Mljekarski list 1-1997

SADRŽAJA:

IZ

-

Mastitis

97.

Hranidba

-

-

Krmne

E

I KJ

-

kulture

Veterinarstvo

-

Gospodarstvo Izložbe

-

Obitelj

i dom

Vaš

liječnik

-

-

Ka

EA

be

ud

KE

€

io

EI a.

G DISKO

Vitela

TEE

s Vor Po

PR

Mun

PAO i

e

Ee goveda

“Ostaci iz prerade voća u hranidbi kruške, Najčešće jabuke 1 i a u su u nas se preradi prerađuje plodovi voćekoje i najviše dodati grožđe. treba i Njima ( tropa). ostatka kvalitetnog daju u “plodovima Nehring i (1805. tvari jabuke hranjivih navodi zno | Beckerkruške: .

|

“.

Sirove |

— NET Pepeo bjelančevine vlakna tvari % % A8 % B% rab Jabuke 13,2 0,4, “4831,59 m.0,3, 0,2.

15,6 0,4 5 0,4. 15,3 4 1,9 0,5 17,9 6 29/2 /.,0,41..13,0 16,2 2,6 0,2 Kruške gri/ 7 / /1Vy to treba ali ne dobre i kruške su biti Plodovi s metnja vlakana, jabuke makar krmivo da se ovo da i računase upotrebljava imaju probavljivosti krmivo za voluminozno kao osnovno treba ih ne oko da.“ Ipak 0,2h.j./kg. za smetnja kao vati u većoj Veća preživača. '.hranidbu količini/ krmivo po-/, mosebice u stoke akotropa hranidbi potrošnju zrelo.že biti lošmiris i okus a imanije pokvarenog šećera, višejavoću manjeU.nezrelom ili raznih kiseline. nečisgnjileži voća, zbog bučne potroštoća,nastalih tijekom s pore Krave krmivo Takvo mogu ili kg,plo-..; dobivati do 40 plodovi čuvanja. dužeg nje / ali i kruške, dova jabuke “stokanerado jede. biti dobro Veća ko-. usitnjeni. moraju od nepovoljno' na“ se može utjecati ličina Voćnitrop sastoji kore,sjei okus i mlijeka. kakvoću menki,peteljkijezgre,netopivih i ostatka ogrriiej neistisnuta eni voća dijelova se mora i prije soka. Sadrživećipostotakvode i voće Gnjilo crvljivo davati ili pariti, a može se kvabrzom prokuhati te podložan šećera, je ko- | hranu u za iskostočnu i se Brzo samo manjim renju; može 2“ provrije | velikim posebice! s ' ličinama u blizini opre: .rišćavati samo gdje.se pre(“s ako zom je pljesnjivo: 2 do 3 dana.U rađuje, tijekom po/ako nema mogućsebnim prilikama voćakojeulazi u / O kakvoći preradu, trop ise nosti.brze može potrošnje, i —— soka, obrade \\ cijeđenja tehnologiji u se| raširi = malo'duže sačuvati ako ovisi količina i kakvoćavoćnogtroi do 10 debljine sjeni 15'cm, 20% oko sloju U preradi obično ostaje pa.

ProštoniN na uy biti u odTo dobro voćnog tropa. mogu €“ IJA velike količine d rop, ređenom razdoblju i voćni sastavu o ovisno Svježi hraza p osebice krmiva, vrijednog tehnologiji, sirovine obrade i kvaliteti nidbu goveda. imati vrlo sarazličiti kemijski može vrijednost Beckerstav. navoJELA voćnogtropa Hranidbenu Nehring di: sirovih većipostotak može smanjiti mast

Suhe

m

/

FA

a

+

*/

|

j

“

__.

u

|

|

.

1 ,

213)

Fi

.

B

Md

.

7 -

t

, 4

9%

a.

L

da

\iaoodav

1

ti

Nviniekomic

iZ dd

i

Sirove

da

okaJ!

tisa;

“Suhe tvari Bjelančevine NET vlakna mast Pepeo Krmivo:?ive udbins1%su % ra 89108%qe ka kk, os2a 38103 .23,0\C 0,5:1,7, Jabučnitrop 0,9- 8 :.13,21,4. prosječno o | Gt5+25,0 2, 32 (6,31:0,408!

0011;4 molne1,0> 04:14,9 18,4 4,2:6,7 20,00,8Kruškin.trop..

0,311,221,8.

1,4 20,9, SLO prosječno.

6,0.00770,5 0 7“ 50,5.

12,9 0,8' 14,7 ovises 2 i snmvedorg Grožđani A :trop:30,0. bail prosječno “113,4! 94715241 07.29 11,9 a

ći

..-

|

ro

sinisma

4

šn

4

jed voćnitropdomaće preradesadržavao, Svježi

cU

IH

LJAM284

Sirove

sloriSuhetvari bjelančevine vlakna. mast ;;,Pepeo,.)\:NET Krmivo % % % % % % 5,5Jabučnitrop20,23- 25 1,381,3- 0,1511,5 1,63 6,0. prosječno“21"20,74> 111444,5 0205,75!'101,452 0,5709.11,5 1,6 0,55 tvariv“ ovise u suhoj 2107,25 27,804 .7,004 2,43/ 55,52 Grožđani trop 35,0 3,010,02,7 1,2 10,07,0 15,0_ 15,0 sadržavao.

Svježi j abučni jabučni. trop_ Svježi je či j i kruškin tropmože se | (0,28%u suhojtvari) davatikravama8 do 10 kg/dan,a 0,66% kalcija i fosfora u 0,15% (0,77% suhojtvari),;-;, .junadi u.tovuPo10 .kg/dan.

Za -razliku- od -jabučnog, posvetiti -grožđani —— treba bjelančevi3.do ivo krmnom obroku. u 'nama_i.kalciju trop je sadržavao više kalcija zornostse: (0,22%),'a manjefosfora (0,05%).

Grožđani:trop može upotrebljaorgansketvariVati.samo kao grubo voluminozno Probavljivost da ,.krmivo. se vrlo Treba upozoriti. s trop voćnog tropaije: različita ovisno.o: vrsti davati i “mora samo i nakon tako da mužnje voća tehnologiji prerade, iz jer staje iznosi 46-61%. mlijeko Na iznošenja mlijeka probavljivost utje- “ tropa može jači od primiti miris postotak sirovih o d < če | po vlakana kojih voću.

Tu se je gotovotrećina lignin. posaVoćnimože, sušenjem sebiceističe grožđanitropkojiima čuvati. ikvarenja.visoki postotak trop;se, od osušeni vlakana Vrlo sirovih i smeđe Ako Dobro. slabu voćni je svjetlo boje. trop gase probavljivost,: temosušen,: je jako pod, visokom <+) 'u i“bjelančevine su" Smatra!\se“da tamno smetrop.dobiva peraturom, slabe) vrlo probavlji- đu do crnu bojui ima voćnom:tropu: smanjenu jako Vosti treba s računati hranidbenu čime (0i. vrijednost. probavljiSos u sastavljanju 23%),' krmnihobroka, vost. Suhi i ima jabučnikruškin trop voćnitrop(goveda Svježi "obično: raslaba oko 0,53- h.j., štoje hrado i na i probavu. nidbena upose jedu dobrodjeluje 0,7 vrijednost stoga Izuzetak lokao dobro je grožđani“trop!|koji voluje trebljava uglavnom i stoka krmivo i ovce. za mirisa okusa, šeg U slabo minozno goveda ga davati do 3 gšsvogq sdjz uzimasonsdbiasidijavi se Kravama može kg a Gx

E

e

i

“

4“

9%

0091.

(|

|

-

sne

.

>

3

do

tovu

Džibra (šlempa)

-

(po: koji slliranju. pazim i posebice sihranidbu,

drugih dobrom mažu

tro-

5

i krmiva

sredstava

kg suhog junadima pa/dan. voćnog poSušenje značajno tropa ili i krmivo se s više skupljuje stoga silirati manje uspjeha pokušavalo krmivo. ovo voćnogtropa Siliranjem i vrlo kisela silaža se obično dobiva lošegokusa,kojasadrži mnogo ali izaziva i kohola a kiseline,često rezultati su se životinja.

Bolji proljev i ako se jejabučni kruškin postizali dodatak BENURALA silirao uz trop iliuz pomoć 60 (urea+BENAL) nekih u

Uz

|

voćnim tropom valove i hina staje, paziti čistoću i mužnje. provreli pljeOstaci, gijenu snivi u se ne trop, smiju naći hrateže uzrokovati nilicama, jermogu i mogu značajno smetnje probavne i okus na miris, utjecati kvalitetu, zaraženost mlijeka. mikrobiološku dobro

treba

liranim

StjepanFeldhofer

Dr.

ostatak iz proizvodnje alkohola za stočnu hranu

je alkohola, Džibra(šlempa)je sporedniproizvod industriji i slična kukuruz, hranjiva bogata ugljikošećernarepa krumpir, sirovina a

u

osnovna

hidratima.

kao i kukuruzna u džibra alkohola proizvodnji žitarica jenajčešće suhe tvari. malo Ima i vode. kvasca ostatak nakon jako slada, vrenja kukuruza,

kukuruz

Od

*

Kukuruznadžibrasadrži (po BeckerNehringu Sirovih Suhe

vlakana tvari. bjelančevina .

%

1967.):

6,58,5 Prosječno tvari u suhoj

masti

%

%

%

1,62,0 24,0

0,50,8 8,5

— 0,70,9 10,5

.

Pepela

NET

%

%

0,30,4 4,5

3,34,7 52,5

0,03%natrija, 0,74 0,7%fosfora, organske cija, probavljivosti Koeficijent suhe i iznosi oko tvari kukuruzne g željeza tvari.

0,19g bakra/kg džibre neto a vrijednost Kukuruzna energetska se 70%, može davati džibra Hranidsuhe oko u tvari. do 35 kravama 1,0 h.j./kg u količini junadi I, bena općenito džibre ovi- tovu do 20 |,a ovcama 2-5 i kozama vrijednost sirovinama za si o vrlo brzo kvari i upotrebljenim I na dan. Džibra se alkohola suo količini i proizvodnju a vatreba trošiti, još toplu jebrzo, he tvari. držati čistim ibezostataka lovetreba *hrane. ovisi sastav t akođer Aminokiselinski o treba sirovina. hranidbu porijeklu Uz davati džibrom da se dosta suhe voluminozne kukuruzna saOd krme, džibra minerala obrosuha tvar kaltvari oko: država u poveća hranidbenog 0,2% suhoj 4

DRUŠTVO DIONIČKO ZAUNUTARNJUIVANJSKU TRGOVINU, PROIZVODNJU UPOLJOPRIVREDI! INDUSTRIJI -JOINT STOCK Co. 45, HRVATSKA ZAGREB, GUNDUUĆEVA -CROATIA IZ SVOG

PROGRAMA NUDE VAM

dopunske krmnesmjese Potpune| *

*

Univerzalnu

dodatnu i janjadkozliće Mliječnu zamjenicu

HALMAC

*

Starter i gorower

*

SUPER

*

Krmnu

-

janjadkozliće i

smjese telad, janjadkozliće i

za

dopunsku

smjesu

za

krmiva

aminokiseline

krave

smjesu mliječne

muzare

sa

visokim

sa

preživače

od

za

(Francuska)

za

krave

i

13 ili19 %

sirovih

proteina

junad

sadržajemproteina(SP) sintetske najvećegproizvodača RhonePoulenc i

40% 33% sačma Sojina SP,suncokretova sačma SP;repičina sačma SP; 15% 15brašno riblje 65% SP,posije SP,kvasac 40% SP,dehidrirana lucerna 45%

19%

*

za

krmnu

Proteinska_

*

krmivima sa za PRELACza miješanje biljnim telad,

hranu

SP.

