Mljekarski list 9-1996

.

kužba stale,pribora i štalske opreme PAŽZfmnost »rocjene uzgojne vrijedno oćarske izložbe

>

———-——————_

>

--

para “

Jesen

i pripreme

zimu za

zahlađenje poviše četku odgovarati može životinjama Jače nego vrućine. zahlađenje ljetne suho i uz lijepo kojepostupnodolazi, također dobro životinje podnose vrijeme, hladi na se zimske pomalo privikavaju idealne To su i noće nepogode. zapravo za za životinja zimu, prilikepripremanje i uz ali može naglozahlađenje uslijediti Kao i svi nagli i hladne kiše vjetrove. jake biti štetan može tako i prijelazi, taj po U takvom slučaju valja životinja. zdravlje istoci posvetiti bitina mnogo više oprezu uzrok oboi Hladan često i male vlažan j e pod nepažnje pažnje, jerponekad reume, i smanjivanja zglobova, ljenja mnoge mogu prouzročiti neugodnosti i otpornosti negativnih S obzirom da drugih opće razdoblje jejesen gubitke. ne na takvom se podu Zivotinje za zimu pojava. koja jenajnepogodpripremanja čestito mogu priraštanje je odmoriti, doba,naglozahlađenje nijegodišnje krava češće se a kod mliječnih uvelike otežati slabije, može pripreme, pogotovu vimena. upale na pojavljuju ako se s ne njima počne vrijeme. od hlađenja nastambu zime z aštićuje da ćese stoka Strop Budući preko prei za zračenje. a služiti može one u odozgor, zadržavati štalama, moraju težito bitidobro mora j e jer izoliran, da bi se životinje u biti udobne strop Strop njima od odnosno betona od k oji i da budu zaštićene armiranog strop osjećale lagodno Na hladan. dobro veoma nasvremenskih izoliran, nije Stočne nepogoda. nastale vode i se svih od kapljice stoku tambe skupljaju njemu zaštititi moraju onda vodene odkondenzirane i ne koje pare, promjena naglih temperature smiju i na š to biti uznemiravaju ih, Nastambe životinje ne padaju smiju prokišnjavati. svakako i hladnoća nepovoljno. je zajedno vlažne, jervlaga da ne budu Treba na računa zidovi djeluju organizam voditi mnogo štetnije bez pukotina da su iznutra glatki, mora i u štalama životinja. vlažni Temperatura i lako čistiti i bez velikih i da biti što i se ujednačenija naglih hrapavosti, mogu i zidova dobro da između Nije jeu staji Prijelaz promjena. pre- raskuživati. oštri se neka a niti jer jezaobljen, hladno, pretoplo. podova dobro se da očistiti. teško prijelazi Računa jepovoljna mogu temperatura 6odrasla za za velik junad 0goveda općenito problem je Kanalizacija U telad za a kome 712%, se porodilištu pažnje. posvećuje nedovoljno 15"C, Za bude neka uvelike izvedbe 10O 12“C. temperatura kanalizacije načinu Ako zraka. i ovisi 20%C. mliječna grlaodgovaratemperatura štaleštalskog čistoća i +18"C. +7 između mokraćakoja loša zaostaje jeventilacija dobro se se Štale raspadanja moraju ujesen njenog prilikom isparava, te na ako sve se uočiti, udiše, dulje pregledati,manjkavosti koji, amonijak nastaje krvi i obaviti sve u hemoglobina popravke. količinu vrijeme smanjuje ishrana te se štali se U slabije plinova važanpod,jer izmjenu jeneobično sluznicu Uz stalno. nalaze na draži korišćuje. a monijak to, životinje njemu gotovo Jesensko

242

u

samome

kroz a i očijudišnih na oštećuje neuravputeva, ih, različitih oboljenja utječe sluznicu lako razni povrijeđenu ući noteženost mogu tijela. temperature i uzrokovati mikroorganizmi dobro se oboljenja. Prozori i vrata moraju moći Ako zrak sadrži 5% i ako se zatvarati. Prozori biti plina toga moraju dovoljno udiše 10 uzveliki i solidno tijekom minuta, a zrake može izrađeni, sunčeve rokovati smrt. sluznice stoci iza Amonijak a ne preko moraju p adati uvijek glave, stiže u hepluća krv, gdjeonemogućuje uoči. u vrlo moglobinnjegovoj važnoj ne nalaziti se funkciji. Ispred smije p rozora biti organa veliko drveće ilikakvi Oboljenja dišnih bi znaju drugi objekti koji dosta i tako čestapojavau uzgojugoveda, pravili sjenu smanjivali količinu se pogotovumladih krava. Oboljenja štali. u Stakla na svjetlosti prozorima i i po po vanjskim treba redovito jakorazlikuju Prozori biti znacima, čistiti. moraju = Uzročnici tako podešenida se mogu unutrašnjim i samo promjenama. i vrlo su bolesti različitičestoih ima po i to tako da hladan djelomice otvarati, vrsta. više zrak ne izravno Oboljenja dišnih na u glavorgana vanjski struji stoku, nom su i zaraze, pa uvjetne veličina nego da se prethodno p od stropom ovisi nizu o ekonomskih zrakom u s šteta činitelja.miješa toplim štali. orJasle i Negativni činitelji koji treba oslabljuju u drugu štali opremu i tih oboganizamomogućuju na nastajanje popraviti vrijeme. su a se U zimskom ljenja različiti, sastoje uglavnom su krave mnoge razdoblju od i bređe i grešakau držanju iskorišćivanju se za o će pripremat telenje, pa Tu i su životinja. treba voditi povećanakoličina njima su posebnu brigu, jer i u amonijakadrugih plinova štalskom one tada mnogo osjetljivije.

Držanje, i zraku,neodgovarajuća kanalizacija njegai ishrana takvih životinja ne samo zraka ili da ventilacija, preslaba na i izmjena na otpak n ego utječu njih zdravlje, jakpropuh. i životnu teladi pornost sposobnost koju Ventilacija jeu štalama da jakovažna, će te kravedati. Nemojmodozvoliti ona zraka služi a time i krave zamjeni ustajalog svježim te bređe, manje otporne zrakom.

U i vanjskim mnogim štalama dođu podutjecaj drugih štetnih činitelja za ali oni neuređene postoje uređaji ventilaciju, su zbog štale. i često pazačepljeni štale zatrpani i prašinom, Priikom popravka štalskih i tako da učinom drugomprljavštinom, treba misliti ina bilo uređaja porodilište, svrsi su uopćene služe kojoj namijenjeni.da jeto posebnaprostorija ili dio pak i u Ventilacija kanalizacija osiguravaju štali. prostora samoj Valja provjeriti jesu da zrak u bude li za kakvi štali ili novi odgovarajući potrebni popravci uređaji stoku i i ostalo teladi. njihovo za zdravlje. potrebno prihvat Još vrlo Nakon u i svih jedan otrovan plin nastaje uređenja popravaka, treba štalamauslijed raspadanja različitih štalu temeljito raskužiti. tvari u i Uz bjelančevinastih i gnoju gnojnici, čišćenje popravke, dezinfekciju a i same ga životinje moramo se i za izlučuju, pogotovu štale, pobrinuti dovoljne one s bolesnim To hrane.

Ne hranu probavnim organima. količine valja kupovati On zaudara na jesumporovodik. kada po ikada jako mnogo proljeće je skuplja trulim na jajima.

Djeluje središnji bilo kakva živčani jenema, pa se onda kupuje sustav hrana. uzrokuje paralizu dišnogsustava. u od Sumporovodik hrane koncentraciji treba Prije spremanja spremište a iznad 1% smrt.

0,5%izaziva dobro trovanje, ga ipopraviti očistiti, pregledati U se mora i na ako štalama paziti vlažnost, štogod je potrebno.

Naročito valja visoki zraku u loše da jer postotak ne vlage propaziti spremište negdje na sluznicu i na kožu ilida ne ulazi djeluje životinja,kišnjava vlaga.

Spremišta, stvara za biti povoljne uvjete razvijanjenaime, moraju suha,jerse vlažna i

.

-

243

ine

da

pljesnivi uzrokom često i nego je jemanjevrijedna i oboljenja. drugih probavnih biti za hranu moraju neprisSpremišta i štakore. za tupačna gamad,miševe hrana

lako kvari i

Urea

-

zamjena

samo

smiju stavljati spremišta sredstva za zaštitu gnojiva umjetna bilja, kao ni i drugi pripravci, obrnuto, kemijski otrovati. se mogu jer životinje hrane

U

se

ne

Dr.

Banožić Stjepan

hranidbi u

bjelančevine za preživača

|

bjelančevina probav. preživača upotrebljava x i to samo niz zahvaljujući(urea 2,2po Nehringu). dugi godina, mikda sezamjenom Treba pravih buragovih naglasiti posrednomdjelovanju znatno odnosno koriste dušik ne ureom mijenja bjelančevina koji roorganizama i u —mikrobnih za bjelančevina svoju reprodukciju kakvoća amonijak mikrobne mikrobne bjelančevine malo Buragovi buragu, populacije. izgradnju jer na su tako sa ovise su o izvoru dušika. Preživači taj svojom mikroorganizmi svakodnevstalan izvor bjelančevina ovisni o količini, reprodukcijom način manje u a miki za hranidbene nom bjelančevina preživača, potrebe davanju kakvoći uzrobne hrani. zadovoljavaju bjelančevine inižu brzo što goveda. dobro urea držne potrebe proizvodnju nije Ipak NPN i kao Prema urea, i drugi u tome, već često amonijakpritom hidrolizira — do 1 sat nakon spojevi(spojevi za doseže hranjenja, pola davati za osse mogu što potrebe dušika), vrlo visoku nebjelančevinastog ponekad koncentraciju, krme u hranidbi novne iuginuća preživača. bitiuzrokom oboljenja može pa amonijakom. otrovanja životinja zbog mikroorDo uree smatra buragovi se i amonijaka toksičnom granicom Gornjom mogu doćirazgradnjom pravih, 100 mg NH3au 100 ml buragova a ganizmi s oka, aminokvalitetnih bjelančevina, preko 15-30 mg NH3 u 100 ml soka optimalnom ili uree kiselina. davanjem Neposrednim koncentracijom. isti se s hranom postiže ipak amonijaka ušao u u nije k oji buragu Amonijak i utroškom učinak s jef- sintezu energije manjim resorbira se proteina, mikrobnog znatnu štopredstavlja tinijim sirovinama, o krv. Resorpcija u koncentraciji ovisi hrane. u cijeni stočne uštedu io u amonijaka buragu pH vrijednosti Do resorpcije sadržaja. svih da trećina buragova se buragovih Računa od 2 u krv dolazi ako više je amonijaka za reprodukciju mikroorganizamasvoju Kod soka. ml 100 u mg isburagova NH3 treba isključivo Fiziološko amonijak. a nema podizanjem resorpcije, pH i 4,5 uree je,dakle, korišćivanje amonijaka brzo raste. resorpcija vrijednosti mikroorpH samo na ograničeno buragove iz domoguća i amonijaka je Resorpcija utoliko urea To jer nije jasnije ganizme. je iz osobito crijeva, dijela tankog njeg i ne sadrži izvorno pravabjelančevina i kolona (Piatkowski, cekuma 1975). ali u mikrobne prerađena aminokiseline, se nakon prenosi resorpcije bjelančeAmonijak bjelančevine postaje pravom da se veže krvotokom 100 se vinom u za preživače. gdje jetru, portalnim Računa kiselinama. masnim s ekvivalent uree kratkolančanim vrijedproteinske daje g dio se a sirovih nosti kao 265-280 veći a minokiseline, bjelančevina, Nastaju g Urea

244

se

u

hrani

ilioko

220

g

sir.

oo.

—

ipreko koji dobivaju veću količinu ponovopretvara koja krvi ugljikohidsline dolazi u i ratne krme.

20-30 se uree burag probavni Obično ponovo daje g ilise i 100 na odmase bubrega mokraće sustav, putem kgtjelesne preživača, iz Procesi nosno osizlučuje organizma. recikliranja 1/3 ukupnihbjelančevina i uree su krme bitiiz uree. novne mogući u sluznici buraga. može ima uree da 28% Recikliranje posebnuvrijed- Neka su istraživanja pokazala nost ako ne životinje raste primaju na dovoljno bakterija buragova sadržaja neko vriza kao bjelančevina hranom,što amonijaku najvažnijem, esencijaljeme može pokriti nedostatak bjelan- nom izvoru dušika za mikrobne bjelančečevina. a kod 30% rast. vine, potiče bakterija Taj Jetra brzo dok sve biti osnovnim prerađuju amonijak podatakmože ujedno u soku ne za uree koncentracijaburagovu pokazateljem optimalnu količinu 84 ml ili100 ml u hrani mg/100 mg/100 preraste preživača (20bjelančevina soka. znaci kod se od uree Toksični pojavljuju iz bjelančevina ukupnih hrane).

30% 400 ml krvi ili 1.200 ug NH3/100 i ug moSinteza mikrobnih bjelančevina ml krvi.

2-4 ml HN3/100 Već NH3/100 ovise mg uree gućnost dodavanja poglavito krvi smrt uzrokuje (Piatkowski, 1975). O količini i kakvoći ugljikohidrata, napose mi mg Kritična granica je1,4 NH3/100 škoba. To se iskazuje "fermentacijskim krvi i sur., (Becker 1967). ureu* za Pozitivna potencijalom (UFP). uree Toksičnost najčešći jeprigovor vrijednost UFP koliko se uree kazuje za uree u a uporabu stočnoj hrani, suhe tvari može dodavati i (g/kg hrane) vezan uz najčešće je korištenje poljopriv-iskoristiti u buraguza sintezu mikrobnih redne koristi uree se za (koja gnojidbu bjelančevina.

