Mljekarski list 8-1996

497%“

>

Djetelinskosmjese(DTS) travne Raskužba u stočarstvu

spongiozna

Goveđa

(Spužvasta “Bolest senzacional-

krava"

encefalopatija

bolest

mozga)

ludih krava"

je za no, zastrašujuće otkrićejavnost koje uzbunilo i političku javgospodarsku je i veterimedicinskim nost u a Europi, momentalno — narskim stručnjacima otvorilo znanost za mnoga pitanja koja jošnema zadovoljavajućih odgovora. dr. Slavko Akademik Cvetnić, prof.

Veteriistaknuti profesor virusologije Hrfakulteta u u narskog Zagrebu, i znanosti umjetvatskoj jeakademiji bolesti. nosti održao o predavanjetoj Neke i čitateljipojedinosti prenosimo lista. ma Mljekarskog ili bolest mozga Spužvasta goveđa spongiozna encefalopatija (GSE)pona se jošgodine javila juguEngleske 1985. su u Oboljevalapojedina goveda ilidva stadu samo (obično jedno grla, više za što nijetipično rijetko njih), i na zarazu nijepotaknulo sumnju bolest i na mogućnost zaraznu širenja naVeć infekcije). infekcije (kontaktne smase Mliječnost zapreke. bolest se proširilamjećuju kon 2 do 3 godine i 40 do 50% krave više, naglo njuje po cijeloj Engleskoj. tek i noročuvani mršave (uz gotovo krave dobi su u malno 1 do Obično oboljevale a nakon uzimanje hrane), bio 4 do 6 a uzrok tako 4 od godina, je nepougibaju.

Zbog s igurno mjeseca da znat. Ustanovilo samo za sve se bolest u je čudnog običnom ponašanja je da su “bolest ludih životinje zajedničko oboljele jele govoru nazvana krava", krmu dobar naziv. smjesu koja je peletiranu što b aš nije s mesno sadržavala koštanobrašno Histološkim sive moždapretragama strvina ovaca. dijelovima uginulih i mase ne m oždine, produžene j er je GSE Treba odmah da bolest reći je u sve na mozga, upućivalo oboljenje vrlo bolesti već dugo poznatoj slična nađene su šupljine spužvaste mozgu ili ovaca — grebež bolest nazvana nazvanoj Scraple (vakuole).

Stogaje i vrlo sima se ili očituje sličnim (skrepi), bolešću spužvastom mozga Spongiformna u ptomima. Šuplljine encephalopatia.

GSE nastale se: su mozgu Simptomi očituju pojačazbog propadanja nom se u su razdražljivošću životinja kojeveć moždanihstanica, pričemu zvukove oblikovale neke nitaste tvorbe na mozgu jače žestokoreagiraju, i ne priveličine Fibrile 100 su se nogama bezrazložno udaraju (fibrile nm).

“Bolest

ludih

210

-

=

=

>

----—-——

—-

nalazile

-—

——

vw

--

--.-

--

>

--.—

_

o

-——--—

-.

m

--

o.

ro

-_-.———-

>

_-.—-—-—

a u i nekim u intercelularnoj (međustanič- skoj(209), manjembroju a su se Dosada moždanoj noj) masi, sastojale drugimeuropskim z emljama. od amiloidne tvari.

To se bjelačevinaste, ovojbolesti posvećivala nije puna bio da se smatra nisu nije uzročnik, već pa je vjerojatno pozornost, registrito samo a rane sve obilježje (marker) bolesti, pojave.

Zaraženost je stoga i kod se može naći mnogo drugihsličnih sigurno veća. također i kod mozga, oboljenja Scrapie bolesti od zaraInkubacija (vrjeme U ovaca. uzroka (grebeža) pogledu do znakova vrlo žavanja pojave bolesti) GSE oboljenja višeteorija: postoji kod od različita različitih je životinja; 1. Virusna neki do nekoliko teorija uzročnik je nekoliko tjedana mjeseci virus kod ovaca i nepoznatih svojstava. koza,a višegodinakod 2. Virino se da i se Čini goveda ljudi. teorijauzročnik međutim, je nepoznati sada virus se sam pa reproinkubacija skraćuje, sićušni koji oboljevaju i mlađa ducira s vrlo malo nukleinske se obveć što može goveda, kiseline. ili _ jasniti jačanjem 3. v irulencije sada agensa Prionska teorijakojaje slabljenjem životinja. otpornosti uglavnomprihvaćena.

Za čovjeka biti mogu Po opasni organi prirodnoj teoriji, uzročnik jeprileđna kao i kod zaraženih životinja: bolesti on, mozak, možovaca slične Ime nazvane dina, tonzile, nastaslezena,“ timus, crijeva Scrapie. uzročnika se lo od slova: (Payerove pločice).

Stoga organi je početnih protein only bi naći ne u Ime zaraženih životinja sretno smjeli theory. nije baš odabrano, U i mesu vrsta ljudskoj prehrani. mlijeku pa jerpostoji ptica istog naziva, da ne do uzročnik zabune. nije što znači ga nađen, može doći nema, u agens jer specifični je možda Prion naime je, specifična bjelanče- tako malojkoličini da moizostaje vina ferment na (PrP) otporna proteazu gućnost njegova d okazivanja. i na visoke 1 sat Izdrži na temperature. veza od 134-138 i U Engleskoj j e objavljena a pa temperaturi _C, više, između GSE i na i oboljenja njegova ljudj e otporna formalin, ionizirajuće kod zrake.

Treba skog da ekvivalenta se (pojave čovjeka) ultraljubičaste reći 'se kao normalno nalaze koji opisuje jedna inačica prionske bjelančevine bolesti.

Bolest se u stanicama svih Creutzfeldtmozga životinja, gdje kod a tvore _ Za razliku od ljudi javlja sporadično,razlikuje opne.

Jakobove stanične se Kod kod nešto dužoj inkubaciji. ljudi po zdravih, oboljelih životinja prion- se i neke ske se nalaze stanijavljaju drugeslične bolesti, bjelančevine izvan ali se zasad dovesti ne u

-

-

-

ca

mozga

u

nitastim

tvorbama.

mogu GSE

u

ne-

posrednu oboljenjem.

Svakamolekula prionske bjelanče- Kod nas _ vine u nijeustanovljen nijedan (PrP) određenim uvjetima može niti ovaca, slučaj se Scrapie(grebeža) prenositi bolest.

Može prenositi u Dakle GSE i sumnja GSE oboljenje. parenteralno, preko ozljedakože bolesti nema, će se ali razzbogsigurnosti sluznice, kozmetičkim sredstvima, morati sustavno i nim i obavljati ispitivanja lijekovimakapsulamalijekova, zaklanih i ako u sastavu tu ili histološke pretrage uginulih imaju bjelančevinu, kroz hramozga. životinja, posebice p retrage peroralno, usta, zaraženom nom. ne Serološke pretrage dajurezultata, ne i se 20 u jer postoji imunološki Uzročnik javlja sličnih odgovor sojeva. nema na oboliti antitijela ovce, koji Mogu različite životinje: agensuzročnika sastavu isti kao vlaspo i je kemijskom koze,goveda,miševi, jeleni, mačke tito normalno tkivo. dr.

Najviše oboljelih goveda ima u Za lječenje GSE _Irskoj bolesti nema Engleskoj (205.000), Sjevernoj lijeka, i ne (1.500), se Republici Irskoj (106)Švicar- a zbog predohrane smije prevezu

s

,

211

—

.

-_———-—-—---_—-

-

—_.-

_

=

>

e.

>

prijeti sigurna jeroboljelima živačima drugimživotinjama biti bolest Osim smrt. davati mesno može jako “ brašno toga koštano ni na ako se od od strvina ovaca dobiveno proširi veća pogubna oboljelih se za i na veći i od kao što stoke, broj drugihpreživača područja grebeža, lako dogoditi.

10 bolesti. Sve od GSE i sličnih godinamože oboljelih to da su S obzirom na na i prioni jedoboljensumnjive životinje oboljele molekularne nostavne ukloniti. treba izolirati i neškodljivo bjelančevine, je niti različite nisu 'isključene NaZa mutacije može poslužiti dezinfekciju se može prila(agensa) koji uzročnika hipoklorid. i novim životnim nositeljima goditi. niti da encefalo- uvjetima.

Važnost goveđespužvaste isključeno nije Stoga u vrste nove na mnoge patije(GSE),posebice pogledu se bolest proširi bit će i životinja, i uvelike To ljudi potpuno životinja.može zdravlja utjecati tek za desetak goi sliku vjerojatno poznata epizotiološku bolesti mijenjati dina. Tako sada upozostručnjaci,putove na predpostavljaju zaraze, već što bolesti. nekim u zbog jakoduge inkubacije grinjama priona nalazi ravaju Tako se travi i sijenu. u više još kao zasad bolest GSE ne izgleda i za život zdravlje povećava o pasnost ali mora znanost velika prijetnja, ipak i ljudi. kako životinja na brzo preodgovarati pitanja Feldhofer Dr. i bolesti Stjepan poznatiuzročnik putove niti

u

hra-

zaraze,

“

Gnoj

(ekskrementi)

hranidbi u

peradi

goveda humanosanizooprofilaktičkih sadržemnoge stava, Stočni te gospodarskih tarnih i pokazamjera spojeve mineralnehranjive kemijske, nalaze onima u se stočnoj telja. koji slične da se hrani. To se za je.razlog ponovo upotrebljava stočperadi Gnoj iskoristiti hranjivi sastojci nu krmu kao: pokušaju u ekskremenata ponovnimstavljanjem bez sirovi peradi (gnoj stelje gnoj iste hranu _ životinjama (reciklacijom) nesilica iz kaveza), ekskrevrsta. Vraćanje vrste ili drugih iskoperadi, stelja menata u hranu važnojezbog i silirani a gnojperadi, hranjiva, neprobavljivih rišćivanja za zagaograničavanje zbog mjera peradi, gnoj dehidrirani te okoliša riješavanja đivanja ljudskog na razdvojenikompoekskrementi _izuklanjanja problemaneškodljivog nente tehnološkim postupkom. meta (gnoja). bez stelje može peradi Svježi g noj _ekskremenata Od _ svih .životinjskih krmivom smatrati se bogato je koje i je dušikom gnojperadinajbogatiji vriali siromašno energetski dušikom, pa je njegovo sastojcima, hranjivim ovisi o sastav sastavom.

Njegov jednim u hranidbi stoke, iskorišćivanje posedobi i intenzitetu proizvodnje hrani, interesa. od bice preživača, najvećeg kao i o svježini gnoja peradi, (nesivosti) u Iskorišćivanje gnojaperadi hranidbi hranu. za se stočnu želi upotrijebiti koji hranidbenu i stoke vrijednost njegovu Sirovi osnovi razmatrati treba po gnoj peradisadrži25međutim, sirovih ima 25-35% tvari u suhe *i sakojoj 30% hranidbenog fizikalnokemijskog 212 i

ekskrementi

|

-

-

-

-

s

m

S

s.

-— _

=

.

o

sadrži

--—.—-

>

—

—-—_—

bjelančevina, dušika 2,7- masti, 11peradi nepovoljan što sirovih 13-16% prema vlakana, pepela, ugljikohidratima, je razlog 2,54,8% 21,5% fosfora. da se sam i silira.

1,2gnojteško 4,5% kalcija Za sirovih imati Od treba 2% bjelančevina Siliranje gnojaperadi ukupnih sadrži količinu dobre dobre anaerobne priličnu gnoj peradi silose, uvjete iako ima i dosta i treba dodati sirovine i sredbjelančevina, siliranja pravih Tako vristva se u dušika. njekojapomažu mliječnoneproteinskog 26 do 32% da mu samo za se pripazivši manje jenje(ugljikohidrate), nalazi kiselo aminokiselina silira s u s usporedbi optimalnom ukupnih vlagom_(30U suhe krmnom smjesomperadi. najvećim tvari).

35% nalaze aminokiseline: se novčana količinama ne veća Siliranje iziskuje kiselina i hranidbena eksglicin, treonin, asparaginska ulaganja, vrijednost velikim valin. U dosta su: količinama kremenata ukusnost . o čuvana, ostaje i ima: mea malo lizin, prolinalanin, se a obično poboljšava, temperatura kisei fenilalanina, glutaminske kitionina, silažno mliječna koja prati vrenje line i leucina. selina i uništavaju bakterije jaja paraziLizina nakon ta. Takva u 6 tjedana silaža je,primjerice gnojupilenki jeveć bilo hrani hranu. za prosječno 0,55%(u 0,68%), uporabiva stočnu Energetska hrani U i hranidbena a metionima silaže 0,15%(u 0,26%). vrijednost gnoja nesilica bilo bit utoliko u prosječno će veća štoje silažu gnoju je 0,66% peradi lizina hrani metionina dodano krmia višeenergetski 0,79%), (u bogatog hrani ukoliko a va, sadrži višestelje, 0,19%(u 0,38%). manja ako i naročito loše gnoja je stelja pljesniva Energetska vrijednost peradi kakvoće. slaba sirovih vrlo je zbogvećekoličine vlakana i Dehidrirani dobiva se pepela. gnojperadi iz vrlo sušenjem fizikalg noja peradi kaveznog različitog peradi je Stelja S obzirom na u i ovisi držanja sušarama. o nog što kemijskog sastava, uobii i vrsti sušenja, cijenu energiju pogona količini stelje (slama, piljevina, čajena i o i peradi je dehidracija gnoja ljuskesl.) zoohigijenskimsamo pljeva, i to uz veće peradarske farme, u uvjetimaperadnjaku (vlazi, ventilaciji, bez od nesilica i isključivo gnoj stelje, i gustoći osvjetljenju, naseljenosti sl.). tovnih na pilića držanih žičanom Prema iz literature podu. podacima (Henning, Za ima za oko više peradi opravdanja stelju sadržavala 1972), stelja peradi je 15-30% sirovih 80% suhe siliranje. tvari, bjelandobidehidrirani 16-38% sirovih čevina, Najkvalitetniji gnoj 0,3- masti, od vlakana i 8-20% od 30 va se u dobi do pilića dana, pepela.

