Mljekarski list 7-1996

AKTUALNOSTI Boljom

hranidbom

promicati govedarstvo

m

--————

— m

s

s

i

s

|

s

s

Ri

e

2

s

e

KLA

| '

'

| |

|

Boljom

hranidbom

govedarstvo

i

rada, važni Hrvatskoj znanja, voljefizičkog Brojgoveda Republici što uz slabu znatno od te donošenje jesmanjen, proiz- pomoć državnih tijela, više još naglašava vodnju nerazvijenostodgovarajućih propisa.

Brza obnova stočarstva. govedarstva krave u domaćim uzgojima Mnoge kvalitetnih i od se uvoza očekuje kupnje da prosječimaju g enetsku sposobnost krava nema za što sada junica, dovoljno no daju3.500-4.500 | mlijeka na godinu način želi Na stanovaca. se povećati taj dana Sadašnji laktacije). prosjek (305 da u goveda obiteljskim gospodarstvima iznosi oko 2.000 I na mliječnosti mlijeka i Pritom se povećati proizvodnju mlijeka. krave dakle, Mnoge imaju, godinu. malo radi na uzroka otklanjanju zbog da povećaju mogućnost proizgenetsku u krizi, jegovedarska kojih proizvodnja trenutno ne se razini i često što na vodnju m lijeka, niskoj slaboj isplativosti. postiže. da stoka dobrih Teško jevjerovati Kada se razmotre se reći može uzroci, ima i a u proizvodnih sposobnosti, je krava da se hranidba naših uglavnom domaćim _uzgojima, može znatnije na silaži, kukuruzoj manje sijenu, temelji poboljšati općestanje govedarske proiz- na silaži na a ako se drži u (sjenaži), dijelom travnoj vodnje, našimuobičajenim često Osnovna krmiva krmi. lako možda pašii uvjetima. genetski kvalitetna,nisu zelenoj i ne zadovostoka će se pravilno raspoređena držanja kupljena zboglošeg krava u količini nema ihranidbe u (jer potrebe našegslabog ljavaju uklopiti uvjete i novci dati kakvoći zemljišnih površina) dovoljno uloženi neće prosjeka, pa loše i rezultate. očekivane (zbog organizacije gospodarske tehnologije osnovni se krme).

S toga proizvodnje se ne Govedarstvo promičesamo i sastav krmnih obroka često daju m ijenja ikvalitetne stoke. povećanjem čak broja, može krmiva se ne se objektivno kojima To u mnogo lakšepostići svinjoje visoka postići proizvodnja mlijeka. u ajošlakšeperadarstvu. gojstvu, Razvoj i nisu krmiva slabo na se —posebice proizvodnje Krepka daju govedarstva, način mu osnovsloženiji, mlijeka, jer temelji odgovarajući prilagođena mnogoje većim na ih bez se počivati moraju poljoprivrednojkrmi, ponekad potrebe pa nim a u nekim površinama, štalama, dajepreviše, preprostranijim slučajevima krme i veći utrošak su vlastitoj proizvodnji odgovarajućoj malo. Posljedice hrane, hranidbe list br. i a tehnologiji (Mljekarski slabija proizvodnja mlijeka, ponekad žalitina treba str. se ne 6/1996 ).Stoga ili plodnosti. pojava jalovosti slabije teškoće i nedostatak novca za kupnju da samo se Pretpostavivši boljim stoke i kao krivca za prozivati jedinog ga krmiva poveća korištenjem rasporedomi u obnovi tu ne stočnog zastoj jer fonda, kravi za samo 1 po proizvodnja treba mlijeka leži rješenje.

Prije sagledati litruna dan svega lako kod vlastite postići većeg i (što je sposobnosti mogućnosti kravi se prosječno da može se krava), broja poboljšanja općih po uvjeta potrebnih dobiti oko 300 | u godišnjoj veća i i više mlijeka osposobipostigne proizvodnja Ako to se samo na stvore za —odgovarajući laktaciji. postigne preduvjeti 1.000 dobiva se novih oko 300.000 Za to krava, isplativu govedarsku proizvodnju. treba imati novaca, više treba ali I bi Za takvu na još mlijeka godinu. proizu

.

promicati

i

a

su

i

178

omeo

|

zelena i kukuruzna trava vodnju'mlijeka nabaviti, Paša, silaža 100 krava. vrlo dobra krmiva visoku i za su, hraniti, najmanje boljih dakle, dok livadno treba i krava jeftinu proizvodnju mlijeka,je Svakako povećavati broj na interesa u ali ih u prvome sijeno redu granici gospodarskog gospodarstvima, veću količinu u Uz proizvodnji uzimati iz domaće i mlijeka. valja reprodukcije loše kaako ono sijena, posebice To da je selekcije. znači je potrebno treba davati više kvoće, krepkih krmiva, dobre sprječavati klanje rasplodne krmne ižitarice smjese (kukuruzna ženske prekteladi i uz to stvarati povoljne rupa ili 90% probavljivosti organske i hranidbe krava za držanja uvjete višu tvari). proizvodnju mlijeka.

Da bi se hranidbena poboljšala vrijedinteres za Osnovni gospodarski nost i uz krmnog obroka, slična sijeno krava naći držanje većegbroja možese krmiva kravama može davati: se još u Ovissadašnjoj otkupnoj cijeni mlijeka. krmni 20 ( do kelj kg/dan, probavljivost no o se postotku masti, mlijekootkupljuje 7030 stočna (do kg/dan, repa od po cijeni 1,8- knj/litri (spremijom). probavljivost 90%), krumpir 72%), (15Ta dobre može cijena2,0 zadovoljavati kg/dan, probavljivost 85%), pivski 20 trop stočare i i na razini proizvođače mlijeka (10kg/dan, probavljivost 85%), u jeotkupnih klice 3 cijena europskim zemlja- sladne (do kg/dan, probavljivost 15. ma. može ne sirovi rezanci i lom Cijena mlijeka, međutim, 82%), repini gomolja sve i sve riješitiproblemenaplatiti pot- šećernerepe (20- kg/dan, p robavrebne i iz troškove govenepotrebne ljivost 80%). 30 krme i darskeproizvodnje, proizvodnje dobiveno hranidbu uz osnovMlijeko s se tržišta.

Stoga stočari moraju krmom nom se upozkojom postiže najmanje nati sa svim na čimbenicima utječu koji 7 do 10 litara na mora mlijeka dan, ina dobit iz troškove proizvodnje mlijeka. cijenompokrivati osnovne vrijednost krava krmiva krme u To u i Hranidba vrijednost itroškove znači uzgoja. pravilu da suhe tvari krmiva sa 50-60%. biti mora 50% cijeni mlijeka sudjeluju cijena Stoga krmivima se treba od posvetiti najveća manja vrijednosti dobivenog mlijeka ili Osnovna Ostalih 50% krmiva dobivene biti ispod 1,0kn/kg. pozornost. moraju što većinom mora na vrijednosti mlijeka jeftinija, zadovoljavati proizvedena troškove i vlastitom i zadouzgojanjege goveda. gospodarstvu moraju krava i dio To na ovako: voljavati uzdržnepotrebe primjeru izgleda To da proizvodnje mlijeka.znači moraju 40 se Ako daje kg kukuruzne silaže biti ida se štobolje probavljiva većnjima (12 suhe dobiva 7 do 10 se kg tvari), dobiva štovišemlijeka. litara dan iliiznos od 14-20 na mlijeka Osnovna krmiva kn. Sa 60 trave ili suhe obično sadrže veću kg paše(12kg sirovih vlakana može se dobiti oko 15 litara i lig- tvari) količinu (celuloze mlijeka ilivode S ili dan 30 kn. na repa i nina) (krumpir, slično). obzirom da se krmom mora, Ako se računa da krmiva osnovnom u sudjeluju uzdržne uz potrebe, oko troškova zadovoljavati još 50% dobiu vrijednosti oko 7 do 10 litara ona kukuruznu silažu posmlijeka/dan,mora za venog mlijeka, imati oko 66% ili probavljivosti za organske tignuta je cijena kn/kg 0,17tvari. Za trava i ima travu To realna usporedbu, paša kn/kg.

0,25 je cijena 0,25 oko probavljivost 68ako kukuruzna krmiva su dobro plaćena, posebice oko 65% a silaža uz 66sijeno (loše je mlijeko 75%, proizvedeno hranidbu oko travom. sijeno 4572%, 55%). trebalo

aliidobro

-

179

što

obračunala

počinje

ostvarivati

vrijednost gospodarska dobit iz od za rad iostale troškove proizvodnje mlijeka. vrijedkrmiva, 7-10 kn na nosti samo Za višu preostaje uz osnovmlijeka p roizvodnju mlijeka, kukuruznom dan kravi uz hranidbu davati treba krmu nu po k rmiva (konkrepka dan po kravi kn odnosno 15 na krmne silažom, 1 smjese centrate).

Davanjem kg 210To travom. uz hranidbu do jemjesečno se mora kn/kg) povrh (cijenaje 1,5 1,8 kravi uz hranidbu kukuruznom 300 kn do ilioko 2 litre dobiti još po mlijeka 4,0 3,6 450 kn uz hranidbu odnosno silažom, da se sa kn. To znači k ilogramom svakim Tako mala dobit ne može travom. pokkrmne za utrošene proizvodnju smjese rivati sve pa je od oko troškove dobit u iznosu gospodarstva, ostvaruje mlijeka krave da ne krmiva do kn. Svaki jedne razumljivo držanje koji kilogram 2,1 2,5 može Za biti krava mora, gospodarsko povećava privređivanje. m liječnost dakle, treba držati 10 do od 63 kn dati dobit u iznosu najmanje privređivanje mjesečno što od dohodak 15 kravi. krava, dajemjesečni po oko 2.500-3.750 kn uz kukuruznu silažu, To samo kn hranidbu obračuna odnosno 4.500-6.750 grubiprikaz uz je ini travom. proizvodnje mlijekagospodarskog treba poslužiti za stočarima koji teresa, Ne treba stati sve. interesa za To,međutim, nije intenzivniji ocjenu vlastitog kod 7 do 10litara na mlijeka proizvodnje proizvodnje. razvoj govedarske ako krave u dan, razdoblju laktacije geFeldhofer Dr. netski mogu davati i više Tek tu Stjepan mlijeka.

Nakon

se

Energetske

se

potrebe

hranidbi u

prava

goveda

Ugljikohidratinajvažnijinajizvori Oni rasprostranjeniji energije.čine obroku Po 70-80% u krmnom preživača. strukturni se gradi razlikuju ugljikohidčine veći dio voluminozne krme koji rati, pen(celuloza, hemiceluloza, lignin, i nestrukturni tozani) ugljikohidrati čine veći dio i razni (škrob, šećeri), koji žitarica i koncentrata. krepkih krmiva, U sustavu nepreživača, probavnom se složeniugljikohidrati (škrob, celuloza, i dr.) u glikogen razgrađuju jednostavne šećere (disaharide imonosaharide) koji krv. se i Lako u resorbiraju šećeriškrob topivi ugljikohidrata.

U brzo stvara se se višeprofermentiraju, buragupreživača ugljikohidrati i maslačne kiseline i povećava većim dijelom razgrađuju buragovim pionske do masnih kiselost (pH vrijednost) mikroorganizmima nižih buragova Strukturni s i više sadržaja. maslačne ugljikohidrati, kiselina (propionske, octene, i brzina sirovih dr.).

Probavljivost sporije fermentiraju, razgradnje vlakana, sniviše octene ovise i strukturi kiseline i sastavu o manje kemijskom stvaraju su

180

i

-—

Hranidbeni Sirovim

Octene

kiseline

%

Propionske kiseline

%

Maslačne

%

kiseline

Mliječne

kiseline

Kiseline

u

Octene

kiseline

%

prema

sa

|“ | Škrobom |anu 6,5.6,0 vaara |

vlanima__

6.2163 6,7

PH vrijednost

obrok

%

ukupnim kiselinama

(mol %)

Propionske kiseline

17

Maslačne

14

kiseline

(Postotak kiselina izmjeren je 2 do 2,5 sata

FE

69

nakon

ERST

u

hranjenja.)

žavaju a to izpH vrijednost buragova sadržaja ugljičnog dioksida), jeenergija iz (tablica 1). dio gubljena organizma.

Preostali naziva se enermasne energije u metabolička Oslobođene kiseline buragu glja. služeza daljnje korišćenje buragovim Kad se oslobodi i u a mikroorganizmima reprodukciji, toplinska energija, ostatak se naziva neto nakon ili krv za u (čista) resorpcije produkenergetske tivna Ta se Na potrebe preživača.tajnačin, energija. čista energija dakle, pretvara u masnih rast kiselina mesa, pretežito prirast mlijeka, ploda prekonižih stvorenih dlake u vune, i slično. buragu, preživači dobivaju (fetusa), za što i energiju svoježivotne hranidbena potrebe, Probavljivost vrijednost ovisi o i kakvoći krmiva. Primkoličini obrnuto ugljikohidrata je razmjerna lighranidbu uz i jerice, sijenom sličnim nifikaciji u (tvrdoći) biljke.