98% DL i Sintetske zaštićene aminokiseline: METIONIN 98% L LIZIN

i

Izvori

Chemie kalcijafosfora vodećesvjetske kompanije Tessenderlo (Belglja) I

od

:

*

*

*

s i 18% Monokalcijev fosfat (MCaP) najmanje 22,7%fosfora kalcija

i 25% 18% fosfora Dikalcijski (DCaP) najmanje kalcija fosfat

Stočnu

kredu

-

s

vapnenac najmanje s

38%

kalcija

dopuštenim e Premiksii dodacima bogatemineralima, vitaminima predsmjese ISILAC ZA TELAD MLIJEČNAZAMJENICA |

-

tel.

PRODAJA:KRMIVAZagreb, Tomićeva 3, 275922, hraniti telad ISILAC? Zašto mliječnom zamjenicom

Fax 434-826

i ISILAC Hranidba jejeftinija nego sigurnija mliječnom zamjenicom ISILAC-a kni litara 8 mlijekom.

Cijena jednog kilograma je8,7 potpuno zamjenjuje Telad i mlijeka. hranjena mliječnom zamjenicom manjeugiba manjepoboljeva. teladi

PROVJERITE

I UVJERITE

SE!

krmne džibrom; Kol Vk hranidbe“ izbalansirati obroke s mužnje;“ “mineralima poslije davati do vitaminima, samo: se /nedohranidbu dobiva: "mogu mikroelementima d žibrom meUz koji i "' mli- kanimaslac,“tako (da! prednost se stajati zbog većegizlučivanja | hranidbu se s uhom uz spriječit će zimNa način taj jekom. dajedžibri i što| skom krmom. krava, pojavejalovosti proljevi džibre dži-“ hranidbu uz davanje “Trebabiti oprezanpridavanju češćeprati bre. «zbogopasnosti gravidnim :kravama i od pobačaja posteljice. zaostajanja alineDžibrapovećavamliječnost, ne davati Kišna onin Bolje j e i 'na' mautječe suhu'tvar povoljno odi kravama.

Ako u se ' daje džibra. snoću mlijeka. može)se kukuruzna na Svježa. .... može utjecati promjekoličinama tvasuhe iz 20% treba i okusa upariti mirisa a djelomično nu na mlijeka, prijevozne veliku ć e učiniti jeftinijim po-:; što.

Tri, pozornost; istograzloga troškove ( ugušćava i zračenju svetiti čistoći džibru). čistoći staje, Feldhofer i mužnje,“kao vimena i'rasporedu' Dr SNI ka.

Treba

dobro

krava

——

Ad

|

SANS

o

TB

“>:

«st

Crantz).::.)

grahorica (Vicla pannonica .x

Panonska

kdtsale

|

iu

'

| |

|

mađarska još.i čegaje.u s vijetu zbog jeizkanonskenizine, Porijeklom zovu LO OGL2EVII! risk grahorica. il | kojiju STE uz temperaturu' i u spontanim U nas se nisku biljnim javlja Smatra se ako nema.snijega, da.jeozi-...polomi. imo zajednicama. od običnei dlakave grahorice mija le.vrepanonske grahorice mikonjeni .nije Maksimira štou'razgranan;* dobro 's dobro" “tenast; ali u odnosu na nove kreacije đeno, uvjetima utvr-:1<\ kvržicama.

Prodire'i!'do razvijenim ili | običnih grahorica ozimoggraška. ,/s(olsdonoM duboko, 5:70,cm 'da U literaturi se navodi dospijeva Tem tla i za i od običnegrahorice ozimogAh Iznad granau sklopu ranije dok a “u “ lišće, Maksimiru sitnije “hladna vremena ima je autor graška, su.

Stabljika puže po površini. utvrdioobrnuto.Najranije.pri: -cstabljika novi su koji 60-70 cm naraste graška materijali (120)visoko.U spjevali U Ma-: cvali početkomklasanja ne grana, raži. dijelu uglavnom gornjem kultivari ksimiru su , biljka istraživani jedlakava već Cijela pri tlu. pa: pa cvali u nonske Stabljika šivkastozeleno. izgleda! prvojpoje grahorice ali pri svibnja... mekana je, lovici do cvatnje, ' zeljasta 116 ogrubi. manje Nakon cvatnje završetku u ciee ine tvrdajiii je nas Panonskagrahorica | je cvatnje gruba:i fogal stava zbog proširena, vjerojatno s kultivara: 5složeno, oLišće perasto je domaćih (sorata) parno nemamo su: dlakave.

U mora se < jako parinliski;koje -2“16:| već sjeme. uvoziti.svijetu završava «Srednja s viticom +: u; uvjetima koja žila nešto je višeproširena tako i nema zima zato tako jakorazvijena nije jerpodnosi umjerenijih kao veliku_ "mogućnost. prihvaćanja; niske na alijeosjetljiva temperature, |...

vi

od:

4:

O2

4324

*

*“

pnnišetri

-

ui

=

,

0;

“

.

"

-,

,.>

AZ

cecace

a2!

«

PA

s

|

ooo

<

grahorice“graška: (viti- raži,: pšenicom tritikale, oslonac kao i u s čari), treba (potporu: stoga krmu, smjesi žitaricama, westerwoldskim. žitarjca vrsta)... ilidrugih ili talijanskim (jedsolistiš i“inkarnatkom svirordstm.sNenonrsr nogodišnjim) 'ljuljem je žutosmeđe Cvijet blijedo boje krmu I silažu, za zelenu a u suhijim kru-, kave), | (najčešće ssvijetle_bijele i toplijim i s . područjima ljuljevima *etaži cvates 5-6 cvjetova. inkarnatkom pan,a u, U za sijeno. smjesama višesjemena Plodije, mahuna s 3-5 skis “za kupusnjačama dospijeva sjemenki, dlakava, okruglasta, jako ali vrlo rano u u taproljeće, danje u

dlakave

ili

za

zelenu

i

issirm:

stavlja smjese manja: kositnije“sjemena Sjeme:je *priličina' kupusnjače 'jer: sjemena od kulti“ali obične, krupnije većine rano u proljeće za spijevaju skidanje dlakave' vara“ grahorice.: 1000+g kada se nije još dovoljno grahorica menkiteškole 50- grama. tako da udio u oiqi! tim razvila, jenjezin 107 zlato 60' BII! kul Panonska gts: s raži, U.smjesama smjesamamali. je:ozima: ako udio vegetacija, krenula ranije i u ostalim je može! tura)ali: sijati se: manji, smjese grahorice za Ako u:os-: je stoga rokovima: sjetve. sesije, s povetreba ranije rokovima talim kao skidanje ssijati isjetve,naročito da r aži tritikale ćanim bi udjelom ili raste vepostrnakultura, uglavnom dale te smjese. skidanju, ranom p ri getativnoveliki broj.sta-, visoke mase,koja visoke urode je o vlagi, formirajući.

Sušupodnosi, bljika ovisno Nakon se skida. kakvoće, a ko rano ako - dugotrajna «nije Tada; raži tritikale s klasanja smjese pai i a i..jaka.: ogrubi, lišćestabljika jejošjače raž brzo otvrdstoka jede slabije jer Jače pokriveno dlakama pa je.za ne“dok:tritikale Tritikale sporije.“ sušei sivozeleneboje.“ otvrdne nakon stoka ne i IF: cvatnje srednje teškim uspijeva zelene na k oličinu Dobro .Pojede predviđenu pa D a bi mase se težim smjese.

Bolje i podnosi iskoristio čak vlažtlima. podospijevaju tencijal nost- od običnegrahorice, smjesa koje ovih su rano u proljeće, a koje tla na zbog vrlodobar čegajemanjeosjetljivamraz,pa naknadnu za može i kasnije predusjev se kulturu, jer od obične sijati i one u već krajemtravnja prvojpo-' grahorice. if slobodno tlo [ovici svibnja ostavljaju sjetvu Prikladna za u s kulture navedene za je smjesama (kukusjetvu ozimim i ali i žitaricamatravama, suncoruz,sirak, sudanskutravu, za i drugim. kulturama zelenu: k elj kret, krmu, stočni dr.). i a u silažu, suhijim toplijim podsmjese. treba ove Za za skidanje ranije U čistoj: kulturi ručjimai sijeno. s povećanom sijati količinom u sjemepa jakopoliježe vlažnimuvjetima na se u Što žitarica: svibnju kasnije može čak ipropasti ili datikrmuloše biti treba i skorištava gubitke. manji kakvoće: smjesa“ uz velike | u “udio žitarica. najranije Za skidanje jetri se se u žitarica. sije smjesi' n ajgušće proljeće Može sijati tako tritikale i se za rano repicom ogršticom i siju «(rijetki sklop), Raž “nešto

1

kove

od

J

.

U

1%

BQ

i

l2arr ,

“se

'

e

o

—

*

“<:

ri

““

..

7

loša klijavih skidanje koja teško rokovima s velikim ranijim sjetve krajrujna, suši gubicima. tako da u Okvirne u sjemenaza sjetvu količine početaklistopada, jesen formira žitarica a i žitarica nabusa, grahorica smjesipanonskegranofice nekolikograna.Za iskorištavanjeiznose: 120 grahorice: i početkom 80svibnja Panonske krajemtravnja kg/ha oko 200 zrna a za se po 30-120 mi, se sije Raži sije: kg/ha trikošnjusredinomsvibnja (samo Tritikale; kg/ha 40< 100- zrnapo mž,ovisnoo tikale) 30Pšenice: 150120 kg/ha načinu isi vremenu 150 namjeravanom krmu U smjesi ilisijeno za zelenu sije Za silažu se u korištavanja. pravilu se: panonskegrahorice 40-75 kg/ha, dok za zelenu krmu višežitarice, sije 10-15 inkarnatke i 10-15 kg kg/ha s imajusmjese povećanim prednost Za sušenje talijanskog ljulja. prikladudjelomlepirnjače (grahorice). radi su nije diploidne forme ljulja, zelenu i zelenu a za Panonske krmu za lakšeg bržegsušenja, grahorice forme krmu Ako su se od 150-250 zrna se duže poliploidne jer mž. sije po i isse u s mogu sočnije duže zelene, grahorica namjerava sijatismjesi otvrdnu tom i inkarnatkom a da ne za ljuljevima sijeno, korištavati, pri oko 200 zrna U gušćem se po (prezore). m. sije bi Osnovna obrada sklopugrahorica mogla povaliti tla,predsjetvena i za i naročito jačih kiša oluja, priprema gnojidbaopisanisu u smjesu, bi se kvalitetne _krme iznose. se ne pa umjesto broju12,stoga ovdje sa

300

po

zrna

m?

dobila

u

krma

se

kosi

-

Urodi

i

.;,

grahorice s kakvoćapanonskegrahoricesmjesapanonske žitaricama:

Kultura

Panonska

Vrijeme Urodi mase — košnje t/ha

grahorica 10.06. čista sjetva U

smjesi s raži s

A

i

U

U

i

smjesi

tritikale

masi

zelenoj

u

%

škrobna

suha

surove

tvar

= vrijednost bjelanč.

10.05.-

20-35

14-20

3,0

8,0

20-35

16-20

2,4

8,0

25.04.10.05.

(17,3) i

1.-15.05.

30-50

15-20

3,0

8,0

15.-31.05.

25-40

15-22

3,0

8,5

U

smjesi s pšenicom

19,2

se uvozne domaćih već siju (sorata) panonskegrahorice nema ali i osobina i se rezultati razlikuju, sorte.često nedovoljno poznatih stoga i iskustva [panonskom smjesama; grahoricom njenim s Prof. dr. Zvonimir Štafa

U

nas

kultivara

.

tel.

01/432143, 272703 taxi01/431803 kod nas Samo možeto dobiti originalpaklrano sjeme poznate kakvoće "SEMENARNA" LJUBLJANA

PROIZVODIMO, IZVOZIMO atwa..._.godsiikt; I UVOZIMO TE o misi PRODAJEMO NA VELIKO 1 MALO; ves sjeme ratarskog krmnog bilja past. šdtčbtogoas# ++. a.s." a..... =soapaso te... * kukuruz h ibridni VG. 100dhe 600 se... +

-

+

.

