Mljekarski list 12-1996

mara

a

—-

o

_-—

GODINA XXXIII

E

vina

sHnnenhtnaddnanh

M DODATAK) (BENURAL i dobro se sitno sa BENURAL S jeproizvod granuliranom smjesi. miješa raslojava koji urejom veže alumosilikatni sadrži Uz ureu fizikalnokoji podrijetla bentonitnog spoj BENAL, toksičnost uree. Sadrži isumpor itako suvišku stvoreni pomaže razvoju koji ograničava kemijski amonijak i mikroorganizama. buragovih reprodukciji ne

u

u

BENURAL

S

sadrži 115%-tni

ekvivalent sirošto znači da do-

(42%uree), bjelančevina u hranu 100 g BENURALA preS davanjem sintezu u dušik za mikrobnu živači dobivaju od 115 g sirovih u vrijednosti bjeburagu U sir. lančevina (92,5% probav.bjelančevina). to znači da 1 sačmama s kg uljanim usporedbi dušika S po BENURALA bjesadržaju (sir. kao 2,5 sintezi u mikrobnoj vrijedi lančevina) ili suncokretove ili3,5 repičine kgsojine kg

vih

sačme.

uporabi proizvodnji stočarskoj intenzivnoj škroba i krmiva s mnogo su žitarica, drugih Uz takav lako ugljikohidrata. probavljivih s stav požitarica, obiljem krmiva, energetskih BENURALA sebice S,jer davanje jepovoljno kiselina masnih veća buragu koncentracija S BENURALA mitreba sintezu naglasiti vrijednost amonijaka omogućava Ipak bolju voluminoznu i Uz to ako se urea uz krobne jer krmu, daje grubu, bjelančevine.BENAL, celuloze i iskorištasuvišak kiselina u bupoboljšava probavljivost neutraliziraju amonijak kisele krmiva. i ragovu sadržaju sprječavaju indiges- vanje grubih i zelena s mnogo Uz što također za bjelankrmiva, povoljnije uvjete pašu predstavlja tije, dušika čevina i nebjelančevinastog spojeva mikroorganizama. buragovih razvoj i BEtreba davati ureu i BENURAne uree Slično dodavanje (NPNspojeva), pogoduje silažom S. NURAL kukuruznom hranidbu LA S koja vrlo za BENURAL sadrži mnogo kiselina, naročito ako jetehS jeproizvod pogodan dobro se krmnim vrlo kisela ii nološki loše jer smjesama, (niske pH dodavanje spremljena Za ili BENURALA ine Dodatkom u uree, S smjesama.primjenu miješa raslojava vrijednosti). a 60 ublažava se kiselost BENURALA u raspolažu koja silaže, gospodarstvima obiteljskim za u odvlastitom krmom i mogućnosti manje bjelančevina imaju manjak ujedno popunjava za stočnu silaže. kukuruzne nabavu više različitih na nosu komponenata energiju M DOBENURAL ako se urea Veća daje načinjen jeproizvod potrebna je hranu, pozornost hranidbi preDATAK. u - BENURAL S ekstenzivnoj | mineralno voluminozna M DODATAK BENURAL živača u jeproteprevladava gruba, kojoj dodavati u hranu škroba i lako inski dodatak se može krma bez probavljivih koji dovoljno 60% sirovih Sadrži Uz takvu hranidbu mobjelannajmanje postoji goveda. ugljikohidrata. i 4% fosfora. ato8% od alkaličnih čevina indigestija, uree), kalcija gućaopasnost (16,5% obroke krmne DODATAK M u se BENURAL nijaburagaizačepa (opstipacija).

Stoga pri krmom voluminoznom unosi sirove hranidbi natrij, fosfor, bjelančevine, kalcij, grubom, minerale u i S samo že davati urea iBENURAL u sumpor druge manjim magnezij, željezo, hranidbi goi obrok krmu u odnosno osnovnu poseban količinama, potrebne veda. dodatak energija. žitarica, jer nedostaje U

u

sa-

u

u

'

uz

mo-

al

o

uz

338

uz

a

Tablica

1. Hranidba

krava

silažom

kukuruznom

I BENURAL

M

DODATKOM

mliječnost

litara/dan

Krmiva Kukuruzna

silaža

kg Repičina (suncokretova) sačma kg Kukuruzna prekrupa kg BENURAL

VAM

M

GK

-

DODATAK

g

premiks

g

Tablica 2. Hranidba

krava

7840

11-12

40

#15 40

1

1

1

1

-

1

2

3

300

400

500

10

15

20

-

10

BENURAL s sjenažom kukuruznom silažom, i

M

18

40

DODATAKOM

'

mliječnost

litara/dan

Krmiva Sjenaža

kg Kukuruzna silaža kg Repičina (suncokretova) sačma kg Kukuruzna prekrupa kg BENURAL

VAM

M

GK

-

DODATAK

g

premiks

g

Tablica Hranidba 3.