Biljke poodkrmivima u grubim (bezsilaže) tvrdu buragu makloj vegetaciji dobivaju stabljiku se stvara oko 60-70% 15-20% i se i i octene, lišće, teže razgrađuju probavljaju i 10-15% od propionske maslačne ukupimaju n ižu hranidbenu vrijednost. nih kiselina.

Po tvari količini probavljivih (probaviako Masti, visoke energetske vrijed- ljve se: e nergije) razlikuju hranidbi u nosti, nemajuvećeznačenje krmiva odraslih s voluminozna preživača, kojasadržavaju manjim pa postotmalo a balasu Izkom sudjeluju probavljivih tvari, krmivima preživača. mnogo nimka ta vode mast i se u jemliječna koja daje (zelena, gomoljasta druga ili sirovih ili vlakana većem postotku, sočna krmiva) mlijekom mliječnim za teladi. kukuruzovina i zamjenama napajanje (sijeno, slama, druga se grubakrmiva), mogu Hranidbene životinja potrebe prikazati energetskim koja vrijednostima krepka_krmiva_(koncentrati) malo krme.Ukupnahranidbena balasta, visoki koeficijent (energetska) imaju krmiva i naziva veliku bruto hranidbenu se enervrijednost probavljivosti ne Životinje gija. iskorišćuju vrijednost. cjelokupnu bruto dio se hranenergiju obroka hrane, Hranidbena nego vrijednost krmnih tvari iz ovisi jivih o vrsti krmiva i o odnosima organizma izluči izmetom stoga dio hrane (ekskrementima). i Probavljivi količine voluminoznih krepkih krmiva. to enerTako se sadrži i probavljivu krmenergiju, jest probavljivost iskoristivost u tvari.

Dio enernih obroka giju probavi s dodavaiskoristivih povećava većim tvari se za krmiva gije probavljivih troši stvaranje njemkrepkih (koncentrata), što je i i i izlučivanje mokraćeplinova (metana u visokoj neophodno stočarskoj proiz—

—

181

-—-—x

k rmiva, dopunskih njima, vrijednost vodnji.. krmiva ovisi joši o količini možepostignuti štovećaproizvodnja. korišćivanje uzima o fizičkom obroci krmiva krmni da u istaknuti životinja, koju još Valja krmiva sadržavati obliku sve mljeveno, cjelini (sjeckano, hranjive moraju i da o a to tvari organa probavnih stanju peletirano), organizmu, znači potrebne sao krmiva uz životinja. mogućnostima proizvodnim moraju energiju potrebnu bjelančevina, se količinu Potrebe životinja državati dovoljnu zakrmivima mogu vitamina tvari. djelatnih drugih i kao minerala, iskazati više ćetrošiti životinje Usuprot, mnogo hrana za osa to uzdržne potrebe, je i neće postignuti krmiva energetskih tvari novne životne izmjene potrebe (neizbalanodgovarajuću proizvodnju stanica krvi za obnovu (metabolizma), se siranost krmnih često što obroka), i za stvaranje topline, događau domaćojproizvodnji. tkiva, disanje, tvari iz organizma dopunu izlučenih uzima krmiva životinja Količina koju te i za mokraćom znojem, druge želuca. zapreminom ograničena j e refleksne radnje, suhe oko 2-3 dnevno Goveda kg uzimaju krmiva a to su potrebe, proizvodne To mase. tvari krmiva/100 tjelesne kg troše za se gravidnost, rad, koja rast, iz da krave primjera, gornjeg znači sl. vune mliječnost, dlake, i stvaranje dnevno od oko 600 težine kg, tjelesne za krmiva. suhe do oko 12 Uzdržne goveda energijom pojedu potrebe tvari 18kg hranidbenu iznose prosječno 0,8i hranidbenu S obzirom na kakvoću Niže težine. (h.j.)/100 kgtjelesne jedinicu 1,0 iz našeg krave uzdržne količinu krme, i odnose se na veće mršavije vrijednosti oko: 20 dobiti mogu kg još primjera boi na se u životinježivotinje koje drže oko 10 | kukuruzne za silaže (energija Više uzdržne lim uvjetima. vrijednosti 4-5 I mlijeka), 30 trave (10mlijeka), kg kod su idebljih manjih potrebne energije ili 5 | 4 kg mlijeka) ( do sijena 15 kg drže i ako se životinje u lošim životinja To bi bila 4 | kukuruzovine (do mlijeka). da se poTo već uvjetima. hranidba upozorava s i vrlo jednolična manjkava može držanja uštedjeti obzirom na mnoge boljšanjem uvjeta sastojke, hranjive krmiva i s hrana viša postizati manje očitovati na mora se nepovoljno koja proizvodnja. i plodnosti proizvodnji, zdravlju, reprodobivenom S krmiva za kravu životinja. ukupno dukciji od, Uzdržne potrebe ne možebitizadovoljan oko 600 količinom mlijeka težine ni kg tjelesne primjerice, To se postiže iznose prosječno s gospodar.

5,4h.j.

31 kukuruzne oko 20 iskoristile silaže,kglivadne kg gospodarski Dabise, stoga, ili 12 12 krava u kg sijena proizmogućnosti trave, kg livadnog proizvodne ima slama kukuruzovine. da tako hraniti treba krave Pšenična vodnji mlijeka, i ne hranidbenu obroku hranidbenom se u vrijednost negativnu daje ukupnom ni 60-70% samo osnovna može zadovoljitiuzdržnepotrebe primjerice: krma, 50-60% 60-80% kukuruzne trave, goveda. silaže, a od količine, moguće sijena livadnog iznad Sva krma ostalo treba biti govedapojedu koja krmiva, kojom dopunska količina za uzdržne navedenih ostala potrebe, ćekrave dobivati krmiva, potrebna se vrijed- prema potrebamaorganizmai proizpretvarajupremahranidbenoj nosti u mase, prirast tjelesne plodgravid- vodnji minerale, (bjelančevine, m lijeka i nih životinja osnovna Stoga Za takvu hranidbu mlijeko. vitamine i dr.). kaže uzdržne se za potrebe se da jeuravnotežena krmiva.kojadaju (izbalansirana). i imati biti što bolje probavljiva moraju Feldhofer Dr. da se hranidbenu Stjepan vrijednost potpuniju i

Hranidbena

—

—

182

#_24_a.

=

is-

uz

dodatak

DIONIČKO

DRUŠTVO

TRGOVINU,

Potpune dopunske e

dodatnu

STOCK

Co.

45, HRVATSKA

PROGRAMA

NUDE

1

CROATIA

-

VAM

smjese

krmne

Univerzalnu

U POLJOPRIVREDI

GUNDULIĆEVA

ZAGREB,

i

JOINT

-

| VANJSKU

UNUTARNJU

PROIZVODNJU

INDUSTRIJI

IZ SVOG

ZA

PRELAC

hranu

miješanjebiljnim

za

janjadkozliće i

Mliječnu zamjenicu

HALMAC

Starter i

za

krmivima

sa

za

telad,

i kozliće

janjad

smjese telad, janjadkozliće gorower krmnu krave i za SUPER dopunsku smjesu mliječne junad i

za

-

Krmnu

smjesu

za

Proteinska

cuska)

e

13 ili19 %

sirovih

proteina i sintetske

(Fran-

40% 33% Sojina sačma SP, SP;repičina sačma 65% kvasac 15% 40% SP,dehidrirana lucerna SP;riblje brašno SP,posije SP, 15-19% SP.

Sintetske

i

suncokretova

zaštićene

aminokiseline:

kalcija (Belgija) e

sa

visokim

sa

45%

Izvori

e

muzare

sadržajemproteina(SP) od za Rhone-Poulenc preživače najvećeg proizvođača

krmiva

aminokiseline

e

krave

i fosfora

od

vodeće

sačma

98%

DL

METIONIN

i 98%

svjetske kompanije

L LIZIN

Tessenderlo

Chemie

fosfora i 18% Monokalcijev (MCaP)s najmanje 22,7% kalcija fosfat 18% fosfora i 25% Dikalcijski (DCaP)s najmanje kalcija fosfat

Stočnu

kredu

vapnenac najmanje kalcija i dodacima Premiksibogate mineralima, vitaminima dopuštenim predsmjese ZAMJENICA ZA TELAD MLIJEČNA ISILAC tel.

Fax 434-826 PRODAJA:KRMIVAZagreb, Tomićeva 3, 275922, Zašto hraniti telad ISILAC? mliječnom zamjenicom Hranidba teladi ISILAC i mliječnom zamjenicom nego jejeftinija sigurnija ISILAC-a kn i 8 mlijekom.

Cijena jednogkilograma je8,7 zamjenjuje potpuno litara Telad i mlijeka. hranjena mliječnom zamjenicom manjeugibamanjepoboljeva.

I UVJERITE SE! PROVJERITE e

e

-

-

s

38%

————

Nove

tehnologije

AN

ZALA

SRG

siliranja trave (sjenaže)

kakvoće može Sijeno bolje kositi, prije cvjetaranije suši ako trava se na dobiva zeletada se "jahačima", podigviše ukupne nja, jer suši ako iznad ili nuta se u razvitratina se ne zemlje, mase, obnavlja, bolje u sušarama ( dehidratorima), struji toplog vrste trava i dobiva se se jaju kvalitetnije tako dobizraka. ili hladnog Vrijednost krmivo kakvoće, kojim jemoguće bolje kakvoće krmiva treba vene bolje gospovišu postizati proizvodnju mlijeka.

Ranija darski procijeniti veće obzirom na s našim u košnja mnogim krajevima nije, troškove sušenja. klimatskih i meizvediva međutim, zbog i U svakom se mora čestih kišavlažnog teoroloških prilika, slučaju, sijeno Obično tek se hranidbu za zemljišta. uspijeva pokositi proizvoditi goveda,jer i čitavog livada najčešće rad trava i s naših se potiče buraga starija probavnog dva otkosa i na samo sprječava probavnesmetnje, dobivaju godinu, sustava, dnevno to s malo moraju lošijeg Sijeno sijena. jetvrdo, pa stoga preživači dobivati makar i i slabe hranidmekanih količinu sijena. manju lišća dijelova, bene da se hranidsušenja, vrijednosti.

Tijekom zbog Gospodarski jenajbolje i loma i na oksidacije fermentacije, gubitka ba govedavećim dijelom temelji ako u tom ili zelenim lišća, posebice je razdoblju svježoj paši travi, krmivima, silaži to 50-70% su može izgubiti travnoj (sjenaži), jer najbolja pokislo, sijeno i krmiva.

Hranidba velik hranidbene trave. To svježom najjeftinija je vrijednosti ukoliko se ne i se iskorišćuje pašom, travom, t ražiti gubitak hranjiva moraju stoga svakodnevnu zelene košnju nove zahtijeva, međutim, tehnologije spremanja i velika obveza s dovoženjepolja, štoje krme. trave za mu stočara. olakšan Siliranjem svakodnevni kvalitetna krma može je rad, i lako se se u spremiti optimalno vrijeme iskoristitikraća mogu lijepog razdoblja Travu

treba

se

dobiti

vremena.

posSiliranje međutim, kod nas sve višeosvaja ljednjih godina drže veći krava i gospodarstva koja broj veću Uzrok imaju proizvodnju mlijeka. je bila da se trava teško silira spoznaja (jer ima imalo lako razgradivih mnogovlage šećera), silaža ugljikohidrata, je često okusa lošeg (zbog većeg postotka i stoka rado maslačne kiseline) jenije Danas trave jela. jetehnologija siliranja i kvalitetna dobiti vrlo se usavršena može s vrlo malim krma, gubitcima hranjive tvari. treba malo Travuprije siliranja do a prosušiti, optimalne vlage602 dana to 1 do za samo je dovoljno.

70%, Trava vremena. se ljepogsunčanog nakon ostavi u tankom košnje sloju jedan način dan da se malo i na prosuši taj trave,

JAN noga SlKi t

tek

o

_—

oslobodi

suvišne

on

s

s

e.

_ -

--—

——————--——---_—

vlage. uspravni silosi) koji moraju uređaje travi se i za silosa i se šenoj mogu povećava pražnjenje punjenje i osmotski zatvoriti. ugljikohidrata hermetički stvaraju povoljni mlištoodgovarabakterijama odnosi, i nude Novetehnologije siliranja druga i ječnoTako trava omogućavajače silirati vrijenja se rješenja. može kiseline. umotana mliječne stvaranje u kiselog plastičnu foliju.

