Mljekarski list 5-1996

AKTUALNOSTI Ru.

Zabrinjavajuće stanje u govedarstvu Republike Hrvatske

Zabrinjavajuće

stanje u govedarstvu Hrvatske Republike

uobičajeno Ćivala je Stočarska posebice pozornost proizvodnja, gou su zemalja, najrazvijenijih industrijski poljodjelstva,nizu vedarska, temelj razvoja onih atime i zemlje. posebice zapadnogsvijeta. pojedine ukupneprivrede Hrvatske još su Na području Cijenastoke,posebicegoveda današnje nisu stimulativne za najveći se broj stoljeća uzgajala mlijeka, prošloga tijekom destimulativni uz i pauzgajivača, uvijek pasmina(bušadr.). govedaprimitivnih ritet novih kupuje kojeseljak proizvoda cijena posebice pasmina, Uvođenjem i dr. kvalitetnim a materijal reprodukcijski pedebikovima, oplodnjom setih organizi- U tablici brojjedanprikazano godinaovoga stoljeća je znatno osjemenjivanjem ranim umjetnim krava rasplodnih stanja kretanje brojnog sastav u pasminski goveda jepoboljšan Hrvatske na području tijekom duljeg Hrvatskoj. i vremena, uključujući razdoblje drugog radom Sinkroniziranim rata. _ selekcijskesvjetskog službe i službe današnji reprodukcije, da Iz vidljivo je prikaza navedenog sastav u goveda Republici hrvatski seljak pasminski ni u ratnim nije uvjetima čine: simentalsko govedo Hrvatskoj kao zanemario temelj svoje govedarstvo i na montafonsko oberintalsko, egzistencije.

(60%), niti ratni ne se uvjeti Stoga i _ sektoru, holsteinprivatnom nametnutim s mogu uvjetima usporediti kod i sektoru na govedo društvenom frizien 1991. nam godine agresijom srpskom _uzgajiprivatnih najnaprednijih dijela vača.

U goporatnim poslijeratnim prvim i dinama u dalje je govedarstvu razdoblja Tijekom dugogpovijesnog prevNakon sektor ladavao se seljak. privatni stočarskoj proizvodnji nije posvekao što

to

-

-

-

-

Tablica 1.

114

stanje Brojno

krava

u

vako

1935.-1994.

428

719

423

810

417

993

448

740

555

486

488

087

507

873

534

265

542

466

474

631

420

211

348

542

276

910

257

290

241

997

226

231

radna nabavu štoje SRZ (seljačka hrane, mehanizacije, izgradnju stoka i bila sabirališta i dr. zadruga), je dalje vlasništvo mlijeka SRZ se seljaka.

Raspadom počeo U kratkom roku 319 sagrađeno je stvarati sektor društveni (PIK- koji je novih za objekata proizvodnju mlijeka, u unatoč sustavu egzistiraobivšem ovi) su 672 adaptirana objekta, nabavljeno je stvaranju gubitaka, zahvaljujući pokriću. 697 muznih strojeva, se povećao broj U sektor bio kreditnoj politici društveni je sa 5-10 krava na sa proizvođača 5.538, u odnosu u na znatnoj prednosti seljačka 10 i višekrava na 4.758, a neki i preko domaćinstva.

30 krava. s Povećan jebroj proizvođača Temeljgovedarske _5-10.000 proizvodnje litara tije- isporučenih mlijeka: kom doba nalazio čitavog i poslijeratnog do 37.210 a 22.202, dalje proizvođača, kod se seljaka.

10.000 litara na 7.748 preko proizunatoč 1965. svim i pa Godine Višeproizvođača kredit- vođača. isporučivalo je nim u i sek100.000 a i prednostimadruštvenom je preko litara, jedan preko toru 200.000 litara zabilježen najveći broj krava, 4,15%. mlijeka godišnje. uoči Tijekomšezdesetih godina, Zajedničkom akcijom većine mljekara, kada "hrvatskog proljeća", su mnogienu s posebice područjima najrazvijenijim da a tuzijasti pouvidjeli stočarstvo, u sa stočarstvom, zajedništvu seljacima sebice govedarstvo učinjeni proizvođačima nazaduje, 2579 mlijeka izgrađeno je mali su u u pomaci premiranju mlijeka sabirališta (punktova) mlijeka dnevnog sektoru znatno privatnom (udruštvenom 1.539.000 litara kapaciteta mlijeka. i u manje), kreditiranju. pa simboličnom u su, po Sabirališta punktove pravilu Znatan u nacrtu napredak govedarstvu a pokmljekara, sagradili seljaci, renut obnovom rashladne kreditirale je uzgojnouređaje opremu rada u kao i govedarstvu Hrvatske, pro- su mljekare. selekcijskog govođenjemumjetnog osjemenjivanja U to oživio i veda od 1948. na Nakon vrijeme je promet rasplod(UO) dalje. nim U stočari za da govedima. najrazvijenijim uvođenja premije mlijeko uvjeta skim budu tretmanom područjima a godišnje jeorganiziragrla pod selekcije, no više desetaka U kao minimum da se bilo UO rasplodnih sajmova. osjemenjuju natim ili bikovima pojedinim godinama je sajmovima pod podrijetla, poznatog i do 4988 krava i znatno krava prodano rasplodnih jeporastao broj osjemeili 5442 krava i UO i junica ( 1976.) junica njenih bikovima podrijetla. poznatog U (1983.). pojedinim razdobljima, kadaobjektivbilo no u nije moguće organizirati UO, U svim Hrvatske dijelovima obnovljeno bilo i 900 bikova. rasplodu je čistokrvnih uzoru na po orje, zapadnu Europu, Fonda za izložbi.

Nakon stvaranja su ganiziranje stočarskih Izložbe unaprei u divanjerazvoj slua u stočarstva Hrvatskoj negdjeimale općinski, najviše u se karakter.

1971.

1972.,mnogim općinama osnivaju čajeva regionalni Tijekom fondovi. in12 analogni uz Većina mljekarske organizirano je izložbi sudjelovanje iz dustrije, bila organizatori otkupamlijeka, izlagača31 tadašnje a općine, je i neki izložena za 501 333 29 bikova pojedine zadruge OOURkrava, junice, su odobravati kredite ili 863 kooperaciju, izpočeli ukupno i' grla.

Najuspješnijim i su se za seljacima.

Krediti odobravali lagačima bilesu dodijeljene vrijedne iz uzkao to muzni su uzgojrasplodnih junica vlastitog nagrade što strojevi, nabavu mlinovi goja, rasplodnih junica ikrava, televizori, počekićari, različiti i mineralna adaptaciju štalskih opremanje objekata, ljoprivredni strojevi, gnojiva, i gradnju opremanjenovih objekata, sjeme, novčane n agrade, diplome, šamsilosa za zvona gradnju stočne pionska spremanje i dr. stvorena

-

-

115

području Republike proizvođača mlijekapoljoprivrednih Kretanje otkupa 1960.-1995. za razdoblje | [Godina [|1960.| 1965.[ 1970.| 1975.| 1980.| 1985.| 1990.| 1995.

232.465 302.902 373.516 413,321 80.382 187,319 61.100 000 | Otkup | | | | 380,46 495,75 611,32 305,58 675,47 100 131,56 100 1960. | | | | | od

Tablica 2.

Hrvatske

na

u

=

uspospoljoprivrede otkupamlijeka Organizacija tavit će se PoljoprivrednoNakon orgaiz odgovarajućih k antarenja, ukidanja s vijećepredstavnicima savjetodavno počeoje1960., ministarstava, saveza otkupmlijeka niziraniji seljaka, prera100 kada mlijuna divača preko se i dr. Organizirat jeotkupljeno će poljoprivda bi 1988. bilo otkupljeno litara mlijeka, služba dostupna rednošto litara 508.804.000 mlijeka,predstav- većini poljoprivrednika. savjetodavna a za ljapovećanje 505,80%, godišnje Da bi se poljoprivreda postojanije što od 18%. povećanje prosječno fond za razvoj se osnovat će kreditirala, 1995.

Prema To će biti revolving podacimaHGK,tijekom fond, poljoprivrede. litara uvezeno za da time s 68.886,000 je godine će otplate zajmovaslužiti u i Uvezeno novih vrhnja mlijeka, je mlijeka. projekata. kreditiranje sirutke za stočnu hranu, jogurta, prahu, uzela bi se iz: sredstava Početna mliu maslaca i preračunano dr., sireva, litara ili 241.702.000 Hrvatske, proračuna Republike 48,6prerajeko Hrvatske. u carina iz poljoprivuvoznih pristojbi đenogmlijekamljekarama matim količinama Ako skupine, pribrojimo rednoiz uvoz Italije stočarske i konlogranični šoping Austrije, od zakupa prodaje, pristojbi odlaze kamo i našigrađeni Mađarske, na zemljište, poljoprivredno cesija linaš uvoz nam veći je nego po sireve, i međunbanaka poslovnih kapitala otkupmlijeka. arodnih financijskih ustanova, kada u nekim Prema pokazateljima, mironovi Zakon o uvoz restrukturiranja zemljama razvijenim pojedinim strateških vinskom poljoprivrednika, proizvoda osiguranju posebice pojedinih, uvode se uvoz mjere štedno-kreditnih zaprijeđe preko5%, organiziranja takzaštite i proizvodnje unapređivanja dr. i druga vih proizvoda. i mjerama akcijama Sinkroniziranim opremanja i adaptacije kreditiranja posrazvoja hrvatske Strategija neiskorištenih kapacištalskih tojećih poljoprivrede i nabave uzgoja teta,kreditiranjem ikrava na oslobođenim Reu junica rasplodnih dijela okupacije Još vrijeme za Ministarstvo poljopriv-i ostalim dogledno područjima, Hrvatske, publike i će uvoz oslobodit se i Vlada šumarstva razradilo a rede i mlijeka je, vrijeme za tov.

Sabor su strateški razvoj goveda prihvatili poraslodnih drastičnog pada Uslijed ljoprivrede. bila zahnisu i krava na analize Nakon područjima koja cjestanja opsežnje bili agresijom, srbovaćena stočarskoj je lokupnepoljoprivrede, iz tov susuvoziti za smo važnost. dana junad prisiljeni četničkom proizvodnji primarna vremena a nekog prije zemalja, jednih i Nakon prioritetbili smo "Bljeska""Oluje" popularnog izvoznici poznati i obprognanika povratak predstavljaju i bebi-bief u drugdje.

Italiju goveda za nova područja poljoprivoslobođenih Brlek redu i stočarstvo.

Stjepan ing.

Dipl.

Pri Ministarstvu

—

-

—

-

—

—

—

—

116

-

košnje i starosti tratine Utjecaj vremena krmnu vrijednost na Vrijeme biljnih zajednica i naa naročito travnjaka, gnojidba čin bitno kakvoću i na utječu uporabe te krme. na količinu vrijeme prispijevanja Naše najkvalitetnije travnjačke zajeda to su i rane nice, zajednice pahovke u uspravnogtrpuca kojimanajveću visoke trave na masu rane daju suhljim kosidbe

Tablica

1.

Utjecaj

košnje

odnosno

vremena

o S

turnusa

u

zelenoj masi

iz

-

starosti tratine na

njezinu

krmnu

Relativno

%

vrijednost

Škrobne vrijednosti u 1000

g

u

sijenu u

zelenoj masi

Relativno

g

rana

=

košnja rana

staništima, prijeđuvegetativnog u generativni stadij (cvatnja), razvoja kada u prvom mase. puno otkosu daju Masa tih ranih nakon trava većine ima velik metljičanja udjel stabljike, koja Ako kasno u se većogrubjela. je cvatnji kosi ili u one oscvatnjikasnije, daju do Takvu rednju lošukrmu. ogrubjelu brzo

Probavljivesurove bjelančevine u sijenu

Broj

košnje vrlo

tratine

košnja

N

I

srednje kasna

7,21

košnja

kasna

Qo“I 1

91,9

košnja

dl2,PI

vrlo kasna

više od

košnja Tablica ishrane

_

a nN

Utjecaj sijenom

2.

vremena

Kg

Vrijeme košnje

u

dn.

