite osušite i suho sada već na ukorione su se ma, ih, spremite i zračno Jesen i na i možete ih neka no mjesto. polako ostavlja otkriti, tragove jenile Početkom ružama.

Više intencvatu ne Kada ostanu razjeseni mogućeje još sjeni. dovoljno ali su ih stalno množavanje najvećeg dijela traj-zivno, pojedinačni cvjetovi ojačaju, posadite i odrezani i nove.

U a možete vrtu. zaštitite u mogu jošuvijek nica, lijepi posaditi mjesto Grmlje kasnu sade se vazi. Starim ružazime.

Sada i dugostajati jesen crnogorični prije je vrijeme i zime malo skrastabla ma se n ovog prije grmovi patuljasta početka sadnju grmlja.

Sadnja tite grane, a oko Ako imate kamestavite tek kada kamenjarama. korijena obavlja bjelogorično malo učvrstite ili odbaci lišće. vrtu, njaru stajskog gnoja komposta.grmlje kamenje Crnogorično Ako kako kiša i bi načinili ruže želite saditi možete saditi ne snijeg idućeggrmlje cijele zime, štetu i narušili arhitekturu već sada kada proljeća, iskopajte jame pod uvjetom zemljanije i ostavite ih otvorenima. da Ako mena. ste na umu Imajte kamenje zamrznuta. mH obireljskomgospodarstvu “Kalendar radova na lišća

go

su

možete

u

a

s

se

su

u

|

u

na

u

za

na

u

gredama,prekonjih p oložimo u ili Za ligrane plastičnu foliju. zaštićene vremena jepa gredice u zimskom studeni doa za povrća, jer spremištu zračimo, jače Darko Piše: Kantoci, dipl. ing. pohranjeno može datno se hasurom ili bilje pokvapokrivamo riti ili ga mogu sličnim razne napasti materijalom.

POVRTNJAK štete biti veće Na tako zaštićenim pa mogu štetočine, gredicama U li od se hladnoće. one možemo zime očuvati nego listopadu pojavljuju prvi cijele često i a vrste možemo tovilac ili smo u jesenski mrazovi, jača Mnoge povrća koji sijali rujnu studen. treba žuriti s očuvati u samom ne tako Na isti način možemo Ipak, povrtnjaku listopadu. imalo da daskama ili čuvati i također se uzimljavanjem otpornijeg gredice ogradimo špinat koji sije Radovi

listopadu

a

ma-

Mljekarski

list

29

i listopadu, rujnu i to

u

u

25

redove

rati na

Na

širini

dubinu

od

8 do

Mlada

10 cm,

voćna

u

| CVIJEĆE I UKRASNO

krošnje.

BILJE zaštiti od balca čuvati možemo i je kelj potrebno glogredicama pupdavaca. vadimo ocvalo i uveikelj U cvjetaču salatu, kupus, listopadu čar. kao i nulo cvijeće, jednogodišnje Prazne vrtne prema poPragredice VINOGRADARSTVO o sjetljivih trajnica. gomolje i trebi i gnojimogruboprekopamo zne gnojimo gredice okopamo U završava berba se zime prekako bi listopadu ili zemlja tijekom stajskim gnojem kompostom. vinskih i sorti. stolnih mrzla i što više grožđa Tako vlage. upila ponovo priređene gredice duboka i Gnojenje jesenska ili zasadimo lukovicama VOĆARSTVO presadobrada prve su agrotehničke mje- nicama cvijeća proljetnog (maćukonnakon lišća.U Završava kasnih sorti ja- re se berba opadanja tratinčice i drupotočnice, hice, tinentalnim i movokrajevima, gdje krušaka, dunjaostalog buka, U presađujemo klijališta g0). žemo očekivati niže ća. za pripremamosadnju Zemlju temperature, smo sijali osjetljivo cvijeće koje trsove. voćaka. U rasadniku vaoranja zagrćemo počinje prilikom unosimo Lončanice proljeti. i zime i sadnica se jeseni pripremaTijekom koje klasiraju đenje Po poće prezimiti. storije gdje radi listonomo zemljišta podizanja Krajem privremeno sobno trape. bilje presađujemo trebi, ako vih U novih voćaka vinograda.listopadu, veće lonce i svježu sadnja padapočinje zemlju. tlo možemo i mjesta je pripremljeno, popopunjavanje praznih S obzirom to da razčeti sa Od ostalih radona se sadnjom. nastupa Voćnjaci gnoje voćnjacima. brazdi na kratu i mirovanja, zalijedoblje zimskog otvaranje gnojivomkompleksnim stajskim kanala i a se NPK prihranjivanje prorjeđuje, = gnojivimaformulacije jevima čišćenje čestica, Ti se rasi8:16:22 ili 10:12:26. Nakon prestaje. uređivanje potpuno putova. poslovivanje do ih sve zaoobavljaju kraja ožujka. panja gnojiva potrebnoje na

razmak

od

20

do

cm.

sta-

u

u

u

u

va

su

“Vaš liječnik <“ pacijent

Dobar Piše:

dr. Ivo Belan

čuti među

bolničkim

kad bi se

takvim

udovoljavalo poPravila pojedinačnim željama. i kućni red za sve. našanja vrijede kućni red Takav je postavljen

Nijerijetko bolnici kako za zato da se sve aktivnosti svog paosobljem nekog ambulantni dok kažu da ope(vizite, pregledi, jenemoguć, cijenta obroka užitak da kažu za mogu racije, podjela itd.) je drugoga uskladiti.

