Mljekarski list 3-1996

za

Proizvodnja iskonšćivanje

OVOGA NAGRADNE:

i igre.

.

Intenzivna

proizvodnja

krme

-_——

-_-

42

---

-

i iskorišćivanje

kvalitetne

vlastitom gospodarstvu na

površine proizvod- gijom(tablica 2).

Poljoprivredne krme urbanih ozime krmne kulture za zelenu a u nas procesa, nju zbog biniraju Budući i stalno se svikrmu se rano rata, zbog smanjuju. skidaju (travanj, koje da su krme smaza zrna. s kukuruzom za površineproizvodnju proizvodnju banj) hranom a za ozimih kultura kasNakon se povećane, i jarih njene, potrebe koje treba ili na krmu zelenu za postojećim površinama proiz- nije silažu, skidaju voditi a na ili se intenzivnije, smanjenima krajem lipnja siju svibnjatijekom hrane za naskulture naknadne za dovoljno zadovoljavanje kojeće uporabu talih odnosa strukili i potreba.

Promjenom prispjeti tijekom ljeta ujesen(zelena i se količina Velika kvalitetne turiranjem mijenja gospodarstva krma,silaža). odnos vlastitom na za namjenepovršina ujesen krme,koja uporabupristiže u nekim odabranih krajevima može se proizvesti gospodarstvu koje je sjetvom a u nekima roku u teško, nemogućepovećati. kultivara ismjesa sjetve postrnom neuređenosti određene iza ozimih žitarica. površina, Zbog i su se površine iskorišćuju ostavljene Potrebe kod nas za silažom se uglavkao i to ekstenzivno.

Zato na travnjaci, kukuruzom. ozinom namiruju Međutim, oraničnim tim ograničenim površinama me žitarice ječam, pšenica, tritikale, treba u prifarmskom plodoredu proiz- zob,te smjesežitarica s grahoricom ili voditi i načelu po intenzivnije više, dvije graškomdaju vrlo kvalitetnu silažu, žetve Na tlo isse godišnje. taj način visoke urode a mase (vidi tablicu), veći dio S iste korišćuje godine. površine prispijevaju kada velikih u nema vrijeme u se jednoj godini skidaju dvije kulture, u početak ( kraj poslova polju svibnja, ako to kulture dva ili a su više kojedaju može tako da se procesu lipnja) siliranja otkosa hibridni sirak i (stočni dr.), kelj, što i pažnje, je posvetiti dovoljno preduvkrma na se istoj površini proizvodi koja kvalitetne silaže. za Stoga jet, dobivanje za razprispijeva uporabu tijekom dugog zauzeti ozime i rane jare s mjese moraju Višeotkosne 2-3 (često mjeseca). doblja veće i osim znatno površine osigurati, kulture u intenzivnom i uzgoju uporabi zelene količinu zelene određenu krme, često visoke urode premašuju mase daju koji da ozime se silirati. ć e Budući koja U takvim se viškove slučajevima potrebe. i za žitarice smjese prispijevaju siliranje može komza zimu. spremiti Spretnom kada zrioba u (mliječna žitarice) vrijeme i kultura za zelenu binacijom izmjenom tlo a krmu i silažu u je suho, povoljna, njivrlo se temepratura postižu slijedu hovo će napora visoki urodi kvalitetne mase, siliranje zahtijevati manje a ako se ako silira kukuruz nego početkom j eseni na su mase skidaju vrijeme, koje bogate kada su radovi. u vitaminima najveći mineralima i polju bjelančevinama, U i dobro Budući da krmnih pažljivo (vidi isplaniranoj organitablicu). jevećina kultura boza u (tablica 1)potrebe ziranoj proizvodnji kojeiskorišćujemo slijedu bilo da se koriste se i djetesijeno podmiruju djetelinama gatabjelančevinama, kao ili linsko-travnim na paša košnjom gospodarstvu jošbolje, smjesama(DTS) treba i krme za ali u određenim proizvesti jer ugljikohidratne susigurnije, krajevima stoke i za enerza se mogu zadovoljavanje potreba podmiriti potrebe sijenom U

za

*

-

50

tu

se

svrhu

kom-

Tablica

1 Intenzivno

iskorišćivanjeslijedu 15 I mlijeka kultura

u

za

10 krava

s

dnevnom

proizvodnjom od

Deop ieper[ama [ona] Oz ogrštica i eat [rana [ rare grašak Oz raž soba Dzploca paša [ra [roze] Oz.pšenica + +g smjesa | [908| 0us]| Bertoakone pšen. +graš. +ink. +

Oz

Jara

zob

+

grašak

ono ovoko | BE [Pri Ukupno za zelenu krmu

Oz pšenica + g I

Ukupno

BET

pod ozimim

I jarim kultur.

i

H *) Od =

onaj G odin | Kombinacija kara (godišnje)

g Poe

Kukuruz

9,0

kultura

(zno)

884

| 778 | 1268 |

| Ukupno [< [7 md 884 Kukurz (zmo) | Ukupno [20 [ 2 0[437| 4 Pe a prika Šoćemi zimi Ukupno [1184[| 202| smj. pšenica 38,8 a

69

a

Oz

+

19,1

i

zob

1,33 tzra

ili7,85t silaže izvanplana

_%ust| kona | %uzm|%ust[ kona | 8,77 | | | EE Passa[o- [- [ s | > | [o Psanz[+ Fo [10314] | 8,40 6098 | 9783 | + oPagoz[+ [o 868 8,73 528.

77,50

8965

6975

89.85

6200

GENE"

6,81

1033

8,82

3775

871

3369

Ukupno [1094[= | 170| | [+ [2 [10165 | | o2naz ase eo sze lius 693 sn 9,99 jiserlisgi [ 963[| oPass9 [PP | o [ 9967

6 grašak iri agent Ukupno Jara

toga 0,19 ha pod kukuruzom

31,5

+

e

3147

jav

male smjesom uz grahoricesmjesama ____............. sijenomoguće pospremiti i odnosno Za u zobi, grahoricetalijanskog, — gubitke. sijeno smjesiboljeje forme vestervoldskog ljulja.

Smjesa zobi,_ upotrijebiti diploidne ljuljeva (viši i treba biti tako sasfaktor a zelenu za krmu grahoriceljulja — sijena), polida masi u otkosa kultivare zeleni i su tavljena ljulja ploidne duže ___.! prvog imaju bude 30-40%.

Nakon brzo više lišća. Nakon košnjeljuljvrlo prvog otkosa te košnje i do i treba odmah pa razregenerira dajejošjedan dva, smjese pognojiti triotkosa mase se može ili da se koja posušiti jer rijeđenom gnojovkom KANsušnom u kada brza i visok urod. prispijeva razdoblju je osigura regeneracija om,

zobi

i

ili

-

51

.-.

-—-

—_-

o

.-.--—

Neo |

do-

proizvelo daju sigurne se kvalitetne mase kvalitetne mase vrlo urode će i visoke podkojom voljno (5 i miriti za boali znatno sa ugljikohidratima potrebe u tablici), kombinacija kulodabrati one Treba što u od urodima bjelančevinama. praksi je navedenih, ljim će imati i u tivare širem području. koji smjesama omjere na Smjese potvrđeno obroke za izbalansirane = = krmu se najbolje i zobi za zelenu mogu graška stoke. vrste i određene kategorije rabiti do voštane vrlo zriobe zobi, dugo krme u dnevkvalitetne vrlo Ako silirati. mase zriobi su a u Uporabom voštanoj se obroku nom tada se za će proizvodnja povećat sije silažu, namijenjene i niska kod u kravi nas ili krmu zobi. Za zelenu po je koja mlijeka povećani udjel od se kultivare kreće silažu treba odabrati prosjeku petogodišnjem (sorte) seoskim do 2180 rasta ulaktacijina 2370litara, jačegranaju. koje graška visokog list 2/1996.).

(Mljekarski gospodarstvima urode kulturi Jari u čistoj daje grašak seoskim krave Umatičene na gosposvrhu U više. tu se 2-4 zrna pa i siju t/ha, osobuhvaćene umjetnim darstvima, vrlo rasta s kultivari razvijenim niskog istome su u razdoblju jemenjavanjem, da tako čvrsto viticama kojima se drže litara u do 3800 dale od 3500 mlijeka Zrno graška za tu svrhu poliježu. rijetko u državnom a krave vlasništvu laktaciji, ali znatno do dale od boje, su u istom razdoblju jebijelesvijetlozelene u prosjeku zelenu masu. od za do 60656 litara 5406 krupnije graška mlijeka. količina veća za se sjemena Stoga sije seoskim bi se na Kada gospodarstzelenu odnosu za na u zrno grašak vima više kakvoći poklonilo pozornosti bez se Zrno graška masu. zrnaša može te kada i načinu vremenu uporabe, krme, dodati u smjese za priprema posebnih u bi se proizh ranjiva gubici smanjili za obroka na bjelančevinama popravak bi se povećati proizmogla vedenoj krmi, vrste domaćih sve životinja.

Hru kojaje Republici vodnjamlijeka Da bi se iskoristio genetski nedostatana. potencijal vatskoj i koristi se ne dovoljno našestoke, koji količinom Tom vjerojatno povećanom treba više pozornosti zbog lošekrme, za bi se konzumnim potrebe podmirile krmi naročito izboru kultivara i posvetiti ali i za preradu. mlijekom a pote proizvodnje, smjesa, agrotehnici Prof. dr. Zvonimir Štafa i načinu iskorišćivanja, rokovima sebice Jare

kako

graška smjese

izobi

bi se

iskoristilo tlo i

-

(Festucaarundinacea) trstikasta Vlasulja iz Bus L 10Z mnoštvo jerahli,njegatjera Kakvoća: Dys,v, Sn<10%; nekih vrlo a u SelekS isto kao tipova širokog, dugog, zeleno; 20%:;B>20%; tamnozelene vrlo dobro lišća boje kožnatog gotovo cije i ogrubi. kasnije trstikasta općenito koje zuba, nazubljenog jeprošiVlasulja i naraste metlica rastresita Cvat travakoja među je rena u proljeće, prvim tjera visoko. Tisuću 150 cm sjemenki do vrlo mrazova zelena preko ma, a jakih je oko 2 grama.

Ima velik teško j e različitog broj ekotipova ujesen. ali Na tlo nema i omovremena 'zahtjeva, posebnih kakvoće prispijeća koji ignojenim na od vrlo suhih plodnim možeprevladavati gućujunjenuproširenost vrlo velike urode zelene mase tlima. tala. do Daje močvarnih =

=

=

=

52

lice a;-a2: habitus, b: Festuca arundinacea, jezičac, d: lista, f:tučak klasić, plod pljevicama, prašnicima KI. W) i Budući da na sijena. nije izbirljiva tlo, se na te uDTS livadama, sije dugotrajnim i za a na košnjunapasivanje, povoljnim A staništima s i bijelom djetelinom kluprazličitim s častomoštricom, udjelom kulturi 40-50 se U čistoj sjemena. sije o | kg/hasjemena.

U takvim uz smjesama gnojidbu daje više od ostalih. Za turnus jedan (otkos) treba a ne sjetvu upotrijebiti selekcije, samonikle samonikli su ekotipove, jer često niže i su ekotipovi prerani [ kakvoće, ako se kasno kose oc(vidi pogotovu jenu). c:

e:

a

"4

pm NN

u

s

u.

|

Uz

domaću

širene su

i uvozne

kasnu

sorte.

Klupčastaoštrica(Dactylis glomerato) vrlo Klupčasta oštrica jerasprostravrsta s velikim njena brojemekotipova od minimalnih do čak predplaninskih osim vrlo morkim na staništravnjaka, tima.

Stvara

čvrste uzdignute busove.

Iz busa mnogo tjera dugačkog i lišća i vlati u širokog mekog (samo Mladi listovi u rukavcu prvom porastu). su Vlat i uspravna. spljošteni.ječvrsta Naraste do 130 i više cm. Vrlo brzo pa otvrdne nakon Cvat (već metličanja).je Tisuću metlica. karakteristična sjemenki teško je0,70 1,25grama. U proljeće vrlo rano.

Nakon vrlo brzo tjera košnje tlima na i naročito plodnim regenerira, uz i mineralnim gnojidbu organskim ritma i gnojivima.