Probavljivost 2% tvari u ili od bila oko organske stelji peradi je pilenki pred početaknesenja nesivosti. nesilica u 60%. najveće razdoblju hranidTo dovesti u vezu s se može Ovisno o vrsti i razlike količini stelje, i i kakvoćom kao bom biti vrlo sastavu peradi hrane, u mogu kemijskom u velike. fiziološkim to da procesima organizmu samo se za peSigurno je radi različite dobi i koriste tvari vrlo male ilinikakve proizvodnje. stelju hranidbene Vrlo da se dehidrira pa prema što vrijednosti,je je važno da i do 3 tome sa stajanjem razumljivoje gnoj steljom svježiji gnoj(1 dana), jer vrlo slabe hranidbene i enerse a povećava voda, peradi gnojhidrolizira, suha getskevrijednosti. smanjuje bjelanrazdrađuju tvar, i čevine gubiamonijak 1). ( tablica Siliranjem gnojaperadipokušava dobiti kase zadovoljavajuća Kakvoćadehidriranog higijenski gnojaperadi hranidbu ovisit i za enero kvoćagnoja će tehnološkom stoke, postupku i krmivo. da Treba getki bogatijeukusnije Gnoj dehidracije. jošnapomenuti .

odnos

|

>

213

-__

_———--_

iP

anno

—————

seo

\

Sirove

Vlaga %

bjelanč %

mast

potrošnja težine, (konpod utjecajem temperature tjelesne bili i zdrastveno bakteriodobiva životinja stanje verzija) dehidracije prilikom vrlo dobri. ukoliko se su loškibesprijekoran gnoj, od naknadnih Tek ako se dehidrirani zagađenja. očuva gnojperadi teladi u kodavao intenzivno hranidbene na se tovnoj Ekskrementi iznad ili u nekoliko junadi 10%, tovnoj razdvajaju sastojke paten- ličinama od u To su zatvoreni sustavi tiranih sustava. više 15% ukupnoj krmnojsmjesi, se se povećala konverzija smanjio hrane, Dobivaju frakcije: strojeva. su a težine, životinje tjelesne prirast od krma nesastavljena gruba od nadma i alkaličnih češće obolijevale vlakana i žitarizrnja dijela probavljivih indigestija. ca, koja vrijednosti je po hranidbenoj obzirom na s njezin Stelja peradi, k akvoće, srednje voluminozni zaćeteško sastav, stoga krma oko s bjelančevinasta 27% intenzivnom tovu u goveda. dovoljiti oko sirovih bjelančevina, su od čega ima u hranidmogućnost Veću davanje 60% bi ako im pravebjelančevine, većipoje potreban krava, i minerali ostatak se krmiva. stotak koji hranjiva grubih koristitiza strukture poboljšanje a s izmetom mogu životinja, Pri rukovanju tla i gnojidbu biljaka. ako tako i s posebice gnojemperadi, sustav koristi se za ne se opremu Ovaj zahtijeva skupu stočnu hranu, smije velikim koristiti samo i može na zanemariti: zooprofilaktičke što se mjere, farmama. brizi za osnovno u stoke, zdravlje je zdravi da sanitarni se vrlo nestabildobiju zahtjevi Gnojperadi je,dakle, za sastai stočni ljudsku prehranu, p roizvodi nog nehomogenogkemijskog duod i da se kao zaštiti okoliš zagađiva.

Sadrži tvari, posebice hranjive utini estetski bez vrlo dobro važnosti se Nije vanja. mogu šične spojeve koji sak ga ostavlja stočhranidbi preživača.

Kao što manipulacija u iskorišćivati da se izmetom.

To nim krmivo razlog gnoj ne je može zadovoljiti, energetsko kao i visokim otpadni p roizvodi u drugi peradi, posebice intenzivnim, proizučiniti To redu za neškodljivima u prvom životinja, moraju vodnjama. vrijedi takvi kao i da se samo za koristiti okoliš se može čisti gnojperadi koji svrhe. za hranidbu teladi i tovne iskorišćuju u za druge junadi koristi u kao Kada se svježi ograničenim količinama, zamjena gnojperadi dio bjelančevina hrane. se za moguća Tako stočnoj hrani, uvijek postoji bakteriteladi od 110 do 250 tovnoj (od kg)može patogenih opasnost pojave zaraznih davati dehidrirani od i u parazitarnih gnojperadi količini ja, širenja od 5 .do kao i od rezidua 500 a pesticida, lje10%, tovnoj junadi (do bolesti, bakra i metala. do Prirast 10 kovitih težine) kg tjelesne 15%. sredstava, teških hrane

visoke

se

-

-

-

214

m

o

an

MD

a

M

o

o

m

=

m

=

—-.-.—.—.-....—_—.——

_-_——_-—__

-—

o

--—

m

—

>

——;————————a

zg

se gnojuperadičesto bubnja gnoja t emperatura nalaze ta sama 35“ C. na mnoge Već bakterije. spusti činjenica izričito govori protiv uporabe izlazi iz obliku u Gnoj dehidratora i bez obsirovoga gnoja stelje peradi, 10 do 15% s i granula vlage nasipne zira na motive za gospodarske njegovo težine od oko 273 kg/m, može se nativnom Od u korištenje stanju. peili u zatim a brašno samljeti peletirati, do štala se radnjaka zagađuju putovi, puniti i staviti u Nakon u vreće promet. oruđe i ostali kos štale, valovi, pribor takvog p ostupka gnoj peradi je gotovo dolaze dodir i U u jim ljudiživotinje. sterilan, a u 6 promatranjima poslije amonise štali povećava koncentracija u u mjeseci držanja skladištu, vrećama, i najaka, plinova koji nađeno sumpora drugih samo je b eznačajno lagano, fecesa. staju uslijed raspadanja Higije- zagađenje bakteririjetkim saprofitskim hranidbe i nu valova, napajanja gotovo jama E. coli i Streptococcus sp., te da a ako se mogućeodržati, nije svježi plijesnima i AsRhisophus n igricans dobiti gnojdajekravama, teškoće se pergillus niger. kakvomlijeko higijenski besprijekorne Treba da se dehidrirani makar svakodnevno se napomenuti će,pa provodilako sirovis lo i Sve to gnoj miješa peradi drugim pranjedezinfekcija. nalaže i da nama za da se fermenhranom, je pogodan prignojpodvrgne biološkoj krmnih da se ili pravljanje smjesa, može tacijisterilizaciji. koristitiza hranu za ribama, gnojidbu Sa bi gledišta sanitarnog bilo najbo- poljoprivrednih i vrtova površina, sličda se uz farme lje peradarske podignu no, te da pružasasvim dobar estetski za Sušare dehidraciju gnoja, kapaciteta utisak jerizgledom, ilimirisom bojom ovisno te da se o brojuperadi, gnoj asocira ne sirovinu. na izvornu odmah farmi na termičkim postupkom otvoreno u osloboza a Ostaje učini neškodljivim pitanje okoliš, estrogena kadđen od vode estetski pesticida, bakra, suvišne pogod- gnojunesilica, i kao nim za svako arsena mija, štetnih drugih tvari, daljnje rukovanje. i rezidua i u mesu (kasnije), Dok njihovih sušaproces tehnološki prolazi mlijeku goveda. odmah zahvati u re, gnojse početku od 700% do 800" C. Do Dr. Feldhofer temperaturom Stjepan

U

sirovom

se

izlaska iz

će žetva. žetve velike se treoslobađaju površine koje ba novih za pripremitisjetvu kultura. da nakon žetve su za Budući prilike obradu a vremena uglavnompovoljne, ima na se površina dosta, će kojoj sijati naredne kulture se vrlo kvalitetno može to a za pripremiti, je prvipreduvjet Ima i nove vreuspjeh sjetve. dovoljno nabavu mena za onih i vrsta sjemena kultura određenim se u (sorata) kojeće i prema a uvjetima, potrebama g ospoi darstva, najbolje uklopitizadovoljiti za potrebe kvalitetnijom krmom.

Uskoro

biti

Nakon

215

23

ža

3

s

s

=

o

som

s

-

o

s

>

DRUŠTVO DIONIČKO ZA

INDUSTRIJI

Potpuneidopunske dodatnu

Univerzalnu

PROGRAMA

Mliječnu HALMAC zamjenicu

e

Starter i gorower

e

SUPER

e

Krmnu

e

CROATIA

za

za

telad,

janjadkozliće i

smjese telad, janjadkozliće i

smjesu mliječne

dopunsku

smjesu

za

krave

muzare

za

krave

ijunad

13 ili19 %

sirovih

proteina

sa

sadržajemproteina(SP) od najvećeg za proizvođača Rhonepreživače Poulenc

krmiva

cuska)

-

krmivima

sa

za

krmnu

aminokiseline

e

45, HRVATSKA

VAM

za

e

Proteinska

NUDE

Co.

PRELAC miješanjebiljnim

hranu

ikozliće janjad

-

STOCK

JOINT

I

smjese

krmne

e

U POLJOPRIVREDI

GUNDULIĆEVA

ZAGREB,

IZ SVOG

-

I VANJSKU

UNUTARNJU

PROIZVODNJU

TRGOVINU,

e

zn

e

visokim

sa

i sintetske

(Fran-

:

sačma SP;repičina SP, Sojina dehidrirana lucerna kvasac 40% 65% 15% brašno SP,posije SP, SP, SP;riblje 15-19% SP. sačma

Sintetske

sačma

kalcija (Belgija)

od

i 98%

DL

vodećesvjetske kompanije

Monokalcijev (MCaP) najmanje 22,7%

e

Dikalcijski(DCaP) najmanje

fosfat

fosfat

kredu

L LIZIN

Tessenderlo

e

Stočnu

33%

40%

izaštićene aminokiseline: METIONIN 98%

i fosfora

Izvori

suncokretova

45%

fosfora i 18%

s

18%

s

fosfora

i

25%

Chemie

kalcija

kalcija

vapnenac najmanje kalcija i dopuštenim dodacima Premiksimineralima, vitaminima bogate predsmjese ISILAC MLIJEČNAZAMJENICAZA TELAD 434-826 KRMIVA tel.

Fax Tomićeva PRODAJA: Zagreb, 3, 275922, Zašto hraniti telad ISILAC? mliječnom zamjenicom teladi ISILAC i nego mliječnom Hranidba jejeftinija sigurnija zamjenicom 8 ISILAC-a kn i Cijena mlijekom. jednogkilograma je8,7 zamjenjuje potpuno litara Telad i mliječnom mlijeka. hranjena manjeugibamanjepobozamjenicom ljeva.

PROVJERITE I UVJERITE SE! e

e

-

216

-

s

38%

ko

ooo

ET

ooo

velik za ustržištu sjemana je broj govaraju uvjetima potrebnima vrlo iz u nas uvoza, vrste ilikultivara. kultura, često koje pjehuzgoja pojedine nisu ili sasvim su se u dovoljno poznate Stoga praksi događaju neuspjesi treba biti oprezan ili se pa nepoznate, stoga primjenjuje agrotehnika uzgoja nabavi Za ne određenon pri sjemena. sjetvu djetelina koja odgovara sijanom i DTS bih kultivaru. Ako k tome i preporučio sjemedomaćih još godinanije su našihselekcionara, proizvodnji jer povoljna (suviše kiše), može uslijediti domaće našim kreacije prilagođene povlačenje (propadanje) određenog u bio slučaj uvjetima i njimadajuvisoke urode, usjeva, štojeu prošloj godini a uz vina u tako da i primjenu agrotehnike imaju višemjesta Posavini, je soku im To se sa kakvoću.

Nedostatak jetaj što usjev dogodilo sjetp ropao. danas kod nas se ne vom u uvproizvodi dovoljlucerne, neodgovarajućim no vode i k tome s sjemenadomaćihkreacija djetelina jetima (suviše ljeti) i trava upravo naše za za uvjete,djete- neprilagođenom _agrotehnikom. linsko travne različite za Premda smjese(DTS), su na djeteline jakoosjetljive i različite načine uporaba tla agroekološke nepovoljne utjecaje(zbijeno, vlažno, uvjete. visoka zamočvareno, podzemnavoda, da i DTS se određenom Budući djeteline uzga- kiselo, plitko), agrotehnivrlo dobrim na tlima i kom vrlo i u ti jaju uvijek načinomuporabe se nepovoljni za znatno ali ne mogu povoljnim uvjetima njihovo utjecaji uzgajaublažiti, takvih tala i kod i u svim nas nema Ako se. nje, (a agrouvjeta uvjetima. stoga i se tehnikom i uz ne mnogo),stoga ograničene načinomuporabe mogu želi areal klime i uvjete proširivati uzgoja ublažiti djenepovoljni utjecaji“ tla, telina i DTS. Da bi se i u takvim tada ne treba i vrste kulture one uvjetisijati ma dobri treba bi odapostigli rezultati, koji moglipropasti.

Posljedica toga brati kulture i bio bi nedostatak krme ili (sorte)smjesekojeće prorijeđeni u i bi uspijevatidjelomično ograničenim sklopzakorovljavanje usjeva, stoga edafskim dati visoke urode vrsta i uvjetima, nadosijavanjem drugih pojačakvalitetne mase i nom često i a zadovoljiti trajanjem. gnojidbom, promjenom Za u trebalo na uzgoj ograničenim pronačina uvjetima, uporabe, popraviti tlima već izbora vrste ili kultimanje pogodnim (često teška, pust prilikom i u treba znatno pa na vara, zbijena oglejena tla)smjesu što utječe troškove dodati i vrsta čak u ionako pa većibroj kultivara, proizvodnje koji godini sjetve i iste nisu mali. se i će koji vrste, bolje uklopiti za kolii Uz zadovoljiti potrebe kakvoćom u su stručnu prošloj s uradnju, te činom načinomuporabei opremdobro uz odabrane vrste i godini, priljenošću i iskorišgospodarstva. lagođenu agrotehniku uzgoja bi se Da tavanja, smjesemoglesastavljati travnosmjeseipak i dale da bi u turnusa a znalo i se tri bolje uspješnije, .šest iskorištavanja djetelinske otkosa vrste i tri turnusa osiu će upoznalo koje sijena doći, paše, smjesi u kvalitetne krme uz mnogo poranije guravši objavljenim brojevima Mljekarlista krovnost i neke vrste su trava za skog opisane pripremu sljedeću (ovu) i uz ovih dana se skida treći napomene o njiho- godinuu kojoj (visokeniske), i otkos. vojkakvoći mogućnostima uporabe, dana i a slika.