Uporabaplasse Dobro da se trava tičnih često folija nijepokazala je prosušena (sada lako naziva se se istovaru silos u dobrom,jer folija ošteti sjenaža) uslijed pri vremenskih malo tvrdim se sasječe (usitni), će nepogoda, jer. bolje utjecaja iz istisnuti od zrak i a ugaziti, biljke,najčešće ptica, nje postići bolje djelovima miševa anaerobne i kvaliteno silažno za životinja. uvjete drugih Posljedica je Tako dobivena bila silaže. ima vrenje. sjenaža manji kvarenje Novije tehnologije suhe tvari više Tako gubitak (nemaefluenta, iscjet- ulijevajupovjerenja. se, primka i stoka sa silažnog soka), ukusnija je je jerice,strojevima (CLAAStravnu bale jedenegoobičnu radije silažu. 46)mogu načiniti okrugle ROLLANTsjenaže, . da se Čestose preporuča prilikom sredstva i Siliranja dodaju kojapomažu To razni su poboljšavaju siliranje. ugljikohidratni dodaci _i (škrob šećeri), kiseline ili sredstva za biološka siliranje.

Vrlo dobrim biološka su se pokazala sredstva za amilosiliranje kojasadrže i te litičke celulolitičke fermente,bakterije mliječnovrenja(laktobacile): Lactobacillus Pediococcus plantarum, kiselog faecium i Streptococcus pentosaceus, dr.

PLAN(INOKULANTPIONEER1188, SILA-BAC Dodatkom tih i dr.).

TANAZE, višeslojeva plastične Težina folije. sredstava za se bale iznosi oko do 500 700 brže spušta siliranje pH pojedine kg, i kiselost travne dobiva od do a ima m. vrijednost silaže, promjer 1,2 1,8 Ovisno se naknadno o da silaža, se stabilnija sprječava može računati prinosima trave, te se oko do 14 20 bala vrenje, smanjuju gubici hranjive tvari, prosječno dobije okus u hrapoboljšava iuzimanje hektara s silaže sjenaže jednog travnjaka i se u što očituje nidbi, višoj obaviti za 1 sat rada se može mliječnosti(livade), što krava. za stroja baliranje.

Dakle, produktivnost Za dobro trave obvezatni visoka. su siliranje je dobri i čvrsti zrak i za silosi, nepropusni Prilikom trave tu tehnoza priprema vodu.

Silažu treba dobro da se ugaziti treba držati se logiju siliranja organiistisne zrak i da se dobri postignu ziranog slijeda radnji strojeva: kosilica, anaerobni Nakon silos treba uvjeti. toga okretač komora za (preša) trave, okruglo dobro zatvoriti da se (pokrit) silaža za baliranje i stroj omatanje folije. od zraka i očuva naknadnogulaženja Tu Nakon trava i malo se prokišnjavanja. čestonastaju veći što pokosi silosi radi se u gubitci hranjive tvari, jer (najčešće prosuši (tako pravilu sjenaža) to su nenatkriveni vodoravni -.trenč za travu s stroj okruglo podiže baliranje veliku otvorenu i otkosa i kroz da silosi) imaju površinu provlači noževe se je ih zatvoriti. malo usitni. se teško jehermetički Postoje Ispred n oževa odvajaju različite dobro tvrdi konstrukcije, tehnički slučajno dospjeli strani, predmeti. ali silosi to Trava su zatim se kroz niz izgrađeni, skupi (najčešće provlači valjaka U

tako

prosukoličina

imati

__

185

--

|

a.---r-———-—_

-—

—

7

-.

oR

3-2

-

---—_--

o

_——

može baliranje Stroj okruglo okruglu motaju oblikuju koji jestišću, i za osim za a balu. se automatski, koristiti, sjenažu, baliranje Baliranjeobavlja islame. Bale se nakon bale i tvrdoća se na oblikovanja sijena određuju pritisak vezati uzicom i okTako manometrom. mogu prenašanja sprešana, valjaka stroju istome ilise sve na bala se na mrežom, omataju drugi stroj koji rugla prenosi omata jeuviše slojeva jakomplastičnom stroju. travnu uz čvrsto prilegne folijom.

Folija i da se za masu, mogućnost baliranje štoisključuje Cijena stroja okruglo visoka i može i dosta redovitom u postupku prometu omatanje folijom je folija obuhvatom ida se sjenaža ili samo se rada, pokvari. probušiošteti isplatitivećim iliugovorom na većim gospodarstvima bale sjenaže opVeličina pojedine na Stoga više o biteljskih gospodarstava. timalna 10 do 20 sa za je gospodarstva i rad nabava se mogu organistrojeva oko 500 bala sadrži i više krava. Jedna uslužno širem području, zirati za rad na krmivo dosdo 700 a to kg sjenaže, je od zarad na više 20 10 do manjih gospodarstava, dnevnu tatno za potrošnju ali i biti može pojedinačna, zajedbale čega krava. otvaraju nička korist.

Prematome, sjenaže nikada se krava, pasjenaža premabroju i ne izložena oksidaciji ostaje otvorena, Feldhofer Dr. od 1 do 2 dana.

Stjepan fermentaciji dulje i

Nacrvena

(Festucarubra) crvenkastavlasulja Nacrvena ili ima kratke vriježe vlasulja

tvori rahle tratine. Vlat naraste

kojima

se

za

i

stisnute tam-

Plojke Rukavac i nozelene crvenje boje duge.

Jezičac kaste zatvoren. jekratak, boje, izvučen a u nekih tvrd, ekotipova poput uški. Cvat rastresita metlica. Klasići su je cm

visoka.

kratkom

osati.

do

s

70

su

su gospodarskog gledišta dvije 1. Festuca nacrvene. podvrste vlasulje ima rubra ssp. genuina koja podzemne listove. Ova otvorene vriježe, uglavnom nizinskim na svjepodvrsta jeproširena Kvaliteta: Z žim do mokrim travnjacima.

S 10-20% 20% D< 10% L> (Vd. U iste kakvoće. selekcije). je sijenu dolazi suhim nacrvena na Vlasulja i mokrim do a svježim vlažnim,ponekad staništima. Dobro na uspijeva bogatim dušikom.

Ostlima posebnognojenim i suviše vode u tlu. na jetljjva je jakusušu Podnosi kisela staništa i Otpolusjenu. na pornaje izmrzavanje.

S

=

-

-

Dugotrajna je. sjetve sporo i u tratini tek u doseže trećoj vija godini Iza

186

se

raz-

LJ

rubra) (Festuca

Vlasulja

nacrvena

d metlica, g

a1

-

-

a2

-

bus, bic

-

dnolista

i rukavac,

klasić, pšeno ako

predviđeni udio, ne uguše.

jeprodorne

vrste

proljeće srednje tjera kasno. susu pašnom Bolje regenerira zelena do kasno u tavu i jesen. ostaje U

rano,

ali cvate

--——

se u za i niske urode. Prinosi visoki.

Sije. su smjesama košnju sjemena do s 10 %.

Ako Danas napasivanje se udjelom (15) dobiti selekcijom uspjelo se doba u višeproširi vlažno godine nekoliko vrlo dobrih sorata. Domaća tratina ima miris po stoka pa plijesniju sorta "Korana" za prikladna je zasnivanje održi izbjegava.

Intenzivnom gnojidbom livadnih i ali i pašnjačkih se tratini.

Također površina, se za u dugo sije ima i i ukrasne te parkova jer lijep izgled dugo traje. parkove sportske tratine, 2.

Festuca ako rubra fallax su naročito, podvrsta djelomično zasjenjeni. spp urode i sijena) spadausrednje Dajeosrednje mase (paše pase ovdje dološetrave na a suhim na ne povoljnim staništima, iznosi,

Engleskiljulj (Loliumperenne) S kratke Kvaliteta: inteZ Odl., Odi. podzemnevriježe.

Tajjetip stvara naraste 20-70 resantniji jer cm manje vlati, otporniji Engleski ljulj visoko, i na Ako Formira bus je sušu obično bolje regenerira. više. rijetko koji jeproširen. se kosi cvate dva i busu malo u goengleski ljulj Stabljika jeglatkagola, puta Vrlo dobro na Lišća ima puno u dišnje. reagira navodnjapovijena. busu, koje je na na tamno zelene i vanje.

Dugotrajan je pašnjacima, dugo boje, glatkogolo, livadama do tri Ima lista Rukavac traje dvije naličje jesjajno. godine. jegladak vrlo U i zatvoren vrlo s dugu vegetaciju. proljeće kreće izraženim uškama. vrlo rano izelen do hladtlu a u crvene je nastupajućih Zelene jeboje, krvavo boje Na noća. po od način taj produžava p ašnu čemu se najlakše razlikuje Ima ranih i sezonu. kasnih što ekotipova talijanskog ljulja. u tako da dosu jeiskorišteno selekciji klas s Cvatjeplosnati većimbrojem bivene rane i kasne se bez su koje sorte, pšena.Pljevice upoPšenoje osja. za za i trebljavaju sjetvu TDS, napasivanje 1000 krupno s izraženim drškom. se čime postiže bolji oko 2 raspored prirasta. se sjemenaka teško je Sije grama.

U kulturi 25-30 čistoj kg/hasjemena. /: se na Proširen općenito je vlažnijim do tlima u Svježim mokrijim području klime.

Visoka zraka humidne vlažnost i tijekom vegetacije gaženje pogoduje širenju engleskog ljulja.

Ne podnosi dugotrajne golomrazice, ni kao ni U dugisnježni pokrov, suše. s zepodručjima blagim zimamaostaje len i vegetira cijele godine osiguravajući zime. Podnosi zaslopašugotovocijele tla. teža a njenost Traži tla, odlično uspina jeva teškim vlažnim tlima, naročito, ako se Na gazipovršina (napasivanje). livadama slabo ili općenito je zastupljen, ako i suho ga nema, tlo a izosjelagano tane Na gaženje. pašnjacima jeopćenito na tlima i u zastupljen, pogotovo težim humidnijoj klimi.

Engleski ljulj (Lolium perenne) Ima dva b iz 81 a2 tipa.

Jedan tipbokori klas, bus, rukavac, Ci više jeproširen. pupova Drugi cvijet, pšeno tip tjera f klasić, =

=

-

-

-

-

187

=

_

-———————_

o

__

m:

o

—-

-

>.

---.-_

---—

o

ni

—>

O

AD

DE

2| |

gnojidbu, smjese Takve prodoran. ljulj je Engleski ili i nim gnojovgnojnicom NPK,stajnjakom, zasjeniti smjesamamože prerasti, visoke kom ukrasne i se iza ostale vrste. prinose. pašu odličnu daju Sije potisnuti a vrlo brzo prekrije tratine površinu, jer livadnim i dobro i u za se U obrašta nasipe. jer smjesama parkove Sije i slabu se s (do Daje zasjenu. gaženje smjesamasije manjimudjelom podnosi se uvU i na kao visoke pašnjacima gdje 10sjemena.povoljnim prinose dva dati udio u (teže, jetimamože uvjetima sjeme puta povoljnim njegov 20%) ima K-10 (KDomaća zraka sorta vlažno tlo uz visoku relativnu vlagu godišnje. visoke mase u tratini. tako da dominira može prinose lišća.

Daje 15) pa proširiti puno intenDTS za klimi za i se U vrlo sjetvu vlažnoj upotrebljava uvjetima povoljnim i zivno napasivanje ranih ikasnih sorti englesse košnju. povremenu smjese siju Vlatai klasa kasno iima duguvegetaciju. s djetelinom. bijelom kogljulja U livad-

vrlo

intenzivnu

uz

Vlasnjačalivadna(Poa pratensisssp latifolia) Kakvoća: Z

=

Odl., S

Odl.

=

čvrstibus podVlasnjača Iz busa zemnim vriježama. tjera puno sivo do tamno i zelenog širokogdugog kratko Lišće na (3-cm) stabljici je lišća. kratak i završava. Jezičac i je6 čunjasto vrlo Udio lišća u masi je povolzaobljen. tanka i vrlo kasno Vlat jan. jeuspravna, ovisno livadna ima

otvrdne. Naraste

20-80

s

visoko

cm

rastresita metlica.

uvjetima. je osati s čuperkom sitno bez Pšenoje 1000 obuvencu. dlaka na sjemenaka 12-16 se teškoje0,3- grama.Slje livadna Ek u Vlasnjača čistoj kg/ha 0,4 sjetvi. vrlo formira duge podzemne vriježe tlo tvoreći izvanredno prožima kojima se tratinu kao zbog čega tepih, gustu i ukrasne za livadna sportske upotrebljava pratensis) (Poa Vlasnjača svim za ali u dno lista [ i metlica bus, smjesama b list, rukavac, tratine, gotovo osim na vrlo moki Cc -h košnjunapasivanje, pšeno klasić, cvijet, i Ima dobru rim staništima. pokrovnost od suhih do moki tratine. Za košnju napasivanje Općenito jeproširena gustinu kisei na sorte rih kreirane su staništa. uspijevavrlo Slabije krupnog posebne izmrzavarasta.

Veoma na lim tlima. dugoglišća višeg tipa jeotporna u rano S proljepočinje vegetacijom iz busa nje. da vegetacije Budući tijekom i cvate rano je.