107

košnje

odnosno

starosti tratine na

Probavljivesur.

obroku

| s.tvari | sijena

Vsijenu ,

%

Skrobna vrijednost

bjelančevine

dnev-

Zalitara 1009 | | g | nomob mlijekasijena |roku k Q mlijeka Ze

grama

vrijednost obroka, pri dvije

razine

litara

ug.u

u

:

u

vrlo rana

košnja

12,9

10,68 S di

košnja srednje kasna košnja rana

BISN “in 11,5

3,7

FRE

7,21 re

oro

4,68 7,02

aejsćujk=Tns

vrlo kasna

2,80

košnja

4,20

Uzdržna

krma

Potrebe

za

prob. sur. bjelančevinai 3,60 kg škrobne vrijednsoti 1 | mlijeka65 g prob. sur. i 300 g. škrobne vrijednsoti 360

g

bjelančevina

117

u kojoj višegodišnje pretežu prevladavaju koje uglavnom dio od ili u su u zrna, jeveći lošekakvoće ljanice,kojih cvatnje nalijevanju stadiju ili krmne niske otkosu i u a u (mrkva, vrijednosti često zriobi, bolje je prvom i Ako Silirati kositi za se različak, paštrnak dr.). sijeno. nego takva i masa kao trave u već jako kojaje naime, tratini, ljeti Djeteline, niske i ostanu kosi i suši za sušenjem uglavnomzbog suše sijeno, ogrubjela iako bi mali u krmu niske idati zauzimaju udjel masi, ćejošjače ogrubjeti lošu To biti više morale se i krmne zastupljene. (mekoće) vrijedpalatabilnosti se na biti a naročito koji travnjacima događa će iskoritšena, slabije nosti; nakon ne će niska bit košnje Obnavljanje prihranjuju. proizvodnja tako iskorištavane tratine posljedica toga i sporo jako je već i veliki hranjiva, gubitak proizvedenih tratina Takva tjedana). traje (8dugo Livade se u prvom naročito bjelančevina. koji je d aje prvi o bilniji otkos, uglavnom 12 često kose otkosu kod nas prekasno, niske a košnje kakvoće, prekasne zbog kada trava već a na jevećina ocvala, otkosu niske u prinose daje drugom staništima kada tlo i se vlažnijim težim i Na vrlo suhim staništima mase hranjiva. odneuređenosti tla prosuši. i toliko slab da se često Zbog jedva prirast je oborinske vode istakve pokoše- isplati se suvišne vodnje površine kositi, pa tratine često masu nu da do mogućesušiti koriste napasivanjem. nije Budući se takve livade u na tlu od proljeće, ranije skidanja vegetacijeprekasnog kraja pa od razkose Jedan ili otkosa u prvog lipnjapočetkom pravilu prekasno. (krajem većina vrsta i kasne višegodišnjih koje tratine, srpnja) logaje tradicija košnje stoka ne ako se tek kada velika masa, naraste popase napasivanja tijekom jer ukusnosti kosi da se puno loše (grube, dlakave, zbog kažu proizvođači ranije ili niski i da se lošeg tvrde) k emijskog zbog sastava, posuši dobiju prinosi sijena. velik raznih surove sadržaj koliki vlaknine, Pritom se ne vodi udjel o tome računa stoka na u tječu ukusnost, spojeva koji u su već proizvedenih gubici hranjiva takve vrste na pašnjaku imaju ostavlja, kosi. Kasna krmi kasno se košnja koja bus ili da vremena ojačaju svoj dovoljno ima niz čitav loših posljedica po kakvoću jačerazviju veliku donesu a neke vriježe, i količinu Kasno proizvedenih hranjiva.

Rumex količinu (kiselice sjemena sp., ima znatno masa košena nižukakvoću, divlja i zečina r azličak, dr.) kojim mrkva, što se vidi u tablici br. a u dnevnom veću šire u tratini sve se 1, zauzimajući obroku i na osigurava premaloprobavljivihpovršinu način smanjuju uporabtaj i za tratine i krme od te tratine. bjelančevina energije proizvodnju,nu vrijednost visoke

masu

trave

ze-

-

što

se

vidi u tablici br. 2.

na povećanje utječe Ako k ošnja Ranija su u prilike proljeće manje a time i na dok gustoće pokrovtratine, bolju se ne košnja odlaže povoljne nastupi vlati Osim ako nost. se i suho i do generativne toga, čestočak toplo vrijeme, kod trava S i većine pospjeranije, pokose srpnja. nastupomtoplog suhog time i a se kasno tratina vrlo se širenje šuje nabusavanje, vremena, košena i se vrsta, slabo i suhim u što višegodišnjih višeotkosnih uvjetima. sporoobnavlja količinu ali odražava i na na Porast mase vrlo vrste kakvoću, jeslab, jer plitkoga na se mase tla u koja proizvede jedinici korijena gornjemsloju nemaju otkosa a za košnjom Ranijom većina površine. dovoljno vlage obnavljanje, prvog do trava onevrsta početka glavnih cvatnje plitkog prelazi korijena tijekom ljeta Takva u mogućenoje osjemenjivanje jednootspavajuće (dormantno) stanje. tratina u U ranih, najčešćegenerativnih je ljetno vrijeme rijetka. njoj kosnih,

118

i

se tipova zeljanica kojeuglavnom prikazan je nisku niže ali i urode vidi da tratina stara 4 u kakvoću, imaju sadrži tjedna od mase vrsta. više znatno nego višegodišnjih Ranijom sijenu bjelančevina tek se ako krave hrane u se košnjomravnoteža uspostavlja energije, sijenom pa određenim tek u au vrlo rano izbalantrećoj, zajednicama košene tratine, nemaju odnosno u siran i četvrtoj, petoj godini kojoj omjerbjelančevina koju energije više otkosne i vrste ostreba namiriti iz koncentrata. dugotrajne daju Sijeno novnu masu hranidbom do sita u tratini.Brojnim istraživan-tratine stare 6 tjedana kod nas Šoštarići na jima (Fajdiga, (15kg dan)osigurava bjelančevine da se Pisačić, Čižek, Štatai dr.)utvrđeno i od I 12 za je energijuneštoviše mlijeka ako mase na dnevno. tratine stare 8 u najviše postiže pašnjaku Sijeno tjedana starosti od oko 4 se tratina dnevnom obroku od 15 i napasuje pri kg osigurava a ako se kosi za starosti i od za tjedna, sijeno, pri bjelančevine energijuproizvodnju od 5-6 dobi tratina i oko | 11 dnevno.

Kasno U tjedana.toj daje košena mlijeka količinu masu tratina 10 12 stara u dnevnom i najveću škrobne vrijedtjedana nosti ako obroku od 15 dnevno osipovršine. jedinici Međutim, po kg sijena krma se i za želi postići bogataprobavljivimgurava bjelančevina energijenešto tada tratine treba korisviše od što 5 | kod bjelančevinama, nas mlijeka, je titi Tratina stara 2 samo jošranije. tjedna najčešće. tvari u sadrži suhoj 17,2%probavljivih Sijeno vrlo kasno tratine stare košene tratina sur. od tri bjelančevina, tjedna oko 12 tjedana (košnja početkomljeta) Sa tratine sadrži oko 3% i 14,8%. starošću u opada najčešće sadrži bjelančevina tako da tratina stara četiri obroku od 15 kakvoća, tjed- dnevnom kg namiruje tvari na od u a ona oko za za samo sadrži suhoj 12,4, potrebu bjelančevinama šest 21 tjedana9,1% probavljivih__bje1,5 mlijeka. sa lančevina.

Njihov udjel jakoopada krave hranna Odgovor pitanje zašto tratine tratina stara 10 12 starošću kasno tratine jene pa košene sijenom daju tolika tratine starost kada a tako malo nalazi se u tjedana, je a mlijeka tablici, kod kose se nas tvari u i s livade,suhoj kakvoćom sijena je povezan od 3 do 6% vremenom u najčešće sadrži probavljivih košnje.

Kakvoćasijena što u masi iznosi ovisi o vremenu bjelančevina, zelenoj najvećoj mjeri košnje od 1 do a u tratinis odnosno starosti tratine. nešto više o pa 1,6%, 2%.

Sa tratine povećanim lepirnjača udjelom 1,6 starenjem opada udjel i vremena starosti tratine izneseno u u Utjecaj košnje bjelančevina štoje krmi, kakvoću krme iznesen na tablici br. tablici 1. U računati da u se može je prosjeku utvrđen u via tratine stare 4-5 oko Sloveniji 1, (Fajdiga), sadrži sijeno tjedana i u nas 10% (Čižek, a Štafa šestruko potvrđen bjelančevina, probavljivih sijeno tratine stare 8 oko vrlo u dr.).

Udjelprobavljivih bjelančevina tjedana 8%;sijeno starosti tratine od 4 kasno tratine 3-4% sijenu pri košene sadrži tjedna proTom sa se 3% kada tratina na bjelančevina. količinom opada 10,68% bavljivih je obroku od 15 stara oko 12 u dnevnom (košnja tjedana početkom bjelančevina | 2-4 za tratine starosti na kg sijena namiruje potreba (5) Način koji ljeta). sijeno od 4 do na utječe proizvodnju mlijeka.

12tjedana razine sitosti krava Prof. dr.

Zvonimir Štafa mlijeka pridvije

trava

muzara

u

tablici br. 2. Tu

-

-

-

-

119

DRUŠTVO

DIONIČKO INDUSTRIJI

GUNDULIĆEVA

krmne

Potpune dopunske e

Univerzalnu

dodatnu

Starter i gorower

e

SUPER

e

Krmnu

HALMAC

smjesu

krave

cuska)

smjesu mliječne za

sa

muzare

ili19 %

13

krave

i

sirovih

proteina

suncokretova

zaštićene

aminokiseline:

kalcija (Belgija)

i fosfora

od

vodeće

DL

98%

SP;repičina lucerna dehidrirana 40% SP,

METIONIN

Dikalcijski (DCaP) najmanje kredu

fosfora

s

fosfora

18%

s

i 25%

i 18%

33%

L LIZIN

svjetske kompanije

e

fosfat

i 98%

Tessenderlo

Monokalcijev (MCaP) najmanje 22,7% fosfat

(Fran-

sačma

40%

e

Stočnu

junad

i sintetske

SP. i

telad,

i

sačma sačma Sojina SP, kvasac 65% 15% brašno SP,posije SP, SP;riblje

Izvori

za

janjadkozliće

visokim

sa

45%

Sintetske

krmivima

sadržajemproteina(SP) Rhone-Poulenc od za preživače najvećeg proizvođača

krmiva

aminokiseline

e

VAM

smjese telad, janjadkozliće za

15-19%

CROATIA

-

i

za

dopunsku

Proteinska

e

za

krmnu

-

45, HRVATSKA

miješanjebiljnim

PRELAC

janjadkozliće e

Co.

sa

za

i

Mliječnu zamjenicu

I

smjese

hranu

e

NUDE

PROGRAMA

| VANJSKU

U POLJOPRIVREDI

STOCK

JOINT

-

ZAGREB,

i

UNUTARNJU

PROIZVODNJU

TRGOVINU,

IZ SVOG

ZA

Chemie

kalcija

kalcija

vapnenac najmanje kalcija dodacima vitaminima i dopuštenim Premiksibogate mineralima, predsmjese ISILAC ZA TELAD MLIJEČNAZAMJENICA e

-

38%

s

e

-

PRODAJA:

KRMIVA

Tomićeva

Zagreb,

tel.

434-826

275922, Zašto hraniti telad ISILAC? mliječnom zamjenicom ISILAC Hranidba teladi i nego mliječnom jejeftinija sigurnija zamjenicom 8 ISILAC-a kn i mlijekom.

Cijena jednogkilograma je8,7 potpunozamjenjuje litara i Telad mliječnom mlijeka. hranjena zamjenicom manjeugibamanjepoboljeva.

1 UVJERITE SE! PROVJERITE 120

3,

Fax

Travna

silaža (sjenaža)

za goili se pa silaža je čestim kišama, košnja odgađa se nekoliko dana. za vedakoja omogućuje bolje sušenje gospodarsko produžuje travnih visoku kiše za se iskorišćivanje površina Zbog sijeno višeputamora preuzrok i proizvodnju mlijeka. što je vrtati, lišća lomljenju mekanih Trava ovisno o sasdijelova biljke koji imaju najvišu jenajraširenije i, hranidbenu i tavu krmivo za u djekakvoći, vrijednost (posebice čestonajbolje telinskih ili su hranidbu ili na trava), sušenjem preživača, pašom svježe potlu Poznato dase ranom je izložene košena. gnjilenju. košnjom vlažnom biljke otkosa veća zelene trava isviše dobije količina Odgađanjem kosidbe, postaje mase, više kvalitetnih i tvrđa hranidbene a hranjivih tvari, bolja slabije vrijednosti, obnova tratine i može se ako postignuti najprilikom sušenja sijeno p okisne, viša To je, može oko 50-70% hranidbene proizvodnja mlijeka. međutim, izgubiti u našim teško iztrave. se mnogim krajevima, vrijednosti Stoga moraju klimatskih i i načiniti za vedivo, zbog meteorološkihodrediti površine pašu plan kosi se trava i kosidbe. zelenu masu prilika.

Obično starija Pokošenu govedva otkosa. samo dima treba svakodnevno davati dobivaju svježu, do punog trava a u oko travu treba 18% svu Svježa vlatanju sadrži cvjetanja suhe 3% sirovih i kao Ukoliko tvari, bjelančevina, pokositi spremiti sijeno.

4,3% sirovih vlakana i ili1 vremena zbog nepovoljnog moguće nije 0,18hij./kg hj./kg suhe tvari hranidbene dobro treba U se vrijednosti. spremiti sijeno, pripremiti travi za trave. starijoj krajem cvjetanja povećava siliranje se suha tvar na a sirova vlakna 21Trava loše se često sadrži silira, jer na mese, prosječno Smanjuju 5,723%, suhe su vlage (malo tvari), mnogo sirove pa od đutim, bjelančevine prosječno veliki gubicihranjivih tvari 10%. _ iscjetkom kao i hranidbena na 2,1% 1,7%, vrijed- (efluentom) i Uz to trava oksidacijom. nost iznosi kojaprosječno 0,17- hij. sadrži sirovih što mnogo bjelančevina, ili suhe tvari.