Zbog brzog razvoja oštrica dobre otkosa s ija više regeneracije daje (4iliturnusa ovisno o as 6) paše(4uvjetima diobusa Ima 8), i u suhom d2 proizvodnje.porast ljet- di, plod duolista i nom f1,f2 jezičac razdoblju. rastresite

-

sortu

B-18

pro-

--

-

_-

—

.

—-

-—

_

ro

e

i

i

i

s

i

i.

o

—

raskošbe košnju, smiljkite podnosi.

Napasivanje i kasne treba bijelom djetelinom, smiljkitom napasivanje sijati vegetati- pasivanje ukrasne kultivari i za dok kultivare vne patuljasti (Btratine.

15). staništa i i Obrašćuje nasipe. ogoljela kuluzeti kasne treba Za i Dobro u se napasivanje pa podnosi zasjenu, sije ili tivare one na kombiniranog tipa (Bsvježim voćnjacima. uspijeva Najbolje kultivara navedenih Osim rasta ali suhim tlima do ina (B15) vlažnim daje tlima, kod i B-15 su nas visoke mase. prošireni B17). prinose i dr.

Jabeljska 17, Kasni kultivari Dugogodišnja imaju je. od 5-30% s se vrlo od 2 do 8 površine Sije udjelom godina.

Klije bujanporst, U kulturi se 20-30 više).čistoj sije (rijetko sporo. roku ovisno o sjetve, uvjetima, kg/ha, liKoristi se za dugogodišnjih sijačici, sjetvu i dužini načinu trajanja. u porabe i i te vada pašnjaka, višegodišnjih Prof. dr. Zvonimir Štafa DTS osnovici lucerne na dugotrajnih vrlo dobro

Za

Oboljenja

za

a

za

na-

porodilja

Ozljedematernice vrlo ostaci Nakon maternice embrioteomije, kostiju potkraj nastaju Ozljede dobro ih se mora iliza su bređosti pa samog pokrivati opasni, porođaja. vrijeme izvlače. komadi kada biti ili se a mogu ploda pojedini Ozljede manje veće, mogu i kroz čitavu se debljinu stijenke protezati Kod velikih plod može pasti ruptura pa nastajekomunikacija u trbušnu šupljinu, maternice, pa trudovi prestaju, maternice s trbušnom šoka šupljine šupljinom javljaju se znakovi znojenje, (hladno maternice. rad i ubrzan ruptura srca).

Nastaju disanje plitko maternici krv se u biti maternice mogu krvarenja, skuplja Ozljede spontane jaka iliu trbušnoj a kao ili šupljini, posljedica artificijelne. znakovi se anemije pojavljuju krvarenja neSpontanaruptura nastaje zbog slabo bilo i ubrzano (bljedoća sluznica, položaja pravilnog ploda,prevelikog krv iz Kadšto porođajnog disanje). ploda,gibanja ploda, zbog prejakog kanala teče kroz stidnicu. zatim stezanja maternice, pritorziji maternice. maternice nastalu Kroz mogu Spontana c rijeva ruptura rupturu katkad i a odatle kroz rodnicu u nastajepri padurodilje. upastimaternicu, i stidnicu van. daleko su češće Međutim, artificijelne maternice velikih _uskod se kojenastaju prilikom životinja rupture Ruptura ručnom stručnom nestručnog pomaganjapriporođaju, tanovljuje pretragom, što kada ne znakova malih kod uz a koje znaju ruke, pomoć nespretne životinja i kako ulaze u treba u zdravstvenom raditi, porođajne naglih stanju poremetnji i u maternicu i nasilno izvlače životinja. puteve položaje plod,ispravljaju nepravilne i i Takve maternice nastaju povoljnija ploda drugo.

Prognoza rupture rupture i to na što kad se maternica ilineoprezno gornjoj manja, reponira je, jeruptura dok na su instrumentima.

— porodiljskim maternice, stijenki rukuje rupture -

54

— _

-_-

——

a

+

--

—-

—

——

se ili donjoj stijenki nepovoljnije. javljaju slabijajača ako zaostala li prema godnajekomplikacija je krvarenja, tome, jesu ozlijeđene i veće ili žile. krvne Ako se posteljica.

Povoljno djeluje kontrakcija manje dublje se i krrana izazvat će maternice, jer smanjuje ozljede inficiraju, promjenu tek se varenje prestaje. općegstanja životinje: smanjuje, Kod velikih se i životinja životinje (napinju tiskaju manja pukotina se),često zašiti kroz otežano i mokre. kod a može porođajne balegaju kanale, Tjelesna velikih maternice ili Ako povreda donjegdijela više toplina je manjepovišena. su načiniti često potrebno je jače(perforacija laparotomiju (ot- ozljede rodnice), trbušne odmah i sašiti tada znakovi šupljine) varanje nastaju upalepotrranu i na maternici. bušniceseptikemija.

Ako Ako težak i maternica bude ne mogu rupturirana jeporod plodvelik, se stidne će usne. sašivena, pravodobno životinja raspuknuti sigurOzljede obično no ako se i nasiluginuti. nastaju plodnaglo kada no nisu kanala izvlači,i za porođajni putevi Ozljede porođajnog otvoreni. Od velikih nasdovoljno ozljeda vrijeme porođaja stidne te usne, za taju o žiljci koji iskrivljuju Ozljede vrijeme porođaja mogu one dobro ne ulaz u rodnicu. nastati ne samo maternici na i na zatvaraju nego U rodnicu tada lakše miksvim mogu kanala kroz dospjeti dijelovima porođajnog čestice različita to su a maternični roorganizmi, balege, kojeplodprolazi, i te u rodnici rodnica i stidnica. Te prljavština zrak, nastaje grljak, ozljede može i se na materčešće kod Uzroci upala k oja prenijeti nastaju prvorotkinja. često su ili životinja nicu, postaje jalova. uglavnompreveliki pa plod preuzak kanal. stidnici na su porodajni Ozljede prognostički li na Ako rodnici i materotvoren mapovoljnije jenedovoljno grljak nego Isto tako a silovito se su ničnom grljku. ternice,plod povoljnije izvlači, grljak može na kanala ito češće na nego nego ozljede gornjoj stijenki puknuti, gornjoj ili na na strani. u bočnoj. donjoj Perforacije donjoj dijelu Spontanih ozljeda rodnice bliži da i nema to ozsu koji je materničnom grljku gotovo uglavnom kao i na samom nastale su ljede grljku nepovoljnije, pri nestručnom pomaganju naročito ako su na kod strani. donjoj poroda. krvari.

Plitke i rektuma i međice Ozlijeđeni grljak jako Ozljede rodnice, bez naročito ako površne se ozljede prolaze posljedica, Ako je plodvelik, dok velike su su povredeprognostičkiizvlači u nepravilnom položaju (ako i ako Čak leđa leđima ili su nepovoljne. životinja preboli majke nasuprotna na veliki rane nad povredu, mjestu noge ostaje prekrižene prednje glavom), On da se ožiljak. sužavaprolaz porođajnim može se dogoditi probuši gornja kanalom tome na ionako rektuma koji je mjestu stijenka rodnice, donja s tijenka Takve redovito i međica.

Tako najuži. životinje kasnije (zadnjeg crijeva) nastaje velikih u te ih između rektuma i imaju poteškoćaporodu, komunikacija rodnice, iz odnosno ulazak jezbogtoganajbolje i rodnice isključiti uzgoja. zadnjeg crijeva kao kod u novonastalu U tu Liječenje jeslično šupljinu. šupljinu rupture maternice. a životinja istiskuje balegu, posljedica rodnice.

Rodnica se ako se togajeupala oštećuje plod nasilno ako se nestručno Kod se anesizvlači, pomaže liječenja daje e piduralna kod i u a rektum Ako se repozicijeizvlačenja ploda tezija, isprazni. jerana biti rektuma se nepravilnom položaju.

Ozljede svježa stijenka sašije čvorasmogu od sasvim i to tako da su rubovi rane pa sve do ruptura. tim šavom, površinskih obično i ne se u Manjeozljede primjećuju,izdignuti poputgrebena unutrašnjost

mnogo

Nez-

a

kod

većih

-

55

om

————oooo

kao

javlja ovojnica), (dvojci, hidrops sašije Herizbočina na trbušnoj čine rubovi sašivene rane stijenci. grebenkoji veća vreća a u na opip međica.

Zatim se u rodnicu. mekana, njoj nijalna je sašije strši ili se nekobrezati treba Ako rana ploda, možemo opipavati dijelove je stara, i vime trbuh vidi kako se zatim rotične i miče; plod dijelove, brazgotinaste pa se ranu Često Prognozaje pojedini ponekad jakospuste. sašiti. putapopucaju nakon na fistula. mjesporođaja nepovoljna, jer šavovi nastaje pa maternice to u novreću upadaju hernijalnu baš povoljna, jer Prognozanije iz takve se sasvonastala šupljina, isključuju životinje crijeva, pa paifistule, rijetko Takve vim rasploda. životinje je zacijele. stoga iz isključiti rasploda. zdjelice najbolje Ozljede Pri teškom pripadu,pri porođaju, velikom priispravljanju Hidropsplodnihovojnica izvlačenju silom, nastati može mogu bređosti u položaja ploda nepravilnog tijeku Komplikacije i i izazvati razdvajanje zdjelice: prekomjernonakupljanje povredekostiju lomovi simfize ili Ova se kostiju pak zdjelične najčešće t ekućine. pojava plodne izazvana a redovito zdjelice. je goveda, javljakod simfiza Ako krvnom u zdjelice, optokumajke je razdvojena smetnjama leži raskrečenih obično ili srca, stražnjih i jetre)ploda. rodilja (bolesti bubrega ali Ona nogu. bređosti abpokušava ustati, rijetko Poslije sedmogmjeseca Ako to kada to disnormalno ipak pođe joj se uspije. joj opseg, povećatrbušni i hodu u za podiže bilo slabo i a naizmjenično rukom, ubrzano, anjejeotežano, kukove. teško se tek spušta Životinje kreću jesmanjen. kosAko nastao kroz i nerado zdjeličnih prijelom je liježu.

Pretraga zadnje maternica da noge otkriva čuje jedne pomicanja tiju, prilikom jako je crijevo ustati. ne a se redovito ne se a može životinja pucketanje, raširena inapeta,plod ima vode Plodne se rektalkadšto postavlja može opipati. povrede Dijagnoza i 60 se kod krava nekad nom mnogo, koje opipreko prilikom jako pretragom raskola kosti. U slučaju litara. zdjelične pavaju u velikih u j e zdjelične simfize, prognoza slučajevima je ozbiljnim Prognoza a i za i za za nešto povoljnija j e životinja dvojbena, plod, jer nepovoljna majku neke Pri malih “u bređosti i nasživotinja. prijelomu porođaju pri vrijeme mogu i kosti U “tati nepovoljna je zdjelične prognoza lakšim teške komplikacije. na da se životinju poslati najprobitačnije je životinja slučajevima je dovoljno ekonomsko U hrani. i da dosta kreće se oziskorištavanje. dijetno kosti su treba = izazvati Životinje kojima povrijeđene slučajevima biljnijim ih i to se za tako da mogu liječiti vrijeme pobačaj, tanjim zdjelice plodne ovojnice čistu duboku treba trbušne na trokarom i stelju. .punktiramo smjestiti preko desetak dana ne Ako strani za Punktirati treba na nastupi desnoj stijenke. potreba ih na se naboljšanje, poslatiklanje. trbušne stijenke, gdje obično veća Kada ali i kosti se ispusti pipavaplod.

Zdjelične mogi srasti,ostaju količina se i zdjelične šupljine, plodnevode,privremeno suženje deformacije budući remetiti što znatno i stanje olakšava životinje. porod. može iz takve isključiti uteri gravidi) životinje bolje Kila maternice je Stoga (Hernia uterusa rasploda. najčešća je Hernija gravidnog kod kod kod ostalih a životinja.Ozljede crijeva porođaja krava,rjeđa ili za maternične Do kile dolazi ako tankog debelogcrijeva Vijuge pukne ući u muskulatura mogu zdjelicu porođaja trbušna zbog mehaničkih vrijeme trbušne te se ili izvlačenja ploda stijenke rodilje, prilikom povreda prenapete rektuma.