Urea za u ratarstvu). poljoprivredu krupU nalaze krmiva se prvoj skupini se nijeje granulacije, zbog čega od s 12% ili lako bogata se energijom, manje nehomogenomiješa raslojava u sirovih bjelančevina u suhoj tvari, koja (dekomponira) stočnoj hrani, pa posuree da omogućavaju veće uzmu dodavanje u pretoji opasnost jegoveda kukuruzni velikim (kukuruzna _prekrupa, klip, količinama. kukuruzna silaža i Urea za dr.) hranu imati mora grastočnu Smatra da do 1 mm hranidbi volumii se mora se nulaciju jepri preživačima davati samo siromašnom noznom dobro s u energiji, krmom, izmiješana drugim 7% s za sirovih bjelančevina krmivima, kritično posebice dovoljno mljevenih NPN svako su mikroora žitarica dopunu koje buragovim spojevima, veće NPN sintezu kao za mora dodavanje ganizmimapotrebne spojeva pratiti krmiva. nositelji dodavanje ugljikohidrata nekih imasnihkiselina. energetskih da uvodi Uztoje važno se urea postupno Mladim i preživačima gravidnim u i da preživača se životinje kravama ilikravama visoke proizvodnje prehranu do 10 izvjesno treba vrijeme (7 dana)pri- mlijeka uree. smanjiti davanje na vikavaju da bude nju. se urea Preporuča tehnološki Ne davati urea se u obrađena tako da se smije otopljena uspori njena brza hidroliza i uree i mikvodi, jernastaje omogućiburagovim razgradnja, naglostvaranje amoamonijaka koji buragovi roorganizmima iskorišćivanje bolje ne mogu u mikTo se mikroorganizmi preraditi nijaka. postiže termičkim vezanjem robni resorbira se u kukuruz ili već protein, većoj uree uz škrobžitarica, repine u ili količini i krv, može uree rezance, nastupiti otrovanje pa inhibicijom razgradnje životinja. posmanjivanjem toksičnosti amonijaka Ureu treba davati u prvome redu odS. Na tehnove BENURALA n ačin taj put raslim i s razhrani uree u preživačima tovnoj junadi nologije stočnoj dajuveću i vijenim po zdravlje buragovimmikroorganizmima,sigurnost životinja moguću ureu

*

——

s

|

245

-—

nost

hrani.

-—

--

2 2.

većegkorištenja uree

u

stočnoj

=

+

-

PARSI

livada, alkalične gnojenih pa i različitog podrijetla. drugeindigestije u da urea samo prisutna je je Dovoljno

dobro

sve

posvetiti hrani. visokom koje mlijeka, proizvodnjom krmne s većim uz hranidbu se smjese postotkoja javljaju dobivaju Oboljenja “Visoki i u razmatrati kom treba ureom = bjelančevina. postotak predusretati te u hrani ipostotak sklopu obroka, bjelančevina povećava ukupnoghranidbenog što imokraći, uzroke patoloških uree uzrokuje pravilno mlijeku ukrvi, ocijeniti prave znatTu urea ne Treba smije sagledati objektivno plodnost. slabiju promjena. kroz suvremene uree, amonijaka vrijednost naročito povećavati koncentraciju nije da15-30 mg%). hranidbe uz u preživača, buragu(iznad tehnologije i kukuruzne količina žitarica većih i bjelančevinama vanje zelena Uz pašu, koriste ako se kao proizvodi silaže, posebice ne treba davati ureu, krmiva, bogata toksičnosti kao što je ureom s S. Ako se urea ni BENURAL smanjene daje hranom, to BENURAL S. Nove primtreba biti tehnologije na dovoljno uvijek raspolaganju nove uree zootehničke, vode. otvaraju jene pitke mogućnosti, igospodarske proizvodne i hranidbu bolje omogućavaju jeftiniju jer goveda Oboljenja krme. iskorišćivanje ureom uz hranidbu da ureu Dobro ponoviti međutim, je, koUreu treba davati u ograničenim kao hranu treba davati samo buragovim kako samo na način jepripo- mikroorganizmima, ličinama, i to, mogućnosti, po i a proizvode ureu smanjenetoksičnosti menuto,BENURALS slične (BENURAL koliko samo proizvođača, da To znači uputama po bjeukupnih 1/3 otprilike S). iskoristiti u se buragovih lančevina iz osnovne pretvorbi može dakle od uzkrme, Višakamonijaka mikroorganizama. i opproizvodnih držnih manjeg dijela potmetabolizam i jetra životinja. reba preživača, terećuje bitiiz uree. Najviša može bitiveća od U treba doza ne ureom, uree simptomi slučaju otrovanja davanja minuta 30-60 100 se 20-30 uree na g već težine običnojavljaju kgtjelesne nemir i i to: plašljivost, i nakon kod iako prilagođenih hranjenja, starijih goveda, izazvati ne mišića, životinja drhtanje životinja, razdraženost većekoličinemoraju živomladih nekoordinirano Potrebe štetne jakoslinjenje, kretanje, posljedice. izmeta i često veće i za kao mokrenje izbacivanje potrebe bjelančetinja, na vinama uz noge, prednje (defekacija), padanje mlijeka, višuproizvodnju rad i ubrzani otežano i treba u krmivima mesa vune, grčevi, disanje nadopunakon kvalitetsrca. već Uginuće moženastupiti i bjelančevinama njavati pravim 1-3 sata. nim aminokiselinama. odmah sa 3-4 treba Liječenju pristupiti u Ako urea se, dakle, ogranidaje kiseline se litre 5%-tne octene koja redu samo u prvome količinama, čenim kroz usta. Veterinar treba pažljivo ulije za mikroorganizama, buragovih potrebe i magdati kalcija parenteralno infuziju na imati utjecajzdravlje, neće nepovoljan nezija.

Treba i reprodukciju. ipakimati plodnost Urea se često i neutemeljeno svako da umu na optužuje davanje prekomjerno i i sličnim nekim lako uzrok kao topivih probavnim naročito bjelančevina, uzTako se može bjelančevina, pod dijagnozom razgradivih oboljenjima. i često nađu ureom" rokovati različita zdravlja *otrovanje poremetnje izvjesne uzrokovana uzimanjem trule, plodnosti oboljenja preživača. zatim i konzervirane pljesnive loše krme, Feldhofer Dr. mlade nakon trave s Stjepan oboljenja uzimanja Pozornost

246

treba

kravama

s

i

ni

__——-——

i

>

PN

s

>>

ZA UNUTARNJU DIONIČKO DRUŠTVO

TRGOVINU,

PROIZVODNJU

INDUSTRIJI

JOINT

-

_—_—,

| VANJSKU

U POLJOPRIVREDI

STOCK

-

I

Co.

.

45, HRVATSKA GUNDULIĆEVA

ZAGREB,

PROGRAMA

IZ SVOG

i

Potpune dopunske e

krmne

Univerzalnu

dodatnu

PRELAC

miješanjebiljnim

za

janjad e

Starter i gorower

e

SUPER

e.

Krmnu

HALMAC

-

smjesu

za

krave

krmiva

i

smjesu mliječne za

muzare

sa

13 ili19

%

krave

i

sirovih

proteina

sačma

visokim

sa

i sintetske

Sojina SP, sačma 65% 15% kvasac SP;riblje brašno SP,posije SP, 15-19% SP. Sintetske

i

45%

suncokretova

zaštićene aminokiseline: i fosfora

od

vodeće

SP;repičina sačma 40% dehidrirana lucerna SP,

DL

e

Dikalcijski (DCaP) najmanje

e

Stočnu

kredu

-

vapnenac

fosfora i 18%

18%

s

L LIZIN

svjetske kompanije

Monokalcijev (MCaP) najmanje 22,7% s

i 98%

Tessenderlo

s

fosfat

33%

METIONIN

e

fosfat

(Fran-

40%

98%

kalcija (Belgija) Izvori

junad

sadržajemproteina(SP) od za Rhone-Poulenc preživače najvećeg proizvođača

cuska)

e

janjad

smjese telad, janjadkozliće

dopunsku

aminokiseline

telad,

za

i kozliće

za

krmnu

Proteinska

e

za

krmivima

sa

i kozliće

Mliječnu zamjenicu

VAM

smjese

hranu

e

NUDE

CROATIA

-

fosfora

najmanje

Chemie

kalcija

kalcija

i 25%

kalcija

38%

vitaminima Premiksibogate mineralima, predsmjese ISILAC ZA TELAD MLIJEČNAZAMJENICA e

i

dopuštenim

dodacima

-

PRODAJA: Zašto

KRMIVA

Tomićeva Zagreb, 3,

tel.

275922,

Fax 434-826

ISILAC? mliječnom zamjenicom Hranidba teladi i ISILAC nego jejeftinija sigurnija mliječnom zamjenicom kn i 8 mlijekom.

Cijena jednogkilograma ISILAC-je8,7 zamjenjuje potpuno litara Telad i mlijeka. hranjena mliječnom a zamjenicom manjeugibamanjepoboljeva. hraniti telad

PROVJERITE

1!UVJERITE

SE!

247

m

4

i

Neiskorištene

3

s

|

a;

s 23

mogućnosti

+3

+.

s

s;

3

ozime

Rs

Rs

3

+

smjese

i

>

o

i

Ri

F5: |

krmnog

i pšenice

graška

smjesažitarica smjesa krmnog graška zelenu masu za pšenice dajeiznimno lepirnjača. kod Varaždina visoke kvalitetne krme. Nažalost, U prinose pokusuprovedenom uroda i ta se osim u slučajevima, smjesa sciljem smjeutvrđivanja osobina rijetkim i se malo ili se ne se Može korisuopće sije. dobivaju jako krmnoggraškapšenice, da izvrsni rezultati titiza a se višak može silirati, pokazuju sjetva koji zeleno, može može i ovršiti takve za zrno. se poboljšati proizvodsmjese krava. nost stoke, pogotovu ozime smjese krmnoggraška Sjetvom bila sa u Pšenica sijana je pokusu 200 kultivara i maksimirski bijeli) (npr. nekog 100 i 200 zrma/mf. sa a zrna/mf, grašak kvalise pšenice omogućuje dobivanje pokusa bio sasCilj naći omjer n ajbolji krme je tetne stočne rano u proljeće kada.

Takva za sadrži smjesa tojaka smjesu. takve krmenemaili kada smo u razdoblju sirovih bjelančevina u probavljivih 2,7% dva otkosa između npr. lucerne, pove- zelenoj masi i oko 10% škrobne v rijedse uništavaju nosti. ćava proizvodnost stoke, i vrlo dobri su rezultati, Postignuti humusa korovi i povećava se se sadržaj zelene mase do to od t/ha t/ha 50,1 37,5 nakon ove osu tlu. Osim smjese toga, Prilikom do i od / hasijena. t/ha 8,8 11,7 80-160 kg/hadušikakojiostaje taje su, međutim, mogući spremanja sijena od simbiotske a slijedećoj potječe kulturi, lišća graška otpadanja veliki gubici zbog dušika iz atmosfere su koji fiksacije se a i grašak rukovanja, uslijed grubog vezale na kvržične bakterije koježive suši. teško kao graška.

Pšenica kojasluži korijenu dala zelene mase nosač imati čvrstu je prinose mora Najbolje grašku stabljiku adriana s u graškom smjesi i niski bus da bi izdržala pšenica grašakkoji 200 a sa zrna/m?, pšenica raste i može sijena sijanim još cvatnje povaliti sana poslije 100 sa u zrma/m? smjesi sijana pšenicu. graška. može koristiti oko 15. se Ukoliko Smjesa koristiti namjeravamo smjesu ili proljeća Početkom neki daje svibnjaranije. na moramo n ačin, promijeniti drugi može ali se koristiti niske Tako odnose prirode, dugo za u smjesi. sastojaka do zriobe zeleno sve za = mliječne zelenom 1 00: korištenje stanju sijemo u kada silirati. se može 100-300 žitarice, Nakon 200 zrna/m? zrna/m? sa graška ovistu se na žitarice.Ako nam površinu, skidanja usjeva, silaža, je tada potrebna o .no_ više žitarice 200-300 može uz zrna/m“ orijentaciji gospodarstva, sijemo sirak ili kukuruz za zrno, ili šećerni 70-100 posijati zrna/m*. graška krajem rujna stočni bavi i Ako se kelj. gospodarstvo početkom l istopada. se u uzgojempovrća, varaždinskom Agrotehniku smjeseprilagođavamo rezultati su odlični kraju, gdje postignuti kulturi u nam važnija smjesi koja je onoj takvom možeposijati smjesom, paprika, za korištenje. feferoni ili varaždinski presaditi kupus. tlo se sa 350 kg/ha Prije sjetve pognoji ili reći da se NPK 7-20-30 Treba a prihsmjesamože dugo 8-26- proljetna koristiti i cvate se i prema rana rano može stanju usjeva; jergrašak cvatnja daje 26, ovisno KAN-a i i dati 50-150 o mu a se kg/ha dugo traje, smjesagraška kulture zelene se pšenicedajenajviše načinuiskorištavanja.