0,75- h.j./kg odnos 0,18 predstavlja nepovoljan prema ranom sa0,89 Sijeno dobiveno Za dobro košnjom ugljikohidratima. siliranje također minerala drži bjelančevina, više odnos sirovih i bjelančevina nedušičnih i vitamina (posebice tvari fosfora) treba iznositi 1 (karotina),ekstraktivnih (NET) ima celuloze i hranidbenu U travi manje odnos bolju :3,4mladoj tajje manji, i vrijednost samo i probavljivost dobra : (tablica 1). za 1 nije 2,4podloga 6,5.

Rana i su i doza košnjasušenje često sijena bakterije mliječno- vrenja 3,5, nestabilnim bro vremenom onemogućeni i. siliranje. kiselog Tablica 1. kakvoća 1. otkosa Prosječna livadnog sijena

Travna

kvalitetna

krma

prije vlatanja

vlatanju početak u

cvjetanja kraj cvjetanja nakon cvjetanja Livadno

sijenosadrži: karotina 5-20

000 mg/kg; vitamina D 500-1 bj.

121

Prosušivanjem mijenja otežava siliranje. još Stanje i osmotski ako su livade se za uvjeti tlak, siliranje nepovoljnijom pa pogoršavaju također ide u tako u travi za dobro se što maslačne bakterije, jer gnojene, povesilaže kakvoći travne dušik i (sjenaže). (sirove prilog ćavajuvlaga ukupni trava ne bjelančevine).

Pokošena smije dugo ležati nisu otkosi trave također ilina u na u debelom najjer Kasniji sloju hrpi, tlu, iako se i fermenbrzo za poszagrijavanje bolji siliranje smanjuje njoj nastupa Postotak sirovih bjelančevina, se smai aerobno vrenje). jer (oksidacija tacija lako i smaa povebiti velika i količina će razgradivih, razgradnja njuje ljedica teško lako ćavaju ugljikohidrati probavljivi tvari, posebice njenjehranjivih Za te ubrzani razu travi (celuloza). siliranje jenajpo- razgradivih ugljikohidrata, i odnos ugljikohi-vojgnjiležnih (klostrivoljniji bjelančevina mikroorganizama drata početkom i a u cvjetanja,djetelinidija, kvasaca) razgrađuju plijesni koji vrlo toksične do i bjelančevine stavaraju punogcvjetanja. i krmiva za silažu Na kakvoću trave spojeve. uti klimatski važanje posebice utjecaj, dobra i trava Mokra za nije pokisla Intenzivno sunsunčevog zračenja. jecaj treba za sjenaže već spremanje siliranje, količinu šećera čevo povećava zračenje sunčanih dana. odabrati nekoliko ljepših u travi i u zelenim krmivima, kojanoću što se trava u tankom za Nakon travu treba kositi sloju, Stoga opada. ponovo malo dan sunčana nestanka nakon odmah vremena, rose, za jedan ujutro od do i ostaviti i vremena, prosuši optimalne vlage 60ljepog sunčanog Dobro i silirati. treba s dan da se u tankom prosuši. jepokupitipolja sloju jedan 70%, da se trava u silos malo se u travi punjenja prije povećava je Smanjivanjem vlage će dužinu 3-5 usitni na cm, svega što omogućiti prije koncentracija hranjivih tvari, i zraka za šećera, štopoboljšava uvjete razvoj boljegaženje,istiskivanje i za silaže. nabijanje mliječnovrenja bakterija kiselog više

i travu

čini

trave

se

su Za s e te uz siliranje najvažnije bakčesto đutim, bakterije dodaju još razterije mliječnovrenja koje razgrađuju ienzimi koji teže probavljive i kisešećere građuju kiselog stvaraju mliječnu ugljikohidrate (celulolitičke enzime): linu. Procesi mliječno- fermentacijecelulazu, hemicelulazu, 8B glukonazu, što brže i i morajutećikisele za kratko vrijeme pentozanazu Na se druge. taj način treba stvoriti kiseline i lako dovoljno mliječne povećava koncentracija razgradivih sniziti silaže i pH vrijednost na pH 4,2osnova za u ugljikohidrata pretvorbu To će spriječiti razvoj drugih neželjenih mliječnu kiselinu 4,5. silaže. i tvar mikroorganizama očuvati organsku sredstva za Biološka siliranje Silaže od veće pokazala Dobri razgradnje. uvjeti su se vrlo dobrima i uspješnima.

Uz za i siliranje razvoj bakterija mliječno- njihovu vrlo brzo se primjenu spušta p H se tako da kiselog vrenja moraju načiniti travne silaže do vrijednost pH 4,sprjesilaža dobro se stisne i da se nabije, naknadno se i dobiva stabilčava vrenje dobri anaerobni a zatim postignu uvjeti, na se suhe tvari silaža, smanjuju gubici da se dobro i od silaža pokrije očuva do u silaže 20%, poboljšava hranidbi zraka i naknadnog pristupa oborina. i uzimanje silažepovećava p roizvodnja ima li u travi Ipak, uvijek ostaje pitanje mlijeka. i dovoljno bakterija mliječne kiseline ugOd sredstava bioloških za dokoja pomažu ljikohidrata (šećera) stvaranje se Siliranju kiseline i nabrojati: za INOKULANT mogu voljno mliječne dobivanje PIONEER silaže. može 1188,PLANTANAZE,SILOse otklokvalitetne Dvojba BAC dr. niti ako se i koriste bioprilikom siliranja sredstava i Hranidbena loška silirane trave proizvodi koji pomažu vrijednost i ovisi za o vrsti trava ivremenu silažnom vrijenju s time koja dajusigurnost košnje, To da su: se uzeti u obzir pravilan tijek fermentacije silaže. moraju tehnologija 1. i s Ugljikohidratni Siliranja način čuvanja silaže. dodaci lakorazCeluloza i hranidgradivim šećerimakojiće poboljšati lignin (sirova vlakna) smanjuju benu Uz prema omjeršećera vrijednost silaže.to,siliranjem višku bjelančevina u i se lako zelenoj krmirazvoj najviše gube bakterija razgradivi ugljimliječnoKao se dokiselog kohidrati vrenja. ugljikohidratni koji anaerobnim vrenjem daci za u što u melasa i silažu pretvaraju mliječnu kiselinu, poslužiti: mogu vinasa odnosu rezanci (1razmjernom repe (1šećerne povećava postotak sirutka vlakana u u silaži.

3%), 5%), prahu(2- mljevene sirovih žiratice (2bi 4%), se, dakle,morala smanSiliranjem 2.

1 enzimi 15%).

Amilolitički celulolitički jivati Češće hranidbena vrijednost silaže. teško koji razgrađuju probavljive se uglji- to,međutim, nije tako, jer siliranjem lako kohidrate, povećavaju i iskoriskoličinu može poboljšati probavljivost razgradivih šećeraiolakšavaju biti 10-20% razvoj i tivost celuloze kojamože djelovanje bakterija ili 30-40% za mliječkovećanegou zelenoj krmi vrenja. u kiselog bolja sijenu. nego 3. sredstava za koBlološka siliranje također se Sirove bjelančevine mogu jasadržavaju bakterije mliječkou tvari u povećati suhoj silaže, i razmjervrenjadrugebakterije koje sprječavaju nom kiselog odnosu lako zbog razgradnje u razvoj nepožaljnih mikroorganizama alii rasta probavljivih ugljikohidrata, zbog U tu svrhu se silaži. koriste: Lactobacillusi razvoja bakmikrobnih bjelančevina, plantarum, Pediococcus pentosaceus, terija u silažnog vrenja.

Nasuprot tome, faecium i Streptococcus drugi. silaži može i lošoj nastupiti razgradnja tih i uz Djelovanje bakterija moguće je raspadanje bjelančevina, djelovanjem 30-50% minimum.

Mei manjišećerni što se može plijesni truležnih bakterija,

dobro

123

=

—

-——--—

a

tek

malo

A) siliranjem .postotka povećanjem oko a samo sušenjem s ijena 10%, gubi, u nijakasilaži. da dobro travnu mnogo obično slabije je Goveda Stoga više (20uzimaju krmom u se krmu. hranidbeni zelenu dopunskom 60).

Bolje svježu, silažu nego redu dodaju obrok u suhe s većim goveda prvome postotkom silažu uzimaju i nekim i A u vitamini a sirovih područjima s D, sječenu, manje tvari, sitnije E. vitamin i octene maslačne manje vlakana, iz travne kiseline i manjeamonijaka. se silaže gube Minerali soka biti Travna silažnog iscjeđivanjem pretežito može silaža potgotovo ako se siliralajako 10-15 krma za krave u proizvodnji vlažna (efluentom), puna iliako se kroz silažu da se za višu trava s time | kiša. slijeva mlijeka dnevno, travi obično da u Treba se treba dodavati podsjetiti jošodgovaproizvodnju minerala magsa žitarikrmna nema natrija, dovoljno smjesa rajuća dopunska a dodacima. i cama bakra, nezija, joda, mangana,selena, mineranoda i te minerale tako nekad silažom i travnom se Kod tovne fosfora, junadi vitaminskim treba m ineralnone dodavati rezultati postižuzadovoljavajući ili za lizanje. vitaminskim solju dodacima nedostaje težine, jer tjelesne prirasta To se može za na s obzirom energije većepriraste. većipostotak Također, travnu uz energetskih vlagei organskih većimdodavanjem popraviti je kiselina, krmiva (žiratica). davati i malo dobro silažu govedima da travna Treba sadrži sijena. silaža računati ismalo vitamina D (manje nego sijeno Dr. karotin dok se Feldhofer Stjepan (protoga podrijetla),

očitovati

amo-

vitamin

vitamina

mliječnost zdravlje, ovisi O kondiciji krava

i

plodnost ( jetra, organima pojedinim promjena prolaze Tijekom kao da su izvana izgledaju krv) (prirodna) fiziološka stanja. bubreg, različita ne i a Kada stočari veterinari mogu težine zdrave, junice dosegnu2/3tjelesne subta običnim i i odrasle se u stanoviti pregledom osjemenjuju krave, gone U tele se i počinju Jedini oboljenja. (skrivena) klinička dojiti. bređe, postaju krave da znak su 6-9 subklinički vanjski od postignu početnoj laktaciji tjedana uzroka bez bolesne i uvedene vrh a nakon mliječnost slabija je _poodlaktacije, krave takve te se i 40 do krave treba zasušiti makle laktacije plodnost, slabija bi da više posU raz70 dana osjemenjivati moraju puta telenja.različitim prije se bolesti bređe. tale mogu i treba krave Subkliničke proizvodnje dobljima poustanoviti samo ih hrane a ima stočara sebno (hemalaboratorijskim koji hraniti, u i se u svim pregledima biokemijskim) tološkim razdobljima, podjednako pa u kada a krvi krave kada Primjerice ne zavodima. veterinarskim dojeudebljaju, kod subkliničke se nalazi slabokrvnosti dojejakosmršave. i t jelešaca k rvnih crvenih ako broj zdrave manji Za krave kažemoda su kod ilise u mokraći bjelančevina velike manje = (pojesti) konzumirati mogu nađe ketoze povećana otsupkliničke ako su voluminozne krme, količine otrovnih ketonskih tijela. količina i nametničke zarazne na bolesti porne ako u da su krave Za i i ako su mliječne plodne kažemo plodne. (metiljavosti) ili ako tele zdravo otele dana 365 bolesnih imati i patoloških Ali krave mogu jedno svog

života krave

kroz

na

-

.

124

prvogosjemenjivanja bređih krava (od100 krava zabređa 60) utroši 1 i i ako se po kravi prosječno pol U vlada doza sperme.

Hrvatskoj jalovost od krava 100 dobijemoprosječno od 70 teladi. manje Krave domaćegsimentalca imaju genetski mogućnost) (nasljednu potencijal do 4500 litara 4000 za proizvodnju ali stvarno oko mlijeka, dojeprosječno Uzroci 2000 lit. godišnje. slabije mlijeka su najviše mliječnostirazličiti, neodgokrave Umatičene varajuće hranjenje. simantalca domaćeg daju prosječno 4200lit. alise one i godišnje, mlijeka bolje kod

ostane

-

i silažom

60%

—

spremljenim sijenom karotina, velikom u je postotku ustanovljen nedavanja manjek natrija uslijed količine stočne soli. = — potrebne su lizavost i s obmršavost, Posljedica krvi zirom na to da istovremeno nasu katari nastupaju tajevišakkalija, ciste na sluznica o rgana, spolnih i janicima neplodnost. bez

hrane.