Dugotrajna dozrijeva. će, vlasnjača lišća mekogdugog tjera puno Vrlo brzo regenerira. je Osrednjeg potenlivadna uz najkvalitetnija ljulj je engleski i DTS U livadnim p rodorna. niska trava. Znatno Nije cijala. sušu podnosi bolje visoke vrste trava i zato na od ju zasjenjuju ga prerastu suhijim ljulja engleskog i u i sporo suhim ona i u staništima svjetla, prisustvu Klije djeteline. uvjetima zasebno treba zato do umTraži obično plitko, sijati svježa zamijenjuje. plodna, Puni nakon a osvlažna staništa na razvoj valjanja. prije sjetve daje kojima jereno i tek u krme godinama. kakvoće. postiže drugojkasnijim odlične rednje prinose Cvat

u

a

-

-

-

188

-—..

se

a

-

ča.

Vrlo

ili za košnju podnosi namijenjenihkorištenje košnjom. ali u ali i i ukrasne za sivanje, uvjetima velikog napasivanjem, sportske opi kozama biti ovcama tratine Baron terećenja može (sorte Merion, i dr.). izgažena preduboko (zbogkakvoće) Poa pa ssp uspratensis angustifolia u takvim uvjetima slabije regenerira. kolisna livadna vlasnjača.

Općenito j e se svim livadnim i u od vrlo suhih do mokrih Sije gotovo proširena i za niže i pašnjačkim smjesama košnju staništa, jekakvoće potencijala te športskimukrasnim rodnosti od livadne napasivanje,: i vlasnjače. tratinama ilivećim s učešćem. manjim Danas niz Prof. dr. Štata čitav selekcija postoji (sorata) Zvonimir dobro

i napa-

-

Rogatost

ilibezrožnost

koza

i znatno Mnoge bezrožnih roditelja postiže rasprave li ili pitanja valjadržati težinu. rogate bezrožne manjutjelesnu Neki koze su iz koze. isključivali Zbog svega togasve se više posrogate baš a su vezi s rasploda,drugi tražili u rogata tavljaju pitanja nasljeđivanjem kozarima smetala odnosno grla.Mnogim je Pravi bezrožnosti. rogatosti, koze bez uvid Mendelov koza, jer u b olje rogatost rogova nasljeđivanje pruža slobodnom u štalii zakon o iskorišćuju Ako se pri prostor nasljeđivanju. pari jedan lakše ih i se a držanju, s bez a transportira, od roditelja rogovima, drugi j e se izazvati m ogu sprečavajuozljede u koje rogova, njihovi potomci prvoj generaciji zloćudne bit će svi bezrožni.

To znači životinje. da je dominantno dok bezrožnost svojstvo, je neki iz Zbogtoga recesivno uzgajivači isključuju rogatost odnosno skriveno kažu dok rasploda životinje, drugi rogate svojstvo (recessus vraćanje, povda to velika i rade sasvim je pogreška da vratiti se ono ratak), što znači može da bar od drugačije.

Oninastoje u jedan sada a drugim generacijama, je svakako bude da se roditelja skriveno. rogat, pa onda ako im smetaju rogatajarad, Da bismo to lakše obezroži. Za predočili, stav navode označit rogovi, taj svoj faktor velikim slovom ćemo bezrožnosti mnogobrojne razloge. malim a faktor slovom b.

B, rogatosti tih komKod koza bez rogova Bezrožni jarića roditelji imaju manjajeotporbb.

Križanci a u i prvom nost kod česte dosta različite binaciju su BB, rogati njih to i više koljenu imaju kombinaciju Bb, jest anomalije.

Mnogo je neplodnih faktor za i faktor za bezrožnost. ženskih i muških životinja kojepotječu S obziromrogatost da faktor od kod je bezrožnosti bezrogih roditelja,muškihgrla SD testisa i su češćajepojava manjih (kad otac i majkabezrogi).

Homozigotni primbez u jerci rogovaprenoseanomalije ili karakterisu većoj manjoj mjeripojavi tika Kod i drugogspola jalovosti.jaradi od dvose bezrogih češće roditelja javlja dok kod nema spolnost, dvospolnosti od oba s potomaka koji potječu roditelja pa stoganije rogovima, preporučljijvo forsirati bezrožnost. na Jarad selekciju su

se

vodile

oko

=

=

189

će grla Druga rogatosti, dakle to su bezrožna. u su bezrožna BB, binaciju generaciji grla prvoj kod te će i ta grla grla, tih bezrožnih homozigotna Međusobnim križanjem davati uvijek jedparenja međusobnog dobit s križanaca kombinacijom Bb, i to bezrožna homozigotna grla. naka, ito ćemoibezrožnairogata grla, otprilike tri bezrožna na imat i četvrta četvrtina grlo(taj jednorogato će Treća grla kod većeg odnos dolazi do izražaja dakle faktor bezrožnosti broja kombinaciju Bb, komih Zovemo ifaktor imaju primjeraka). grla Rogata heterozigotrogatosti. što znači da su u kod Oni nima. jednom binaciju bb, će međusobnogkrižanja Zooba faktora za kromosomu tri davati na rogatost. jednogrogatog bezrožna ili ih vemo homozigot- grla. čistosvojstvenim među oni će križanjem daljnjim nim; Banožić Dr. davati sobom samo Stjepan grla. uvijek rogata dominantan

nad

faktorom

Ergotizam

četvrtina

sva

otrovanje

-

raženom

imat

kom-

glavnicom

obole Životinje

konzumiranja otrovanje Ergotizamje količine ražene u što određene otrovima domaćih i glavnice životinja čovjeka hrani ih (žitaricama), posijama, Claviceps proizvodi gljivica purpurea zmatoj a isto tako i nakon se a brašnu, slami, pljevi, očituje (crvena), ražena glavnica raženom trava iživčanim tkiva konzumiranja zagađenih odumiranjem (nekrozom) može i nastati se Otrovanje najčešće glavnicom. poremećajima.

Otruju _krmnih u ako ali i vrste kojimaje smjesa životinja preko goveda, druge ražena otrovima ražene hranu glavnica. samljevena pojedu zagađenu Od glavnice. raženom _glavnicom otrovanja i stradati vrste sve ina na raži čovjek. životinja Raženaglavnica parazitira mogu iishod bolesti ovisi o količini uzetog žitaricama ječam, pšenica) Tijek (zob, drugim vrsti i otrova, Inače i različitim travama. životinja. spolu po dobi, jeraširena se Preživjele cijelome svijetu. sporeražene Otrovanje Najčešće goveda. otruju ili tlu na u zrnju inficiraju biljke se kod govedamože očitovatti u dva glavnice i u se u i a oblika: plodište n aseljavaju cvatu, živčanom, gangrenoznom zametak te se u zrna, uništavju mjesto može bitiakutno i kronično. tvrdi roščić zrna tamnoljubičasti pojavi oblik Za je 1 gangrenozni svojstveno cm. veličine3,5 sličan plodubanane, tkiva na u području propadanje nogama, širi se Gljivica zagađenom vjetrom, mogu gore. prema Promjene papaka i žitarica. U skladišta zemljom zrnjem nakon hrane sa žetve, dospijevazrenjem i krmne se a isto tako smjesekojima u otrovati i hrani stoka. se mogu Životinje raženom travom na paši, zagađenom glavnicom. četrdeseRaženaglavnica proizvodi od tak srodnih otrova, a pojedini njih koriste se i u kao farmakologijilijekovi (ergotamini). klasu na Razvojuraženeglavnice žitarica i trava vlažno pogoduje vrijeme. naziv

za

-

-

190

nakon

_

>

_

———-----_—--

-

—

—__

>

titiod U se stražnjim, sve ražene glavnice. agrotehnici bolova noge. duboko četiri Govedašepaju zbog primjenjuje oranje, štouništava Ponekad u se i izuvaju, raženu a na papcima. papci g lavnicu tijekom vegetacije, tkivo veoma teško a treba propalo zarašćuje. pašnjake trave na se zasijati koje Opće stanje životinje poremećeno, ražena glavnica nije ne prima. što samo biti malo može temperatura Do raženom otrovanja glavnicom malo se povišena, mliječnost može dolazi u često ekstenzivnoj a ako su krave bređe ratarskoj smanjiti, možedoći nakon do proizvodnji sijena _prekasne pobačaja.

Neki košnje, k ošnje tj. p oslije cvatnje. oblik u Živčani togaotrovanja goveda su napasuju starija goveda, k oja otporGovedo mnogo jerjeđi. spuštene stoji od na prema nija otrovanju mladih, utučeno a glave, je,nesigurno hoda, se pašnjacima ražena gdje pojavljuje nekoordinirani su i se pokreti životinja i to ili trese. glavnica, prije cvatnjenajkasnije početkom c vatnje. oblik. samo Kodovacasejavlja živčani u se Čovjek čovjeka.

Ergotizam otruje hodu u ravnoZivotinje teturaju, gube namirnica konzumiranjem biljnog podtežu, imajuvrtoglavicu, neraspoložene od se rijetla ih grčevi koje sastoje zrnja žitarica i po na su, napadaju nogama Das raženom pomiješanih se glavnicom. čitavom Može pojaviti tijelu. grčenje takva nas se izsamo vrata s i vrata otrovanja javljaju mišića okretanjem glave nimno no i muskulature a prema jeepidemija leđima, grčenje ergotizpoznata ma u bolesti 1952. kada se raztijela.

Tijekom Francuskoj jeoboljelo smjenjuju i 230 dobljanapadajagrčeva njihova ljudi.

Bređe ovce a mogu smirivanja. istodobno se nalapobaciti, Kod čovjeka znaju smrtnost velika. jeopćenito ziti znakovi i živčanog gangrenoznog Kod oblika tri dana nakon se Obično svinja pojavljuje bolesti. gangrenozni oblik hrane g anpretežito otrovanja, vlažna konzumiranja zaražene ergotokodumire vrh sinima grena i stvaranje rad srca, se mjehura, pojavljuju usporeni nakon se ne repa, a mlijeko prašenja sniženje tjelesne bljedilo, temperature, otežno izlučuje zbogčegaprasad propada. disanje, glavobolja, mučnina, mravci Kod osjećaj gušenja, hladnoća kože, gangrekopitara z abilježen nije u u nozni oblik. Mule su nešto od koži, grčevi povraćanje, udovima, osjetljivije i a im rad se halucinacije,pokatkad osjećaj drugih kopitara.

Uspoređuje se Ako i srca, javljaju kolike, blaženstva.otrovanje utučenost potraje dulje, se uzbuđenosti i povišenja tjelesne izmjenjuju stanje temperature. i potištenosti, povišenje sniženje Obonema. tempeSpecifičnog protuotrova rature. na se Koža treba odmah svrbi, njoj pojavljuju životinjama ljelim promijei suha nitidotadašnju dati zdravu hranu čvorovi hranui gangrenazbog porekrvi.

Kod bez Kod u raženeglavnice. živčanog mećaja cirkulaciji gangranozinabreklost i oblika sredstva se nog za a ergotizma postoji daju upala smirivanje, kod oblika bolovima.

U s maternici se okrajina, jakim poduzima gangrenoznog lokalno odumrlih i U liječenje područja kože. pucajukapilare nastaju krvarenja.

Ako oblik bolesti ili ako su se je težak slučajevima jakihotrovanja pacijent treba dobiva i ubrzo životinju zaklati. papciskinuli, u zapada delirij, grčeve umire.

Da bi se nastanak spriječio tog očisDr. Banožić otrovanja, žitarica zrnje potrebno je Stjepan nastati

na

samo

ali i na

.

191

Utjecaj bolesti na kvalitet mlijeka viši, brojci posebno 7, može paje često svako povećanje No i sastav mogu u velikoj lužnato. pH mlijeka mjeri izmijeniti da vimena Pri osobine ne mastitično, znači uvijek jemlijeko mlijeka. oboljenju kiselost ne koristi u dijagnostici. se se mlijeka, pa smanjuje prinos količina dok i se se do od 5 kiselost se sadržaj m asti, smanjuje Titracijska kreće suhe tvari bez masti u početku oblika od 3kod sadržaj teškog 6, zatim a povećava opada. Sadržaj očite.

4“SH. osobine su Organoleptičke šećera se a mliječnog uvijek smanjuje, akod žućkaste Mastitično boje, mlijeko je se povećava. sadržaj bjelančevina Natrij težegoblika čak ružičasto-crvenkaste. i klor se također a povećavaju,kalcij, zase u Kiselost se fosfor i se mlijeku Boljim p regledom kalij smanjuju. katkada bjelančevina. pažaju g rudice uvijek snizuje, mlijeka gotovo pa biti i Svaki može čak lužnate reakcije. mlijeko poremećajsekrecije mlijeka somatskih bolest vimena krava praćen povećanjem broja masj e Najčešća je stanica u titis. mlijeku. stanica u Kontrola somatskih Ovu bolest broja muzuvijek prati smanjenje utvrđivametoda nosti čaki 20%. najsigurnija je mlijeku preko vimena. stanja nja zdravstvenog u sastavu mlijeka Kemijske promjene su masbolesti. uzročnici ovise o vrsti mastitisa i Mikroorganizmi koji stadiju i česti titisa nalaze se u ogromnom broju Kod masUzročnici prepoznatljivog vidljivog su deklasiranja mlijeka. razlog titisa abnormalno.

