Mljekarski list 6-1996

GODINAXXXIII

AKTUALNOSTI u

Sijeno, |

sušena

(dehidrirana) krmiva

Sijeno, sušena

(dehidrirana)

krmiva

međusobno dobiva sušenjem zelene Sijeno mase, Sušenjem sušenja. načinu kakvoći i sadržaju ivrstama razlikuje trava, po se na mase se snižava sijeno jamči da što sigurnost 14vlagazelene za stočnu 15%,hranu. može duže čuvatiikoristiti travne

se

se

a

Sušenje obavlja prirodan sijena tako da se trava u tankom sloju način, tlu ili sunca izloži jahačima) utjecaju (na da se uz ilina i način, vjetra, umjetan ili u suši struji pomoć uređaja hladnog zraka. toplog se

na

klasu

dobrih

sijenu prvu čine visoke trave: trava lisičji repak, franlivadna vlasulja, klupčasta oštrica, a od cuski i mačji repak, talijanski ljulj, niskih trava: bijela, vlasulja rosulja i crvena, obična livadna, engleski ljulj, Od su močvarna vlasnjača.leguminoza i crvena, najznačajnije: bijela lucerna, hibridna klimatske i meteorološke i smiljkita kokotac, djetelina, prilike, tlo, gnoPrisutnost vrste razne legu- jidba, i način grahorice. a k ošnje. posebice vrijeme kakvoću minoza (dje- Čestose zbog nepovoljnih poboljšava sijena klimatskih i telinsko-travne smjese). kasni s košnjom meteoroloških prilika nekim Prema dozsastav Kasna trava. istraživanjima, košnjaomogućava loših trava i i je, rijevanje djetelinsko- smjesasadržavao širenje sjemena ovisno o ima 1). trava (tablica korova. djeteline: travnihpostotku manje bjeStarija odrveni i više S se u sadrži celuloze, lančevina, povećanjem sijenu djeteline i minei bjelančevina probavpovećava vrijednosti postotak jehranidbene slabije sirovih tratina Kasno vlakana, ljivosti. košena postotak rala,asmanjuje sporije da i visoko uzi probavljivost. regenerira štoznači je bolja rijetka, jer postaje rasle trave Na i botanički sastav rast n iskih, sprečavaju razvoj trava, trava. vrlo uvelike i količinu često kvalitetnih utječu: prizemnih, kakvoću sijena ovisno o Tablica 1. Sastav djetelinskodjeteline postotku smjesa travnih Suhe Postotak vlakna pepeo djetelinetvari bjelančevine mast % % % % U

livadnom

01010 2525 5050 9090 100

85 85 85 85 85

%

%

6,4

1,8

28,6

4,8

43,4

7,6

2,0

29,2

5,1 i

41,1

8,4 10,1

2,2

40,6

6,2

39,5

11,9

2,2

28,2 27,2 25,4

5,6 7,6

37,9

:

g

2,0

:

,

-

kasnom

tlu na Dakle, košnjomdobivaju Uobičajeno sušenjesijena i hranidse za niži vremena, prinosi sijena sijeno slabije uspješno provodi toplog bene dosta u s bez a sunca, vrijednosti. područjima oborina. tlu oko na se Sušenjem gubi to a Ranijomkošnjom, je početak 40-50% hranidbene a vrijednosti trave, većine kada visoke trave cvjetanja trava, loše i kišovito uz više. mnogo vrijeme ne rastu još smetaju niskog prizemnog rezultati ako se se Bolji postižu sijeno tratina i a bilja, gušća, količina postaje od na suši uzdignutozemlje,napravama hranidbena kakvoća vrlo dobra. sijena je obliku u (jahačima) ljestve, piramide, Rano sadrži više košenosijeno bjelan- brklji i sl. minerala i čevina, (posebice fosfora) vitamina ima i u sušarama sušenjem (karotina), Umjetnim (demanjeceluloze hranidbenu ili i bolju vrijednost strujom hladnog toplog probav- hidratorima), brzo oduzima se ljivost. zraka, biljkama voda, brzo se i fermenzaustavljaju oksidacija Ako vremenske loše sprečavaju tacija, prilike tako da očuvana većina ostaje i razkošnjusušenje sijena, gospodarski Tako se dobiva vrlo hranjivih sastojaka. lozi da trava se na nalažu ipak vrijeme dobro sijeno visoke hranidbene vrijedda se više hrani zeleno ili da se kosi, što nosti.

Troškovi umjetnog sušenja (dehidsilira (sjenaža). vrlo tako da su, racije) međutim, visoki, ta vrsta koristi se Za treba odabrati za sušenja većinom sušenjesijena zelena krmiva veće hranidbene kakvoća vrijedpovoljno vrijeme, jer. sijena kao i za uvelike ovisi o npr. i dehidraciju proizvremenskim prilikama nosti, brašna kukuruzne Ako se lucerne, biljke, sušenja. trajanju sijeno dugosuši, vodnju sirovih rezanaca se i oksoje, graška, šećerne hranjiva razgrađuje gubi mnogo sl. i repe tvari. i sidacijom fermentacijom organske Uz iz lako ugkiša bilja ispire topljive to, visoke i Primjerice, zbog trošcijene minerale i ljikohidrate (šećere), od vitamine, kova odustaje nekih se dehidracije a i se uslijed vlagerazvijajuplijesni krmiva kojasadržavaju vode mnogo pospješuje truljenja. voćni i sirovi proces (pivski grožđani kom, trop, može iako to biti Važna i tehnika o krepini rezanci), Čestim gotovo je sušenja. se i način jedini n jihova iskorišćivanja, jer retanjemgrubimmehaničkim postuplake ne cima lome se i mogu i zbog pokvarljivosti sušiti otpadaju nježni dijelovi načinom. hranidbenu prirodnim listići bilja koji imaju najbolju a samo ičuva u se obično vrijednost, ostaje grubastabljika Sijeno sprema plasslabe hranidbene To posei na tavanu vrijednosti. tovima, kamarama, (sjeniku) bice za suhom i na U vrijedidjeteline (leguminoze). sl., uvijek zračnommjestu. tako više biti ne spremljenom sijenu do trave smije 38% se Sušenjem vlage gubi od 18-20% se vlage, jer s priječiti moraju dinajviše hranidbene vrijednosti zbog i oksidacija fermentacija organske tvari, sanja (oksidacije) pokošene Stoga biljke. i i to razvoj plijesni kvarenje (zagrijavanje biti mora a razdoblje što kraće, samozapaljenje). i Daomogućavaga lijepo toplo vrijeme.

38% ima veliku kao volulimsušenjem sijena, ispod vlage, Sijeno važnost tvari minozni su dio obroka gubici hranjivih zbogoksidacije hranidbenog prežiali se kao na manji, povećavaju gubici uslijed vača, jer hranjivo povoljno djeluje listića loma i i mikrobiološki sastav bumehaničkogoštećenja, konzistenciju rad . bilja(posebice nježnihdijelova ragova pri sadržaja, preživanje,buraga i i Izuzetnu sušenju djeteline lucerne). peristaltiku crijeva. pozornost se

147

| 0 Sijeno livadno Kukuruzna prekrupa

Posije

Repičina sačma

FOSFONAL

VAM

-

premiks

/ dan) mliječnost (litara /dan) <<<.

REKNE

kg kg kg

(suncokretova)

g GK

fosfora. Karotina

ima

oko

5-

posvetiti 0,2% prilikom 20 sadržaja mg/kgsijana. lucerne, zbog visokog sijenu i karotina. davati bjelančevina, kalcija kravama se preporuča Dojnim sadrži oko 4-8 a na junadi Općenito, leguminoza sijeno kgsijena dan, tovnoj dan oko i uz više na samo drugu bjelančevina (12kalcija (1,50,5- kg i Fosfora ima krmu samo osnovnu silažu drugo).

2,0%). malo, 0,316%) 2,0(pašu, iznosi oko a hranidbena vrijednost 0,5%, 0,4Velike količine ne daju dovoljno sijena ima lucerne i djeteline Sijeno 0,5h.j./kg. i koriste za visoku proizvodnju energije karotina znatno više (70- mg/kg) se i u većinom slabijoj proizekstenzivnoj Svi ti livadno veoma nego sastojci sijeno.170 2). mlijeka (tablica vodnji kravama.

Fosfor su dojnim potrebni i i u vrstama uvodu teladi tov, sijena nedostaje drugim u Mladoj teladi, pri voditi računada treba u se za se dodaje junicama koje uzgajaju rasplod, kao i svake dopunskim smjesama, energetska kao i prilikom naglepromjene kukuruzna krmiva izaziva i (kukuruzna prekrupa, (što načinadržanja .hranidbe visoku silaža i što treba davati u proiz- stres), sl.), osigurava dovoljnim sijeno da na vodnju mlijeka. ga količinama, imajuuvijek sadržava oko: livadno raspolaganju.

Obično sijeno sirovih bjelančevina, 27-31% 6,5Feldhofer Dr. i sirovih Stjepan kalcija 0,60,18,5% vlakana, 0,65% hranidbe

treba

krava

arundinacea) Blještac, svjetlica (Phalaris Kval.

S: D

Z:D,

(Vdsel.)

Blještac visoko, Lišće ovisno o uvjetima. jevrlo dugo i licu široko često i do 20 mm. na Lišće je vrha i na rubovima zašiljenog hrapavo, Jezičac zelene (ligula) je svjetlo boje.

Metlica kožnat. jestisnuta, bijel, velik, raširi.Iz velika i do 20 cm. U se cvatnji naraste

Phalaris

arundinacea.

100-250

a1-a2:

cm

habitus, b:

jezičac, klasić, prašnicima, f1-f2leđne, s pljevicama, plod plod f3: bočne i trbušne strane Hu, (H, W) c:

d: tučak

e:

s

s

148

samo

Čitava jedneetažetjera dvije grančice. metlica crvenkasto jenajčešće obojena.

Vrlo dobro

obrašćuje nasipe derine se takovim na preporučuje pa Obuvenac nosi osit. ne buseva. staništima presađivanje manjih U nas je slabije rasprostranjena, Na travnjacima dolazi na poplavnim i uglavnomuz rijekepotokena proz- zamočvarenim i mokrim ako staništima, redovito račnim, plavljenim površinama su prozračna.

Ne podnosi dugo stags vodom u oscilirajućom podzemnom vodu.

Dobro na nirajuću uspijeva lakšim livadama Phalamočvarnim zajednice tima u ali i na visinskim nizinama, rietum i trščacima Phragmition.

Vrlo zimu.

Podna položajima.jeotporan nosi i U literaturise navodi da se brzo Širi zasjenu.

Dugotrajan starijoj je.

U a na i presjemenom vriježama. proljeće otvrdne, povoljnim tjera staništima kasno. Iza raste ostale vrste i vrlo se rano, ali cvate ih. sjetve zasjeni i biti ali može razvija već potisnut, sporo Podnosi kada se ispašu.

Napasuje je u vrlo drugoj godini dalje, je agresivan pa visok 30-35 U cm. ladino s smjesi i vrste u sve a na popotiskuje tratini, i za djetelinomkošnjunapasivanje daje narednim u staništima voljnim godinama vrlo dobru krmu vrlo visokih U prinosa. urode zelene mase dominira, dajući takvim na smjesama odgovarajućim često i 100 ako preko t/ha, jeintenzivno staništima više urode zelene mase daje d ušikom. gnojen odnosu u ostale na i do 25 često smjese Za kosi se Vrlo vrsta za tha sijena. sijeno prije jeperspektivna smjese Takovo ima na lakšim tlima i za nametličanja (rano). sijeno vlažnijim košnju visoki ali se Osim nove bjelančevina,zbog postotak naročito selekcije. pasivanje, velike mase i i vrlo krupnih teško stabljika suši, blještaca postojedruge perspekzato u i silirati. tivne vrste roda je proljeće jesen b olje ga Phalaris. i vodo-

Stoklasabezosata (bromus inermis) Kvaliteta

=

S:

zelenom

kao

u

Stoklasa

Z: D

<

20%

bezosata

s

ima

>

20%

i čvrsti

gusti bus. Širi se i podzemnimvriježama sjemenom. dobro Prodire Korjen je razvijen. do 1 m u tlo. Iz busa lišće tjera kojeje i do 20 cm a 8-15 mm, dugo široko valovito s ruba kutom podoštrim prema Grube stabljici. jenervature. Plojka je a i dlake gola,možeimati rijetke (ekotip). i su do Lišće stabljka svjetlozelene Rukavac lista skoro sivozelene boje. je zatvoren. visok.

Vlati narastu Jezičac je i do 130 cm i nakon su visoko, krupne Cvat rastresita metličanja ogrube. je velika metlica.

Klasići su 6-8 sa šiljati Bromus inermis. cvat dio (gornji Obuvenac Plod nema osat. cvjetova. b: je c: stabljike), grančica klasićima, 10-15 mm.