56

| rodnica

se

tako

da

a

se

pa jei prognoza zgnječitipotpunoprekinuti.vrlo brzo, nepovoljna.

Znakovi ovise o Izse opsegu pravovreStoga preporuča povrede. životinju zaklati. meno metine su tek se preskrvave, smanjuje, i bilo i preživanje taje peristaltika, se disanje mogu Ozljede crijeva spriječiti su a ubrzani, prilikom opipavanja podizanjem stražnjeg dijela tijela rodilje. bol. trbušnestijenke životinja osjeća Znakovi se Dr. Banožić potrbušnice upale razvijaju Stjepan

mogu

ili

Vrloje teškona jednostavaniodređennačinrećikojesu biljke ikada su štetnepo zdravlje životinja.

Rijetke apsolutnoštetneili otrovnebiljke. Čak i biljkekoje se smatrajuotrovnima,u manjim količinamai u određenim prilikama čestomogu biti korisne, zdraveiljekovite.

Neke ili su otrovne i oštre biljke štetne (pa peristaltiku crijeva.

Međutim, dlake, za samo u i neke ljekovite) životinje pojedinim trnje, osje sjemenkeodbijaju od takve a mogu —sjemenke, životinje svojimdijelovima (lišće, uzimanja krme, kada su kožu ili sluznice plodne ljuske, korijen), najčešće i zabadanjemozlijediti u nekim u punom ili razvoju, godišnjim usta, jezika, ždrijela, želuca, crijeva iliza Nakon tim se na organa. dobima, životinje. pojedine dišnih Zbogtoga mjesili tima lako sušenja, siliranja, kuhanja parenja javljaju infekcije, upale, neke toksične tvari iz se i mogu mnoge bilja gnojenje drugekomplikacije. ublažiti ili ukloniti. zelenih krmnih kulpotpuno Stogapri prosudbi tura hranidbu stoke za treba Djelovanje "toksičnih". biljnih spojeva općenito i uzeti u obzir i vrstu u (otrovanje) može se očitovati općim hranjive sastojke lokalnim kao kao i neka promjenama (simptomima) krmiva, fizikalnošto su: krmiva.

U hranidbi treba se živčanih pojava poremetnji (raz- svojstva kemijska koristiti draženost, grčevi, nesvjesodgovarajućim pospanost, tehnologijama .hormonalni obrade tica), poremećaji uslijed (sjeckanje, mljevenje, parenje, na i da bi krmivo se utjecaja štitnjaču, hipofizu, spolne kuhanje, sušenje slično) ili krvi i u žljezdenadbubreg, promjene bolje iskoristilo. metabolizmu. otrovima Otrovanje biljnim u Štetni organski sastojci biljkama uzrokovati i može biti: upalumozga moždamogu alkaloidi, glikozidi, saponini, nih ovojnica, jetre, eterična bubrega, mokraćnog gorketvari (tanini), razne ulja, zatim i želucacrijeva, crvenilo, kiseline, mjehura, te inhibitori horamini, hormoni, otekline i razne koži i sluzna i fermenata. promjene Sve su to mona uglavnom nicama.

Simptomi otrovanja tvari uglavnom proizvodi u izmjene (metabolizma) nisu i ne specifični mogu se odmah i a tih sasbiljkama, sadržaj djelovanje uzroci pronaći ovisi o oboljenja. sorti i tojaka vrsti, dijelovima biljke i mehanički na mogu razBiljke djelovati (korijen, list, cvijet, plod, stabljika), Grubi krmiva dobu i životinje. sastojci (celuloza vojnomstupnju biljke, godišnjem i korisni su u klimatskim vrsti tla i i lignin) potrebni o probavi prilikama, gnojidbi, kao za i krme preživača podražaj preživanje načinupripremanja (sušenju, .

57

Žabnjaci (Rununculaceae) berberin. aconitin, Po otrovnosti se ističu ljutić žabnjak zlatica i ALKALOIDI acer) žabnjak (Ranunculus dušični Alkaloidi su ficaria). neproteinski (Ranunculus pretežito podrijetla.

Imaju biljnog spojevi otrovni u svim su Žabnjaci dijelovima i već u farmakološko djelovanje manjim lokalne crvepromjene, Izazivaju biljke. se otrovno.

Otrovanje količinama djeluju otekline i rane na Nadražuju koži. nilo, živu očituje nadražaju vegetativnog i sluznicu (hemoragični želuca crijeva iu sustava na čanog djelovanjužlijezde i povraćenje ) uzrokuju gastroenteritis nekad i a i mišiće (spazmolitički) glatke te krvavi (hemoragični bubrege proljev, u lokalnim promjenama. s m okrenja. nefritis) pojavom krvavog alkaloidi su: a se Farmakološki poznatiji grčevi, nesvjestica, javiti Mogu hiosi skopolamin, beladonin, atropin, može naglouginuti. životinja nikotin. Alkaloidi su ime ciamin, kodein, Makovi papaverin, (Papaveraceae) iz dobivali većinom su po biljkamakojih berberin. ekstrahirani. farmakološki = “— Međutim, sintetički danas mak se vrste Predstavnik ove i proizvode. mnogi je divlji im Okus jegorak, zbog čegaživotinje (Papaver rhoeas). sadruzimati krmiva s većim odbijaju (Berberidaceae) berŽutikovina alkaloida. žajem berin i sl.) kuhanju siliranju, krmivo. kojeuzimaju

i o vrsti

životinja

-

.

-

-

Alkaloidi

se

nalaze

biljkama

i u nekim

porodica:

(Solanaceae)atropin, = hiosciamin, —skopolamin, beladonin, Pomoćnice

trpka(Berježutika Otrovnija biljka beris vulgaris).

-

kolhicin

Ljiljani (Liliaceae) -

je po biljci se u autumnale)kojem (Colchicum

Alkaloid

solanin

cu

dobio

ime

mrazov-

Poznatije biljke porodice nalazi. bunika belladona), (Hios(Atropa lebilje Mahunarke stramociamus (Leguminosae) kužnjak niger), (Datura Solanum spartein legumin, (gorkoslad, nium),paskvica crna pomoćnica (Solanum dulcamara), se Tu treba koje spomenuti biljke tuberosum). češćemogu nalaziti u stočnoj krmi: (Solanum nigrum), krumpir tih vrsta Alakoidi s.p.), djetelinu (Trifolium (Vicia izazivaju grahoricu biljnih lucernu T. ubrzani rad srca (Medicago povraćanje, pratense, alba), proljev, otežano sp.), (Lugrašak(Pisum lupinu (dispneju),sativa), (tahikardiju), disanje i ako se U nekim komu prilikama grčeve, paralizu, pa i ugibanje pinussp.). količini u k'mnom nađu u većoj obroku, životinja. izazvati na mogu koži ( totosenpromjene nalazi se i Među ove biljem skupine nemir i grčeve ž ivotinja. zibilitet), nadam, otrovni zeleni su dijelovi krumpir kojemu i klice. i kora lišće), gomolja (stabljika .

GLIKOZIDI otrovni alkaloid solanin i nisu za Sadrže Glikozidi ili stočnu su se koriste a ako uglavnom_nedušične gomolji hranu, tvari. Neki ekstraktivne dobro od obvezatno ih sadrže spojevi je ljuske krumpira kao baciti. nakon a vodu glikozidi. dušik, primjerice cijanogeni kuhanja prokuhati, Pretežito se nalaze u uništava.

Solanin se biljkama. kuhanjem ove

su:

ve-

-

58

Glikozidi,:kao alkaloidi, otrovni već u malim im količinama. također što krmu čini neukusje gorak, nom za životinje. i

biti

još žabnjaka (Ranunculus i u đurdici maacer) (Convallaria Glikozidi nalaze jalis). sličnog djelovanja kori se u i još vrbe, jablana (salicin) badema više vrsta se gorkog Razlikuje (amigdalin). glikozida: Kumarin već u malim koliglikozidi Saponinglikozidi (pjenušavi glikozičinama krmivima miris i hedi) nadražuju dajuposeban sluznice, izazivaju a i nadam. se Nalaze u molizu, okus, najviše osjete svježe paralizu buraga se u nekim biljkama sušenomsijenu. porodice: klinčića kilavica (Caryophyllaceae):(Herniaria glabra), mrazovac ljiljana (Liliaceae): (Colchicum i đurđica autumnale) (Convallaria majalis), jaglaca (Primulaceae): jagorčika (Primula officinalis), mahunarki gra(Leguminosae): grašak, i neke horica, djetelina još druge.

Senf glikozidi (gorušičini glikozidi) lokalno i kožu sluzi djeluju nadražuju na a zatim nice, strumogeno štitnjaču, na i orjetru, bubregedrugeunutrašnje ih iz krsgane. Sadrže biljkeporodice tašica kao neke vrste (Cruciferae), uljane listi dr. repice (Sinapis alba), repin preCijanogeni glikozidi, koji djeluju ko kiseline i cijanovodične oštećuju stanice uzsredišnjeg živčanog sustava, Kumarin kao: mnog sadrže biljke i diu grčeve, rokuju paralize smetnje mirisna lazarkinja (Asperula odorata), a mogu i sanju, prouzrokovati uginuće. aniš stolisnik (Pimpinella sp.), (Achillea Sadrže ih neke vrste sirka ,kokotac (Sorghum millefolium), (Melilotus sp.), trava vulgare), .odoradjeteline (Trifollum _mirisavka (Anthoxantum repens, Lotus trava corniculatus), grahorice _(Vitiatum),gospina (Hypericum pertfoV. V. mladi lucerna sativa,villosa,pannonica), ratum), (Medicago sp.), djetelina zeleni kukuruz.

(Melilotus sp.).

Posebice su na njih osjetljivi preživači. Ako se u krmivu nađe veća količina Digitalis glikozidi (srčani glikozidi) kumarina, krmiva i stoka postaju gorka i na srce živčani na djeluju središnji susih nerado Stoka osjede. može postati tav. i Uzrokuju grčeveparalize, pojačana sunce i tada jetljiva (fotosenzibilna) rad srca i vaju mokrenje. se crvenilo i kože i sluznica. javljaju upala sadrži su Mnogo digitalis glikozida naDrugemogućeposljedice padkrvnog i za te i srca prstak (Digitalis purpurea) služi koji tlaka,paraliza disanja.

Međutim, i za da otrov ekstrakciju droge proizvodnju lijeka. izgleda za preživače taj nije jak. mogu Okus

Nalazi se

u

vrstama

-

-

-

-

-

59

-_.-

--.--

—-

re

Eterična

nekim

prisutna ulja krstašica tama gorušica; (Cruciferae) otrovGorke tvari (tanini) djeluju rijetko metviusnatica lavandula, (Lablatae) teško no, jerse jedino ca, kadulja, ruža resorbiraju dušica; majčina (Rosaukoliko dolaze u spojevima. ceae) glog, glikozidnim srčenjak; b adem, jagoda, lokalno sustavu, u probavnom Djeluju štitarki peršun, korijan(Umbilliferae) sokova, dar, potičuizlučivanje probavnih kumin. a niš, i smanjujuupale grušajukoloide, i tvari nalaziti različiti U se toksičnih (pa teških resorpciju mogu biljkamajoš hormoni proljeva, antisepprotiv metala), djeluju gonadotropini), (estrogeni, aktivnost nekih tički i dezinficirajuće. sprečavaju spojevi koji fermenti iinhibitori hormona (tireostatici), količinama U _fermenata nekih mogu većim nepovoljno inhibitori), _(tripsin miris iokus na dušika neproteinskog sprečavati različiti spojevi krme, djelovati imnoge nedozrele i pogorfermenata bjelančevine) (amini, djelovanje probavnih često tvari hrane. šati neistraženog još druge iskorištavanje Sve te tvari u nekim prilikama djelovanja. i štetno na na kao: neke trave Gorke tvari sadrže mogu djelovatizdravlje kitica ili trava životinja. proizvodnju centarium), (Erythrea gorka trolist ili (Menyangorkadjetelina gorki da se u Posebice treba spomenuti i u vrstama thes se a nalaze trifoliata), nalazi većakoličina raznekim biljkama sirka (0,18graha(3- graška nih kiselina kao oksalne kiseline u npr.