Bolest se mlijeko je biti mastitisa mogu za pa patogeni ljude, utvrditi okom i Takvo pa može opipom.

Osim što još veći. mlijeka problem je tog da toliko sasjemlijeko izmijenjeno, visoke neki su i na su po patogeni, otporni tavu i na višene liči mlijeko. i (termorezistentni) je stoga temperature Kod mastitisa oblika ne vide se takvo lakšeg tehnološki neuporabivo. mlijeko direktno iako i ono doživjelo Posebno jeneuporabivo promjene je takvo mlijeko i povećan somatskih promjene jebroj u gruša mlijeko", "lijeno sirastvu, sporo stanica.

Dakle se grušjerastresljiv.mlijeko koje Suha oblika masimati tvar se kod koristi u sireve ne za lakšeg preradu smije titisa međutim znatno 10% povećava, mastitičnog opadne mlijeka. preko kod teškog oboljenja.

Za fermentiranih proizproizvodnju Kod mastitisa se udio kazeina voda smanmastitično uporabivo nije pogotovo i albumin. a se juje povećava globulin mlijeko. i udio mliječnog se a šećera, Smanjuje Sve navedeno na naprijed upućuje minerala. povećava postotak da u su logičan zaključak, gubicipreradi se i a veoma Smanjuje postotak masti,naglo takvogmlijeka prerada veliki, klor ekonomski kvalitet se se a poveća (Cl), klorlaktozni neopravdana, pa koristi u masbroj rutinskoj dijagnostici sumnjiv. proizvoda titisa.

Samo a mužnja naročito ispravna Aktivna kiselost slabo sersa redovito mastitičnog ispravna mužnja strojna zaštite do visiranim se su za mlijeka povećava garancija 0,2jedinice, aparatom, vimena a kod se muzare. jačegoboljenja približava pH Bolest

muzara,

vimena

a

a

-

-

-

192

bitii

vrlo

ze

FARM?

OJ

PODUZEĆE

ZA

PROIZVODNJU

ZAGREB,

OPREME

ZA

STOČARSTVO HARAMBAŠIĆEVA 15

Tel./Fax: 01/228-886, 2335-269

POKRETNI

SERVIS

rezervnu Originalni

Ovlašteni

i

MUZNIH djeloviza

muzna

UREDAJA uređaje

prodaja Hrvatskoj najkvalitetnije Laval iz Švedske.

Agri servis

u

muzne

opreme

Alfa

Stanjeipotrebnaproizvodnjamlijekau RepubliciHrvatskoj promatrana krozpostojećuinadolazećupotrošnju 4 5 (nastavak izbroja2, i Mljekarskog lista) nika Hruvoza na a)Državnapolitika granici Republike vatske robe. Vlada u prema 4 (nastavak brojevima i5) nabavnoj cijeni Hrvatske zausaglašava naš Republike državne u goMjera politikezaštiti kon s normana i vedarstva od uvoza i Europske Z ajednice, mlijekagoveđeg da do 1. na snagu kod kao mesa se nas i u svijetu, očekujemo ćestupiti rješava 7. 1996. s "ZakoposebnoEuropskoj Zajednici tarifi" i nom o Kako o.carinskoj propisima rekosmo, njegovodonošenje uskoro narednom dodatnoj zaštiti, u "prelevmanima". očekujemo ćemo pa lista dati iz Zakonom tarifi utvrđene su o carinskoj broju Mljekarskog podatke obvezne korispostotak uplate njega. stopetj.

193

o carinskoj Prijedlog 4. i i dr. mliječni Poglavlje mlijeko proizvodi Zakona

tarifi

-

| broj |oznaka

Tarifni

| jedinica|stopa %

Tarifna

Mjerna

i

Mlijeko vrhnje, tvari zaslađivanje: masti do 1% masti nekoncentrirani

i bez

dodanog šećera

6%

masi

Carinska

ilidrugih

za

s

udjelom

s

udjelom masti više od 1%

Mlijeko tvarima

do

i vrhnje,koncentrirani

po

ili s dodanim

šećerom

ilidrugim

zaslađivanje

za

Stepka, kiselo mlijeko,kiselo vrhnje,jogurt,kefir i ostalo fermentirano ilizakiseljenomlijeko| vrhnje,koncentrirani ili šećera ilidrugih tvari ilibez dodanog nekoncentrirani, s dodanim ilibez dodanog voća ili za zaslađivanje,aromatizirani,s dodanim kakaa: ilibez Sirutka,koncentrirana ilinekoncentrirana, s dodanim dodanog šećera ilidrugih tvari za zaslađivanje, proizvodikojise

sastojeod

prirodnih mlijeka šećera ili tvari sastojaka

drugih

neobuhvaćeni Sir i skuta

Kod

na

s

dodanim

ilibez

zaslađivanje, nespomenuti i drugom za

dodanog

mjestu:

i ob-

dajemo litara)postotak ovogdijela iz 17% za ne razloženje važno detaljno prethodnog prijedloga. upoznavaodnosno ovim sa Zakonom sir i skuta 2. da se 04.06 grupa nje njegovim cijela carina 17% 25% to radi sa na dijelom. i poveća mehanizU Zakona tarifni i tarifna ozštoEuropska svojim unija glavi broj toga, zaštite vrlo velike mom naka kao i naziv ovoga proizvodnje daje proizvoda puta izvoz svih vrsta sireva. U za zakonima su sa subvencije usuglašeni detaljno iz i se sir su EuropskeUnijenjime obuhvaćene zemljama kojih nabavlja prodaje 8 do 10 DEM se od 1 "sirovo sve (slično cijenama po grupeproizvodamlijeka sireva se kao sirovina I to u u ozkoji proizvodemljekarama mlijeko tarifnoj visokih stimunaci | 0401.309.

0401.209 Hrvatske.)

Republike Zbog 0401.109, i sir nudi i po svi ostali tarifni nama se su premija taj Dakle, brojevi pre- lacija od 3 do 4 DEM Carađevine za od cijeni kilogram. tj. proizvodimlijeka. rinom zakona u u smislu U koloni carinska (25%) prijedlogu označen je stopa ista se carinske zaštite domaće proizvodnje zaštite postotak (naiznos vrijednosti "P" znak da uz a slovo zaštićuje. robe), je Država carinu štiti dodatno proizvodsa bitiod mogu Zaštita (dodatna) prelevmanima nju prelevmanima, koji kao u ovom kn/kg zaštićivala 0do sada prijedlogu Ova mjera samo je Zakona.

Sredstva se kaoi carina slijevajuone proizvode u 9,30 koje prijedlogu dajemo u državni proračun. koloni iznos a u imaju naznačen zadnjoj Na zakona prethodni prijedlog mlje- u kunama za lit.ilikg.Kako sve u prijedkare su Poslovne dale vam s ozzajednice putem označeno logu(koji dajemo), amandmana: nakom bilo u prijedlog koloni, nije "0,00"zadnjoj 1. Na uvoz sirovine cisterda (u obuhvaćeno, mlijeka postojala jemogućnost da krivim deklarirase ne se razne prevare nama), mljekare predlažu (dok vrše u i robe tako obveza proizveduRepublici Hrvatskoj predrat- njem izbjegne uplate od oko 450.000.000 ne količine mlijeka pristojbe.

Zakona

-

194

da

carine

bude

10%

a

-

Za

-

z..-

_

prijedlog slijedeću formulaciju:

sada

ima

Mjerna Carinske

—_—-—-———-

>

|

oznaka

jedinica i vrhnje,nekoncentrirani

Mlijeko šećera

ilidrugih tvari za

-

s

-

s

udjelom masti više od masti

do

1%

po

1%

-

u

do 6%

koncentrirani

masi

po

ilidrugim krutim

od

0,00 do

od

7,40 do 8,90

od

1,50 do 2,00

od

0,00 do

1,30

mlijekoi vrhnje, ilibez

ilidrugih tvari za ilibez

zaslađivanje, dodanog voća ili

kakaa:

Sirutka, koncentrirana

dodanog

0,00

oblicima, s

zakiseljeno

ili

aromatizirani, s dodanim

ilibez

po

šećerom

ili s dodanim

ilinekoncentrirani, s dodanim

šećera

dodanog

kunama

dodanog

udjelom masti do 1,5% po masi Stepka, kiselo mlijeko,kiselo vrhnje,jogurt,kefir i fermentirano

u

zaslađivanje

za

prahu, granulama

ostalo

prelevmana

mjernoj jedinici

masi

Mlijeko | vrhnje,koncentrirani tvarima

*P*

zaslađivanje:

udjelom

ilidrugim

i bez

Svota

ilinekoncentrirana, s dodanim

šećera

ilidrugih tvari za

zaslađivanje,proizvodi kojise sastoje od prirodnih ilibez dodanog šećera sastojakamlijekas dodanim ilidrugih tvari za zaslađivanje,nespomenuti i neobuhvaćeni Maslac

na

drugom

i ostale masti

mjestu:

i ulja, dobiveni

od

1,00

mlijeka,

mliječninamazi

do

Sir i skuta

do 9,30

9,30

EEZ-a ovako kao sada subNapominjem je zadnjoj države neće iznos "P" iz uredbe. vencionirati izvozne viškove za se postojeće što u 50 Ecua cca Po zakotroši Europi milijardi (Ekija) donošenju carinskog novog ili kuna odnosno ravnih 10 Ministarstvo na 342,5 m ilijardi vjerojatno će gospoHrvatske. darstva i do uz proračuna Republike (kao sada), suglasnost državnih Ministarstva i šumarstva, poljoprivrede čudno to da nese, Znajući nije donositi iznose i za neke proizvode koji kontroliranim uvozom, domaća ako se naznačeni su kuna. sa ovdje 0,00 zaštiti može ne proizvodnja potpuno dodatne zaštita ove Cilj mjere je poljo- uništiti, nikome interesu. u što nije domaće privrednih proizvoda proizvoddo vremena kada stabilizirati se nje će kada i u proizvodnja zemljama Europe Dipl.

Deneš ing.

Stjepan da

u

koloni

_-

Rezultati progenog

testa

mliječnosti

Na

Uz dan obračuna temelju laktacijskih podatak uzgojne vrijednostije 1996. i u relativne zaključaka obavljen je svibnju podatak uzgojne vrijednosti koristeći BLUP model razina 100 godine, izračun (RUV)pričemu jevrijednost testa bikove veće za ili od a progenog mliječnosti prosjeka, vrijednosti manje simentalske i Holstein Rezultati koliko neki bik ili pasmine. njepokazuju je bolji dani tablicama. od izračuna su u slijedećim slabijitoga.

195

km

BEJESHiH | Ime

i Hb

bika

Proizvodnja kćeri| Proizvodnja

Uzgojna

vrijednost

bo dondo han=

noo=

a

5 O

1 4 3 -3

0 1

-4

=

Gans

SEBASGEBRESBBNBHEBREBSBBNBA; *

Prorok

ro

LanooaPnNnNPO

Lukas

Heino Schill

Heinaldo Hektor

Horus

Hik Hasel

Harbig Harmon Halas Zorba

Himalaja Panda

kzPn»oLabi

Baja Zanda Kobra

Zagor Zebra

Pirana Gea Havana o

Gem

ea

u=

hh

—————-

————

.

_—

.

-_

v

o

—

klz

Rec d.

m

i

>

Proizvodnja kćeri

Uzgojna vrijednost

52.

53.

54.

55.

56.

57.

58.

59.

60.

Proizvodnja i as | Mijeko

Uzgojna vrijednost

Red : ImeiHbbika

Se

=

|

Mestko

e

onzžoBbiBLsoonbos

«4

4. id

Genius Lux

soo

Dr. Ivan

PROIZVODNJA

EXPORT-IMPORT

043/878-059

Tel/fax:

878-034

STOČARSTVO: hidraulički stol za stoku i za operacioni krupnu stojnice čišćenje papaka kopita krava stoku za vrste za napravu teljenje (2tipa)stajališta (3 veza) dermo ležišta za štale slobodno sve držanje tipove pojilica automatske hranidbene sisteme za stijene izgnojavanje ostali sitni u pribor potrebanstajama ZA SVE PROIZVODE 2 GODINE! DAJEMO GARANCIJU PROIZVODI

*

—

bb ROVIŠĆE,Žabljak

43212 Tel:

TRGOVINA

—

Jakopović

OPREMU

ZA

_*

*

*

*

*

*

*

-

*

*

*

*

*

*

197

_—__—_—-—

—

——————

——

-—

o.