1000 teško d: f: e: dug sjemenki je klasić, plod pljevicama, jezičac, lice lista KI, se 50 grama.

3,5Sije (F, W) kg/ha sjemena.

4,0 .

a:

s

s

149

svibnja. polovici drugoj Proširena je intenzivno valiske kserofilnim i potencijal joj gnoji vlasulje vodnjava travnjacima visok. joj je vallesiaca).

Odgovaraju (Festrica ilovasta suha i oclakša pjeskovito rahla, i da košnju Budući podnosi napasiako ali i riječni nanosi, ritovi, jedita tla, za dugotrajnih je sjetvu vanje prikladna ima vapna u tlu. Ima dobru pokrovnost. livada i pašnjaka do 10% u s udjelom i Vrlo dobro koristi navodnjavanje gnojid- tratini u semiaridnim i aridnim uvjetima i a bu. Proširena u aridnim područjima, je DTS. Sije se u u krasu te za smjesama Dobro i podnosi s lucernom icrvenom podnosi poplavu. na svjedjetelinom i sušu. Ne odgovaraju joj žimtlima, golomrazice suhim tlima sa a na smiljkitom visinski i položaji. planinski roškastom i esporzetom. bezosata Stoklasa je dugogodišnja 40U kulturi mase čistoj daje prirode trava jeprodor(10- godina).

Osrednje Kvaliteta krme oko 10 a t/ha. sijena 50, određenim nosti. Prodorne vrste na 12 U ovisi o staništu i vremenu košnje.

Podnosi staništima mogu jepotisnuti. brzo suhim ( vlati). ogrubi uvjetima 2-3 i (gaženje). košnjunapasivanje Daje nakon otkosa.

Dobro regererira košnje.

Prof. dr. Zvonimir Cvate Štafa Rano u proljeće kreće vegetacija. u

kserofilnim

i semi-

Ako

u

na-

krava

sustavi hranidbe

Gospodarski

se

rasplodne razvoju, životinje najjeftinija krave u proizvodnji i krmiva za preživače, se a mlijeka. njome postiže životinje Uz dobru i najviša mlijeka. proizvodnja slasastavu Ovisno o tla, kemijskom i travu do sitosti krave će davati pašu i u travi može gnojidbi oborinama, boj U i dnevno litara 13-17 mlijeka.paši nema a najčešće nedostajati fosfora, i travi ima dovoljno energije zelenoj ima prei (jer magnezija natrija dovoljno i vitamina i minerala. bjelančevina, Kalcij višekalija). da fosfor su u dobrom omjeru zadovolje ako tratina sadrži a višedjepotrebe, sada krmni obroci moraju S obzirom čak i biti može bjelančevina kalcija teline, omosve što tvari, državati hranjive visodobro krave iu za s štoje suvišku, da se odgovarajuća gućava postigne kom mlijeka. proizvodnjom travu treba uz pašui zelenu mliječnost, krmi: dnevno dodavati u i sunca na dopunskoj Kretanje govedadjelovanje do 2 i kukuruznu mlade ima za (1 kg, prekrupuposije paši posebnuvrijednost Paša

Tablica

i zelena

trava

su

1. Hranidbeni

obrok

krava

u

uz

pašu

i zelenu

_16[18 | 20| 25 Paša

Sijeno lucerne Kukuruz prekrupa Posije FOSFONAL Sol

150

rastu

travu

krava treba davati

vitamin

A

držanje 30.000

vitamin

D

5.000

vitamin

E

260

Uz

i

štalsko

ij.

1.j.

Lj.

još:

sijena najčešće u ekstenzivnoj, niskoj proizupotrebljava i ali na su vodnji mlijeka, sijeno upućeni stočari u sa krajevima mnoginapredniji krati s malo su žrarkim kiše, ljetom gdje ka zelene a nema razdoblja vegetacije, Tu ni važno oraničnih usjeva.jenaročito i da se trava na pokosi vrijemespremi kvalitetno _hranids sijeno najvišom ilida se kao benom Livade i treba iskorištavati vrijednosti, spremi travnjake također da Ako a se sustavom. osiguraju pašnovrijeme sjenaža, krmiva kao: travu treba na voćni pivski dopusti, vrijeme pokositi dopunska trop, košnim i i kukurzno osušiti i dobro zrno (tablica (početkomcvjetanja), kom, klipdrugo. košena Kasno i loše 4i5) spremiti sijeno. hranidtrava ima mnogo sušena slabiju što može bitivelika šteta benu krava Tablica 4. Hranidba vrijednost, sjenažom stočare krave hraniti za kojimoraju mliječnost(litara/dan) pretežito sijenom.

energetski dodatak), FONAL do 100 g, kao fosforno mi(50 neralni isol klorida dodatak) natrijeva (50 ilibrikete soli za 9) (tablica 1). lizanje i Uz to neovisno o sadržaju jedobro, dodavati: vitamin A osnovnojkrmi, D 5.000 i vitamin E 30.000 vitamin i.j., i.j.

260 i.j. po kravi/dan. ifosforni

kao

FOS-

Veća

količina

se

sijenomvećim davati visoku ne može proizvodnju Repičina (suncokretova) uzdržne sačma mlijeka, jerjedvazadovoljava krava i 2 do 3 litre Za KOSTOVIT potrebe mlijeka.

(PLIVA) uz višuproizvodnju je sijeno Davati sijeno2 do 4 kg/dan potrebno više dodavati krmiva i krmne krepkih krava i Tablica 5. Hranidba 2 i pivskim smjese. (tablica3). sijenom tropom Hranidba

Tablica

količinama

u

2. Hranidba

krava

sijena

|kukuruznom

većom

količinom

prekrupom

mliječnost(litara/dan)

Krmiva

710

mliječnost(litara/dan)

Livadno sijeno Pivski

Krmiva

trop

Kukur,

prekrupa Krmna smjesa s 12% sirovih bjel.

Vapnenac

Livadno

sijeno Kukuruzna prekrupa Krmna smjesa s 18 % sirovih bjelančev.

Tablica

3. Hranidba

sijena

| kukuruznim

kg *

kg krava

većom

klipom

Krmiva

sijeno Kukuruzni klip (mljeveni) Krmna smjesa s 18 % sirovih bjelančev. kg Livadno

Soda

bikarbona

58

8|

8|

8|

8|_

10

10[

10[

10|

10

4

S

S

5

3|

+

|

12

4

60|

60|

60|

60|

60

100|

100|

100|

100]

100

količinom

kakvoće Sijeno jenadalje hranidbi u preživača, ophodno zdravoj mlade i posebice stoke, jer rasplodne sastav održava mikrobiološki buragova održava rad želuca i sadržaja, pravilan rast i crijeva, razvoj organizma.

Sijeno treba biti na u dovoljnim raspolaganju svim u razkoličinama preživačima dobre

ne-

151

DIONIČKO DRUŠTVO ZA

INDUSTRIJI

Potpune dopunske i

e

dodatnu

GUNDULIĆEVA NUDE

hranu

PRELAC

Mliječnu zamjenicu

HALMAC

-

Krmnu

za

krmivima

sa

telad,

za

janjadkozliće i

smjese telad, janjadkozliće gorower krmnu krave i za junad dopunsku smjesu mliječne i

za

smjesu

za

krave

muzare

sa

13 ili19

% sirovih

proteina

sadržajemproteina(SP) od Rhone-Poulenc za preživače najvećeg proizvođača

Proteinska

krmiva

aminokiseline

cuska) e

CROATIA

-

VAM

miješanjebiljnim

za

janjad

SUPER

Co.

45, HRVATSKA

PROGRAMA

i kozliće

Starter i

STOCK

I

smjese

krmne

Univerzalnu

JOINT

-

ZAGREB,

IZ SVOG

U POLJOPRIVREDI

PROIZVODNJU

TRGOVINU,

I VANJSKU

UNUTARNJU

i sintetske

visokim

sa

(Fran-

sačma sačma 33% 40% suncokretova Sojina SP, SP;repičina kvasac dehidrirana lucerna 65% 40% 15% brašno SP,posije SP, SP;riblje SP, sačma

15-19%

45%

SP.

\ e

i

Sintetske

zaštićene

aminokiseline:

i fosfora

kalcija (Belgija)

Izvori

od

98%

DL

METIONIN

vodećesvjetske kompanije

Monokalcijev (MCaP) najmanje 22,7%

e

Dikalcijski (DCaP) najmanje

fosfat

Stočnu

kredu

L

LIZIN

Tessenderlo

e

fosfora

s

fosfat

i 98%

18%

s

fosfora

i 25%

i 18%

Chemie

kalcija

kalcija

vapnenac najmanje kalcija vitaminima dodacima i Premiksidopuštenim bogate mineralima, predsmjese ISILAC ZA TELAD MLIJEČNAZAMJENICA

e

s

-

38%

e

-

PRODAJA:

Zašto

KRMIVA

Tomićeva Zagreb, 3,

tel.

hraniti telad

275922,

Fax 434-826

mliječnom zamjenicom Hranidba teladi ISILAC i nego jejeftinija mliječnom sigurnija zamjenicom ISILAC-a kn i 8 mlijekom.

Cijena jednogkilograma je8,7 potpunozamjenjuje litara Telad i mlijeka. hranjena mliječnom zamjenicom manjeugibamanjepoboljeva.

PROVJERITE

152

1 UVJERITE

ISILAC?

SE!

Uz hranidbu silažom treba dobljima promjene upozoriti ili hranidbe. kakvoću ikiselost držanja tehnologije natehnologiju siliranja, se U s silaže.

Lošim može siliranjem povrzbog poljodjelstvu oraničnim i 30% treba hranidbu oksidacije, plijesni trulenja, izgubiti šinama govedausmjeriti i tvari iz siliranih kukuruznu na više h ranjivih što krmiva, kukuruz, silažu, gomoljas- može da ta i krmiva. obezvrijediti stočara nastojanja drugasočna Loša krmu. siproizvedu stočnu jeftiniju može biti uzrok i golaža oboljenjima Kukuruzna silaža ima enerveda. dovoljno krmu za i do 7 gije uzdržnu proizvodnju 10litara Tu međutim hranidbu nedosGospodarstva mlijeka/dan. kojatemelje oranicama na i treba uz kukuruznu upogoveda tajubjelančevine trebaju kao krmiva: repu, silažu dodavati lucerne ili trebljavati repinlist, sijeno odgoi krmnu više kukuruzovinu, krumpir s drugagomoljasvarajuću dopunsku smjesu ta krmiva.

Hranidba može krava se i 6 7). bjelančevina (tablica također veći dio na temeljiti godine zelenim krmivima oranica s (zelenim Tablica krmnim 6.

Hranidba krava zelenim kukuruznom slijedom): uljanoj repici, silažom i krmnom smjesom žitaricama, grahorici, grašku,grahu, krmnom i lupini, heljdi, sirku, soji, kelju | mliječnost (litara/dan) | (litara/dan) kukuruzu. = IBRREREH i kod

stresa

Sijeno lucerne

kg

Kukuruzna

kg

silaža

Krmna

smjesa s

13-14%

sir. bjel.

Tablica

7.

silažom

i

svake

Na

krmivima

kg

Hranidba

krava

kukuruznom

dopunskom (super 30)

krmnom

smjesom

Sijeno (lucerne) Kukuruzna

se

s

osnovnim

postizati prosječno naj5 do 7 litara s manje mlijeka/dan, što mora trošosnovne cijenom pokrivati kove krme i krava. troškove držanja Veći dohodak iz proizvodnje postiže mlijeka se tek daljim više poticanjem proizvodnje ili krmivima pašom krepkim mlijeka (koncentratom ili krmnim potpunim smjedo sve mosama) najviših genetskih gućnosti. mora

S

prekrupa Dopunska krmna smj. s 30% sir. bjel.

Potpuna krmna smj.

18%

reći da

silaža

Kukuruzna

s

kraju

treba

sir. bjel.

Proizvodnja silaže goveda silažom ima kukuruznom posebangosinteres za podarski stočare zbogdobrog i oranica i veće potpunijeg iskorištavanja mase krmiva. dobivenog i hranidba

dodavanjemkgkrepkih dobivati mora se smjese jošpovrhnaj2 litre Prema tome manje mlijeka. krmnih i dodavanje smjesajeisplativo ako krava se u dajegospodarsku korist s većim a očituje izlučivanjem mlijeka, krmne izmora cijena smjese potpune nositi od 1 litre što manje cijene mlijeka, sada _krmne je slučaj (cijena potpune a u otsmjese 1,5- Kn/kg, mlijeka s kupu premijom 1,91- Kn/l).