Kod nas se za je njihova u uposjetvepravilu iz vrsta a Našiproizvođači, trebljava što neznanja manjibroj zbog jediz nabavke i i našto neupućenosti nostavnije često nemogućnosti sjemena, određenih i nisu za bave zbog jeftinijeg kultivara slabije sjetvu, dorađenog navikli kulture i: nedorađenog sijati sjemena. vrste, smjeseu nisu odreza uvjetima koji najprikladniji opreme i lošepriZbog neprikladne đene a tla za vrste,koji čestouopćene odpreme sjetvu (nedostatak sijaNa

danas

.

:

217

i

i

a

i

aa

aa

a

E

a

li

i

a

a

md

ša a

_.——-

ZAGREB,

Tomislava 19 Trg Kralja 272703 tel.

01/432143, fax:01/431803' pakirano možete dobiti original sjeme Samo kod nas LJUBLJANA poznate kakvoće "SEMENARNA" '

PROIZVODIMO,IZVOZIMO ovonovogeadijiH VELIKO | PRODAJEMO NA MALO: I UVOZIMO

TE

ssepatroo.e krmnogbilja sjemeratarskog 100-600 kukuruz V.G. hibridni ozimi i ječam jari ozimu i jaru - pšenicu -

-

-

a.

- Orahoricu ozimuijaru lucerna crvena, švedska, djeteline: bijela, stočnerepe -

-

NUDIMO -

-

i sve svakom alate

VAM:

ostalo sjemepotrebno domaćinstvu

i

zaštitna

sredstva

Opskrbite našimsjemenom i u našimprodavaonamapoljoprivrednim u cijeloj Hrvatskoj. apotekama (B) se

218

id

se i čica) sije povećana zaore. količina tlo sjemena plitko Početkom kolovoza se u lucerne neduboko se koja naročito obrade sjetvi ovisi preore. Dubina nakon nicatla O vrsti i gativno odražava.

Lucerna za tipu kultivaru djetelina ima ako se tlo se nja dovoljno o zahvatima gusti sklop koji obrađuje, koji 300-350 se se tlu na razvije biljaka/m?, će jer izvode (kalcizacija, podrivai sklopsljedeće te o godine ionako prorijediti nje, d renaža dr.) mogućnostima na i pola.

Povećanomkoličinom sjeme- pluga traktora da obave duboku na Za čestose želiublažiti neprikladna obradu. lucernu treba duboka obratla ili u da ostale priprema zakašnjenje rokovima, (za djeteline neštoplića) odrese posljedica čega je propadanje na tlima proće kojom nepropisnim da lucerbiti đenogdijela biljaka.

Budući je (provaliti) nepropusni sloj ( oranjem na na ili jakonetolerantna tlo se vraćanje na Što (toknepropodrivanjem). sama na tlima sična sebe), za propadanje dijela pusnim dublje prorahli, uspjeh u ili visoka kulture nove ili biljapregustom to sklopu košsjetvu smjese je veći. i ili osnovne nja propadanje obrade tla poleglih stabljika, Prije (duboke) daje i sase trušenje lišća s ušenju pri uvjetuje polovica predviđene količine gnojise već u Na tlima va. motrovanje. ne Zbog toga praksi gdje postoji opasnost u težem na od i prvoj godini u tlu, jakoprovezivanja fosfora kalija netopive ako rijedi sklop, je tijekom ljeta pala spojevemože se dati sva potrebna bio većakoličina i oborina (toje slučaj količina hranjivog fosfora kalija odjednom za kada je palo120-200 mm oborina u čitavo vrijeme trajanja djeteline dana iliDTS mjesec na Uz makronajintenzivnijeg rasta). (gnojidba zalihu) Tlo u bilo saturirano lucernu i za je takvim u uvjetima hranjiva smjese kojima vodom do lucerpa treba i migotovo površine je preteže l ucerna, osigurati na a su se ovisno o i visini propala,djeteline prorijedilekrohranjiva, namjeni od Glavni (crvena djetlina jače ostalih). silaproizvodnje (zelena krma, sijeno, rok i za DTS upravo je sjetve djeteline ža, sjeme). u kasno ljeto (polovica kolovoza, počeOsnovnu obradu tla treba obaviti tak treba nakon rujna).

Stoga skidanja ili krajem tlo srpnja početkom kolovoza za žitaricakvalitetno pripremiti sjetdo tri da tlo se (dva Nakon tjedna) vu. prije sjetve, tlo treba žetve žitarica plitko do sjetve Ako slegne. se za (prašiti). preorati djeteline tlo izvozi se Prof. dr. Zvonimir gnoji stajnjakom, Štafa stajnjak ,

PRIM

PJ.

PK bas

Pie“

Raskužba

igraeosto gta

ia

JA RR

sa

kora žao

Ae

PIAAT,

sa Blas

“>.

,.

stočarstvu u

bila Još Egipćana je Ona se v rijednost poznata dezinfekcije. dosta i koristila, doduše puta nesvjesU 19. no. radilo na se stoljeću mnogo dezinfekciji unatočprotivljenju javnosti, dok u sve drugoj polovici togastoljeća u sulfoušla širu nije Otkriće upotrebu. namida i antibiotika smanjilo jeu izvjesnojmjeri prvobitno značenje dezinficina ali jensa živomorganizmu, su ta sredstva ostala u nenadoknadivarassvih i tla. kuživanju objekata u

davno

doba

219

-—---.--_—

—

3

i

-

->

e

e.

—_——

-

——

:

-.-

—

-

——

—_—-.-—

_--

—

— —

o

a

|

grušanje bjelanuzrokuju organizmima je postupak Raskužba dezinfekcija Vlažna u autoklavu “uzročnike uništavamo sterilizacija različitihčevina. kojim bara dva tlak od štalod 120% C uz bolesti u nastambama na za djestoku, suhe u od i skom sterilizacije je prijevoznim lotvornija priboruuređajima, od sterilizatoru uz suhom i svim su sredstvima temperaturu koji predmetima dva za 150" C za isto 140 bolesnim bili u dodiru s vrijeme (npr. životinjama, i tije- sata). izlučevinama dijelovima njihovim koristiti na la.

Suha se toplinamože obliku u imati bi žarenačina: spaljivanja, više moralo sredstvo Raskužno i zrai uništavati širi vrućeg glačanja opaljivanja, nja djelovanja, tj. što spektar ka. oštetilo bi kako način ne najjednostavniji Spaljivanje je štovećibrojklica, tada i tkivo jer uništavanja mikroorganizama, predmete nagrizlo ljudiživotinja, se klice sagore. duže što da bi i štalsku Primjenjuje potpuno opremu, djelo- kod i slame ne valo vrijednih predmeta, manje tvari; organskih prisutnosti i hrane imati niti biti manjih općenito ostataka stelje, preskupo. smije strvina. fizikalna i keU se praksi razlikuje koi se u Žarenje praksi opaljivanje mijskadezinfekcija. riste kod metalnih prednekih dijelova kofizikalne Prilikom Koriste se betona. i kod dezinfekcije može meta, kao što su riste se mehanički i postupci letlampedrugenaprave (bacačplaventilacijamena).Budućida otvoreni plamen ribanje, pranje, struganje, mikrotreba metodu izazvati požar, štovećegbroja ovu zboguklanjanja može iz štala te u koristitiza dezinfekciju toplina. vrlo organizama oprezno i na nastambama priboru, Mehaničkimpostupcimačišćenja, stočarskim dobro i s lako a četkanjapranja predmetenije zapaljive struganja, metenja, se u se najčešće inače može Opaljivanje opaljivati. pojedinih ploha prostoriji koristi u mikrobiološkim ukloniti velik laboratorijima, broj mikroorganizama.

Veoma za se uspješnomikroorganizmi sterilizaciju pribora. iz štala i mise mnogo predmeta mehanički uklanjaju ubija Glačanjem rublja a ako visokotlačnih uređaja (apa- kroorganizama, korištenjem vlažno, jerublje Kada za se mnogo mnogo jebolje vodom; veća. rata) pranje je djelotvornost ventiDobrom se koristiti vrelu vodu. se ispodglačala glačavlažnorublje, mikrooruveliko smanjuje viša broj lacijom postiže temperatura kratkotrajno zraku. Ventilacimiu ima na C 200* od ganizama štalskom jakučinak koja velika količina obzira bez se ih na zagai izbacuje kroorganizme jom ubija zraka i prašine, u a se vrstu. njoj đenog Učinakglačanja njihovu povei za se ako se namoči običnonalaze mikroorganizmi. ćava krpa glačanje formalin.

5 u dezinKada se postotni postupci mehanički zrakom fizikalnim s primjevrućim Sterilizacija ujedine drugim fekcije ili u se u npr. uređajima laboratoriju činiteljima,toplinom kemijskim njuje U dezinsuhu sterilizatorima za sterilizaciju. djelotvornost dezinficijensima, staklesteriliziralaboratorijski uvelike poboljšati. se se može njima fekcije i druni prašci materijal, tozavojni fizikalnih oblika dezinfekcije Od pribor, uz što ne se go, prisuti s terilizirati smije ima veoma važno mjesto plina nost navlage. u Mikroorganizmi, primjenu praksi. da S obzirom veoma su djevlažna t oplina je oblici, vegetativni ročito i suhe od mnogo a na ubija na prije lotvornija povišene temperature, osjetljivi u ona se m nogo niske su primjepraksi Općenito, klice, prilično otporni. zatim obliku kuhanja, u u klica mnogo strujeće brže njuje je propadanje i vodene vodene poSmatra se u pod nego pare suhoj. vlažnoj toplini pare mikrou da visoke vlažne većanimpritiskom. temperature ili

-

-

'

220 j

|

_—

nn

a

ai

-

S

____-_-

“ao.

i

i

a

_—_—

Soo

ča ot

stočnih dezinfekciji Prokuhavanje predmeta naj- praktičnoj bi i opreme. način mikrojednostavniji je ubijanja Svaki i najrašireniji konu u kupljeni organizama praksi. dezinficijens centriranom imati kuha mora biti 2 se mora stanju popratni Materijal koji listićs ili ta otisnuta razine vode Za 3 cm u uputom, je. uputa ispod posudi. na za koristiti meza pakiranju,pripremu otopine je najbolje prokuhavanje kanu vodu destilirana (radne otopine).

Uputuje (kišnica, voda). dezinfekciju i Posudu za s p omno proučitipoštivati. potrebno materijalom sterilizaciju Premale koncentracije mi.ne treba 25 do 45 ubijaju račuminuta, grijati a veće usotkako voda da bi se nećeništa kroorganizme, najući je uzavrela, Učinak se samo nego pješnije uništavati, će postigla potpunasterilizacija. vodi može se u povećavati troškovi. sterilizacije kuhanjem bo2% u vodu se može provoditi poboljšati Dezinfekcija dodavanjem prije raksa ili 3% i 1 pa je početka stočarske proizvodnje, 0,1%formalina,fenola, tada ili 2% kvarternih i o riječpreventivnoj profilaktičkoj amonijevih spojeva može Nakon se u dezinfekciji.

Dezinfekcija drugih dezinficijensa.kuhanja poduzeti i to tjekomproizvodnje je dezinficijensima materijal je potrebno dezindestiliranom vodom i tekućadezinfekcija. čistom Završnom isprati nazivamo vodi. u onu se ponovo fekcijom prokuhatidestiliranoj koja provodi vodena se para Strujeća primjenjuje po završetku procesaproizvodnje.

Kochovu loncu u u se. se Profilaktička dezinfekcija koji stavlja provodi različiti stočne 30u a prije materijal, dezinfekcija traje useljavanja nastambe, ako su one 60 minuta.

Po istom izrađen bile vremena prazne, duže jenačelu stoke u sterilizator za i utovara sredsterilizaciju rubljapribo- prije prijevozno stvo te sezonski i Vodena ra u para poljskim uvjetima. (uproljeće ujesen), zaraznih bolesti tlakom Bez u. se štali. pod povećanim primjenjuje protiv obzira na zaraznih autoklavima bolesti u u u se kojima materijal prisutnost sterilizira. stočnim nastambama, profilaktičku najlakše i najsigurnije raskužbu treba S obzirom u svim štalaprovoditi Kemijskadezinfekcija. bez obzira na i to vrstu da univerzalnih nema ma, životinja, dezinficijensa, 2 3 Ako se zarazna ovisi o vrsti klica putagodišnje. uporaba dezinficijensa bolest treba zatim u o procesu stočarske pojavi uništiti, koje prostoru, dezinse i proizvodnje, provodi tekuća predmetu opremi. u U i objekuglavnom naseljenom stočarskoj veterinarskoj praksi fekcija, korisno tu. koriste se: klorni Profilaktičku dezinfekciju je dezinficijensi (klorno stočnim nastambama u s i vapno, kaporit, natrijev hipoklorit dr.), provoditi lošom se bazi na ventilacijom, jerće njome dezinficijensi joda(iosan, jovelik klica u zraku kvarterni doform,* Jodogal), amonijevi uništiti brojrazličitih i mogućnostpojaveuvjetne spojevi (asepsol, omnisan, cetavlon), smanjiti bolesti. Završna zarazne fenol i derivati karbolna dezinfekcija njegovi (fenol, nakon zarazne se zatim prestanka kiselina, krezol, lizol), aldehidi, provodi bolesti u nekom i nakon zasoli teških metala uzgoju (žive, alkoholi, bakra, ciklusa stočarske Koriste i različite se vršenog proizvodnje željeza, srebra). i pražnjenja štale. lužine, primjerice natrijeva, poznata Sve metode nazivom soda dezinfekcije kaustična spomenute pod (toje zaraznih veoma su za od važne suzbijanje jedan najdjelotvornijih dezinficijensa i bolesti.