.

-

*

-

grahoricu ozimu|jaru crvena, djeteline: bijela, švedska, lucerna stočnerepe

NUDIMO VAM: *

.

| ostalo sjeme dometa svakom sve

ebno

alate i zaštitna sredstva

se Opskrbite našimsjemenom u i našimprodavaonamapoljoprivrednim u apotekama cijeloj Hrvatskoj.

(B)

“Veterinarstvo“" “a

a

Ao

Za

ča

VB “,

ALE

Poremećaj

|

oak

Beka

xs

A

*

>

:

ROZA DS

x

vimena'sši OT S NIL

<

ELZA

Roi

sekrecije

> UTAPA

NE

PARI:

BZAĐAS

A

=

|

16) | CBISERItO COTSTS Prilikom | i na na opažaju se! poremećaja sekrecije vimena, mlijeku vimenune mlijeku.! promjenekojebi upozoravale ali leukocita na u bolest, jepovećanbroj nema Bakteriološka u mlijeku mlijeka istodobno jslarom enegativna, tj.HOR pretraga | ONIEG dob mikroorganizama!“ inmipito kin | kdo] mi < UL + Z\Ž ŽOVA 1 KHIMAZ m3!

"NARA iGULS AA hk RO Uzrok iritaporemećajanajčešće je vimena jE cija pregrubom mužnjom, zatimneredovita mužnja, .Predugo. m sl vimenu,, držanje stroja, mužnju: za na ,AnOG pra mužnja odnosnotzv; strojem na zno, nadaljenepotpuno: izmuzava-pa hormonski a njevimena, često'| poA ciste na remećaji(npr. jajnicima)> 5/u 350 biti.

«3 leukocita u mlijeku;može Broj poremećaju povećanuslijed različitih pogrešaka “cije. su slični Tom kroisključuju ili u prehrani produljenog muznog katari se vimenakoji | Šnični razdoblja, uz , (ja-,“pozitivnom pojavusteriliteta 'bakteriološkom .pretraDres krava. mikroorgani1 umiso ui nelaćom, mlijeka uohodrgom sakršeljat u poremećaja mijekuj | Vime'“'?:zama Znakova liječenja MRrmežane na nema, a pregledomvimena i mli-dlaletelza sekreNema jekaprije utvrmužnjenijemoguće treba tijekom cije, postupka: n ego | d a leukocita u diti se broj utvrditi mlijeku arene i pregledomKrave povećao. i ukloniti poremećaja olsizo svuzrok Uklaondsuoa ga.

INED o/s broj uzroka se mlijeka smanjitće | Poremetnja "utvr: njanjem prilikom, redovitog -,leukocita đujese uglavnom u Ddjek mii krava mastina sekrecije pregleda sustavnog se suzbija pra| gud tiskoji radi se kro- + vilniom obavlja otkrivanja i strojnom mužnjom,| ručnom 5 ničnih“ se. pravilnom,uravnoteženom upalavimena.Poremećaj: i dostat| utvrđuje“ lako | se mastitisKrecije nom održavanjem prehranom, po-: Nakon temastitisštojeobavljen stom. trebne ruku muzača,| opće higijene utvrđen rada viporemećaj testi i | opće pribora higijene stamuznog obaviti ibaktejejoš mena,potrebno zasuši-. ..je, pravodobnim.i. pravilnim, riološku \suzbije <“vanjem:.vimena\, mlijeka. pretragu Ukoliko sustavnim. i nađene nisu negativna, ona Ktslje “KM tj.ako ruuake FRANA: a poe trke se BE GRAPI (o sasvim: jeosigura Ko riječ. o: poremećajusekre-/<. da'je: Dr. StjepanBanožić!? no 400044. '

zakio

M

:

FCI

S

fu

:

2:

aša

1

i

I

“

i

“

smeia

,

|

ža

'

1

42

10

05 (skrivene)infekcijevimena BVGTA mamin koje promjene bi infekcija,Vi

Latentne slučaju“ latentnih 1

U

vovers lak na

<

BNnar

Yi

u

Poremećaj infekciju. različite bakterije i mađuje Slaini brojamastitis(mikroorganizmi) kojiuzrokuju u mlijeku, leukocita a Latentna infeknjem reagensom njeupalneprocese. skrivene infekcije, dijagnoza vimena incijaje jedan od čestihoblika se bakteriološkom pretra“ utvrđuje pregledom: fekcije vimena.Kliničkim mlijeku u mlijeka, čemu se pri vimena na crnoj gom ipregledommlijeka nalaze mikroorganizmi. različiti podlozi nikakve ne mogu se zapaziti potrebno. liječenja o s amog, je Prije , riječ je promjene.

Pokatkad, kada poboljšati. manjiminfekcijama obrambenesnamužnje, prilike higijenske i se u' i opće u s tavljaju organizma vimena, Ako. higijenske prilikestaji. ge nadvlai i nakon uzmognu se ponekad bakteriološkom prepogon toga dati. . pa. upala * * ' mikroorganizme, utvrde m ikroorga“' “mlijeka tragom dotreba se spontanoprolazi.

No, češće liječenje početnizmi, provesti da vimena.'U kom višemjegađa infekcija potraje liječenju zasušenja da se na secii njunadovežekronični se koriste samo 'antibiotici! kojisu katarvimena. preporučeni: nakon "bakteriološke" I dobivenog mikroorga: pretrage Bolest antibiograma!: uzrokujurazličiti masti-. dobro liječiti antibiotskim Nije nizmi u vime kojidospijevaju uglav- ma prethodne bakteriološke! “ bez ili kroz kanal zanom pomoću sisni < pretrage m lijeka.“““ ostalih na mlijeka vrhusise, kapljica intek: latentnih nečistom dolaze dodir steOsnovna u s koje preventiva i je Bolest ljom drugom prljavštinom. visokog“stupnja! cijaje održavanje muznih kod ruku najčešća životinja mužnje, muzača i: smje-. higijene priaiisto tako i.odrbora u u za štenih stajama kojimavladaju mužnju; zatim se neu pa loši zoohigijenski uvjeti, žavanjeopće higijenestaji; da i sustavna -naj-. uzgojboluje rijetko događa cijeli sanacija dezinfekcija od takveinfekcije. “je manje. dvaput:godišnje“!:Veoma muzača:i njeg Znakova bolestinema. Kliničkom važnaopća higijena: navike.:2 higijenske dobre vimena gove pretragom ipretragom mlije\Banožić Stjepan Rana! ka prije .Dr. mužnjenenalazesevidljive. pik NOTE U svaku stolu Reagens za brzo otkrivanjeUpala vimena menu

se

tentnu

nalaze

utvr-:

se

:

'£ ovsic!

ri

Ž

K+

a

po

X

BI-IF.

.

e>nA

IMACIDI

<

NIUE

z

VT

krava(mastitisaj U.M.T.

iga ok FekFa t-

e

HJ/AC

Ta

ih od najozbiljnijih kočnica jedna vimena u Upala (mastitis) rentabilne upala!

Uzroci razvoja proizvodnje zdravogi_kvalitetnog mlijeka. biti raznovrsni, od prekomjernog izmuzivanja vimena,neprikladnog mogu nadraživanja mehaničkog mužnje, načina vimena,npr.zbog lošepodešene, i nedovoljne higi-, ishrane te,slabih. mehanizirane mužnje,do neprikladne mastitisa., odnosno vimena bakterijalnih jenskih uzročnicima uvjeta, infekcija. krava: muzara

U

11;

\

što prateupalne krava biti vimena mogu nagli biti i ali dljivi,mogu mjesecimapriZnakovi

procese i vi-

kriveni.

akutnih

vimena

upala naglih, lako i brzo to su uočljivi; obično biti npr. vruće bolno mogu i/ili vime, napovišenatjelesna temperatura, proglosmanjenjelučenja mlijeka, mlimijenjeni izgled(konzistencija) hraza životinje jeka, smanjenaželja i znaci dakle su zanom sl., koji i mogu se mjetljivi prepoznati.

Znaci

većanibrojveć spomenutih skih stanice to su različite stanica; no mekojeovdjenećemo nabrajati đu stanjimaprevladavaju leukociti, nice i kao stanice. “gnojne" poznate Ovisno i vio jačinitrajanju upale mena mamože sadržavati mlijeko iliveću količinu tih stanju gnojnih odnosno se nica, gnojakoji izlučuje kao obrane od posljedica organizma Jasno da te stauzročnika upala. je, nice mogu vripotpunoobezvrijediti životne kao namirjednostmlijeka somat-

nice.

Kronične upale(katari) iz zdraSmatra da zdravo se mlijeko, se traju mnogo ozbiljnijima; dugo aktivne u vimenamože vrijeme vog znaci bovremena, pa imjesecima, (lučenja sadržavati laktacije mlijeka) biti lesti mogu nevidljivi, pojavljuju 250.000 somat200.000 približno i tek kad se vidljivi postupno postaju tiskih stanica 1 mililitri u (jednoj Ova bolest uzela maha. vrst je upala mlisućinki l itre) mlijeka.

Međutim, i od akutčešća opasnija je mnogo iz vimena zahvaćenog jeko upalom i nih veće upala uzrokujemnogo ovisno o sadržavati, jačini može se upravo što najčešće štete, stoga i višemiliupale,čak petnaestak otkriva kasno. mililitri. tih stanica u juna(!) jednoj somatskih stanica vimena u mlitaŠto jebroj Posljedice upala mogu i vimena. kođer biti različne: lučenjemlijeka jekuveći,jačaje upala i vrlo ili se Posljedica jakih jakihupala postupno naglosmanjujepa biti ne vimena i kvaliteta i hranidbena jemlijeko kojemože čak prestaje, i za samo proškodljivoneupotrebljivo vrijednost mlijeka opadajuzbog i osobito se nego je prehranu, djece, može mlijeka, mjena sastojaka Treba takonormalni za promijeniti izgledpojedi- neprikladno preradu. đer istaknuti da se slaba nih četvrti kvahigijenska vimena,higijenska kvaliteta liteta slaba do ili kojaje posljedica loša mlijeka postaje mlijeka somatskih vrlo loša tzv. prisutnosti velikogbroja zbog povećanjabroja nikakvim stanica somatskih stanica mliu ne mlijeku može zbog čega odnosno za pojekomože postati neupotrebljivo postupkompoboljšati, i za a pa praviti. ljudsku prehranu preradu, iskorištenje (randman)priindustriju vimenu praprocese često Upalne u proskojpreradi mlijeka mliječne odte i tzv. pHpromjene U izvode slumnogo jemanje. težim kiselosti nosno se mogu koje mlijeka vrijednosti, biti i gučajevimaposljedica može ili u četvrti više istog pojaviti jednoj odnosno u životinje, bitak njezin kraj isvimena. iz svake četvrti Mlijeko klaonici. vimena ima pHtog,zdravog i akutnih i nost se između kroničSigurni pokazatelj može 6,4 6,8štovrijednih kako viutvrditi četvrti upala, pojedinih pomoću specijalnog mjertako i vimena Kod mena instrumenta nog cijelog je po(pHmetra).

12 vimena

sma-

-

čega oboljelim vimenom, četvrti vikružnim testatora s no ćine pokretanjem upalama pojedinih obično dva a se mena veća izmiješaju. je pHMogu pojaviti tipa od navedenih. reakcija: prije rijetko manja vrijednost Međutim,promjene pHPrvi se na motipreakcije temelji i somatskih kao stapovećanibroj vrijednosti kiselosti gućoj promjeni (pHbiti i nica u mogu mlijeku posljedica se različni nosti) mlijeka.