5%), (0,31,47%), listu i nekim travama (Rumex repinom 3%). acetosella mogu kiselica) koje divlja ETERIČNA ULJA i izazsluznicu želuca i crijeva nadražiti GORKE TVARI (TANINI)

su

u

vrs-

-

-

-

-

-

-

Uz to oksalna

kiselina

proljev. tekućine hlapive ulja što vezati tvrdoću može biljci daje kalcij, obično mirisa se koje jakog, ugodnog i isi probavljivost smanjuje njenu kao raznim nalaze u dijelovima bilja stoke. u hranidbi korištavanje tvari. U proizvod izmjene prirodi biljkama od bolesti i kao ponekadsluže zaštita ilisu Ukoliko na otrovanje jesumnja slobodU nametnika. se biljkamajavljaju neki znakovi se životinja oboljenja pojavili ilikao a za no treba glikozidi, farmakološke koji na otrovanje, sumnju pobuđuju ilieksse i vrste trava dobro dobivaju prešanjem potrebe pašnjake, pregledati dobivale krmiva su trakcijom. sastojke koje iliobusOdmah treba smanjiti životinje.

Male količine a u težim eteričnih pobuđuju tavitidavanje ulja krmiva, sumnjivih koU tek i se pospješuju probavu. većim slučajevima uglavnom poduzima štetno ličinama na mogu liječenje. djelovati simptomatsko želuca i izazvati katare i i biupale otrovnim probavu slični otrovanju Simptomi izazvati i nakon kod se crijeva.

Mogu oboljenje bubrega, ljem mogu javiti životinja matermasnu i upale degeneraciju jetre, hrane, uzimanja pljesnive pokvarene i nekroze uzrok što kao također treba kože. pobačaje, nice, upalu isključiti oboljenja pripostavljanju dijagnoze. u hrani mogu na Eterična utjecati ulja Dr. Feldhofer mirisa i okusa Stjepan promjenu mlijeka.

Eterična

60

su

vati krvavi

DIONIČKO

DRUŠTVO

TRGOVINU,

PROIZVODNJU

INDUSTRIJI

Potpune dopunske i

e

krmne

Univerzalnu

dodatnu

-

Krmnu

PRELAC

hranu

za

smjesu

e

krave

za

krmiva za

Sojina sačma brašno SP;riblje 15-19% SP.

Izvori

i

e

miješanjebiljnim

krmivima

sa

telad,

za

janjadkozliće i

i kozliće

smjesu mliječne za

muzare

sa

13 ili19

%

junad

krave

i

sirovih

proteina i sintetske

SP, sačma 65% 15% kvasac SP,posije SP, suncokretova

zaštićene

aminokiseline:

kalcija (Belgija) e

VAM

visokim

sa

45%

Sintetske

NUDE

CROATIA

-

sadržajemproteina(SP) od Rhone-Poulenc preživače najvećeg proizvođača

cuska) e

Co.

smjese telad, janjad

dopunsku

aminokiseline

za

za

krmnu

Proteinska

STOCK

|

smjese

janjadkozliće Mliječnu HALMAC zamjenicu SUPER

U POLJOPRIVREDI

45, HRVATSKA

PROGRAMA

i

Starter i gorower

| VANJSKU

GUNDULIĆEVA

ZAGREB, IZ SVOG

JOINT

-

UNUTARNJU

ZA

i fosfora

od

(Fran-

SP;repičina sačma 40% dehidrirana lucerna SP,

40%

98%

DL

METIONIN

33%

i 98%

vodećesvjetske kompanije

.

L LIZIN

Tessenderlo

Chemie

fosfora i 18% Monokalcijev (MCaP) najmanje 22,7% kalcija fosfat s 18% fosfora i 25% Dikalcijski (DCaP) najmanje kalcija kredu s 38% .Stočnu vapnenac najmanje kalcija fosfat

s

:

e

-

vitaminima i dodacima Premiksibogate mineralima, dopuštenim predsmjese ISILAC MLIJEČNAZAMJENICAZA TELAD PRODAJA: KRMIVA Tomićeva tel.

Fax 434-826 Zagreb, 3, 275922, Zašto hraniti telad ISILAC? mliječnom zamjenicom teladi i ISILAC Hranidba jejeftinija sigurnija mliječnom zamjenicom nego ISILAC-a kn i 8 mlijekom.

Cijena jednogkilograma je8,7 z amjenjuje potpuno litara Telad i mlijeka. hranjena mliječnom zamjenicom manjeugibamanjepoboljeva. e

-

PROVJERITE

I

UVJERITE

SE!

61

-——

—-.---——.-<

—-

-

--..--

o.

—

a |

Rezultati kontrole naprednim

proizvodnosti zemljama

nekim u

stočarski

godini 1994. u

po pojedinim proizvodnje godineMeđunarodni Od kontrolu proizvodnosti odbor za brojazemalja (ICAR) zemljama. velikog o kontroli su ovom proizvodprikazi objavio jepodatke prigodomizdvojeni bi se kako nosti krava obuhvaćenih stočarski nekih uzgojnoznačajnijih, 1994. u zemradom za slika dobila govegodinu cijskim selekdjelomična stanja članicama. i mogućnost darstva u ljama usporedbe njima u sa stoMeđu z emlji. našoj stanjem članicama, punopravnim od 1992. čarski dani 1 tablici U su zemljama, naprednim kretanja pokazatelji nalazi se i Hrvatska. stada veličine i strukture godine stanja, brojnog kravi te o po U iznešenim mlijeka podaci proizvodnji je podacimaprikazano članica u nekim od u i u posljednje zemalja g rla broja glede stanje govedarstvu te razina farmi i veličine godine. dvije stada, broja veličina stada te Tablica 1. mlijeka proizvodnja promatranom prosječna broji stanje krava, Brojno razdoblju kravi mlijeka Proizvodnja po Ukupan broj Broj koa Godina TT kreva [o stadu Zemlja [otada [ram me rs|osr besi a 7 | ee [407] mn [rensriooso|a [83 [0 698.000 |" 15800[442 [0 6381.[441 Danska 448 ozašo00 [o | "464 [| 6100. | [15400 94 [180.000| "““ 1260|“47858[3590 | [2277400 kalija 93% 142000 227000 (| | [160 [4967 | 360/ | 84 [o aazer [1480 | o756| 9200.

[343 | 83 izrael [o 1a80 | 755 |oo9300.[346 — [namaz 84 7457 1,267.300 | | | 29358| > 432 | Ls3 Kanada | 26.199 | 486 [| 7899 | 372 | [izra 94 4728 |LL930 [0 0382.935 | > 1.134 | 3380| Mađarska 4756 [381.900 | | 3280| > "1164 84 40825[431 [ 6308. [| 445 | [1746.733 | [93 Nizozemska 38938| “> 436 |" 6407 [0 443[— [1697.868 |" 94 "220700 | 93 [7 [> S210/[425 — [240 5301.000"] | zoosoo [memzo“ [so Njemačka szraooo [a2] ef [830 [o Ts2000 | < 60800|" “124 [> Si50 0 [o 400) — Švicarska 93 [ se so| emo [ao —a—| 162450 | | “598 | 7061 | 366 | 9708.000 usa PE [ ge23760 | 149990 | 642 | 7331. [3668 94 2470 241.997 vatska — 2 [+ 94 [| ozosoai [ooB4100[|“27 [ 2495 | 374 Koncem

ostvarene

1995.

u

*

prvi podatak

odnosi

se

na

farme

zapadnog,

a

drugi istočnog dijelaNjemačke

62

L

Na

>

se krava temelju prikazanog vidljivo je turiranjem povećaprosječan broj u i što će većini i zemalja dalje smanjuje broj u stadu, pridonijeti povećanju krava i krava razine broj povećava U stada, broj po proizvodnje grlu. svakoj u stadu te raste po proizvodnja mlijeka stočarski naprednoj zemlji posebno je kravi. Ovakav trend i nazočanje u kontrolni dio zanačajno promatrati iz naznaku da uz podacima Hrvatske, je To dio krava populacije. je onaj koji je stada tu mala veličina posebno (2,7 uključen aktivnu u provedbu uzgnojokao i razina krava), proizvodnje mlijeka selekcijskog i rada oskoji p redstavlja kravi U s po (2495 kg). usporedbi drugim novicu = genetske izgradnje cijele se da bi bilo može zemljama zaključiti ustvrditi da se Može populacije. je udjel znatno krava u važno povećati broj tih i stada u izravu grla što bi ukupnom broju i. stadu, pridonijelo povećanju vezi razinom s razine noji pozitivnoj Teško kravi. govedarske po proizvodnje je svake će da proizvodnje razina zemlje. očekivati sadašnja proizu moći vodnje Hrvatskoj proizvođačima U tablici 2 dani su o tome za osiguravati pozitivan financijski učinak podaci te iznimno da (profit) je važno se restrukvećibroj zemalja.

Tablica

da

2.

Stanje kontrolnog dijela populacije krava

Krave

'

Zemlja

Godina

pod kontrolom

Prosječan

broj

[meu [28 | sz sos| 8 [98 |. [sno 4 [31446 [o o299 [396 102, LB | rn2004 | [7890 [482 | sresea [760 Danska sa [ruza | 020. | 902 | [sazna [rao o2maez :o| [| ana | 83 [norazso [osa [7395 Malija 04 | o26za5 [188 |7 473. [4037 | [107783 o 83o[ooznao [Posao [7 oso [825 [7180 | |. 542 “| | 825 | 150 | gs 4 [802 (| | [o znoza [o se4 | [547 |—93 o160s2 [7443 Kanada 04 [uso [2 | ara | [pss [on (93. [oo751 | |" "260500 | " 680 347,0 Mađarska | ree [680 | | [oo660 osrsra 4 [6807 3250. |P—— |" 27.604 |" [681 1,336861 Nizozemska 04 [26883 [| 0689" | zra | 49077 93 [1313585 | [98 — [| [702 [284 [roezar azzoeeo [7485 Njemačka 04: o[rozos | 487 | azra |P 372 |ooreo |93 [ 37563 [620 [|"s234e0 | 695 | Švicarska 84 [3674 |o630 [7 suns | 670 | o 93-Ć:D[r4907 [| aze9292 |493 | [302 [aea6s o [21] Pt i

———=

genetske je vidljvo je i mogućnosti razine _ unapređivanja promatranih zemaljaznačajanudjel u tablici stada se na populacije goveda, uzgojno- cjelokupne kojima provodi visini 3 dani su rad. Kreće se od podacio proizvodnje selekcijski 18,8%(Italija) visini Uz o do 76% dijela. podatak (Danska). kontrolnog dani i o su podaci proizvodnje mlijeka obuhvaćenih krava kontrolom Udjel u njemu, sastojaka pojedinih udjelu odnosu na u sveukupan masti i proizvodnosti isPritom bjelančevina. valja visok i krava u također populaciji je broj Hrvatska taknuti da u tome razdoblju je kreće se u od rasponu 37,7%(Austrija)raspolagala sadro samo s podacima do 82,5%(Izrael). nisu masti. Tada postojali žajumliječne kontrollise veličine stada za Usporede sadržaja bjelanuvjeti određivanje dane u tablici 2 s nabavci nog dijela čevina u populacije Zahvaljujući mlijeku. dotične stada danas (tablica modernih prosjekom zemlje uređaja(Milcoscan), kontrolni dio da i određivati masti uz je populacije 1), vidljivo je možemo sadržaj stada. u u Ova u smještenveća pravilu sadržajbjelančevinamlijeku. iznimno za novost naše dani u tablici značajna Podaci se odnose je 2,koji stvara se na način taj na govedarstvo, jer niževrijednosti.