Bez dobre i štalske karpa natrijev parazitarnih dezinštala opreme), nema ili mekana amoproizuspješne stočarske fekcije obična bonat, soda, lukšija.

Zanemari li se vapneno štala dezinfekcija vodnje. lužina, nijeva mlijeko, doći do bolesti i često U se opreme, vapštalske može praksi primjenjuje i pomora se fiksira mineno štoće očitovati stoke, mlijeko, kojezapravo malo a veoma na štetama. velikim materijalnim kroorganizme zidu, Dr. Zato i nema u Banožić Stjepan: većuvažnost njih ubija. stvari i

nastam-

-

-

-

>

-

-

221

oz

-_.——

---—--—

=

za

-

-—

nn

(gp)

sumex vu

EEKTVSE

PODUZEĆE

OPREME

ZA PROIZVODNJU

ZAGREB,

ZA

STOČARSTVO HARAMBAŠIĆEVA 15

Tel./Fax: 01/228-886, 2335-269

SUVREMENA e

Muzni

VIŠEMLIJEKA za male i ostala štalska uređaji oprema OPREMA

ZA

i velike

proizvođače mlijeka

1206.719 2.205 k. FRAM: 0

Mobitel: 09%: 450 739, 450 740

SERVIS

POKRETNI

MUZNIH

UREDAJA

za muzne Orginalni rezervnu djelovi uredaje

PETTETETELTUV

za snoćasšjvo 1/ TETI Alfa

najkvalitetnije opreme prodaja Hrvatskoj iz Švedske.

Laval Agri Ovlašteni

servis

i

Lo

nod: SK Ssrtg> A kra ledabaoaKR ZAKKMA Kaaa Md

Stanje

i potrebna

promatrana

muzne

u

diže PRA KE,

Rk

Sei;

A.

Ko

proizvodnja kroz postojeću

e

S

RO

mlijeka

Hrvatskoj, u i nadolazeću

potrošnju (nastavakna Mljekarski list broj2,4, 5, 7) odnosu se u Državna a) politika formiraju paritetnom prekukuruzu ili i to ma u odnosu sustav za repšenici, . _ Premijski mlijeko, i produkcijuumjetnoosjemenjivanje kukuruz 1: x mlijeko kn/I 1,5 1,29 “Osnovna 1: cijena x mlijeka" tj.cijena pšenica mlijeko kn/i.

1,3 1,30 i ulazi u sustav kojuplaća mljekara koja Prema istom odnosrio kalkuliranja cijene gotovih proizvoda, načelu prema kako kod tako i u industrnas se europdrugim kukuruzu, formiraju cijene skim i i u kao i zemljama šire, gospodarstvu ijskogkrmnogbilja, živavaga =

=

222

— proizvodnju trogodišnjaka stoke, juneće muških 1 : itd. i meso rasplodnjaka, svinjsko 8,510formirane Tako 9,0 10,5 cijene poljoprivred9. za troškove umjetnog o sjemenjibi nih prosječnom proizvo- vanja(poosjemenjenoj proizvoda plotkinji), morale približno sličnu đaču osigurati dobit kulture staratarske te 10.za na sunnačin djelovati taj soju, i eliminirati i na repu bilizirajuće šećernu proizvodnju cokret, uljanu repicu, i odnose list štetne cijesuperprodukciju duhana, da izse na, uspostavi tj.djelovati 11.za proizvodnju plodova maslina, sklad u sustavu u vjestan poljodjelstva cjelini. otoci12.za na grožđa proizvodnju sklada U i na ma slučaju poremećaja Pelješcu. tog poluotoku i tako na država potrošnje, proizvodnje od 1 do 12.

Za navedeno sve oblike država uvodi i formirane cijene posebne istom sustavu i pomaže stručni i prema novčanih premija. stimulacija rad bave: selekcise organizacija koje HrS obzirom da se u Republici zdravstvenom u — stočarstvu, jom sklad poremetio proizvodnje zaštitom mlijeka vatskoj i u reprodukcijom uslijed posljedica domovinskog rata, stočarstvu. dosad sustav = korištenpremijski i u zakonavodimo sve prilagođen je stanju proizvodnji pozicije Ovdje Nakon 1994. za lista na, potrošnji. (premija jermnogičitatelji Mljekarskog 2. interesa i ostalim u veljače mlijeko 0,12- lipa/litru), imaju proizvodnjadonosi zakon 1995. se o i izvan ma novčanim ovčjeg područja goveđeg, 0,35 i naknadama i tih Ako mesa u poticajima poljoprivredi životinja. kozjeg mlijeka od i ribolovstvu 1. 1. se to ih za m ogu (primjenjuje štopodrobnije zanima, od 10. saznati u veljače 1995.)

1995.). (br.

9/95. službi, područnoj selekcijskoj u zakonom utvrđene Tim su službi poljoprivrednopremije ili novina". iz “Narodnih Za: savjetodavnoj 1. ćemo U ovome osvrnut se mlijeko, članku i samo na 2. kvalitetan ovčjekozje mlijeko, goveđe, rasplodni podmladak, i i i ovaca podmladak poticaj umjetnogosjegoveda,svinja, koza,konja menjivanja. peradi, matice 3. selekcionirane pčela, Ovim zakonom se premira mlijeko 4. od sa za pasmirasplodna grlaugroženih 0,55kn/litrumlijeko 3,2% slavonkao što su: istarsko na naknada s time da se govedo, mliječne masti, hrski te za se za za samo podolac, rasplodna grla isplaćuje mlijeko koje izvornih vatskih bez da pasmina(hrvatskog pretpostavlja je“prirodno, i i i od ikakvih dodataka to konja lipicanca). posavskog (vode masti) do masti Za stoke od 2. do najviše 4,2% 3,2% mliječne točke kategoriju masti i za naknada 4. utvrđene su u mliječne kravlje kozjemlijevrijednosti do masti 8% za a kod 1. a u ovčje mliječne ko, mlijekakn/I (o kunama, pod mlijeko. čemu kasnije), 5. za proizvodnju listu da u sjemena(sjeme više Budući Mljekarskom kvalitetnih bikova), ne mjesečni pregledcijena, dajemo bikova na vlastititest 6. za iznose 1 | ispitivanje po mlijeka dajemo premije i za od utvrđene za u prirodni osjemenjivanje umjetno masnoće Zakonu, tj. bi kako pripust, mliječnemasti, 3,2tovnih kontrolirati 7. za ispitivanje sposobnosti 8% proizvodači mlijeka mogli isplaćuje. bikova, cijenu kojumljekara raznih

vrsta

te

meso

1 :

8.

za

-

'

-

223

Bi

eis

i

ić

a

e

ae

s

Rss

o

s

e

—

AZEM

ME

' |

3

%masti

premije kn/l

3,2 3,3 3,4 3,5 3,6 3,7 3,8 3,9 4,0

0,5500 0,5690 0,5843 0,6016 0,6188 0,6359 0,6531 0,6703 0,6875

u

ima

%

masti

premije kn/l

4,1 4,2 5,0 55 6,0 6,5 7,0 7,5 8,0

0,7047 0,7218 0,8594 0,9453 1,0310 1,1170 1,2031 1,2891 1,3750

u

E

KA

nismo bikoje Mlijeko manje 3,2% kakvoćom uvijek zadovoljni masti ne se s može mliječne premirati,kova,a pogotovu obuhvatom plotkiniti koristiti u a za krava: mljekarskoj industriji, njai postotkom koncepcije od masti s mlijekoviše 4,2%mliječne od 278.247 1995.

Tijekom plotkinja uzima da iznosi se masnoće postotak 204.295 umjetno j eosjemenjeno ploti kod kao ovčjegmlijeka 4,2, preko ili 4.636 ili2% kinja 74%, grla oplođeno masti se (preračunava 8,00%mliječne bikovima a je kontroliranog podrijetla, odnosno na 8%).

4,2 krava iličak 24% 69.316 grla oplođeno bikovima Kvalitetni je nekontroliranog podrijetla b) rasplodni podmladak ili kako _ih zovemo “živiJunice krava popularno nadzorom su koje pod čarima". i za službe kojejeprocijeselekcijske sustavom se da u . _ Premijskim premira njeno daljnji rasplod, mogu elitnih naknadu od 400 DEM ili proizvodnja sjemena(sperme) dobivaju i to : i koze 100 DEM a ovce bikova, kuna, 1.480,00 ili kuna. elitnih bikova kn po 370,00 dozi, 9,25 Te iznose ostvariti velik dvostruko testiranih kn po može broj 6,29 Hrse u proizvođača, jer Republici dozi, od 278.247 selevatskoj plotkinja pod testiranih kn po jednostruko 4,44 nadzorom nalazi 32.408 MB kcijskim dozi, krave i 10.281 “Z" krave ili ukupno <nekontroliranih mladih bikova = 42.689 krava odnosno 18,63%ukupne kn dozi.

Od navedenih 42.689 2,96 po populacije. plotS obzirom to da po teletu korisod na 11.600 moguće je proizvesti kinja timo lako do 13.000 i se osizračuna doze, grlakvalitetnih 2junica države tom tvariti naknadu od u kuna. učešće trošku.

17,168.000 2,4._ Za troškove Za kvalitetan remont krava umjetnogosjemenjivazamjenu do 2020. ostvatrebat će plotkinji) godine osiguravatinja(poosjemenjenoj od 41.737 47.302 kvalitetnih se svake ruje premija 8,88kuna/grlo. junica Da rezimiramo: novčazakonu godine. u o nim i naknadama u poticajima poljoc) Umjetnoosjemenjivanje državni u 1996. za privredi, proračun je krava Umjetnimosjemenjivanjem navedeno približno: osigurao bikova osisjemenomvisokovrijednih oko 167.060.000 kuna za za se premije gurava najbrži genetski napredak stada ili odremlijeko, nacionalnog populacije đene oko kuna Još 2000 za skupinedomaćihživotinja. junica, 2,960.000 od

-

-

-

-

-

-

:

224

uu

ne

e

.-—--_

-.—_-—

oko

—--

pa

kuna

m

—

>.

>

2-0

o

ns

—

+.

nju milijuna 1989., oko kuna 1.814.139 i oko 450.000 za te da ostvaosjemenjene otkup litara, rimo fazu prvu krave, revitalizacije. ili znatno kuna,štoće 173,876.139 da brže Deneš utjecati dostignemo proizvodDipl. ing.Stjepan 2,042.000

Ocjena

za

i klasiranje rasplodnih umjetno za

900

litara iz

bikova

centrima u

kao

osjemenjivanje

je godišnja Značaj genetskoj izgradnji umjetnoosjemenjivanje i Oni rasplodnjaka. posebnojenaglašen. zbogvelikog ocjena klasiranje zakonskih odredbi na Temeljem jedbrojapotomakaznačajnoutječu rada nom se novih sastav godišnje obavlja pregled genetski generacija. centra za izboru se umjetno osjemnjivaZbog toga rasplodnjaka svakog a unutar se Ona nje posvećuje togaposebno obavlja posebna pozornost. i uz izboru roditeocjena klasiranje grla određivanje započinje jošpri njihovih od Ove način da su bikovske i na namjenekorištenja svakog njih. lja majke bikovski očevi najbolji predstavnicije godinepočetkomsrpnjaobavljen takav kod tri centra sva različitim oblicima pregled koji populacije.

Kasnije, bikove otkriti ona se namjenjene testiranja nastoje grla drže rasplodne U izlučiti su a idućim umjetnomosjemenjivanju. nadprosječna koja genetski tablicama dani neki od su sva ona ne podataka koja doprinose genetskom te i klasio Jedan od izbora razvoja grla podaci ocjeni načina napretku. koriste se za ranjurasplodnjaka. nadprosječnih koja grla bikova

.

od

spermu,

Tablica

1.

i

u

Tjelesne mjere, ocjena vanjštine dodjeljena

Red. br.

Ime i HB

i

God.: V.g. otel.

broj

7253

1.

Seul

2.

Mongol

3.

Bel

4.

Zamel

5.

Lol

6.

Bril

7.

Lari

8.

Bas

9.

Half

10.

Mag

11.

Metropol

12.

Laurel

13.

Hantal

14.

Sidon

15.

Ramon

16.

Rotman

7214

17.

Saladin

7200

1995 1995 1995 1995 1995 1995

7252

7251 7244 7243 7242 7240 7231 7230 7229 7223

7222 7221 7216 7215

*

130 130 132 132 138 131

133 1995 142 141 1995 137 1995 1994 139 1994 139 137 1994 1994 140 1994 144 1994 144 1994 149 1995

klasa

rasplodnjaka Simentalska pasmina

Tjelesna d.p.

0.p. masa

64 66 66 68

207 204 209 203 206 199 201 208 209 205

ra

67 66 70 70 72 75 75 76 78 76 75 81

Tip

Oblik

Klasa

645 677 675 630 630 600 650 730 720

4,0

4,0

|

4,0

3,5

l

45

4,5

|

4,0

3,5

l

45

4,0

l

4,0

4,0

I

45

4,5

l

5,0

5,0

I

4,5

3,5

l

710

4,0

3,5

li

216

742

5,0

4,5

l

210

730

4,5

4,0

l

213

742

45

4,5

|

217

835 750 800 975

4,0

4,5

l

3,5

4,0

l

4,0

3,0

li

5,0

5,0

I

218 219

230

225

a

ae!

21

i

——;—

oi

io o

.—---

Red. ime i HB br.

broj

18.

Haron

7199

19.

Sorbon

7189

20.

Piton

7188

21.