Javljaju vrijednormalnih fizioloških)tonovi indikatorske (prirodnih, se nabojekoja takve u procesa organizmukrave; lazi u reagensu, u uzorcima mlijeka se u promjene mlijeku pojavljujupri iz te pročetvrti pojedinih vimena; steonosti u na početku i kraju krave, na moguće mjene boje ukazuju vimena i 10-14 dazasušivanja tijeku u procese č etvrpojedinim upalne nakon na telenja.

Stoga,povećani krava

odnos-

s

litre reagensa

nakon

se

teku-

>;

stanica

tima

kao

vimena.

broj mlijeku i ne promjenapHmlijeka značajje mnogo Drugitipreakcije navedenim u i se a na promoraju, vrijednosti razdobljima, niji indikativniji temelji biti znak u vimenu. upalnih mješa(konzistencije) procesa mjeniizgleda i reagensa.

Naivine uzorka mlijeka i kronične vimena Akutne moupale ako me, sadrži povećani b roj mlijeko i otkriti brzo se pojednostavno somatskih u gu se, će stanica, njemu za reagensa povemoću otkrivanje nakon se s reagensom promiješa što somatskih stanica u mlićanogbroja ovisno somatskih o istaložiti, broju skoro nezareagensa kojije jeku, ilivećakoličina talostanica, manja i rano brzo za otkrivanje ga u obliku sitnih niti ilikrpica, mijenljiv ili će vimena krava s upalnimprocesima s uzorkom u tekućina šalici dotičnoj fazi bolesti.

Radi se o u već početnoj ili više izgled manje poprimiti mlijeka i provrlo srazmjerno pouzdanom sluzave do želatinozne to mase; je vjerenom pomoćnom dijagnosti- siguran znak da uzorak mlijeka k oji takve otkriva sredstvu čkom koje vrlo veliki se sosadrži broj ispituje biti u mogu koje promjene mlijeku matskih stanica. ili znak obomastitičnih predznak Istovremenom tonova usporedbom ljenja. i sva boje promjenakonzistencije i nastanu iz uzetih uzorka što reakcija Tip intenzitet četiri mlijeka pojeiz kad mali se vimena dinih uzorakmlijeka početvrti (usporedistog vimena ili iz uzoraka se četvrti cijelog ba jelaka, jedinih jer testiranje ili malo vimena ves istom na izmiješa istovremeno, istoj mlijeka obavlja ovise diodnosno se ćom količinom može reagensa plitici, testatoru) somatskih rektno stanica u o razlike u lako otkriti da li broju postoje boji i o doi mlijeku aktualnoj pHtekućina konzistenciji (izgledu) ukratko bivenih uzoraka mlijeka.

Postupakje vrijednosti ovaj: miješanjem mlijeka i one na ukazuju jasno reagensa; U testatora četiri šalice plitke (pli- poremećeno lučenjemlijeka, odna su tice, pladnja kojem šalice pri- nosno ili na jaču slabiju upalu poizmuze iz svake se čvršćene) četvrti jedinih vimena. ili četvrti cijelog određenim vimena, redosljedom, mililitre 2 Velika u po približno mlijeka, vrijednost novog reagensa svaki uzorak doda 2-3 miliU.M.T. brzo za povećamlijeka otkrivanje somatskih

u

-

13

mliovisi i somatskih liječenje: oboljebroja: pravodobno nog vimena. se jekuje'I log u'tome,što njimemože tih staotkriti povećanaprisutnost nameće od sebe: sam Zaključak se nica i u uzorcima skupnogmlijeka, neposredne. proizvođače _ mlijeka iz kablića, daklemlijeka muzlica, treba, u njihovom interesu vlastitom Nakantiivećihspremnikamlijeka. i rentabilna veća proizvodnja u takvim slučajevima ravno, pozi- zdravog i kvalitetnog atoje mlijeka ditivnereakcije seprocijenjuju nešto u neposrednu konrektno uključiti drugačije i taštoje razumljivo, jer trolu kvalitete odnosno mlijeka, u od većeg kvo mlijeko: može potjecati u s otkrivanje, vlastitoj staji, krava broja kravas vimenima_ različitog damlijeka, poremećenim lučenjem stanja. zdravstvenog No, reagensje kle krava čije s adrži mlijeko povese da dovoljno njimemože osjetljiv stanica.

Dok se ćani broj somatskih otkriti somatskih stanica to ne postigne, prisutnost u teško je dogledno u kojepotječe mlijeku od.skupine o čekivati značajnije vrijeme promjeako među ima veći krava; njima broj Za ne postojećeg način stanja. takav odonih- jačimupalamavimena, poproblema rješavanja danas ovog nosno s sojakopovećanimbrojem s svi stoje preduvjeti.

Takav pristup stanica'u matskih mlijeku. bi ne samo potaknuti interes mogao i Sprečavanju/suzbijanju kroničnih neposrednog proizvođačamlijeka katara vimena se na (upala) poklanjala koji tajnačinmože povećati proido sada velika ili s i kvalitetu pažnja,manje je izvodnjupoboljšati mlijeodse ka i višeuspjeha,“ali učestalost, njegovasaznanja nego proširiti mastitičnih nosno raširenost obolje- i unaprijediti edukaciju. nja nijebitnosmanjila!

Među!naj- S tim u treba reći da se “ vezi posebna važnijim razlozimatakvogstanja, otkriza U.M.T vrijednost autora reagensa prema mišljenju ovog članka, somatskih povećanog vanje. “broja edukacija jestjošuvijeknedostatna u u mlijeku stanica s astoji upravo proizvođača neposrednih“ “mlijeka. što vrlo postupak je otkrivanja tome, za poznatoda je SvimajeEKO i da jeftin jednostavan taj brz, tako, ,,i.sprečavanje. suzbijanje tEGK raznih više minimalni uz vremeutrošak oblika vimena.važnoda se . posao, i nena, mogu obavljati osobe koje o dređeni ispune od kojih preduvjeti predznanje. stručno maju posebno smo (dobri uvjenekeveć spomenuli Svaki s mlijeka proizvođač može, d ovoljna držanja krava, ti kvalitetna i ino kontrolirati mlisam malo vježbe, kako u h igijenski dobri uvjeti krava znatno olakjeko što svojih stajamatako i,ucijelomdomaćinkrava rano s upaotkrivanje šava neposrednog proizvođača mlistvu. olakznatno a to lama vimena, opet jeka,čistoća opreme .za. mužnju pravodobnu veterišava intervenciju bez tih itd.); ispunjenja preduvjeta nara kada i ako potrebna. je ne može,se očekivati unapređenje mljekarske_. proizvodnje.

Međutim, Stoga, — pomoćno = dijagnostičko među brzo U.M.T. _svanajvažnije za uvjete spada sredstvo otkrivanje krava somats kakorano i brzo. kravas otkrivanje povećanim brojem poremećenimlučenjemmlijeka, skih stanica u odmlijeku namijenjeno somatindividualnim nosno:s u povećanimbrojem je, prvom redu, proskih stanica: ui kako o tome na mlijeku, jer: izvodjačima mlijeka, malim,

stanica'u

BOL

i

-

-

14

rentabilnost proizvod: takoi nasrednjimi većimseoskim/ tako povećati Ano; GIRNLA: ONA MMA2 | i gospodarstvimafarmanjemlijeka. obiteljskim i ali isto tako otma, U sljedećem mljekarama, _ brojuovog časopisa kupljivačima_i. prerađivačima mlije-: ć emo, objaviti kao posebnoizdanje, ako te kupcimaKrava'u: Vrijeme“ i ka, korisneinformacije, jednostavne < -solaui lopsu i tivnelaktacije.:2) upute objašnjenja u svezi praktične s“ reamože ovog upotrebom specijalnog Upotreba 'reagensa::U.M.T.“ “Te “'su i znatno namijenjene “upute: gensa. pomoći prizaštiti, obnovi pe KLEROM upravo očuvanjustočnogfonda,doprinijeti sjionsnit povećanjuproizvodnje. kvalitetnog mlijeka:: \Uhlik smanjiti troškove liječenja mlijeka, Dre B. i E BELOVIKE1 |

\

o

6x

-

istainim

b

ra

=."

OMILeONOD

izil

poNe

PIONEER E

2D912

81

SINE!

ŠlO

svjaemiu?

|

e

sAsliM

1,

«+;

BjBIII

=

-

d O.

BA

SJEME o.“ /"T 9 MAKSIMIRSKA E ZAGREB da B2510000 |: i3ido SOROATIA 2109 2339IONEER. NI: KATELEFO -+385/01 591 bismsn 0142:401+8385/01P Ade306 TELEFAX: (1:+385/012339-592: sinsutibsna «oiloq sis 2339-590 Poljodjelci, “sje id sjetvu1 Ploneer jeza godine 0.0:1za 1997.

Vasdovoljne količine pripremila Tvrtka za različite Pioneer hibrida kukuruza (zrno, [zarazličite namjene klip, uvjete proizvodnje ebswv silaža silaža, zrna). višegodišnjim u širom ali i kukuruza su hibridi PIONEER pokusima Hrvatske, širokoj na Vašim proizvodnji oranicama, rodnosti na većdokazali izuzetnu prilagodljivost svoju i ivinaiod bgtviigojlaq zemljišne Hrvatske; klimatske uvjete mre kalibrirano testa što i u jejamstvo je, visoke jeklijavosti Sjeme prodaji visokog i i Ujednačenog u vlažnijim, proljećima...1, odličnog nicanja i hladnijim BVGd s|0a kukuruza PIONEER-ovih hibrida u 1997. godine , sl: Pregled prodaji 19fRmon *

ik

ž:

1201

zum

|

+

Brniits

1GO

92

i

siičob

alamsN

svorido

snvob

i

sv

#s

e|ovssT

BVIĐlEmus

i

u

“?

ixinesiv',edozo

i

O

92

'

Snu

u

“,,

i vajitnss sU

ili dođite. na telefona gornje b rojeve potrebne informacije javite:nam sve 15.

1997. p očinju “Ploneer zimskesastanke" koji , siječnja godine. izvješeni plakati biti će 10-ak dana prije sastanka" selima održavanja svakog “Zimskog po oni i sastanaka. s točnim su i Povedite svoje održavanja i prijatelje, terminima mjestima iHibsid atelc gottadošli! ulE PRIDRUŽITE SE iq NAJBOLJEM OSvižistamnimM

Za

se

na

Bićiirmos

IO

SNnVeno?ntamvEe»s raja

|

BSE

“ri .L.

UZONADVE

&

sna “

MORO

sidobo

82

VnlJODI

e

*.

19

)

sas

«sma

mam

6OSVOop

Go

!

4

POrv

IŽ

UVEGETI

€

=

BS

a

+

Kreditiranjerazvoja iobnove

poljoprivrede

temelju Republike uzgoj junica godine, vatske računa o za -zanabavu i radove osnivanju Posebnog opreme građevinske i obnove kreditiranje razvoja poljopriv- 5 godina, rede ministar i (NN54/96.), poljoprivrede za tov stoke 1 godina, šumarstva i ministar su financija donijeli za program Pravilnik i načinu o prerade poljoprivrednih uvjetima korištenja 5 sredstava i obnove proizvoda godina. kreditiranje razvoja poljoprivrede (NN73/96.). počeka proizvodnju Razdoblje mlijeka 3 tov stoke 1 govedarstvu je godine, Za lista donosimo čitatelje Mljekarskog ostale 2 godina, namjene godine.

Pravilnika odnose krese na dijelove koji se u visini od 6% ditiranje: govedarstva, proizvodnje mlije- Kamatna stopa utvrđuje ka i mesa, i ovaca od 4% za rasplodnih goveda, godišnje, proizvodnju mlijeka i opreme te za koza, objekata namjene. godišnje.

Na

odluke

Vlade

Hr-

-

za

-

2

-

-

-

-

-

za

za

u

za

a

za

a

korištenja propisujuuvjetiinavrijeme čin i obračunava sredstavisini se reu korištenja, kriteriji počeka namjena doblje i obnove dovne kamate i iznosu iskorišva za kreditiranje razvoja poljododaje računa drte čine osnovicu s u okviru privrede posebnog tenogkredita,zajedno anuiteta. za žavnogproračuna (Ministarstvo poljopri- utvrđivanje vrede i šumarstva).