Prema krasi Što ga. dobrog liječiti tome,poštujte i obzira prema s svojeg lijeupoznati tijekom pravilaimajte pacijenta? ćete sestru na li kao pa podsjetiti pacijent drugima. čenja, Prvo,poštujete krevetu mi samo čekati li Svi smo kućni red? na bolnički ne a pa poljudi, terapiju, Odbijate To se skrštenih ruku. nekad nešto i zaboravimo. na otići na Podsjetite je spavanje propisano i i Ne taktičan se te do kasno u noć šetate način, nemojte ljutiti dogodi bolničkom osoblju. vrijeme, nitko ne voli niti zahtimožemo a s očekivati, povisivati jer glas, drugim hodnicima, razgovarate Budite viče. toda svatko od bude kad što bolesnicima se na gore, njega njih jevati ili, jejoš i da nikad savršen lerantni! dnevnom tranzistor slušate posve uvijek velika ništa ne zaboravi. Ponekad Kad noćni odmor boravku i ometate ste već vam bolnici, je da od medicinska Ilise možda sestra ostalim patite izvjesjednostavno vjerojatnost pacijentima? zaboravi dati nih bolova. i a žalite što se po Nemojteočekivati, donijeti tablete, objed večera, da odmah određeno niti vas se vašem vam u prerano vrijeme zahtijevati, dijele? injekciju mišljenju, ili odvesti vas fizikalnu tesvih bolova. Neke oslobodi da se život u Mora biti na vam jedjasno neće biti Vi ste kao dobar nostavno bolnici ne bi mogao rapiju. pacijent mogućepotorganizirati u

u

u

u

30

list

Mljekarski

da su vam ukloniti, nije pitanja postaviti odjelizgledi znati da su neki Morate nom u Papoželjno. liječniku vrijeme sutrašnje pružedjelotvorniju pomoć. bolovi sutradan im ste a za poponekaddragocjeni vizite, vizite žljivo opisujte svojesimpmoćni od tih zaboravili. na tome. simptomi temelju kojihpola pitanja će točnu Nećete imati vremena postaviti dijagliječnik razmišljati ulaziti u rasprave Nemojte duge i na kod što vas zanima tome dok o sve nozu, vrijeme (npr. bolesti s nestručnim o ososvojoj Tablete brzo ide od kreveta do crijeva). upaleslijepog liječnik bama bolnici.

Oni nagau bolova ukloniti će kreveta.

Prema za tome, smirivanje zapišite i “mišđanjima, “procjenama? će se i ćete onda i dobiti a na bol, pacijent smiriti, upala pitanja njih samo mogu ljenjima" pokvariti će se nesmetano slijepog crijeva odgovor. možda i u raspoloženje, pobuditi To znači da Ako ili sestra ne vas razvijati. liječnik pitajuvama opet ili Vam ponekesumnje nekim nešto što vezi vašim mou s drugimslučajevima je moral. ljuljati rate botrenutačnim teškoćama strpljivo podnositi jake (npr.: love. Ono što treba imati na umu I ste “Što vam “Zbogčega potišteni?", naposljetku, kolikogod da se bolova teško zadržati ste im istinite jest lijekovi protiv jučer bilo, jeli?"), dajte pokušajte i oprezno, smisao za humor.

Oni žele danas vam uzimaju umjereno jer odgovore.

Liječnici pomoći, neki od izazvati ovisda vedro i a su s vaše strane m ogu mogu njih zavaravanja znaju raspoloženje čvrsta nost. otežati od samo stavjera ozdravljenje procjenu vašeg već da velike bolesniku. budete komunivam se Što Sigurno dogodilo nja. pomoći bolje ste navečer ćete cirali sa ili _ razmišljali koja svojimliječnikom

puno

a za

neke

to

ni

sve

svom

sestrom,

veći

vam

u

u

AB)