Horton

7187

22.

Hortred

7183

23.

Lotar

7180

24.

Moro

25.

Salamo

7167 7166 7165

Pirgo

27.

Hero

7164

28.

Pik

7161

29.

Hirohito

1156

30.

Lero

7155

31.

Pero

7131

32.

Grando

1130

33.

Pluto

7123

34.

Prof

7117

35.

Harti

7113

36.

Protest

7110

37.

Lotos

7108

38.

Hanter

7107

39.

Prelat

40.

Pivot

7090 7089

41.

Dinamit

7077

42.

Honvet

43.

Diktat

44.

Hir

45.

Hogar

46.

Pretor

47.

Traper

48.

Tatar

49.

Model

50.

Hong

51.

Radius

52.

Matas

7075 7074 7070 7064 7059 7058 7044 7029 1026 7022 7019

53.

Pampas

7014

Schleifer_

7011

57.

58.

59.

7010 Sarkus 7009 Platin 7008 Stani 7007 Hold 6966 Petro

Hlad

6936

61.

Potepuh

6920

62.

Markiz

63.

Idriz

6908 6907

60.

226

o moloo o =

>

>

'

—-—.———— =—_=>

Tjelesna d.p.

1994 143 150 1994 147 1994 1994 153 1993 153 1993 152 1992 152 1993 154 1993 152 151 1993 1993 155 1993 152 1993 155 1993 159 1993 155 1993 156 1992 155 1992 154 1992 156 1992 158 1992 156 1992 159 1992 158 1992 153 1991 160 1991 158 1991 152 157 1991 1991 155 1991 156 1991 155 1990 157 1990 157 1990 155 1990 155 1990 162 1990 155 1990 165 1990 159 1990 155 1990 156 157 1990 1989 188 1989 157 1989 158 1989 152 -

26.

55.

a

God. otel. V.g.

—

76 79 80 81

86 82 90 85 83 83 90 80 83 89 85 90 90 88 85 90 88 91

85 86 84 88 84 92 87 87 92 89 91

85 86 93 88 88 85 85 86 92 89 87 85 88

masa

Tip

Oblik

Klasa

854 980 990 835

4,0

40

I

4,0

3,5

lt

4,5

45

l

35

3,5

u

1110

5,0

5,0

l

1085 1160 1000 990

5,0

5,0

l

5,0

3,5

l

4,0

4,0

U

4,5

4,0

I

1010

4,5

4,0

l

1150

5,0

4,5

l

1000 1035

4,5

4,5

l

5,0

4,5

l

247

1217

5,0

4,5

I

230 238 253 252 243 230 245 250 243

1040

5,0

5,0

U

1110

5,0

4,5

l

1125

4,5

4,5

l

1190

5,0

4,5

l

1125

5,0

5,0

IA

1200 1220 1245 1250

5,0

5;0

IA

4,5

4,0

l

5,0

5,0

RA

5,0

4,5

IA

241

1100

4,5

4,5

l

243 252 240 253

1100 1250

5,0

5,0

IA

5,0

5,0

IA

1110

5,0

5,0

IA

45

U

45

4,0

A

249 250 252 261 240 250 272

1205 1090

4,5

1160

4,5

3,5

U

1190

5,0

5,0

IA

1180

5,0

5,0

IA

1360 1020 1260 1507 940 1045 1200

5,0

5,0

A

45

45

l

5,0

5,0

IA

5,0

5,0

IA

4,0

4,0

I

5,0

5,0

E

5,0

4,5

E

2100

5,0

4,0

IA

1300 1230 1170 1100

5,0

5,0

IA

5,0

5,0

IA

5,0

5,0

IA

5,0

5,0

IA

1100

5,0

5,0

E

1060

5,0

45

IA

0.p.

220 229 230 223 251 236 241

229 233 229 242 230 230

241

242

244 249 249 255 260 247

242 240 245

=

oo

Red.

i HB

br.

Ime

64.

Wisky

65.

Mister

66.

Paraf

67.

Toro

68.

broj

God. otel. V.g.

6893 6890 6886 6868

1981 158

Havana

69.

1989

154

1989

161

1989

150

6840

1988.

149

Zebra

6819

1988.

154

70.

Harmon

6730

1988

159

71.

Rumeni

6492

19868

155

Tablica

2.

m

m

Tjelesna d.p.

0.p.

90 87 86 84 85 89 88 89

237 253 258 249 261 248 248 242

Tip

Oblik

masa

=

960

5,0

5,0

E

1100.

5,0

5,0

IA

1330.

5,0

5,0

IA

1020

'4,0

4,0

U

2330

45

5,0

A

1130.

4,5

4,5

IA

1080

5,0

4,5

IA

1160.

5,0

5,0

E

Tjelesne mjere, ocjenavanjštine dodjeljena rasplodnjaka i

klasa

Smeđa

Red. br.

Ime

1.

Merit

2.

Vogel

Tablica

i HB

3.

broj

737 739

God. otel. V.g.

1987.

155 > 1989

157

pasmina

Tjelesna d.p.

0.p.

92 95

244 245

masa

Tip

Oblik

1000.

5,0

5,0

I

1060

5,0

5,0

I

=

i HB

Klasa

Tjelesne mjere, ocjenavanjštine dodjeljena rasplodnjaka i

klasa

Holstein

Red.

Klasa

broj

God. otel. V.g.

br.

Ime

1.

Sas

2.

Laci

3.

Gu

4.

Redcal_

275

5.

Roy

6.

Mel

266 265

1991 161 1991 162

7.

Genus

223

1988.

281 280 279

1989.

164.

1987.

160

1987.156 1993.

157

168

pasmina

Tjelesna d.p.

0.p.

94

28.

92 90 90 92 97 96

242

256 236 258 272 250

masa Tip 1020 50.

Oblik

Klasa

45

U

1070.

40

4,0

I

1085.

5,0

4,5

A

1095

5,0

4,5

I

1165.

5,0

5,0

I

1365

5,0

5,0

IA

1060

5,0

5,0

E

promatranju podataka ocjeni posebnapozornost pridaje bikova voditi da bika dobi. u računa postoji valja pojedinoj između dobi veza se ipojedinih tjelesnih Pod oblikom podrazumjeva ocjete S uz sklada na težine. mjera tog je razloga pojedinih dijelova tijela. bika dan i o klasa uzima u svakog podatak godini Dodjeljena rasplodnjaka obzir elemenata.

S strane oteljenja. više jedne Od se a s ovom su tjelesnih grla druge mjera prigo- promatra vanjština testovi dom dane visine samo raspoloživi rasplodnjaka. vrijednosti dubine _prsa i Mladi na grebena(v.g.), (d.p.) bikovi imaju raspolaganju iskazane centiu uz prsa samo o obujma (0.p.), ocjenuvanjštine podatak metrima. i oblika vlastitom testu U Ocjenatipa može (performance test).toj maksimalnu 5. bikovi maksidostići mogu vrijednost kategoriji dostići malno | klasu.

Pod se pojmom tipapodrazumjeva Bikovi nekim od testoživotinje ocjenapripadnosti raspolažu pojedinoj koji tome svrstani va u meso, uzimajući (biološki, pasmini, pri procjenu mlijeko) koliko se neko idealnom bikova biti u mogu grlopribližava kategoriju testu, standardu Kod maksimalno IA klasu se u pasmine. raspoređeni toga Pri

o

uzraslosti

'

227

a

s

.

-__—

s

o

s

3

Rss

2

3

i

mnmar

| izuzet-

brojem raspolažemo Za osobine ako no osobine su sve ove mogu rasplodnjaka. uzgojnovaljanih da će i u idućem elita. klasu razdoblju očekivati je dostići pozitivne veći testova broj elita raspoloživih klasu temeljem Ove su godinenajvišu klase. najviše uzgojne tri simentalske grladostići dobila 4 rasplodnjaka; da bi na -Do sada i se Sarkus nije dogodilo Markiz), pasmine (Petro, 4 Centra u za reprodukciju godišnjempregledu rasplodnjaka vlasništvo da dobila klasu elita. Ovo Holstein i Hrvatske dokazuje je stočarstvu jedan Prona vlasništvo Centra za izgradnja temeljena genetska pasmine(Genius) u gramu stvaranja goveda gojidbenog stočarstva Osijek. unapređenje U dobro njoj postavljena. istači da su Hrvatskoj ocjenjivanja tijekom Valja namjenjenih iz bila izlučena proizvodnja rasplodnjaka tri rasplodnjaka uzgoja ima središtada do osjemenjivanju umjetnom a sakupljeno sjeme njihovo rada bili su a rezultati svih uništit. Na mjesto nje toga se mora temelju i ovogodišnjeg ocjenjitjekom vidljivi = prevladava raspoloživih podataka i i životinja. da klasiranja vanja ocjena mišljenje je ovogodišnja Dr. Ivan Jakopović da pokazalo rasplodnjaka klasiranje bikovi

dok

koji završili su

Stočarske

test

za

manifestacije izložba

5. stočarska dana

sa

sve

Vrbovca

velikim

tijekom “Vrbovec

| '

| u

lipnja 96."

i

grada povodu Sv. Vida župe pod Vrbovec, blagdana Ministarstva poljopokroviteljstvom Hri privrede šumarstvaRepublike u =Hrvatskog organizaciji vatske, Selecentra stočarsko= Udruge kcijskaslužba— Vrbovec, selekcijskog Vruzgajivača čistokrvne grada stoke, i općina bovca Farkaševac, Dubrava, te komui Preseka Rakovec, Gradec, organiziranalnogpoduzećaVrbovec, 15. 6. ova na manifestacija. je Vrbovcu u Izložbe imaju dugu Prva za udruga tradiciju. marvogojska formirana je goveda uzgoj pinzgavskog i Vrbovcu u ovoga tijekom 1904., su stočarske održane brojne stoljeća 5 Samo u testnu izložbe. u proteklih godina kom.

330 stanicu Varaždin nalazi se Pod tretmanom primljeno je selekcije od bikovskih teladi od od 1.060 krava kod 3.539 majki, muške uzgajivača, Vrbovca 99 ili što u odnosu s 77 bikovskih 30,5%. čega područja čega majki; testiranih 86 biiznosi Od 338 u na ukupnopozitivno Hrvatskoj Republici i čini kova za Ova u Centru umjetno preuzetih populacija temelj 22,78%. iz Vrbovca je preuzeto izgrad- osjemenjivanje provedbe Programagojidbene Hrvatske.

27 ili u 31,36%. nje govedarstvu U

-

.

228

| no

u

Li

s

o.

-—-

---.-—

i

e

>

>

-

važnosti izložbe govorili Umjetnimosjemenjivanjem HrvatZlatko od me “ Dominiković, ravnatelj području ukupnogjebroja plotili74%.

9.698 obuhvaćeno skog stočarskog selekcijskog centra, kinja 13.116, Herkrava gradonačelnik Vrbovca, gospodin Prosječna proizvodnja mlijeka Ivica inž.

Gaži, začek, predsjednik dipl. obuhvaćenih selekcijskim radom, Sabora Odbora za iznosi dana 305 Repubu poljodjelstvo ključenih laktacije, like Hrvatske i saborski 3.979 sa m.m. zastupnik Josip kg mlijeka 3,73% i o ulozi se a Pankretić, govorilo seljaka odabrano Za ovu izložbu je: na promicanju govedarske proizvodnje steonih 10 junicačija pa i cjelokupnog kolekcija gospodarstva.

305 u prosječna proizvodnja majki i dr. Pavo Na izložbi prof. jegovorio iznosi dana 4.679 kg mlijeka, Caput, laktacije ministra poljoprivrede z amjenik od 11 krava prvotelkikoji i šumarstva Republike kolekcije je Hrvatske, koji su između istaknuo proizvele: što ostaloga potrebu i za kontroli 4 u proizvodača službe prvoj 20,20kg mlijeka, uže suradnje o i agronoma kontroli 4 u veterinara, reprodukciju, prvoj 22,35kg mlijeka, kreditnoj politici, premijamadana 2.095 3 u 100 laktacije kg rasuvoza nima,oslobađanju mlijeka, prelevmamlijeka, i uvozu samo već plodnim g ovedima, 6 krava čija vrhunskih genetskih kolekcija drugotelki potencijala.

305 u prosječna proizvodnja mlijeka Uz postrateškog razvoja Program iznosi 3.962 dana laktacije kg, i od se mnogo očekuje ljoprivrede, bikovskih 7 i veterimajkičija novog Zakona o stočarstvu kolekcija dana laku 305 narstvu. prosječna proizvodnja iznosi 5.225 tacije kg mlijeka, Prof. zatim izložbu je proglaCaput životnom krava Biserka Mb 862 na

O

ovo-

su

mr.

-

-

-

-

-

sa

sio

otvorenom.

vlasništvo Bukala proizvodnjom, što su Nakon izložbena ocijengrla iz Praščevca 30. 8. 1982.

60,oteljena su posjetitelje. jena, p redvedena pred i to 7 ženskih i 5 Otelila 12 je teladi, tri preod Nagrade su muškihpotomaka, kojih Iz svake su stanici 1 dana a po kolekcije Varaždin, nagrađena je Testnoj tri 2. i 3. za grla, nagradom 1., prodan prirodni pripust. kuna prva Centar bika za nagrada 500,00 kupioje Jednoga kuna Hrvatske u druganagrada 400,00 reprodukcijustočarstvu Hb-7123. bik PLUTO kuna Križevci, poznati trećanagrada 300,00 Krava Biserka 11 zaključenih u Uz su je proizvođači novčane nagrade, 58.568 sa dodobili i naturalne su laktacija proizvela kg mlijeka koje nagrade masti ili Dukat Sirela ukupno 4,00postomliječne Bjelovar, dijelili sponzori: masti. U stan2.339 VrPIK petoj kg mliječne Kiršprom Zagreb, Vrbovec, 6.181 Gumexfarm i a je laktaciji proizvela kg dardnoj Zagreb drugi, bovec, su mlijeka. nagrađena grla: U okviru .su za izložbe ponuđene junice 53 prodaju junice.