Obje prinose i

Ozima

mase

od

i ozimih

svih

-

-

248

SJENENARNA

0:04

ZAGREBA

19 ZAGREB, Trg Kralja Tomislava 272703 tel.

01/432143, fax: 01/431803

Samo kod nas možete dobiti original pakirano sjeme poznate kakvoće "SEMENARNA" LJUBLJANA

PROIZVODIMO,IZVOZIMO | UVOZIMO TE NA | PRODAJEMO VELIKO MALO: sjemeratarskog krmnogbilja #2 hibridni V.G.100+450 kukuruz i .sđeistet ozimi jari 600 segnoječam -

|

-

11:

-

€

La su.

Bribir dta I

a

ma

js

ni 'ZO točni LEKELI grašak : grahoricu ozimui jaru crvena, djeteline: švedska, bijela, lucerna stočnerepe *“

F

Gi

=

*

i

zašanakih IkIT, pv

-

IRE

=

-

-

NUDIMO VAM: -

-

»

pa dak

že

ia

E

hlter sr: Hi

nt

4

ća

i sve

ostalo

sjemepotrebno svakomdomaćinstvu

alate i

zaštitna

sredstva

abe: se Opskrbite našim sjemenom "toe. i iš u našimprodavaonama poljoprivrednim u cijeloj apotekama Hrvatskoj.

La *

Hr

m.

H

mrena

o >

249

--_-o—

količina kg 8,7 sijačicom žitnom siju prvo I 25 za a 6-8 mlijeka, cm na je bjelančevina dovoljna dubine, grašak posije dodati malo moramo ali nekog 3-5 cm. na smjesi pšenica u ona korištenja vrijeme samo jer koncentrata, podrazumijeva Zaštita usjeva tvari (15suhe što nakon sadrži premalo od zbog zaštitu bolesti, i korovi 20%). ugušeni bivaju gustoće usjeva u te praksi smjese Korištenjem mogao treba Zato nestanu. posebnupozornost bi se uvelike povećati intenzitet gospoTiltretirati i obratiti na pepelnicu usjev se s iste površine dvije dobiju darenja, jer CB ako 250 iliTitom tom jenamijenjen žetve godišnje, se proizvodnost poveća zrna. za tvari proizvodnju tlo se obogaćuje organskom stoke, m? sa 10-15 od Ovom očisti i se i smjesommožemo dušikom besplatnim dnevni obrok voluminozne ito tako da

čevina i oko

se

dobiti dobiti za

tvari.Ta

korova.

kg, jednu zelene oko 60 kg površine dobijemo 1500 oko mase g bjelansadrži koja krme

suhe

kravu

od

600

Priprema

a

ste

Miroslav

Dipl. ing.

Friščić

tla i sjetva djetelina i DTS mali

niče pripremi predsjetvenoj nicaa količinom startnom broj b iljaka, gnojiva, prignojiti Povrkasni. se nje osiguravaju kojima kombinacijama šina tla za te i sjetvu a za fosfor i sumpor, kalij, djeteline vrlo dobiti treba startna količina kg/ha). dušika (30a bro poravnata, oko 8-10 lucerna 40 Po toni sadrži to se postiže sijena, sjet30 30 18 s kg P20s, kg K20, kg CaO, kg vospremačem sulfatnim formama) zatim S (gnojidba osim N, koji, valjkom i B,Mo, što mikroelemenata količine izvjesne (usitpripremi Zni dr. Ostale vrste djetelina manje ali i nabija. imaju sloj, s jetveni ni) g a, poravna trave od a na tlu može se zahtjeve gnojidbu lucerne, U tako pripremljenom okvirne iznesene su jošmanje, svo a dubina pa ovdjeod sjeme sjetve, regulirati u dubinu. djetelina sijačica potrebenajzahtjevnije na predviđenu položi da o ishrani ovise širem smislu. Budući tlo prerahlo Ako t la), prije (lagana je i visina Predtrajanje, proizvodnje sjetve uspjeh, se valjkom. laganim povalja i te nad pris- nost kolutastog DTS, potrebe kakvoća djetelina valjka (kembriđ) treba im osigurati, uz tupačnih hranjiva, u jest komadu jednom glatkim valjkom tla i moguće plodnosti uvažavanje kopira valjak segmentirani kolutasti tašto ako stajnjakom,jeobavljena. površinu tla ijednakomjerno gnojidbu tlo, pritisne na što s tla izvodi se koji valjkom s lučaj glatkim nije priprema Predsjetvena tla jačenabije višim svim tlo, dijelovima raspolopa sjetvu, p red neposredno duboko ulazi ne dati ratilima treba Prednost ratilima. dovoljno sijačica ondje živim Prema ili tlo u zahvata u površini. polaže moguće sjeme što je koja po rahlog obrada osnovna kako zahvata tome, jeobavljena površinski sloj pripreme manje biti takva treba i za će za tla, priprema predsjetvena sjetvu Površinski sloj sjetvu. dubine. Ako oko 5 cm isjetva. pripremiti plitko, duboko se (često pripremi površinski sloj Sjetva od i dublje 10 cm),sijačica preduboko roka dva DTS' se u i teško s velike dubine siju Djeteline polaže sjemekoje i dubina proljetni. a ako (jesenski) kasnoljetni sjetve prevelika, sjetve niče, je samo

tla tlo treba

U

-

250

ee

22.

o

--—

-

Prednost

kasnoljetnog (jesenskog) Sastavljenje smjesa tome u obrada tla se i se sjetve jest što po načelu Smjese sastavljaju udjela tla masi svake u Pri na vrste. predsjetvena priprema mogu sastavljanju i vrlo kvalitetno obaviti po suhom linearnom se ili vrijeme služimo najčešće smjesa tlu bez metodom Ima Šoštarićobičnom prekomjernog gaženja. po i metodom. vremena za kvalitetno i Pisačiću Klappovom dovoljno potpuno svih zahvata tu u Količina za obavljanje potrebnih sjemenapotrebna sjetvu svrhu.

Ima i vremena za metodi se po dovoljno običnoj priizračunava po formuli: Da za bi se pred- sljedećoj premusijačicasjetvu. viđene iliDTS' roku i u djeteline posijale na treba biti količina sjemena predviđeni udjel % predviđenu sijačica dubinu, kg/ha a sva raditi ispravna sijaća tijela moraju 100 kao i za besprijekorno,uređaj reguliranje dubine treba sjetve.

Prije sjetve načiniti Primjer kako se izračunava potreba da se sjetvenu probu provjeri ispravnost sjemenaza smjesu.

C rvena djetelina i sijačice (svihsijaćih tijelakoličina 80% udjela, 22 norma sjetvena kg/ha. uz sjemenakojusijačica podešavanje Talijanski 20% ljulj udjela, s jetvena treba po jedinici posijati površine.

Načela norma 25 kg/ha.

Izračunavanje potrebne DTS' i tablica s normama količine sastavljanja navedeni DTS: za sjemena metodi sjetve (linearnoj) po po običnoj količina potrebna kao i Šoštarić80% 22 k načelosasx a sjemena =17,6 kg/ha i norme Pisačiću, tavljanja izračunavanja sjemena djetelinekg/ha Po za metodi sjetvu. navedenoj predviđene visoke su za količine sjemena 20% 25 kg/ha talijanski su se za sjetvu koje 5,0 kg/ha. upotrebljavale ručnu 100 te dorada ljulj kg/ha sjetvu,slabija sjemena.

Tablica sastav metodi Pisačiću p o po Šoštarić smjesa običnoj (linearnoj) roka

|

x

u

=

crvene

=

"

za

x

=

za

-

Prodornost

I. i

Uporabna ll.godini trajanja vrijednostu % rosuljabijela pahovka rana stoklasa

u

Osnovno

dozi-

Količina

ranje kgo/haA

kg/kjA

ZBSBBENBNNSEBNSELB88HEEE

bezostata

krestac

klupčasta oštrica vlasuljatristikasta vlasuljalivadna vlasuljanacrvena

ljulj

mnogocvjetni engleski ljulj vestervoldski

ljulj blještac repak mačji

vlasnjača livadna roškasta smiljkita močvarna smiljkita lucerna

esparzeta (u švedska crvena

ljuskama)

djetelina djetelina

bijeladjetelina

251

pregustiprerijedak njena sije 17,6kg/ha djetelina ili a sklop. ljulja 10,4kg/ki, talijanskog 5,0kg/ha 3 navedenu za u primjeru. Ako se sije u dobro dorađeno smjesu kg/kj sjeme tlo i vrlo dobro podešenom pripremljeno i količine Tako se tada se u izračunavaju sje- sijačicom uvjetima, optimalnim ostale uz mena za sve a za norma smjese, napomožesmanjititrećinu, sjetve i na poda su u tablici iznesene u norme iznimnim menu u prilikama pojedinim običda bi od i lovicu norme ne se zamijenile sjetve predviđene kg/ha ko/ki, metodom. bi inače nom količine zamijejer sjemena, zelenom i hranidbu osnovici za sijeno djeteline (na Kratkotrajne smjese košnju krmom | siliranje) Crvena

ili

se

za

crvene

Vrlo

Povoljna staništa

povoljna

staništa

za

za

crvenu

djetelinu

djetelinu (vlažnatla) crv.

kg/ha

Udjel

Višegodišnje smjese košnju

osnovici

crvena

djetelina

švedska

Vlažna

ili

mokra

tla

kg/ha Udjel

Udjel

kg/ha

kg/ha

90%

djetelina

ljulj mnogocvjetni klupčastaoštrica mačji repak

10%

za

na

Povoljno stanište

Suha

(svježa

lucernu

“kg/ha

Udjel

ilivrlo

suha

tla

Suna

kg/ha

Udjel

kg/ha

Udjel

85%

lucerna

ja

tla)

ilisuha

tla za

Granična

stanište za

za

(svježatla) Udjel

silaža) sijeno,

(zelena

krma,

lucerne

Povoljn

lucernu

crvena

ili

imala

vrsta

— kg/ha

lucernu

kraće

-

trajanje (2- g) 3 — Udjel kg/ha

djetelina

roškasta smiljkita

pahovka

5%

rana

klupčastaoštrica

5%

vlasuljalivadna mačji repak

5%

stoklasa

bezosata

mnogocvjetni ljulj

košnju, kojem napasivanje iskorištavanje (služeizmjenično Smjese I višegodišnje smjese preteže napasivanje) kratkotrajne za

kombinirano

I

za

ali u

-

Svježa ilivlažna tla

-

visoka

rel.

vlaga zraka

kg/ha bijeladjetelina -

ladino.

10%

djetelina švedska 10% 10%

crvena

djetelina

vlasuljalivadna

15%

vlasuljatrstikasta engleski ljulj

10%

mačji repak klupčasta oštrica

20%

252

15%

10%

Svježa ilivlažna

tla

vis. rel. vlaga zraka obilne

Svježa ilivlažna

-

i

tla stanište

ljetneoborine

Udjel

kg/ha

crvene

djeteline kg/ha

Vlažna, mokra

poplavna Udjel

ili

tla

kg/ha

f

s

s

s

Đ.

o

-

o

i

i

-

i

ns

—

1

i

>

3

i

i

-

o

"

i

-

-—

=.

— .-—

'

rebrasti on tlo i Djeteline djetelinsko smjese valjak, jer bolje k opira se na dubinu.

Dubina čitavu siju različitu sjetve približno jednakomjerno pritisne ovisi o roku ali i tla.

DTS tlu, pripremi tla, sjetve, valjanu površinu Najvažnije su Na lakšim o suhim tlima osnovici crvene na u vrsti. pjeskoviitm djeteline vlažnijim u uz za te sjetva je pravilu dublja (2- cm), uvjetima košnju višegodišnje obvezatno tla nakon za na osnovici lucerne valjanje sjetve. smjese košnju 3 kao Na i tlima (zelena krma, s ijeno, silaža), ismjese težimteškim sjetva jeplića za natla uz kombiniranu uporabu (košnja, (1,5- cm) valjanjeprije sjetve. biti korištene Samo ako tlo i pasivanje) ć e se koje pretežito je jakosuho,valja 2,25 da se napasivanjem. poslije sjetve uspostavi kapilaritet i Za nakon omogućinicanje. valjanje trebalo bi ili Prof. dr. Zvonimir Štafa sjetve upotrijebiti kolutasti

i

travne

“Raskužba Uz

štale, pribora

i štals

za popravak uređenje štale zimsko veliku ima i razdoblje, važnost Ta mora jesenska raskužba.dezinfekcija biti i provedenasavjesno stručno.

Površna i besbrzopleta dezinfekcija je se utroše korisna, jer skupi dezinficijensi, trud i a mala ili nikakva. vrijeme, korist je za Važanpreduvjet uspješnu dezinmehaničko štale i fekciju jest čišćenje Ako bismo opreme. štalske kemijsku dezinfekciju proveli preko naslaga gnoja i hrane i bi uništio samo prljavštine, drugemanjevrijedne dezinficijens predmete treba ili a dubini one u ostale površinski sloj spaliti kompostirati klica, (biotermički bi žive i da bolest u raskužiti). sposobne uzrokuju Nakon tvari u životinja.