>

.-

—---.-

—

_—

.—-—-

>

-

—---

a

————

Čemernica Obiteljsko gospodarstvo Balog 23, KloštarIvanić proizvođačisu mlijekaiuzgajivači ovaca,svinjaipovrća Davor i radom Sva Gospodarstvo čine poljopriv-vrijeme službe. selekcijske redni Nikolina nalaze tretmanom se tehničar, grla pod selekcije. supruga ekonomski otac Nisu tehničar, Mirko, majka zadovoljni paritetom c ijena Ana i i mesa u odnosu na dvoje djece. mlijeka _reproduk25 i 10 Posjeduju k.j. vlastitog ki. cijki (mineralna materijal gnojiva, pesu da i a se ne o zamljišta zakupu. ticide, sjeme govori i rezervnim Kukuruz u strukturi dijelovima). je sjetve zastupljen mehanizaciji 10-11 sa U zrno, "Dukata" žitarice ki. silaža, zadnjevrijemepreko i zob nabavili 11 od su pšenica, ječam tritikale, zastupljene rasplodnih junica, kojih 15-16 su na a stočni žensku 10 otelilo već su grašak kij., posijan je telad, koja na travne uvedena Junice kj.Djetelinsko 1,5 smjese u prigojnu evidenciju.

10 su na iz DEM 2.700 (DTS)zasijane ki. nabavljeneAustrije po Za kulture koriste 2 3 se na otplaćuju povrtlarske kj. godine, greis period od 6 Kredit (paprika, lubenice, paradajz, mjeseci. otplaćuju zelje, kelj, predanim i Ostalo su livade Junice iz dinjedrugo). mjesečno. mlijekom Njemačke prirodne i im 3.100 DEM su a pašnjaci. skuplje.

Cijena je kredit 5 Anuiteti i su otplaćuje godina.

Stajski često dograđivani objekti dva. a 30 muznih Sada za su dospijevaju puta godišnje, adaptirani grla. se i 11 s 21 kravom može otplaćivati objekti popunjeni grla dogovorno kredit su uvedene su nego mjesečno. više Balogovi ženskog podmlatka.

Pojilice U a koriste i muzni zadovoljni. štalu aparat.

Ovčarstvo traktor od 35 i 65 kao i 50 ovaca sa Posjeduju jezastupljeno KS, svu Ovce tane jezerskopotrebnu mehanizaciju pamine. plugovi, i muzu, njurače, drljače, već janjad sijačice, sišepo volji. utovarivač solčavske Janjad kod Ovnove iz mineralnih rasipač stajnjaka, rasipač prodaju kuće. nabavljaju cisternu za Zenski gnojiva, uzgoja. gnojnicu, podmladak ostaje odgovara- drugih i do 100 u jućeprikolice daljnjem drugo.

Mehanizacija uzgoju grla. je i 10 Dion amortizirana.

Posjeduju krmača rasplodnih su tri landrass x Izgrađena podnasilosa.

Jedan njemački jorkšire.

Odojke 80 m“ i dva 70 m", 224 m. također u ukupno prodajudomaćinstvu. po U nalazi 15 se a dnevni na laktaciji krava, p ovrće Uzgojeno p rodaju lokalnoj iznosi 14-15 a maki štalski u prosjek litara, tržnici Ivanićgrada tržnici zelenoj simalni 25 litara. Dnevno jednoggrla Zagrebu. i do 210 litara isporučuju mlijeka Mirko rado Gospodin Balog sudjeluje masnoće prosječne 4,10%. stručnim i na savstručnim skupovima Telad u siše ilise do 14 pravilu i aktivan napaja jetovanjima predlagač je a se s dana, kasnije napaja mliječnom konstruktivnih rješenja za unapređivanje Tako zamjenicama. se po kravi isporuči sela iseljaštva. i do 900 litara kad se više mlijeka nego bi uz telad do Balogovi prišli povoljne kredite napaja mlijekom odbića. novih desetaka za izgradnji više objekata Mliječnu plaćaju zamjenicu 7,4kn/kg. muzara. su veterinarskim Zadovoljni uslugama i a Brlek u umjetnim osjemenjivanjem, zadnje Stjepan Dipl. ing.

-

-

-

-

-

-

-

-

-

198

R04

SJEMENARNAZAEREBA ZAGREB, TrgKralja tel.

272703 01/432143, fax:01/431803

Tomislava

19

Samo kod nas možete dobiti original pakirano sjeme poznate kakvoće "SEMENARNA" LJUBLJANA

SKI

TE PROIZVODIMO, IZVOZIMO ereaonognadiitt UVOZIMO NA VELIKO I MALO: PRODAJEMO Boeesetononaoai'h satooo sjemeratarskog krmnogbilja kukuruz hibridni 100-600 V.G. za.

I

>.

o

-

-

Gad

ITITITITIITTI poseta Ao....t..« ozimu i grahoricu jaru lucerna crvena, djeteline: švedska, bijela, sani HE stočne repe Fo 4

4. .a

..

.. ..

-

..

s.

Pl

-

-

rr

NUDIMO -

-

VAM:

i sve

ostalo svakom domaćinstvu

sjemepotrebno

alate

i

zaštitna

sredstva

Opskrbite sjemenom u i našimprodavaonama poljoprivrednim u cijeloj apotekama Hrvatskoj. se

:

našim

199

—-——-——-

E

_—=——————

OBITELJ

I DOM

Ivan Mažuranić Ban

-

graditelj demokratske

Hrvatske

zakoni Novidemokratski Kao što smo u prošlome čitali broju, radno ban odmah na veoma nastupio je dužnost. Želio ostvariti jepoglavito svoju oddemokratska a to načela, je temeljna i vlasti od upravne zakonodavne vajanje te utvrditi sudačke, odgovornosnjihove ob Zakon ti.Prvi u nizu bio odgovorje bana nosti nekoliko kada ih svakih su Hrvatske, kraljevinah godina, posi vlasti. i skidale i predstoj- tavljale općinske Dalmacije odjelnih Slavonije vlade nikah zemaljske (odjelni predstoj- Daljnja samostalnost sudova Tim nici su nešto kao današnji ukinut stari i u tome se ministri). očitovala štoje hoće se da niti zakonom osigurati jedan zakon po kome je ban predsjedao vlasti od ne tada bio Stol sed= postupa najvišem nositelja sudu,štoje Sada morice. se na tu izglasavanja protuzakonito.

Prigodom dužnost postavlja ban 12.

Prvi i već siječnja 1874., togzakona, poseban ugledanpravnik. b izrekao: bio dr. je RADIVOJEVIĆ, predsjednik Livije rođen _1821. u "Od da u Kamenici, Srijemskoj zemlji mislim, hrvatskoj sada, narodnosti. neće nikada vlada biti se srpske moguća koja bude zakona.

Vi držala ne bez slobode Nema ćete, tiska, demokracije se ne dobila Hrvatska za svakoj koja naproti vladi, gospodo, pa je tajzakon držala meni i bude kako i unutar I.Mažuranića zakona, proti zadnja banovanja imati oružje u "Zakona ob carevine Član proti mojimnasljednikom prvi Austrije. će svaku ruci "Satko vlastan misli tiska" onemogućiti koje kaže: je porabi i nezakonitost zakonah unutar samovolju." granica svoje putem očitovati i tiska slobodno Da bi se to osnovan rasprostramogloostvarivati, "Zakon slobodu i sud suditi banu i tisku, će njivati.“ dalje: daje jeKraljevinskikoji od ali treba sačuvati ako poredak javni ipak odjelnim _predstojnicimapočine Važna bila uredba sud sasštampe." je izgreda Kraljevinski protuzakonita djela. tiska sudi da o a ne i 12 članova se od 12 visokih sudaca prekršajima porota, toji Porotnički sud sudac. mimo sam najbolje jest Sabor, svojih koje imenuje zastupslobodi tiska. sud Usnika. današnjem jamstvo Taj odgovara sudu. tavnom i politička Te iste 1874. se ustrojila čelu ban. Državno vlastima Neovisnost suda o na stoji kojoj upravnim uprava na osam o sudačkoj područjepodijeljeno je jeZakonom vlasti postignuta i od to: Zagrebačku, 28.

Varaždinsku, veljače prvičlan županija, 1874.,čiji Vu"Sudce = Požešku,Osječku, Križevačku, konačno imenuje Kralj određuje: bile One i Riječku. i Sudci nezavisni unutar kovarsku su su doživotno. pak i 19 se na svoga sudačkoga.“ ukupno podžupanija Prisjetimo podijeljene zvanja i 240 od oko sudaca su se u općina jadnogstanja socijalizmu,sastojale 200

stari su Županije gradova. izgubile feudalni nisu u okviru oblik, kojeg mogle ih na su nego utjecatidržavne zakone, morale "bez odvlake izvršavati".

Sličan sustav i danas kod nas. županije postoji Novo doba u je nesmiljeno prodiralo *horvatsku dosadu". ladanjsku

Zakoni zadrugarstvu i poljoprivredi o

Ukinuće

kmetstva

1848.

našlo

je

u većinuhrvatskog seljačkog puka starim u obiteljskim zadrugama kojima imao nikakvih pojedinac nije političkih sazrilo da se Zbogtogaje vrijeme prava. donese novi zakon kojiće pravnim Školskozakonodavstvo i diobe putem pravednoomogućiti uvelike su se zadruga koje tajno dijelile.

Onima žele ostati da dade se suvNarod biti koji mora (grčki: demos) remeni oblik u naobražen želi li sam sobom zadružnog gospodarenja u vladati biran od demokratskom kućegospodar, kojem je sustavu.

Zbog togaje i od dužan narod +*trebalo obvezatno zadrugara u potvrđen vlasti, školovati svake račun o svome donesen "Zakon godine polagati pa pučkimškolama, je U starim su škola i O poslovanju. za zadrugama pučkih pučko preparandija i — — starješine u Hrv. Slav. i pašovali Dal.". samovoljno učiteljstvo kraljevini osobni imetak mladih ima razreda 4 i nauštrb prikupljali Pučkaškola opetovnicu, Evo naslovne stranice a naraštaja. se u novoga može proširivati škole. zakona: građanske Crkvama oduzeto nadzora nad pravo je osim u školama, predmetu vjeronauka, MI FRANJO JOSIP PRVI štoje posebnopogodilo pravoslavnu po milosti božjoj austrijanski;. ban mnogo simna i i crkvu, je izgubio kralj Česki E. d. apostolski kralj kraljevinah Ugarske, pa i Dalmacije Hrvatske, Slavonije u tim potvrdjujemo p redloženi ' patijama krugovima.

«Nam usnovi po sabora hrv.ZAKON slar,S * zadrugah. prodoromnaprednogkapitalizma dalmatioskom zadruzi nastala osnutka za jepotreba I.O. uobće.

Akademije i razini u na $1 trgovinu industriju Zagrebu mužka i ženska osoba, izuzamši služinčad, je tri razreda i dva s škole, srednje pravca. član zadruge: '

cesar

u

<:

#

Svaka

E

1848. zatekao kao suposjednicu 8) kojuje 1. travanj na zadružnom eelištuzalim :b) koja se je kasnije u zadruzi od zadrugarah. ; ili udala;ilije 'e).kojase je:u zadrugu priženila u zadruguprimljena osobitim "*

Vrhunac

;

razprosvjetni rodila mladih bilo otvoj naraštaja jesvečano 19.

1874.

K) varanje is listopada PRVOG SVEUČILIŠTA FRANJE JOSIPA U U vodile velikom i su se ZAGREBU. Zahvaljujući Saboru dugotrajne bana nakon 15 i za zalaganju čekan- žučne rasprave godina protiv n ovoga osnovana fakulteta: su diobu.

Zakon četiri ja bogoslov- zakona koji omogućuje je mudroslovni i izricao ni, pravoslovni, (filozofski) po obiteljskim djeljivost posjeda tek 1917. medicinski, lozama koji je proradio ali su uprave (granama), organi Sveučilište bilo u je smješteno gimbili ovlašteni da kod diobe ne dopuste Katarinskom na a nazijskoj zgradi trgu, da oranica bude od 1.200 manja čhv, 1882. u jepremješteno današnju zgradu 800 ne sjenokoša čhv, vinogradi ispod na bila imm. Tita. Do Trgu otvaranja je 200 1.600 Dvorišta a za čhv, šume enovana čvh. reka većina profesoraprvim i biti ne torom Mato kuće gospodarske MESIĆ, zgrade smiju svećenik je postao od i 400 imati zdrav rođen u čhv moraju manja profesor povijesti izemljopisa, Brodu nedaleko već ubrzo 1876. u Teško a umro ceste. položaj 1826., glavne je to bilo Vladin sve dr.