Proizvodnja njihovih 1. Mica 1994. oteljena uzgajivač između i 5.661 3.275 se kreće kg majki Ivan Basrek Gostović, Za područje mlijeka.

DonjegMiholjca Duda1994.2. od 52 uzgajivač su oteljena po junice cijeni prodane Vrbovec.

Medvedec kuna.

8.352-10.596 Stjepan Krave velik domaći u Vrbovcu uzgoj prvotelke Izložbu je promatrao iz svih Hrvatske 1. Dona uzgajivač broj posjetitelja krajeva oteljena 1993., veterinari i iz Pavao 41. Posebna stočari, agronomi, drugi.

Tumpek Poljane Tome

-

-

-

-

-

-

-

-

-

|

-

-

-

229

o

=

_-->-

e.

2

a

3

---

-

-—-

o.

-.— _.-

>

>

o

_--———

MRI

---—

|

2.

Belinda 1993. kuna nagrada200,00 kojujedodijelio oteljena uzgajiZlatko Ivan Hrastovec mr.

Ladina —Dominiković, ravnatelj vač 44, HSSC 3. Meli 1992.

Zagreb. uzgajivač oteljena Milutin Parne iz 18.

2. Alka Majura oteljena 1994.,uzgajivač Bikovske Tomica iz Markovca 30 Loborčec majke 1.

Greta 1988. ŠAMPIPrvotelke uvoz oteljena Njemačka Ivan Basrek Gosuzgajivač ONKA, 2. Winde 1993. oteljena uzgajivač 33. zvono tović uručio Sampionsko je Pavao iz Tumpek Poljane 41, a Devčić gospodin Gumexfarm, diplo3. Lore 1993. oteljena uzgajivač mu mr. Zlatko Dominiković, ravnatelj iz Zabrđa 64.

Fiškuš Stjepan HSSC., Krave 2. Biba drugotelkedomaćiuzgoj oteljena 1987.,uzgajivač Vinko 1. Dona 1992.

64.

Markovčić, Praščevac uzgajivač oteljena Mato Mikec iz Brlek Cugovca88, Dipl. ing.Stjepan -

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

Stočarska

izložba

Županije

požeško-slavonske

čast godišnjice postojanja nja prvoj 13,3 22,4kg rada u škole Poljoprivredne Požegi, mlijeka; pod pokroviteljstvom Ministarstva 5 krava holpokolekcija prvotelki i Hršumarstva stein friesian ljoprivrede Republike su u pasmine koje prvoj vatske i Županije požeško slavonske, kontroli proizvele u 18,3 kg, 20,3 u seorganizaciji stočarskog Hrvatskog u drugoj k ontroli trećoj 19,1 kg, 23,3 16. u kontroli lekcijskog je centra, lipnjaPožegi 20,1- kg mlijeka; održanastočarska izložba.

5 24,3 domaćiuzgoj, kolekcija krava, = proizvodnja, =posebice čija 305 dana Stočarska u p rosječna proizvodnja kao i u iznosi 4.664 govedarska, drugimdijelovima laktacije kg mlijeka; Hrvatske ima veliku važnost.

Početkom 3 bikovske kolekcija čija majke formirana marovoga prva stoljeća je dana lak305 u prosječna proizvodnja Pakračka vogojska udruga Poljana tacije iznosi 6.127 kg mlijeka.

1927.

Kaptol 1923., godine.

Izložena prošlogodišnja je šampisu u Stočarske izložbe organizirane onka Ivana iz vlasništvo Delića Fazona, 1971. u Požegi1887., 1931., 1955., dana u u 305 Trenkova, koja je drugoj i ponovno 1973.

Pou Gaju Pakrac, 5.324 laktaciji proizvela kg mlijeka. i 1977.

1995. žegi godine. i od 12 Izložena je kolekcija junica Na i ma 8.810 područjuŽupanije za namijenjenih aukcijskoj prodaji, koje od plotkinja,čega je umjetnim osje- nijebilo kupaca iako je pojedinim bikoviobuhvaćeno menjivanjem 85%, kredit. mogućim kupcima dodijeljen ma a samo podrijetla 4%, je poznatog i uzvanike su 8% nekontrolirano.

Izlagače pozdravili dipl.

Jozo slavBešlić, ing. škole ravnatelj Kod 400 1.467 proizvođača se grla i mr.

Zlatko ravljenice Dominiković, nalazi tretmanom pod selekcije. natelj Hrvatskog s točarskog selekcijZa ovu izložbu otvorio izabrana je: a skog centra, izložbu je pri8 steonih Ivan govorom kolekcija junica godnim kojih je dipl. ing.

Juraš, dana ministra u 305 i za proizvodnja majki laktacije pomoćnik poljoprivredu iznosila 3.832 Hrvatske. šumarstvo kg mlijeka; 11 siVlasnicima kolekcija kravaprvotelki najboljih grladodijeljene mentalske od kuna su 500 za pasminekojih je proizvodnagrade po: prvu, U

i

110.

u

kontroli od

do

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

230

o

o-—-m

pv

—--—

a

-.

>.

=

SELETKIDSIĆ

>

\

3 kJ D

('

|

treću drugu treća Ljuba oteljena 1993., trola 22 Ivan Otok. nagradu.Sponzori(15 organizacija), kg,uzgajivač Ivezić i 2 12 općina su u ostale simentalke gradasudjelovali Domaćiuzgoj izložbe.

1. troškova u pokrivanju Volga oteljena 1993., drugoj Junice simentalske 4.247 laktaciji proizvela kg mlijeka, pasmine proglašena šampionkom, 1. Jaca je u zgajivač oteljena proizvodnja Zvonko 1994., Svilna.

Uz 3.658 vlasnik Marin MarkHoljevac nagradu kg, majke — = župan požeškogospodin ovićmuzni gosp.

Bagarić uručio je Holjevcu slavonski 2.

Jasna vlasnik Alilovci; oteljena 1994., iz GumexfarD evčić uređaj, gospodin Sazama Antun Kaptol; ma a zvono, šampionsko Zagreb 3. Lasta vlasnik selekoteljena 1994., stočarskog ravnatelj Hrvatskog Adam Trenkovo. centra Tomašević cijskog diplomukojajedodijei uzgajivačima simentalske svihprvonagrađeljena Prvotelke pasmine nih 1. Goluba grla.

1993. u tri konoteljena 2. Janica u trole 18 oteljena 1991., drugoj proizvela preko kg mlijeka, 3.787 Đuro Dobovka laktaciji proizvela kg mlijeka uzgajivač Resnik; Slavica iz uzgajivač Dražić Skenderova2. u Jagoda oteljena 1994.,drugoj ca. kontroli 18 uzgaproizvela kg mlijeka, 3. u Frajla Ivan Glazer oteljena prvoj 1992., jivač Antunovac; 5.634 laktaciji proizvela kg mlijeka.

Maca 3. u oteljena 1994., drugoj Uzgajivač Ivan iz Trenkova.

Delić kontroli uzgajivač 22,4_kg mlijeka, Bikovske majke Antun Samarđija Biškupci, 1. Buba u 5 oteljena laktaciji 1987., Prvotelke holstein friesian 5.953 pasmine 6 proizvela kg mlijeka, odgojila 1. Lena u Mato trećoj oteljena 1994., uzgajivač AlesićOprisavteladi, kontroli 20 uzgajivač kg mlijeka, Drago ci) 2. Lutka u 4. laktCiganovićAlilovci; oteljena 1988., treća 6.096 6 2. aciji kg mlijeka, odgojilateladi, Jagoda oteljena 1994., Sakoman kontrola 24 Ivan uzgajivač Biškupci.

Mijo kg,uzgajivač Ivezić Brlek Otok; Dipl. ing.Stjepan kuna

400

kuna

i 300

za

3.

za

kon-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

_-

-

-

-

-

-

-

SOoT

PROIZVODNJA

43212 Tel:

EXPORT-IMPORT

—

bb ROVIŠĆE,Žabljak

043/878-059

Tel/fax:

878-034

STOČARSTVO: i stoku stol za hidraulički za papakakopita čišćenje stojnice operacioni krupnu stoku krava vrste za napravu veza) teljenje (2tipa)stajališta (3 sve dermo ležištaza štale slobodno držanje pojilica tipove * automatske sisteme hranidbene izgnojavanje stijene ostali sitni u stajama potreban pribor 2 GODINE! ZA SVE PROIZVODE DAJEMO GARANCIJU PROIZVODI

*

TRGOVINA

—

OPREMU

ZA

*

_*

*

*

za

*

*

*

*

-

*

*

za

*

*

231

di

da

nad nadi

oi

Ga

o

a

na

dni

s

a...

rr

————--.-

hrvatske:

z

Ladislav

Pa

i.

s

s

—

.

Pejačević

povijesti

E

s

s

js

_—_

E

Ban

kavalir

1880.-1883. pučanina naslov dali bana-kavalira su kojemu taj starinski način, na se lijepo jer ponašao se ophodeći prema ljudima. bana teklo za je imenovanje Njegovo onom vrlo nama prema jednostavno, načinu. Car i ovako većpoznatom kralj malo s mu riječi napisao: je, Na Pejačeviću!prijedlog “Dragi grofe ministra predsjednika Moga ugarskoga HrVas banom Kraljevinah imenujem i vatske, Slavonije Dalmacije.

U Beču,21. siječnja 1880. s.r.

Josip Franjo Nakon

bana

dobili

-

smo

unutrašnje poslove. Zagrebu na na posve peron i zašli zajedno pusti novine" tih “Narodne su Službene tek kočija čekala koja je jedna kojem ovih nekoliko dana o njemunapisale dvor. Kod odvezla ih u nadbiskupski je “On visoko misli: je muž lijepih novi kardinala Mihalovića je Josipa p l. izizobražen, pronicava duha,bogata tri dana. bio ban mu Ondje je gost odlučna karaktera. i čvrsta Nije priređena osoba. dvadesetak kustva, za gozba znatnih se ustručavao žrtava, prinositi obzirom Sada na s redoslijed bi, i stalno vazda po radeći dosljedno životomorao našega slijediti pisanja, dobru o svom najdubljem uvjerenju dnevni ali začudo, novoga pis bana, ime svietle s zemlje čijomjepovijesti tisak onoga doba o tome nije n apisao davnine od sjajno ni njegoveobitelji malo evo nešto riječi.

Stoga podaOn svietle ima skopčano. povrenje i o taka o njegovoj njegovoj obitelji a ga ugarske vlade, podupire krune, iz raznih koliko osobi, pokupismo saborska većina." izvora. drugih Početkom prve veljače, pozdrave ban Ladislav i Pejačević Obitelj banu novome poslalo je stanovništvo Prvi Pejačevići u su se Pokpojavili =Krašića, —Jamnice, Vivodine, kao kamo oko su i Bilo došli Pečuhu 1689., Jastrebarskog Kupinca. upskog, Bilo ih iz Turske. baš ta bi znati zaštosu je četvoro bjegunci zanimljivo baruni. uskoro su izraziti prva pohitila postali vjernost braćekoji mjestanca i Marko se u banu. ste i odanost novome preselio Osijek ondje Ranije hrvatsku lozu Pejačevića. osnovao doznali kako ban u Sin pučaninušao je Navlastelinstvo 1732.

Levin nego kupio Rauch, Josipje Zagreb, skromnije od ban iznenaditi kako se a sada šice, stričeva kasnije je naslijedio ćete je Rumu i a stekao došao u je Viroviticu, Retfalu, kavalir potpunonenajavljeno dobio Od i Podgorač. tek iz Budimpešte 28. veljače: Marije Terezije je Zagreb Vironaslov s ušao Selu u u mu vagon pridjevkom grofovski je Dugom uskoro vitički.

Viroviticu lako su Jovan za Živković, prodali predstojnik odjelni Koloman

Tisza

s.r."

'-

-

232

U.

su

smatrali

i za

živjeli je njegova banovanja Schaumurglippe dalje Godine ostao. u Hrvatskoj napredovalo.

Našicama, pridjevak je gospodarstvo 1811. u Našicama s su počeligradnjom “Zakon o i danas dvorca novog gospodarskih promicanju koji baroknog i. SlavoHrvatske svrhah kraljevinah srećompostoji. mađarskim Prema .podacima, nije" naš Ivana za Ladislav rodio se u Šopronu 5.

Mažuranića Još banovanja travnja da se mora se Ferdinanda i 1824. od oca poljodjelstvo majkeMarije uvidjelo iz i novcem se državnog potpomagati koja Dory.Oženioje Gabrijelu 1876. i s imao također pa proračuna, je dodijeljena Dory njom prezivala forinti. od 20.000 svota i sina Teodora pozamašna kćerMariju.

Studij prava da se uskoro te se, u Osjećala međutim, potreba ušao završio je Pečuhu, je takva ozakone i učine stalnveliki kao u izdvajanja službu bilježnik Virovitičke 25.