Organske temeljitog velikoj suhogčišćenja, mjeri pod s sredstava opremu i štalske reagiraju većinom štale, raskužnih zidove, uređaje i treba namočiti vodom Zato da odmoče se onemogućuju njihovo djelovanje. treba stvoriti Nakon odprije kemijske prljavština dezinfekcije isasušena balega. takve da treba sredstvo sve dobro i uvjete raskužno makanja može sastrugati oribati oštrim i metlama uspješno djelovati. četkama (od brezovih te vodom. sirka, raskužbe grana), same isprati stoka se mora Tijekom Osim s nalaziti izvan Tek kada štala ribanjem, prljavština poda, prostorije. je zidova iopreme odlično skida se visokotsuha i kada oprema se ištalska potpuno Tlak se miris lačnim uređajima (prskalicama). izgubio raskužnogsredstva, i mlaz do 150 bara. uvode se može regulirati postići u štalu. životinje Ako se koriste visokotlačni uređaji, čišDezinfekcija počinje temeljitim nakon se mehapreporučuje temeljitog i s ćenjembalegedrugeprljavštine poda, ničkog s kidanja prljavštine, povećanim bokzidova, tlakom vruće hranilica, vode stropa, pojilica, i cijelu prostoriju i sova i opreme drugeštalske opremu uređaja. parom upariti pregrijanom (do Iz treba sav inventar štale iznijeti 150C). pokretni i na ga očistiti. Nakon betonskoj ploči se temeljito sušenja p oprska pripremodnosno ostatke Sijeno, Dezinslamu, stelju, ljenom otopinom dezinficijensa.

i

253

=

—

+

—_—;———-—_——

s

|

-

33

--

33

--—

—————

RR

———

ona

KRETA

_

u štalu ganizama prisutnih ficijens su oblika (dezbarijere stočarske cijske i mikroorganizama zapravo koristiti hladne se površine (posuposebnopripremljene proizvodnje.

Mogu barijere) betonska u udubljenjatlu) (kaustična soda), de,grabe, dezinficijensa otopine i vozila bi se kako ali su prijeći moraju ljudi kojih v ruće, preko bolje mnogo ulaska u štalu ilina farmu. Važnoje baktericidni učinak. prije štoveći postigao tako da budu da Kao mogu postavljene obične dezposlužiti prskalice ili se ne leđne vinogradarske (naručni prskalice mogu zaobićipreskočiti. barijere zatim velike voćarske, ili U pogon), motorni dezinficijenotopina dezodnosno motorne bi te kako ima sa prskalice specijalne jačukoncentraciju, barijerama i na različitog kapaciteta,uništila visokotlačni strojevi obućiljudi mikroorganizme veličina se koriste na Za vozila. može kapljica kojima dezkotačima Prskalice se različitim sapnicama. regulirati priprav(klorni dezinficijensi agresivni barijere treba i kiselina karbolna kaustična očistiti. uporabe temeljito posije soda, ci, izraje dezinfekcije potrebno potrebno dezinficijensa Prije Otopinu drugi). da kvadraturu ili štale: pod 4 osvježavati, čunati ukupnu mijenjati jepovremeno Na hranilice + zidovi + m bi se pojilice. dezinficijenodržala djelotvornost utrošiti 1 nisu Ako sa. površine'štale je poslije potrebno 0,5 natkrite, dezstaviti litre novu svake Najdezinficijensa. vodeneotopine kiše je potrebno barijere i 2-3 štaluopremu jecijelu bolje puta dezinficijensa. otopinu i to tako da otopina poprskati, temeljito vozila i za motorna druga Dezuđe i u procijepe morajubiti tako sagrađene dezinficijensa najmanje vozila da i zidovima i barijere u opremi.

U lako pore podu, mogu manje njih. prelaziti preko Prilikom podezinfekcije zemljanih za obuće, dezinfekciju dezdova i dvorište) (tor, potrebno jeiskopati korisno jepostaviti spužve sintetičke barijere, i nasuti ili (10cm) površinski sloj zemlje ih _ dezinficijensa, otopinom preliti s zemlju nekog zdravu,nezaraženu otirača načiniti specijalne Pop naprave se i mimože treba češće Cijeli drugogmjesta. prostor za noge.

Spužve prati 20%tnom ulazu otopinomklornog jenjati.

Uz poprskati na dezpodne formalina u ili2%tnom otopinom ilina farmu u vapna postaviti je štalu potrebno barijere, metru 20 ml po dozi od četvornom za s dezinfekciju posude dezinficijensom površine. ulaze. ruku koji ljudi su Dezinfekcijske barijere uređeji Dr. mikroorse Banožić Stjepan unošenje sprječava kojima se

odabire

ovisno

o

ilina

vrsti

farmu.

Dezinfek-

-

ogom

PROIZVODNJA

*

TRGOVINA

—

—

EXPORT-IMPORT

ROVIŠĆE, Žabljak bb 43212 878-034 Tel: 043/878-059 Tel/fax: ZA STOČARSTVO: OPREMU PROIZVODI i stoku hidraulički stol za za čišćenje papaka kopita stojnice operacioni krupnu stoku vrste krava za za napravu veza) teljenje (2tipa)stajališta (3 dermo ležišta štale slobodno pojilica držanje tipove sisteme hranidbene automatske izgnojavanje stijene ostali sitni potrebanstajama pribor 2 GODINE! ZA SVE PROIZVODE DAJEMO GARANCIJU *

_*

za

*

*

a.

*

-

*

sve

*

za

*

*

254

*

*

*

u

*

--—---_--—-_—

3

>

Pouzdanost

s

ss-a

procjene

s

i

uzgojne

s

ne

>.

s

>

—

s

>

vrijednosti životinja

Uzgojna vrijednost (genetska temeljena pouzgojne vrijednosti vrijednost) dacima vlastite ilina proizvodnje podaraspolaže. kojomživotinja cima sredstvo potomakanajbolje je pri izboru u roditelja izgradnji novihgene- Pouzdanostprocjeneuzgojne stvarne samo Onajeipak racija. procjena vrijednosti krave ili genetske vrijednosti genetskog potenPonovljivost podatka proizvodnosti cijala roditelja. krave relativno niska u s je usporedbi biti treba da su Uzgajivač osobinu za ovu siguran ponovljivošću kojima životio testirani bik. U tablici podaci uzgojnim vrijednostima raspolaže progeno kandidata novih generaza 1. dati su o nja roditelje podaci vrijednostima za cija pouzdani. ponovljivosti laktacijsku proizvodnju različitiizvori kada se uzimaju Stvarna životinje mlijeka Iz tablice uzgojna vrijednost da pouzodređena život trenutkom za podataka. je vidljivo je cijeli danost kada muška procjeneuzgojnevrijednosti oplodnje spolnastanica, raste kada uzima izvora se stanicu i nastane više spermij oplodi jajnu stanica. podataka. oplođena jajna Tablica 1. Pouzdanost Procijenjena može uzgojna vrijednost procjene uzgojne se ovisno krave o života mijenjati tijekom vrijednostitemeljene izvorima novih vremenu raspoloživim podataka pristizanja podataka.

Pouzdanost uzgojne infomacije kojom ovisna tome o životinja raspolaže je koliko jeprocijenjena uzgojna vrijednost stvarna Pouzdanost genetska vrijednost. se procjene uzgojne vrijednosti iskazuje pojmomponovljivosti (repeatability). na

na

Ponovljivost (repeatability) statistički

Ako

se

za

procjenu uzgojne vrijednosti pouzdanost prvalaktacija

Ponovljivost je pojamkoji uzima samo na iznosi svega Ako vlastitu 33%. se uz pokazujepouzdanostpodataka se i o kojima temelji procijenjena uzgojna proizvodnju uključe podaci uzgojnim On da ona vrijednost.pokazuje vjerojatnost vrijednostima roditelja značajno dobiveni rezultat kod se i Pri tome raste 50%. će ponoviti iznosi jedoprinos ili veći nego ponovnog mjerenjaizračuna uzgojne oca povećanju pouzdanosti se on sam, vrijednosti. budući doprinos majke, jer na o ili njegova u zgojna Štojevećibroj v rijednost temelji podataka životinji velikom veći ima k ćeri, značaj. za broju većibroj životinja kojesluže izračun testa iz tri višajevrijednost ponovljivosti, Ako jena raspolaganju o podatak da čegaproizlazijeu tom slučaju bolja zaključene laktacije pouzdanost p rocU ovom također i raste u tom uz iprocjena uzgojne vrijednosti. slučaju jene smislu iznosi o 59%. ponovljivost je mjeraslaganja podatke _ roditeljima istvarne transfera procijenjene uzgojne vrijednosti Korištenjem mogućeje embrija 255

-—

moo

2

<->

>

-.--.---.-

>

3

-----—

o.

—-

—

7 j

ženskeživotinje raspolagati U tom 90%. većimbrojempotomaka. slučaju ako se i ovi u Maksimalna se uključe podaci procjenu jeponovljivost jer 99%, dobiva se radi te se o pouzveća uzgojne vrijednosti ovdje procjeni zbog toga danost. nikada ne može 100%. dostići vrijednost Na pouzdanostprocjene uzgojne krave vrijednosti značajno utječe veličina Udionasljednosti (heritabilitet) stada. U krava u slučaju većegbroja različitih kod Vrijednost ponovljivosti stadu moguće je pojedine podatke osobina ovisi o tih udjelu nasljednosti s većim u jedinke usporediti brojem grla osobina. Što viši jeudje! n asljednosti stadu rezultira uzšto boljom procjenom i veća je ponovljivost. gojne vrijednosti.

Udio nasljedosti (h)pokazuje koliko neke osobine se genetskog dijela Pouzdanostprocjeneuzgojne Izražava se na prenosi potomstvo. vrijedvrijednosti nošću bika od do U prvom raspona 0,0 1,0. kada udio Pouzdanost slučaju je nasljednosti 0,0 procjene uzgojne vrijed- osobine nosti bika ovisi o iz rodovnika životinja kojepromatrana pospodacima nisu ne na one i i o jeduje prenosi potomstvo, (otac majka) brojuraspoloživih S strane udo druge vrijednost podatakalaktacijskoj kćeri, nasljedne. proizvodnji osobina da se testa. jela nasljednosti 1,0znači progenog izračunu namijenjenih u životinja koju posjeduje potpunosti mlaPonovljivost uzgojne vrijednosti Kod kvantitativna prenosi potomstvo. bika osobine dog priocjeni mliječnosti, to u nikad nog nasljeđivanja praksi nije koristeći iz rodovnika iznosi oko podatke Udio se slučaj. nasljednosti dakle, 35%. Kada o pristignu podaciproizvodnjiznačajnorazlikuje od osobine do raste razina kćeri, pouzdanosti. osobine. i kod

sa

Tablica

2.

danost

testa

kćeri

Utjecaj broja

na

pouz-

bikova

Broj kćeri

818l8lalg

% Ponovljivost

glglglg|2

danost

za

samo

6%

te

tada

ona

iznosi

kakvoće udio mesa u imajuveći nasljednosti S s osobinama usporedbi mliječnosti. osobine strane druge pak plodnosti su u značajno nižeg udjela nasljednosti s osobinama mliječnosti. usporedbi Tako

Tablica

npr. osobina

tovnosti

i

Vrijednosti udjela nasljednosti neke osobine kod (h) značajnije goveda 3.

za

:

8

Osobina

količina

Udio

mijeka

nasljednosti

o Štojevećibroj podataka prizvodnji količina masti mlijeku to kćeri jepouzdanost procjene uzgojne udio masti mlijeku veća. Pri tome treba uzeti u vrijednosti količina bjelančevina obzir da se kod smavećegbroja kćeri mlijeku izrazito visokom s njuje utjecaj jedinke brzina mužnje što procproizvodnjom,pridonosi boljoj razmak između telenja jeni uzgojne vrijednosti. pojava mastitisa Kad na o je raspolaganju podatak dugovječnost životinje 50 testa proizvodnjikćeri, pouzdanost raste od 35 na 84% U za kada udio vi(veća je 49%). slučaju je nasljednosti 50 istu razinu za pouzSlijedećih laktacija povećavaju ši, potrebnoje pouzdanosti u

u

u

256

o

——

=

imati

na

dataka.

----—

m

-

-

raspolaganju manjibrojpo-

novice.

----

Tako

dob

s

o

kod

telenja razinu na značajno utječe proizvodnje Znano da krave i u mlijeka. je drugoj više u nego trećoj laktaciji daju mlijeka U tom ako se prvoj. slučaju uspoređuju različitih laktacijske proizvodnje pariteta obaviti potrebno je prije usporedbe s svih korekcije ciljem svođenja laktacija npr.

na Ostali čimbenici kojiutječu pouzdanostprocjeneuzgojne vrijednosti Niska ponovljivost nije jedini razlog razlika u točnosti procjene uzgojne na istu dob. Ako se to ne bi učinilo onda vrijednosti. bi bikovi imali koji i maju kćeri starije Ostali značajni čimbenici utječu neopravdano koji rezultate testa u b olje na pouzdanost procjene uzgojne vrijed- usporedbi s onima mlađe kćeri. imaju koji nosti mogu se svrstati u nekoliko grupa: Ako se stadu dio u drži životinja u pogreške priregistraciji životinja tada one višu postižu: boljim uvjetima netočno mjerenje osobina, u odnosu na u proizvodnju druga grla način te su rezultati nepouzdan računanja uzgojne stadu, procjene uzgojne vrijednosti, na takvim vrijednosti temeljeni podacima krivih faktora pokorištenje korekcije manjepouzdani. dataka, tretman nekih u stadu.

Zaključak povoljniji grla Ukoliko sustav registracije životinja bikova i Procjena uzgojne vrijednosti te se u ne nije pouzdan potpunostiprovkrava se mijenja njihova dolazi do tijekom života, jerava podrijetlo svakoggrla kako dolaze novi o u podaci proizvodnim značajne pogreške procjeni uzgojne osobinama. bilo da ili vrijednosti, jeona podcjenjena precijenjena.