AGROBILO

Osječka

43000

BJELOVAR, 104, Tel/fax 043/231-182 TRGOVINA SPECIJALIZIRANA ZA PRODAJU TRAKTORA, POLJOPRIVREDNE MEHANIZACIJE, REZERVNIH DIJELOVA Iznašeg asortimana izdvajamo traktora Universal

ovlaštenidistrib-

(kredit), .uterBjelovarskotraktore županije “Tomobllogorska Vinković" plugove, prskalice, sijačice, okretače tanjurače, sijena, rotokopačice, kose, itd. program "LABINPROGRES" prikolice, motokultivatori + za priključci dijelovi kose, okretače izbor guma za traktore Barum sijena asortiman ležaji, filteri, remenje kompletan rezervnih za VINKOVIĆ", dijelova “TOMO “ŠTORE", “UNIVERSAL*, “FIAT", "LOMBARDINI" "LABINPROGRES", “ACME", *

PJENE zbag

e

PAŠE

saso

bd: j 3

*

*

-

*

*

-

|

dijelove Rezervne šaljemoputem pošte

Mljekarski

list

31

In memoriam Devčić

Milan

Mr.

(1943.-1997.) gdjepohađa je godine Gospiću, Veterii školu. na osnovnu školovanje srednju Nastavlja 1968. fakultetu narskom na Zagrebu, kojemdiplomira godine.

Milan

Devčić

1943.

rođen

u

u

:

i

Gospić, gdjezapočinje studija voljeni kombinatu “VELEBIT". radni u svoj vijek Poljoprivrednom Veterinarsku rad Nakon na s prelazi dvije godine obitelji Prelazi radi do 1974. stanicu u godine.

Bjelovaru,kojoj vrlo obavljao odgovoran mljekaru “Sirela", gdjejeuspješno Bio selo vezan posao proizvodnje mlijeka.je unapređenju žaleći ni trud ni bio na i i ne vrijeme. uvijek je usluzi, seljaka sela i selu radom na pridonosio podsticao jerazvoj Svojim i ostat životnih sa selom i Živio seljacima poboljšanju uvjeta. je kao će ga se će im Mnogi sjećati velikog uspomeni. trajnoj radu Naročito i u svom puno uspjeha prijatelja dobrog čovjeka.

U tim robnu imao oko za na mlijeka. proizvodnju gazdinstvima stvaranja uvjeta seljačkim je sredstava nabavci te bio u izgradnji objekata,osiguravanja stoke, nastojanjimajesavjetodavac radom stečeno na selu okrunio s kredita. odnosno upravo jemagistarskim iskustvo Svoje bogato i kvaliteti mlijeka. unapređenja proizvodnje područja Po završetku

vraća

se

u

u

u

na

uz

na

mu

u

“Sirela"

jesmrću Mljekara prijatelja.

mr.

Milana

Devčića

suradnici

vrsnog stručnjaka, izgubila a

bio

i

kolegu

mnogih pristupom rješavanju problema je svojim Gospodin iz i konstruktivnim i ustanova, zaključcima prijedlozima mnogim gdjejepridonosio institucija i domene proizvodnje mlijeka. govedarstva i dužnost obnašao društva od aktivan član a Bio je godine1974., mljekarskog Hrvatskog je članstvo odbora od 1981. do 1983. Iz vremena mljekarskog Hrvatskog predsjednika Upravnog tog kroz velikom razne društva g a po vidove, mlijeka iedukaciji proizvođača zalaganju pamti posebno društva. kroz a izdanju mljekarskog Hrvatskog list", posebno "Mljekarski Milan

stručnim

Devčić

član

u

radili i surađivali

njim koji i prijatelja. jestručnjaka dobrog izgubila

Svima

smo

nama

Ostaje nam

samo

s

velika HVALA

bilo

Milanu

gospodinu

način, koji

kao

i naša

struka

mljekarska

Devčiću.

Vlasnik 1 izdavač:

Redakcijski kolegij: dr. Stjepan Banožić

Glavni i odgovorni urednik:

dipl.ing.Jura]Čičmak

Hrvatsko

dr. Ivo Belan

Redaktorica: Vera Volarić

Zagreb Uprava | uredništvo: Zagreb, llica31/11

Božičević

dipl.ing.

ing. dipl.ing.Stjepan Brlek Mirna

Tehnička

Deneš dipl.ing. dr. Stjepan Feldhofer

Stjepan

Jakopović , Keglevi dipl. ing.

Stjepan prof.dr. Zvonimir Štata dr. Ivan

Naslovna

32

na

slika: Dodjela nagrade

urednica:

ing.Mirna Božičević

tel./fax: 01/424-420

Lektorica: Alka Domić-Kumić

Cijena:

mr.

3,00 kn

Crteži: Nikola Božičević

opija

dipl.ing.

na

mljekarsko društvo,

5. međunarodnom

stočarskom

sajmu u Gudovcu,

1997.

Snimio:

Zagreb »

D. Vincek

Mljekarski

list

KA isla

=8j=Ke)'/:\:|

VITELA

mliječna zamjenica

za

hranidbu teladi