1,8 2,0 Dr. Feldhofer Stjepan 1

krmiva

ili

=

=

153

krave za mužnju

Priprema

Mužnja priprema brisanjem isisa. Sisne čaše ne sažom vimena stanovištima izvedenim smiju higijenskim vlažno vime. nikada na se se dobri rezulza Ručpostižu postaviti strojem mužnju nikada nik treba čvrsto tati u se iscijediti, količini (krpu) koji očitujupovećanoj nad stada. i 1.). posudom(sl. zdravlju Preduvjet mlijeka boljem i da se da se Ako su vime i sise vlažni primjenjuje pravilno je stroj isparavanje dobro s kravom će ohladiti postupa. usporiti vime,pa mogu vlažnih sisa mužda za ispuštanje mlijeka.

Zbog Zbogtoganastojati vrijeme što sisne čaše vrlo čvrsto tišina. tako bude može prianjaju, Mužnju valja priprenje oštetititkivo sise. određenim miti da se uvijek obavlja redom (ritmom).

Uslijed grubogpostupkrava a to ka i buke postaje nemirna, na utječe otpuštanje mlijeka. nepovoljno bile mužene S kravama nisu koje prije treba oprezno i u prvo strojem vrijeme se brzo pa priviknuti blagopostupati,će na mužnjustrojem.

Svrsishodno

konstruiranim

i

i ma-

se

prema

SI. 3. Zdravo

mlijeko» ili za Uporabaposude predmužnju za kontrolu isto su tako provođenje mjera važni kao i vimena. Predmužnja brisanje i = otpuštanje — mlijeka podražava li zdravo. omogućavaprovjeru je mlijeko da se time se sprečava Osim prvi toga,

posude

SASE .

e

ar

NOE

aki a

ka

43

m.

.

VAL

SIS

SI. 2.

Krpu

raširiti

154

treba

pad

ooo

ruke i preko podlakticom

u

mlazovi

sadrže

mlijeka, koji ostalim s roorganizama, pomiješaju mlijekom.

Iz svake

mnogo

mik-

moraju mlaza.

Ako ili crveno puna je mlijeko kravu izsadrži pahuljice, dotičnu valja musti i da to posljednju pripaziti mlijeko ne

sise

izmusti

se

2-3

zarazi ostalo.

-,

Muzač

vremena.

mora

dobro

poznavati

Zbog opasnosti pred- svoje krave i znati kada su za spremne obaviti u za mužnjuvalja posudu predTo vrlo važno za brzo i mužnju. je pažljivo nikada ili u ruku na mužnju pod štale.

Krava izmuzivanje. za jeopćenito spremna mužnju Muzač 1-2 minute vimena nakon utvrditi Kravama može opipom pripreme. li krava lako treba se vrlo malo Ako muzu za su koje je mužnju. spremna da počnu vremena vime i sise dok krava otpuštati mlijeko, nabrekle, jespremna kravama duže se sporo treba muzu za koje mužnju. od

zaraze

-

GUMEX: non

FaRmo pe

PODUZEĆE

ZA

PROIZVODNJU

ZAGREB,

OPREME

ZA

STOČARSTVO HARAMBAŠIĆEVA 15

Tel./Fax: 01/228-886, 2335-269 V

om ZA VIŠE MLIJEKA

SUVREMENA Muzni i ostala štalska male i velike za uređaji proizvođače mlijeka oprema OPREMA

e

15119 Harambašićeva

ha 10000 GUME! Zagreb, Hrvstska X

£> Ala

FRAM

Laval

.

>

TelelonTeletar: viza za. zn zo .

Agri

u muzne Ovlašteni prodaja Hrvatskoj najkvalitetnije opreme Laval iz Švedske.

Agri

servis

i

Alfa

155

Cisticerkoza

goveda

prilično otporne smrznutom kim u trakavice pa temperaturama, tek nakon 24 i do 15 3-8 iznimno mesu a metara, propadaju (na-5%C) duga i na a i živi u tankom metara sata, čovjeka. stradavaju temperaturama crijevu višim od 70"C. zreli Od zrele trakavice se otkidajuzadnji izlaze s izmetinama. članci punijajašacai ikričavih ne Liječenje provodi goveda Iz članaka se jajašca koja se, jerse ikrice u mišićima oslobađaju ne mogu dolaze u i vodom sushranom uništitinikakvim sredstvima. probavni oslobode tav se iz goveda, gdje jajašaca nastanka te bolesti Za sprečavanje Oni zid, probijaju crijevni embriji da o nemogućiti najvažnije govedima je u se u krv i prenose dospijevaju krvlju izmetinama. dođu u dodir s ljudskim organe u tjelesrazličite i tkiva, poglavito ikrica U odavno se no Bolest kod mišićje.mišićima razvije čovjeka je poznata bovis iliC. Ona se Računa da raširena se i u (Cysticercus inermis). je je svijetu. nakon 4 dosta brzo češća se u pa tjedna razvija, zemljamagdje govedsko veličinu od 4 mm, nakon 12 i meso pečeno običava dosegne nedovoljno jesti ima 5-8 mm, 18 U a nakon sušeno meso. se tjedana promjer govedsko gdje jede dobro 7-8 mm.

Ikrica brane (bobica) je običaji tjedana zemljamagdjevjerski i lako bolesti mesa ove mjehurić ispunjen uživanje vidljiva uočljiv govedskog Kod bistrom se ikrice nema. tekućinom. goveda praktični nalaze u najčešće žvačnimmišićima, Jedini domaćin govedo, je prijelazni i a mnogo u srcu jeziku, rjeđe drugim premdamogu bitiinvadirane iovce, koze i invadira se Čovjek mišićima organima. i životinje. druge ako meso, ikričavo govedsko pojede da se trakavicu Za ovu kuhano ili u svojstveno je pečeno, kojem nedovoljno članci otžive Došavši ostale ikrice. u su često pojedinačno njezini probavne čmar kreću kroz i katkad se ikrica se oslobodi živo kidaju, opna organe čovjeka, Zaraženi izlaze iz aktivno želučani se ljudi crijeva. pričvrsti (razore sokovi), je često ili krevetu ih nalaze na u sluznicu i do za rublju. crijevarazvije zrelog kad zrele članke Trakavica utankom oblika, počneproizvoditi čovjeka živi crijevu Ciklus se tako pune jajašaca. nastavlja. i uzrokuje poremećaje, naročito različite sluznicu kod Oštećuje teške djece.

Kod ikricama s u goveda razvijenim se na drži glavom mjestima gdje crijeva srcu, jeziku mišićima (žvačnim mišićima, antienzimima ometa uz crijeva, stijenku i nalaze se nikakvi znakovi ne drugdje) i hrane razgraresorpciju razgradnju bi se bolesti na temelju kojih mogla đenih unatoč dijete proizvoda hrane, utvrditi cisticerkoza. Bolest se sa pa sigur- dobrom teku Ako se mršavi. jakog utijelu može utvrditi tek kada nošću priklanju, nalazi samo čovjeka trakavica, jedna nađu ikrice se (bobice). ali ako dai nema, znakova bolesti gotovo nalazi više trakaI kod obose u crijevima djeteta mnogihdrugih parazitarnih kod znakovi će bitiizraženi. Opažaju slabih se ljenja, invazija,vica, pogotovo uzibolesti nisu nakon znakovi ali smetnje probavne izraziti, organizam uglavnom i slane i kisele hrane. Pokatmu se trpi smanjuje otpornost, manjaljute, kod kad a se glad, grla. javlja prekomjerna pogotovo visokoproduktivnih Govedo

156

razvoju ljudske jeposrednik Trakavica Taenia je saginata. u

Ikrice su

prema

nis-

nestaje teka, čestogaljudskim važna nekim boredovita obvezatna đenjeprema jelima.

Tijekom preventivna mjera j e lesti se pojavljuje mučnina, klaonicama podrigivanjekontrola mesa u goveda i isto tako i bol se ne a povraćanje, koja Meso (veterinarskokontrola). da locirati u trbuhu.

Kod i djece žena u se ikrice sanitarna goveda kojem pronađu različiti se mogu popojaviti živčani se proglašava uvjetno svrbež uporabljivim. i Uvjet Bolest remećaji, kože urtikarija. na 24 -5“C lako se je nalazom smrzavanje tijekom sata, razmjerno dijagnosticira zatim vodi ili zrelih čanaka izmetu. u vreloj kuhanje sterilizacija u u autoklavu dva na sata.

100“C bolesti se na tijekom Suzbijanje temelji Slično trakavica i kod i sviu uništavanju oboljenje prisutno crijevima je ljudi da dođu u nja. onemogućavanju govedima povremeno

dodir

uz

s

izmetom.

Veoma

:

Cisticerkoza svinja kavice a Svinja je prijelazni domaćinljudske (Cysticercus cellulose), kojeje trakavice Taenia solium živi u ili koja nedovoljno kuhano,pečeno pak tankom sušeno.

Ta trakavica iz bobice U čovjeka. crijevu je čovjeka crijevima izađe 2-3 m, a može i narasti i se na trakavice obično dugačka glavica pričvrsti do 8 metara. sluznicu Trakavica Zreli članci se nalaze na zatim raste crijeva. dok ne trakavice zrelost.

Tada i se s se, pa dostigne kraju spolnu odbacuju stvarati zrelim | sa izmetom iz U sredinama počinje članke jajima. izbacujutijela. tako sve zahoda i nema u krug. gdje drugih higijenskih ili unatoč kod se uređaja gdjeljudi higijenskih Prilikom slabijih invazija svinja nuždu ili znakovi ne bolesti.

U slučauređaja kuće obavljaju pokraj opažaju na lako dolaze do veoma naspašnjaku, svinje jevima jakih može invazija izmeta u se nalaze i pa ljudskog kojem članci tupiti paraliza jezika, donječeljusti. zrelim sa trakavice T. solium. SviAko se ikrice nalaze u nogu, nasjajima mišićju trakavice može invadirati u a se njasejajašcima taju smetnjehodu, mogu pojaviti i uz vode i hrane. u živčani pomoć zagađene poremećaji, hodanje krugu, što Nakon i zreli s napadaji padavice svinja članak paraliza cijelog pojede tijela. kod otekline se iz u se osNadalje, svinja pojavljuju jajašcima, crijevima jajašca slabokrvnost i živim Na lobode trakavice po se raztijelu, proljev. embriji koji krvlju cisticerkoza se nesu a se svinjama najjednostavcijelom tijelu, zaustavljaju po strane U mišinije utvrđuje pregledom donje u tjelesnom uglavnom mišićju. sluznice i otvora. ćima raste i za 3-4 jezika, očiju izmetnog larvica mjeseca Na nalaze se veličinu od 5-10 mm. spomenutimmjestima dosegnekrajnju bobice veličine zrna do zrna Bobice i su bistrom pšenice pa prozirne ispunjene se graha.

S igurna a u uvrnuću d ijagnoza postavlja tekućinom, stijenke razvije tek zaklanih mesa u pregledom se svinja Larvica u glavica(bijela mrlja). klaonici (veterinarski pregled).

3-6 Bobice mišićima živa godina. ostaje nalazimo u i može ne se mišićima Liječenje ždrijela, ikričavosti jezika protiv trbušnim odnosno se bobice žvačnimmišićima, mišićima, poduzimati, jer ikrice, u u mesu i ne u noge ošitu, mišićima živih stražnje ničim svinja mogu međurebrenim uništiti. mišićima. Čovjekse invadira kada pojede Nastanak cisticerkoze svinja najjedzaraženo meso larvom te trase svinjsko nostavnije suzbija sprečavanjem .

157

potrbušnicu, jetru, Gradnjom mišiće, ljudskim Prema nužde zahoda i u istraživačima, najčešće pojedinim zahodu, obavljanjem oku i larve upravo su u moći dolaziti u dodir s izneće lokalizacije svinje moći ni neće metinama se mozgu. pa čovjeka biti a meso da otkinuti Pokatkad se invadirati, njihovo neće opaszadnji dogodi no za čovjeka. trakavice sa zrelim jajašcima Drugavažnapreventivna članci zbog obvezatna kontrola svježeg antiperistaltike mjeraje sadržaja crijeva (kretanja danas se mesa u svinjskog koja provodi natrag želucu) dospiju natrag p rema Danas velik samo u klaonicama. se, još oslobode želudac. Tu se a opne, jaja na rašire gospose kolje privatnim brojsvinja tijelu. embriji krvlju po cijelom bez veterinarske kontrole bolesti u su darstvima, i liječenje uskoj Prognoza čime stvorena za mesa, bobica vezi s u je pogodnost tijelu. lokalizacijom te i samo održavanje neugodneparazitarne Uspješno a liječenje kirurško, je bolesti i Bolest se može a veoma ono svinjaljudi. suzbija teško, jepokatkad ako mesa, biti i bez rezultata. suhog temeljitim pregledom bilo preveć meso svježe ranije nije T. od trakavice Kod ljudi koji b oluju ikričavost. na gledano antihelmintici. solium rabe se različiti Uz to što kod Cisticerkoza Preventiva bolesti čovjeka se u obvezatsastaoji odrasle on kontroli u klaonici i mesa trakavice, nositelj ječovjek svinjskog noj imati i larvice odnosu Ako _ može organizmu gospodarstvima. nije privatnim Ako hranom bobice no konizvršena kontrola se mesa, tog parazita. smije i ilivodom dobro kuhano ili _ zumirati samo (salatomdrugimpovrćem pečeno trakavice T. unese u ili bez obzira radi lise o svježem organizam jaja meso, se osloboditi u će embriji sušenom mesu. solium,želucu će zid i dospjeti crijevni krvlju koji probiti Dr. u razlličite u Banožić najčešćepotkožje, Stjepan dijelove, dodira

oko

izmetom.

s

i mozak.