Izračunata uzgojna vrijednost grla je Sustav kontrole tek stvarne od procjena proizvodnosti genetske vrijednosti za za osobinu. izuzetnog značaja je točnost životinje procjene promatranu Ne da uzgojne vrijednosti. način postoji Ponovljivost pokazuje stupanj slagakrivi se o kontroli u podatak mliječnosti njaprocijenjene i uzgojne vrijednosti izračunu ispravi bez obzira se stvarne koje genetske životinje. v rijednosti metode izračuna tome koriste. pri viša to Što je vrijednost ponovljivosti je Pri izračunu treba uzgojnih vrijednosti pouzdanija procjena genetskog koristitisuvremene potenmetode kod se kojih U tom će razlika cijala grla. slučaju procidobiti Danas pouzdane procjene. mogu i stvarne jenjene u zgojne vrijednosti to tzv. BLUP i mi korisje metoda, koju biti genetske vrijednosti manja. timo. Uz više sve koristi se i tzv. nju na Uz ponovljivost točnost Animal procjene metoda uzima obzir u model, koja i uzgojne v rijednosti utječu čimizračunu veći drugi pri broj utjecaja, posebno benici. onih o proizvodnji roditelja promatrane uz Točno i vođenje rodovnika, srodnika te tako pouzdan se jedinke drugih sustav kontrole proizvodnosti temelj je Za dobije pouzdanija procjena.očekivati točnih podataka osobina. p romatranih će se da ova moderna metoda u je Ovo izbor uz metode je pouzdane koristiti i na idućem razdoblju našoj izračuna uzgojne osnovica vrijednosti, populaciji. da koja dajeuzgajivaču mogućnost Svaki o s uzpodatak proizvodnosti o grla raspolaže pouzdanim p odacima rezultat i izboru jeinterakcije okolišnih utjecaja gojnimvrijednostima grlapri osnovice.

S novih treba te se na genetske roditelja generacija, tograzloga taj se obaviti maksimalan čimnačinosigurava korekcija utjecaja vanjskih genetski benika dobiveni na kako bi se napredak. podatak dobila prava osDr. Ivan procjena genetske Jakopović —

—

—

—

—

257

-_

e.

o

a

m.

o

i

s

i

i.

-—

oo

spe

RR

_-—

2

2

>

o

o

—

>

o

—

>

TI) I

Županije varaždinske Vinica96.

3. stočarskaizložba dana 305 u Ministarstva Pod iznosila laktacije majki pokroviteljstvom poHrvat4.238 i šumarstva kg mlijeka; Republike ljoprivrede simentalske 7 u pasŽupanije prvotelki varaždinske, kolekcija ske, organizaciji dana 100 u = stočarskog = selekcijskog minečija Hrvatskog proizvodnja prvih komore HGK iznosi 1.426 centra, županijske kg mlijeka; laktacije i veterinarske krava mladih 6 Varaždin iPoljoprivredne čijaproizkolekcija 22. iznosi 3.618 dana 305 u održana je školeVinice, lipnja kg vodnja "Vinica 96.". stočarska izložba mlijeka; krava 5 održana izložba bila Prva stočarska kolekcijastarijih čijaproizje iznosi dana 305 i u su 1905. u laktacije a izlagali Varaždinu, seljaci vodnja i 3.420-4.163 kg mlijeka; Izložba jeorganizirana veleposjednici. krava 5 1954. uoči održavanja izložbe republičke kolekcija holstein- paslakdana u 305 u Zagrebu. proizvodnja friesian minečija -4.971 iznosi 4.100 daGodine 1971. stočari s područja kg mlijeka; tacije 6 varaždinske holsteinprvotelki Ž upanije kolekcija sudjelovali našnje 100 u Va1 972. izložbi u Čakovcu, u su na prvih čija proizvodnja pasmine friesian iznosi 1.720-1.848 dana 1974. u 1973. u kg laktacije Ljuraždinu, Ludbregu, 1977. u 1975. u mlijeka.

Prelogu, beščici, Ivancu, 1983. u Ljubeščici, svake 1981. su Iz u tri Ludbregu, dodijeljene kolekcije po i 1955.

1994. u i 1985. u 2.

Ludbregu Ivancu, (1., 3.) nagrade Ivancu. iznosi 300 u druga Treća kuna, ponovo nagrada kuna. do i 1200 kuna 400 a 18.491 Na području Županije plotje prva od kinja, čegajeumjetnomoplodnjom Junice simentalke ili88 16.364 obuhvaćeno grla posto.

1. za Canu,oteljenu radom obuh1994., nagrada Uzgojno500 + Ivan Kučko, C arkovec, uzgajivač vaćeno je: selekcijskim 700 kuna HSSC; uzPb 2. za Tablica 1.

1994., 6357,oteljenu goveda pod Brojuzgajivača 400 Novo po Varvi, Selo, kuna; organizacijama gajivač Josip selekcijomuzgojnim varaždinske Vlado Županije 3. za oteljenu 1994., Vidru, 300 Čičkovina, 1995. godina kuna; Gerenčir, |Broj |Broj simentalke Prvotelke Broj Uzgojna MB z | uz9% u I. kontroli 1. organiz. oteljena 1993., Palma, = krava |krava litra uzgajivač DragoVuraić, 22,1 mlijeka, Breznički Hum; 100 dana u 2.

Srna, oteljena 1994., uz1.486 litremlijeka, proizvela laktacije 500 kuna Pavao Ludbreg |174| 148]424|572|113[685 Sračinac, gajivač Ladić, Županja |809| 931[ 1245[ 2176( 373]2549] Zupanija varaždinska; dana u 100 3. oteljena Sanela, 1993., izložbu izabrano Za ovu uz1.191 je: proizvela kg mijeka, laktacije 300 Zvonko simentalske 6 steonih Švec, Struga, kuna, gajivač junica kolekcija varaždinska. čija jeprosječna proizvodnja Županija pasmine -

—

-

—

—

—

—

-

a

—

258

_———

Mlade

krave

-

—_.—_—

>>>

simentalke

Prvotelke

holstein-friesian

1.

100 u Ente, oteljena 1991.,drugoj Lisa, oteljena 1993., prvih dana u 305 5.436 dana 1.848 taciji proizvela je kg laktacije proizvela kgmlijeka.

Zvonko iz Karlovec. Švec uzgajivač mljieka, Struge, Uzgajivač PredragFuntek, 1.000 kuna HSSC i 700 kuna Županije 700 Nagrada varažkuna,Županija dinska. varaždinske.

2. laku 2.

100 u Cana,oteljena 1992., prvoj Malena, oteljena prvih 1993., 400 taciji proizvela kgmlijeka.

Uzgajivač dana 1.746 kgmlijeka.

Uzgajivač Zvonko Ivan od 500 500 ŽuTenšić, Jakopovec. Švec,Struga.

Nagrada Nagrada kuna, kuna Županije varaždinska. varaždinske. panija 3.

I. u Beba,oteljena 1992, laktaciji 3. Ramona,oteljena uzgajivač 1993., 4.570 400 proizvela Uzgajivač Mladen Pintarić, kg mlijeka.

Greda, nagrada Ivan Nova 300 varaždinska.

Koprek, Ves,nagrada Ž upanija kuna, kuna Županije varaždinske.

Vlasnicima svih prvonagrađenih grla ravnatelj HrvatskogstočarskoKrave holstein-friesian Zlatko centra mr. cijskog Diminiković selek1.

100 dana u a Crna,oteljena 1992., uručio jediplome,"Vindija" Varaždin 2.520 uzlaktacije proizvela kg mlijeka, poklon plakete. = Karlovac, Uz goveda, gajivačPredrag Futek, na izložbi u Vinici izložene 700 koza nagrada kuna,Županija varaž- su i kolekcije i ovaca te drugih dinska. domaćih životinja.

2. dana IV. u 100 Lisa, oteljena 1989., orVeć jedanaest godina"Vindija" 1.639 laktacije kg mlijeka, uzgajivač ganizira koza i proizvodnju otkupkozjeg Matija Kolarek, CerjeTužno,nagrada mlijeka.

Kod 100 se proizvođača uzgaja 500 kuna,Županija varaždinska.

4.500 koza.

1985.

Tijekom je otkupljeno 3. Šeka, III. u oteljena 1995.

1989., laktaciji14.100 litara kozjegmlijeka a 4.971 Ivan Levanić litara kg mlijeka, uzgajivač kozjeg 1,095.000 mlijeka. iz 300 Županija Strmca, nagrada kuna, Brlek varaždinska.

Dipl. ing.

Stjepan

1.

lak-

u

'

Pedeset godina Poljoprivredne školeizzagrebačke Dubrave Prije godina je za organizirana dvogodišnja škola potrebepoljoprivrednika zagrebačke U 50 regije.proteklihgodinaškolaje ovisno o za mijenjala potrebi program kadrovima u pojedinom razdoblju.

Od 1976. u godine prerasla je Opću školupoljoprivrednog srednju usmjereda bi ušla 1977. sastav u nja, tijekom centra u Poljoprivrednoa 1984. u novu Budakovoj ulici, preselila prehrambenog u Dubravi. zgradu Po to sadašnjem sustavu, ječetvestrukovna sa završnim rogodišnja škola i ispitom trogodišnja zanimanja: tehničar poljoprivredni opći (4 godine) 50

u

Novim

Dvorima

'

—

_-

tehničar

poljoprivredni (4 godine) voćar(3godine) i vrtlar cvjećar (3godine). vinogradar3 ha Škola vrtlar posjeduje obradivog u zemljišta školski gdje pretvorenog vrt, dio učenici obavljajuprakse.

50.

Svečanosti obilježavanja obljetnice i nastavnike uz škole učenike prisustvovali su i Ministarstva predstavnici fizičku za kuli poljoprivredu, prosvjetu škola i Na turu, poljoprivrednih drugi. između svečanosti je, ostalog, predloženo da se za u školu Poljoprivrednu Iloku među ustanovama i pojedincima pokrene udžbenika. akcija darivanja Brlek Dipl. ing.

Stjepan —

-

vrtlar

—

—

259

IX.stočarskaizložbas aukcijskomprodajom rasplodnihjunica Đurđevac 1995.

U okviru tradicionalne od 5 bikovskih "Picokijade", kolekcija čija majki, Ministarstva 305 dana laku podpokroviteljstvom poljoprosječna proizvodnja i iznosi 5.114 šumarstva privrede Republike Hrvatske, tacije kgmlijeka; a u krava sa životorganizaciji Hrvatskog stočarskog Jagoda, oteljena 1985., centra i Otelila 7 nom općinskog selekcijskog poglaproizvodnjom. je teladi, varstva 28.

1996. od i 5 2 općine Đurđevac, lipnja čega ženska muškihpotodeveta stočarska izložba od nalazi u se bik Sorbon organizirana je kojih maka, Đurđevac 96.

Križevci. U šest centru laktacija proizRad siza vela 35.273 sa marvogojske udruge uzgoj je kg mlijeka 3,73% Đurosnovane u masti. Vlasnik mentalskog goveda, mliječne Jagodejepozđevcu do stočar nati i Ivan današnjih nije 1910., prestao predsjednik udruge, U Đurđevcu dana.

28.

1928. je svibnja Hodalić. bila održana i Saveza drugaskupština i među Izlagače, posjetitelje goste, Hrvatske. marvogojskih udruga i simenuzgajivača kojimapredsjednika Prva izložba bila u Đurtalaca iz jeodržana Bavarske, Krajhinger gospodina devcu bilo izloa tom Hrvatsku i 1892., jeprilikom (koji je posjetio1974., priženo 200 10. simendomaćepodolske godom skupštine uzgajivača govedatada i osnivačke križanaca i meltalskim i s _ talskog goveda Europe pasmine simenbikovima. skupštine udruženja svjetskog pincgavskim pozdravio načelnik goveda), talskog je Izložba bila u Đurđevcu je organizi- općine izložMihovil a o važnosti Račan, izloženo 6. bilo rana a i rujna 1917., je be Zlatko su mr.

Dominiković, govorili 117 72 ženske 2 bika i 44 krava, junice, selekstočarskog ravnatelj Hrvatskog simentalca. sve u izložbe centra teladi, tipu Držateljimacijskog te glavni gost 82 su bila 20 srebrnih dodijeljena zlatna, gospodin Krajhinger. i 22 brončana te uručeno 4.150 odličja, Iz svake su u poskolekcije krug pred kruna. Izložba bila ponovu Đurđevcu je i jetitelje treće-, predvedene drugouoči izložbe u 1955. ljena 1954., Zagrebu su Uzgajivačima prvonagrađena grla.

Na i stočara iz uručene agronoma od i 400 360 prijedlog nagrade po 250, su ih PZ a su Đurđevca, organiziraneregionalne kuna, dodijelii HSSC, od 1976. u Đurđevcu Gumex farm i izložbe,kojih Đurđevac, 1970., drugi.