Hrvatsku, pokazuju o To rezultat mogućnost podacima raspolaganja sadašnjeg našeg je stanja stada u Mali bjelančevina _najcijenjenijeg sadržaju kontroli, govedarstva. udjel danas u mali krava u stadu i sastojka sastojka mlijeka svijetu, prosječan manji broj se u na kontrolom krava zemljama mnogim kojem obuhvaćenih udjel plaćanje najvećim mlijeka. dijelom temelji otežavaju uzgojproizvodnosti provedbu lakše uzrada. Daleko je noda Iz tablice 3 u je gotovo jevidljivo rad u zemselekcijskog visoka gojnoorganizirati tim svim dostignuta zemljama veličina stada iznosi 10 i više selekcijski ljama gdje razina u laktaciji.sa proizvodnje mlijeka krava i krava obuhvaćenih Izgdjejeudjel u Najviša dostignuta je proizvodnja od radom veći više od 10.000 uzgojnou jednoj laktaciji. kg raelu, — U 40%. selekcijskim uzgojnoHrvatskoj, razinu isto tako istaknuti proizValja rad se stada s 11.000 na selekcijski obavlja preko Kanadi u USA (8103 kg), (8571 vodnje krava. U 44.000 se u U svim Danskoj ukupno i u kg) Nizozemskoj (7236kg). isto stada tom na uzgojno- tim zemljama holstein vrijeme broju mliječna pasmina kod 589.000 rad selekcijski obavlja te razine. u postizavanju prevladava krava. o orUsporedbe djelotvornosti Kod nas u 1994. rada godini dostignuta je ganizacije uzgojnokrava svih matičnih razina su proizvodnje selekcijskog ovdje očite.

Pritom bila 4570 u obračun prihkg. je znači da se nikako ne Ovo uzgojno- vaćen krava na o proizvodnji podatak bi morala radu kod nas ne selekcijskom simentalska farmama malim (većinom velika posvećivati pozornost.

Nasuprot i velikim farmama (većinom pasmina) od čimon tome, jejedan najznačajnijih holstein pasmina). benika kojiunapređivanjem genetske slika osnovice Da bi se dobila sve jasnija doprinosa govedarsku proizvodnju mliviše visini onim sustavima pospribližavaju proizvodnje pasmine pojedine koji u tablici u navedenim populacije, toje dijela jekamatičnog zemljama.

Iz tablice

da

u

većini

Da

bi se

dobila

stvarna

slika

.

.

—

64

Zemlja

Godina

Broj laktacija

—s—|resi|o krr

Njemačka Švicarska

Hrvatska

Laktacijskaproizvodnja =

=

[mo

[e

[3

o o94994100[305 |* 72968.[444 [347 | 83 SO|o O[3sog374|o319 [5982 | 428. [| 341 o 94azioBsa| 17. [59968 | 427. [| AKO 83 o[ [|o396368 | 298. [|oS828 | 408. [324 94 o[o3a7902| 299. [5798 [408 [324 o 934433105[305 [| 8882 | 30 [| og [30 [3230 4 oO[ [4375597 | 305 [| 85 93 [ooodn2623 |o305- | 44968.[361 [---+ Do O[ 1355[ 305 | 4ro | 360 [ | +

=proizvodnje podaci proizvodnjipokazatelja govedarske u sa u značajnijih mlijeka pasmina pojedinim znatno slabija usporedbi stočarski zemljama.

To se odnosina najnaprednijim zemljma.

Iz tablice 4 da simentalska stada te veličinu jevidljivo je broj krava, broj stada, u pasmina najnaprednijim zemljama a i na ostvarenu razinu proizvodnje veću razinu od 5000 a dosegla kg, holstein mlijeka. u slučajeva je većini dosegao veću od 7000 l i u Želimo vrijednost kg mlijeka. idućemrazdoblju znatnije Također da u jevidljivoje pojedinim unaprijediti proizvodnju, govedarsku veći u zemljama uporabi brojpasmina stvoriti za valja uvjete razvoj govedarstva se koriste u specifičnim koje proizvodnim će dati sustavima. mogućnost povećanja koji broja krava po stadu. se ć e način, Nataj naime, Kod nas razina simenje proizvodnje tom baviti uztalske i holstein niža proizvodnjom manji broj značajno pasmine će stadu na u s rezultatima zemagajivača koji svojem usporedbi drugih modernu i tako lja. primijeniti tehnologiju višu razinu kravi i po proizvodnje iznešenih Natemelju podataka vidljivo postići da većina kod viši nas je je promatranih stoga profit.

4

iznešeni

su

o

65

po

m.

m

>

—--..

———=

Zemlja

-—_.—-

Pasmina

anrael

-

-

Broj laktacija

:

——;———

mlijeko kg

Holstein Holstein

5064 5551 6124

Holstein Smeđa

562.051 91.034

7398 5308 5098

Smeđa

Simentalska

2.

--

2.

o.

--._—_

Laktacijskaproizvodnja

176.341 56.493 13.677 394.404

Simentalska

Austrija

=

|mast

% | bjelančevine % -

4,15 411 4,18

7331

26.035

2181! ž

3,51 3,79 3,82

Holstein

Ayshire

Jersey Smeđa Mađarska Nizozemska

Holstein

Crvenobijela Simentalska

Njemačka

CrvenoSmeđa bijela Jersey Smeđa

Švicarska Simentalska Holstein

Jersey Guernsey Smeđa

Ayrshire Hrvatska

Dr. Ivan

Jakopović

Godišnjipregled otkupai cijenamlijeka, nabave mlijekai proizvodnjeproizvodaod mlijekauz uvoz mlijekaimliječnih proizvoda :

i Nailažeća godina, godina drastičnog poremećaja proizvodnje vrlo dostiže razinu ratom, i bez sporo otkupa izazvanog predratnu proizvodnje otkupa, obzira na vrlo odnos u povoljan cijena mlijekaotkupu.

Poznato da 1995.

Sabor više u 50% je je državnomproračunu godine osigurao sredstava za do 1994. za ili s DEM 37 na 55 na premije mlijeko godine,a0,10 0,15 lipa Tim se izravnala po 1 lit3,2%m.m. sa mlijeka. potezom otkupna cijena mlijeka cijenom u i iznosi oko za m.m. mnogimzemljama Europe 0,51 0,53DEM/lit 3,6% 1995. iznosila s kvartalima: po Konkretno, godine cijena mlijekapremijom je 1996.

šesta

nakon

-

66

>

7

Razdoblje

|“

Cijena“ |"

1) & 11/95.

2) IV. VL/95.

3) VII. DX./95.

4) X. XIL/95.

Premija |"

UKUPNO | 1,8917 kn/l 1,8788 kn/l

=

-

1,8999 kn/I 1,9198 kn/l

-

-

L .

=

-

XII. 1995.

g.

1,2786

XII. 1994.

g.

1,2712

0,6188 0,4086

povećanja

Postotak

Prema

1,8974 knji 1,6798 kn/l 12,95 kn/i

+

što

godini, jevidljivo posljednjem retku, cijena jeporasla iznosu + Ne trebamo da je u stabilnim za ukupnom (cijenapremija) naglašavati 12,95%. čak kod u u pa uvjetima privređivanja, padacijenapoljoprivredi,a posebicestočarstvu, od i znatan ta se odrazila u taj zadovoljavajući.

Nažalost, situacija nije porast 12,95% da kako ćemo za otkupumijekatako je, vidjeti povećanje kasnije, uvjetovala otkupa samo 3,9 5,1%. kao

1994.

u

u

-

otkup i proizvodnja (mljekara) uvoz mlijeka kao sirovine uvoz mlijeka kroz proizvode od mlijeka

8) b) c)

Sveukupna potrošnja1995. najboljagodina 1985. g.

g.

255,740.000 79,300.000 106,445.000

|

441,485.000

|

502,799.000

|

|

|

koji otkupaprerade putanaglašavamo jeprostor povećanje velik i daleko od i danas od: no uz (1985. g.), najboljih godina proizvodnju odnosno ili Od smo sa za po potrošnji dostigli najbolju godinu 87,80% manje 12,20%. robe oko Ifermentiranih uvezeno 1.012 podc)(106,445.000 I) je proizvoda, 1,500.000 t 153 t 6.321 t raznih sireva i 30 mil. litaraostalih i praha, maslaca, proizvoda poluproizVoda. U kroz proizvodnji otkupstanje jeslijedeće: Po

ne

da

znam

i

za

vrlo

iz RH godina OTKUP 1985. godina (najbolja)

255.740.000

ilimanje

197,145.000

1995.

|

425,885.000 |

za

I

dakle, dosegli 56,47%otkupa najbolje godine. vidimo da u litara moramo tu Iznavedenog sadašnjih 255,740.000 proizvodnju otkup skoro ili da bismo 1985. odnosno povećati 1,8puta točnije 1,77puta dosegli godinu, dohodak ili kuna što za povećati primanje seljaka374,062.920 (101,098.087 DEM), nije i svota biti u beznačajna može siguran prihod seljakaHrvatskoj.

Rezultati istom 1995. kao dosad ostvareni otkupa godine promatrani metodologijom 1985.

smo

-

su:

1. Dinamika Promatrano

otkupamlijekakupovinom mlijeka ulaz iznosio u po mjesecima, ukupan mlijekamljekare je(u0/000lit) s

1. Slječanj

2. Veljača 3. Ožujak 4. Travanj

5. Svibanj

Lipanj 7.

6.

Srpanj

8. Kolovoz 9. Rujan 10.

Listopad

11. Studeni 12. Prosinac

Sveukupno R.H. od čega uvoz i rekonstitucija

.

29.032 28.886 32.466 31.548

15,95

+

21,90 14,80

+ +

33.544 31.181

+

+

31.178

-

32.633 29.147 30.156 28.459 27.132 365.362 83.591

+

4,67

+

1,55

+

1,15 0,50

-

345.636 63.678

15,40 5,10 4,70

+

2,20

-

2,56

+

55,70

+

3127

67

-

--._-—-

--

-

-

e.

>>

---

--

o

--—.--

—

-—

o

——

-.——a

o

KI

JR

: 4

bilježimo pad I/ll. mj.

Mata medu priljevmjesecima, ulaza samo nego mlijeka. domaće što, proizvodnje, ukupnog nije m eđutim, lorame što ustvrditi i kod iz da j za ne je ipak padprisutan priljevadomaćihizvora, razloga. domaćinstava osim nažalost vidimo i likvidacija proizobjektivnih starenje sredstava investicijskih istovremeno za istih dok nema poticaj povoljnih vodnje više bi morali mladih sve prilaziti proizvodnji mlijeka. poduzetnika koji 2. Izvori u R. otkupamlijeka Hrvatskoj i u elemente uvid u sve no Podroban izvorima, odljeva, dajemo priljeva mlijeka po litara: u sljedećem prikazu0/000 sami za su iz no govore otkupa Republike Pokazatelji sebe, najkarakterističniji porast Razlika asortimana Hrvatske za za a j e povećana 8,13%. proizvodnja vlastitog 4,25%, Hrvatske i kako već iz uvoza iz Republike proizlazi mlijeka proizvodnje, rekosmo, otkupa ,

kao

ulaza

stalan

po odraz

od

do XII.

1995.

sirovine.

195.9,

a) Otkup od seljaka b) Otkup od državnih poduzeća Ukupan

221.187

23.277

24.137

+ -

3,56

255.740

otkup iz RH

c) Kupovina mlijeka d) Primljeno na uslužnu

232.463

5, 10

preradu

MLIJEKA e) ULAZ f)Prodano mlijeka g) Dano na uslužnu preradu

. Izlaz Proizvodnja proizvoda mlijeka varira prema1994. je da ona U asortimana vidljivo proizvodnje vlastitog prikazu dosad članku uvodnim shodno u ovome no dajemoi dosege razmatranjima godini, u najveće proizvodnje Republici Hrvatskoj. ili u I kg.

Pregled0/000 Najveća proizvodnja =a više, Skupina proizvoda od

3.

+

mlijeko 2. Sterilna mlijeka 3. Fermentirani proizvodi 4. Vrhnja 1. Pasterižirano

sirevi

Svježi sirevi 6. .Topljeni 5.

7. Polutvrdi 8. Tvrdi

sir

sir

9. Mliječniprah obrani

10.Mliječni 11.Maslac

prah punomasni

(koja dnevne rezultate vidimo rast u se uvoze ne Promatrajući potrošnje prizvodima ilise teže i roba: i maslaca nemilosredno se uvoze. uvoze)pad koji sireva, praha Prema rečenom pregled u uvodu po godinama u kojima , dajemoi proizvodnje proizvoda fermentiranih maksimalna Iz vidimo da smo danas jepostignuta proizvodnja. bolji, tj. nje sira ali zato više, svježeg 8,23%, pasteriziranog proizvoda prizvodimo manje 10,29%, mlijeka - za sterilnih mlijeka sira v rhnja 44,54%, 23,38%, 25,19% topljenog 66,73, 27,1%, m aslaca 61,34%, praha praha sira po uke obranog 38,16%, punomasnog 142%.