-

Križanje

-

jedan

od načina

proizvodnosti

povećanja

stada

tj. proizvodnja ostvaruje pojavaplodnosti odnosno neke od najčešće korištenjem dobivanja krave, raspo- otelenja sustavi i za loživih proizvodni pasminsko pasmina, primjereneplanirani teleta, sustav Tako sustavu u u se mjeripostaju proizvodnje. usmjerenjeznačajnoj složeni. li se tome intenzivne specifičnosti najčešće proizvodnje mlijeka Dodaju koriste i mesne sustavu u mliječne pasmine, mliječne (kontinuirani proces) dok mesne mesa, proizvodnje pasmine, (diskontinuirani proces)proizvodnje slika složenosti ovih kombinirane koriste onda se se pasmine dobije potpunija kada se sustavu odnosa, u želi proizvodnom = proizvodnja Da bi se ovaj postićizadovoljavajuća ublažio problem dijelom i mesa. vrlo se često u suvremenim mlijeka proizvodnim Uzme lise u obzir da su sustavima iskorištavanju prednosproizvodnja prilazi i biološki ti mesa za mlijeka proizvodnja pojedinih pasmina pojedini smjer To se u ospovezane jer jeproizvodnja korištenjem mlijeka proizvodnje. postiže Govedarska

novi

se

|

158

sekundarna

pe

križanja križanje mliječne dvije uporabnog mina određenih bi da dobilo mesne se tele, specifičnih izgradnjom pasmine grlo, vid za dobrih tovnih genoma npr. pojedini proizvodnje. križanje osobina, Holstein krave i bika mesne pasmine sustava BelOsobine križanja (Charolais, Limousin, Piemontese, Blue i Dobiveno tele koristi se Pasmina dr.). gian jeprema prof.

Ogrizeku skup Ono za mesa. u iste vrste se proizvodnju životinja koje zbogzajed- isključivo sadrži sebi dobre osobine i na ničkog mesnog podrijetla prilagodbejednoi osobine visoke lične međusobno goveda konzumacije životne prilike poduod hrane Holstein bitnim oznakama i u goveda. daraju pasminskim morfološke i fiziološke naravi.

Na su svojstvima način ovaj povezani učinkovito Ta dva intenzivna sustava pasživotinje svojstva moraju jedne proizvodnje. minske na krava Holstein intenu sustavu sigurno skupine prenositi proizvodi velike količine . zivne p roizvodnje svoje potomstvo. mlijeka, kvalitetno tele za učinkovitu dajući Unutar dakle pritom ustapasminepostoji mesa. struktura proizvodnju specifična ljena genetska koja se nove na životinja. Melioracijsko prenosi generacije križanjeje križanje osobine određene se poboljšavaju kojim Pri unutar genetskoj izgradnji poje- neke bi se izpasmine, koje dine genetskom samo se pasmine manjimdijelom teško unutar gradnjom pasmine poboljstruktura te su postio šale. mijenja genetska nuti rezultati spori.

Tako nekim u (Švinpr. zemljama ili u znaKrižanjem dvijeviše pasmina križana simentalska carska) jepasmina strukse čajnoj mjeri mijenja genetska Holstein sa pasminom goveda tura novih križanih crvenog životinja,da bi se generacija osobine poboljšale proizvodne sada rezultat ona jer je genotipa jednog osobine mliječnosti (količina mlijeka, i način Na se drugogroditelja. taj proiz- vimena i brzina Zavisno od udmužnje). može vodni potencijal značajno mijenjati Holstein genoma određeni se jela gubi u kraćem genom Ovaj razdoblju. speci- dio mesnih osobina ako udio posebno je fičan tu i za se je značajno generaciju Holstein velik. pasmine Ovajizgrađeni koriste se ove dalje mijenjakada životinje se genom m ože održavati dviju pasmina kao novih roditelji generacija. istim svake od na korišteudjelima njih, koriste se bikova sa Zbog toga učinci križanja njem različitim udjelom jedne različite zavisno na o sustavu ili načine, drugepasmine. križanja.

Isto tako u se u nekim zadnje vrijeme učinkovitost poveistražuje zemljama križanja Sustavi životinja suhe tvari u svega ćanja mlijeku, prije kao metoda i masti kod Križanje uzgojna kojom sadržaj bjelančevina miječne koriste se Holstein koristeći Jergenoma genom prednosti pojedinih pasmine novih može se kod udio suhe tvari sey pasmine, priizgradnji generacija koje je različitenačine. na viši u sa obavljati značajno usporedbi drugim pasali količina koristi se u sluminama, je ukupna mlijeka Uporabnokrižanje mala. kada apsolutno želi se za čajevima proizvodnju od genomom raspolagati specifičnim proiznačina Pretapanje je jedan vodom iliviše različitih u genoma dviju pasmina.

Primjer korištenja je stvaranju metoda

više pasili

između

i

genoma

-

-

-

159

govedadugotrajansložen proizvodnih potencijala. skromradi o se Ovdje najčešće pasmini posao. osobina nih se s raznih oblika proizvodnih koja pari se koriste Više prednosti viših nekom što svrhu u proiz- križanja drugompasminom postizanja bolje vodnih osobina kroz veći osnovice broj generacija genetske proizvodnje. način dobiva novi te se na taj postupno svakim genom križanjem Mogućnostikorištenja proizvodni koji križanja više u sve sliči proizvodnijoj pasmini u našimuvjetima da se kroz odRezultat križanju. jetoga strukturu Promatrajući čista pasređeni broj generacija dobije naše te populacije goveda primijenjene pasminsku mina jednakaonojkojomjezapočelo sustave i u nas mogućeje proizvodne koristiti neke od s križanja ciljem učinkovitije ostvarenja proizvodnje. novih

mina

viših

pasmine vorenim se mogu proizvodnim uvjetima koristiti krise prednosti koje dobiju simentalske i Holstein žanjem pasmine Pri tome od interesa da se goveda. je koristi crveni genom Holstein goveda kako bi došlo do ne značajne promjene što bi imati boje moglo nepovoljan učinak kod Ovi prodaje grla. križanci višu osiguravaju proizvodnju mlijeka, u normalnim koja proizvodnim uvjetima viša biti i do 1000 može kgu laktaciji.

Ove su u vrijednosti postignuteŠviali i u nas nekim od velikih na carskoj farmi. Jasno da 50% se je udjelom Holstein na osogovedagubidijelom Kod

Slika 1. Krava

križane simentalske

i Holstein

Švicarske.

(50%Holstein) pasmine vimena izraženu mesnu uz slabije Dobrog komponentu. u laktaciji: Proizvodnja 225 I 6526 3,91 319 I 7776 4,10 iz

-

-

-

-

-

-

i

kod

binama

simentalske

tova

i kakvoće

u

mesa

što se

zat-

može

u ako se generakrižanje.

Primjer je toga prošlosti ispraviti na slijedećim domaćih autohtonih koriste pretapanje pasmina cijama specifični planski genomi simentalskom ili sa osobine. tovne našeg pretapanje poboljšavaju koji crno sa šaroggovedaeuropskog tipa Kod od interesa za ovog križanja je Holstein američkom pasminom. nacionalno da se ono govedarstvo

stručnom

obavlja p od Kombinacijsko križanje jekrižanje trolom službe i više se selekcijske reprodukcije gdje kombinacijom korištenja čista interes da simennam _iligenoma i dobiti novi jer je dalje želi pasmina talska bude osnov kao takav ustaliti se te pasmina govedarstva ć e koji genom Hrvatske. imati sve osobine Na nove pasmine. taj nastao veliki Kod smeđe udio način je sadašnjih broj pasminegdjeje modernih veći Brown-Swiss sve u genoma pasminagoveda svijetu. mliječnog i način osobine se na za gdje taj gube Danas međutim se koristi tov i kakvoću od inmesa rijetko ovaj posebnogje sustav novih da teresa uvedu sustav se u pasj e križanja jer stvaranje proizvodni stalnom

160

kon-

tvrtka koja “PROCESING" je privatna se u inženjeringom baviorganiziranim procesnoj industriji, poglavito u u mljekarskojindustriji, suradnjis domaćim iinozemnim partnerima.

(oc

> (19

&5

Uslugeprocesnoj industriji: zastupanje, konzalting, import export Services in processing industry: agencies, consulting, export 10000 br. 50 import Zagreb, Vinogradi +385 1 577-274 Tel./fax: u

-

jei Jedan od našihinozemnihpartnera danski proizvođač muzne opreme S.A.CHRISTENSEN & Co. SAC je obiteljska tvrtka

1938. u višeod Muznu opremu danas izvozi tržištu Na hrvatskom 70 zemaljasvijeta.

Ispostava: 1 426 054 +385 Tel.: 1 271-424 +385 Fax:

prisutna jeod početka80tih. muzne Nudimo Vam kvalitetne povoljnimcijenama:

krave,ovce

Draškovićeva

osnovana

+385

Žiroračun:

strojeveza

99

415-363

30102-601-93170

i koze, po |

za mužnju kravas jednom muznom Stroj

za mužnju kravas dvije muzne Stroj

Mobitel:

34/ll

jedinicom

2.860,00DEM

jedinice

muzne Postojimogućnost kompletiranja željamaipotrebama.

opreme

DEM. 3.520,00 u

skladu s Vašim

Isporučujemosve tipoveizmuzišta (TANDEM, RIBLJA KOST ...), kao i klasičnesistemes mljekovodima.

Osiguravamo rezervne SAC.

za dijelove novonabavljene ipostojećestrojeve

a u želji U suradnjis mljekarama, omogućimo da pod povoljnim uvjetima na organizaciji uvoza nabavu muzne većeg radimo brojamuznih opreme, strojeva.

Ovisnoo brojustrojeva kredit bibiona 2 do 4 godine.

za Ukolikoste zainteresirani nabavu muzne opreme, radišto bržeg većeg brojazahtjeva, prikupljanja očekujemo Vaš telefonski poziv.

SETS

PA)

ia Mb nue

EL

ii M

*

X

0

Ja

raba,

|

Ž

FEN

r

ai.“

Pe

ki

<t6

nja

PK:

'

a. x

a

"

k

»

>“

ure, a SAR ki

Rb:

+4

Piva

<

RIS

Baze

kid

ran

e

RPSO

RARI

a

hFE

a

I

a

Zisa

KP

+

pi

oke +

Fu,

e

a

,

aco

.

Eg

A

ž

aa

o

prce ro

g

Le

Ks

ika "

og

=

X

,

A

uši:

iS

Za

del

Sd

4 dm

gi

A

s.

--

križanje pasmina čiste pasmine križanja.

Ovo na onom znači da ne od ne intenam cijelom dijelu populacije koji ipak nije služi direktno za obnovu stada. da dio bi i resa ne proOvaj sivoggoveda dalje treba razraditi i trebao u ostati u krvi u gram potpunosti čistoj posebno stručnom kontrolom selekokolišu provoditi pod koji jezanjega (skromoptimalan i ni ruku u on cijske službe. reprodukcijske uvjeti proizvodnje) jer je neku dio nacionalne baštine. da nema već se stočarske Ovdje posebneopasnosti koristi Kako danas i sustav se u nas specifični izgrađeni dalje genom javlja ali od interesa za intenzivne to se i mesa proizvodnju mlijekaje proizvodnje ovdje da se stručno vode obnove to populacije mogu koristitineki od načina križanja, novih izgradnjom generacija životinja. tim više što se križanjem dobivaju od onih čistih životinje značajno otpornije To sustavu u pasmina. je proizvodnje mesa efekat se i taj posebnoznačajno vrlo koristi u često svijetu. kroz

neke

od

mesnih

bilo

u

sustavu

Zaključak proizvodnim križanje značajno povećanja učinkovitosti mjesto Različiti oblici govedarske proizvodnje. izkrižanja dajumogućnostnajboljeg bora izabranom u genoma optimalno Do sada sustavu. se u nas proizvodnom koristio sustav već nije križanja gotovo se na jeproizvodnja temeljilaisključivo Na u Slika 2. Bik Piemontese čistim pasminama. n ačin taj proizpasmine, vodno intenzivnim ostvarivali tovnih i su uvjetima poželjankrižanjupoboljšanje mesnih osobina se od onih manji učinci proizvodni koji bi biti.