Dodijeli i naturi "Sirele" su skoro svake u u jene sada, novojHrvatskoj, nagrade Veterinarske stanice Đurđevac Bjelovar, godine. i drugih. iz Đurđevca su na Stočari sudjelovali svim izložbama bivše od su: Bjelovar, regije Prvonagrađene 1967. do 1993. junica Malenka, oteljene proiz1994., Za ovu izložbu odabir: Ill. 5.300 načinjen je u vodnja m ajke laktaciji kg od 7 Ante kolekcija junica, čijih Čorba, jemajki mijeka,“uzgajivač 3.980 Mičetinac proizvodnja kg mlijeka; 7; od 8 u kolekcija prvotelki, čijaproizprvotelka Rumenka,oteljena 1994., 305 dana iznosi za u 100 dana 1.760 vodnja dvije prvih proizvela kg 3.784 za u I. kontroli Đuro kg, dvije 19,80, uzgajivač mlijeka, Horvat, dana 3.087 za u 200 iza 3 u Đurđevac. jednu 100 dana 1.754 prosječno kgmlijeka; Ostale krave: Beca,oteljena u 1992., od 7 ostalih dana u 305 kolekcija čija krava, proiz- prvoj l aktaciji je proizvela dana 305 u iznosi 3.830 Ante Čorba vodnja laktacije kg mlijeka.

Uzgajivač 4.190 iz kgmlijeka; Mičetinaca; —

—

-

.

—

—

-

—

—

—

260

—

bikovska

majkaCveta, oteljena 1991, 5.068 u drugoj laktaciji proizvela kg Ivan iz mlijeka.

Uzgajivač Topolčić

Đurđevca.

Za

aukcijsku prodaju ponuđena grla.

Proizvodnja junica majki ponuđenih su

53

prodaju dana u 305 kg mlijeka laktacije.

Prodano 45 od 8.352 p o je grla cijeni do 11.275 kuna. Viša cijena postignuta nekoliko krava s teladi. i za su je Kupci bili iz ovoga DonjegMiholjca. puta kretala

za

se

od

3.281

do

5.387

Dipl. ing.

Stjepan

Brlek

Mužnja Kontrola uređaja mužnju za

strojem Kontrola

Ako

pumpe nakon

stavljanja pogon je razumljivo prilikom ne vakuum postići traženi (valja za m ogu uporabe strojamužnju uslijediti očitati o prema vakuumuputi neznatni bilo poremećaji, zbog pogkontroli pumpe možete p ogpronaći ili u metar), rešaka posluživanju zbogzaborava, rešku i ukloniti je. su u pogonu P umpe što će a naravnoi istrošenosti,zahtijevatisigurne i Zahnjihov jevijek trajanja dug. istrošenih promjene vrlo malo za dijelova. i ako se tijevaju održavanje držite tvornice vrlo Ako dana vaš za će rijetko doći jednoga uređaj mužuputa do radio kako ne u mnogo nezgoda(kvarova). nju bude treba, sami i ćeteslučajeva pronaći greške pumpe Uljnootkloniti ih se ovih pridržavajuće uputa: su susrotacijske Vakuumopremljene tavom bez za sa Kontrola vakuuma stijenjem pumpepodmazivanje ili bi iz što ventila, kugli različitih pera, svake pona _mužnje Prije kontrolirati, raloga moglo nepovoljno utjecati livakuum-metar točnu kazuje vrijednost ispravno podmazivanje. i za li ventil za vakuum.

Da se mužnjupropušta odgovarajuće postigne podse ne Ako vakuum-metar mazivanje o sušiti. stijenj smije pokazuje previsok Jednom za naili tjedno ćemo p osudu ulje usprenizak tlak, pogrešku do ruba bez obzira li to na punite je tanoviti i ukloniti premauputamaproiz- napunjena ili za 1/4, 1 /2 3/4.

Nadopuvođača. dok dok njujemo je pumparadi, jeuređaj vakuumom. pod Kontrola pulsatora Ovim one potrebno jeulje i pumpama Pulsator ga troše. se ne (tip membrane) smije Posuda za se nikada što se Nakon jedanput tjedno ulje podmazivati (uljiti). za nadopunjuje. stroj mužnjusastavi, valja promijeniti Kod tih se ritam takta On može tipova ležaji pumpi pod(udarca) pulsatora. za sa raditi sa 40-44 mazuju dvostrukih uređajem podmazivanja taktova u su u pumpe Ležaji stijenjem. podmazani 80-88 mora se taktova minuti, tj. izbrojiti tvornici pa ih ne treba podmazivati. u minuti ili 20-22 u 15 sekundi. za Vikom Pazi! Koristite čisto motorno SAE. ulje vrlo se lako može podešavanje stegnuti Važno! svaki kada Provjeravajte put ili krave na popustiti, jer reagirajupromse stavi u pogon lisvi jesu pipci pumpa takta što kao i inače na jenu zatvoreni i li ragiraju za je mužnju uređaj ispravno svaku u radu promjenu mužnje. postavljen. prilikom Ako radi ne U vezi sa pulsator možemo ispravno, pumpe čišćenjem pročitajte sami staviti u red prema što ga uglavnom u jenapisanouputamaproizvođača opreme. opreme. uputamaproizvođača Samo

po sebi

da

pumpa može

u

261

._

zeza

o

"7

-—=-————————

Važno!

Zaustavljanje pumpevrijedi sve rotacijske pumpe. otvoriti motora Prije zaustavljanja valja i da vakuum iliviše jedan pipacapustiti 0. na padne Ako da pumpa Vrlo se prilikom pumpe zaustavljanja usiše Spriječite važno! raditi nađe i vodu u p umpe će mlijeko(usporedičišćenje uređaju vakuum, lamele se mogu pa vakuumuništiti. natraške voda).

pri Temperatura pumpe viša od okolne nosi oko 45tj. je će na pa opip 40“C, stoga temperature, p umpa normalno biti topla. radu

Pazi!

iz-

za

Tipovi izmuzišta izmuzištima

Mužnja prednosti odnosu u štali. na na mužnju stajalištima U redu se štedi na radu odnosno prvom se povećava proizvodnost prilikom izmuzišta su tehnički Osim mužnje. toga, 2O O uvelike Pa opremljena bolje pa izmuzišta lakše rad muzača. a) Uporedna Izmuzište omogućava što održavanje mužnje, pretposhigijene i bolje higijenske dobivanje mlijeka tavlja držati DOĐE kakvoće. Izmuzište pod je štale dok higijenskom kontrolom, nije. izvor u mikroorganizama Naravno, održavanom izmuzištu manji je higijenski nego u štali.

Izmuzište naročito za je pogodno krava bez na veza. držanje slobodno, tada sastavni dio Izmuzište štale. je Jedini nedostatak u veizmuzišta je ćem početnomulaganju. različita tehnička za rješenja Postoje ono se no za izmuzišta, preporučujeveći krava na farmi. broj Izmuzište treba normalan osigurati se izgradkoji postiže procesmužnje funkcionalnih odjeljenja, njompojedinih u

ima

u

:

«O

32

to su:

a

prihvatni prostorkrave, smislu u izmuzište užem prihvatna mljekara dio higijenskoskladište hranu za konc. (eventualno) sanitarni fi za O O garderoba muzača.

Izmuzište se od: \ sastoji o muzača hodnika za radnog krave kost za stajališta c)Riblja hodnika krave. za izlaznog odnosno muznih izmuzište uređaja, broj Muzni fiksiran do strane hoduređaj je na: se dijeli S obzirom nika muzača. na stajališta broj za

—

shodnikom

—

—

—

—

—

ca

—

—

—

262

BA odi

i

s

a

m

o

m

—

m

-

o

---

o

———

stajalištem tipsjednim jedan posljedica javljalo uređaj titično oboljenje.

— Suvremeni konstruza muzni ures dva na uređajimužnju stajališta jedan tip irani su tako da automat ugrađeni iskljudaj. sisnu čuje garnituru.

O ovisit će i čitava ortipuizmuzišta tehničke Prema opremljenosti stupnju i mužnje. ganizacija odvijanje izmuzišta standardna se, gdje postoje čina osim svi Prema razini hodnika mužnje, poslovi obavljuju muzača radnog izmuzišta se i na: ručno. stajališta, dijele muzni (poluautoModerniji uređaji i hodnik ravna izmuzišta (radni pod automat za u sustav uključen matski) je na stajališta istoj razini) i muzne isključivanje skidanje garniture. radnim hodnis završetka Kontrola se, izmuzište spuštenim mužnjeobavlja odnosno automatski. stajalištem. kom, podignutim dakle, Kod automatskih se sve Prema izmuzišta se izmuzišta tipustajališta osim kontrole i uzimanja operacije, prvih na: dijele sisnih mlazeva te čaša, naticanja mlijeka s izmuzišta pojedinačnim stajalištima, automatski. obavljaju s ulaznim i izlaznim vratima. Svaka se automatizirana _ izmuzišta Potpuno krava u tretira izmuzištu pojedinačno; koriste se na velikim farmama. sa izmuzišta izmuzišta skupnim stajalištima Usporedna ( paralelna) najNedostatak ovih izmuzišta i koriste su se (ribljakost). jednostavnijanajčešće bio krava štala ukoliko ili muža" je“slijepa pojedinih jepostojeći objekt adapbrže koza i ovaca.

Kod takvih se tiran. Koriste se iza se mužnju koje pomuzu. muzni

uz

—

krava

kao

mas-

—

-

—

—

—

o

TALE

jp

PODUZEĆE

ZA

OPREME

PROIZVODNJU

ZAGREB,

ZA

STOČARSTVO HARAMBAŠIĆEVA 15

Tel./Fax: 01/228-886, 2335-269

SUVREMENA e

Muzni

VIŠEMLIJEKA i ostala štalska male za oprema uređaji OPREMA

ZA

POKRETNI

SERVIS

i velike

MUZNIH

proizvođače mlijeka

UREĐAJA

Origanainu rezervni djelovi zamuzne uređaje ALFALAVAL

WESTFALIA

VITREX

BELJE

id ,

|

_—

daalenai

hrana Ovlašteni

prodaja Hrvatskoj najkvalitetnije iz Švedske.

Laval Agri servis

i

u

muzne

|C) opreme

Alfa

——o—aoazaaza—a—>a—_a—aae

2

i

ss.

e

——-

S

Obitelj idom

Dr. Dragutin

grof Khuen

Ban Neustavno

stanje,

se

smiriti hrvatske

duhove

nakon

krvavih

za

kada

od

-

Hedervary

1883-1903.

sastaje Hrvatski Sabor ikada nema imenovanog bana tri Za to samo trajalo je mjeseca. vrijeme je zagrebački general konjabarun H. nekako ništva Rambergauspio nemira, što

su

bili izahvalni.

Već

mu

ne

teških

i

pojedinci

prosinca je u rekralj Franjo Josip svojoj mađarskoj hrvatsko-slavonskou Godčile zidenciji dalmatinskim banom dr. grofa Dragutina KhuenRješenje je supoti mađarski ministar pisao predlagač Hedervarya.

Koloman Tisza. predsjednik Tako bana nismo imali. Imao mladog 34 Ni hrvatska je godine. jedna politička stranka iliosobe nisu ga Bilo predložile. vrlo pobožnažena iodgajala da je djecu da bio jedovoljnoje zadojen iz mađarskom svih klasa. poštuju ljude Dragutin je odan državnom idejom, beskrajno kralju, polazio se sa pučku javnu školu, igrao a s formalne strane mogao jeHrvatskoj seljačkom i s d jecom dijelo njima rođen na odgovarati, jerje njenom radosti i dječačke žalosti. i hrvatski znao području besprijekorno je osmi u a Kao inače i Gimnaziju od je polazio Zagrebu književni jezik. počnimo razred završio Prve u Pečuhu. dvije početka! studirao u a prava godine Zagrebu, Bratisu zadnje Požunu dvije (današnjoj Rođenjeimladost i doktorirao.

Vrativši. lavi) gdjejezacijelo Khuen-Belassi Hrvatsku se u veliki Obitelj jetirolskog podbilježnik postaje i dobio rijetla Matijaš je čast srijemske grofovsku županije.

1647. su Zacijelo poslije oslobođenja 1874.

Godine i naslijedio je od Turaka imanja 17.

Slavonije Srijema krajem rođačke akako se ista dobili obitelji Hedervary, otac stoljeća posjed Nuštar.

Antun, lozi dobio dozvolu po muškoj ugasila je se bio Dragutinov (tada jepisalo Karoly) nositi Hedervarski. već rođen u pridjevak Kasnije Sa je Anje Nuštru. suprugom izabran za u župana velikog Gydru, rođ. g dje de gelikom baronesomIzdenczy stekao velika iskustva u je Monostor imao državnim šestero abudući je djece, ban rodio se 1849. upravnim poslovima.

Jedan godine. nepotu "Narodnim Došlo doba da što se Nuštranin pisani opisao je je mladić oženi, novinama" kako bila učinio 1880. izabravši kontesu jegrofica Angelika je Margitu 1.

1883.

imenovao

-

-

264

.—-.—

-—

--

>

o

>

>

--—---—-----

m

-.

Teleky, pripadnicu jedne najstarijih odličan iodlikovan došaoje ugarskih aristokratskih Spomeduševnoi materijalno obitelji. prijedi blagosnuti kakvo su se sve Nuštranin jeopisao što slavlje tanje."