Sloveniji laboratorijima kravama na sa istraživanja obavljala da se ustanovi seljačkih gospodarstava, od subkliničkih krave kojih oboljenja Istraživalo se na kravama boluju. koje visoko bređim i krasu Na u najugroženije, tj. seljačkim gospodarstvima Usvama su u subkliničke iste bolesti početku koje laktacije. Hrvatskoj vladaju da: i i zato tanovljeno je mliječnost plodnsot jeslabija višekratno ili (kravu valja osjemenjivati od slabokrvnosti krava 23% boluje da ostane pripustiti bređa). izravno na koja djeluje gojnostanje, krava toliko Kada eneri primi hranjivih mlijčenost plodnost krava, tvari i koliko uturoši getskih bjelančevina krava ima fosfora u krvi 42% i rad rast za srca, premalo mišića, ploda proizi nemršavi niti a se ne (hipofosfatemija) uslijed nastaju toga vodnju mlijeka, goji, i zamašćenje na kažemo da se krava nalazi u smetnje jajnicima energetskoj Može doći do Ako krava omekšanja jetre. kostiju i tvarnoj ravnoteži (bilansi). i i i hrane se ona teškog ustajanja tvrdokornog primavišak se, deblja i ležanja nalazi u pozitivnoj (osteomalacija), energetskoj tvarnoj Kada krava dobiva u obroku ravnoteži. krava ima 59% bjelančevina premalo tvari hranidbenih (pothranpremalo krvi u a uzrok (hipoproteinemija), je slabi ona mršavi, jivanje) jojotpornost, ili hrana s metiljavost premalo koža suha i neelastična, joj j e slabije doji nasmogu bjelančevina.

Uslijed toga da se kažemo i Tada jeplodna. slabije različite mršavljenje, tupiti infekcije krava nalazi u i energetskoj negativnoj rad (katari maternice) nepravilan jajkada krava ravnoteži. tvarnoj Uvijek nika i jalovost, mršavi i nastaje gubi kondciju, u krava u zimi i u rano 72% ima = pokret) (stavljanje mobilizacija proljeće masti se krvi i u karotina u pričuvne koja nakupila pod mlijeku premalo Od te oko i stvara se kožom, bubrega (loj) crijeva. (hipokarotinemija), manje masti za vitaminA se za stvaraju enegija potrebna koji jeneophodan zdravlje i Uzrok loše i životmlijeko. plodnost. jehranjenje U

su

se

u

—

—

—

—

125

o

_—

Jedna

trećina

masti

odlaže

paši tako da inu u koncentrata masna s filtrira) štali,manje jetri nastaje žitarice, ili Ako u uz mineralni dodatak. fitracija rezanci, jetre,manjoj većojmjeri. repini krava treba dati vitamin nema ine mogu Omašćenajetra ispust, joj slabije djeluju D. iz dovoljno bjelančevinu pretvarati biljnu hrane u U 2-3 životinjsku bjelančevinu, posljednjamjeseca stoga prije telenja, nastati krave u u može manjakbjelančevina krvi, poodmakloj laktaciji, počinju se im ine treba se tome i manje stvaraju vitamini,mogu slabije dojiti, pa prema hrandibenu tvari obroka.

U otrovne u dovoljno smanjiti razgrađivati vrijednost tom treba krave neotrovne krava razdoblju (detoksikaciju), nastojati Kadgod dovesti u suvišak hrane u bilo stvara srednje gojidbeno prima stanje, obrocima, da su bilo da su omršavile uskladišti u se masti Prilikom predebele, organizmu. veće U tom masti se odlože u proizvodnje mlijeka. pothranjivanja jetrene uslijedkrave konzumirati stanice mogu su razdoblju (po(omašćenja jetre).

Posljedica hrane kada kao u slabi većekoličine (više jesti) smetnje rasplođivanju, nego ilina su visokobređe trudovi kod početku l aktacije), telenja, zaostajanje plodnih da se razudebljaju. opasnost pa postoji ovojnica (posteljice), produženje a katrazlike znatne u na otežana doblja babinja, oplodnja, Postoje reagiranju kada i teška visoko i otrovanja. niskomliječnih pothranjenost krava. krave Niskomlijčne rkava ili jako smanje Gojnostanje kondicija mjeri i zdrave. ostanu Visokomliječnost, od 1 do 5. Kod se 1 krave su kondicije s npr. mliječne vrlo mršave i k rave, nasljednom a kod (kostkoža), kondicije od 25 lit. dnevno mogućnosti mlijeka, 5 krave suviše debele su u izložbenoj hranu 15 samo za dobiju proizvodnju Da bi krave ostale kondiciji zdrave, litara će davati 20 litara mlijeka, ipak i u svim se mliječne plodne, razdobljima ali će litara 5 malijeka, podmiriti nalaziti u proizvodnje moraju srednjoj razgradnjom tkiva i će. smršavit svoga u od kondiciji, srednjem gojnomstanju Uslijed ravnoteže negativne energetske 3.25 do 3,75. će skladištene nastupit mobilizacija masti i omašćenjejetre, stvarenje Kako trebakravehraniti i da bi ketotijela uslijed slabija plodnost. toga u ostale srednjemgojidbenom U osim što krave poodmakloj laktaciji, stanju? treba dovesti u srednje gojidbeno stanje, treba ih liječiti od obaviti Kada se krava nalaži u metiljavosti, punoj uvedenoj mastitis test na treba hraniti stvarporemećenu sekreciju prema je laktaciji, tada vimena i eventualno bakteriološki -hranidbenim prema noj mliječnsoti, klice. na zarazne da toliko hranidbenih pregled mlijeka tablicama,dobije treba i i noge i toliko pregledati papke jedinica _(hj) bjelančevinaNadalje, ih od Eventualno se vitamina i da bi liječiti se upala. (dakako, minerala), i i tvarna ravprovode potrebna cijepljenja. uspostavila energetska Tada krava ne tovi niti ne se Krave treba 40 do 70 dana noteža. zasušiti u treba mršavi, ostaje srednjem gojid- prije telenja.

Suhostaj trajati najnego benom U 40 radi 70 stanju. uvedenojlaktacijimanje dana,a najdulje dana, se sve vrste krmiva obnove stanica su na vimena za koriste koja lučenje Zimi raspolaganju domaćinstvu. se hrani Suhostaj mlijeka. jeosjetljivo razdoblje, _ili hranidbe ovise ishod o livadnim sijenom DTS, sjenažom, jer načinu obavezni mineralnouz buduća repom silažom, mliječnost, poroda, plodnost tj. vitaminski a koncentratom se dodatak, buduća koncepcija preži(oplodnja) hrani da se krmiva. osnovna teleta i krava. dopune Ljeti vljavanje zdravlje se

(in-

se

krava

hrani na

ilizelenom

krmom

.

126

a to Zasušivanje traje dana, jenjenepravilno,je kasnije teško se voluminozne postiže davanje slabije ispraviti. krme i U sisu Za treba kravu Dan smanjivanjem mužnje. broja telenje pripremiti. se antibiotska unese prema dan i šest dana na potrebi prije telenja, telenja Pritom mast. treba noge od pšeničnih se stražnje sputati, nakon telenja daje napoj sise uroniti dezu očistiti, dosta fosfora dvaput jodni posija, jer p osije imaju koji utisnuti za mast cm u nificijens za i vime, 0,5 je potreban energiju prilikom telenja sisu i uroniti sise u za dezinficijens. ponovno povećanu mliječnost. očistiti Treba U vime se slijedećem i za stidrazdoblju odmara, prostor telenje, oprati vime, r ep i U za tome raznicu. Nakon teletu se otkine obnavljalučenje mlijeka. telenja tele brzo raste i doblju pritišće burag, pupčanavrpca5 10 cm od pupkai tako da krava konzumira i do 30% tinkturom.

“Treba manje _ namaže jodovom hrane.

Na da krava liže teleta. Ne početkusuhostaja postoji spriječiti pupak da se krava se u usta teleta! Planski zbog prestanka smije opasnost gurati prste konac a dojenja na udeblja, pod suhostaja, treba utjecati izbacivanje posteljice: ako krava se može se kravu ostaviti ležati 15 nakon slabije hrani, minuta, ravnoteža 8-12 litara slane pojaviti negativna energetska joj ponuditi tople toga i masnakon 1 sat dase uslijedtoga povećana mobilizacija vode, izmustije poveća s nanog tkiva i omašćenje maternice.

Ako jetre,prije ne stezanje posteljica vedenim Treba svakako izađe za 6 veterinar treba dati posljedicama. sati, injekda se krave u izađe za 12 a ako nastojati održe srednjem ciju ne oksitocina, pak treba dati antibiotske gojidbenom stanju (3,253,75). sati, štapiće.

Nakon _telenja početna nastupa Na sredini u treba početku i suhostaja oko 2-3 i saslatacija koja traje mjeseca davati zdravu voluminoznu krmu,pašu od uvoda u se toji (2laktaciju tjedna) ilizelenu krmu u i a zimi DTS. štali, sjeno i Vrh razdoblja (3tjedana). laktacije je 3 treba da krma Naročito paziti nije pokoko 6-9 Pravilnim tjedana. hranjenjem 6 ili radi varena, _pljesnivasmrznuta, se maksimalna mlipostiže nasljedna Za laksprečavanja pobačaja. početak ječnost.

Nasljedna mliječnost nije gotovo zaliha minerala i tacije potrebnaje treba već svojstvo, postići ju odgou pa je vitamina, suhostaju potrebno varajućom hranidbom. dodavati vitaminskododatak, Na redovito a naročito fosfora. početku laktacije nastupa potkraj suhostaja mineralni Silaža se u mora ili negativna ravnoteža, energetska jer suhostaju izbjegavati krave konzumirati ne onoliko davati vrlo malim u U mogu količinama. hrane koliko za 2-3 kravu je potrebno stvaranje posljednja tjedna suhostaja trebamo treba na nadolazećeg mlijeka, stoga privikavati koncentrat će koji da krave ne dobivati kada hranidnastojati previše smršave. početkom laktacije i od za ba treba biti se s Energija jepotrebna oporavak snažma.

Počinje pola za materkoncentrata i svaki dan (povlačenje) involuciju kg četvrti povisi telenja, nice normalnu na za se za ponovnu količina konveličinu, polakg.Najveća kravu centrata treba iznositi od djelatnost jajnika (za gonjenje), 0,5% tjelesne hraniti vrlo dobrim ili težine 600 treba dakle možemo sijenom (krava teška kg i davati dobiti 3 Na djetelinsko- smjesom joj najviše kg koncentrata. od Uz to sredini u topli pšeničnih se napoj posija. travnom početkui suhostaja daje treba davati standardni mineralni dodatak = — mineralnos odnododatke i sl. som fosforu : u prema vitaminske kalcija 2,2 1,a fazi se mineralni Od do 6.

21. dana treba krave završnoj suhostaja daje postupfosfora s : 1 no krmu na raznovrsnu dodatak više 0,4 (Rumeprivikavati kojom Ako hranu zelenu totrof, Fosfonal).je suhostaju domaćinstvo raspolaže: krmu,

oko

7 do

10

-

-

127

da krave

je koje Zanimljivo silažukrepkakrmiva, sjenažu, gotovu kukuruzne ili 70-80% krmnu nego jače smršave izašle debele, taja preksmjesu krave u su 20-30% sa izašle srednjem g ojidkoje pomiješane superkonrupe lakAko krave u benom od centrata se početnoj stanju. koji sastoji proteinskog i omršave dodatka. na krmiva i izgube tjelesnoj taciji vitaminsko100 do 6% obroku samo dnevnom da Treba u (na kgtjelesne kondiciji pripaziti mineralnog i bez težine 6 to vlaknine sirove bude 18% neopaženo kg), prolazi najmanje tada Ako 6-10 krmiva ne i da se kg, daju posljedica.omršave (sijena) krepka se da se se n ego u višenavrata, (slabije jajnika smanji djelatnost odjednom, folikula stanice zakiselio. bi previše ne iz izbacivanje jajne goni, sadržaj buraga i funkcionalne kasni u nastajanju druge Od 21. dana počinje razdojavanje koje smršavi 10Kada krava poremetnje).

6 Tada može 3 do se tjedana. trajati subkliničke slabija bolesti, nastaju 1 20%, svakih nekoliko dana daje po kgsmjese mliječnost krave i te su plodnsot, za mliječnost povvišenegoštojepotrebno remeno neplodne. dok krava tako i obrok povećava dugo 1 do 2 litra za povećavanjem odgovara veterinar Premzi, Dragutin mlijeka. i

Mali muzni

su

iz suhos-

uređaji

Pokretni mljekarskoj Međunarodnoj funkcioizvedbenih Ovi muzni na osnovu se time da i deraciji agregati odlikuju osobina nalnih muzni za dio i strojeva mužnju pokretan. jepogonski aparat svrstalo ih se u više Prednost ne mu tipova. ješto zahtijevaju pokolicima. sebne na kantom sa muznom Obično je instalacije. jenajjednosTip muzni su vimena iz u se Većipokretni aparati posebno sakuplja tavniji.

Mlijeko konstruirani za mužnju na muznu pašnjacima. p ulkantu, koja jepreko pokretnu satora se Polustabilni muzni s vakuumom.