Holstein mogli interejepasminaposebno santna za Pri tome se Sadašnji proizrazvoj govedarske primjenu križanja. te sustavi misli će dio na svega vodnje stručnih službi (selekprije onaj koji i osnovicu da se osobine za cijareprodukcija) daju mesa, poboljšati proizvodnju u od da neke od se idućem razdoblju planira optimalni ali je interesa i osobina u izabranom genom svih će suha tvar koji u proizvodnom mliječnosti, prije mlijeku, sustavu dati rezultate. Ovo se ni najbolje = poboljšajukorištenjem specifičnihu može ne slučaju jednom uspješno dobivenih genoma križanjem. ostvariti bez tijesne suradnje uzgajivača i službi svaku za Siva stručnih koje u prigodu pasmina goveda južnomdijelu razraditi točan p rogram trebaju dobro onim izgradnje uvHrvatske jeprilagođena i genoma. korištenja specifičnih Ova danas u jetima. pasminana žalost Treba međutim i računa voditi da raritetu dalje svijetu prelazigrupu postupno nam osnovne ostanu nih u zadoih mali i vrlo se pasmine (ima broj) teško su nam održava u bi voljavajućoj veličini uzgojnoj jer čistom uzgoju.

Valjalostoga one osnovica zavisno od genetskog našeg razvoja proizvodnih mogućnosti govedarstva. sivi uz genom pojedinog područja čisti koristitiigenom bilo kao Dr. Ivan smeđeggoveda Jakopović U

sustavima

ima

mesne

u

za

161

Politika cijena mlijeka i rezultati otkupa I1996.

11.

Politikom u 1996. godini, mlijeka cijena sustav kao i cijenovni premiranja mlijeka, stabilizirao s time da u se cijeni mlijeka na osnovna cijena temeljiutvrđenoj pro(premasrednjem tutečajnoj vrijednosti DEM tečaju N.B,) tj.

Premija 0,35DEM/lit. i ove u državnom proračunu je godine od fiksnim iznosom sa osigurana 0,55 m.masti za Premija je kn/lit3,2% mlijeka. limitirana s kao i do najsada, ujedno, nižom masnoćom m.m. od 3,2% ispod i ne se čega premija isplaćuje gornjim od m.m. s tim da pragom masnoće 4,2% ima veću ukoliko slučajem mlijeko kojim od ista se svodi na masnoću 4,2% 4,2%.

godine 995.

Mjesec

Nk

g.

3,6%m.m.

koe [3,6%m.m.|

Indeks

1995. =

100

i DEM

siječanj

[1,8900

veljača [1,8916 ožujak [|1,8932 travanj [1,8772

3/96.prikazu Mljekarskom 1994. |1995. godini godine prema XII. rasla da strani (na 67.) vidljivo je jecijena iliza od no na 12,95%, 1,6798 1,8974 da to rezultat ponovno napominjemo je sa u državne mlijeka premiji intervencije DEM DEM u 1995. na u 1994.

0,15 0,1 i danas. godini Ove se vidimo da su se Iz granične vrijednosti smatraju prednjeg pregleda i montafonske kod krava stabilizirale i ovisno o simentalske, tečaju DEM, cijene kao i križanaca Holstein frizien istom razprema pasmine skuplje mlijeko jenešto masnoća niža od Ukoliko normalne.

1995. je godine. doblju radi se o bolestima ili krivotvorenju Radi mogućekontrole proizvođača 3,2% o iznad dok dodatkom masnoća vode, svaki smo plaćanju (nekada mlijeka ili dodatak na i vrhnja davali 4,2% upućuje premije cijena, pregled mjesec masnoća. ćemo način mliječnih drugih prikazati ukupnecijene) obračuna za primjeru uvimijeka Danas prema još okolnosti, je, stjecajem 1996. travanj godine. snazi "Pravilnik o kakvoći na jek mlijeka, Kao sirilai čistih kultura" prvo, cijena (osnovna miljeka mliječnih proizvoda, 01. se za donesen 1982. u kolovozu mjesec utvrđuje protekli (dakle cijena) godine ako 01.

02.-03. u 14 za osnov tekućemmjesecu po kojemje je (ili prije godina) ili subota mast. samo nedjelja). plaćanje mlijeka mliječna množi DEM se sa tečaj Srednji 0,35 Novi u uz pravilnik kojije izradi, 1 lit.

DEM da se sa mlijeka cijena dobije mast mliječnu naglašava sadržaja ulogu da iznos se sa m.m.

Ovaj dijeli 3,6 3,6% kao i bezu bjelančevina mlijeku, ukupne masne se dobila jedinice. cijena jedne .bi će biti Time suhe tvari u masne mlijeku.

1996.

Iznos za je premije godinu 0,55 stvoreni za plaćanje kn/I uvjeti pravičnije za m.m.

3,2% već tri faktora s ne mlijeka, jednom, isplatu i osbi kontrolirati Kako mogli kakvoće mlijeka. znati talih morate u mjeseci godini, sada važeće ivisinu banke DEM Narodne Temeljem cijena srednji politike tečaj i od su se u 1996. ako na premija cijene godini tvorničke premije ju mljekara do kretale kako Vašem dodatni kao siječnja travnja području isplaćuje slijedi osnovica i stimulans. (ukupno premija): U

listu br.

u

-

162

-

a

rečenom, dajemo prikaz za obračunacijenamlijeka mjesec 1996. travanj godine: Narodne banke tečaj Srednji 02. 05. 1996. iznosi g. kn za 1 DEM 3,6626 1 lit. m.m.

Cljena mlijeka 3,6% kn 1,2820 ili masna kn jedinica 0,3561 1 lit. za iznosi m.m.

Premija 3,2% kn 0,5500 i kao i Cijena mlijekapremija ukupiznosi: na cijena Prema

Vam

proizvodnje mlijeka Hrvatskoj kratak i ćemo prikaz proizvodnje mlijeka od u Iza prerade proizvode mlijeka Ill. 1996. godine.

Izvori i su u otkupamlijekaprerade dani su u tablici 0/0001/kg dolje. od Kretanje proizvodamlijeka prikazat relativnim u ću povećanja pokazateljima ili u 1996. smanjenja proizvodnje godini. se Prema rečenom proizvodnja kretala u postocima: pasterizirano mlijeko +0,50% Steriližirani proizvodi Pana 11,77% soo Masnoća kina Premija Fermentirani proizvodi +25,67% cijena Vrhnja +19,41% sirevi Svježi +27,94% Tvrdi sirevi -59,10% Polutvrdi sirevi +15,88% sirevi Topljeni -18,25% 1% Mlječni prah -6,34% 25% Mlječni prah -12,02% Sirutkin prah -37,80% Maslac +21,19% Ostali proizvodi +14,96% Prerada 1996. za p ovećana godine je 2% od uvoze svega pa se proizvodi iz u (preračunato mlijeka mlijekootkupa litara cca godišnje).

100Iz 120,000.000 da rečenog proističe apel boljom za Cijenaje proizvođača postala hranidbom veću rentabilnu osiguramo ne no profitabilna (iako visoko) najviša i dobrobit za proizvodnju 25-30 u otkup mlijeka, no je zadnjih godina otkup i seljaka ne zemaljskog rast u gospodarstva. mlijeka bilježi znatniji odnosu i 1995. go1994. na Indeks frosta ei [rama u

R.

dati

-

-

+

dinu.

loto

smo govoreći da se ova će bržedjecijena lovati na povećanjeproizvodnjeJ i U obvezi reotkupa. dovnogsnabdjevanja mlijekom u pučanstva gradovima mljekare su uvoziti znatne prisiljene količine što direktna mlijeka je

Iskreno

šteta

za

nadali

narodno

gospo-

darstvo.

Na

temelju cjenovne politike odnosno (napredizneseno)

Otkup mlijekaod seljaka Otkup od državnog sektora

51.545

RPR pana Kupovina i

pan

[Bepo

27.654|

25.066|

m

i

uvoz

Uslužna .

prerada

IProdano

mlijeka

.

[Dato na

uslužnu

.

27,49%

*

|O

29|

— -

-

rode 9,36% 54,00%

|Ukupan ulaz

.

.

7.660 63

12,55%

+

preradu

[Izlazmlijeka

[Ukupno prerađeno .|Prerađeno

u

proizvode

valstitogasrotimana

Dipl. ing.

Stjepan

Deneš 163

Izložbakoza iovaca

na

Zagrebačkom velesajmu

pokroviteljstvom postou organizaciji ljoprivrede, Hrvatskog i centra čarskogselekcijskog Zagrena bačkogvelesajma,Zagrebačkom je bila 16. velesajmu travnja organizirana izložba koza i ovaca iz Vapodručja Sv. Ivana Žabnog, i raždina, Bjelovara Pod

Ministarstva

Novske.

Vručina izložio je od 5 koza i kolekciju alpskepasmine kolekciju jaradi alpske pasmine. troje iz Vrbovca

Slavko

izložbe Sponzori organizatore i stočarski centar (Hrvatski selekcijski bili: Hrvatski iz Zagrebački velesajam), izložio Franjo Huzjak Sudovčine je veterinarski te Varaždin i zavod, " Vindija* muškejaradi kolekciju pasmine alpske veterinarske stanice i Križevci.

Bjelovar ženske kolekciju jaradi alpske pasmine, dio obavile seleksu Stručni posla ukupno7 jaradi.

Sv. Ivan službe Varaždin, cijske "Vindije" izložio i z Crikvene Šatrok Stjepan je i Novska. Žabno, Bjelovar koza sanske i kolekciju pasmine (5grla) Grla su i2 8 ženskih ocijenili: kolekciju (10grla jaradi dr, Ivo vet. dipl. prof.

Karadole, muška).

Vesna vet.

Buntadipl.

Uzelac izložio Vlajko izBjelovara je DušanJovanović, Dragojlov, dipl. ing. virten5 ovaca šilježice kolekciju grla za su: činili nagrađivanje Komisiju iovna bergpasmine virtenberg pasmine. dr. Ivo Karađole prof.

Mladen izložio Vuk iz Čičkovine mr. Zlatko Dominiković, je dipl. ing.

Boro mr. istočnoMioč, kolekciju janjadi dipl. ing. pasmine 6 ženskih i 4 muška (10grla frizijske grla).

Hrvatski centar stočarski selekcijski svim sudionicima Stanko Stare iz Subocke izložio je prigodne Šubr dodijelio vlasniku a ovaca diplome, Vlajku Uzelcu, solčarskoje kolekciju zvono. ovna, 5 izloženog šampionsko pasmine grla. jezerske izložbe sudionicima Varaždin "Vindija" loših vremenskih Zbog uvjeta prvoga dodijelila je poklonbila 16. su samo izložena dana,grla pakete.

Brlek travnja.

Stjepan Dipl. ing. su,

uz

-

-

-

-

-

4.međužupanijskistočarskiigospodarskisajam Bjelovar Gudovac (30.8. 1.9.1996.godine) -

-

Od

rujna dine na farmi u Gudovcu "Koopexporta" održat će se 4. međužukraj Bjelovara stočarski i sajam. panijski gospodarski 164

30. kolovoza

do

1.

1996.

go-

Organizatori sajma BjelovarskoSuori županija gradBjelovar. bilogorska Hrvatska su: gospoganizatori sajma darska komora komora Županijska su

-

Bjelovar, Zagrebački velesajam, Hrvatski stočarski seljakaHrvatske, centar, Gospodarska selekcijski sloga i Hrvatski veterinarski institut Zagreb Zagreb.

Ministarstvo poPokrovitelj sajmaje i Hršumarstva ljoprivrede Republike Savez

izložba

Hercegovcu 22 teleta i 6 bikova. junica, u

sa

40

krava, 16

izložbe

orTijekom godine i u Daruvaru a u ganizirane Hercegovcu, Daruvaru i 5. jeorganizirana izložba 1942. sa 35 travnja rasplodnih grla.

1917.

Prve izložbe nakon

su

završetka svjetvatske. rata su u: skog organizirane Bjelovaru 1954. i 1955. u i traDaruvaru, Ivanjskoj Bjelovarskožupanija Čazmi. dicionalno red u bilogorska spada najstočarskijih naše županija Republike.

U 1967.

1995. na razdoblju godine Simentalsko se uzove su govedopočelo području županije organizirane izložbe: 19. da bi se gajati krajem stoljeća, formiralo početkom ovoga stoljeća 1967. u Velikim 1969. u Bjelovaru, nekoliko Hermarvogojskih udruga: 1970. u 1971. u Zdencima, Daruvaru, Nova Veliki cegovac, Rača,Daruvar, 1972. u 1975. u Hercegovcu, Bjelovaru, D. 1977. u Grđevac, Predavac, Bjelovar,Mosti, Grubišnom Polju, Daruvaru, Veliki Zdenci itd.

1980.