1881. sucem a pa izglasan ima, je rujna. županije,kasnije je postao zakon o stola. Bio gospodarskih promicanju Banskog ječlanunionističke i svrhah Hrvatske usko zagovarao pokraljevinah Slavonije. stranke, jedakle, Zaklada Time osnovana u a ne s Austris fond) je (ili vezivanjeMađarskom, iz novac na i bio članomKrakojuće pritjecati globa jom.Zbog togaje lovu i zakona o odaslanstva šumama, pol= ljevinskog (regnikolarnetemelju te 1868. s Mađarima od prodaje jskomredarstvu, prihodi kojeje deputacije), istih prostvari na zaplijenjenih temelju sklopilopoznatu= HrvatskoZakladom vlada pisa. je upravljala nagodbu. ugarsku za da Za nas svoga unutarnje odjela važnoje jegrof putem poljodjelce iz zakladne Kamate Ladislav među 34 člana ona su glavnice poslove. koji služile su za Hrvatko-slavonsko 1841. grapromicanje pojedinih utemeljili gosna i a po tome po uglavnom prijedgospodarstva, društvo, podarsko “Gospolozima darski list".Bio Hrvatskogospodarjevišegodišnjim predi u podružnica. skog društva njegovih podružnice sjednikom Gospodarske slavonskog do Tim sredstvima .1918. učinilo se _i Našicama članom utemeljiteljem za u mnogo korisnog razvojnaročito društva Slavonskog gospodarskog i Iznimno vodio stočarstva, voćarstva vinogradarstva, Osijeku. napredno je suvremenici su pa strojarstva. poljodjelskog svoja gospodarstva, knezu

i

u

da

|

ka

-

oiVOR

AC

GROFA, PEJAČEVICA

— 233

nn

o

3

s

Novčanapogađanja

mađarskom

s

>>

es

—-—

—

hrvatski

Cijelih godina puk vladom bio u tome na području je stalnoj kada nestalo tura Prvi i odmah novom vojničkoj službi, je teški je posao ske ratovao za bio banu po opasnosti je Austriju jošjednerevizije sklapanje skoro svim bi se bojištima. europskim Vojna Hrvatskonagodbe, kojim imala 1857. oko 674.000 Krakrajina je nešto poboljšalo novčano stanje ugarske bila a lako ban imao veza površinom nešto stanovnika, je odličnih ljevine. je od banske Hrvatske. velik i u manja Njomeje uživao ugled Mađarskoj, ipak sasvim neovisno hrvatskim vlastima o teško su pregovori napredovali.

Uspio vladao dvor utoliko znatne samo su bečki prekodvajugenešto je dvije ralnih komandi i u Naukovne i Zagrebu Osijeku. glavnice vjerozakonske zaklade Terezipo još Mariji (osnovane Vojna krajina je jednoćočuvala odsada su nešto ali v raćene ji) Hrvatskoj, kojoj područja,jekasnije hrvatskog kamate.

Nismo rak-ranom.

U svim pripadale njihove postala njenom saznali o se saborima se novčanoj kojoj vrijednosti desetljećima zahtijevalo o tome ne u kasdok s ništa piše radilo, jer njenosjedinjenjeHrvatskom, Inače od 15.

1881. nijim povijesnim knjigama. je konačnonije srpnja izašao hrvatskih i MANIFEST. prihodadalje ostajalo 45%, a na s Mađarskom zajedničke Ban Ladislav bio poslove Pejačević grof je i za troškove dvora odlazilo 55%. imenovan carskim je za povjerenikom Prvi bana u Saboru s materom nastup izvršenje pripojenja Krajine 8.

1880.

Radost bila u Konačnoje lipnja svečana zemljom. je zemlji ogromnovine" na “Narodne od 15.

7.

1881. na. čelu deputacija hrvatskog Sabora, sa “U ne zagrebačkim pomoćnimbiskupom pišu: čitavoj hrvatskoj povijesti Jankom bana ima u ali ni po Pavlešićem otišla znamenitijeg, radostnijeg Banske dvore. Ban odori u dana 15.

1881. nego je velikaškoj što je srpnja znakovima s odličjem komorničkog Oživotvorena i našeg želja jevjekovna burno u naroda.

Srdce sina ušao sabornicu, dostojanstva hrvatskoga svakog i kratak iz čas odusamo govor održao pozdravljen, ispunjeno je ovaj “Imati ću čuvstvom kojegizdvajamo: uvijek ševljenim pred najdublje i PRAVEDNOST ZAKON milostivom i stajati ničkezahvalnosti prema očima podaiznad stranakah. da vas Hrvatski narod dokle cesaru ga i kralju.

Uvjeravam imadem dobru i slaviti dan kao veliki sve učiniti krepku volju će ovaj godbude, dobro i na korist narodni svetac."

Ban na L. zemlje našega grof Pejačević naroda." ostvario i prvu želju je glavnu hrvatskog naroda i nadnevka ban svog post očku Jošprije glavnu je toga programa.

Evo za i nekoliko održao dana bio vrlo srdačno godinu jetio Osijek, gdjeje bansku Uz sretan hrvatski Kasinu u u riječ. jesvoju primljen njegovu ječast i ban!" sretan bila Ban za 120 osoba. narod, je njegov priređena gozba da hrvatsku i u U bilo veliko 18. je želio politiku javni Zagrebu je srpnja život uvede slavonsku na se uopće bogatu Jelačićevom slavlje: trguskupilo se oko 10.000 bili i tu su a aristokraciju koja godinamadržala građana, lam300 po strani. trubljači Sokola, bakljonoša, društva sa Hrvats Sjedinjenje Vojnekrajine pioni, bengalska stjevatra, skom Svi su bana govima... pozdravljali koji Banskih na hrvatskome tlu bio na p rozoru jestajao srednjem Vojnakrajina dvora. sustav obranu od za jevojni Turaka, 1463.

Polovicom kolovoza ban počeoizgrađivati koji jeveć kralj jepoduzeo 16. a nastavio po sjedinMatija Korvin, polovicom slavljeničko svoje putovanje Ferdinand stoljeća habsburški kralj jenim bivšimkrajiškim područjima.

Tako bio u u spješnog zbog daljnjeg nadiranja je Lekeniku, Velikoj Gorici, s

Turaka.

300

-

234

-

a

a

.--—a

-

.—

m...

--——-po

NARODNE U

o

po

—

m

———

NOVINE. Zagrebu, nedjelju spaja 1851.

17.

u

MANIFEST Mojim krajišnikom hrvatsko-slavonskoga krajiškoga

Pošto ste Vi na

područja

temelju Mojega jur pogledu dužnosti ostalomu krune i hrvatskose pučanstvu uzporedjeni zemaljah Moje ugarske, pošto slavonsko da to Sam to upravom krajiško područje gradjanskom upravlja, područje odredio, Hrvatskom i tim krune Mojimi kraljevinami Slavonijom, zemljami Mojeugarske sjedini.

Tim se konačno znamenito razvitku života. završuje razdobje Vašega narodnoga Uslied Vam uzvišeni stražu poviestnih povjeriše Moji dogadjah predje Vaše južnih medjah se na austrijsko- monarkije, oslanjajuć prosvietljenim junačke pouzdanjem krieposbudnoću i ina Vašu na Vašu neutrudivu nasliednom upravo je ti, zadovoljnost, požrtvovnost, koja ugarske postala.

Vi ste tu zadaću viekovah odanošću vršili. tečajem Vaš cesar i hvali Vam tom! na kralj manifesta

od

8. kolovoza

1873.

i u

obranbene

se

s

a

sa

u

“

na

FRANJO JOSIP re

Petrinji, Glini, Sisku, Topuskom, moraju Usporedoje narod jnici, Dubici,Jasenovcu,Novskoj. digaobune,naročito spontano i u Hrvatskome u zvona, povSvugdje slavoluci, mužari, zagorju Baniji.

Uspri kos Ministarstvo orke,pjesme ples! odluči financija svega, da vlasti u s dvojezični grbovimorajuostati, Predaja Krajinigenerala i baruna bana obavna našto ban, uvrijeđen ozlojeđen, Filipovića Josipa ostavku 24. kolovoza više kavalirski. General podnesekralju ljena je je, nego i krakojuje ovaj prihvatio.

1883., naime,pošteno upravljao Vojnom interesu hru Mađarski Kolojinom, gospodarskom ministarnaroda.

Tisza ishodi kod da man se vatskog kralja predsjednik Površina ukine ustavno i u Vojnekrajine Hrvatskoj Hrvatskoj stanjepostavi bila vrlo komesar su slična području je koje nam kraljevski zagrebački general Herman Našlo Ramber.

1990. se rješenje: zaposjele velikosrpske snage, također imati bez tzv. su su se koje htjele svoju postavili “nijemi grbovi" dok u su u državu državi unutrašnjosti Hrvatskoj. ikakvog natpisa, Hrvatske ostali oni sa starim hrvatskim Nova I ostavka bana mađarizacija smirilo se do u natpisima.

Stanje zemlji Veselje zbogpripojenja Vojnekrajine 1. p a bilo mlada kraja g odine, je kralj prosinca Ondašnja nije dugogvijeka. imenovao 1883. za novog mađarska iod hrvatskih hrvatskog željela nacija je bana dr.

Khuen i Dragutina Hedervaryja. područja učiniti štočvršćujedinstvenimađarsku U Stari kavalir Ladislav :državu. cilju grofPejačević ju togaje: dvoru s prokolovoza mađarski 1883. umro u svom početkom našičkom je 1901. ministar naredio da se s finanu ljeća Pokopanje kapeliSapary nici dao ureda skinu hrvatski u za cijskih Zagrebu kojujejoš životagrobsagraditi i stave a sa dodušeopljačkana, natpisi, kojadanas, umjesto njih stoji grbovi kao ukras na našičkome mađarskim i hrvatskim Zaslijep groblju. natpisima. svih stranaka smatrahu da su tupnici i Keglević dvojezični grbovi povredaNagodbe Dipl. ing.Stjepan Kosta-

da

se

maknuti.

i

235

—

zo.

+

o

4

a

-_

3

s

nn

s

s

s

s

s

m

ss

2

s

A

Rs

s

EV)

3

| |

Mali podsjetnik

poljodjelske za kolovozu u

radove

obzirom da nam jepoznato voli kako seljački prošlost puk svog kao i ovoga naroda, sela, svoje obitelji, što su gosukratko ćemo puta opisati raditi i morali _ gospodarice podari kolovoza 103 tjekom prije godine, iz prema _ listića stručnog pouci S

na

“SEOSKI

GOSPODAR"

to

Suši

dvorištu vjetri sjeme bi Kad oziminu. samo čisto svijet sijao i skora bi se bez do sjeme, najbolje i izikakve mudrolijetroška dokopao_ žita. Moči vrsti vrstne svakoga konoplju budeš kad a na dozvoljenu mjestu, da ne zraka. nasade.

Koimenito izpuljaj truje vodu, gotov, mlade,američke zimu i ih u suhu za Kupijaja spravljaj pajpo treći put! a u ječam, jošte proju bolje vapno I i livadah vozi U Na strništa polju ili kreč. i ori rani redovito što gnoj prije, usjev zrele U vrtu da na Sabiraj plodine: jenajbolji. repu Sij pazi rijedko; ili graška, graha bažulja, sjemešpinata, te sjemenomne prevare! itd. zrele krastčešnjaka Odkidaj luka, Kosi otavu i suši pomno.

Tisuće je odmah i avce. Špinatovo sjeme posij; vozova ide godimive zlu,jerljudi p o rotkvu i repu. Sadi sij jesensku porac vlažnumeću u plastove. luk,zadnjejetomu vrijeme.

U se Tegleće stajah b lago prestaje što i mrkve. To ćeš Posij višeperšina što neka hraniti zelenim ima, krmivom; i sam i u rano moći proljeće trošiti raste, obilatu da dobiješ j ošte jednu osobito ako si dobro bliže košnju. prodati, Za dobro se pašu jesensku gradu. komadom svakim ga što posluži polja, U voćnjaku Još možeš.cijepiti imaš. oko. što na voćke spavajuće Kupivoće, U Mladu kokošinjcu priučaj purad i ili s surovo drveća pada podajsvinjam i na zrno; od same po malo neće paše ili ili te posijami Ne izkuhano, pomiješano s se čupaj gusaka odebljati. persje što Rano s ništa. i ne mekinjami. voće, jespalo to okrutno jerje vrijedi ako drveća, tako premda je pišljivo, nije Kokošihrani najvećzoblju, će sasvim u . iskvareno, li da kupi posebni najbolje leći.

Hoće kvočka, koja svaki komad ocat. Nu za očisti badanj to pa ćeš možeš jošte sjedne, p rihvatiti od crva, te sad sav vremena, imaš jer je dobiti u vrlijepu baš zgodno pilad rad u polju kad da dobro prestao. se prodati. ijeme, moraš li zdrava te U kotcu i toru voća Imaš ljetna Dajsvinjam prilike, drvo beri da se hrane. to obrati, jerje već zrelo, ga čestokupaju; jepola osobice i od prešaj njegajabukovaču. Ovce perii striži.

U U Treba trumlapčelinjaku suvišne ubijaj vinograduPosijeci li, tove. i čisti, dice, privezuj Pljevi punerozgve.

U

-

i

za

-

-

-

-

-

«*

-

-

-

236

-

om

ai

i

s

2

i

i

_——

o

dt

=

—

>

—

a

o

na

—

>

zeza

———————

Gospu pojavlja žuto na lišće drveću.

Na 11. i 12. kolovoza se krešu 10., ikada! nego više zvijezde ostavili Kao što čitatelji, vidite, dragi starinski hrvatski ali smo smo ga jezik, prema pradanašnjeg pisali pravilima vopisa!

Na

mjesecu: gatnje i bit će Ako Lovrijenac, topla jelijep ugodnajesen.

Sv. dan Stjepana Kralja Ugodan berbu. dobru obećaje Gospodarskerečenice suncokret svanuo, i je hmelj Kolovoz procvao.

Na Bartola u zmije luknje. putuju Narodne

u

ovom

,

Ode

--——-

Veliku

se

_.

Priredio:

kukavica.

Keglević ing.Stjepan Dipl. a

*

os =

SEO

Meše

Ty

vek:

ra

an

dt

BE

8

PSS

.

,

pje

LI

>

kas

oč

a

».

5

a

Hrva u tradicijama

Mladenka

izložbe

koju je i Institut za muzej etnologiju nografski i folkloristiku u u Zagrebupostavili na ' MažuraniEtnografskom muzeju biti br. otvorea ćevomtrgu 14, kojaće izložba do Ta 1996.