Zagrebu. provesti. izvjestitelj za

iznanstveni

>

201

e

m

Rss

s

sm

s

o

ls

2

3

2

2

ss

e

da ZA PODŽUPANSKE | u vidu ŠpunNapoleonpl. grmioje "NAPUTAK GRADSKE ZIVINARE". stare u Strižić ubitačnopravcu zadruge djeluju komunizma. isto. i bi Da se u Marljivi lijeni dobivaju seljaci imovinskoMoslavine Naveo smislu s je primjer. plodne izjednačili drugimgrađanima, pravnom obrasle a sve u konačno ukinuće izradio ban vlastepune zemlje, zadruga je dok šikare, jeKalnik, vrlet, najobrađenijilinskih prava na krčmarenje, mlinarenje, do sve a nema Osim i ribolov lov na vrhovog vrha, zadruga. lov, ptice. toga, Veliki starih bio bili ossu zagovornik zadruga je (bivši kmetovi) konačno seljaci dr. Milan MAKANEC tvrdio da su lobođeni su je koji idaćaipostali vlasnicima naroda one zvanih društveno ustrojstvo izvanselišnih površina samog _gorne, i u se on i držaoodržao. činžene stoljećima kojima krčevinske.

Rekao "Ovim zakonom se narodu je: daje tko zna, li ta sloboda mu neće sloboda, Završetak banovanjaiživota škoditi.“ S obzirom da smo samo djelomice u štovećestručnosti uvidjeli Zbog uvođenja sabora i vlade na djelotovnost smišljeni razvoj poljoprivrede, vodopriv- poticaje bana Ivana ne Mažuranića, rede i donesen "Zakon ob šumarstva je si neki su ga možemo rastumačiti zašto vieća za kulturu od ustrojenju zemaljsku suvremenici osuđivali: primjerice biskup 26. doba 1876. izraz ono (U studenog J.J. i vođa Ante pravaša Strossmayer kultura“ koristila se izvornom u svom biliveliki međusobno su Starčević, koji smislu Vijeće obrađivanja zemlje). je ali obezu staranački neprijatelji, imalo vlada savjetodavnu ulogu; njemu bili su Mažuranića vređivanju jedi ono vladi na pitanjaraspravu, dostavlja nodušni.

Ban za je,međutim, svoje nove = = prijedloge.predložene može podnositi zakone ubrzo dobio kraljevu ban i to na tri Vijećnike imenuje godine, ilikako reklo se "previšnju potvrdu, je svaku za šestoricu najviše podžupaniju. sankciju".

Bio milosti u je velikoj Franje Unutar oni jednepodžupanije činetijelo Josipa, zatražio ali kad jujeizgubio je mora se godišnje da se novopripojena koje najmanje dvaput Bosna iHerzemlja sastati i vladu tome o pismeno cegovina_(1876.) u upravu uključi Glavni izvješćivati. predmetinjihovih Hrvatske. Želio otići pa jekralju časno, je rasprava svrstani su u 14 točaka u kojima traži da se razkojom podnio s pomenicu se našla cijela gospodarskapros vojačena Vojna krajina sjedini blematika. naslov Vijećnici zvučan imaju i da se Hrvatskom financijska revizija a viećnik", "kraljevski zemaljski kulturni učini u našu Hrvatskonagodbe i Kad imje"počastno zvanje bezplatno. ban To mu korist. nije odobrio, je kralj ugarske pa im u račun. predao putujuZagreb, pripada putni ostavku 21. veljače 1880. Ostavbilo bi nam Slično stručno tijelo potrebno ka jebila prihvaćena.

Povukao se u mir i danas! doma i te na svojega posjeda Bukovcu, matematiku proučavao je iastronomiju.

Za narodno cjelokupno gospodarstvo Uživao unuci u je Ivani, kasnije svojoj i naroda bilo od život socijalni je slavnom B rlić, j e udanoj p l. koja postala KRALpresudnevažnosti osnivanje Došle su = dječjom spisateljicom.

JEVSKOG UREDA ZA STATISTIČKOG i sina Teodora smrt nesreće: obiteljske HRVATSKU | SLAVONIJU u Zagrebu. i on, bolujući od veljače, je Bilo to a supruge, pa posje 1875.,prvim upraviteljem od srčane 1890.

4. kolovoza umro k api M ilovan ZORIČIĆ akademik taoje (1850.da su riječi Zapisano je njegove zadnje 1912). saboru bile: "VJERUJEM U PROŠu Veterinarska služba | BUDUĆNOST SADAŠNJOST organizirana je LOST, vladinom od 28.

Naredbom 1879.

HRVATSKE." travnja 202

-

————

“Škiljan, M ilčić, počasti Mažuranić, “Bašić, Pokopanje sjajne arkadi.

Neka i od Neka mu u Ilirskoj Mohaček,Ružići mnogidrugi. rogoju, je što i HVALA i SLAVA budu svi za sve nas na svog jeučinio ponosni slavnog i razi banate slobodu za hrvatsku časnogpretka, banademokraciju i vitak seljačkog iz puka kojeg je ponikao! graditelja!pučanina živi u krv ona Njegova nije nestala, Priredio: i mnogojprapraunučadi praprapraunukao su: čadirazličitih Keglević Stjepan prezimena, što Dipl. ing. uz

na

Mi-

Malipodsjetnikza poljodjelske radove u mjesecu srpnju "Kad

pjevajuć oj, srušiš Srpom prvi klas, trud i Zaboravljaj znoj hvali u Boga glas!

Tako se nekoć, prije stotinjak godina, u p očetkomžetve pjevalo mjesecu teško Bilo i ali srpnju. je znojno, ipak radosno.

Buka .danas bi kombajna ali se zaglušila ljudski glas, ionako, zbog žurbe i oko kad nema napetosti tehnike, i još pjevati.

U VRTU: s berbom Usporedno ploU Zna se i dova iz nova POLJU: žetva ćepočeti počinje proljetne sjetve, dao da se u vremenu kako bi i se a što Bog lijepom našvrt,kasnije sjetva stol, kako bi bilo zelenili od do bržezavrši, što manje idućeg listopada pa visoka. a kakvoća gubitaka, travnja.

Poglavito jevažnasjetva endivije dobre bez zatim nema Kako izlaze s s pečenke, koje kombajni njivejedne mahuna turnus za traktori s kuljoš a za graha jedan koje uređajima strane, biti tako rotkve crne tla ulaze s neće više Borba strane. jeftine, pa tivaciju druge kasne koraza tlu za (vitamin zimu), poriluka, u očuvanje dragocjene vlage valja bice. Presadnicama sadi kasni se odmah ostaci kelj, Žetveni započeti. štoprije kasno radič i salata. pa ući u tlo da mu dobru strukzelje, jesenska moraju daju što Dobro znati Ivan g. ali i će i tvar. Time je savjetuje ing. organsku turu, da nakon se na GAŠPAR, korova brzo ih a tada sjetve sjeme sjemenke niknuti, tanki mora lako nagrnuti sloj s itnog, zrelog uništiti. je ili nakon a stajskog gnoja komposta, za Počinju pripreme sjetvu postrnih togalagano zalitii tlo p ritisnuti. lagano kultura za kraće što vegetacijezrno,kao dobra stara ali one su zaboraviti za u važnije Rajčice heljda, nemojte polijevati hibridi kukuruza iz suše češće. doba svakih 5-6 dana i pa silažu: grupe100, pa ali sirak, suncokret, soja,stočnarepa Zalijevajte manjimkoličinama vode, dr. Bit će Nakon češće. osobito, rauola i zalijevanja valjaplitko pa modernija zelene i tlo oko strukova.

To i mnogo nećemo oranice cvjetne još okopati opet pa mislitida ide da ne Šećernu rajčice ljetu polagano kraj. drugog pucajuplodovi štititiod lisne ili iskusna vrtlarica repu valja pjegavosti preporučuje gđa dipl.

Vanda STAREŠINIĆ. cerkospore. ing. veseo

sav

-

203

U

VINOGRADU:

Obično

prvim nastavlja. je pouzmite leđa pa na okuliraza srpnja prskalicu opet voljno razdoblje cijepljenje nastavite borbu peronospore Zaštita kasnih sorti i kruprotiv njem. jabuka bakarnim oidiuma (dobro od krastavosti i je sredstvima), mora se šaka pepelnice i botritisa (pepela) podmuklog (siva i dalje treba Pokošeno p rovoditi. bilje dođe ne plijesan).

Ako,naime, fungicid oko voćaka za malč. slagati bobice na se nego peteljke prije zatvore, biti u razočaranja, U PODRUMU rujnuće velikog Ako vino osobito na vinskim sortama niste popili, grozzbitog vina na da. To isto pripazite njega.

Nadolijevanje valja ponoviti predkraj srpnja. i stalna kako tvrdi mr.

Ako kolovoz ne bi bio briga, mokar, prskalica nužnaje Ivica MEDVID. To osobito očistiti i bi se morala za one ali to ne vrijedi spremiti, tako biti. Ako vinare vino drže u mora su ulazi bačvama, gorice bujne, koji jer kraja. Mlade imnema će kisika vezanju cijepove previše koji pogodovati razvoju stalno branna i octenih bakajte očima,uklanjajte gljivica vinskoga cvijeta duse. do tako da dio se Bačva terija. puni vrha, U VOĆNJAKU se beru bude sorte rane sav u vinu. Prozori (čepa) vranja i Zelena otvarati se samo krušaka, šljiva jabuka, drugog. noću! podrumasmiju U

danima

rezidba

se

to

-

Obžinky češke žetvenesvečanostiu Hrvatskoj lako obrtnici kao i u Čeha Česi potomci doseljenih stručni činovnici, stigli Hrvatsku obave žetvene u razvio i se su pa poslove društveni život, njihov u mjesecusrpnju, žet- 14. 7. 1907. u Daruvaru osnovali "Čehosipakje njihovim venim svečanostima ostala uspomena lovačku društvo _ besedu", koje je staru domovinu na Češkui Moravsku, promicalo i kulpolitičku, gospodarsku iz klimatskim nasžetva gdjeje razloga turnu naroda.

U tome se svijest toga tek za dana. tupala mjesec Zbog toga društvu tjelovježba, gajila glazba, pjevaoni slave tek u žetvu drugojpolovici njeinarodni plesovi, a tu su biliikazalište se i zove pa kolovoza, taj mjesec "srpan". lutaka i amatersko čudno kazalište.

Nije da su 1925. Česi ukratko u Daruvaru Prije opišemožetvene organizirali nego se na U svečanosti što češkom zovu prve žetvenesvečanosti.jednom *Obžinkove slavnosti", članku češkogtjednika spomenutćemo "JEDNOTA", koji o MATUŠEKA od 1937. u podatkeg. prof.

Josipa izlazi Daruvaru, opisano je On navodi u Hrvatsku. Čeha kakve imali su doseljenju poteškoće organizatori, da su se, prema oko tih podacima daruvarskog uglavnom prosučiteljice, prvih Česidoseljavalilava. župnika MijeEttingera, im bilo nabaviti narodne Najteže je od otkada se u matičnim 1826., knjigama nošnje već su a k oje pomalo nestajale, nalaze Grof Izidor češkaprezimena. strahovale su i da sve ne skupa ispadne navodi da 1848.

Janković pak jeprije cirkusantski. godineČesimanaseljavao napuštena kad se Ali, nekoj d jelatnosti ipriredbi Brestozemljišta, naročito Končanicu, i s puno srca, pristupa volje samoprivac, Dežanovac, Obrijež, Toranj, Poljanu dobro sve mora i jegora, ipak ispasti.

Badljevinu.

Doseljavanje je,međutim, bilo da narod i su sam uzimalo sve maha do 1890.

Važno je češki jače Isprva su se na Česi susjedi Hrvati, Mađari,Srbi, siromašan narod, plodnim njihovi to isto u dobrome duhu i tlima, zahvaljujući prihsvojoj marljivosti Nijemci četrdesetak razvili Bilo u imućne štedljivosti sudionika, gospodare. vaćali. je što su Nakon na i Jankovićeva imanja uglavnomdjevojaka.

Postoji njihov -

204

skupni snimak.

Ovajcrtež žetelicaje, na izgleda,pozivnom plakatu: bio

je proslave u onoposlužile dobne političke se svrhe, jer inače bi ne ni mogle priređivati.

Iz proprograma da

su

te

slave vidi se kako

izvorne

su

narodne

svečanosti

bile visokocivilizirane

makle

od

starih

i od-

seoskih

jednostavnih našli tih veselja.

Nismo, n ažalost, prikaze dokaz da Obžinke su prve Najbolji starih iz Češke, M oravske što bi običaja bio to što su bile ponovno uspjele je bilo nam najvrjednije.