1984. u u Bjelovaru, Dragancu, 1993. 94. i 95. u Gudovcu. rad na Uzgojnoselekcijski području ove neznatne uz županije, Pored navedenih (za prekide na izložbipodručju 2. stalnom u vrijeme svjetskog rata) je Bjelovarskožupanije poznati i su N. u: usponu. rasplodni sajmovi Bjelovaru, bilogorske i a su Od 37.000 Rači, i Rovišću drugdje, grla ukupno plotkinja preko iz svih namijenjena kupcima 30.000 dijelova krava tretman pod selekcije naše Republike.

10.000 krava ili 33% uključeno jepreko svih odnosno svih krava 24% Na biti u krava, ovogodišnjem sajmu će prezentirana kvalitetna stoka, Hrvatskoj. poljoprivredna miOd mehanizacija, sjemenska 330 bikovskih r oba, ukupno majki, Bje- neralna sredstva za gnojiva, zaštitu bilja, lovarskožupanija zastup- proizvodi prehrambene industrije, stoč94 ili sa bikovskih bilogorska ljena je 28,48% majki na hrana i dr. u Republici Hrvatskoj. sa 000 otm?

Sajam raspolaže 20. obuh— Umjetnim osjemenjivanjem 2.000 m“ vorenog prostora, nadkrivenog 81% svih ; vaćenojepreko plotkinja. i 1.000 m2 prostora zatvorenog prostora.

Stočarske izložbe na ovom području Na sajmuće poredizlagača Bjeimajudugu.tradiciju.

Početkomovog i lovarskožupanije u Velikim Zdencima izlagati, stoljećaBjelovaru kao i na tri i iz prethodna sajma, susjed1912. bilogorske 1913. a su godine, organizirane nih i strani županija izlagači.

21 u 985 789 sa izložbe mjestu krava, i 571 bikom. i tradiovoga junica Organizatori domaćini dolazak.

U cionalnoga očekuju sajma Vaš 11.

NovojRačiorganizirana je rujna 1916. sa 31 23 9 izložba kravom,junica, teleta i 4 12. održana a Brlek bika, rujna je Dipl. ing.

Stjepan 2.

-

.

165

SučijeizKonaka

-

Vrbovec uzorniproizvođačimlijeka -

čega višegodišnji općinski posjeduju dvanaest bikovske i Đuro agronom rasplodSever, majke, dipl. ing. pot- dvije muška teleta. nih sva su i Inače, četiri junica posjetili cijenjenu obitelj Drage pisani sina nalaze se mu suprugu Sučije: Selekcija Betiku, grla podselekcijom. njega, 30 kod Ivana se većpreko Sučijevih stručnjaka obavlja poljoprivrednog iunučad snahu Branku stočara, Marijana godina. domu i Ivanu u u Konaku iznjihovom 1994.

25, su Sučijevi godine Tijekom Vrbovec. općina dva na većtradicionalno pozlagali grla izložbi u Vrbovcu. smo stočarskoj Razgledali gospodarske objekte. natoj staDo u 365 posljednjeg mjesta popunjena Prosječna proizvodnja mlijeka mehanedavno doseže 4000 dana standardne jališta proširene staje, laktacije i ostalo. i 5000 za bikovske a maksimalna nizaciju kg kg, da Zamolili smo ih za mali razgovor, majke. na Dukatu 1995. su opišusvoje gospodarstvo, poznatije Sučijevi Tijekom Vrbovca.

Uz napomenu da ne litara su području isporučili mlijeka (tada 45.000 vole su 68.000 imali 14 samo medijsku popularizaciju, pristali krava).

Ove,1996., list dati kraću za povijest litara.

Mljekarski svojega gospodarstva. koristili su U proteklom razdoblju 25 iu Zasad kredit za vlastitoga posjeduju k.j. ženskogpoduzgojvlastitog 20 iza nabavu 1995. a zemljišta. zakupu k.j. prošle godine mlatka, i proširenje sedam rasplodnih junica 10-12 sa Najzastupljeniji jekukuruz, štale za novih četrnaest mjesta.

2 8 pšenice,ki. k.j.klip silaža,k.j.

DTS tal.

2 2 ječma, kij. uvjetima je pod povoljnim zobi, kij. ljulj. Kredit od dobiven a Ostalo su livade i ga pašnjaci.

Dukata, otplaćuju prirodne Dukatu! isporukom mlijeka.

Zahvaljuju nedavno su Štalski prošireni objekti zadosu 25 krava i za Cijenommlijeka djelomice odgovarajući podmladak. kuna To u domaćinNad koriste za priliv stajom sijeno. voljni.jejedini potkrovlje Nisu stvo. cijena, zadovoljni paritetom U okviru i objekta izgrađen je podni u odnosu na reprodukposebice cijene i silos kao 150 m“, kapaciteta gnojna mineralna kao što su: cijskog materijala a jama.Izgnojavaju trakom, septičku rezervni mehanizacija, gnojiva, pesticidi, koriste za jamu gnojovku. i dr. Poseban dijelovi, sjeme, jeproblem Od dva trakvećine kod mehanizacije posjeduju koja je seljaka mehanizacija dva tora od 45 i 55 većini a su nove, tanjurače, zastarjela, KS, pluga, cijene seljaka automatsku kukuruz za drljače, sijačicu nedostupne. utovarivač i i strna rasipač žita, štalskog Na zamoli smo gosrazgovora kraju i mineralnog gnojiva, rotacijsku kosu, podina Ivana da za čitetelje Mljekarskog za kompletnuliniju baliranje sijena, lista kaže što bi po njegovumišljenju siza transporterspremanje da trebalo se unaprijedi poduzeti kreinu odgovarajući jena, broj prskalica, i elevator_ stočarska proizvodnja, cjelokupna pa mlin za odvoz berač gnojovke, kukuruza, smatra Sučija poljoprivreda.

Gospodin i dr. čekićar bi trebalo da promijeniti postavke su U sistem što razvoja poljoprivrede objektu jeproveden pojilica strateškog i domovi Sabora vlastitirashladni ga mužnje, prihvatili Republike strojne uređaj Formirati fond Hrvatske. odvoz za za u sabiralište. unapremlijeka 1996.

-

-

-

166

*Za sada

travnju

U

-

21

kravu

od

divanjepoljoprivrede, posebice ženski podnabavu da budu a u fond čarstva, priljev rasplodnih junica, pogla- mladak, adapvito sredstva od kod uvoza taciju, “gradnju, opremanještalskih pristojbi nabavu i dr. odnosno stoobjekata, mehanizacje poljoprivrednih proizvoda Jedino se tako osloboditi sve ke i možemo stočarskih proizvoda prerađevina, i uvoza sredstava većeg mlijekaprerađevina p roračuna, državnog carina, stoke. međunarodnih i banaka i domaćih i pa bi morao imati drugih financijskih institucija, u preh"Seljak dostojanstvo rambene završio domovini" industrije. ovojnašojlijepoj je misao Ivan Sredstva bi trebalo davati svoju gospodin Sučija. seljacima uz pod povoljnim uvjetima,podnošljivu kamatnu i rok Brlek otplate. stopu Dipl. ing.

Stjepan Kreditiratibi trebalo vlastiti

sto-

-

-

-

:

Hrvatskistočarskoselekcijski centarpod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede išumarstvaRepublikeHrvatske organizira tijekom1996.godine stočarskeizložbe: 1.

8.

28.

Zagrebački velesajam Sunja srpnja 16.-20.

9. Molve 12. kolovoza travnja 2. Vrbovec 15.

10. Ferdinandovac 29. kolovoza lipnja 3.

22.

11.

Gudovac Ljubeščica lipnja Bjelovar 4.

16. kolovoza 30.

1.

Požega lipnja rujna 5. Sv. Ivan Žabno 24.

12.

8. lipnja Gorjani rujna 6. Đurđevac 28.

13. Vinkovci 21. lipnja rujna 7. Kalinovac 30. lipnja '

-

-

onom

PROIZVODNJA

—

ROVIŠĆE,

43212 Tel:

043/878-059

—

EXPORT-IMPORT

Žabljak Tel/fax:

bb

878-034

STOČARSTVO: hidraulički stol za stoku i za operacioni krupnu stojnice čišćenje papakakopita krava stoku vrste napravu za teljenje (2tipa)stajališta (3 veza) dermo ležišta za štale slobodno sve držanje tipove pojilica automatske hranidbene sisteme za stijene izgnojavanje ostali sitni *. pribor potreban stajama ZA SVE PROIZVODE 2 GODINE! DAJEMO GARANCIJU PROIZVODI

*

TRGOVINA

OPREMU

ZA

_*

*

*

*

*

za

*

-

*

*

*

*

*

*

u

167

.--—

—-

--—

>

SJEMENA

RNA

OO

ZA GREBAL Tomislava

ZAGREB, Trg Kralja 272703 tel. 01/432143, fax:01/431803

19

možete dobiti originalpakirano sjeme Samo kod nas LJUBLJANA poznate kakvoće "SEMENARNA"

*

ih

| UVOZIMO

PROIZVODIMO, PRODAJEMO VELIKO I MALO: NA psadilii ssepatPoeseoe ovo krmnogbilja sjemeratarskog IZVOZIMO

+

TE

kh

.

-

eve

hibridni V.G.

kukuruz

-

100-600

debRes +

DIZŽIKI +..e

jeobo paiddjeteline: crvena, Tr stočnerepe -

m

MR

švedska, bijela,

lucerna

-

NUDIMO

VAM:

i sve

ostalo

-

sjemepotrebno domaćinstvu

svakom

-

alate

i

zaštitna

sredstva

Opskrbite našimsjemenom i u našimprodavaonama poljoprivrednim u cijeloj Hrvatskoj. apotekama se

NAŠE

168

SJEME,

VAŠ

USPJEH!

OBITELJ

Mali podsjetnik

IDOM

poljodjelskih

mjesecu u

radova

lipnju

odaPrije svega(sazakašnjenjem), jemopriznanje većini velikoj gospodara su svih na koji usprkos teškoća vrijeme kukuruz itime obavili zasijali časno svoju dužnost i Domovini.

Isto prema obitelji tako čestitamo marljivim gospodaricama su rekordnom u roku koje napravile, i zasadile vrtne i zasijale svoje gredice time i zdravu raznovrsnu osigurale

hranu!

i

U polju:

biljkesilažu. biti nešto brži. za

Obrat

uloženog ipak

će

raznim površinamazasijanim obU vinogradu: okopavinama, posebice kukuruzom, međuredna se avlja kultivacija.

Slabijim Prije cvatnje drugi poprskajte p ut po bit vrlo korisna duusjevima će i oidiuma. prihrana protiv Duga peronospore U se šičnim gnojivima.lipnju uspješno cvatnja nas prošle je godine neugodno rani hibridi kukuruza iz mogu iznenadila. dalje sijati stalno biti na mora Fungicid 200 pa i zatim grupe FAO Ako bolesti 100, 300, sirak, izbojima. ozbiljno prijete, runda i pa nova treba i graha krumpira. to prskati tijekom cvatnje, jerje U zlo nego kako se kosa ne ili kosilica nas manje lipnju pojavljuje prskati, je to kao oruđe nezaboravni desetljećima učio glavno prof. gospodara. marnog dr. odmah Josip K išpatić.

Najprije nastupaju košnjagrahorice, Poslije cvatnje i i crvene botritisa. Na otkos počinje djeteline većdrugi preventiva protiv lucerne za uz da bude se prihranu dušičnim sijeno,svupozornost g nojivima što valja Velika odlučivati. količina manjegubitka. grožoprezno đa ne veliku Tu dolazi i znači kakvoću. što se, u nas s Raduje usporedbi "zelena kako Slavrezidba", kaže mladim kolega livade kose našim danima, već ko se i Jenč, kojom u dopunjuje ispravlja kada kakvoća lipnja, je prvomdijelu rezidba usuho. trava Tu žetveni najveća. počnu prvi radovi na ozimom i ranim sortama ječmu U vrtu: eto pa prve uljanerepice, nagrade za trud i sredstva Ivan veli: gospodarima uložene Kolega Gašpar "Lipanj je više prije mjeseci.

Našajepoljoprivrednamjeseckada se u dijelu povrtnjaka da Neke vrste boljka dugo čekamo na povrat provodi nessmjena. povrća vlasti tim na a na dolaze uloženog kapitala, što našim taju, njihovo mjesto druge nikako ne vrste Neke kulture se područjima želepriznati.vrijedne povrća.

Jedna će kultura biti a već kao skinuta, ćese siju drugi grah, p uta, mrkva, c ikla, uvesti te na kao korabica a neke kao druga površine, heljda kasna, prvi puta, Na

169

-———

-——

Orezivanje cvijeća radič, smjene endivija, poriluk, salata, jesenska muški žive Od i koraba rotkva je ipak ograde topadne presadpodzemna. sorte nica se kasne kupusnjača: posao. stavljaju pupčara, kupusa, cvjetača, kelja kelja, živom Pri tom i pa poriluka, rajčica.