Zatezna kamata za a dospjelenenaplaćene obveze će po kreditu obračunavat Pravo fizičke i pravne korištenja imaju se u visini zakonom vlasnici i korisnici propisane. osobe, poljoprivredi nog zemljišta gospodarskih objekata, Kredit se vraća u polugodišnjim anuitebave se koje poljoprivrednom proizvod- tima. i udovou njom Republici Hrvatskoj koji Ukoliko Pravilnika. više program ovoga ljavaju predviđa namjena, uvjetima MPŠ će odredit rokove i uvjete prema Učešće sredstava vriu iz programa. predračunskoj pretežitoj namjeni ulaganja može iznositi: programa jednosti Ministarstvu se Zahtjev podnosi putem nabavu stoke do 70% za ovlaštene banke. rasplodne poslovne Ovim

Pravilnikom

Kamata

se

kredita

za

i raz-

-

-

-

zatov

stoke

do

za

ostale

namjene

sve

40%

Uz do

40%.

Povoljniji uvjeti područjima pointeresa R.H. sebnogdržavnog od

na

Kreditiodobravaju se

s

otplate:

rokom

troškovnik

priložiti:

ulaganja 150.000,00 kuna (investicijski elaborat), dokaz odnosno o vlasništvu korištenju zemljišta, mišljenje poljoprivredne savjetodavne službe Ministarstva tražeopravdanosti nog ulaganja.

-

su

zahtjev

treba

iznad

za

-

-

-

za

stvu

16

nabavu -

5

osnovnog

godina, .

stada

u

govedar-

o

—_——-_

neće

Nepotpuni zahtjevi

se

razmatrati.

Korisnik

kredita

pružiti

dokaze

mora

o

osiguranju ukupnih predOdluku kredita donosi Viodobrenju računske vrijednosti ulaganja (vlastita jeće financiranje razvoja poljoprivre-sredstva, kredit banke ili kredidrugog de. Ministarstvo s Hrvatu govor sklapa tora). skom bankom obnovu i ovlaza razvoj, štena banka kres korisnikom Sredstva se koristiti poslovna mogu isključivo dita o kreditu. ugovor zaključuje odabrena za su uz izvorne namjenu koju sredstava

do

o

za

a

za

Korisnik

ugovora

kredita

prilikom zaključivanja kreditu prilaže: Kontrolu

o

a)

dokumente

1. osobnu

2. dokaz

dokumente.

za

namjenskog korištenja inobavlja Ministarstvo, poljoprivredna Hrvatska banka obnovu i za spekcija, i ovlaštena banka. razvoj poslovna

ugovora sklapanje

iskaznicu o

vlasništvu

nekretnina

kredita

slučaju nenamjenskog korištenja instrumente za b) osiguravanje vraćanja stava i prilaganja neistinite dokumentakredita svrhu i sredcije korištenja odobrenja 1. izvadak iz za zemljišne knjige proved- stava, Ministarstvo, ovlaštena poslovna bu nekretnine na korist prava banka tražit će izu založnog c jelokupnog povrat Ministarstva U

sred-

u

kredita

nosa

konom

(četiri) mjenice dužnika i2 kredita, solidarnog (dva) jam-

2. 4

bianco

od

korisnika

s

zateznim

kamatama

za-

-

propisanim.

Stjepan Brlek, dipl. ing.

ca.

ZOO

PROIZVODNJA

TRGOVINA

—

—

EXPORT-IMPORT

ROVIŠĆE, Žabljak bb 43212 Tel:

Tel/fax:

878-034

STOČARSTVO: hidraulički stol za stoku i za operacioni krupnu stojnice čišćenje papakakopita krava za stoku vrste napravu za teljenje (2tipa)stajališta (3 veza) dermo ležišta za štale slobodno sve držanje tipove pojilica automatske hranidbene sisteme za stijene izgnojavanje ostali sitni pribor potreban stajama ZA SVE PROIZVODE 2 GODINE! GARANCIJU DAJEMO PROIZVODI

*

043/878-059

OPREMU

ZA

_*

*

+

*

*

*

*

-

*

*

*

*

*

u

+*

17

___—_

"

*

.

I ] bt “

DEE,

Lare

GSV

zložbezžšš

poem

PIR

sa

x

me

RJ PT:

ža >>

Na,

Eat

i.

UK

RJ

KS

A

LOEa

bia

REKET

NAI

ROP

*

AK

doje

gra

Po

x.

Na

[3 *

X

1

tae

AJETE

poj

et

:

s

JA

»aut M

La

Ko

“e

da

4. međužupanijski stočarski sajam Bjelovar Gudovac 1996.

-

1.556

1.820

proizvelo laktacije pod pokrovidevet u a Ministarstva prvojkontroli poljoprivrede kg mlijeka, teljstvom u i 16,16 23,5kg mlijeka, šumarstvaRepublikeHrvatske, Županijebjelovarsko- kolekcija simenkrava 9 ostalih organizaciji i većeg talske gradaBjelovara bilogorske, p rosječna proizčija pasmine 4. iznosi održanje dana 305 u brojasuorganizatora laktacije vodnja izložbeno4.413 međužupanijski mlijeka, kg “Gui gospodarski sajam stočarski prodajni bikovske 23 krave majke, kolekcija 96.". dovac. u 305 p roizvodnja prosječna čija j e i uzvanike prigodnim dana laktacije mliIzlagače, iznosila 4.957 goste kg su gospodin pozdravili: govorom jeka, Ivan Županije bjelopodžupan Raos, simen10 steonih junica kolekcija Josip gospodin varskoiz talske čijih j e Austrije, pasmine grada BjeloKurtakgradonačelnik bilogorske, lakdana 305 u dimajki proizvodnja vara, E rnoić gopodinMiljenko 6.185 bila selekmlijeka, rektor Hrvatskog kg tacije stočarskog Ivan Krolo smeđe steonih 5 predsjedcijskog junica centra, kolekcija komore nik HGK Župaiz gospodarske čijih jeproizvodpasmine Austrije bila dana 305 u nijebjelovarskolaktacije gosponjamajki din Željko Županije 5.720 župan Ledinski bilogorske, kg mlijeka, a izložbu je bilogorske, bjelovarsko 5 krava holsteinkolekcija i šuotvorio poljoprivrede ministar od su domaćiuzgoj kojih pasmine friesian Hrvatske marstva Republike gospodana tri u 305 prosječno laktacije din MatejJanković. u 7.974 jedna kg mlijeka, proizvele U i gove1.980 dana 100 p osvećenom izložbe dijelu mlijeka kg laktacije iz darstvu su mliproizvođači žuu izlagali kg kontroli prvoj 25,5 jedna kobjelovarskopanija: jeka. virovitičko privničkobilogorske, poZa je predvedeno prodaju aukcijsku te i zagrebačke dravske županije, križevačke, 76 rasplodnih s imentalske junica paiz iNizozemske. izlagačiAustrije u junica majki Proizvodnja smine. i izlagači izložbi su Na 4.009 bila dana sudjelovali 305 kg je laktacije vrsta ostalih 50 Prodano stoke,poljoprivredne mlijeka. junica. je induprehrambene mehanizacije, u zgajivačima dodijeljene i Mađarske Najboljim iz Češke, Slovačke, strije i su drugo. d iplome nagrade, Slovenije.

Za svaku je prskupinudodijeljena izabrane: Za izložbu su a va, druga i proglatreća nagrada, steone 22 jukolekcija rasplodne i šampionkaizložbe. šena je nice je pasmine čijih simentalske i Steone I. treća laktadana d ruga junice u 305 prva, majki proizvodnja bila nagrada mlijeka, k g cije 4.101,00 ĐurVinko 1. simen15 krava M ičetinac Ferenčak, prvotelki kolekcija đevac za od u 100 talske oteljenu Vasiliju junicu šest je pasmine, kojih Od

30.

08.

-

1. 09.

dana

1996.

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

18

aa

boo

os

s

o

—

—

doo

o

oo“

-

4

godine.Proizvodnja majke Marijan Hartman, Trema, 5.565. kravu Dika 1992. s za Žabno kg mlijeka.Nagrađen oteljenu kuna _ i naturalnom U 305 dana 9.621 na1.000,00 laktacije proizvela gradom. kg mlijeka.

2. Ivan GostovićVrbovecza Basrek, Sv. Ivan 3.

Marijan H artman, T rema, Proiz1994. junicuMicu,oteljenu 1993. Žabno za kravu Alma oteljenu 6.575 vodnjamajke kg mlijeka.

U 305 dana 5.324 proizvela laktacije Sv. 3. Zdravko Hlebec,Cirkvena, kg mlijeka.

Ivan Žabno za Biba junicu oteljenu V. i bila 1994.

Bikovske majke druga prva, Proizvodnja majke je treća 5.034 nagrada kg mlijeka. krave lI.Mlade Vrbovec za prva, druga i treća 1. Ivan Basrek, Gostović kravu Maza U 1991.

305 nagrada oteljena dana 5.184 mli1. Željko kravu za laktacije proizvela kg Đurišević, Rovišće kuna i s kontroli u jeka.Nagrađen 1.700,00 Ema,oteljenu 1994., prvoj od naturalnomnagradom.

19,5. kg mlijeka.Nagrada kuna i naturalna 1.000,00 nagrada. 2. Vinko Ferenčak, ĐurMičetinac Ka2. đevac kravu Beba 1992. za Starčevljani, DraganSabolek, oteljenu kravu U 1993. za U 305 dana 4.922 pela Beba,oteljenu laktacije proizvela kontroli mliprvoj proizvela 21,0kg kg mlijeka. jeka.

Ka3.

Starčevljani DraganSabolek, Sveta Ana Đur3.

Račan, Marijan kravu Muchi U 1992. za pela oteljenu đevac kravu Zrnka 1993. za oteljenu 305 dana 4.403 laktacije proizvela kg U kontroli prvoj proizvela 18,2kg mlijeka. mlijeka.

VI. krava Ill.Ostale krave i Šampionka prva, druga treća izložbeje Elisa U 305 1991. oteljena godine. nagrada dana 6.682 laktacije 1.

Sveta Đurproizvela je kg MarijanRačan, Ana, masti. s mliječne mlijeka kravu đevac 3,94 posto za 1991.

Riba,oteljenu Vlasnik iz FerKovačević U 305 dana Franjo je 4.749 laktacije proizvela dinandovca. kg mlijeka. kuna i natus od kuna Nagrađen 1.300,00 Nagradu 3.600,00 dodijelio ralnom kuna a nagradom. jebjelovarski sajam, 1.000,00 zvono Šampionsko 2.

Drago Cimaš,Bolč Farkaševac SirelaBjelovar. firma Gumex farm.

Hrkravu Lola U 305 1993. za dodijelila je oteljenu vatski centar dana mli4.641 stočarski selekcijski laktacije proizvela kg tradicionalnu dodijelio je diplomu. jeka.

3.

Sv. i svim su FranjoKoščević, Brezovljani prvoDiplome dodijeljene Ivan Žabno za kravu Duda,oteljenu nagrađenimproizvođačima.

U 305 1992. dana laktacije proizvela i 4.622 treće Drugo proizvođači nagrađeni kg mlijeka. i su novčanih pored nagrada primili IV. Holsteln friesianpasmina naturalne “Sirele" nagrade Bjelovar, i prva, druga treća nagrada “Zdenke" Veliki PIK-a VrboZdenci, 1.

Hartman Sv. Ivan Marijan Trema, “Podravke" i vec, Koprivnica drugih kravu Tena 1992. Žabno za oteljenu sponzora (njih 78).

U 305 dana 8.972 laktacije proizvela Brlek kg mlijeka.

Dipl. ing.Stjepan 1994.