7820 20

11-12

20 20

20 20

20,

0,5

1

1

1

1

2

3

200

300

500

10

15

20

.

-

10

15

18

20

I M junadi kukuruznom s ilažom BENURAL DODATKOM ____— Vo težine Tjelesne kg

tovne

o

Krmiva

Sijeno

lucerne

Kukuruz.

silaža

Kukuruz.

prekrupa

BENURAL

VAM

M

kg kg kg

DODATAK

g

premiks Krmna za smjesa tov junadi (14%)

g

-

Tablica 4. Hranidba

_ o

1

1

1

1

1

1

3,5

4

5

6

z

10

3,5

4

4,5

5

5,5

6

300 20

350 30

450 35

500 40

550 40

1

0,5

kg tovne

-

junadi

siliranim kukuruznim

-

klipom uz

BENURAL

600 40

-

-

DODATAK

težine

Krmiva

Tjelesne kg 300350350 400

200250

300

8

10

11

13

14

15

300 20

350 30

450 35

500 40

550 45

600

1

0,5

250-

.

400-

450

—

450-

500

Silirani

kukuruzni BENURAL VAM

klip M

DODATAK

premiks Krmna za smjesa tov junadi (14%) -

kg

g g

kg

-

-

-

45

-

—

kukuruzaiBENURALMDODATKOM Hranidbatovnejunadisiliranimzrnom .-eoaoaoaoa:a.“ težine Tjelesne kg 450400350300250500 450 400 350 300 Krmiva 2 2 2 2 2 lucerne kg Sijeno 10,5 7 8,5 5,5 Kukuruz sirovi 9,5 kg 500 M DODATAK BENURAL g 450 400 350 300 40 VAM g 40 40 35 30 premiks Krmna za smjesa 1 0,5 GJ-1 tov kg junadi (14%) So a o i siliranim zrnom tovne Tablica 6. Hranidba uljanomsačmom kukuruza, junadi Tablica 5.

.—_—DRZRNP:|P-:——.-.-»-»-»-L,-:\L-,—-n

=u.=».===aaaasi

-

-

-

-

I

M

BENURAL

DODATKOM

Tjelesne kg 400350300450 400 350 težine

Krmiva Livadno sijeno

kg Kukuruz sirovi kg (suncokretova) Repičina sačma kg

250300 1,5

'

BENURAL

DODATAK

M

g

- premiks Krmna za smjesa GJ-2 tov junadi (12%) VAM

g

kg

450500

1

1

1

1

5

6,5

8

9

10

0,5

1

1

1

1

250 30

350 35

400 40

450 40

1,5

0,5

500

40

-

-

.

smjepremiks daje ili suncokretovom 200-600 600 som, repičinom sačmom, junadi g/dan, tovnoj kukuih dodati kukuruznu zatim na treba Ne sadrži pa prekrupu, preporučiti vitamine, g/dan. silažu ilisiliranikukuruzni 10ruznu da se u krmne obroke dnevno klip. još dodaje izmi40 g i U (VAMdodatka), cilju vitaminskog premiksa bolje davanja jednostavnijeg i ovisno o veličini može sirovina se načiniti mlijeka. ješanosti proizvodnji životinje dopunskih 1 do 6. u tablicama su na slikrmna prikazani Primjeri (predsmjesa) smjesa dopunska dnevno kravama obroke Uz te hranidbene način: jedeći Za oko 2 do 4 treba davati još kg sijena.

SMJESA KRMNA DOPUNSKA (predsmjesa) treba litaradnevno 20 smanjiti mliječnostiznad % krmnu silaže i davati Sirovine smjesu, davanje gotovu krmne ovisno o visini sačma 65,5 smjese Repičina mliječnosti (1kg (suncokretova) 2litre M DODATAK BENURAL 32,0 mlijeka). obroku tov u krmnom uvoda U VAM - vitaminsko mineralni je razdoblju davati i kraće 2,5 potrebno manju premiks uvijek vrijeme zatov krmne količinu smjese kg) (0,5gotove lakšem To treba 100,0 pripomoći privikajunadi.

1 krmiva. teladi na silirana i krmna se Navedena krepka vanju daje smjesa dopunska veće TI kradan do na dobro 1,5 0,5 iskorišćivanje omogućavaju primjeri izmiješana, kg količine vlastitihkrmiva i ovistovu u a vama prema mliječnosti, proizvodnju jeftiniju junadi i u mesa krmivima ostalima dobi s noo gospodarstvima. mlijeka obiteljskim težini, itjelesnoj Pozornost treba kukuruznom obroka izmiješanosti osnovnog posvetiti dobroj (kukuruzom, tako da svaka repom, krumpirom životinja dobije potreb- silažom, krmiva, islično). treba na hranjiva hranjiva.