2.

Ovajtip agregati spojena od: vakuum sa pumpe sistakođer za stajski pogonskim su sastoji namijenjeni za rezervoara vakuum,regu- tem mužnje. motorom, Karakterističan je tome, po latora za fikdio muznog pipca vakuuma,priključnog što pogonski je aparata muzi a muzni vakuum,vakuummetra, pulsatora, prenosi pokretan siran, aparat sisnih ivakuum ne dio se od krave do krave. Pogonski kante, kolektora, čaša se voda. ili u na zid obično postavlja staje posebvodovi Vakuum se nu Nešto suvremenijim tipom stroja prostoriju. sprokantu. vode u se u mlijeko sakupljatransportnu staju.

Zatim imamo te sa se Kod uređaj mljekovodom, ovoga mužnja tipa a gregata, količina sa se menzurom __i u kojoj mjeri može primjenomvisećih obavljati kanti. mlijeka. stojećih na i veza način direktnog Postoji Prema na: uz sistemu, mužnjedijelimo stavljen jeusporedo koji mljekovod, kod muzni vakuum Stajski sistem, kojegje cijev.

Mljekovodommlijeko kantu direktno u od krave se iprenosi pokretan dospijeva transportnu agregat sistem do krave stacionirane. ilisabirni bazen. zasu može Ovaj koje farmu 10 krava. sa sistem koristi se na dovoljiti Ovaj gospodarstU idućem vima s malim 5 o muzara broju izmuzištima. brojem (do kom).

Prema

128

fe-

1.

(p)fnnme

sumex ra

NEJ

PODUZEĆE

ZA

oops

PROIZVODNJU

ZAGREB,

OPREME

ZA

STOČARSTVO HARAMBAŠIĆEVA 15

Tel./Fax: 01/228-886, 2335-269

SUVREMENA e

Muzni

POKRETNI e

e

OPREMA

ZA

štalska oprema

uređaji

i ostala

SERVIS

NA

VIŠEMLIJEKA za

male

i velike

proizvođače mlijeka

TERENU

ispitivanje ispravnosti uređaja popravak neispravnih ćenaši serviseri uz vremenu u najkraćem garanciju ALFA LAVAL AGRI za muzne uređaje— WESTFALIA _ muznih

i

obavit

BELJE

VITREX

uvijek originalni

rezervni

Ovlašteni

servis

i

dijelovi

prodaja Hrvatskoj najkvalitetnije opreme Laval iz Švedske.

Agri u

Pašnjačka

Alfa

muzne

tetanija

Pašnjačka javlja većinom prenizak, udjel tetanija kod krava muzara, i to u kada kravi u proljeće, previsok).

Koncentracija kalcija zimu odkrava su muzara se u životinje štali, koje provele može jakosmanjiti izađu na jednom pašu. pogotovupotkraj bujnuproljetnu stajske razdoblja U nastanku bolesti važnu hranidbe.

Uz to za uloguigra pašnjačku tetaniju i tvari i niska u magobije bjelančevinakalija značajna je koncentracija intenzivno S se pašnjaka koji Doduše, gnoje. nezija. hipomagnezemija rijetko zimska hranidba kada — — druge strane, nestašice je posljedica primarne hrani i tada a u za ograničenim količinama sijena, obiljem magnezija je njenrazvoj obliku u iako vremena, žitarica krmnih smjesa potrebno jesadržaj dulje kukuruzna travi u se na (pšenična i pašnjaka prekrupa, posije magnezija kojima i ilislaže od 10% za dr.) pogoduje obično razvoju bolesti, javlja tetanija manji mineralnih tvari i na nema jeruvjetuje nestašicu tetanije. gdje onog pašnjacima elemenata mineralu tragovima.

Omjer najčešćenastaje Hipomagnezemija nih tvari u navedenim krmivima sekundarne je zbogporemetnje magnezija obično hrana nepovoljan (udje!kalcija naravi. Naime, je bogata se

a

fosforne

kiseline

129

između iona na bjelančevinama utječe ravnoteža nepovoljno kalcija, magnezija i strane i fosfora te s u krvi. U natrija jedne koncentraciju magnezija mladoj kalija krvi i s tkivu travi s obzirom Zbogtogau bjelančevina druge. bujnoj udjel nastaju na u pa = promjene = koje koloidalnopotrebe laktacije jeprevisok, neiskorištene znatne sustava, utječu nanadražljivost živčanog buragu ostaju kemijske Ako S pa tetaničku uvjetuju dispoziciju. količine amonijaka. druge strane, su na ne u travi životinje paši koje boljoj sadržaj ugljikohidrata razmjerno na dobivaju nestašica sijena, razmjerna štonepovoljno jenedostatan, utječe obroku u u = ugljikohidrata pridonosi pretvorbuamonijaka bakterijske količina i u se tetaničkoj predispoziciji.

Naime, pa bjelančevine buragu amonijak i struktura vlaknine obroku u veoma resorbira koznatnim u je zbog toga normalne fermentativne za _ važna dokazano ličinama.

Eksperimentalno je u procese da Poremećeni buragu. procesi u povećanaproizvodnja amonijaka u viška akutni probave buragu zbog bjeburaguuvjetuje napadtetanije. hrani katkada u ne lančevina uvjetuju Procesi bit će u buragu jošnepovoljnijisamo već i tvorbu povećanu amonijaka, ako i trava, osim bjelančevina, obiluje = intoksikaciju priozvodima truljenja ako obilato su pašnjaci nitratima, tj. bjelančevina. gnojeni dušičnim gnojivima. se na Uz Tetanička u preosjetljivost temelji . obiljebjelančevina hrani, odnosno stanovita i povećanoj nadražlabilnoj važnost pripadavišku kalija. a sustava, napose Trava s livada na živčanog ljivosti se kojima javlja tetanija su živčanoviše Zbog a aparata. toga sadrži kalija ifostora, manjenatrija, i neznatni da izazovu nadražaji dovoljni i mišićnog od trave s kalcija pašnjaka nenormalne magnezija i živčanog mišićnog reakcije bolesti. Mlada nema trava katkad gdje sustava. vremenske nePrimjerice, sadrži i 20-35 nego više što kalija puta vremena, (nagla pogode promjena pad kravama nisu u je koje punojlaktaciji dani i hladne barometarskog tlaka, topli istisu Višak potrebno. kalija organizmu vlažno i hladno noći, općenito), vrijeme iz i pa kuje tijela natrij, kalcij magnezij, pa psihički pos(strah, utjecaji grub i tih iona u smanjuje koncentraciju tjeles- tupak, stoke izgrubo tjeranje prilikom nim naročito ako u tekućinama, životinje gona na pašu, m užnja gonjenje, hrani istodobno fosfata. primaju obilje bitineposprekomjeran itd.) napor mogu odnosu u međusobnom Poremetnjama redan da latentna se prepovod mineralnih iona u krvnoj plazmi pogoduje nadražljivost sustava u živčanog očituje ivisok u travi. stupanj vlage Naime, zbog obliku tetanije. s tekućine obilja kojuživotinje primaju obično se se u Pašnjačka tetanija javlja natrij izlučujepovećanoj travom, krava znakovima se po pa tijekom drugog tjedna izgonu količini, tetanije mogu često u vezi s na i znakovi nestašice pašu, promjenama pridružiti natrija. slučajeva pašnjačke Broj Prema temperature. svemu navedenome, etiologija obično 5-6 dana nakon tetanije poraste svodi se na porepašnjačke tetanije vremenskih promjene prilika. u međusobnom odnosu mineralmetnje nih kationa u U većini se tekućinama tjelesnim zbog slučajeva, što prije nego zimske hranidbe sa sklonost prenaglog prelaza očituje grčevima, životinje imaju tvarima u leže i nevesele bogate su, (odkojihtijelu mnogo nastaje smanjen tek, mineralnim a tromo im a obilje kiseline), siromašne ustaju,količina mlijeka je To znakovi su tvarima, na hranu bogatu smanjena. početni skorog i se bjelančevinama kalijemporemeti razvoja tetanije.

Napad tetanije uslijedi -

130

U se obično kasnije. većini kojeizdrže napadtetanije kasnije nemirom: slučajeva napadajpočinje većinom javljaju probavne smetnje. krava i se Životinje U slučaju riče, plaši uzbuđuje. perakutnog tijeka bolesti, katkad skaču u kada bolesti veoma rogovima prevrću veterinar stelju, je tijek brz, i drvene i jaslegrizu drugepredmete često ne stigne krava pa pružiti pomoć, uokolo. da se budu Ako kod Rjeđe već događa bolest ugiba. životinja je Kada omamljene. i ako nastupitetanija,dosta odmakla su nastupile lica i mišićje očnih jabučica obliku — jeukočeno, komplikacije u propadanja i divlje. srčanog izgledaju uplašeno muskulature i pa životinje mišića, tjelesne su Životinje Zjenice proširene. znaju zubima pa im jegubica škripati i sliniti, os #4, ća U ramenom zapjenjena.

AA području poneki se zna a su mišić trzati, drugi ukočeni; vrat a cijeli je ukočen, glavaispružena, i ušipodignuteukočene.

Rep jeuzdiga noge su (naročito stražnje) nut, napete i i se raširene.

Zbog toga životinje i otežano kreću.

Trzanje mišićja napetost se neznatnih i pojačava pod utjecajem a uobičajenih vanjskih podražaja,ne ni u ni kod popuštaju stanju depresije, pa da treba ne životinja kojeleže.

Naročito jetre, životinje pokušaj oboljele liječiti. se Ako do izazna dođe na noge životinja uspravi može napada tetanije vati kravu utreba brzo i općuukočenost.

Temperatura tijela pašnjaku, oprezno normalna ili malo a ili u obično je povišena, dopremiti štalu je.smjestiti pod bilo i Pri ili u hitno disanje umjerenoubrzano. i poznadstrešnicukakvu šupu se dati težemnapadutetanije kalživotinja sruši vati veterinara koji ć e otopinu iostane ležati udara nogama, i zatim postrance, cijevih magnezijevih soli, glukozu koluta i a ne očima stenje,pritom izgubi itd.

Prilikom potpunosvijest. napadatjeles- U lakšim slučajevima ako se oboljenja, na može i 40%C više, temperatura doseći počela liječiti, životinja pravodobno rad srca a bilo slabo i jeubrzan, napeto. ozdravi za nekoliko dana.

Uz (do tjedan) Kada napadprođe, životinja može pasti liječenje, životinji je komu. potrebno u promijeniti Zbog snažnoggrčabronha, hranu. liječenja Nakon katkad ili z aostaju se u u može grčuugušitipastikomu. i Da bi se norprobavne smetnje proljevi.

U bolest jedan malizirali lakšim slučajevima traje s hranom procesi probave, je do nekoliko dana. U težim slučajevima,dobro davati i karkalcijeve magnezijeve ako se ne pravodobno poduzme bonate i vitamin D. za nekoliko sati. liječenje, životinja ugine nastanka bolesti kada bolesti Sprečavanje postiže Rijetko je tijek kroničan. i se Tada neodređene živčane uz pravilnomuravnoteženom prehznakove, ranom kao što su otežano a 2-3 i ukočeno tijekom zime, naročito kretanje, i na remjeseca uzbuđenost plašljivost, prije izgona pašu.Životinživotinje odovito . treba znakove livadno pokazuju osigurati kvalitetno probavnih jama ili zatim u poremetnji: sijeno smanjentek,poremećeno sijeno leguminoza, obrok davati kao preživanje, atonijaburaga kojije mineralni dodatak, npr. a krmno sklonost začepu, prenatrpan, kasnije VAM, koštanobrašno, vapno. i Kod moguće smrdljiv proljev. životinja Naročitupozornosttreba posvetiti 1-2

dana

131

—-

--

.

o

-

treba smanu obroku krme ikoncentrata laku kravama visokomliječnim krvi u Na miza su magnezija koncentraciju jit potrebe jer njihove taciji, ne velike. neralima količine (ali umjerene djeluju povoljno jako suhih rezanaca, _ repičinih previše) Na pašuih treba privikavati postupno iu u proljeće jesen. naročito 8-10 barem dana,smanjujući tijekom intenzivno iskorišćuje, Ako se pašnjak hrane _ i suhe postupno količinu satreba ilizelenu travu. Prvih ga koja gnojiti gnojivima povećavajući pašu dolomitnim krave na nekoliko dana državaju magnezij(npr. po izgonu pašu kod kako bi se životinje treba brašnom). nadzirati, sklonost se mogle tetaniji kojih pojavi Dr. Količinu Banožić Stjepan liječiti. krepke pravovremeno bređim

i

Sustavi korištenja sjemena

bikova

može koristi, osobina, napredakpopulacije na novih izborom se potencijal genetski značajno utjecati roditelja tvaruje gei stada.