U voćnjaku: a da na pripaziteplodored, povrtljarenju vodi lako: se U u voćnjaku lipnju nije štetnicima i bolestima ne o različitim borba pepelkrastavosti, žestoka protiv od Čuvajte rajčicu fitoftore, govorimo. lisnih šljivinog, jabučnog s avijača, nice, od mrkvu od njegove muhe, kupus od Ako ste voćarstva voćar ušiju. koji od od lisnih ušiju, a sve skupa muhe,pa kako to budite u vezi, živjeti, namjerava ostvari izreka da se rovaca.

Nemojte nekim za s stručnjakom uvijek velim, Željka Kovačevića: zaštitu S. misao starogprofesora |još jedna kolege bilja. kukci ostave."

"Jedemo ono nam što Jenča: rezati više savijati!"

"Manje nađu snage još koje Gospodaricama Priredio: i da se Drago kolega pozabavecvijećem doba da Kantoci Keglević Stjepan Dipl. ing. poručuje je lipanj u

lis-

vrtu.

-

Ivan Mažuranić Ban pučanin KUĆE N. VINODOLSKOM REKONSTRUKCIJA

|. MAŽURANIĆA

više povijesti prikazimahrvatskoj dosi smo crtež prikazali putaspomenuli Ivana Mažuranića, sjajglave tojanstvene velik istaknuli nog njegov državnika, od 1848. hrvatsku na politiku utjecaj i s o njegovu odstupu godine govorili Hrvatske kancelara visoke dužnosti dvorske u u Beču srpnju kancelarije se 1865. smo Ovoga puta odlučili veliki život, opisati njegov podrobnije rad za naročito organizatorski vrijeme naroda slovinskog“ ugodni od početka!

“Razgovor banovanja.

Krenimo, dakle, fra.

Miošića.

Kačića Andrije Mali Ivan u Novome završio je trogoRođenjeimladost školu na njemačkom j eziku. pučku dišnju odavno u Mažuranića živjela je Obitelj tek u 13. je školovanje uslijedilo Daljnje kuća tih Kamena Vinodolskom.

Novom novčanu kada se uz pobila izvan godini, grad- njegovoj imućnijih gospodara je u brata Antuna u skih zidina. Ivan se rodio 11. kolovoza moć upisao gimnaziju od oca 1814. bio starje- Rijeci.

Ivana, novljanskog je latinski, Nastavni jezik ondje rođ. Ivić.Ivani i šinemajkeMarije njegovo a učilo talise još i njemački, mađarski četvoro su u braće odgajani strogom padoba U to mladić j e gimnazijsko janski. za s trijarhalnom duhu, osjećajem prav- sastavio čežprvu pjesmicu domovini. i svoju punu du,junaštvoljubav prema stihovi Prvi narodne za su glase: naročito nje zavičajem. njeni Njegovali pjesme, U

170

o

U

istočnoj događaj Hercegovini, gdjeječetaCrnogoraca Od kada sam, da ti kažem ubila agu način na pravo, koji je najokrutniji Pustil ubirao harač od kršćanske Naraštaji tebe, lipa mojadiko, raje.

Ne uživam tužan nikad učilisu ep srednjoškolaca napamettaj mira, Jer vidim zidine". znanstvenici kamenom jatvoje koji smatraju Nakon pjesništva. razreda temeljcem hrvatskog završest gimnazije da odlazi s u Mažuranić, shvaća će međutim, šenih odličnim uspjehom Zagnarodu koristitikao reb na a nego više političar jednugodinustudija filozofije, kao te u u u na Cvetković pjesnik, je općinama SzombathelyzapadnuMađarsku, i Draganić izabran za u Odatle novi u zastupnika šaljepjesme drugu. hrvatski Sabor Odonda u 1848.

"Danicu".

U zatim se godini. časopis Zagrebu bilo Pravoslovnu na značajne političke nije nijedne djelatupisuje dvogodišnju nosti u on ne bi ne toliko i kojoj sudjelovao, akademijupostaje pravnikom. koliko govorima' pisanomriječi.

Najili važnije podneskekralju obraćanja Karlovačko razdoblje narodu Prema on mišljenju je napisao.

Nakon položenog odvjetničkog ispita, prof.

Jelene bio Borošakje 1840. otvara Ne u Karlovcu. kancelariju liberal (slobodar), građanski pobornik Marijanović, od odustaje, stručnog osobne i narodne slobode te međutim, daljnjeg postupnog u usavršavanja polaže ispit uklanjanja oblika. pa Bumpešti društvenih zastarjelih iz prava. mjenbenog da će slavenski narodi Vjerovao je koji 1841. dan 28. carevine Slijedeće, godine, unutar posna žive najviše Austrije u crkvi sv. u tićiupravo habslipnja, Franje Ksaverskog kućom podprejasnom iz burškom.

Zagrebuostvaruje još svojuljubav studentskih se s dana,vjenčavši lijepom dolče, Novi te grade, pozdravljam lipo!

"Vinodolski

da si zdravo!

ni stvarni

oko

Stolca

u

ne

i obrazovanom

Aleksandom

Demeter

Zagrebačko razdoblje (sestrom Dimitrija) bogate obitelji i U Jelačića Na bana grčkogpodrijetla pravoslavne vjere. poziv Josipa obitelj skladnom braku rodilo se šestoro 1849. u se djece: Mažuranić doseljava Zagreb, trisina i trikćeri.

Bachova 5. Za U apJurjevsku vrijeme U Karlovcu uskoro Mažuranić solutizma Ivan napuštaodvjetdržavpostaje ništvo i na nim su mu karlovačkom magistratu što nadodvjetnikom, mnogi posU tom rad kulturnom se na taje"sirotinjskim kuratorom". zamjerili.

Nastavlja I. i Matice Mažuranić razdoblju posvetio jezikos- polju postaje predsjednikom i radu. hrvatske.

Na slavnom saboru is1861. lovnom pjesničkom Sa svojim kumom Jakovom kazao kao odličan i se vjenčanim Užarevićem vješt diplomata Nakon Levina bana izdaje "Njemačko- slovar*, našprvi državnik. pada moderni Raucha i u uskoro novom dvojezični rječnik njegovanasljednika ilirski U Antunom Kolomana s bratom izsu pravopisu. suradnji Bedekovića, pl. uslijedili ostvario bori 1871. i s velikom na ogroman je ispjevavši poduhvat 1872., kojima je dva "Osman" Narodna epa zadnja pjevanja većinomglasovapobijedila koji je 17. stranka bio Mažuranić. i I. Ta u u početkom stoljeća nedovršenog kojoj je Dubrovniku ostavio Ivan U tom stranka i Gundulić. je promijenila svoju politiku ipak borba se nekad ali svespotiču protiv Turaka, omraženunagodbu, priznala epu lavenska i naroda uzajamnost postići preporod jeuspjela njenu reviziju uglavnom duhu u utome stalni iznos ne kršćanskih načela.

Slijedeće daHrvatskojostaje veliko bio mu je od u forinti 45% s nego djelo spjevpetpjevanja 2,200.000 prihoda Na na tim saborima sud"SmrtSmailČengića".

Ondjeje područja. njenog onodobI. kao savršeni pjesnički način opisao jelovao je Mažuranić zastupnik rage Ilirca

iz

171

Banje Budimpešte Zagreb te u žakanjskom željeznicom, je prvoj stanici ogromne doživio hrvatskoj Drnje su se uz ovacije koje seljaka ponovile, i u pozdrave predstavnika vlasti,KoprivKriževcima, nici, Gradecu,Vrbovcu, na Selu i Sesvetama.

U na Imenovanje banskučast Dugom Zagreb, stari ili “kolodvor današnji Zapadni O bana u novoga imenovanju pisale ban u 7 j oš (novoga b ilo) novine" već 17. nije stigao je "Narodne rujna1873., sati uz će kako ministarnavečer, dočekan sjajno pozdrav vjerojatno ugarski Smaića Bartola viteza i da zagrebačkog predložiti predsjednik Szlavy kralju načelnika Vrabčevića. banom Ivana Mažuranića su društva Pjevala imenuje "jer je on u iz *Kolo" "Zora" i iz Karlovca.

Od čovjek najpopularniji svojoj Zagreba žele u Ilice do Markova nego bana u domovini, kogaživlje ikoga četDonje trga za on oko Hrvatskoj bana, je poštovan, veroprežnoj kočiji pozdravljalo je te poštenmuž,poznatočnozemlju, je i 200 S prozora 8.000 bakljonoša. ljudi iskusan u "Uzpiše: List "Obzor* upravi“. bacalo U Banskim se kuća cvijeće.

I. Mažuranića hrvatskih na dignuće čast dvorima ga dočekao pomoćni je biskup demokratičnosti i usprincip banovah, Ivan a vlast mu d otadašnji Kralj, je tavnosti slave i predao najljepšu pobjedu" dalje: banske Antun Vaništavnu časti namjesnik pl. *Neiziskujemo Zemlja paradu!

Tako se banu i se svome ozkanović. svečanost završila. raduje njegovom obučen Sutradan u svečano složnomu radu." jeban, biljnom člana tri sa građansko o dijelo, svoje Željesu se narodne ovoga puta vlade došao i održao u Sabor ostvarile pa u "Narodnim novinama" eto nastupni Između rekao da ne sudbinske ove ostalog je vijesti: govor. niti niti i Veces. političke mržnje, privatne pozna *Njeg. kralj apostolsko da vazda zakona i se izće pridržavati ličanstvo blagoizvoljelo jepremilostivo dati ručni list: slijedeći poštivati svačije političko previšnji mišljenje koje neću učiniti zakonu.

"Ja koraka na DRAGI N a MAŽURANIĆUI! prijedlog počiva bi ali ć u koji pokazao pokazat ugarskog _ministrastrast, mog banom ide za tim da vas revnost onu imenujem Kraljevinahsvagdje koja predsjednika i vrši da se se Hrvatske, Slavonije Dalmacije. materijalno strogo zakon, U dobro narodu da se moralni 20. promiče, Beču, rujna 1873, obnaroda u svakom S.r.* napredak podigne Franjo Josip kako bi mogao i dana oko dva sata ziru, stajati dostojan Istoga poslije kolu ostalih naroda u ban ruke na vrijedan Monarhije" položio podne je kraljeve ban burno uz zakletvu večeri i te u završio je odobravanje otputovao "Narodne novine" Budimpeštu. napisale prisutnih. dana izravno Tako su iz ali i "Mažuranić prvi jeskromno, odlučnoradno, toga korakom mase "bana Ono pučke ponosnim počelo stupa banovanje pučanina". stolicu s na onu i nakon uzvišenu kojomsu šest jetrajalo čega pol godina, stekle = najslavnije dobio naslove "ban porodice svoju jeI. Mažuranić graneumrlost.

No ako on jepučanin rodom, i "ban o u čemu ditelj* organizator, aristokrat umom i duševnim darom." | je našemidućembroju. tako su sretni Hrvatske dobili građani Priredio: "BANA svoga PUČANINA',kako ga i danas povjesničari najčešće Keglević nazivaju.

Dipl. ing.

Stjepan izabran

i za

bjelovarski, je saborskog To bila mu predsjednika. je prednego častprije posljednja jepostigao može onu se u najvišu postići koja hrvatskom kraljevstvu. a

iz

krenuo

u

.

|

-

|

*

172

Lipanjski krijesovi | ovoga

stoku će lipnja lipe procvasti prekozgarišta. će neki Sve dio to pjesnici ispjevati pjesmice opet je poganskog prastarog mirisu i kao to da vatra žutilu lipa, štoje ovaj vjerovanja pročišćava štiti ljude 102 i stoku od zlih sila. učinio nepoznati prije godine: tajnih, natprirodnih uoči se sv. Ivana Krijesovi pale blagdana Krošnjama lipe pčela zuji, 24.

Nisu bili zlatnim klasom Krstitelja, lipnja. krijesovi Polje buji, samo se nego Uz slavlje seljačkog puka, dobrog gospodara, da i usred zna su Eto pravog dara! pouzdano staroga Božjeg Zagreba, vijećnicom, p red gradskom DomOsjećajni pjesnik Dragutin pl. i palili krijesove pjevali ivanjske krijesne ovako žalio za janić je jednomstarom popijevke. uskoci su deset dana Senjski posječenom lipom: Sv. Ivana donosili grmove i prije granje da oko se *Lipa naša, draga lipa potpale krijesove kojih posleta a mala su se Vnogaduga kakivalo, djeca zagaravila.

Dišala si nam Te su lomače zvali KOLEDE. bi i rasla Djevojke Puna cveta. tom nekoliko a nakon sladkog prilikom pjevale, stihova bi Ti si čeli ponavljale: vsakoj drobnoj Meda dala Ive rada, "Lipi rože, trga Vsakomu i Lade." stranjskom bogcu Aj Lade, L ade, l ipi i hlada."