Najprije izmiješati Feldhofer količinama: BENURAL Dr. se Stjepan koja dajumanjim BENURAL

M DODATAK

se

kravama

300-

M DODATAK

iVAM

-

s

krmnom

a

a

=

u

u

340

-

_

_—_—a-

3

-—

-

-

—

>=

_

——-—

ZAUNUTARNJUIVANJSKU DIONIČKODRUŠTVO TRGOVINU, I PROIZVODNJU UPOLJOPRIVREDI INDUSTRIJI -JOINT STOCKCo. ZAGREB, GUNDULIĆEVA 45, HRVATSKA -CROATIA

RRMIVA

IZ SVOG

PROGRAMA

NUDE

VAM

krmne PotpuneIdopunske smjese *

*

Univerzalnu i janjadkozliće dodatnu

Starter i

*

SUPER

*

_Krmnu

smjesu

Proteinska

krmiva

smjese telad, janjad ikozliće gorower

-

krmnu

dopunsku za

za

(Francuska)

krave

*

.

muzare

sa

krave

i

13 ili19

sirovih

proteina

%

junad

visokimsadržajemproteina(SP) sintetske od preživače najvećegproizvodača RhonePoulenc i

sa

40% sačma Sojina SP,suncokretova sačma SP;repičina sačma33% SP; 65% kvasac 40% dehidrirana lucerna 15brašno riblje SP,posije 15% SP, SP, 19% SP. Sintetske

98% DL METIONIN izaštićene aminokiseline:

kalcija (Belgija)

*

smjesu mliječne za

45%

Izvori

*

za miješanjebiljnim krmivima telad,

sa

za

aminokiseline

*

PRELAC

za

i za Mliječnu zamjenicu HALMAC janjadkozliće

e

*

hranu

I fosfora

od

i 98%

L LIZIN

Tessenderlo vodećesvjetske kompanije

Chemie

18% Monokalcijev (MCaP)s najmanje 22,7%fosfora i kalcija fosfat

i Dikalcijski (DCaP)s najmanje 18% fosfora 25% kalcija fosfat

Stočnu

kredu

-

vapnenac najmanje

38%

s

kalcija

i dodacima Premiksibogatemineralima, dopuštenim vitaminima predsmjese ISILAC ZA TELAD MLIJEČNAZAMJENICA *

-

PRODAJA:

KRMIVA

Zagreb, Tomićeva 3,

tel.

275922, hraniti telad Zašto mliječnom zamjenicom ISILAC? Hranidba

teladi

Fax 434-826

jejeftinija nego sigurnija mliječnom zamjenicom kn i litara 8 mlijekom.

Cijena jednog kilograma ISILACje8,7 potpuno zamjenjuje Telad i mlijeka. hranjena mliječnom manjeugiba manjepoboljeva. azamjenicom PROVJERITE

1 UVJERITE

i

ISILAC

SE!

341

==

Grahorice jednogodišnjih porodica koji ubraja pripadaju i neobrađenim flori na u vrsta, proširene površinama. prirodnoj travnjacima višegodišnjih rodu

Grahorice

Vicia

i

više

se

u

je šuplja pa grahorica je ivelikim nokratkim ali i u oranicama u čistoj internodijima brojem kulturi, sije Ako iz su hranuili za za stočnu različitim grana. kojih dija (koljenaca) smjesama tada s većim Kod zelenu nas se brojem povoljni, tjera uzgajaju uvjeti gnojidbu. vi120 narastu 100 cm vrste koje stabljika slijedeće grahorica: i a u vrlo uvjetima preko povoljnim soko, obična (Vicia sativa), grahorica 200 u cm. d ijelu jako gornjem Stabljika dlakava traži oslo(Vicia villosa), grahorica grana i stvara veliku masu koja da ne nac (Vicia pannoni(potporu) polegne. panonskagrahorica dlakavo ca), Lišće dlakave grahorice jako je narbonennarbonska Dlake i (Vicia grahorica (odatle mekane, s vjetjoj ime). u Istri. čitava sis) pa sivozelena, biljka lije boje, je Na i suha vremena. naročito za vrlo kod nas Ostale vrste su topla manje grahorice liski. Držak držaku ima 6 8 ili eliptičnih ne pari proširene uopće siju.