Deneš,dipl. ing.

Stjepan 68

ZAGREBA

SIJEMENARINVA

LO

ZAGREB, Trg Kralja Tomislava tel.

272703 01/432143, fax: 01/431803 19

Samo kod nas možete dobiti original pakirano sjeme poznate kakvoće "SEMENARNA" LJUBLJANA

ru

HR

PROIZVODIMO,

IZVOZIMO

3

KERNRENa

E

KIKI

H

g

“i

HIH

PH

Ek

PRODAJEMO

maa. rriH

h

D

H

z

NA

I UVOZIMO

VELIKO

TE

I MALO:

:

hre Z

i

H :

-

čaši $

iz 1) HEH

kT

asa

sjemeratarskog krmnogbilja kukuruz

hibridni

V.G.

100-600

i php

ra

Mia ša

HAH

HEH

zi

s: H

a

# H

HTM

a:

-»e H

iHrsH s... škara

tanju

i

m1 sai 4rH

rr:

H +

4

ri

Ka

...sa PTIFIITIM -žstočni grašak ozimu i jaru seen grahoricu lucerna crvena, djeteline: švedska, bijela,

a"

H

iri.

gi

3

H>:

.3

m

g

PrJEH

mi

dragana

kissa

rErH!

»

š

e

MH:

“ui

H

Hrt:

Zpirzaa Pajasao

dmi.

vi

Hati

H

mas.

L

u

-

bI

&

Pri

ča H

:

HRtHinite iutitErii a

tu

-

H

Resi

Ka

uaa

Li

A

tu

čiji

Papui

-

tura

tami sima

Ka

rr

sx.

Ki

ri

LIJES

stočne

repe

mt.

A

.

=

di

HI

Em) raj

KH

Mazou

-

kH

NUDIMO

Rim x zubi

.

Hi

Fide,

io. .lis

PuSJtćEibe

s

ri

h

LJ

J

adna

e

sdp ErnH

. .

-

e

iak:

n

Fon e» dboopresai sve ostalo sjeme potrebno GS svakom domaćinstvu a

iHs

Marna

VAM:

o

7

Krlaešnsh Šiššh

TK

a

ALLIKIEKKI alate i sredstva zaštitna NikEk b*otttonoo«a aa se rr Opskrbite našim sjemenom ste. i u našimprodavaonamapoljoprivrednim u apotekama cijeloj Hrvatskoj.

PBKB2 (P) < duzini

eGLaitii

-

.

=

.

dasponisi

dra OH

a

nara

er

LE

-

radoi

kadi

E

rregrin

.:

3

Mara

> A

hidro s

Gra

NAŠE

SJEME,

VAŠ

USPJEH!

69

_

_—-—_

—

-

2

o...

.—--

-

--.

-—

o

>.

- .-—-

cg

1

za ispitivanje proizvodnih rada stanice Dvadeseta obljetnica svojstavabikova,Varaždin rada 22 dvadeset u stanice Veterinarske U u godina Tijekom organizaciji i od tako Varaždinu i osjemenjivanih oteljenih suorganizaciji Hrvatskog kruga 94 bikovskih u testnu Centra (u grupe) majki centra, stočarskog selekcijskog muške teladi stanicu 1085 je preuzeto u stočarstvu za Republike simentalske reprodukciju 945 atest prošlo je pasmine, Centra stoza unapređenje Hrvatske, bikova.. stanice u i veterinarske čarstva Osijek u dobi Telad u stanicu dopremana je stoSlavonskom Brodu za (centar do 365. dana od 120 atest je trajao dana, Minia čarstvo),pod pokroviteljstvom starosti teleta. U početku telad važe se i šumarstva u starstva svakih 30 dana. svaka 3 a RH, poljoprivrede kasnije dana, Varaždina Biškupcu proslavljena je, kraj od ulaska u stanicu izDnevni prirast rada i radno 20. svečano, obljetnica 1465 nosio 1587 a životni je grama, Stanice za —proizvodnih grama, visina grebenaiznosila je128,4 ispitivanje bokova širina dužina cm, cm, trupa svojstava goveda (PERFORMANCE 156,6 dubina širina prsa TEST cm, cm, bikova).

50,24 50,65 težina od 365 cm, prsa (starosti u 65,10 izgradnje Programomgojidbene dana) k g.

574,9 Hrvatske od 1975. do 1995. govedarstvu U prvom bilo stručna jekomisija u 22 dijelu, osjemenjivanja krugaplanskog bikova 94 grupe 9 mladih sa ocijenila bikovskih do 349 204 je obuhvaćeno a mr. završenim performance testom, domaćinstava vlasništvu seoskih u majki dodMikulić i dr. su Jakopović prilikom na područjusjeverozapadnog dijela jele dali stručan i za predvođenje ocjena Hrvatske. komentar.

Republike Bikovske su U dvadeset rada i majke osjemenjivane djelovanja, godina bikova iz: više Varaždinu Centar u spermom najkvalitetnijih jenego opravPrestala dao je potreba postojanje.

58 svoje 37,4 % Hrvatske i bikova. uvoza % 61 39,4 Njemačke Kakvoća rasplodnih 32 bikova 20,6 % Austrije uzgojenih p otencijal genetski 4 2,6 % može s se Slovenije najnaprednijim usporediti 155 100,0 % centrima takve vrste u UKUPNO Europi.

-

-

_-

-

-

-

Tablica Redni

1 Struktura

i

namjena

bikova

Namjena

broj

po

| oBikovi| korištenje CUO-e 353 | UO-e išli prirodnipripust 1 |3 |

korištenjapo

Bikovi

ocijenjeniklasom

za

Bikovi

ocijenjeniklasom

za

Bikovi

klasom ocijenjeni

za

bilo

komisijskoj ocjeni %

ocjeni

kom.

37.276

u

1.373

u

UO-e

išlina

klanje nije -

0.422 .

kupca pod 1i2

ocijenjeniklasom

za

p.p. išlina

u p.p. korištenje

ocijenjeniklasom bilo kupca za p.p.

za

p.p. išlina

klanje njie

Bikovi Bikovi

-

*

117

12.355

komisijipredloženiza izlučenje(eksterijer, indeks, libido)

Bikovi po neg.

8

70

————>eo

Centar

za

reprodukciju u

Veterinarska Centar

za

Centar

izvan

stanica

stočarstvo

=

o

—"a

—_-—--__-_—

>

st. Hrv.

Slavonski

Brod

CUO-e

Osijek

Hrvatske

Grupestručnjaka: u gojidbene izgradnje program goIz vedarstvu Hrvatske Hrvatskog stočarskog selekcijskog (1975.1994.) centra (Jakopović, morfološke i Dominiković, Bolić, fenotipske vrijednosti dali su Culi) prilog: bikova simentalske dr. i pasmine novih bidoprinos roditelja generacija u i Varaždinu bili kova Svečanosti simentalske Biškupcu genetskoj izgradnji i su vlasnici nazočnimnogiuzgajivači pasmine. bikovskih Iz Centra za Saveza seu majki, predstavnici reprodukciju stočarstvu Hrvatske i dali su i (MikulićNaransky) ljaka Hrvatske, agronomi veterinari, prilog: u mnogi drugistručnjaci angažirani testa za značaj performance izgradnju provedbi organa Programa, predstavnici osnovice bikova u genetske koriš- vlasti općina, Vlade i Sabora županija, ćenju. te Republike H rvatske, predstavnici Rezultate rada dvadesetogodišnjeg sredstava stanice javnog p riopćavanja. dali (Šic, Bosnić, Viduć, Božić) su: Brlek dipl. ing.

Stjepan —

-

-

—

-

—

MUZNI

STROJ

-

VAŠA

ODLUKA

najtežih zato štoje ručna mužnja jedan od poslova?

Još u starom 4000 se morala Egiptu prije godina dvadesetak litara, koja praznaći se kako pokušalo način, olakšati niti.To jedovelo do nepoželjnog prekida sisnim posao mužnje cjevčicama. i niz tijeka mužnje neracionalnih radnji. o muznom ti oko se su bili Ideja u stroju Osobito javlja problemi uočljivi 1830. i tad više od sa 12 visoko godine počinje pravi razvoj stajama mliječnih krava na vezu. budućegstroja. se U takve staje počinje 1851. instaliratinov sustav sa u prvi je mužnjom put upotrebljen mljepodtlak 1860. kovod. Sav rad muzača sisna sveo rutinse na (vakuum), jednoprostorska 1895. sku krave čaša, za i izumljen jepulzator. pripremu mužnju, pranje Izumom te muzne te dvobrisanje vimena, pulzatora jepostavu (Shiels), dinice na vime. sisne 1903. prostorske čaše godine, stvoreni su osnovni za tehtemeljirazvoj Mlijeko jecjevnim putem mljekovonologije mužnje,alternirajućom u rash_pul- dom,vakuumom transportirano već 1905. sliči zacijom, koja današnjoj. ladnu cisternu. preTijek mužnje više n ije Do 1956. kidan se muzač a ljeta mužnja odvijala zbogkapaciteta cisterne, vrč ili u kantu do iličešće isključivo morala zapremine muzačica, nije prenositi Da lisamo

-

71

-—

-

.-.

—

stroj vrijedan mlijeka punu ruke na zamijeniti način ć e najbolji koji pražnjenje. kroz na i do tri dan, gotovo muzača puta slobodnog tehnologije Usvajanjem saradit će besprijekorno, godinu, cijelu nametnula muznih krava, držanja dononačina ako mo prije Stoga jeispravan. više su u za izmuzištima se koja za potreba odluke o mužnju stroja kupnji šenja instalirana na svim fardanas o kvalliteti izvedbi stroja računa povesti nužno je stabilnu i čine kompaktnu mama i održavanja. cjelinu te mogućnosti servisiranja nizom izazvati sa dostignuća. za mužnju tehnoloških može stroj Neispravan montiran Ako Od 1970. pa do danas niz smnogo pažnje teškoća. jenestručno vidodatnu sustavi servisiran za i se zdravlje ugroziti može posebni razvijaju i neredovitim maksimala vimena sa mena, održavapranjem ciljem stimulaciju može prijenosnik postati higijene, nog p otencijala. njem mlječnog iskorištenja bolesti. elektronike omogućenaje Primjenom svake krave pojekontrola mužnje i od prijatelja vrijednog korisnog Stoga puna sklad savršeni i stvoriti lako neprijatelja. štetnog dinačno, predstavlja možemo između mužProgrammuzačai stroja. krave, U slijedećem Tehnologija broju: sko pranja postro- nje upravljanje procesa i maksimalnu prije higijenu jamči jenja, suradnik HMD-a Pripremio mužnje. poslije cisterne

do

kantu

na

i koristan

iznimno

Kao

PODUZEĆE

ZA

PROIZVODNJU

ZAGREB,

ZA

OPREME

STOČARSTVO 15 HARAMBAŠIĆEVA

Tel./Fax: 01/228-886, 2335-269

SUVREMENA e

Muzni

ZA

OPREMA

VIŠEMLIJEKA

i ostala štalska oprema

uređaji

za

male

i

velike

proizvođače mlijeka

TERENU POKRETNI obavit će naši i muznih neispravnih popravak ispravnosti uređaja ispitivanje vremenu u serviseri uz garanciju najkraćem AGRI LAVAL ALFA muzne za uređaje WESTFALIA NA

SERVIS

e

e

BELJE

VITREX rezervni

originalni uvijek

dijelovi Alfa

najkvalitetnije opreme prodaja Hrvatskoj iz Švedske.

Laval Agri Ovlašteni

72

servis

i

u

muzne

.

OBITELJ

[| DOM

Ožujaksu našistari "malitraven" zgodno zvali, ne jertravica spat mari, plaštodvali! kad se bijeli Malipodsjetnikza poljodjelske radove u mjesecu ožujku dogovoriprosretno dovršeni, ljetnoj sjetvi usprkos i da će se u teškoj novčanoj situaciji, kada 21. dan na ožujku, mjesecu njegov obaviti i počinje proljeće glavni proljetni čime radovi. Ne znamo, nas doduše, iznenaditi klimatske mogu neugodno već (jer pišemo prilike ovajpodsjetnik će se mnogo ali da početkomveljače), to jegotovo sigurno. togaposvršavati, Nadamo

U

se

da

su

svi

o

polju:

J

ih PJ

krumpir, sjemenski

vrijeme kao i hibrida kukuruza. sjeme

Na

nabavite

u veljači prihranili to u s žitarica, učinimo ožujku, usjeve uz dušičnim sadržaj U vrtu: gnojivimajošmanji fosfora i li nam kalija.