Riječ zapravo o organizirane 1927., čemu postoji *obžinkove" a znači običaj, cjelokupna snimak: oko drveta urešenog dugačkim slavnost proslava je *Obžinky po drvo) plešu parovi dokoučeni vrpcama(kaomajsko ili zažni" "Običaj proslave u a po ih narodnimnošnjama, promatra Kad vršenoj žetvi." žeteoci pokose z adnje naroda. mnogo okupljenog okite volove granama klasove, jedne nisu se samo u Obžinky vrste oskoruše hrvatski proslavljale naziv: (stari i bila u Daruvaru, a okite ikola na gdjeje se voze nego mjestima brekinje), kojima Daruvarskom kući češkamanjina Na zastupljena ide pjevajući. čelu povorke Ivanovom Brestovcu, Hercegovcu, i Selu, DESATNIK koji poskakuje neprestano Končanici Dežanovcu, Lipovcu, a se zove Na Kaptolu, potcikuje, koji "obžinkovy". i Malim u Velikim Zdencima. ih klobuk mu sa Ipak je glavi je šarenom perbilo u 1985. najviše ili kukmom.

Tako Daruvaru, veselo gdjeje janicom povorka 60. i ulazi u proslavljena godišnjica prveObžinke prolazi selom dvorište gossamome bila to (u Daruvaru je 27.). podara se onda uz č ija žetva, je gdje jelo 24. i 25. srpna se Slavilo (pohrvatski: i pićeveselje nastavlja.

Postoje zacijelo a bio kolovoza),programproslave i s je pjesme govoriposebnim tekstovima, sljedeći: pa akoih tko od naših Čehajoš mljekara 24. ih u zna, neka Subota, srpna1885. pošalje našeuredništvo.

Rado ih tiskati u ovom 11 sati: Izložba ćemo proizvoda; umjetnašem poljoprivrednih ničke fotografije povodu 60. o narodnim prvih običajima. godišnjice prilogu Obžinky.

Jasno da su to žetvene je svečanosti 20 sati: Svečana akademija i žetva ako PosNarodna veselica boljeveselije,je bogata. uzrečica: češka toji 25. srpna.

Nedjelja, 8. sati Promenadni BOHATE koncert ŽNE 9 sati Povorka zaprežnih kola RADOSTNE OBŽINKE! 10 sati povorka Žetvena bio tako G. prof.

JosipMatušek je 11 sati Narodni zbor i umjetničkiprogram dobar pa nas da se u Savezu je izvijestio 15 sati Kulturni program umjetnički li i ne zna Čehau Hrvatskoj još hoće gdje veselica izNarodna kolovozu u plesnu glazbu ove O bžinke biti godine. vode Pizena i "Po"Škoda' Zelimo im orkestar iz i sretno ZDAR, štoznači noćnileptiri" uspješno! znak te Prikazujemo zaštitni proslave.

40 vrhu na lista Priredio: goBrojka označuje nad Jasno dišnjicu pobjede fašizmom. dipl. ing.

Stjepan Keglević -

u

-

-

-

-

-

-

-

-

205

Utapljanje Još

malo

Ljetna je pragu. na obale mora, ćemo jezera nagrnuti pa radosti i Na te rijeka. žalost, ljetne N L danak.

Gotovo svake uzimajusvoj osoba znatno se godinebroj utopljenih Ke) Slična i toku u poveća ljeta. jesituacija Na u u zemljama. primjer, Englesdrugim da vode. izvucite iz Prvo koj,zastrašujuća je činjenica je utopljenika odmah zahvata na se Čuvajte utapljanjedrugom mjestu, grčevitih utopljenika uzrok kao Još leđa. dok i s se mu ga nesreća, poslije prometnih približite Od tih od 25 smrti mlađih zrak u ljudi godina. počniteupuhivati izvlačite, više od četvrtine su od usta. Čim ste na djeca utopljenih, stigli obalu, njegova deset na godina. unesrećenog provjerite okreniteleđa, kakvo da u ustima strano nema tijelo, vode dolazi Do utapljanja inhaliranjam ili blato ili nečistoću, možda drugu dišne izazove onda u grč koja putove, biti zubalo.

Sve to mora uklonjeno. kisika Zbog pomanjkanja grkljana. tako mu tada mu lagano Podignite v rat, grč grkljana utopljenik gubi svijest, malo to a glavu unatrag, voda ulazi u pluća i želudac. zabacujete i popusti do dobro da se pluća omogućava put i nastati naUgušenjemože zbog stisnite ruke otvori. Prstima < jedne rezultat vode u kao gomilavanja plućima, široko otusta svoja njegove n osnice, bolesti. neke Još jednamogućnost vorena usta otvorena unena priljubite kad osoba u ugušenja besvijesnom jest i zrak u srećenoga njega. upuhavajte teške toku u opijenosti) stanju(npr. tako zrak u unesrećenoga Upuhavajte udahne u povraćeni sadržaj.

Utapljanje nakon svakih a sekundi, otprilike pet moru posebnoje opasnozbog veće da biste minute iliminute i prestanite pol vodi. soli u veće količine morskoj Uslijed tada disati. Ako li počeo jeste, provjerili je soli iz krvi izlazi veća koncentracije kako bi odmah ne na ga položite bok, Krv se u pluća. zgušćuje udahnuo eventualno količina plazme sadržaj. povraćeni se a mjehurići šok, plućni ispune inastaje svi bismo U današnjem plazmom. tempuživota, tehniku morali tu pružanja naučiti bilo pomoći. kojeg policajca, Z apitajte Štoučiniti? iličlana medicinsku sestru vatrogasca, i oni će vam rado Hitne veliki smrtnih Kako pomoći ekipe smanjiti broj da kako se to radi. se Kako Nadajmo slučajeva utapljanjem? spasiti pokazati učenike u ćemo u tome S malo truda i mlade školama početi živote? bolje volje, čini davno kao što se to biti teško. Jednosto već poučavati, neće organizacije, u naučimo svako Što mnogimzemljama. plivati. dijete tavno, to svatada Ako prije, bolje.

Drugo,osigurajmo srce ne kuca, utopljeniku da kome pomoć pružiti istodobno građaninu nauči m asažu ivanjsku provodite uvoditi utakvim Sva ta Naučimoga situacijama. srca. d isanje umjetno procedura, metode “usta dva plućapomoću imasaža, ventilaciju mora najmanje trajati sata, ilikako se na zove odredi drukčije. popularno "po- ako liječnik ne usta", kao rutinske života" procedure ljubac Dr. Ivo Belan prvepomoći. sezona

206

na

—-

o

=

Kako

_-.

--

=

primjenjivati sredstva

o

.-—--

—

.

-

-—---

o.

zaštitu od sunca? za

Smjernice postizanje

maksimum

za

zaštite

minimum

uz

Dolaskom lite

truda

ljeta vjerojatno sve

više že-

stvari: 1. uživati u raznim

dvije

aktiv-

2. i kuće zaštitti kožu svoju od raka i uzprijevremenog starenja suncu. rokovanog izlaganjem Međutim, li obaviti obe možete uspješno stvari? danas dobra sredMožete, jer postoje stva za od zaštitu kože sunca. Međutim, faktora može na to koliko do koži zrake na su one utjecati mnogo opekotina (to će ta sredstva biti ili raka djelotvorna nedjelot- kojenajdirektnije pridonose pojavi vorna.. o tome i minimalnu zaštitu a Ovdjejepar smjernica kože), pruža protiv kako te kako bi ultraviolentih-A zraka. ta kiseprimjenjivati proizvode Međutim, se maksimalni učinak. lina može nekih izazvati alerpostigao njihov kod ljudi vrste može sredstava: a Postoje gičnureakciju, i prljati dvije zaštitnih odjeću, sredstva doslovce tih koja štetne Zbog razloga, većina današnjih odbijaju zaštitnih zrake sredstava od i derivate ultraljubičaste kožedrugakoja sadrže PABKne te ih u nego odbijajuzrake, upijaju e, sebe PABK-a i meladerivati (slično kožnom pigmentu njezini zašprimarno UV-B sustav a u ninu, koji jeprirodni tićuju obrambeni protiv zraka,manjeprotiv UV-A zraka. stanice u mogu koži), prije oštetiti nego Prva sredstva ali su koži. dobra, nepraks brojevima Igra za obliku su i u tična primjenu, jer paste bi da premateško se čovjek priviknuo na paz aštitnog Broj faktora, označen svaki dan. čitavo zuje tijelo koliko kovanju će s redstva, pokazuje sredstva kozmetski su mnogo to sredstvo Druga vam duže izlaomogućiti kožu se i u ne prihvatljivija, bez da doživite jer upijaju suncu, ganje opekotine, na Na tržištu su u ostaju njenoj površini. u sa bi vremenom u usporedbi kojem raznim oblicima: tekućine, bez ulje, bilo kaksprej, dobili opekotine primjene krema. sredstva.

Na zašzaštitnog primjer, Vog faktor titno sredstvo safaktorom 15 Osnovni zaštitini u njima jeparaomogućuje kiselina 15 vam bi aminobenzoična (PABK).

Onaje sunčanje putaduže, što nego vrlo efikasna ultraviolentnih-B bez protiv mogli njega.

nostima

izvan

NAGRADNI KUPON održati stočarski godine međužupanijski sajam?

Gdje Vrbovcu a) b)Požegi Gudovcu. c)Bjelovaru | IME PREZIME će

se

ove

-

ADRESA na adresu: Nagradnekuponešaljite Ilica igru), 31/1ll, Zagreb

Hrvatsko

mljekarsko društvo (zanagradnu

207

=

---

-

-—

---—-—

-

---

>

-

-——-

-._

--

e

-—--

uzeti

obzir

Postoje ovogavalja takvih sredstaNeki u vezi ovih sredstava. još drugasvojstva razumijevanja faktorom i oni sa ne va. da misle se Čak najvećim nanošenjem ponovljenim kože. ako ih sa se kožu sredstva na ispire uvodstručuje njegova mogu pomoći — Ako i ne To planirate plivanje, uputnoje zaštita. nijetočno.Ponovljenim navodu. izabrati sredstvo sredstva s na o jeotporno koje stavljanjemkožuzaštitnog sredstvo voda i I faktorom se vodootporno 15,ponovo pružaprvobitna znojje koži. na sredstva općenito će bolje ostajati zaštita 15;ponovnonanošenje — 30. da se tada postiže treba ne sredstva zaštita znači primijeniti_ Zaštitna izlazite na 30 minuta barem prije nego bio 15 nekoliko Premda na u sunce. najveći godina je Prije uputama mnogim _ Pod idealnim faktor ste sredstvima on tim nema koji moglikupiti. togpodatka, je — bi bila za da koži treba toliko vremena ovo zaštita dovoljna uvjetima, važanjer okolnoskoličinu skoro onu mnoge zaštitne Međutim, kemijske svakog. upije mokao na će biti primjer, znojenje, brisanje, ti, koja djelotvorna. supstance sredstva količinu gu smanjiti i Nakon zaštitnog ponovo plivanja kupanja ustvari a i s občak ako i sredstvo nanesite na Zbog toga, djeluje. koji kožu, je koliko da zirom ne i voda lako sama mnogi ljudi znaju možda vodootporno. treba da se koža počne stvarno vremena od sredstvo sa većina kože, nije isprala danas se se ručnikom, preporučuju zaštitna nas kad iziđe izvode obriše crveniti, barem faktorom 15. Danas sredstva sa sredstvo. odstraniti zaštitno može pa faktorom i tržištu sredstva sa na postoje zaštita kožeobratite Kad u pitanju je iznad 40. u stručnim krugovima pažnju Međutim, p osebno: da lisu tako veliki faktori se raspravlja kada u između 10 i 15 na sati, vrijeme od 15 faktor veći uopćepotrebni.

Zaštitni zrake najjače.

UV-B biti indiciran u osoba su može koje jako se kada ste u vodi. Moždaćete osjeće morati dan ili koje cijeli svijetlopute i svježinom hladnoćom ćati z aštićeni Međudirektnim suncem. pod provesti voda reflektira zrake međutim vode, većini bit će u slučajeva dovoljan tim, na kožu. natrag faktor 15 do 25. Ako ste u pružite sumnji, česte

neke

zablude

i

Kod

svega i neka

ne-

u

—

—

sebi

Dr. Ivo Belan

zaštitu.

dodatnu

Redakcijski kolegij: dr. Ivo Mirna Božičević, ing. dr.

Brlek; dipl. Stjepan Banožić; ing.

Stjepan Belan; dr. Ivan Jakopović; dr.

Deneš; Stjepan Feldhofer; ing.

Stjepan dipl. dr. Zvonimir Štafa Keglević; prof. dipl. ing.

Stjepan urednik: Glavni i Čičmak; ing.

Juraj odgovorni dipl.

Nada Tehnička urednica: Vera Redaktorica: Rašpica; Volarić; dipl. ing.

Alka DomićLektorica: mr.

Kunić Nikola Božičević Crteži: ing. dipl.

Vlasnik | izdavač: društvo mljekarsko Hrvatsko Ilica | uredništvo: 01/424tel./fax: Zagreb, 31/lll, Uprava 420 kn Cijena: 2,50 Tisak:

208

mi

ma

bodova

—

m

—————

a

oompa

TISKARA

Orbis

d.d.