2 3 vitice se lišća završava kojima Kultivirane su lišća monosač. u masi za jednogodišnje grahorice prihvaća Udjel kulturi Kod nas se u čini što veći že biti od čistoj uzgajaju biljke. je udjela stabljike, i za ilizelenu za s košnju gnojidbu pobi- vrlo kvalitetnom. Cvat jeizduženi grozd dobro do tamnoružičasto velikim janje korova, jergustim sklopom brojem p lavo i na odozse površinu taj je) pokrivaju (zasjene otvaraju cvjetova koji obojenih i konačin vrhu. Ima i oblika s dol prema onemogućenicanjerazvoj cvijetom ili Za rova. i dlaMahuna košnju napasivanje grahorice bijele spljoštena boje. je žitaricama trasa u ima 3 4 zai sijati smjesi jebolje Najčešće sjemenke. kava, nosač žitarice dobar su vama, gramahuna znatno nego jer manji broj vezuje ali horicama polijeganje), sudje- što ima cvjetova (smanje grozdu. iu masom pa prinosu, luju svojom do okrugle, glatokruglaste Sjemenke viši urodi mase s nego p ostižu smjesama do crne tamne Š to jesjeme boje. ke, čistom kulturom grahorice. ima Dlakava grahorica sitnije, sjajnije je. kao ali kod Dlakava nas se od kulturnih sije grahorica oblika, sjeme najsitnije i rano kao iako se može ozimi u i oblici usjev, sijati krupnogsjemena, postoje obične kod proljeće (ožujak). grahorice. ima 1000 Sorta masu Dlakava ima vretenast, dobro (kultivar) “Igman" grahorica nešto oko 26 grama, a sustav zrna u “Popelsdorf" prodire korijenov kojim razvijen sorte dlakavih dok neke i tlo i do 100 cm grahorica tlo, veću, kojim dobroprožima i veću od 50 g.

1000 zrna vrlo tlo masu a nakon imaju ostavlja rahlim, skidanja Na razvise kod dlakave Prinosi stanju. korijenu povoljnom grahorice sjemena vežu 100i više kvržične od 330 do 800 se kreću koje bakterije nas jaju kg/ najčešće dlakava gradlakave gradušika, ovisno o zbogčegaje kg/ha uvjetima.

Sjeme ha, većinu horica vrlo dobar za 8 od 3*C za 6 horice predusjev t emperaturi klije pri silažu i naročito za kukuruz nakon dana.

15 dana kultura, (za oblikuje klijanja stočni i kulture. usi sirak, keljdruge zrno), par stabljiku prvi izduženoi kih listova. Ubrzo se dlakave par drugi razvije Stabljika grahorice jezeljasta, eliptičnih iliviše listovi listova.

Prvi su na prerezu obojeni manje p rekrivena dlakama, mekana, Nekoliko se

vrsta

i

kultivirano

lako

se

lomi.

tanka

Pri tlu

s

na

-

-

-

+

-

su

-

-

se

sa

-

-

u

se

sa

su

u

.

-

342

10 12 dana autocijanom, nicanje slabije svibnja utrajanju (do uočava.

Niske do zatim punog temperature podnosi klasanja tritikale), prispije10 i do i -20*C. a dlakave va -12"C,podsnijegom smjesa grahorice pšenicom do Budući Kada početka krene pšenice. iz cvatnje puu proljeće vegetacija da dlakava ima od grahorica nove početka vodoravpova grane tjera najprije dnevni oko 5 cm i pa cvatnje prirast više, no, vremena toplijeg nastupom stablji- u u masi ka kasnijim i uzdiže smjesama n jen j e se udjel a na uspravno, odeblja obično veći od se s tim pa listovima stvara veći žitarica, udjela dlakavih listova broj i visoki urodi zelene smjesama postižu vrhu na se paru s viticama lista, kojima odnosno suhe tvari. mase, nosač. za prihvaća Dlakava može se u grahorica sijatii smjesi Cvasti 45 50 dana nakon kres dipočinje ljuljevima (talijanski, westerwoldski) Ako ima i oblicima i inkartanja vegetacije. dovoljno vlage, ploidnim tetraploidnim a nisu suviše ima natkom zelenu za silažu. temperature visoke, i krmu, s ijeno rast i više od 20 na produženi cvatnju Dlakave 100-200 se zrna/ etaža. U takvim grahorice sije uvjetima gornjem dijelu m? ovisno o roku nosaču i stvara vrlo veliku masu grana sjetve, tlu, (mojako ra imati čvrstu i te o vrene puno stabljiku bus), lišća, krupnog zbogčega gubi i načinu kao i kakvoći o kakvoći do na sve i uporabe, toplog nastupa suhog želi krmom se vrstu I kaza tako da se krmu za vremena, koju postići zelenu mostoke će se hraniti. že vrlo iskorišćivati. tegoriju koja smjesom dugo Nosača 100 se 200 m2. zrna Budući da po može sije podnosi hladnije uvjete, Količina nosača ovisi o i u brdskim krasjemena busanju, uspjehom uzgajati načinu i vremenu ili dudo 1000 sve m nad morem ( kraća uporabe jevima, (Gorski kakvoći se želi te melako traži dosta rast za ža), koju postići kotar, Lika). vlage će skidati i trise i ne visoku hanizaciji kojom (raž razvoj, podnosi podzemnu tikale žilavu kao ni vodu. imaju slamu). vodu, stagnirajuću Zbog dobro sustava Budući razvijenog korijenovog da se kod nas koriste sorte dlasušu. u podnosi umjerenu kave Skromnija je grahorice Igmani P opelsdorf sitnog tlo odnosu na u običnu na zahtjevima ali i one iz uvoza, i se sjemena, dobiju na grahoricu, paigrašak.