Isto Pritom vrijedi posebice populacije, mjesto je značajnije neracija. bik obrnuto potencijala loših genetskih muškogroditelja. uzgojnuvrijednost značajno s manjuje tražiti u treba tome broju Razlog kćeri. životinja svojih neka u jedinka potomakakojedaje razlozi da se To su posebna Kod temeljni razdoblju. goveda, promatranom vodi o i potencijalu genetskom briga krava godišnje samo što jedno tele, daje te se u korištenju rasplodnjaka, stoga da će proizvodnog svakom svojeg znači tijekom njihovoj uzgojnom programu dati se Taj vijeka manjibrojpotomaka. maksimalna pridaje proizvodnji pozordanas korištenjem nost. može povećati broj ni to bitno transfera no metode embrija, Kod se u nas smisao vrijeme posljednje ne tvrdnje. ranije mijenja sve uzgajivača veće zanimanje pokazuje Kod bikova,međutim, broj je bikova se za koji v rijednosti uzgojne da se veći. se znatno Računa potomaka koriste na populaciji. u godišnje dobije prirodnom pripustu bila Dosad organizacija oko 100 prikazana je Korištenjem umjetpotomaka. ali rasplodnjaka, muških proizvodnje se z načajno taj broj osjemenjivanja nog i načini nisu bile dane mogućnosti se uvećava.

Godišnje po prosječnom korištenja. optimalnog doza njihova oko 10.000 dobije rasplodnjaku dobiti i da se može štoznači sjemena, ovisi glede korištenja bikova Način pripadajući potomaka.

Tajbroj broj testa i životinje o dobii koncepciji uspješnosti osjemenjivanja lise u obzir da krave. Uzme bikova različit jeproizvodni Sustav korištenja jepo za umse tzv. koji koristi rasplodnjaka vijek korištenja bika, Početak zemljama. duži nego znatno u u osnovi osjemenjivanje jetno jejednak testmože test-oskod svim slučaj prirodnog pripusta, jeideja Temeljna jeto zemljama. osjemenjivanje dovolšto ustvrditi da se od s pravom se osjemeniti jednog jemenjivanjaranije Ovo svakim mladim krava velik bika bikom, brojpotomaka. janbroj dobije ostvarila mogućnost kako bi se što prije da bik dobrih genetskih daljeznači Genetski

ako

0os-

-

132

se

intezivno

naročito roditelja, njihovim posebnopazi provođenja progenih u a sustav treba koristitikod To testiranja muškogdijela, potomcima. sjeme perstanici formance trenutka u svih krava su je organiziran testnoj pripuskoje tog kvalitetan način. dobili na da bi se potomcikoji, tu, prostrani matrano po majčinoj predstavljaju Ako se nakon završetka testpopulacije,jivanja prosječnu uzgojnu vrijednost mladih bikova više ne korissjeme osjemenlakše utvrdio način bi se te da na taj takav se ti do rezultata testova, onda otac tih potomaka. koji daje doprinos bikova naziva sustav u sustav čekanju. do Nakon kojetraje Tijekomtog razdoblja provedenogtestoni 6 starosti bika od s 5,5 godina, mogu brojem doza, jivanjaodgovarajućim osjemenbiti u fazi čekanja na različite načine. različito rasplodnjaka jekorištenje daljnje da se u tom razS u način je Najjednstavniji pojedinim populacijama.jedne se ne sustav strane već stalnog(kon- doblju koriste, držeodvojeno postoji bilo u centru ilikod bika i korisnika, drugih korištenja tinuiranog) mladog npr. u nakon pripustu. prirodnom testprovedenog sustav strane a s odlaganja osjemenjivanja, drugeje da čekanja način o rganizacije Drugi je dok nisu sve poznati se korištenja sjemena uzima i dalje razdoblja tijekom U tog testova. rezultati drugom progenih već se čuva ali se ono ne koristi, sjeme, rezultata testova osza nakon slučaju, da tome duboko zamrznuto. je Razlog koriste samo se pozitivno se u jemenjivanje issnage životne razdoblju testirani pune rasplodnjaci. koristi za vrijeme proizvodnju optimalno i na Oba i dobrih i loših sustava veća količina tajnačinosigura imaju koristitikada se strana. Ako se nastavi korištenje sjeme- sjemenakojaće moći ako su biti bikova nakon mladih na rezultati provedenog će dostupni testova, oni se se u m ože Uzimanje sjemena pozitivni. testpopulaciju tako da se bik koristiu alise tzv. cijelom ugrađuje genetski trend, pritom organizirati osjemenjivanja, ili rezultata nakon trend tom rizik da i razdoblju jetaj negativan. testa, preuzima svaka bik nakon da se nova dovoljnih proizvodnje Valjaočekivati će količina od To se u biti još ranijem razdoblju sjemena generacijabolja postojeće. iz da izboru na se. izlučuje uzgoja. temelji činjenici pri nove biraju najbolja roditelja generacije bik i U ovom sustavu se koriste i sjeme te bikovske i bikovski očevi, “grla, majke ilise ako su rezultati testova pozitivni, da će genetskoj izgradnji doprinos njihov ako a uništi izlučuje sjeme rasplodnjak biti bikova u nove generacije prosjeku testa negativni. su Proizvođač rezultati od su gegrlakoja bolja postojeće rizik u tom slučaju preuzima sjemena bikova. U takvom sustavu se neracije u čuvao je uništenja sjemenakoje da neki od može dogoditi rasplodnjaka za uložio što tekućem dušiku, je ali ima. negativnu uzgojnuvrijednost, izbor sredstva.

Zbog materijalna toga da će treba očekivati ukupnauzgojna sustava bikova u korištenja razdoblju mlade vrijednost generacije rasplodovisi o držanja troškovima testiranja od biti njaka bolja ukupneuzgojne vrijedrazi u tome čuvanja životinja sjemena nosti bikova. ranijih generacija modijošjedan Ovdjepostoji doblju. vriza ficirani način sustav u korištenja korištenja sjemena Taj rasplodnjaka o testa. Radi se sebi nosi ako se za mogućvišerizika, posebice jemečekanja nosti i ako ne količina korištenja dozvoljenih roditelje biraju najbolje jedinke test nakon sustav rasta u provedenog osjemenjivanja testiranja vrijeme irazvoja ovisno o nas se, uzgojnoj procijenjenoj njegovoj nijeoptimalan.

Kod međutim, testova

na

na

izbor

-

133

malen ili vrijednosti temeljenoj populacije (smeđapasmina)ga performance a na nema posebice podacima testa, (siva pasmina). o uzgojnoj vrijednosti roditelja izraženoj Kod holstein pasminesustav iskotzv. indeksom. pedigree bikova se na rištavanja temelji korištenju onih samo su rezultati testova grla kojima Nakon u Sustavkorištenja bikova pozitivni. _ testbikovi se koriste do trenutka ne Hrvatskoj dalje osjemenjivanja testovima. raspolaganja Kod različiti sustavi nas postoje bikova ovisno Tako o korištenja pasmini.

Brojno stanje i struktura kod se simentalske nakon pasmine rasplodnjaka bikovi provedenog testKod nas se koriste i bez obzira na to što se ne se koriste rasplodnjaci koji dalje, osjemenjivanja za nalaze tri o testovu umjetno osjemenjivanje raspolaže podacima progenim rezultatima

na

centra:

ma.

Sustav

čuvanjasjemena rezultatima testova kod polaganja nije simentalske dosad u pasmine Hrvatskoj korišten, jerje upitan gledetroškova. da ne Posljedica jetoga raspolažemo količinama testiranih dovoljnim sjemena bikova.

do

Bikovi

dosežu

dob

kod

kada

vrlo

nas

su

na

ras-

često

—

—

—

ne

Centru

za

Centru

za

stanice

SI. Brod.

reprodukciju stočarstvu Hrvatske ZagrebCentru zaKriževci, unapređenje stočarstva Osijek, u

stočarstvo

Veterinarske

raspolaganju

Najveći b rojrasplodnjaka pripada rezultati testova. aznatno simentalskoj pasmini, manji broj smeđe i sive Kod smeđe sive je u holstein, pasmine. i pasmine sjemeje stalnom slično onom kod Osim živih u centrima se nalazi korištenju, bikova, simentalske da uz bikova korisse pasmine, napomenu isjeme neživih koje može se za te ne titi. tih bikova očekuju pasmine pouzdaniji Većina pripada kategoriji rezultati matični dio ili testiranih.

Tako se jerje testova, djelomicepotpuno Tablica 1. dobna struktura bikova centrima i Broj u

Broj bikova

Centar

Testirani

Pasmine

c g č z

siment. smeđa siva

Meso Š

i

mlijeko

B

2"

TIT *

siment.

pram m

III

“ito

Križevcima

nalazi

sjeme mogućnost uzgoja Poglavita talskih i 2 smeđa da redovito u bika,Osijeku jedužnost službe selekcijske sjeme 1 i 5 holstein rezultate testova bikova te SI. kao i linije simentalskog prati bikova, novih Brodu da bi se 7 simentalskih bikova. kada se sjeme bikova, uvijek novi bikovi testovi su _ _ bikova pojave čiji Taj broj mogućnost daje to koristilo natprosječni izbora. što istaknuti da izsjeme prije velikog Valja pri na boru da populaciji. vrijedi pravilo sjemesvakog bez obzira na Takav sustav rasplodnjaka, smještaj, planiranog korištenja treba biti na svakom bikova treba što uzuvesti na raspolaganju sjemena prije To da to da gajivaču. znači se uzgajivači cjelokupno produčje jer je jamstvo će se sa u nove moraju dogovarati selekcijskom muškog preko roditelja i dio nasslužbom službomreprodukcije najveći ugrađivati svojeg generacije osnovice bikovi o na onog područjaizboru sjemena ljedne koju koje je prenose u interesu Pritom najviše potomstvo. togapodručja. vodi i se i testova o rezultatima računa o dotada koristile su se na linijama koje tom da bi se Dr. Ivan području spriječila Jakopović u

sada

8 simen-

u

srodstvu.

.

Stanjeipotrebna proizvodnjamlijekau Hrvatskojpromatrana kroz postojećuibuduću potrošnju na (nastavak Mljekarski list 2 i4/96.) kravi za a)Državnapolitika (nastavak) godišnje cijelu populaciju dotične države.

U lista prethodnom broju Mljekarskog Za sve države odnose se na obrađeni podaci nastali su problemi manjkom osim oznakom s za uzrokovani godinu 1994., u ratu. mlijeka gubicima 1984. da Trenutno da Napominjem jetijekom rješenjese manjakmlijeka godinu 10 svim u nadoknadi i uvozom godina zemljama mlijekaproizvoda posljednjih krava a rasla moramo i se Europe padaobroj proizštoprije napustiti pripremati kravi i kod nas se mora za p o 23 na str. u vodnja (što potrošnju naviještenu dok ostala na listu litara 290-300 dogoditi),jeprerada istoj Mljekarskom 2/96., tj. ili razini. stanovnika ili oko istoj 1,4milijardi približno po glavi litara u u da mlijeka preradi mljekarama ovoga Preporučam se pričitanju i Hrvatske. dr. članka poslužite člankom gospodina Ivana — u Kako — ne Jakopovića, u objavljenim bismosumnjali najavu listu Mljekarskom broj (str.

3/96.

62ovoga ćemoputa, potrebne proizvodnje, slične 63 uz str. na radi ćete, sa gdje podatke, 66), upoznavanja proizvođača mlijeka i nas u u nekim dati moći usporediti Europu dijelu stanjem zemljama Europe, kontrolom kako mi domaće populacije pod ili, prikaz: prerade mlijeka, prerade rezultate te po — stanovnika, kažemo 'podselekcijom" proizvodnje glavi kontrole stada u potrošnje mliječnosti matičnog mlijekaproizvodima (osim maslaca prema maslaca)potrošnje populacije broju (koja dijela laktacija.

Jasno da oba su prema prosopada), potrošnje sveukupne (proizvodi je podatka i s krava u no maslacem)prosjeka proizvodnje jeku viša cijeloj populaciji po -

*

-

-

135

Ukupna

Proizvodnja Potrošnja Potrošnja potrošnja Prosjek po glavi maslaca + proizvodi proizvodnje mlijeka stanovnika

Prerada

mlijeka u

mil/l

kg

u

maslac

po

kravi

ul

Njemačka Francuska* Malija Nizozemska

Belgija* Engleska* Danska

Švedskat Švicarska Austrija Hrvatska

89.

Hrvatska

94.

*

+

podaci 1984. godine

=

ukupna proizvodnja

=

-

(Napominjem

da

su

uprosječeni.