Sv.

2.

Ivan

-

-

-

-

i

-

-

-

-

-

-

-

-

-

19

MUZNI UREĐAJ ZA KRAVE IPOSEBNO ZA KOZE KUPUJE NAŠ PRETPLATNIK. OBAVIJESTIOČEKUJEMO

-

RABLJENO

ADRESU HRVATSKO MLJEKARSKO DRUŠTVO

tel. 01

NA

420

424

31/III ZAGREB, OGLAŠAVAJTE I VI U NAŠEM ILICA

BERANE

Pisma

SRA

čitalaca!

g

U READ

-

VAŠEM MLJEKARSKOM LISTU!

TAE

Poštovani urednici “Mljekarskog lista"! kosti.

iznemogle štojetopla)grijem stare, Sjedimporedtoplepeći,(sretna mi pune suza. curi mi iz nosa, su me u oči Peče grlu, mi bašpreviše uhvatila me žao Nije jegripa. prstima Svojimdugim,zločestim zbog toga. dobre strane.

Igripeimajusvoje bilo bi da od sam dosta vremena pa pomislila zadnjeg pisma, mojeg Prošlo je se dobroopet javiti: bih rekla ali Svi se su Čitam“Mljekarski rado, članci zanimljivi, jeuvijek list". domu". na stranicama Na tim prekratkim i zaustavljam “Obitelji najradije, mnogo naučim. čitati ali...Volim autori što će na ovo Ne znam reći tekstova, moje “prekratko" i naroda ili članke o o naših, drugih običajima hrvatskoj povijesti, zanimljive ti tekstovi na su simpatičan itopaonačin. napisani Svi narodnosti. bude sve da bilo na su kojinačinpridonijeliovajnaš mjesečnik Svima koji od čitaniji,srca zahvaljujem. bilo u da bi sve Na mojem stilu, opetpjesma: kraju, i

MUŽIKAŠI MR

S

većzveče, se čubiju popevači, same beče. gosli hitru!

Mosni Ta ti mam zaleči. dušu Vrak laganice, tistvoril same zaplečeš, jezekesi ti se badava lice. zgožva tambure

20

ciganjsku nek strusel ste stali!

Kaj Žešče,žešče!

Igraj!

Jenu

Tambure

su

sad

na

treščel!

med

noge, Bajs vudrilupi, nek tambure zveče. Čubitese popevači, nek zabeče! gusli

DragicaVdović

<

3

2-3

>

PROIZVODNJU, d.o.o. ZA I USLUGE TRGOVINU

—

o -

i

o _e e — — _ ——

|

|

43000 BJELOVAR, Križevačka cesta 3b 043/251-700 tel:043/251-890, tel/fax:

|

TRANSPORTER ZA IZGNOJAVANJE "EKONOMIK"

:

AUTOMATSKI KOSI VEZ ZA GOVEDA

STOJNICA OBRADU PAPAKA, MANJE OPERATIVNE ZAHVATE, SPALJIVANJEBRADAVICA ZA:

>

>

— —-.

—=.

|

kompletniProjektiranje građevinski radovi > +oprema 218

;

povijesti Izhrvatske Brze smjene banova do Prvog svjetskog rata rješenjem kraljevskim kojimje ostavka bana Dr. T. Peprihvaćena bana imenovan za jačevića je novoga dotaDr. Aleksandar RAKODCZAY, stola. dašnji Taj predsjednik Banskog rodom iz Hrvat59gospodin bio u politici, Zagorja nije poznat skog godišnji velike visoki kao odličan sudac, nego Od svih banova naobrazbe. on jenajsu na novu pa dužnost, ušao skromnije “29. novine" “Narodne samo napisale 1907. novi ban svoje jenastupio lipnja To zaista bilo srozau službovanje."je rušenja Austroljevine Srbije cilju banske matena prvog či- ugarskemonarhije. časti razinu vanje Dokazni novnika bili a ne u a odbrana su odlična; Hrvatskoj, predstavnika rijali slabi, koaali uskoro donesene su su pa Hrvatskonjenedržavnosti. osude, dati Ban bili svi morao pa licija jeoštro nastupala protiv bana, pomilovani. je srpska Sabora do Vladao ostavku 1910. u čakodgodio jekralj sjednice siječnju je do dovelo Umro dakle štoje konačno daljnjega, je ipakdvijegodine. dakle 8.

1933. banovogpada siječnja 1908., nakon polagodinebanovanja.

Novi ban Dr. Nikola pl.TOMAŠIĆ barun bio Imenovan novi ban Pavao 1910. imenovan 5. veljače je je Bio Levina. sin bivšeg bana vrlo stare plemičke obitelji, RAUCH, potomak Karlovkod rođen 1865. u Treščerovca Zagrebu,postao je posjednik i uzornim rođen 1864. ca, gospodarom pravnikom kod Ludna svom imanjuMartijanec nacionalne Bio i jepravnik profesor vlakom On stigao brega. jesvečano fakultetu Pravnom u na ekonomije kolodvoru ali su mu na u Zagreb, i doSabor sastao se Zagrebu. opet vrlo demonstrapriredili neugodne izbornom nio zakon novom o pravu bilo.

Ban Odparadenije ništa je cije. s birača broj je kojim porastao ali ih ubrzo je organizirao izbore, 190.000 50.000 na značajno čime je od 88 manjerje Koalicija izgubio u povećana Hrvatskoj. demokracija data dobila i stvorila 57 saborsku Banova Hrs vladajućom suradnja Bana frankovsu većinu. podržavali dunije koalicijom vatskoci.

Stranku osniva te on go trajala svoju srpskom Htio smrviti međutim pa je Koaliciju, jojje narodnognapredka,koja koban u na proces veleizdajnički namjestio ojađen gubi izborima, pa iz te bila 53 Srbina 1912. duši su u optužena jim Njeodstupa siječnju stranke da rade bila po prema gova pod optužbom uzrečica je“Ljubav i uz vlade Kraod neka bude domovini strafinanciranje jača uputama Istim

:

=

22

—.—_——_

o.

(ia

a.

-BRNSKI

DYORI-

načkih rasprava povijesnih strasti!".

Vratio te

pisanju umro već

se

1919.

bio

Slavko

čestih promjena dobar u naše vrijeme cuska i Italija. u

vladama.

Za

to su

primjer

Fran-

zanasljednik je pl.

Njegov Važančimbenik napredka je također CUVAJ od nosioc se pa koji je Ivanjske, drugarstvo, glavni Hrvatuzaludno Hru rušiti pokušavao stručnog razvoja poljodjelstvu Bio ban vatsko-slavonsko druskokoaliciju.jeprvi gospodarsko kao 1907. na jerje središkojegje pokušanatentat, štvoreorganiziralo srpsku Luka student a JUKIĆ umjesto podružnjazadruga, gospodarske prava HERubio bana nice Hrvatske kao njegovogsavjetnika zadružne diljem bile To su Između VOIĆAi jednogstražara. i osjezagrebačkog članice. metode borbe dolazi nove jugoslavenske čkog gospodarskogdruštva nacionalne omladine iz kasu do koje konačno suradnjepa osnivaju komunisti.

Ban proizašli mnogi snije zajednički biljnogojstveni, vinograostavku 5. oda darski i podnosi lipnja 1913., gospodarskoimenovan je njegovimnasljednikom sjek. upravni kao a najprije kraljevski komesar, veliki napredoživljava Stočarstvo banom barun _ Ivan krajemgodine izvozu dak u sve pa većem goveda, od Lomnice.

SKERLECZ osniva 1908.

Sv. Ivanu u se godine U dakle se za šestgodinapromijenilo Žabno “Prva marvogojska udruga banova. simentalske pet uzgoj pasmine goveda."

Osnova bila nabava 80 čije se s Koalicija sporazumjela predstokrvnih u s vlaBadenskoj junica mađarske vlade sjednikom (grof stitim novcem Vevlade. uz pomoć iz nesretne StjepanTisza)pa je lika i 1908. zaustavila 1907. suša je “željezničke izbačena pragmatike" ali privremeno razvoj govedarstva, mađarskom hruredba na o jeziku izvoz i se povećao svinja konja. vatskim se željeznicama.

Proširila hrvatska samouprava uz pa jekonačno potešVinogradarska zadruga je 17.

1914. osnovan “Četvrti 30.

1910. osnovana lipnja koće lipnja Upisvlade narodno za nina bila tek 5 a odjelZemaljske kruna, najmanji je a udio 100 kr. svagospodarstvo" predstojnikom je jamčila je Zadruga Sve Dr. Zvonimir ovo ŽEPIĆ. kom 30 hl. postao godišnje zadrugaru otkup i Do smirenje gospodarskonapredova- vina uz pogodbenucijenu. skupPrvi rat iznosili su nje sprečavaoje svjetski štine_upisani dijelovi i do svog 28.

1914. kruna.

100.000 buknuvši srpnja odnio oko 9 1918. kraja milijuna ljudkada bez skih visokoškolskih Spoznaja života. biti pradrova u neće poljoprivredi u Zbivanja poljoprivredi *Osvlada donosi 1908. vog razvoja fakulDok velike bure novu o hrvatsu u tehničkog ustrojstvu trajale sveučilištu teta životu skom u u ZaKraljevskom političkom gospodartri stvenici sa su se razgrebu odsjeka:građevinski, ipakpostepeno šumarski i Tim nedostatnu uz gospodarski". propidržavnupomoć. vijali da se U kakva bila Austrosom Višeučilište jepredviđeno državi pravnoj je iz To u se Križevaca preseliZagreb. je ugarskamonarhija razvijati mogu dabila naroda o snage početnaideja osnivanju gospodarske usprkos

bilo

23

-—_

o

našnjegAgronomskog međutim kojaje Zagrebu,

tek

fakulteta

u

ostvarena

1919.

Gospodarskeizložbe

Krašiću, Stubici, kom, Dubici, i Sv. Ivanu Samoboru trebarskom, Zelini.

Jas-

priredila je Donjem Miholjcu podružnica mošnja Gospodarska sa izložbe nagrađivaGospodarske rada svog 50povodom proizvođača služile njimanajboljih na izložbu opću kojoj gospodarsku godišnjeg kao su za poticaj štoveću i bolju su osobito konjogojci pokazali sjajbile i su a najlakši način proizvodnju od uz ne uspjehe ukupne nagrade o podučavanja seljaka novim agroKako bi danas kruna.

1.500 mogli tehničnimrješenjima. navonagrada procijeniti vrijednost istiMeđu su se dimo da tih n ajviše izložbama jednog je godinacijena bile cale stočarske, kru358 iznosila su pročak koje prosječno rasploda Zakonom stoNa o u na. promicanju izložbiBjelovaru stočarskoj pisane navesti od 1905.

Kao bilo od 25-26.

1908. čarstva primjer jeizloženo rujna liiz kobila 38 96 sa ćemo podatke “Gospodarskog ždrijebadi,ždrebaca, krasni sta" o stočarskim bile 400 te su sve izložbama tijekom kravakoje 23 vlasnika 1908.

63 su na Održane mjegodine. primjerci.

Nagrađenoje 5.799 Govedarkruna.

1.645 a bilo sa jepredvedeno grla sta, ukupno bile bilo su u: stvo u goveda.Najvećeizložbe kraju je bjelovarskom Sv. Ivan Žabno u Velikoj najnaprednijeHrvatskoj.

(1.007 grla), Gorici Križevcima (584), Bje(560), u naših uspjesi pradjedova Oviveliki i Vrbovcu itd. lovaru 400 grla preko i stočarstvudrugimgranama poljoNovčanih nagrada podijeljeno je kao daneka uzor posluže privrede iznosu od 25.615 1.154 u ukupnom poljoprivrednašnjim generacijama Osim su kruna. togapodijeljenejoš nih na goobiteljskim poduzetnika Tako 83 to bilo svake je diplome. spodarstvima. i su sve pa godine, boljekvalitetnije, Priredio: 1910. u na u pr.