Uspijevaslabije sorte krupnogsjemenakojemože biti i tlima. plodnim od propustnim pjeskovitim obične krupnije sjemena grahorice, lakša do Najbolje joj odgovaraju dobro izraziti normu srednje u nije stoga sjetve teška ona su propusna s tla, koja poveća- kilogramima sitpo jedinici površine, jer nim za neutralsu kapacitetomzrak, koja nozrne sorte masi u mogu istoj sjemena ne ali i na slabo kireakcije,uspijevaju imati i dvostruku količinu odsjemena selim i slabo alkalnim tlima. dvostruko veću nosno gustoću biljaka. se te Sije krajem rujnai tijekom listopada, Osnovna obrada tla, i gnojidba predsjetu sa ožujku.

Bolje jujesijatismjesi tla za vena su priprema smjese gotovo žitaricama krmu nego u čistoj kulturi, iste kao i za žitarice. se način na jer taj njenpotencijal bolje lakše Grahorice a se suši i treba u neiskoristi, smjesa kosi, pravilu sijati dublje silira sa znatno veća go žitarice, manjimgubicima. jerjenjimapotrebna Produženi rast u količina vode ali i da ih mraz za u poproljeće omogućuje nicanje, rabu dlakave žitariizbaci na s raznim ne će se u (srijež) grahorice površinu, jer cama i više od 30 dana. tom osušiti neće se pa u trajanju slučaju postići urodi i kakvoća od očese Za koja smjese u s skidanje najranije dospijeva smjesi kuje. i to već raži, krajem travnja, početkom od u 8 12 dana U u svibnjatrajanju (do kretanju proljeće vegetacije prihraNakon s se i se početka mogu klasanja raži). smjese njuju smjese, prihranjivati raži u s tritikalom do u žitarica iliKAN-om. dospijevasmjesi vlatanju gnojovkom

tako

da

sredine

se

-

a

-

s

'

sve

a

u

-

u

s

menu

-

se

s

o

:

u

za

-

a

vrlo često

prelaze “U svakoj koji kg/ha daju gnoji po prihrani navedene Ako se KAN-a. vrijednosti. prihranjuje gnojovusjev od naveduže Ako i dati do treba iskorišćuju smjese kom,gnojovku razrijediti žitarica pa žitarice. gnoraž) (naročitoogrubi je denog, primjena Kasnija vlatanja ine stoka stoka miris pa krmi na predviđenu slabije jede pojede je ostavlja jovke masu. neće jesti. kod nas kultivara dlakave Od grahorice vidlakava niže urodanas Početkom su “Igman" smjese daju uporabe prometu suhe tvari bez dlai de mase s nižim “Popelsdorf" postotkom sokoproduktivna te kakvoće visoke i palatabilnosti. uporabe smjese ka, akrajem tablicu), (vidi urode

visoke

100

se

se

u

grahoricom a a-a-=-oaoa-a-a-a=saeaaaa ad masi u % U zelenoj Surove zelene Suha Urod Škrobna Vrijeme mase tvar bjelančevine vrijednost košnje t/ha 16-20 25-30 3,5 25.04.-5.5.

8,5 (18,7) žitarica

i kakvoća

Urodi

smjesa

....—C<—-—-.-o.oT

dlakave

Smjesa s grahorice -

-

raži

s dlakavom

8,5

3,5

16-20

30-60

1.-15.5.

tritikale

(18,2) -

pšenicom

8,5

3,2

16-22

25-60

16.-31.5.

A

(17,2) Prof. dr. Zvonimir

ZI

RENE

SIE LEA

JETRE

Veterinarstvo“

Štafa

IONE

<.

Nastanak upala vimena razmjerno štete, pogotovozemljama uzrokuju a za vimena sve iznimno Od stočarstvom intenzivnim opasne. životinje, obolijevaju upala i ovaca. s bolesnim koza važne vimena su Životinje krava, mlijeko upale higijensko i dobiva odnosno se iliga ne vimenom promijenjeno dajumanjemlijeka uopće daju, i mlade može biti mogu Životinje čovjeka. životinje škodljivo mlijeko koje pokvareno i pa dugobolovati,uginuti. češće nih vimena se mnogo uzrokuju pravilu žlijezda (mastitise) pojavljuju Upale misli i što to velik nego mikroorganizmi. uzgajivača broj rašireno tri načina: mišljenje Klice vime mogu dospjeti na opaža.