Nadalje opisuje je mladom mladom životu "neka u svom priredili seljaci paruprigodom postigao pa kako bi i sudbinu prvog njihovog posjeta domu, je njegovasrećapratila bila Hrvatske: na neka bi dobra s zviezda povorka konjimatrobojnicama, njegova im nad na bilai a sagovi prozorima kuća, pjevalo njim sada, jepozvan gdje stupiti diko" i te se u red onih se "Ljubimo naša naša "Lijepa muževa(misli povijesnih domovina". hrvatskom od na narod na Mladoženja je banove) kojih jemnogima uznosito kako sačuvao neizbrisivu ove jeziku govorio skupljenima zemlje uspoda među narodom veoma veseo da "Narodne menu. se su je je Podsjetimo među mladost. bile novine" proveo je Jošje kojim službeno većinske glasilo doslovce rekao: "Budite da mi Narodne stranke bana uvjereni, podržakojaje mio svaki sredini u ustavni a on na je način vala, sat,koji vašoj putemnje i da nikada zaboraviti na provađam neću postizao svoje p rograme. mili hrvatski ma moj narod, koji jemeni, Novi ban u ž elio svečani doček nije da ne u u sada živim njegovoj sredini, Zagrebukuda jestigao 6. naprosinca Tu istu misao izrekao sladkoj uspomeni". vlakom salonskim u večer žakanjskim na jei kasnije kraju svog nastupnog kolima. Pozdravio predsjednički je ga aline tim istim u banskog Makso kao i zagovora Saboru, Mihalić savjetnik pl. "hrvatski" riječima.

Pridjev jeizostavio,grebački dr. Hofman.

Bilo gradonačelnik da ne Mađare i valjda povrijedi stoga nekoliko i iz mladića jejoš zastupnika Srbe. koplemičkih školskih obitelji, njegovih bila Slijedećeg lega. jutra jeprimopredasudaca i te Početakbanovanja javlasti,primanje najviših vlade.

10. članova Svećenstvo jeprimio Nakon banom *Narodne imenovanja Hrvatsko-slava prosinca, predstavnike novine" od 4. 12. 1883. ovako su pisale noskoga d ruštva gospodarskog pod osobi: "Grof Khuen o njegovoj Hedervary vodstvom — — podpredsjednika Andrije administrator Visoko vrste. _prve je dana.

Jakčina slijedećeg naobražen, imućankavalir, ljubezan, i odanu znao U Sabor 17. je pribaviti poštovanje u pratnji jeušao prosinca od svih razreda odori. u ljubav pučanstva svoje petnaest uglednikavelikaškoj narodu Saborom Nikola u županije.

Hrvatskom kojemuje Krestić jepredsjedao od

sin

da

una-

Lo 4SuU bia dj “*

_DVORAC

OBITELJI

Pepi

i

iša

265

E,E,E,.E.RLl

E

aaa ama aaa aaa

aaa

mao

amo

želi Hrvate

aroma

dosadašnjih čijem jesudjelovalo kraju iz bivše i novih 35 pa jošte raspoložiti jedno! zastupnika Vojne i budite molim uvdva bana: Bila su Primite, Vas,izjavu Krajine. prisutna bivša da izim neslomive I. Mažuranić i L. Pejačević, vjernosti nadbiskup- jereni, prema i i veliki kardinal vladi, premilostivom kralju JosipMihalović, župani premadržaće sve narodu i neki od označivati vi, zakonu, visokog plemstva. ona koju gojim mojedjelovanje ljubav, ban Svojnastupni jezapočeo govor u me prema zemlji, koja je djetinjstvu izsa "Visoka i naslovivši kućo" prisutne ostala domovinom a time mojih gojila, rekao bezrezervnu prije vjersvegasvoju ona se ljubav koja najmilijih uspomena, I.i kako nost caru i Josipu kralju Franji i poetičnoga čarom je razvijala pod časti visoke ove ga pripreuzimanju i shvaćanja mišljenja našeg plemenitog čuvstvo "obuzima sveto neoskrvnjivoganaroda." Nakon togabio je u Saboru države opstanka sjedinjenih kraljevinahdugotrajni "živio" u središtu i desnici. krune sv.

Na to dr.

Stjepana“. jepravaš mirno s na ga slušala je Opozicija ljevici David Starčević Nas"Neima je". povikao ali svakako bez velikom pozornošću, i time u žamor sabornici, jepočelo odobravanja.

Vidimo da ban u svom taoje gobana između ni nepomirljivo neprijateljstvo voru r iječima jendom nije spomenuo i i Stranke bila u prava, koja i hrvatski domovinu Hrvatsku manjini imenom je Saboru.

Ban u narod. Ta domovina je predstavljala ljevicu koja j e njemu draga kako će nastavio i "točno, uspomenakao da nema dalje zahtijevati svog imena zadaćah i bezimen. narod također mu pravedno poštenovršenje je koji jedrag i i na Mađar! do Ban bio od ("živio" desnici) pravosuđa uprave je glave pete i tome Ovakve bez će posvetiti najveću govore pozornost spominjanja ijednog važnost. U se naroda hrvatske domovine i držeći djelovanju svojem hrvatskog uobće ako biti ću držali iz Hrvatske su za zakona, političari vrijeme strogo strog, i vazda no uztreba, pravedanpravičan. socijalističkog razdoblja.

Unutar i granica samoupravepostojećih Sutradan su "Narodne novine" pisale će se mnogo da zakona moći doprinijeti, da jeban simpatična otpojava k oji j e narodno se poboljša gospodarstveno vorenim načinompočeorušiti ogradu da se stanje zemlje, razvije poljodjelstvo, od Hrvatsku dijeli koja nepovjerenja da bude obrt i trgovina, najblagodatnija bile te da su mu riječi Ugarske iskrene, korist ovih da se sve će kraljevinah, razvije da muževne i Pisac smatra tople. naravi toli nadaono državna nalaziti u hrvatska blagopo bogato autonomija dobio to rene banu svog i Na je i zemlje". pljesak čuvara zaštitnika. krijepkoga "živio" u središtu i desnici. povike da su dosaČitateljima je poznato Ali odmah iza kako jeobećao toga, malo dašnji povjesničari kojeg h rvatskog nadodao "To će se Hrvatskoj razvoj je: kao ovog. bana tako opisali negativno moći s naše strane pak,mojagospodo, da se Međutim ima kratka misao pokoja tim ako se u postići, sigurnije djelokrugu na gospodarskom i prosvjetnom polju bude za Vašemčinima pokazalo čuvstvo za u Hrvatskoj ipak njegovo vrijeme krune sv. cjelokupnost kraljevinah Stje- dosta togaučinilo. U slijedećem članku banu je ipak pana".Dakle,vidimo, ćemo opisati pokušati djelovanje tog vlade na selo i najvažnija države bana i njegove jedinstvenost ugarske poljoprivimati za se u mora koju Hrvatskoj osje- redu.

Ta banova ćaja(čuvstva). čvrsta orijenbiti izvorom i Priredio: tacija će mnogih dugosukoba. godišnjih Keglević Dipl. ing.

Stjepan radu

-

EE

75

I

na

ban govora kaže: "Sada

-

266

Malipodsjetnikza poljodjelskeradove u mjesecu srpnju U u ovome Stočari polju: mjesecu domaću hranu osiguravaju četsvojim veronožnim miljenicima i hraniteljima tako da za krmne kao što njih siju biljke su i razne djetelina, lucerna, smiljkita trava. U uvedite kombinacije proizvodnju stočni dr. za poglavito grašak koji Marijan Strbašić da se u piše svijetu pokazao sirovinom za vrijednom stočproizvodnju hrane i ne za dopunom žitarice (osobito ishranu i za a slama svinjaperadi), je dobra hrana za Grašak dobra goveda. je za su predkultura usjeve, prinosi postrne od mu zrno se samo veći soje, grubo ili osim a gnječičekićarom samelje, toga tlo on obogaćuje dušikom. i vitaminom C. Reznice a terija, bogatje Na saditi skinute inse s su njegovogpodanka mogu njivama kojih i krmne ali i u kulture treba s dustrijske početi ujesen, proljeće. obradom kako bi se oranice do U tla, Ako sretno sve vinogradu: je prošlo i početka sjetve pšeniceozimogječma i ako imamo imamo i grožđa koje zrije, Od od mogleslegnuti.osnovnog muka Slavko oranja s osama.

Jenč Dipl. ing. treba tri do sjetve proći tjedna trideset pišeda one ne odlaze iz vinograda sve kako to dr. Ante Londana, preporučuje dok se ne oberu i posljednji grozdovi Isti da ponovno čar. stručnjak naglašava kasnih vinskih sorta.

Ose vinose u krmna kultura u ječam je nezamjenjiva posgradimanajuspješnije suzbijaju uzgojustoke, posebice svinja, lovnih peradi, tavljanjem s posuda otopljenim i ostalih kao te k unića riba, životinja, zaslađenim šećerom, sirupom, medom, dodatak u krmnim smjesama. ili vinom se pivom,koje dopolanapuza na u U vrtu: Nema mira! njeno više objese nam grla mjesta pa nema Nije dano da samo u obilnom vinogradu. uživamo branju i i u na od nego laka ni svačega zemlji zemlji, svega Zaštita grožđa ptica n ije misliti na dane i i samo buduće sijati jednostavna opetvalja često je djelomično rotkvicu i Svaku vlažnu kaže da stara matovilac, špinat. uspješna.

Jenč Kolega iskoristite matovilca za sredstva kao što karsu površinicu sjetvu strašila, pucanje malo Osobita a puno mu bidnim ili ne traži, koji daje. topovima klopotci, pružaju što vitamina mnogo se jevrijednostsadrži a zaštitu, sigurnu jer inteligente ptice, C. Širokolisne sorte do 10. to i uvide na sve sijte ranije, čvorci, priuče napose a uskolisne U i tako kako rujna početkom listopada. da to za njih nije opasno blizinivelikih za se se u gradova njega postižu izgleda.

Zbog naprednom toga visoke a već i kod cijene. nas, vinogradi svijetu, pokvlaknima. rivaju bijelim sintetičkim Dr. Ivan da smatra hren ing. Gašpar je skladište eterična on I ne minerala,sadrži ulja općaopomena: vinogradari, žurite itvari štetnih baks berbom! koje sprječavaju razvoj 267

nn

a

i

2

i

i

a.

i

i

om

=

i.

o

e

2

o

VE

PR

SLIRA

voćnjaku očekuju Sušenovoće mjesililimenkama. tu u staklenkama će i koštunjičavog jezgričavog voća, pa bitiiviškova u malim i U se sve domaćinstvima koje čisti bijeli podrumu vapnom zimu.

Vanda za zidovi Kada dodatkom s se valja spasiti Dipl. ing. sumpora. da ih 5%-tnom se Starešinić preporuča plodovi suše, osuše,valja preprskati isOsim modre namirnica. otopinom galice. toga, način čuvanja atoje inajstariji kusni križevački Voću treba oduzeti 80% vode stručnjak dipl. ing.

Stipe sušenjem da dan se truliti Stipić nalaže se prije prerade ineće razvijati gljivice pa neće diokgrožđa raskuži sumpornim Voće se p odrum ili na suncu plijesni. suši jakom sidom dobivamo koji paljenjem sumporu u ne pećnicikojtoplina smije prijeći nih Za ili u samog prahu. vrpca sumpora zdravi i 80“C.Važno jeda su plodovi 1-2 sumporne 1 m zapalimo prostora Prilikom sušenja treba Nakon 5-6 sati potpunoneoštećeni. podrum vrpce. i se šljiva suše, koje najčešće valja paziti dobro prozračiti. da viša od ne bude početna temperatura smePriredio: 45“C,a kad su plodovi većnapola se na žurani, Keglević Stjepan Dipl. ing. temperaturapodiže 70*C. U

dobre

se

čuva

berbe

se

na

hladnome

Slovačkaveseljau Josipovcunekad idanas Josipovac oko 1881. na počeli naseljavati poziv J. J. tadašnjeg đakovačkogbiskupa po kojemu Strossmayera, jeJosipovac dobio na ime.Slovaci su došli mjesto šuma. nalazila hrastova se gdje hrastova dolazili do su Rušenjem obradivih površina. su dobili Zemlju koju kod

KE

Voki

Đakova

g

Slovaci

NIJ jeka Miairrdl AJE

RG o

su

NA

biskupije iotplatitli.

Slovaci su u novu Došavši sredinu, dio i donijeli svojih kulturnih tradicija obliku izvornom se u su običaja koji do danas. očuvali Prilikom obavljanja mnogihposlova žene zapi momci,muškarci, djevojke bi da posao jevali ide. Posebno brže su se pjespjevale doba me u žetve, i kosidbe prilikom vršidbe pšenice.

Svi za sposobni rad danima su u išli kosili žito, polje, i vezali skupljali ga Kada bi u snopove. bilo žito pokošeno, svi su kola i u sjeli se uz pjesmu vraćali Kada su zakući. kola prežna stigla netko od predvrata, od

s vremenom

268

RN

lđČ NAV

aa

A<A_—

Aa»

pona mai mm

—

su

tako odradili

kuće domaćinakojije i vode bi se nenada s pojaviovjedrom da To u kolima. sve jeznačilo je polio završena. žetva Evo vesele žetelačke na pjesme jedne slovačkom jeziku: mi žito kosit Pojdeme mi žito žat Pojdeme vrani A ti naši konji Budu sa nam past.

A zarmuten smuten ja aj Čojarobit Veznem na ramena flintu ku horam Pojdem Tam jelena zabijem Tam najemnapijem A čo ne ne zjem vipijem ostao

kod

iz-

mam

Naporan prašinavrućina djevojke.

Prilikom lakše su se uz podnosili pjesmu. vršidbe bilo kojaje pljeve je mnogo iu stočnu a za služila hranu, ponekad svrhe. Kada se dajekoja dam.