Statistika +

podaci

prema

| posisano od teleta

500

izvorima

raznim

veći ilimanji od

naših zanimljiva sagledavanje budućih prilika. da smo u tim razmatćemo Podsjetit da sa ranjima predvidjeligovedarstvo 519.000 na a govedaporaste 1.152.000, krava sa 347.000 ilida 480.000 na broj kravi po prosječna proizvodnja poraste 1.677 | na 3000 500 I za sa (bez tele). su

Za kao

no

svi su

podaci

većom (putem instrumentarija) i i nabave stimulacijom mlijeka goveda, odnosno za uvjeta gradnju stimuliranjem kao što i to pratećih objekata je opreme, u svim nama susjednim zemljama.

i

za

navedenih,

s

svog

štojenajavljeno, tome, nastavku. slijedećem No

kao

o

ostvarenje potrebno je, ovogacilja što država da se uključi rekosmo,

u

Deneš

Stjepan Dipl. ing.

acom

PROIZVODNJA

—

TRGOVINA

—

ROVIŠĆE, 43212 Tel:

Tel/fax:

043/878-059

OPREMU

878-034

ZA

*

_*

*

*

*

za

*

*

*

-

*

sve

*

*

*

136

Žabljak bb

STOČARSTVO: hidraulički stol za stoku i za operacioni krupnu stojnice čišćenje papaka kopita krava vrste za stoku napravu za teljenje (2tipa)stajališta (3 veza) ležišta dermo štale slobodno držanje tipove pojilica automatske hranidbene sisteme za stijene izgnojavanje ostali sitni pribor potrebanstajama ZA SVE 2 GODINE! PROIZVODE DAJEMO GARANCIJU PROIZVODI

*

EXPORT-IMPORT

u

*

SJENENMARINIA

ZAEREBALO:04

ZAGREB, TrgKralja tel. 01/432143, 272703 fax: 01/431803

Tomislava

19

možete dobiti originalpakirano sjeme Samo kod nas poznate kakvoće "SEMENARNA" LJUBLJANA

iii

PROIZVODIMO,

IZVOZIMO

PRODAJEMO

NA

I UVOZIMO

VELIKO

TE

I MALO:

Bpoaanvatocoo žrobnopo sjemeratarskog krmnogbilja -

4

-

e KJ

*

e M

-

* a * a .

kukuruz

hibridni

ječam

ozimi

V.G.

100-600

i jari

e

H a “a

H R2

ođa asa PTrrfre dese..a se toa Orahoricu ozimu i jaru Bao lucerna crvena, švedska, djeteline: bijela, “LK stočne kan repe rk -

-

i

-

pa GEL dk a

»ŽELIIE

edin

NUDIMO

VAM:

i sve

ostalo

-

svakom

+

e

sjemepotrebno domaćinstvu

o9+ sooo alate i sredstva zaštitna HIILLLIIII se Opskrbite našimsjemenom i u našimprodavaonamapoljoprivrednim u cijeloj apotekama Hrvatskoj.

(B -

.

ibo

NAŠE

SJEME,

VAŠ

USPJEH!

137

—--

OBITELJ

Mali podsjetnik

I DOM

poljoprivredne za

mjesecu

radove

u

svibnju

Svibanj vlažan, Godi srcu gospodara, On snažan jeplodan temelj Znak dara! obilnog Božjeg od 100 (Stihoviprije g.) u učinjeno, Mnogotogaštonijeožujku ostalo za a iz se će je travanj, travnja ostaci u poslovazacijelo produžiti treba se uraditi. zna sve što svibanj, pa U tom će se mjesecuobavljati sjetva kukuruza i bit lako onima će malobrojnim će dobiti kredite za i to samo koji sjetvu, nakon Pazite na repe. pojavljuju nicanja 120.000 ha. To su bivše na uglavnom šiuskolisne korove niču koji poslije društvene a za kreditima površine, seljaci rokolisnih. .Prilikom krumsuzbijanja A bi samo ne mogu čeznutljivo gledati. zlatice insekticide. pirove mijenjajte bilo loše kada bi hektaru po jednom U vrtu: kukuruza dobili 35 litara dizelskog goriva U i Darko vrtu i 350 mineralnih iznosi piše cvjetnjaku, kolega što kg gnojiva, donosi radova. oko 600 kuna.

Oni na osKANTOCI,svibanj obilje malobrojni lobođenim Tu se već beru ozimih kultura dobit za područjima će još plodovi kuna 1.000 kao i mladi su sjeme što što kelj, špinat salata, luk, po hektaru, je veliko alise još zasniva nova olakšanje. uvijek sjetva ljetna da novci i se za a od nekih i No, budući gorivo različitog povrća, drugasjetvratiti do 30. stukao va a već gnojivo moraju salate, poznati blitve, cikle, treba liza krastavce za sv. denog1996., pitanje je njima datum sjetve je Florijan žaliti.

Nadamo "ledeni da nam se (4. svibnja).

U sveci" na odsa sv. polju: neće kraju Sofijom Kako smo, dakle kukuruza izniknuli ili tikvice. Mladi sjetva rekli, nijeti grah neki se a ako nastavlja, je ranije posijan, agronomi da u p reporučuju povrtnjake moćićese prihranjivati.

Krajem mjeseca uvedemo nove korisne biljke kao su: što ureom reće šećernu valjat prihranjivati kineski brokuli. i komorač, kupus, bamija i krumpir drugejare okopavine. Sve se Pu,soju, hvali da dobar više koji je kopar, bolesti na listovima Mogu nastupiti za olakšava ( nama probavu, mokrenje kao i na pšenica (pepelnica, septoria), čisti dobar srce, jača starcima), krv, daje se sa klasovima.

Posavjetujte struč- san da čovjek beli za se gotovo postane njacima zaštitu bilja“ isplati Mora ide dobro smrtan. se ne ga treba Šećernu sijati, repu primijeniti fungicide. ali kad uz buhača od i osobito ako pomoćpresadnica, jenajbolji zaštićivati pipe, samonikli bar nema s U to insekticidom. je posla, zaštićeno njime sjemenije korovi se od korova. se mora se samo vrijemesuzbijaju čuvati koji ga hladan

uz

to

-

-

138

+

—-—-———

od krastavosti vinogradu: Zaštitu korijena.

Mladice ih se može i redovito ćevećporasti, pepelnice valja obavljati. pa i a Prskalice treba pljeviti, plodnevezati.

Ljekovito bilje: sredstva a se urediti, kemijska moraju Gđa Kranjčević, Maja dipl. ing., i na nabavljati smjestiti prikladno mjesto. podsjeća nas na proljetno ljekovito bilje: rado obole od lista Vinogradi koji paleži ili od maslačak radič žutih cvjetova kojih ili se popseudopezize moraju oprskati se zatim s pravi plućnjak s irup, ružilovicom iako svibnja, možda nema još častim, ljubičastim kasnije cvjetovima Nek' za bude nam uvjeta peronosporu. sada se u te skuplja podbjel cvatu, ga od one ova, sretnija prošle sazlatnožutom 1996., Sada cvjetnom glavicom. godine! beru te se a i listovi, glavice, kasnije pa U suše se za olakšava voćnjaku: čajakoji pripravu Iskusni Slavko voćar, kolega Jenč, iskašljavanje. kaže da se u svibnju obavlja plijevljenje U svibnju bar izdvojite koji t renutak, i mladica. Na mlasuvišnih nepotrebnih sjednite podrascvjetali uživajte bagrem, dim nerodnim stablima time se postiže unjegovu mirisu iu marnih zujanju pčela. oblik roda na izabrani uzgojni voćkice, nim stablima nerodni se Priredio: uklanjaju suvišni na osnovnim kao granama izboji krošnje, Dipl. ing.

Stjepan Keglević U

iizdanci iz

-

|

Dr. Eugen

Kvaternik

-

mučenik

Hrvatsku za

1825.-1871.

Uvod

Rodio

u 31. obitelji.

Zagrebu, 19. od oca Početkomsedamdesetih progodina listopada 1825., Romualda, u hrvatskom fesora akademistoljeća jepolitičkom životu, povijestina zagrebačkoj kako vladalo sa u rodnom vidjesmo, pomirenje Niže škole ji. je završio Zagresudbinom da nam nema bez razrede a na u više opstanka bu, gimnaziji Rijeci, uske veze s okviru a u Tada se Mađarskom, naučio je gdje talijanski jezik.

Bilo carstva. na odakle u austrijskog je,međutim, upisao bogosloviju Senju, sasvim su mislile i su ga zbog izvanrednih glavakoje drugačije sposobnosti nisu se time Ta s misao Tu u meželjele pomiriti. je poslali Budimpeštu.jemladić, bila u prava pod vodizraženaStranci đutim, životnu promijenio svoju odluku, dr. Ante stvom a i na pravne Starčevića, posebice prešavšitamošnje državnosžestoko vrlo u lovne nauke doknjenom članu djelatnom kojesjajno završava i toratom.

EugenuKVATERNIKU, odvjetniku glavsuradniku nom lista "HERstranačkog Na bana poziv Jelačića Josipa pošao VATSKA".Povjesničar JosipHORVAT 1848. u oko je Požegu, g dje jeskupio i sva piše: "Cijeli život politička djelatnost 6.000 vojnika i odlikovao se prilikom E. ekstazi su se u Kvaternika odvijali Nakon . zauzimanja Osijeka. svršetka san na domoljublja. život Njegov je javi borbi položio dobio jeodvjetnički ispit i u slave o uskrsu hrvatske kojemsanja Uskoro u Brodu na se pisarnicu Kupi. države.“ s iz KarH OMOTARIĆ vjenčaoRužicom Životopis bila u mu lovca, koja je teškim mnogim Ta se za u i u domovini ljubav povijestEugenu godinama tješiteljica vjerna Kvaterniku razvila tuđini. u zahvaljujući njegovoj

se, naime

|

139

—

--

ogulinske regisatnije Bachovogapsolutizma krajiške vrijeme mente. su mu, (1850nastojali zbog na žarkog rodoljublja, njegova hrvatskog 1860.) nauditi čak selu Bročanac, Pobuna u sve načine jeizgubio jepočela pravo oko 1858. subotu 7. se u ogorčen gdje odvjetnikovanja, listopada skupilo pa je 400 u carski su se je čime počelo krenuše otišao ustaša Petrograd, (tako zvali) koji Borio se da dovodstvom u Rakovicu p rvo odbjeglih njegovo pod progonstvo. bi kako Tu i Ante Rakijaša. uđe u visoke političke Rade Čuića krugove časnika zainteresirao i u krčmi osza su moćnu Rusiju satnijsku blagajnu zaplijenili 300 Hrvatske. Dobio časnika. Tom zarobili su jejedva šest prilikom lobađanje zahali kada su od U 8. lisdva pomoći, njega rubalja poginula vojnika.nedjelju odE. da na u Rakovicu jestigao Kvaternik, tijevaliprijeđe pravoslovlje, topada Izdao čelo stavivši se na je pobune. da PROGLAS u kojemjeobjavio ćeovdje vlada oshrvatska narodna sastavljena od loboditi Hrvatsku švapskorobstva: se regimente, ukidaju ronskog mađaslobodne a svećenici županije, osnivaju narod neka u poučavaju obijuvjera Lozinka islozikršćanskoj. pobune ljubavi jest: BRATSTVO-JEDNAKOSTbio: BODA! u ući Cilj osvojiti Karlovac, je SLOneovisnu slobodnu i i Zagreb proglasiti vođa državu Hrvatsku. je Njenepečate dao izraditi već u Parizu. ranije Njegov BACH, Vjekoslav vjerni suradnik, pravnik za ministra unutrašnjih rekavši kako mu posto odbio je lučno jevjera postavljen je Srbin ministra a za se ne Rakijaš vojske, može mije- lova, najveća koja svetinja vrhovnim Rade kao Čuić te da u vojnim postaoje svakoj vjeri njati kabanica, odoše u bitičestiti Pobunjenici zapovjednikom. čovjek može domoljub.

Napuste ali ne ikrenuo tio tako u Torino iPariz.

Drežnik,ondje nađošepristaša je Rusiju Kvaternik Silno u Plaški. planinau preko tadašnjeg francuskog krenuše jevjerovao svečano u u Ill.inadao da bi on cara se ušao svojoj modroj je Plaški Napoleona odori s u se kao osvozeći bijelim gajtanima, učinio što je Italiji, pomogao, Pred loboditi Hrvatsku od četveroprežnoj kočiji. gostionicom Austrije. velik govor "'K banu Jelačiću" održao je dok bio u dva Jošje puta progonstvu, a u kojemjeuglavnom konačno oko 1868. ban Levin Rauch napaoAustriju, mu Mađare.

Time se većini zamjerio manje vratio i pravo državljanstvo odvjet- tamošnjeg nije stanovništva koje je srpskog nastanio u u se pa Zagrebu, nikovanja, Mase a cara, poštovalo bojalo slijepo ulici.

Mesničkoj đara reformi. poreznih zbog njihovih krenuli u Nakon su Tim skraćenim pobunjenici zbora, životopisom stigosmo dobivši kada do župnik katolički jer j e pravoslavnu crkvu, je, kraja rujna1871., da ih bio iz nekoliko Kvaternik nestao prisilivši paroha pobjegao, pisama, oba Kvaternik na je,klečeći blagoslovi.

Zagreba. molitvu zaronio u mističnu svoju koljena, buna i Hrvatsku. za Rakovička Plaški trgovci obrtnici, Kvaternika selo od 1.200 Rakovica su poznavali je stanovnika, *sveštenstvo" u kao 18 km južno od življu Sjedište čovjeka koji jepravoslavnom Slunja. jeopćine i rimokatoličke doba i a ono u pa narodnost, župe, Hrvatskoj poricao srpsku u sastavu

Za

-

140

još je proživjela uspjeha. njihnije čak oko tisuću razbježalo pobunjenika. godina.