Naime, dostaje izvimena da se i smatraju upalom vanjpreko hematogeno galaktogeno, misli se da uz razito ane i sisama. vimenu slučajevi, skih vidljivi na ozljeda vimena ogroman broj upala postoji njih infeknačin ili se ne galaktogena Galaktogeni vanjskim očituju upadljivim koje vime ulaze kada klice u štete. iako i one preko cija nastaje uzrokuju znacima, to kanala je papilaris), sisnog (ductus neinfekciBolesti vimena su posljedica vimena i način pojavnajčešći infekcije i u procesa oznog mliječnoj infekcioznog svih 95% se u 90 infekcija. slučajeva ljuje uzrok u procesa Najčešći upalnih žlijezdi. uzrokovana vimena da Računa vimenu su ozljepreko Infekcija mikroorganizmi. biti i da vimenu i sisama uzrokoviše od 95% vimena svih mogu (to je upala i veoma zapravo vano nevidljive ranice) sitne, infekcijom.

Zapravo, upalemliječBolesti

vimena

su

česte

velike

i

pa

u

su

za

za

u

u

samo

-

se

na

s

ZAGREB, TrgKralja Tomislava 19 tel.

01/432143, 272703 fax:01/431803'

—

—-——-

_——— '

4

tjelesna povišena preživanja, prestanak jerjeđa otprilike nebilo i ubrzano disanje, temperatura, čajeva. toki b akterijski N aime, drugo. voljkost rivimena vimenu u je jako kod mogu sini i nfekcija Hematogena stanja upalnih Klice 4% i u 1 se sami kao i i slučajeva. resorbirati jetkajavlja krvotok iz krvotoka, putem u su u upalsu nekog prodrle koje optok, prodrli mikroorganizmi koji lokase žarišta u mogu uzrokovati i čitavom nog se organizmu po tijelu proširiti štetno i tu lizirati u vimenu i svoje započeti sepsu, pijemiju poremećaj intoksikaciju, dolaze način u vime Na djelovanje.taj stanja. općeg listeuzročnici bruceloze, tuberkuloze, lokalne su proOsimtih bolesti. rioze i vidljive promjena drugih četvrt vimena vimenu. na Oboljela mjene uđu u Kada konzismikroorganizmi unutrašnjostjepovećana, bolna, promijenjene i tkiva stanice vimena, čvolimfnih svojim otečenih i oštećuju područnih tencije odnosno svoje rova. proizvodima toksinima, mikrooru vime tvari. Po ulasku mijene nastanku Uz a se upale raspadajni mikroorganizme, razmnožavaju, ganizmi i bakvažnu vimena se u stanje opće igraju ulogu razmnožavaju kojima proizvodi ishrani i u i tkivo. stanice tehnologiji pogreške Napadnuti životinje, oštećuju terije obrambene te tkivo muznih i zahvaćeno parenhim krava, oslabljenesluznice organizam zdrave takvo vimena. na pavimena, koji snage Naime, osjetljiv jako je i mlicisterne i dijela reagira žljezdanog uzročnika, sisinog djelovanje togeno određenim kanala raspolažu ječnih upalom. obrambenim snagama koje suproti kanatkivu U u vime. klicama žljezdanom parenhima Zapraprodrlim stavljaju toksinima bori stalno vime svojim da reći mikroorganizmi se bi lićima, se vo, moglo tvari ošteodnosno izmjene proizvodima tih klica. protiv ubrzo stanice tkivne propadaju koje ćuju snaobrambenih se ili Nastala i se. očituje upala Poremećajslabljenje razgrađuju za krvareili sklonost izlaskom ga povećava prijemljivost kapilarnim leukocita, vimenu. nastanak nakupljanjem stanja upalnih njem, zastojemlimfe, i alveola edemske pucanjem tekućine, moobrambenih Uzroci snaga Proslabljenja i mlijeka. sustezanjemgrušanjem različiti: bitivrlo gu obavljanje nepravilno bivši obrambenu epitela, ispod prepreku način i iliručne mužnje grub u pastrojne sve prodiru mikroorganizmidublje uzrokovati različite može u vimenu žnje fazi U renhim. početnoj upalemliječna ulazak čime se olakšava bakterija. lezije, i proizvodi Neobično (vimena) parenhim žlijezda važno i zmuzavanje je potpuno se količinu određenu pokoja mlijeka zdravna to vimena, otpornosti utječe i jer epitel o ljušteni Naime, m ijenja. uzroci neredovita stupno su vimena.