Pregledajmo jesu radni poodluku te donesimo o "Ožujak pojačano j eprvi usjevi zakorovili, vrćarski kad se punom snagom herbicidima.

Pritom mjesec, prskanju valja paziti i ide ili u da zraka ne p ovrća" voljom sjetvu sadnju toplina prilikom prskanja On Ivan bude od i da se ne Gašpar. niža 50 očekuje napisaoje kolega da se na otvorenom Uz herbicide mraz. preporučuje noćni prosjednim proho- toru bob vrste ove dom obaviti i povrća: siju mahunar, možemo folijarnu (preko crni UREOM. pasPazite u grašak, celer, korijen, mrkva, lista) gnojidbu kojem salata se peršin, poriluk, rotkvica, pšenice razvoju stadija smijeprimi- trnjak, i da sam herbicid ste Tvrtka Heršpinat.

Uvjeren proljetna kolega jeniti koji kupili! ništa zaboravio U bos i CHROMOS to za zaštinije spomenuti. imaju prikladne i se razne tablice nabavite ih! ćeniprostor kupusnjače siju lučice salate. Jasno da sade se je osobito različitihlukova i ukoliko nam se Sijte žitarice, proljetne češnjak, zob, i raž. Polovicom već zeleni Ne zabone ječam počinje mjeseca onajjesenski. i ravite lukovu svake sve repe, šećerne sjetva jaregrahorice, muhu, godine je Ako imate zimski od ga s točnog jarog graška, jare uljane repice. jača. čuvajte kelj, Te kulture donose ukoliko oštetiti na sve cigančica će manjeprinose kupusovih ih se U ozimu u načine. i i razne u sije travnju. pšenicu Pljevljenje okopavanje može što vrlo će se leđa vrtu što ječam usijati djetelina, je tj. grbljenje počinje, trajati rentabilno.

Za više od Još ih u okopavine stajski gnoj ožujku polagodine. iznositi na oranice išto zaorati. dobro valja prije ugrijte.

Ako

nismo

ozime

-

-

-

73

-

__——

——-—-

--—--

--

=

prskanja mjesecu *Sad ilinikad". Rezidba kasniti se ne bi no mora po starim smije, jer djelotvorna, oštetitimladi biti do Sv. Posebnu se propisima gotovanajkasnije mogli pupovi. završiti obratiti a do konca Josipa, mjeseca valja valja breskvama, jer pozornost bavi tom klabez ni berbe ni s se nema koljenjem (tko još plavog prskanja života stabla. su se Nekoć sikom?). pravile grebenice, dugog Prihranjivanje rezali da sada i mineralnim također na ključićizagrtali zemljom gnojivima je Tko redu. dočekaju sadnju. okopava vinograd, ito bi morao učiniti u ožujku, srećom biti i koji Štalei dalje prozračne m oraju ima 31 dan. čiste. Imamo li tada joštegleću stoku, je U kako nekad se dobro hraniti i za propodrumuili, reklo, moramo pripremiti ima redu na Stoka se i vrlo radove. os*pivnici" posla: opet puno linja je ljetne mladih vina. na ne treba je, naime, drugopretakanje pa puštati je jetljiva prehladu, učiniti i sa Isto starim a Ovce suhe na se mogu na valja vinima, pašu. izgoniti bačve dosad smo ako tko se junački koje praznili livade. Nasađuje još perad, treba nadoliti. Svatko da kisik zna ilise donese to u već je kući radi, kutija kojoj iz zraka velik vina i da ga ne i sve sve se neprijatelj žuti. pišči biti i u vino Kome bačvi. smije nije bistro, šume U doba staro išlo se u neka odmah od žir, sijati potraži savjet enologa, bukvicu i li se vino bit će kostanj. počinje jer zagrijavati, novih neprilika. itko živ.

Ne znam radi lito danas još U čisti i se voćnjaku dalje obrezuje ako nam to Keglević veljača posebno nije ing.

Stjepan dopusPrirpemio: dipl.

U

vinogradu poslova podgeslom ima

-

tila.Zimska

su

u

tome

vrtni radovi -

ćete puteve Uputite ruže, drugojpolovici opazit Uzimljene korov.

Prvo treba ili odmotati i vrta vašega već napada mjeseca, otkopati sredstvom obrezati. vrta za putiće poprskajte propisno ih uništavanje Niste liu obrezali ukrasno korova, potom popravite veljači bilje učinite to sada što Imate poravnajte. i drveće, prije! očistite ga, te dosadite li u vrtu se sadi uku Ožujak jemjesec kojem kamenjar, i rasno drvećegrmlje. trajnicama (akojepotrebno). u sobilise

u

da

vrt

u

-

-

-

cvijeća jujte vrtlarijama otopinomumjetnoggnojiva nabavite i obilno a tek prvo odgovarajuću zemljucvjetne cvijeće.

Biljku zalijte, lonce. Ako lonci treba ih onda su zemljani gnojiva. otopinu upotrijebite da se dobro u vodu namoče. potopiti i balkonske Prozorske sandučiće zasadite Velike su u ožujka proljetnim polovinom biljke koje prezimile ili redovito cvijećem: maćuhicama,tratinčicama, počnite podrumu stubištu niskim i tulipanima... zumbulima, zalijevati dohranjivati.

Viseće sobne li osvanuti biljke krajemožujka će Postupite ovako, travanj trećinu skratite na Kaktuse raskoša. u jednu izboja. cvjetnog punini i stavite ih na počnite redovitije zalijevati Sve zdrave sobne svjetlo mjesto. biljke Pripremila: od i dohranMirna ožujka polovine Božičević zalijevajte ing.

U

74

za

svaku

vrstu

za

Davne Budući

cvjetnice

gradu u

i selu

prosožujka mjeseca lava na upravo nedjelje Cvjetnice pada dan njegov posljednji(31.), ovogaćemo u dane sve puta opisupreskočiti prije i se tome togaposvetiti lijepom blagdanu Korizme. na same kraju da

ovog

škola. U se osnovna U duhu se ophodu pjevala zaisna prenesimo početak "Kad ulazio u pjesma ta 16. je Gospodin kada grad." su se u davnog stoljeća, Nasred danas kao središtu Kaptola, biszacijelo je gdje Zagrebu zagrebačke bilo kameno bila Marijih kip, je postavljeno kupije(još nije nadbiskupija) na a obredi su se razprijestolje koje jesjeo Isus,apostoli obavljali posebni koji su kao likovali od rimskih grane obreda. ih pred njega s tavljali palmine općih Uveo i one kabanice.

Prisutni kor bl. dvije pjevao je biskup AugustinKAŽOTIĆ su s 14. "Židovska u djeca palmama Trogiranin stoljeću.

Zagrebačka jepjesnu rukama izišla u susret u osobito se u posebnost Gospodinu." očitovala Obred završio obredima oltarom su u u je prije Uskrsa, koji počeli predglavnim subotu uoči Prvostolnici Odlučili smo onda se Cvjetnice. (katedrali), kojaje tih obreda na većina imala samo a opise jer naših jedan toranj, prednjomje živi Nadbio obrambeni zid čitateljana području današnje kojije povezivo i kulu. biskupije zagrebačke. današnju zapadnu sjevernu Na U subotu Cvjetnicu svećenstvo utri sata je svečano posuoči Cvjetnice, dočekalo izlasku iz na od crkve vesi u biskupa njegova lije župne podne, Novoj dvorai krenula u krenula u prema procesija je grobljansku Kaptolu je procesija crkvu Sv. Emerika nalazila se bilo svo koja kojoj je zagrebačko svećenstvo nedaleko možda i Na išlo 13 ispredPrvostolnice, biskup. početku procesijeje Ta obučenih na u ispred današnje knjižareKaptolu. bogoslova (klerika) dugačke crkvica služila Jedan kao Isusa jednostavna bijele halje. jepredstavljao je župna ostali crkva stanovnicima a Jedan ali kako od Krista, apostole.

Kaptola, je dvanaestorice Judu smetala 1513. glumio je Iškariota, srušena razvoju grada, je u ruci vreću bio Tu su se i uz noseći jerje blagajnik godine. blagoslov cvijeća zbora. Stavili su mu i rep, zelenila iz apostolskog pjevali psalmi Staroga zavjeta da antifone kao npr.: "Zatvorio mi štojevaljda značilo ga jenečastivi i lijepe je već bio obuzeo.

Budući da su i bogoslovi neprijatelj zasjednik postavio putove Judu u ulicama po zamke kao lav u obučeni previše i me skrovištu, ispunio lik bio ukinut.

Cirkusarili, Do tajje kasnije napojio g orčinom. grobnejame nosili su a dvograne, "Apostoli" palmine dovedoše i kamen." život moj postaviše Iza Isusa p o jica jednukabanicu. išao Kako nas tistihovi je na nedavpodsjećaju a za biskup, njimkanonici, prebendari, na stradanja sunarodnaših mnogih i niži svećenici pobožni puk. njaka!

U bio Tada išla u Kaptol, koji je biskupski jeprocesija Franjevačku grad, na crkvu i na danas na procesija je ušla njegova sjeverna Kaptolu, koja stoji vrata su danas istome koja stajala ondje gdjeje mjestu.Ondje je biskupa 75

-

-—.-—

na Živopisna procesijaCvjetnicu pjesmom"Okružiše morala bičevahu." bez me zapravo me kojaje igra jeliturgijska lažljivci, razloga tada biti za do crkve išlo se molitve Nakon pravi spektakl građanstvo natrag car Sv. su Nažalost, pjevali: malogagradaZagreba.* gdje biskupu.

Emerika, zahtvrdokorno II. I HVALA ČAST TI,Spasitelju,Josip posebnoje "SLAVA, da se ukinu zagrebački klicahu mala Hosana kom obredi, tijevao Kralju kriste, što morao čiste."Tu su dva svećenika usta dječice jebiskupJosipVRHOVEC velik učiniti 1778. uz dva klerika veliko prosvjed godine, stavljala držala raspelo, bi mogao i kanonika i a Čovjek vjernika. cvijeće jebiskup kabanice,pristupio obredi na bi lidanas ne s Cvjetpomisliti: triput je blagoslovljenom koji granom i a biti nicu boku udario privlačni, turistički pjevajući: mogli Raspetogapo obnovi i bi možda Kor ću udarit "Pisano duhovnoj pridonijeli pastira". je je _vič. A. se naroda. će se a “| Zahvaljujemo odgovarao:razbježat stado, što smo za se ću u ovoga kad Lukinoviću pisanja poći Galileju: ondje uskrsnem, iz koristili članka podacima njegovim Biskup Gospodin.* ćetemevidjeti, govori zatim su i ostali iza knjige. njegapoljubili spomenute "Križu sveti a zbor u jeotpjevao raspelo, se, Cvjetnica međutim, našim slavila selima također siromašnim lijepim a sve s cvijeća, običajimablagoslovom Isusa Krista u ulaska čast svečanog u klicala kada mu je gomila Jeruzalem, i hai "Hosana!" grane palmine polagala ON na je jahao. podmagaricu kojoj line latinski nastao Od naziv toga je kod "Dominica Nijemaca palmarum", ili palmi". *Palmensonntag*"Nedjelja crkva uvela ova Istočna kršćanska je tek već u 4. a stoljeću, zapadna slavlja rimski kada u 7. stoljeću, je Papablagosi slao ih drugim grančice palmine livljao crkve na Neke crkvama. protestantske Sv. Potvrdu. dan taj dijele vremena Od davnih predkršćanskih ostalo u moć je povjerenjezaštitnu ranim se Nakon stablo svako." uoči Cvjetnice različitog bilja, uslijedio je toga pa što kao jagorčina, u Prvostolnicu cvijećem je proljetnim gdjejebiskup povratak vrbine mace razne kukurijek, drijenak, asisSv. Misu uz mnogobrojnu prikazao naročito a kite prozori, plotovi, vrata, svećenstva u obučenog sjajno kruništa zdenaca. Uz to su se pjevale tenciju ruho. nanesle a su posebnepjesme,djevojke obreda vode Nakon ovih zagrebačkih na za naročito domaćici sutradan, U imala momka za niz obreda u ženidbu. onoj koja j e jecijeli Cvjetnicu, uslijedio Istri se naziva ULIČNICA, Velikom našoj Cvjetnica za g . vič. Andrija tjednu koji maslinu kako zovu prema čije riječi uljika, i LUKINOVIĆu svojoj lijepoj se zanimljivoj nose u crkvu na posvećenje. grančice biskupija U Istri i Hrvatskom knjizi Zagreb devetstoljetna se jedu primorju "Veliki starom zagrepo ililistovi piše: tjedan mace, blagoslovljene drijenak obredu bio vrlo bačkom U sve a pun je simbolike, maslina, zbogdobrogzdravlja. obi u području procesiji predslovlja jadranskom lijepih tekstova, antifona,

dočekalo

12 klerika s

-

76

himna.

posebnoupletene pal- nečeguzvišenijeg ljepšeg da mine znak slave i grančice, svakidašnju pobjede. briga, prekinemo jednoličnost i da uživamo Prošle smo Listu br. 4. i u u našem sadržajima godine oblicima kršćanskih narodne su nam na običaja koji opisivali običaje Cvjetlijepe usađeni od davnih vremena. ih i ove pa nećemo ponavljati nicu, godine.