29. na rujna hrvatskim mladenkama naposvećena stala 30. meu je povoduodržavanja folklora đunarodne smotre koja će svadu ovoga ljeta Zagrebuprikazati bene i naroda. običaje našeg drugih zamislila Zorica VITEZ. Izložbu prof. je Ulaz u s izložbenu prostoriju lijeve okićen nizom maslistrane velika crvene na svježih je pregača jarko je boje, novih a s desne na šarene su s vrpce grančica, pravoj bijeloj široke suknji ovčice uz lik zelenoj travici, je kojustoji po jednimhrvatskim grbom. Preko lutka kao mlada iz nosi izvezenu maramu, obučena pastirica ramena bogato Like.

Ima također u a na . grubu jednostavnu bijelu uglavnom crvenoj boji, Uz s na uski od kečkice glavi. nju haljinu, dvije vjenčić umjetglavi jojje bijeli stihovi - njene= čeznutljivenih ružica. Udavača iz Vrlike nosi bogat stojedo nakit oko djevojačke pjesme: — — prekoprsiju, vrata, gotovo od nizorosna gležnja, četrdesetak sastavljen Oj livado travo, Ne znam li va tebi čuva metalčića. okruglih jesu po koj stado, Malo to kakvi starinski srebrni novčići. čuvala ga divojčica kao Na doima se pancir. glavi j oj je Od sedamnajst godinica, također veo pričvršćen platneni bijeli Stado nizom takvih . čuva,pismupiva, metalčića. okruglih te nema. tri vitrine Moj draganešto Sljedeće još su uvijek izložbe U dio svadbu.

Tu za potajpripremni posvećene pripremama svećene našim mladenkama svadbeni i kruhovi iz Slasu uključena kolači i iz iz Jelse i te je Udavača Bapskekojapobožno vonije, Omišlja paprenjaci kako to iz vitrini Murtera.

U u su kleči djevojačkom redu, je pivac drugoj crkvama. slavonskim u crvene običaj Njena uglavnom predsvadbeni darovi, To

naslov

su

Et-

,

237

=

a.

—-——

fl

ra...

es

—

nn

s

|

3

3

s

>

S

o

e

i.

>

oz.

—

-—

——-

Era

naučeni jabuke papiri natim ali ima ali sve u u novčanicama, lijepih bijelom, našem seljačkom Udavača iz Privlake tako. Posvemašnju za tanjura. je moj puku nije bjelinu tri mladenke: iz zagorukus nose samo one uz jošjednudrugu. najotmjenija, ske iz i Sibzlatnim vezom Bednje, Ogulinskog kraja Bijela suknja ješirokim ima mali isto tako i crna svilena samo a inja.

Zagorka jedan porubljena; crveni Oko vrata tri su niza velikih na a u mašlek pregača. grudima, kruni tri malen ukras na samo a na s mladenačkoj glavi dukata, glavi ostalo i Uz crvene su ružice, ružice dukatićima. njuje alkaruša bijele (malo zeleni ima samo uski iz listići.

Ogulinka ružnozvuči), višegradskanošnja crvenkasti od a s tkanina. veo, i dugačak pojas Nošena Sinja, skupocjenih na kada car sa vjenčića malog bijelog glavi je1818., jeaustrijski Franjo Delse caricom Katarinom vrpce. spuštaju dvijebijele svojomsuprugom ničanka crvenim u sva došao alku. Čak se da na zna je bojama. juje etnolozi da crvena nosila Stručnjaci kažu je Brajinović.

Lucija bila u narodu nismo do svadbenih omiljela jer Još nošnji, bojaoduvijek stigli i redu sobica slavonske prema na je sprečavala vjerovanju tjerala jer je zle sile i zdravkrevet u sa natprirodne osiguravala udavače kojoj prevladava i sreću. šest na crlje ogromnihbijelih jastuka se s plemenitaštvo ogleda “šlingeraji- Turopoljsko venojpodlozi najljepšim da u se za ma". Tu ormar pleše djevojačku je postolnik, (kredenz), običaju s stalak na zidu za na vrpce, probodenu šarene ručnik kojempiše partu dvije sobnu o s malim gredu. stojećim JULKA,stolić ogled- sabljom Međimurka neki alcem i zidu slika a na poštuje magički petrolejkom, je Srca na za običaj: stoji ljestvama tavan; Isusovog. koliko od toliko Eto i prve mladenke iz više poda, je prečki Poljica (Sriroditi. nosi zelenu godinaneće pregaču jave) koja (tuboju ni U selu mladmladenka nema na jednadruga bogatom Trnjanski Kuti enka zlatom u veo na s vezenom izložbi), je bijelom, bijeli pričvršćenglavi srebrne toke triokomita i s 10 dukata u dvije kojedrže dvije haljetku niza, U kroz kako a uz za se, vrpce. gleda poduge opremi jastuke, oglavinu konja, bi mladenca nalaze vezala uza u se. srp, košari glačalo, preslica, čvrsto šareno neko i Nema svatova bez takva a bome uže,prostirači, kočija, je pa muški Na zidu visi u za predmet sjekira. dvoprežna jedna izrađenaSibinju kabanica KUD Na crvena poljička muška koja tamošnji “Tomislav".njoj stoji nosila izbora kneza i za se mladenka u a na prilikom bijelom,prednjom svatova. litrenka su važnijih sjedalu ičešnjak, koji svojim niz lutaka-mladenki mirisom zle duSljedeći počinje valjda oduvijek tjera Samoborskim hove.

Svetom sa prigorjem, mladenka Prikazan iz sela Tamošnja je Nedjeljom. običaj je neobičan nosi crni do Berek Moslavini: mladenkinom u na plašt koljena, ozbiljnija jer uskim crvenkastim krilu = obrubljen = muško sjedi= “nakoljenče", obrubom. i kako bi mladenki ukrašena Suknja jebijela je djetence, donijelo širokim crvenim Ukras na vezom. glavi porod. skroman.

Ima lutaka je nošnje kojeprikazuju Narodnu hrvatsku u hrvatskih mladenki izvan i to trobojnicu pojaHrvatske, vrata nosi samo iz i Tavankuta.

Ova su, na rukavima, Žepče ispod Mohača, mladenka iz iz Vrapča, Zagrebačkog posljednja = predstavlja = najozbiljniju U ali od prigorja. bijelom je, joj jeprslučić mladenku, jerjojje haljina crnog od crne nekim bombicavune sukna vrlo diskretno utkani u su ukrašen koje Na ima ružičasti ma. ali sve stožasti glavi cvjetni oblici, je obrubljeno bez vela. uskim zlatnim vezom. ukras, s

utaknutim

-

238

dukatima

ili

Danas

smo

da

su

mladenke

zlatari. s Ta Najživlja najšarenija po jemladenka ' prekrasnoj nošnja, je otoka Suska. do “miss Njena koljena kratka, našem ukusu, izložbe". vrlo zamamna Da sva malo tu u široka suknjica pršti prikažemo brojkama od i crvene, 39 18 13 ružičaste, boja: žute ljepuizložbu: lutaka, slika, Na velika kruna narančaste.glavi *“jedna“vrata, joj je komada — pokućstva, od i zdenac.

Na zidovima kao šarenaperja. ognjište su s 9 pozadina krunu panoi ima prikazima mladenNajšareniju ipak crvenih od su ka iz Vrbnika: ona ogromnih jabuka koje od se sastoji umjet- davnina simbol i nih ružica, ljubavi i prosidbe. kuglicaokruglih stakalaca, Na prvom usred _ katu, a sve svih “okrugle u jeuvijenonajšarenije perje dvorane staklena a u iz je zrake. vitrina, Poneki njoj boja sunčeve bijeli iz MUTVORANSKI mirtin VIJENAC simbol jugoistočpupoljak je djevojaštva.ne na Istre, koji s toji tamošnjeg glavi do To od Stigosmo posljednjeg dijela kipaMajkeBožje. je vijenac i izložbe s kojiprikazuje posljedice cilj umjetnog cvijeća r aznobojnog kojeg i same svadbe mladenke. vise Baranjac je vrpce. šarene dugačke mnoge mladenku i Odavno o grnuo se skidao s svojomkabanicom taj vijenac kipa Vodi Tu u nalazi se i mladenkama bračnu na je sobu.

MajkeBožje stavljao s bračnapostelja su ponjavamaispod glavuza vrijeme vjenčanja.

Poslije veseli svatovi ili kojih ga one stavljaju trnje po vraćale Gospi, d arovavši joj trave. da U ostalim zidnim vitrinačarobne vrpcu.

Negdjeje običaj jednu mladenci darovi mladenki jošovdje jedupečenukokoš, ma su zavjetni mnogih mladencu osobitim a se s i srerazlogom kojesu svojevijence, ponekad da i oni se preporučujepojede polovicu pijetla.brne,darovale Gospi, pa su Uz već mala mladenkama.

Ima postelju stoji kolijevka,posuđivali drugim izrezbarena. Tu i udate ormar krasnih iz ljepo je primjerakaPrološca, Omiš1946. miraz u Rastovca.

To bili simboli su žene kojije. donijela lja, djeiz Ivanske.

Na Fištrek Julijana vičanske čistoće. strani vrata I ne unutrašnjoj zapisala je č itatelji, tako, d ragi žalite truda, mlada nadnevke si u selu neki majka rođenja svoje organizirajte zajednički krilu a na tu izložbu. Ona šestero djece, drugom vratiju prijevoz posjetite će pa svete U su i oblicinalijepljene sličice.opisu Vas razveseliti svojim b ojama da ormara to bio piše je toga jedini ma. Bar na kratko vrijeme ć ete gledat intimni kutak samo s strane. ženeu velikoj zadružnoj život njegove l ijepe Na u tim obitelji. izložbe, prostorikraju Izvjestio: lutka udate ma iz u je žene Nijemaca Dipl. ing.Stjepan Keglević i

Na

ui

e

<A

di Ž

*

KA

LA :

,

;

»še

A

Pe

žad

UAE

KIZBE

Las

x

-

»fakI

.

SZARAA ž

“a

k

i +

4

i a.

s.

Ljetni proljevi Za

su toplijeg učestaliji hranom. istrovanja slučajevi Ponegdje tovremeno oboli i većibrojljudi. ili ili Proljevdijareja pojava jejedne više ili stolica vodenastih kašastih dnevno _i biti može — različitih patoloških stanja.

Ljetni prolsimptomom česta su jevi, koji prilično pojava, uzrokovani su ili uglavnom bakterijama toksinima nalaze se u njihovim koji

vremena

zagađenoj Najčešće voda.

Od bakmlijeko, kolači, sladoled, salmosu uzročnika terijskih najčešće stafilokoki i šigele, ešerihija nele, koli, mogu streptokoki.

Patogeni organizmi biti i i U virusi, paraziti gljivice. akutnoj fazi veliku ' bolesnik ponekad izgubi količinu tekućine i a elektrolita, posljedica je isušivanje organizma(suha lisu koža, smanjeno grčevi mokrenje, hrani.

su

to meso,

239

o

dana

stanje gastroenteri se okolitis. Uz proljeve, javljaju i u trbuhu. grčevi povraćanje mučnina, sluz i U stolici se mogu naćikrv, gnoj. obilni U težimslučajevima je proljev i .povišenom -temperaturom popraćen groznicom. ima U . najviše mjesecima ljetnim lako muha mogu prenjeti kojevrlo osobito na onu na zarazu koja hranu, To

tovima).

ne

se

se

zove

kuha.

jakiproljev povraćanje kod to se mora pojave djeteta, stanje sami Nemojte odgovarajuće liječenje. shvatiti Nagli gubitak sebi posebnoozbiljno.

Svakako određivati lijekove. dovodi do deiz tekućine organizma ima više ako liječnika vrlo brzo obavijestite kod male djece koja hidracije okolini. u vašoj slučajeva proljeva i specijalističko nastupa zahtijeva medikamenbolnici.

Liječenje dijareje je u lječenje da se i tozno među nisu dijete je Cilj dijetetsko. pojava Proljevi rijetka vitaminadoknade ili tekućina, elektroliti, turistima koji u ljetujukraju kampu Dobra tvari i ni nedostaju. sankoje hranjive s niskim standardom higijenskim ruku osobna naročito pranje itarnih higijena, čvorova. iznimno važna nastati i iz niza dakako nužde, je poslije prevenmože Proljev Voće i povrće tivna p rati valja na mjera. posTako, primjer, razloga. drugih Hranu treba ali ili emocionalni ljeti posebno. uvijek, proljev neurogeni toji čuvati naravno, velike izbjegavati i, propisno se koji javlja“tijekom psihičke onu za da mislimo i jezagađena. koju Proljev prati (npr.'ispiti!). napetosti dobro Sve to na umu, ulcerozni kolibolest držati jer je debelog crijeva bezazleni nimalo debezatim funkcionalni smiješna proljev nije poremećaj tis, da iz Na stvar. na itd.

U kolon iritabilni svazašto koncu, logcrijeva u vrata biti kom često sjedećeg položaja gledate će će slučaju, liječnik tajkoji “i uzrok propisati nužnika... pronaći pravi Ako

i

se

-

-

Nagradnopitanje krava bolest vimena je: Najčešća mastitis slinavka — b) c) šap a)

ml-

Hrvatsko

šaljite Odgovore llica s 10000 Zagreb, 31/lIl, društvo, jekarsko IGRU. NAGRADNU na

naznakom

adresu:

ZA

kolegij: Redakcijski Mirna Božičević, Ivo dr. dr.

Brlek; S tjepan dipl. ing.

Banožić; ing.

Belan; Stjepan dr. Ivan Jakopović; dr.

Feldhofer; Deneš; Stjepan Stjepan ing. dipl. dr. Zvonimir Štafa Keglević; prof.

Stjepan dipl. ing. urednik: i Glavni Čičmak; J uraj dipl. ing. odgovorni Nada urednica: Vera Volarić; Redaktorica: Rašpica; Tehnička dipl. ing.

Lektorica: mr. Alka DomićKunić Nikola Božičević Crteži: dipl. ing. mljekarsko društvo Hrvatsko |Izdavač: Vlasnik llica31/III, i 01/424tel./fax: Zagreb, Uprava uredništvo: 420 kn Cijena: 2,50 Orbis d.d.

Tisak: TISKARA '

>

ji

-

240