Drugi i leukoeksudat lje upale(upalni proizvodi prehlada. zasušivanje, naglo mužnja, sekretom vimena, te se miješaju citi) vimena u su mjeprvim Najčešće upale Ako i vodenast pahuljičast. secima postaje vime dakle kada je telenja, poslije paliječenje, pravodobno poduzeto nije češće su kod jako djelatnosti; i mlinajjačoj više vimena sve renhim propada kod krava nego mljeslabijih Brzina mliječnih funkciju. gubisvoju žlijezda ječna u i mikrobiološke Važne su prilike ovisi o vrsti i spekulja. vimenu u loši promjena vlaga, propuh, ( hladnoća, stajama cifičnom mikroorganizama djelovanju stelja prljava stajališta, kod prekratka podovi, Tako uzrokovali su upalu. koji i kataraldrugo). u nekih infekcija upalaočituje kod gnoulazak obliku, nom za n astaje drugih mikroorganizaPredispozicija zahvai odnosno biti može nekroza vimena gangrena odnosno za ma jenje, upalu mlivimena. vimena. i sisa oblik Mnoge upale ćenogdijela nepravilni staopćeg poremećaj prati ječne žlijezde Banožić Dr. teka, kao što su to Stjepan gubitak njaživotinje, mnogo

:

slu-

4-6%

u

-

se

-

u

-

se

u

mu-

sa

on

u

se

a

346

BORNA iG Ospodarstvo “#0 PAZ

ZK

AčE

Ka

Ka

Stanje ipotrebna proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj, promatrano kroz postojeću i buduću potrošnju iz (nastavak brojeva 2,4,5,7,8,10111) Na izračunatom ko2.421 već ili 6.720 ko4.300 prethodno primjeru, junica, njih ličini mada 2020. uz moguće proizvodnje rasplodnog više, godine predviđenih danas i 2020. može 111.250 se komada krava pomaterijala godine, u selekciji i na s većim nakon što se prići drugi način, postotkom većanje broja krava, pokrije izabrane teladi za bređih od 17.800 remont za proizvodnju ju- potreba junica nica oko ženske 90% teladi 60% 21.000 komada tj. (ne lekcijskog stada, ostaje Tada bi se remont za ili kaoštoje izračunato). naprijed nacionalnog govedarstva 100 krava realiziralo 16 oko 50% od 53.400 u selekciji jupotrebnih (ukupno nica u 71.200 17.800 Daza kontinuiranoj redovitoj proizvodselekcijsko stado). niti 2020. neće se nji. kle, godine proizvesti kvalitetan remont, ali dovoljno junica Uz će se za u satekućim za poras(90% rasplod), spomenuto pokriti potrebe bi se doba tom ne dašnje osigurala godišnje predvidivog broja goveda. a

za

se-

na

-

za

Manjakmlijekaotkupupotreban broj junica tijekom petogodišnjeg razdoblja I

u

Potrebno

Manjak— junica lit. sa 3000 mlijeka I u 0/000 po grlu komada

Trgovačko poduzeće

Maksimalno

1995.

godina

lit.0/000

godina

0/000lit. %

max.

1.

"DUKAT"

1985.

104.268

60.051

57,6

44.217

14.739

2.

“SIRELA"

1985.

87.751

78.195.

89,1

9.556

3.186

3.

"ZDENKA"

1984.

47.660

16.015

33,6

31.645

10.549

4.

"VINDIJA"

1985.

26.522

18.213

68,6

8.309

2.770

5.

“KIM"

1988.

39.420

9.314

10.036

6.

"ZVEČEVO"

1985.

14.192

5.648

23,63

30.106 8.544

2.848

7.

“SLAVIJA"*

1980.

7.406

7.742.

8.

“DOMIL"

1987.

33.502

16.349

9.

IPK

Osijek Rijeka

1985.

22.633

13.882

7.527

5.663

1984.

11.928

5.509

1985.

12.351

Zadar

1988.

14.473

Pag***

1982.

10.

11.

12.

13.

14.

Pula

Split**

1986.

8.831

2.944

1.864

622

46,2

6.419

2.140

1.345

10,9

11.006

3.669

10.159

70,2

4.314

1.438

360

294.

1986.

3.273

2.966

16.

Ostalit****

1985.

31.258

1.005

a

=

-

5.718

BOHNEC****

=

104,5 — 48,8 60,9 75,3

-

17.153

15.

*

39,8

81,7

90,62

.

307

ovčje 102

3,216 (30.253) 464.524.

252.270 197.397 65.804 54,31 otkupa proširila područje “Slavija iz Like (DomilSplit mlijeko Zvečevo) mlijeko ovčje Bohnec iz najstariji privatni proizvodač Ludbrega ostali Knin, Imotski, Koprivnica, Dubrovnik 71% “Belje") “Belje", (odčega 15.026

5.043

-

:

dobel m...

**..*

=

=

=

-

-

347

po otkupizgleda revitalizacije, provedbu revitalizacija mlijeka Manjakotkupa ovako: nim područjima mljekara do |. faze otkupa razvoja dostizanja Dubrovnika 1985./1986.

1. godine Knina, Područje “Belja", 2. indeksnih 5 U (10,9), bodova),Split slijedećihgodina(od početka (3.216 “Zdenka" 4.