Svaki treba iskoristitida se, Priredio: blagdan makar troška i uz više rada,sjetimo Keglević Dipl. ing.

Stjepan

vezatno

se

Gripa

-

od

dnevnih

bolest koju ne valja potcjenjivati

još postoji specifičan lijek. virusi = Gripu izazivaju specifični (hongkonški, španjolski azijski, itd.) koji vrlo slični su Svakih jednidrugome. nekoliko novi se u godina svijeturazvije virusa na stanovništvo soj koji nije otpori od no se masovno kojeg obolijeva.

Bolest se ali najčešće javlja epidemijski, i Po može pojedinačno. svojim Zasad dobro ne za specifičan katastrofalnim postoji lijek posljedicama je Bolesnik dobiva iz“ .1918.-1919. gripu. lijekove koji poznata epidemija kada umrlo 20 = u (vrućicu, kašalj, smiruju simptome godine, je milijuna ljudi bolove Antibiotici ako za to se Poznata i iz 1957. itd.). daju svijetu. je epidemija “Bolesnici kada od oko 2 postoji o pravdanrazlog. je "azijske" gripe oboljelo ležati i uzimati dosta te tekućine, moraju kad se se milijarde ljudi.

Infekcija prenosi i kaloričnu hranu. laganu nađemo blizini u kašlje, oboljelog koji Prava kiše ili a može se posprevencija cijepljenje govori, prenijeti rednim dodirom za (preko Prava kvake, pribora u prevencija protivgripe svakom jelo itd.).

Za zaštitu jeslučaju cijepljenje.

Bolest stanovništva od danas imamo na g rozpočinje prilično gripe naglo: bolovima i u — raspolaganju cjepivo koje “smanjuje nicom, mišićima 70-80 zaraze za i mogućnost posto. zglobovima, klonulošću. glavoboljom zaštita ali ako Sluznica nijepotpuna dišnihorgana je upaljena. Dakle, osobe onda Bolesnik mučno cijepljene ipak mu d obiju gripu, izgubitek, je, će to bitivrlo oblik bolesti. uglavnom i blag Ako se ne ponekad povraća. pojave naročito trudCijepljenje je preporučljivo bolest se smiri nakon tri do komplikacije, osobama od nicama, srčanih, koje b oluju dana. može se Gripa pet kompliciratibubrežnih ili kao i plućnih b olesti, uha i gnojnomupalomsrednjeg sinusa, dijabetičarima i osobama. starijim ili Te mozga. upalompluća pakupalom da dobro uz Zapamtite je, cijepljenje, naročito opasne, su a mogu snažna komplikacije obrana bilo opće zdravlje protiv biti i fatalne po i zaraze. sezone starije ljude djecu. koje Prematome, tijekom Ponekad tuberkuloza sebi vremena već zaliječena gripe osigurajte dovoljno aktivna. za zraka i ponovno može postati odmor,dovoljno svježeg Zasad

.

i

nose

ne

-

77

-—---.

=

a

>

-

-

tjelovježbi, prehranu. podcjenjivati. te da ako se zaboravite zarazna jegripa više tako smrtonosna danas kao što nije nalazite u blizini jevećobolio, nekogatko može nekad je bila, ipak usporiti da ćete zaraziti se vjerojatnost jeveća. držite se i dok Dakle, traje epidemija, funkcioniranje javneslužbe, privrede od slabo zrače i se života. podalje mjesta koja cjelokupnog se mnogo (gostionice, gdje skuplja ljudi Dr. Ivo Belan autobusu, tramvaji, kina). dobru

Ne

Influencu

ne

treba

lako

-

prestanete Laki načini da Vičete

li na

vaše

djecaozbiljnije naiđu na shvate, otpor, zapravo što učiniti i kako se Djeca pitaju valja kad vikati. Ako počnu reagirati roditelji i se povprestraši, povuče izgubi dijete teško u jerenjeroditelje, ćemo ga izvući iz takva stanja.

taktikom

dijeterazlogom li ilitek bez njega?

Postajedijete bolje tada rasulo? pravo nastaje

ili

s

Praktične savjete prestane, da vas sluša, ćemo iznijet dijete bolje dva lista. vam u našega broja da

vika

vikati

a

.

koriste

da

ih

će roditelj Tijekom godina Za neke nema pristalice urlanja_ da na ne donosi uopće jeriti vikanjedijete ali svaki se čarobne sjetite t erapije, možete Katkad put ploda. povikom dijete da vas na ne navode vikanje djeca, da bi bilo toga spriječiti neštošto napravi navedu se sami na to.

Pokušajte roditelji ali kao stalna to ne pogubno, praksa dižete Evo razrazlučiti čega zbog glas. se djeluje.

Djeca jednostavno prilagode ali počinju loga zbogkojih roditelji urlati, našega uobičajenog i frekvencijama što će učiniti. savjete tako da im ono više ne ulazi u vikanja vičete: Ako 1. Zašto ne nagovaranje katkad kao na učiniti: urodi Što upotrijebe, primjer: lijen, plodom.

Promijenite nailaze na Te ocne zao, zločest, odjek. pristup. teško i mogu jenedijete podnosi ugroziti Kad i iskušavaju svoje roditelji | snagu njegovosamopouzdanje.urlanje je vikati. najlakše početi djetetove je volje, zapravo štoje prilično pogubnojer, sredi na sa: "Molim Počnete, primjer, te, stvara u paradoksalno, djetetovoj glavi sobu!"

Zatim ne svoju Dijete reagira. kako ličnost i ono mišljenje je snažnija sobu!" sredio "Da si odmah svoju slijedi: od bitno središte svih svojih roditelja, sa: "Sredi ne još sluša.

Završavate Dijete zbivanja. nered iliću i tada taj te...!", nastaje posinače kako bi se rasulo. smirite Jer, respektiranivemašnje Umjesto toga duboko nekoliko u se, roditelji odjednommoglipretvoriti zastanite, puta nekontrolirane i udahnite Neopapirante koji tigrove promijenite pristup. može doza humora s mogu nelogičnostičekivana izgovoriti kojekakve manjom "Dosta Nema kod a višegledanja djecomčiniti je! čuda, školskog poput: djece videa sljedećih šest i uzrasta mjeseci!“ Ali, vikanje vikanjapromjena prestanak tako da sasvim tona se prema možedijete prestrašitizavuče donijet prijateljskome čahuru. lako se neki će rezultate.

U tom svoju roditelji svaki

se

uv-

.

78

---

-——e-

--—-

_—-.--

-

-

——-—-——-o——-——————.

viču Djecupredtinejdžerske tinejdžerske Roditelji zbog premorenosti .i dobi u nemoći.

Zato bi pokušajte uključiti svladavanje osjećaja fraza, poznata vaša da na kako bitke treba problema.

Recimo, primjer, unaprijed proanalizirati kći domaćih i bila Probuvijek zapostavlja pisanje odabrati, ovdje djelotvorna. zadaća. recite: Nemojtevikati, radije "Ovo ne litako? Kako djeluje, nije misliš da bismoto borbe riješiti?" mogli Dakako, teko samo ali neće prestati, vaša će urlaza prilagodba umanjit potrebu njem.

2. Zašto se Želite Što vičete: ispuhati. = Poslušajte - upozoravajuće učiniti: ili

znakove.

ini napetost cidenti mogu stvoriti se odjednom, uvijek da dolazi ne od samo prisjetite urlanje sebe. ćete nego Prije što početi vikati, to na vašeće vas tijelo uvijek unaprijed lem jeutome što onda kad ste već počeli Neki na da osvikati moći govore upozoriti. primjer, nećete pravilno spoznati bol u A ima i onih Uzmite si vremena da bi se jete glavi. koji osjete problem. želucu. u Uvažite takve tri stvari li sukob upogrčeve zapitali glede je toga znakove.

To može biti vam zoravajuće uopćepotreban: a) jeli ponašanje mojeg barometar nadolazećih ili naravi? najpouzdaniji imam djetetafizičke psihičke b) li do hoće lito i oluja. kraja? c) snageustrajati biti sutra isto tako 3. Zašto značajno? se vičete: Osjećate poOdbacite Što bijeđeni.učiniti: nepotrebno.

R. Vučetić Pripremila:

Zanemarivši

kako

se

O nagradnoj U

igri

ništa zapravo imati nagradnoj igri značajno promijenili.

Izvlačenja ćemo i to 5 već svakogmjeseca nagređenih.

Nagradenećemodijeliti po svakog mjeseca, završetku s 9 lista. igre, zaključno brojem Mljekarskog nismo

NAGRADNI

KUPON

uveze Republika godišnje mlijeka 200 litara a)preko milijuna litara b)manjeod 200 milijuna uvozi ne c) mlijeko.

IME I PREZIMEmu_j_ŽjŽžŽŽžŽžŽžŽžŽPLLL_|,| ČPP ŽŽLl1lk1k1k1.k1kekl.l.

Hrvatska

i

am

ŽČLLČPŽPŽČČPČČČ

ADRESA

79

-._—_—

—

o

——————

-.—

-

=.

--—

-_--_.--—

s

o

s

i

i

si

i

>.

ss

=

U

“

aoom P

PROIZVODNJA

Žabljak

bb

BB

878-034

STOČARSTVO: stoku stol za hidraulički operacioni krupnu i za papaka kopita stojnicečišćenje krava za napravu teljenje (2tipa) stoku vrste za veza) stajališta (3 slobodno ležišta za štale dermo držanje sve pojilica tipove hranidbene automatske stijene sisteme izgnojavanje ostali sitni potrebanstajama pribor 2 GODINE! GARANCIJU PROIZVODE DAJEMO *

BB

*

*

*

*

*

*

o

*

-

*

*

Pl

*

*

*

za

*

i

*

u

*

SVE

Bo

ZA

*

ZA

BB os BB

EXPORT-IMPORT

—

Tel/fax:

043/878-059

OPREMU

PROIZVODI *

TRGOVINA

ROVIŠĆE,

43212 Tel:

—

s

= s“

kolegij: Redakcijski dr.

Brlek; Stjepan Božičević, ing. dipl.

Banožić; ing.

Belan; Stjepan dr. Ivan Jakopović; dr.

Feldhofer; Deneš; Stjepan Stjepan dipl. ing. dr. Zvonimir Štafa Keglević; prof.

Stjepan ing. dipl.

Mirna

dr. Ivo

Č ičmak; J uraj ing. dipl. odgovorni Mirna urednica: Vera Volarić; Božičević; ing.

Tehnička ing. dipl.

Alka DomićLektorica: mr.

Kunić Nikola Božičević Crteži: ing. dipl.

Glavni

Redaktorica:

urednik:

|

Vlasnik

i

s « < L

društvo

mljekarsko

izdavač:

Hrvatsko

=

i uredništvo:

Uprava

Tisak:

80

tel./fax: 01/424Zagreb, 31/II, 420 kn Cijena: 2,50 llica

TISKARA

Orbis

d.d.

-