Predvečer Kasniji odjeci krenušenatragprema Dva Rakovici. Prenoćili su u selu Ljupča.

U počelo novijoj Kraljevini Jugoslaviji i i o KosanovićMomčilović, uvidjeli se mnogo pisati Srbina, rakovičkoj pobuni blisku su su častiti s nasveć p obune, propast pa EugenaKvaternika, zacijelo ubiti iz vođe da se u hrvatkom narodu podrži odlučili zasjede. tojanjem Navodimo raspoloženje. protuastrijsko Osvanulo 11. lisjutro je maglovito mučeniku E. Kvadivne misli o narodnom i kada su čete iz Otočca Slunja, topada, terniku dr. Ferde ŠIŠIĆA u i zražene prof.

Nastalo u većstigleLjupču. je Ogulina 1926.: časopisu “Jugoslavenska njiva" li kratko ali kreševo.

Nije jasno jesu ljuto "Velikom znaopsežnim inteligencijom, iz dva odmetnika na grmlja pucala vođe, i državnog zamjernjem historije ilisu ovi stradali od kiše metaka prava, krajiških nom fanatičnim patriotizmom energijom, izlazeći iz Kvaternik kočije, i fatalističkom vojnika. je, nadon požrtvovnošću, bio metkom u pogođen trbuh, prvim stranačke ne samo svoje drugove visuje zatim u vrat. Pao držeći ječvrsto svoj nego i suvremenika." dio veći svojih neki sa kovčeg spisima.

Priskočio je Ustaški NDH E. Kvaterza vrijeme pokret da momak a dokrajči kundakom, pali nika uvelike ga borbeni kao častio je svoj i "Dosta vođa svoju uzor. je" ispusti zavapi: i RaBach su napaćenudušu.Ubijeni i a Čuić u Bosnu 50. kijaš, ranjen pobjegne godišnjice pogibije Prigodom vođe svukli su, u 15. lisdaljeSrbiju.

Poubijane "Braća društvo hrvatskog zmaja" da ih sutradan i bacili u 1921. opljačkali jarak, organiziralo je iskopavanje topada kolima u Rakovicu odvezu na volovskim i Bacha ostataka Kvaternika posmrtnih i sve cestu uz u i Preko su se zajedno pokopalipolju (Rakijaševi raspali). Slunja za im su Drežnik. počasti, priređene Karlovca, gdje odvezli su ih u i u položili dana Tako Zagreb kriptu samo za četiri jadno je uz mučenika skršena zanosna Kvaternikova borba za prvostolne crkve, lijesove iz Petra Bečkog Zrinjskog imala neovisnost NovogMjesta: kojanije Hrvatske, Godine 1933. i Krste u Frankopana. za uvjeta uspjeh. nikakvog stvarnog E. Kvaterniku Rakovici mučeniku je posNakon mirno pobune kojeje spomentavljeno Srbi kada ga Službene "Narodne novine" u rukama do pobunjeni stajalo 1991., poprsje ali nekamo vlade u Vojnić, je unionističke (mađaronske) javljale odnesoše i sada sasvim kratko o neznatnim svome na su samo pronađeno opetstoji pobunama podmaršal mjestu. kojejezapovjednik lakoćom svladao. s Veće Molinary završio Kvaternikov Tako mučenički je bilo 14. izvješće jeobjavljenolistopada, i san o životni slobodnoj neovisnoj iz "Mislimo slijedeće: kojegaizdvajamo međutim nestao s On, njih nije Hrvatskoj. ludošću da se i mahnitošću najpravije u se ostvario 119 nego vječnosti, godina može označiti onajvrtoglavi poduzetak 1990. u sretnoj godini! kasnije: bile su one kojemu nedjelje svjedokom u slobodnu Hrvatza rakovačke gudure satnijeogulinskoj Njega, mučenika svaki sviestni pukovniji, kojeg rodoljub sku,u preranu nažalost slijedilo jesmrt, i mora Neka mladih najživlje sažalievati najodrešitije mnogo današnjih junaka. osuditi. Tih su dana bila zatvorena sva svima | HVALA! im SLAVA je tri ali im sudu se na Starčevića, nije Priredio: dokazati u moglo sudjelovanje pobuni nisu odobravali. stvarno Keglević koju Stjepan Supruga Dipl. ing. kod

imao

Tu

Ružica

se

u

tuzi

40-ak

.

141

--_—_

—>-

Spasovski U stara

kada

ophodi

nije radija, velikodušnih kućapred gospodarica novina ni televizije, plesnjaka, mladež je, kojima pjevaju. kao i bila željna da se danas, Još zabave, danapomenemo spasovski upravo i nalaze narodnim u pjesme, plesa međusobnogdruženja. ophodi običajima U tu svrhu im poslužiti su samo i time da s mogli Srijema, Vojvodine Slavonije, i ih a Tih prema o bičaji, pradavni poganski kasnije zapadunestaje. običaja naša katolička crkva. ne samo Posnema u No, mladi, sjeverozapadnoj Hrvatskoj. nesse iponovno nego su istariji su, željeli doživjeti nešto tojali amožda održavaju mladost kako ima dokaza da ih se u bilo a vakidašnje, gledati Dalmaciji, je da se kako i ina Bakra otoku na Krku. zabavlja, prisjete je njima području grada nekad bilo i veselo. Iz tih i težnja lijepo starih nastali su u selima običaja ophodi mladih u ljudi skupinama, posebno ili Oni svaku su za obučenih okićenih. su prigodu pjevali posebnepjesmekoje se s na nasljeđivale koljena koljeno.

Obilazili su tako sve ulice i u kuće selu, i sebe i zabavljajući druge. vremena,

bilo

od

.

"E

Ib)

ci

7

J37:

ODA, Ophodi obavljali puta kao i u Evo stihova iz oKolice Broda godinu, primjerice vrijeme prije na Savi: uskrsno za u Božića, poklade, poslije Svi stole! na pune bilo i a križi, Bože, doba, je spasovskih ophoda.

Tko zlatnim slavi 5 u se, znamo, daruje dukatom, Spasovo četvrtak, Ti Uskrsu.

To po njega, Bože, zdravljem, veseljem! tjedana jespomendan U domu naš u brdu kada ISUS zdravlja, vina, je Gospodin KRIST, U brdu nakon što sa prosvina,polju žita, jeuskrsnuo, svojim Na svakom klasu po kilu na nesžita, vijetljenim uzašao nebo, tijelom Na suražice i po dvi u oblacima kile; tavši predočimaapostola.

Na svakom trsu po kabal To nastalo u vina, jevjerovanje već drugom Na ipo dva kabla. od a slavilo se povalnice vijeku, četvrtog vijeka, i u a Istočnoj, najprije potom Zapadnoj Cvala ružica kraj v inograda, crkvi. narod kršćanskoj Naš taj blagdan neovezana, Neokopana, zovei a oni u Križevo, koji hodajuophodu Pod Marija njom Boga rodila, uoči dana zovu i se križari, križarice, Zaziva toga Anu Anu, dadilju: krstonoše a kod ilikrstari. pravoslavaca "Hoder mi Boga, Ano,poljuljaj ću ti Dat svilenu maramu, O tim smo u našem nješta, običajima pisali Svilom vezenu, zlatom listu već i a punjenu." ovoga prošle godine, puta ne stihove iz gore Grom gromi, lomi, ćemo prenositi knjige poznate bratac dr. Milovana lani U nismo toj je gori moj Miko, GAVAZZIJA, koje Oblake da kiša svio, pada, spomenuli.

Da da su

više

se

na

>...

*=

=

><

nas

u

ne

trava

Podsjetimo jedan čelu nosi a nose skupine raspelo, drugi košarice ililonce za darove prikupljene se

142

da

na

svake

raste,

paun da Mara

pase,

perje gubi, bere, Na svilu niže i vrat veže. pod Kata ima sjerota rušca, Da

ne

milog braca, Našla bi rušca u dobre druge, kim bi Ne može za pošla! braca, možda znači (Riječ "rušca" ruha.) i nekih stvarnih namImali su ophodi da se, mladih primjerice, dvoje jera Otoku Tako selu kod se u vjenča.

Vinkovaca pjevalo predkućom gdjeje bio momak za ženidbu: Momče neoženjeno, Il ga vi ženite, Il ga nama dajte, rušca ni

ima

Ne

-

ga mi ženimo S našom krstonošom.

kiša. koji djevojka se plešui pjevaju nazivajudodole, prpac, dodolice ili Njihukućani peperuda. vodom i namirnicama. polijevaju darivaju kišom od i Da to za potječe želje kazuju ovi naši stihovi iz Slavonije: Da tihi popuhne vitar, Da udari sitna kiša, naša Da porosi polja, I Travicu litinicu, ima!

Da nam marva paše Molimo dodo se višnjem Bogu, Vojno le, izazivala

takvih

poljodjelskom da a sve novo staro, u cilju isprepliće:i borbi s silama se u čovjek prirodnim život čemerni. | kroz nekako provuče taj hvala se, provlači Boguvišnjemu!

I tako

stihova

dodavali

su

se

prastari pripjevi: dodo križo le" ili "Oj le, moj dodo le!

"Lale mile, "dodole" Postanak učenjacima riječi vezan uz magične nije je jasan posve obrede se u jugoistočnoj Europi kojima

ili

le!

Da

Nakon

Momak

se

u

narodu

sve

Priredio:

-

Keglević Stjepan Dipl. ing.

Nesanica Svaka sedma osoba ima teškoćasa Stvaran

snom

od nesanice

Istraživanja broj pokazala otprilike ljudi koji pate veći. i svaka sedma osoba ima sa je sigurno poteškoća kao Neki nesanicu ili teško ili snom: liječnici definiraju zaspi, isprekidano od 6 sati noću, iliviše spavanje manje ilise budi. Meujutro spava, prerano od 45 minuta tvrde da usnivanja.

Drugi dicinski naziv za sve te oblike nesanice se spavanja dijagnoza nedostatnog insomnia. samo u možepostaviti laboratoriju. (ili besanice) je da

su

PJ

e

E

e

-_

e

_

e

2

e

NAGRADNI Da

lise

trava

IME

KUPON

silira:

netom svježa a) suha b) uvela. c) -

a

pokošena

| PREZIME

ADRESA

143

može mnogo činitelja: jakstrah, briga, depumor, težak resija, neizvjesnost, psihički i razne neuroze psihoze, bol,kašalj, neredovit svrbež, poremetnje probave, odlazak u noćnirad,pretjerano krevet, crne uzimanje kave,alkohola, lijekova na sustav koji djeluju živčani (sedativi, tablete za hladnoća, spavanje), toplina, fizička krvni jaka povišeni premorenost, kave. dana crne redovite Večernje šetnje, tlak, priljeganje tijekom (starije tječaša ili ili dana osobe!) provođenje uglavnom lovježbe toploga mlijeka prije spanekima mogu bitiod velike Kako nam sjedeći. starimo, vanje pomoći. najčešće je i sna Od sedativi se potrebno manje lijekova primjenjuju spavamomanje od nesanice i čvrsto.

Ljudikojipate (prekodana) hipnotici (neposredno dana se Kada o slijedećeg osjećaju umornima, prije spavanja). je riječ hipi a noticima velika za iscrpljenima, razdražljvima, mnogi (sredstvaspavanje), za sna mršave. većina poremećaje specijalista bilo kakvih kategorički jeprotiv uporabe tableta za razne za dužeg spavanje Tablete mogu biti tijekom zamjena Takve tablete biti korisne mogu san doblja. ritma usponovnom pri uspostavljanju Prilikom ukliječenja ali ne mogu biti valja nastojati za san. nivanja, zamjena loniti ako Bolesnici on uzrok, je poznat.

“Bolesnici od nesanice mogu koji pate odu određeno moraju nastojati vrijeme u amzatražiti pomoć specijalističkim lazitina i Iznenaspavanje ujutro ustajati. bulantama za sna. poremećaje velik nesanica dujuće broj jednostavno bi nestao kada bi toliko Ivo dr.

Belan ljudi prestali piti Nesanicu

uzrokovati

zaista

Redakcijski kolegij: dr. dr.

Ivo Mirna Stjepan Banožić; Belan; ing.

Božičević, dipl. ing.

Stjepan Brlek; dr. dr.

Ivan dipl. ing.

Stjepan Deneš; Stjepan Feldhofer; Jakopović; dr.

Zvonimir Štafa dipl.

Keglević; ing.

Stjepan prof.

Glavni | urednik: Čičmak; odgovorni ing. dipl.

Juraj Redaktorica: Vera urednica: Mirna dipl. ing. Volarić; Tehnička Božičević; ing.

Lektorica:

Crteži: Vlasnik

i

Alka

Domić-Kunić

dipl. ing.

Nikola

izdavač:

Hrvatsko

Uprava

| uredništvo:

Tisak:

144

mr.

Božičević društvo

mljekarsko

Ilica

Zagreb,

31/III, 01/424tel./fax: 420 kn Cijena: 2,50 TISKARA

Orbis d.d.