Kamaratom dogodilo druge ostala trudna a se još udala, nije djevojka Susdovesti kući. s Žito jevaljalo polja su se šaljivčina pljeve našlo koji sipanjem bi i rođaciprijatelji upreglinajbolje napravili do kuće jedi, od kuće djevojke trag odlazili na iod konje najranijeg jutra njive, njezinog Tek toliko da se zna. momka. dovozili ga žita na kola, slagali snoplje momci i Kada završila, Do večeri kući i žetva djekamaru. sve je je slagali i očistilisve za vršidbu su biti ovako strojeve moralo se vojke gotovo, zappa svi okitili ih cvijećem, na posjedali jevalo: kroz i i uz prošli zvižduk pjesmu strojeve Povedal si že veznješ selo. cijelo Ked horu žitko zežnješ ti svi Danas su jednostavniji: UZ si zežal si zežral poslovi aj i ode sve za na mladu Fšče ma je njivu kombajn gotovo njevzaL ni Sada ne sat vremena. naš Gazda više naš stignu ljudi gazda oldomaš Da ti nam pjesmuotpjevati.

Už Slovaka kulturne Iz pokoseli tradicije bogate si oldomaš. nove se našla Njedal koja podtjecajem sredine, da Banas' iznikao KUD na s "Braće ciljem je (Prijevodhrvatski) i očuva i igre, oživi, p jesme obogati Govorio si mi da ćeš me uzeti sve se s vremenom više običaje koji Kada iz šume žito požnješ.

KUD 1967. i osje zaboravljaju gube. i Već si požeopojeo, bio Antun novao prvi p redsjedGavljak, nisi uzeo.

A još folklorne nik i voditelj grupe.

Gazda gazda naš, naš, i mlade Nazdravi i žene mušDjevojke, momci, počasti vezovima" karci tako su na "Đakovačkim Već smo pokosili, i Nisi nas slovačke zapjevali zaplesali prvi puta počastio. po iz Josipovca. pjesme igre bilo nekoliko lako u je Josipovcu više dana čekati na i žene, trebalo snažni glasovi, vršalica, je djevojke Lijepe živa bilisu obilježjimaprvoga radilo red za vršidbu.

Na vršalicama igra, je toga snažne Skladne i momci i i to mnogo glasove ljudi, najviše mladi, nastupa. rad

i

sa

ma

za

zme

me

nam

nas.

i

269

_——--__--

DTT

-—-——

| smo s Slavice, Katice, Marije, Ane,Joška, Ivana, proveli godina, pa Adama i ćemo skoro kao vremenom Stjepana pamtit zauvijek. postali obitelj.

Nakon nekoliko KUD Bilo i nezaboravnih posusmnogo godina je je lijepih tao. Bile su mu i i nove u p upotrebne trenutaka, pjesme smijeha, radu, snage nove i Tada dolazi Mirko s inspiracije. tovanju, nastupimadruženjudrugim direktor KUD-ovima.

Pamti već što imao se sve OŠ, Knežević, koji je uglavnom Rado iskustva sa slavonskim se folklorom. Plešu jeljepo. ćemo sjećati nastupa Detvi na i na a se (Slovačka),Međunarodnoj pjevaju uglavnommladi, stariji smotri Slovaci iz kada treba samo snimati za folklora, gdjenastupaju okupljaju iz a i KUD-ovi radio. mnogihzemlja, Slovačke.

Bilo i svaki kada suza smo se S vremenom je i sa put jepočela suradnja Slovacima iz sa opraštali i Slovaka Francuske, u te Čeha Savezom Hrvatskoj, i iz ostalim Mađarske, s Kanade, A ustralije KUD-ovim drugih slovačkim _(llok, se i kod Često sjećamo zemalja. i nastupa U ssa Česima.

Markovac, Jelisavac) Slovaka u Mađarskoj, Zagrebu, R ijeci, i "Maticom s koropočinje suradnja Osijeku, Vinkovcima, Iloku, Daruvaru, u KUDslovačkom"Slovačkoj.

Slovački Đakovu i mnogim drugim mjestima. ovi često posjećuju Josipovac. i divili su se Mnogi poznati nepoznati Oko. 1980. u se Slovačkoj počinje i skladnim ljepim glasovima Roze, redovito seminar folklora za održavati Tonke, Pavke, Marije, Rozike, Ane, Slovake izvan Na žive koji domovine. prvi Katice, Slavice i iz ž ena mnogih drugih seminar odlazi Anica iz PopovićJosipov- Josipovca. nisu bile Njima potrebne | tako ca.

Tu joššestsljedećeih godina. i dugotrajne vježbe. probe Dovoljno je naučiti izvorni slovački su se mogli bilo sastati se i da sve ide dogovoriti, i žive i atraktivne plesovi pjesme, onako kako kako nekada su treba, i te za koreografije igre djecu, upoznati pjevale. svi dobre Još uvijek pamtimo kulturne a slovačke tradicije, i deset su poseban po plesače koji godina p lesali bio Slovacima se sa iz doživljajjedružiti To su u KUD-u. dva nezamŽuti, živahni Za KUD "Braće Banas" cijeloga svijeta. jenjiva Branka, Melita, Marija, Spomenka, novi poticaj! Štefica, Ivanka, Zorica, Evica, Darko, starih izvornih Zdravko te Željko, Spoj slovačkih pjesama Mario, Zvonko, naši i izvode svirači i bez održati se običaja, m ogao kojeuglavnom ljudi kojih nije niti atraktivni i brzi žene srednjih godina, jedannastup: Joško, Bajko, Franjo, iz Slovačke plesovi, koreografije koje Slavko,Beker,Buco, lvica, Vinko, vole mladi Darko... i za najviše zanimljive igre sastavim su se KUD djecu, postali našeg u posljednje dijelom Naš vrijeme opet Od oko 100 KUD-a umorio.

Potrebne u su novi nove članova programa. snage, dobi 6 do 60 svatko ima i novi ali treba od godina svoj ljudi poticaji, zadržati što dio duže i one već i od koji mnogo znaju programa. učiti. treba Mladi dolaze i odlaze. Radovali smo kojih se svakom novom a bili kada članu, tužni Pripremila: otišao. Bilo su u Anica iz je ječlanova koji KUDPopović Josipovca prof. u, 270

po deset

i više

——-—-——————————_—————_———

kviz

Medicinski Evo,

i

provjeru znanja, nekoliko iz medicine. od ranih 6. Bol Odgovori pitanja jejedan najvažnijih ali su nema znakova raka. dolje, (znase) zavirivanjaupozoravajućih lidate prije svoj odgovor! nego Pogrešno Točno duže od dva 7. Kašalj koji traje tjedna 1. Rektalni čmar)jošje pregled (kroz koristan za rano je putokaz otkrivanje metoda ranog otkrivanja uvijek najbolja raka pluća. raka prostate.

Pogrešno Točno Točno Povremeni 8.

Pogrešno rentgenski pregled otkrivanema tlak 2. Kada pluća vrijednosti prilikom jedijastolički (onadruga raka između 90 i takav tlak treba pluća. nja brojka) 100, Točno Pogrešno liječiti. kad 9.

Točno Pogrešno Danas, postojemodernije raka kao metode za uočavanje što dojke, Kronično 3. marihuane — pušenje to stručnjaci je primjerice mamografija, izazvati neke će vjerojatno probleme koji više ne preporučuju da žena posebno i kod se kroničnog pušenja sama javljaju sebi povremeno opipavadojke, cigareta. kako bi otkrila čvorove. za

zabavu

Točno

Rak

Pogrešno

Točno rada 4.

10. Ženekojeranije srčanog (elektrokarSnimku rađaju manjeće treba redovito od raka diogram) provjeravativjerojatno oboljeti dojke. nakon 35 starosti.

Točno godina Pogrešno Pogrešno

————>

__——

Točno

Pogrešno

postoji života. maternice i seksualnog 11. Ne

veza

između

raka

grlića

muškaraca koji pate Točno od emocionalni su Pogrešno impotencije problemi uzrok neki fizički bi se a ne muškarac 12. tegoba, koji 48koji primijeti lako ukloniti. rak. iz čmara, nema mogli krvarenje godišnji vjerojatno Točno Pogrešno Pogrešno Točno 5. Kod

skoro

svih

NAGRADNI je a)1000 100 000 b) niti c) jedna Koliko

IME

krava

u

KUPON od

Hrvatskoj oboljelokravljeg

ludila?

| PREZIME

ADRESA

Nagradnekuponešaljite Ilica igru), 31/Ill, Zagreb na

adresu:

Hrvatsko

društvo

mljekarsko

(zanagradnu

271

=

so

>>

RR

sd

i

si

so

R2

|

Odgovori 1. Točno.

i

i

7.

Dok

krvni testovi

jednostavni otkrivanjeraka prostate uvijekznanstveno još većina da oni smatra se

za

oc-

jenjuju, stručnjaka još nisu za dovoljno pouzdani da bi se preporučili opću, sustavnu primjenu.U međuvremenu, pregled kroz čmar je siguran,jeftin i priličnopodnošljiv.

Oko tri četvrtine svih slučajeva raka prostate u dijelužlijezde dakle u onome dijelukoji može se tijekomrektalnogpregleda.

počinje

stražnjem napipati

i

s

m

---

—

——

Pogrešno. obično Bez

CDIIkre

— >-

>

činjenicu rakom uzrokovan

obzira

da

na

du-

gotrajankašalj nije pluća, kronični kašaljtoliko je čest kod pušača imaju sklonost "zaraditi" bronhitis i emfizem), da može biti prilično teško uočiti bilo koju veću promjenu.

Slično većini drugihsimptoma raka, znak. Veoma je nepouzdan kao rani često on se pojavljujekasno, kada je rak već neizlječiv.

(koji

plućnog kašalj upzoravajući

-

,

2. Točno.

općenito može dobri osobe, danas primijeniti postoje dokazi da tlakove isplati liječiti dijastoličke od 90 do dakle velična Premda

se

na

jedno

pravilone

sve

se

u

100,

rasponu

prošlostismatrale obično

kazati

nevažnim

nevažnim

3. Točno.

koje su

za

Premda

koliki hazard

blagim liječenje. nitko ne

može

sa

pušenje

sličnosti između

postoji dovoljno marihuane i dima obzirom cigarete sličnih katrana, to onda a

u

s

na

upozorava

i na

dima

sadržaj slične

hazarde.

4.

dobi

Pogrešno.

Za zdrave

nema

posebne

odrasle

osobe

srednje

elektrokarpotrebe ponavljati

diogram.

U prošlosti Pogrešno. je tipično mišljenje da uzrokovano preko 90% impotencije je slučajeva emocionalnim Nove bilo

5.

problemima. studijepokazuju da u pozadini tog oboljenjastojefizički problemi, i to češće nego lise ranijemislilo.

Pogrešno.

simptom raka.

Rani simptomi su često manje dramatični. Stoga treba ispitati bilo koju stalnu (a to znači liječnika duže od dva tjedna) ilifunkciji vašeg organizma, bez obzira pratilibol tu promjenu iline.

6.

Bol je obično

kasni

u izgledu promjenu

rentgenski

liječio, Što

je

-

otkrivanje koje povećanjimapreviše.

9.

Premda Pogrešno. sigurnošću

predstavljakronično

marihuane,

se

Pogrešno.

Premda

povremeni kada otkrije rak dovoljno rano pregled pluća rijetko da bi se kirurški bilo bi pretjeranokazati da tajpregled nema vrijednosti. se tiče odnosa trošak korist,rentgenskipregled najbolje oruđe imamo za boljenego ništa,ali ne 8.

-

nijeidealna,ipak većina se samopregledom dojkijoš uvijek otkrije čvorova u 80% nijerak). (od metoda

dojci kojih

10. Točno.

Trudnoća

dobi

prije

godina zaštitu od raka dojke, izgleda da pruža određenu ali to je daleko od apsolutnog jamstva. u

20

Pogrešno.

češći je grlićamaternice među ženama i koje ranijeimaju spolne odnose koje mijenjajuseksualne je ipak partnere. Jasno 11.

većina

Rak

žena

koje imaju maternice. dobivaju rak grlića iz 12. Točno. Većina crijeva krvarenja stražnjeg uzrokovana budući hemoroidima. da

seksualne

odnose

ne

(rektuma) je No, da takvo krvarenjemože bitii prvim znakom raka stražnjegcrijevailidebelog crijeva,svaki slučaj krvatenjaiz stražnjegcrijevabez odgađanja novog zahtijeva pregled.

liječnički

dr. Ivo Belan

Redakcijski kolegij: dr. dr.

Ivo Mirna Banožić; Stjepan Božičević, Belan; ing. dipl. ing.

Stjepan Brlek; dr. dr.

Ivan Stjepan Deneš; Stjepan dipl. ing.

Jakopović; Feldhofer; dr.

Zvonimir Štafa Keglević; dipl. ing.

Stjepan prof. | urednik: Glavni Čičmak; odgovorni dipl. ing.

Juraj Redaktorica: Vera Tehnička urednica: dipl. ing. Volarić; Nada Rašpica; Lektorica: mr. Alka DomićBožičević Nikola Kunić Crteži: dipl. ing.

Vlasnik i Hrvatsko izdavač: društvo mljekarsko | Ilica Uprava uredništvo: Zagreb, 31/III, tel./fax: 01/424kn 420 Cijena: 2,50 Tisak: Orbis d.d.

TISKARA

__

a

2

—o———;—;a—