Zagrebačkoj rujnu u županiji održaneizložbe Topusing.StjepanKeglević Dipl.

U

ta-

Siječanj KALENDAR

POLJOPRIVREDNIH

SIJEČNJU ako crn SIJEČANJ osvane, Mjesec kad će, Pobijelit snijeg zapadne, studene. će daniinoći Bit" Ako bura svirati okrene, Zec milu će tražit svojumajku, Hrvat zabsti u S&m će prikrajku.

1870. za (Koledar god.)

RADOVA

24

U

vi

i

nisu

snijegatemperature izrazito niske može se vršiti gnojenje U siječnju u našim naj- organskimilimineralnim je krajevima gnojivima. tako da u počešćenajjača studen, i Isto tako se može vršiti rigolanje U tlu se nema vrtnjaku vegetacije.

Provodi se za kopanje jama sadnju. uz međutim, pomoć mikroorganiza- zimska zaštita i rezidba. tvar ma (gnorazgrađuje organska smo jivo) koje unijeli prijesenskoj obradi tla. Ako on Vinogradarstvo padne snijeg, je od studeni za one zaštita najbolja U zrelo. se rez na vinogradu obavlja otvorena koje prezimljuju biljke mladi i oni se režu Ranije vinogradi nom. iz bilo su koji kojegrazloga umorni, te za sa sorSada se za iscrpljeni, vinograde razrađuje koncept uzgoj Nakon tama Nau kasnijeg dozrijevanja. povrća nadolazećoj vegetaciji. rezidbe zimsko se i sredstva te se prskanje. obavlja bavlja sjeme zaštitna Ako vremenske mineralna Ako tlo dozvoljavaju prilike nijegnognojiva. tla se za u a vremenske su vrši rigolanje i priprema jeno jesen prilike u proljeće. to se sada. to obavite sadnju Uz obavlja povoljne, mineralnim gnojidba gnojivima koja ima Ako na fosfora i gredicama zimskogposadrže više kalija. ili vrća(salate, cvjetača kelj) potrebih od no smrzaje zaštititi najveće ukrasno Cvijeće i bilje granama crnogorice, vice,najbolje i suhim hasurama i se lišćem, sličnim Gredice s cvijećem prekopavaju za se materijalima. zemljište gnoje.Priprema Za hladnoće klijalište. jače potrebno imati Oni povrće, kojižele najranije zaštitni je pregledati Ako pokrov. sada u mogu već klijališta sijati topla i dvogodišnje cviosjetljive trajnice sorte rane salate, povrtnice, mrkve, a jeće jaka nije p rekriveno snijegom celera i pocvjetače, korabice, kelja, ih granama je studen, valja pokriti riluka. Ovo u klijalištu povrćeostaje slamom i sličnim.

To crnogorice, do sve branja. isto i za cvijeće vrijedi jednogodišnje u osi cvate u rano i povrće Uzimljeno podrumima kojeje presađeno treba kontrolitavama Za vremena proljeće. kopaju lijepog povremeno natrulo ili a i se za rati, odstraniti, zemlju jame sadnjuukrasnoggrmlja isto i a p rema navlažiti. pijesak potrebi drveća, možemo presađivati. stambenom u Lončanice prostoru treba vodom i zaličešće prskati Voćnjak zimi zrak suh.

Cvijeće jevati, jer je radova se za u Vrše pripreme izvođenje češće kojeprezimljava potrebno je sezoni. se organpredstojećoj Nabavlja a za vremena pregledavati, lijepa i mineralno sko sredstva za gnojivo, procvijeće z imuje prostoriju gdje i alat Dazaštitu, sadnice, mehanizacija.

Cvijeće želimo zračiti. k oje forsirati, se vrši pregled, lje, klasifikacija, paki- da cvate unositi u moramo ranije, i količina ranje prodaja preostalih plo- toplije prostorije. dova. i se Vrši sjemena, stratifikacija za smještaj grančica skidanje, ičuvanje Darko Kantoci Dipl. ing. cijepljenje.

Povrtnjak

Ako

nema

25

-

-—su.-

Poklade

u

Josipovcu

Josipovac, Đakova,već žive Slovaci.

Iz od 100 više godina su na svojepradomovinedonijeli i kulturne ove tradicije prostore i selu na vezane za život uglavnom S vremenom su preupoljoprivredu. narodod slavonskih zeli dosta toga obiJedan od narodnih nih običaja. i danas se u svom čajanjeguje još obliku.

To izvornom poje gotovo atrakkladni narodni Najveća običaj. utorka u Josipovcu cijapokladnoga i su “medvjedi"“ciganke".

U

kod

selu

"i

:

.

e

= "

v /

>

a DJ

“sj

ske ,

ATE št sjsti m

ij

a

u 3

3

:

.

" >

+

m

8 g

P

Y

k

u

£

na kh AE

4

a. či (S

2

ha LI

“medvjed" poklade.

Nije dedan zamotan u Čovjekjecijeli od i bele teškezavijutke isključivo slame zobne (gužve). lako

biti

na

pronaći je ali kada košene zobi i to ručno, još brzo dođe sve se vrijemepoklada pronađe. vrlo teško

Danas

slame

od

pokladnog nedjelju prije kada “male" se maskiraju poklade dana odrasli se samo djeca.Istog maskirati i tko se dogovaraju će gdje u utorakujutro. utorka

U

U

utorak

na

momci

su

dolaze

ujutro se će maskirati. mjestagdje mladi

Jednog “medvjeda"spremajuviše dok iskusnih spremača.Istodobno, izvlači slamu iz drugije jedan stoga, Kada mota se u dugačkezavijutke. tih koji napravidovoljno zavijutaka se gužve,druga dvojica nazivaju mladijelove tijela omatajupojedine dićakojise maskiraju. zatim

i

tijelo omataju Takvom ruke. na kraju “medvjedu" Na i zvono. se priveže “rep" objesi lice se za s otvorom navučečarapa Prvo

26

se

noge,

“našminka" čađi oči usta, licu. na po cijelom “Medvjed" glavu stari ruku a u šešir, štap. dobije U mase puno lakše “ciganku" je i obuku staskirati.

Mladići pronađu lice žensku i ru odjeću obuću,a kao i “medvjedi". maskiraju i i Tako spremljenijedni drugiprije ulice. izlaze na podne i Zastrašujući “medvjedi"“ciganke" uloviti i selom pokušavaju prolaze im i Najkoje prkose. djecu djevojke im većezadovoljstvojeumuljati djeiliu čađ. u ga (ako ima) vojku snijeg i bude ulovljen umuljan Onaj koji nikad su se ne ljuti, jer Josipovčani i svi ga itekako svjesni tog običaja svake u godinenjeguju potpunosti. budu Dok prolazeselom,maškare i od stapočašćenekolačimapićem rijih. satima U kasnim poslijepodnevnim i se “medvjedima"“cigankama" prii

te se

sa

--_.————

s

|

|

e

m.

s

s

s.

o

i

a

s

-

o

e

o

>

——

I

|

|

|

i

ostali

maskirani

raznim

družuju Nate povorku. maskama, formiraju svi se razilaze i kon skidaju povorke maske.

bi ih

kukuružnjaka prednjih da nisu poznanja ponizili bi zabavi.

Kad na žene željni starije maskenbal se ipaknapustile zabavu, dok do kasno u noć,sve nastavljao bi crkveno zvono ne označilo kraj do svih veselica za dužerazdoblje, tj. snop i dali do

da

još nijekraj.

No, za pripremati krajapovorkepočinju maskenbal.

Maskenbal u večernji uskrsa. se današnjevrijeme dostarazlikuje Danas elektambura sviraju umjesto od nekadašnjega. zabavu Na tričnegitare. večernju ili bez maskiran tko od 30 zaželi, može doći više Prije godinavečernju maskama maske. bavu tamsu se jernajpratili Vrijedi potruditi, pod mlaMaskirala maske budu se Pojavi buraši. uglavnom bolje nagrađene. nikad bi li se ne a kad došlestarije žene,prinaveče “medvjed" dež, bi bacili bez momci ostane na nagrade. paziti svojekćeri, Poklade su sa prošle, kratia Fašiangy vratiti. nie navratia se sa više neće už a plaču, plaču, dievčata Djevojke biti nie sa že naskaču jerneće više plesa.

Poklade su prošle, Fašianočky prešli, nisu nešli za me za mna pošle. djevojke dievky lete po Poćiće poslije ljeta, že pojdu Kad po šipovemkvćte. šipakprocvijeta.

Prof. Anica Popović to

Svi

se

nakon

27

Odgoj naših mališana važna zakonitostistalna razvijaju prema sličnim ali mala društvena u su ma, odstupanjarazvoju funkcija neprestanopriima životima bilo da Svako u sutan u dijete našim prirodna. pojedino kao ritam na nemože koji odgajatelji svoj razvoja njemu sudjelujemo nekim i kim područjima biti brži, ili kao a na odgajanici.

Njimesvjesno i i mada kojejepročesto nesvjesno Primjerice, dijete sporiji. namjerno( fazi hodalo rana u intenzivnoj “vježbanja nenamjerno) utječemo svoj hoda i usavršavanja" i na Najsamostalnog razvojdrugihljudi. zvoj kao odrediti u neće posebno napredovatigovokraće,odgoj možemo da i svaku se naravno ru.

Moguće je, obratno, kojom svjesnudjelatnost i fizičke osobine najednogodišnjak psihičke sporije “brbljav" razvijaju ili ga ismotornom On u razvoju čovjeka. obuhvaćapozitivna preduje samostaldosaiz prošlosti te kustva ne mogućnost još privlači prenosi isi nog a žlice “papanja", držanja dašnje, tekovine, tradicionalne tovremeno pojedinca Prema načinuodgoja,a na temelju osposobljava i rad u budućnosti. za znanstvenika život Dobno, — — djecu promatranja se ne ograničiti možemo jer odgoj na četiri različite možemo podijeliti odnosi na sva čoživotna razdoblja skupine: Konkretni oblici su raodgoja vjeka.

1. lako odgojiva djeca znoliki i naravno da se sumijenjaju 2. teško odgojiva d jeca raznim fazama kladno sa u životu 3. teškoodgojiva srednje d jeca pojedinca.

4. “miješani" tipovi djece.

To su odgoj. Prveskupine Temeljodgojaje obiteljski jeoko40%. d jece sredina ta Lakoja prva je Obiteljska o maštaju. kakvojroditelji djeca vana ko neobično moje djeluje dijete, se pa prilagođavaju zahtjevima, smii Dječji lako žan njenpozitivni uticaj. se našim usmjeriti povinuti gu lice sa i ozareno mizamislima. očicama sjajnim jeh roditelji, nemojte No, da kao su se oni se smješe,najbolji to sliti da koje vaša zasluga, je kli“emocionalne dobre oni su dobar takvima pokazatelji spoj rađaju, me" u često obitelji.

Ljubavroditelja, osobina svojih predaka. nasljednih i iniskazivana Skloni smo pozornost toplina, lakoodgojivu djecuzbog teres za dobrote aktivnosti (igrati njihove djetetove cijeniti. nedovoljno sa se ih da se razgovarati, Primjerice, zajedno djetetom, igraostavljamo na će mnočitati mu) i uspjeheutjecat prednjih jusami,postavljamo iskorištatvažava- ge zahtjeve, razvojsretnog, voljenog, pa počinjemo i emocionalno nog li u dobrotu. stabilnog djete- vati njihovu Pretjeramo ta. koja djetetuosigurava zahtjevima Obitelj koji nastajuporemećaji za razvojomogućit uvjete pravilan se mogu različito očitovati... da mu u svijetu će koji otkrije ljepotu oko ima 10%. djece Drugeskupine i radost. životnu ga okružujedoživi ritam Ova djeca nemaju određeni kontrole Ne nikako smetnuti s uma pražnjenja spavanja, jela, smijemo i Potreba svako za snom da činjenicu je jedinka crijevamjehura. dijete dan im za jeuopće slaba, je prekratak osoba,drugasebe,jedinstvena interese ostale od su se za sve jer neumorni, čija njihove djece.Djeca kao

Odgojje,

28

i izuzetno

okru-

koji pravila svijetu pokretu. dovest sile u žele sve ih sve odgoju vidjeti, žuje.Uporaba štari" zanima, do zaono a ne Teško će jošveće razdražljivosti. prihvaćaju štoroditelji i već u dovode u stanje odgojiva djecaznajuštohoće htijevaju.