Pokoja ovu Stojanović Mijat zabilježio je U tom dani sve cvatućem lipnju više ivanjsku iz pjesmicu Slavonije: dok na 21. sve dan ne posnjegov rastu, *Gori vatra Tada kresnica, tignu najveću svoju duljinu. noćna U oči tama a se godaIvanja, najkasnije pada, najranije diže. loži diva To ali Nju Marica, jekratka, čarobnaIvanjska noć, I kada se ili kada njezin dragi nju. palevatre, bakljelučevi, i se kada slavi se radost Dragi jefenje pleše pjeva, nasjekao, Mara čubra nabrala i tužno i na sve nesretživota je zaboravlja I kitu Od davnina no. se na dragom bosilja! krijesovi pale i a ne misli se što brežuljcima raskrižjima, Satureia a to (fenje čubra je borovnica, j e z nači " krijes".

Nije zapravo povezano ladarice ili sa malim hortensis).

Djevojke krijesnice živim svjetiljkama, "krijesod do su a u što u lete zanosu pjevale idući kuće kuće, nicama", ljubavnom stihovi su u Podravini naziv Miholjancu glasili lipanjskim noćima,nego jetaj ovako: iskonskom svom slavenskom "krijes" oko samo upravo značenju vrijeme ljettomu "obrat ili Tada *Bog p omogel stanju, solsticija tj. mijena". nog Tomu sunce u svom oko stanju gospodaru, prividnom gibanju dekPonajbolje gazdarici, zemlje najveću postigne pozitivnu Pri si hiži družinici! i na linaciju našojsjevernoj polukugli Zememo počinje ljeto.

Ivaneka, Oko se Pa se bomo sobom krijesovapleše, ga preskače nesle, mlade s Sobom nesle vatra, majke dječicom stoje podorešek, a sutradan se u nekim Pak bomo se z uokolo, krajevima njimigrale. nam

i

Hrvatske

vodilo

mar

.

nam

uza

vam

173

Darujte

pri biti, iti!"

Mi dalje Svaki stih na ima isti pripjev: kraju Lado "Lado, budi Jezuš falen Kristuš lepa Mi

ne

moremo

vas

moramo

-

-

Lado!

Lado,

Lado

Kristuš i

-

pjesmedružba darove doda: očekujući

Marija

ajBog hvalimo,

vam

Kirales!

z

-

Kirales!"

Kirales!

-

lepa već "Lado" u smo O riječi našim pisali da radi rekli se o i člancima možda jedslavenskom starom nom božanstvu koje se ne se, eto, kasnije zaboravlja nego svecima. s novim kršćanskim spaja ali više Kod Vrbovca se slično pjeva,je značenja: poljodjelskog "Rodilo vam polje žitkom, Saka laca polvagana, Rodila gora vinom, Saka loza polvedarca, Rodila loga žirom, Saka grana polvagana!

kanili

-

Mi

Lado!

i

zastane

"Dajte dajte, kaj ili Kada nekih pića jestvina, dobiju novca, zapjevaju: vi dobri ljudi "Aj, zbogom, zbogom ste

nam

Jezuš

vam

malo

Nakon

daste nam,

ne

nas,

plati

vam

-

pozivajući krajevima, pjevačke pjevali: ophode, Ki ne ide na naš "NA NA KRES! KRES, kres, U nekim

Nek

su

u

bude

mu

sutra

bukov

-

les!!

nemojte Dakle, ljudi moji, ići NA samo KRES,nego Nemojte sami s tamburicama pa organizirajte, se

i

idite odlese

veselo

harmonikama

što

popijte KRES, NA

bukov

les!

te

žaliti. i

ga

ili

do lese

jebolje

itiv

nego

Priredio:

vam

Keglević Stjepan Dipl. ing.

bojati bitijednim od onih se kojima su potrebni drugi

Nemojte

i samos-

Javljaju nekoj bajci. koji problema pronađete bračnom životu da se osloniti i talnost znače slobodu jest nesposobnost sposobnost kod odnosno zatraži životvlastite snage i se u bračnog traži, druga pouzdati svoje emotivna skloni su i ali istovremeno traženje noj podrška.

Mnogi b orbi, dovoljno slobode, emotivne od osobe zatražit kada fleksibinosti i pomoći koja je pomoć spremnosti okvalificiratikao ovisnost o osobi. svi mi imamo da Ne samo najbliža toj je potrebno.

Biti ovisnom osobom da bitiovisnima bilo bi abnormalno proglašen, optužen potrebu skoro uvredom i u našoj jenemamo ustvari slabi je postalo pogrdom to, nego priznati sredini. Potreba nekim danas često volimo. i nas i one i koje umanjuje znakom društvenim smatra — = slabosti, — obuhvaća i Idealan odnos međuljudski da zdravu ovisgrijehom.

Nažalost, izgleda i samostalnost, što tvori ovisnost zajedno i nost, ato onoga koga je oslanjanje uzdanje žena kaže: "U nekim Jedna međuovisnost. volite i računate da će vaše koga zadovoljiti ovisna života sam moga određene često područjima potpuno potrebe, izjednačujemo mužu zaista čak kada djetinjasto potovisnošću, prekomjernom potrebe čak neovisna puno kada tim popotpuno drugim područjima, gdje drugoga iscrpljuju,y mi da se nema on trebama kada i ne Međutim, postoji. potrebe mogu. kraja najčešće ispreplićemo; njemu potrebna zadovoljiti. možda kod nekih ovisnosti meni Osim naše a on. pusČinjenica ja, toga, (osim je što time nikakve s on veze da ne samostalnost je nemaju tinjaka) postoje potpuna i neovisnost. možda ih žena. Još nešto: ne vodimo Ako ih a tražite, muškarac, ja Jedan

od

češćih

se

Neovisnost

u

u

se

u

nam

ne

-

za

se

u

za

s

o

a

svome

u

nema

se

sam

174

evidenciju više; daje jednosteče tavno tokom“. svojim stalno traže i im kapomoć štogod Neki, ih.To kruto žete, zadovoljava je ponašanje, i kod kao biti super onih pokušavaju koji ovisnima. o

život

tko

tome

ne

-

Svakako, prilikom ozbiljno poremećenih međuovisnosti potražiti je potrebno profesionalnu stručnu pomoć. na koncu Svađa

može

biti i konstruktivna

možete

utvrditida vaš bračni

želi

prisno prijateljstvo, Valja da s možete neke ne nost, iskrene njime možemo podijeliti ne uzajamnosti.

Stoga i i vi ste tom nikada bitidoista dok nismo sve osjećaje potrebe.

Ali, njemu neovisnima, dali do što doista želite. čak “neovisnima" zatražimo da prilikom znanja strani dovoljno Razmislite možda u svoga.

Ipak, čovječnost drugoj uglavnom pomoćbližnjega također izazove i to što ono leži uzrok što se vaš vama posčovječnost, je drug o sjeća ako međuovisnost. i zatraži vam zapravo ramljenim priđe pomoć predstavlja držati na karaktera. da ne Pokušajmo emotivnog pameti gubimo Među bračnim ništa od naše osobnosti ako povremeno drugovima individualnosti, može i svađa tražimo kada Baš nam sijevnuti kojoj jedan drugoga pomoć je potrebna. da "Nikada i spreman da optužuje suprotno, time pokazujemo nije sposoban dovoljno obne Međutim, svađe i slobodni da budemo što razgovarati". moraju ono jaki dovoljno bitidestruktivne. Ako vi vezatno slušate, jesmo. samo bodove, svađa upisujete pobjedničke može biti i sasvim konstruktivna.

Dr. Ivo Belan Primjerice, držati

na

da

umu

težimo

drug

svađe

ne

odnosu

istinsku intim-

na

-

u

smo

a

Od

Čitatelji n nam

mrem

nai

ne

pišu

sadržajujebogatkvalitetan, jer Brezarić iz imamo što smo sve Sišljavića primili pismo njemu jepotrebno jednom hvali: seoskom nas slijedećeg sadržaja kojim gospodarstvu. *Glavni i uredniče! stručna iz prvai odgovorni gospodine Tuje pomoć poljoprivrede, da Vam rečem u nekoliko veterine te razno razni Ponajprije riječi drugi savjeti, koji ukratko formatu i našem i radu nam mojemišljenje sadržaju neophodno potrebni lista. životu.

Mljekarskog listi po formatu i po Za mene Današnji Mljekarski (svestrani je gospodarski savjetima vrline i osobine Samo tako nastavite i želim Vam sadržaju najbolje jed- nik). dalje dosta ne nog stručnog sretan lista,preskup, jeftin, uspjeh!" lako se čita i lako se čuva.

Franc nam žali: se i Gospodin lista

Franca

Po

vrlo

i

u

u

su

o

u

sve

NAGRADNI Kada se pašnjačka javlja tetanija? u a) jesen u b) proljeće c)uljeto.

IME

KUPON

I PREZIME

ADRESA

Nagradnekuponešaljite Ilica igru), 31/Ill, Zagreb na

adresu:

Hrvatsko

društvo

mljekarsko

(zanagradnu

175

lista

igrupitanja u izlaženja pojedinog broja sudjeluju *Raspisalinagradnu ne ne mogu u kojoj izvlačenju nagrada. ja učestvovati, odgovora završava s nek mi svi koji 9, a Nagradna igra brojem podja, predajemo mlijeko do biti će karotkupnom prosincu, mjesecu jela nagrada punktu Sišljaviću, mljekara kada će sve lovačka.

Vi tu u imate komisija priznati prispjele Zagrebu nagradno nek mi svi nek ne samo kupone. izvlačenje prije ja, ja, što ne možete koristiti dobimo list ruke. Žao namje m eđutim, Mljekarski naše stručne i aktualne članke. Tu nažalost Kad listizlazi iz tiska to neznam? taj nismo 4 čestitaliste nam Sretan Uskrs U mogućnosti praviti ustupke. broju što Naš listizlazi 5. isti dobim ruke tek za sveti najkasnije mjesecu, u Juraj. jaListbroj odredištu znači da na adresiranom i dosnam najkasje naplaćuje mljekara ujedno Na dostavu lista Vama navamaili na nije 10- mjesecu. tavlja ruke, jeli krivnja mljekari? od nismo strane tiskate za iz a proizvođačima mljekara Savjete travanj poljoprivrede tog a ovisi o mi iste Prilažem i mogućnosti utjecati, isplati mlijeka. svibnju. kupone. dobijemo Vam da U Šišljavišu 23.

1996. Uz Vjerujemo uspjeli odgovoriti travnja pozdrav Vaše Vas | ostale čitaoce a sve Franc Brezović“ upite, lista da molimo imao u vidu Mljekarskog javljaju Redakcijski kolegij je kašnjenje i sa svi lista pa prijedlozima sugestijama.

Mljekarskog proizvođačima, Hrvatsko za kuponi nagradnu igru k oji Uredništvo društvo i dva mljekarsko dospiju mjeseca i

ste

samo

nakon

na

u

u

u

u

a

u

u

u

u

u

smo

na

nam

se

vama

u

Obavijest

upisu o

učenika

zanimanje za

mljekar

prvu Srednja školovanja Križevci, gospodarska upisa godinu školske 30 1996/97. učenici će školske 1996/97. planira upis godine godine uspješni učenika za i treću se zanimanje mljekar. školovanja upisati drugu godinu — mljekarama — Republike tako da će prva generacija Preporučamo završiti mljekara Hrvatske da prema izvrše svojim potrebama školske 1996/97. odabir bi za školovanje godine učenika, kako svoje p otrebe Učenici će završiti škouspješno učenike koji na školovanje. uputili školi u Učenici Srednjoj gospodarskoj lovanje upišu S rednju koji gospodarsku će se školu smjer, zaposlit mljekarama mogućnost mljekarski mljekarski smjer i maju domu Križevcima. o s u Učeničkom ugovor u imaju smještaja kojima sklopljen školovanju.

Osim

škola

u

u

-

u

-

Redakcijski kolegij: dr.

Ivo Mirna dr.

Banožić; Božičević, Stjepan Belan; ing. dipl. ing.

Stjepan Brlek; dr. Ivan Jakopović; dr.

Deneš; Stjepan dipl. ing.

Stjepan Feldhofer; dr. Štata Keglević; dipl.

Stjepan prof. Zvonimir ing.

Glavni I urednik: Čičmak; odgovorni dipl. ing.

Juraj Redaktorica: Vera urednica: Nada Tehnička Rašpica; dipl. ing. Volarić; Lektorica: Alka Domićmr.

Kunić Nikola Božičević Crteži: dipl. ing.

Vlasnik I Hrvatsko izdavač: društvo mljekarsko | uredništvo: llica 01/424Uprava tel./fax: Zagreb, 31/lll, kn 420 Cijena: 2,50 Tisak:

176

TISKARA

Orbis

d.d.