Roditelje dobi idu da umorse nemoćnima, svojimputem. osjećaju najranijoj da ih neOni nikad nima ne liječnika. dozvoljavaju traže savjet No, pa Bitno tko takvu u zapećak". ne za “gurne djecu postoji. lijek da prihvatimo takvim je takvodijete trudimo da kakvo rase ono KeglevićZrinjka jest da i pomoći mu odgajatelj Stević prihvati zumjeti ga

stalno

To

u

su

mali

“sva-

red

i

ga

u

-

i ljudi lijekovi Stariji Kad kad pamtiti

uzimate

šest,

sedam

uzeti

višelijekova, tri četiri putadnevno, a kad nekidrugilijek? svaki

ili

antibiotik

tko

ili

će

situa-

jepoznatpodatak puno je jasno do vrlo lako posvake 30.000 umre u Americi doći može cijama godine dobi s štomože grešne primjene l ijekova, zbog problema s tarije ljudi rezultirati i veoma Sve opasnimposljeljekovima. je većibrojstarijih Poznato tih dicama osoba koje uzimajuiznenađujuće po zdravlje ljudi. iz raznih da ili bez velik razloga, stariji ljudi, liječ- je brojlijekova (uz razlimeđusobno svih tih izmjenjuju ničkepreporuke). lije- često Zbog došto s povezano čite lijekove, je interakcija, djekova,zbog njihovih rizicima. datnim zdravstvenim i ti veoma lovanja nuspojava, ljudi zdravstveznatne čestodoživljavaju kada na Živimou vremenu tržištu kao su u ne što poremećaji tegobe, stala ogroman broj lijekova, postoji vitalnih funkcijama od ih ima i novi. U SAD dolaze organa,poremeno više i smećaji percepcije orijentiranosti, 7000 i preko100.000 onih bez reAmeitd. tenost u samo Nije pitanju da institucije je Zanimljivo cepta. rika. u Gdje god je porastustarija kojeodobravaju te sve lijekove (kao kod to a nas, znači i populacija, FDA za u Americi agencija što je ti smo su Često problemi. prisutni i hranu na ne inzistiraju lijekove) obilaze da liječ- tome da se ti lijekovi ljudi svjedoci stari teposebno ilibez nike i nabavljaju (sa ljekarne, doze odredile kako bi se za stiraju velik i troše, u isto vrijeme, recepata) da Poznato raje zbog starije ljude. itd. brojrazličitih tableta, kapsula metaboličkih stariji zličitih razloga naći veće Kod tih čestoćete ljudi kod većine doze trebaju manje ljudi teza količine lijekova najrazličitije lijekova, nekih kod v eće preparata boloza anginoznih gobe; olakšanje te da mogu pogrešno lijebiti doze, reumatskih za va, teškoća, protiv dostandardnom ako su na čeni nervno začepljeno- ziranju. smirenje, protiv nesanice itd. Svi se ti sti, prehlade, da Jedna u neozjestudija pokazala gotovo čestodržezajedno lijekovi od 65 ili Potnačenim godina polovica ljudi starijih bočicama kutijama.

Da

livam

da

samo

da

u

takvim

-

29

_.--——

onako

uzima

kako

svojelijekove ni nikada 10 im jepropisano, posto u ne podignesvojelijekove ljekarambulantu 35 nama; postonapušta bez ikakve o propisanim informacije 74 ne lijekovima; postopacijenata o nusmogućim dobijeinformacije 6 a pojavamalijekova,svega posto slunekim zadovoljavajuće dobije (u i o čajevima napisane) informacije lijeku. ne

koji uključenitajkrug. odreU se svijetu ipakpoduzimaju đeni koraci. u na neTako, primjer, centri za inforkim zemljamapostoje i o štojezanimljivo macije lijekovima obično locirani u su mjestima gdjeje najvećakoncentracija starije populacije.

svih

onih

su

u

kojeveć primjePostoje ljekarne odreza njujukompjutore praćenje i đenog pacijentakojega upozona čitav na lijeZaista, ovajproblem relaciji ravaju moguće interakcije kova. amena stari čovjek Prošlogljeta, zahtjev lijek nije jednostavan. ričke sa u kovertama od agencije FDA, Stariji ljudiobolijevaju mnogo mlada američkosocijalno nego višeoboljenja popula- čekom koješalje 36 na milijuna adresa, osiguranje Zbog toga oni uzimajui više cija. bio list s sakad se uzima 6 do i različitim uključen je Međutim, lijekova. i u vezi 7 3 ili 4 s lijeupozorenjima vjetima svaki dnevno, lijekova, puta kovima. kad uzeti tko će pamtiti a antibiotik, Statablete kad za one mokrenje? tih koverata Šezdeset otišlo je posto zarijemčovjekunijejednostavno Ruadrese Amerikanaca. na starijih tri i shvatiti što znači puta pamtiti FDA kovodilac s pismo je postalo ili bez ili dnevno sa - prije poslije jela, i na “stari i temom ljudi lijekovi" ilitri tri tablete odjednom vode, puta Na adrese 110.000 mnoliječnika. mi slučajevi da su kanalima po jednu?Poznati čeameričke t elevizije gim neki ipo starci uzimajuistovremeno i sto se potiču oglasi k oji pojavljuju od 3 do 10 do 15 (propisanih lijekova farda pitaju pacijente ohrabruju Znam bakicu 4 liječnika). jednu koja maceute o lijekovima informacije i došla u veoma teškostanjekoju je Američko udruženje dobivaju. koje su liječnici jedvaspasili, jerje pretiskalo na je primjer, umirovljenika, umiuzimala sredstva za komjerno informedicinskim letaka s seriju renje. izmeU macijama. njimaobjavljuju, imena đu različita tvornička da ostalog, Moramo sa žaljenjem konstatirati za iste u kojima lijekove, indikacije medicine studenta ne većina dobiva, se nuspojave, primjenjuju, njihove za odgovarajuću vrijemestudija, alkos moguće interakcije hranom, koiz područja gerijatrije, edukaciju bolesnike kozatim upućuje što bi ih holom, za osposobila pravilniji ja dati liinformacije potrebno je je sa pacijentima. postupak starijim bi se kako različiti spriječili ječniku vrlo malo farmaceuta u Nadalje, je itd. problemi i koji koji imajustrpljenja ljekarnama da se malo su spremni potrude uputiti o UPOTREBI O PREPORUKE čovjeka mnogim opasstarijeg nim LIJEKOVA interakcijama lijekova. i

-

'

Da

bi

trebni

se su

riješili problemi, usklađeni stalni, napori ovi

po-

Za ma

poboljšanje spomenutogprobletrebalo bi slijedeće: poduzeti

30

4

plaše utvrđivati Trebalo bi ićiu ambulantu u doze za lijekova primjenu točne osobe. dobi. starijoj bi

e

Medicinski

znanstveno

fakulteti

se

trebali

bi od-

autoriteta

liječnika, trebali neke u još društvu

trebali (alimlađi) pacijenti Stariji educirati buduće liječ- bi joškod kućenapisati govarajuće koja pitanja starih oko efikasnu nike ili farmaceza žele brigu liječniku postaviti da će kraimati na umu utu. ljudi.

Valja 33 činiti postariji ljudi jem stoljeća trebao također bi oni i da će liječniku sto opće Pacijent trošiti populacije uzii lisvih propisanih već od 50 koje lijekova donijeti popis više posto i one ma (uključujući jekupio koje jekova. tablete bez protiv aspirin, recepta trebali bi prei farmaceuti Liječnici začepljeprotiv želučane kiseline, da stati pacijenti koji nosti), pretpostavljati kao na alergije ieventualne o ne znaju svojim lijekove pitanja postavljaju ili reakcije nepovoljne druge treba znati ilida će sve lijekovima što na lijekove. ako ne u redu sve i znaju. biti bi bilo da ljudi Preporučljivo stariji Kad u pacijent stariji je pitanju farmaceuta kod odlaze istog uvijek i sluvidom i sa oslabljenim (često donekle već njihovu koji j e upoznao bi trebao farmaceut na kutiji bolest i hom), l ijekove. njihove velikim i s jasno pregledno, lijeka, uzikako se treba lijek n apisati slovima, pročitati pažljivo Pacijent te su Vrlo često ma. uputenejasnim uputuo lijeku. tazbrčkane na brzinu, rukopisom, nitko obzira ne Bez na sokolovo" ni “oko ne ko da smije dob, može nikim se s uzidnevno koliko se (što lijekove izmjenjivati pročitati puta među često neki prijama prilično događa lijek. i rodbinom). teljima to Kad ljudi, god je moguće,stariji slabiti ili Dr. Ivo Belan koji čije jepamćenjepočelo e

i

e

e

-

e

*

e

e

e

e

Redakcijski kolegij: Božičević, Stjepan Brlek; Banožić; ing.

Mirna dipl. ing.

Stjepan dr. dr.IvoBelan; dr. Ivan Jakopović; Stjepan Deneš; Stjepan Feldhotfer; dipl. ing. dr. dr. Štafa Keglević; dipl. ing.

Stjepan prof. Zvonimir Čičmak; ing. dipl. Juraj Glavni iodgovorni urednik: Vera urednica: Nada Rašpica; Tehnička Redaktorica: dipl. ing. Volarić; mr.

Lektorica:AlkaDomićKunić Nikola Božičević Crteži: dipl. ing.

I izdavač: društvo Hrvatsko mljekarsko Vlasnik tel./fax: 01/424Zagreb, llica 31/III, Uprava|uredništvo: 420 kn Cijena: 2,50 Tisak: d.d.

TISKARAOrbis

VITELA

VITELA

-

O ŠTO VITELI? DA LI ZNATE vrlomalo inedovoljno.

Pretpostavljamo ŠTO JE VITELA? do 2 mjeseca VITELA je mliječnazamjenicau hranidbiteladi kojazamjenjujekravlje mlijeko. starosti KAKAV JOJ JE SASTAV? sadržiobrano mlijekoi sirutkuu prahu,sojinobrašno, Vitela mast,glukozu,vitamineiantioksidans. i

KAKO SE PRIPREMA

VITELA?

PotrebnakoličinaVITELE miješase s manjom količinom toplevode (temp.40 50 stupnjevaC), dok se ne otopi,a zatimse doda ostataktoplevode u omjeru 1:7 (jedantežinski vode). dio VITELE isedam dijelova -

Prilikomnapajanjateladi, temperaturaVITELE trebabiti35 stupnjevaC. KAKO SE UPOTREBLJAVA VITELA? u navedenom hranidbe VITELA se upotrebljava planu prema na teladi. deklaraciji vrećiu dobiod 2.do 10.tjednastarosti UČINCI SU UPOTREBE KAKVI

VITELE?

kao i Upotrebom VITELE postižuse istovjetni prirasti hranidbom kravljim(majčinim)mlijekom. ČEGA ZBOG SE ISPLATI KORISTITI VITELU? Zbog njene40% nižecijeneu odnosu na cijenu1 litre mlijeka. kravljeg MOŽETE GDJE VITELU NJOJ INFORMIRATI?

SE O

NABAVITI I DETALJNIJE

U “SIRELI'"Bjelovar, VelikeSredice11,na tel.

043/272325, 272350.

32

a

o

o.

—

aa

ae

o

=

a

di

e

i

ti

—

_-_

2

_——

aa