Karlovac 3. revitaovako (23,6), Knin, predviđene provedbe Pula 6.

“Zvečevo" 5. sa (46,2), (39,8), (33,6), povećati otkup je potrebno lizacije) 9. IPK 8. "Dukat" 7.“Domil" (57,6), litara na (48,8), 464,524.000litaraili 252,270.000 11. Za10.

(68,6), "Vindija" litara više Osijek (60,9), za otkupiti mlijeka197,397.000 13.

12. dar Pag ( 75,3), Rijeka (70,2), hrodnosno revitalizacijom (spotpunom i 15. Bohnec 14. “Sirela".

(89,1) (81,7), litara. S Podunavlja) 212,397.000 vatskog (90,62). koto da obzirom na manjka jeraspored utvrdili da za Dosad smo na ličina je dosezanje temelju nesrazmjeran, mlijeka komaoko 65.804 potrebno područja prikazat proizvodnje sadašnjeg otkupnog veliki i da za steonih da i ćemo pothvat, taj junica slabije potrebu otkupadanašnje osimoramo nabavu za samo maksimalne u naveod one junica, proizvodnje odnosno DEM 164,512.500 kao i gurati broj junica denoj godini, predviđeni bređe kuna junice (65.804 600,470.625 za propotrebne potrebnihpostizavanje 2.500 DEM).

Oko 941 mil. faze izvodnje!.revitalizacije. će osii mil. litara Uz iznos od 600 valjat mlijeka464,254.000 kuna, proizvodnje sredstva novčana za znatna orgalitara popovećanju gurati otkupaodgovara na nove od s i obiteljskim proizvodnje nizaciju mlijeka proizvoda trošnje mlijeka će se 200 1990. na litara 180 oko usmjeravati koja gospodarstvima godine p/c malo o tome no na 5 za ili samo mlijeka, litara proizvodnju 11,1% godina p/c trend rasta kasnije. odnosno potrošnje godišnji velika 33% za oko a fazi U (naoko za2%, otkupa (potrošrevitalizacije prvoj rečenoj od 2% od razlika i prema litara 200 potrošnje proizvoda porasta p/cmlijeka nja dobivamo: 1990. g. ilirealno za 1995. g. 6,6%i 33% ciljem postignutim mlijeka), iz daTa razlika rasta proistječe otkupa).

Stanje i uvoza promlijeka nedostatnog našnjeg 2000. g.

170 visini od oko od izvoda 1985. g. 1995.g. mlijeka (uslovno) litara preračunati 200,000.000 (proizvodi sir 401.504 konkretno za 330.000 552.000 krava na polutvrdi mlijeko 10,5 litara mlijeka). proizvodnja vidi se da Iz tablice u 1995. jepad godini mlijeka ratnim raza926.000 540.000 lit 941.000 poglavito u 0/000 uvjetovan otkupa krava a 120.000 i djeotuđenjem ranjima u napušta- proizvodnja lomice, manjem postotku, 2.309 1.636 kravi lit 1.705 dostaračkim u po — mlijeka njemproizvodnje obuhvaća Ovo maćinstvima. posljednje mlijeka otkup nažatako 2% a oko 452.000 godišnje, će, 248.000 452.000 1,7 0/000lit biti i u nastupajućim godinama. lost, u % da se Iz ove otkup proizlazi revitalizacija tvrdnje od 45,25 u mora 48,8 45,98. proizvodnje obiteljskim usmjerenim provoditi uz dijedomaćinstvima, kojaće, junice, iu morati lom nastambe, Prema — predviđanju ulagati — i opremu skladišta hranidbena ali važno teško (meha- razvoja je postići, (što je jednakomjernog i da se nizaciju). poklapaju), akcije početakkraj kretali bi se ka i od mlijeka otkup proizvodnja Rang- padaotkupa, najvećeg ovako: i time za po brige potrebne najmanjem, godinama lista i

x

u

u

-

-

-

nove

a

348

----.

Otkup: Financiranje planiranotemelju ove Otkup snapomenom: tablice, Proizvodnja litproizvodnja % 0/000 lit 0/000 1. na dosadašnje Prijelazsa proizvodnje nikak1980.-1987.

586.000 268.974 1 45,9 stignutu zahtijeva godina obrtna osim vih sredstava, ulaganje 308.660 671.000 2 godina 46,2 vraća pohranidbu sredstva se za koja 756.000 359.100 3 47,5 većanom stogodina proizvodnjom mlijeka (1kg košta čne hrane za krave muzare kn/ 411.249 4 841.000.

1,62 godina 48,9 ilipo 1 lit 81 2lit 462.000 adaje mlijeka mlijeka 5 926.000 kg, 50,0 — godina oko 1,8 2,0 kn/ dokje cijena mlijeka lipa, Prema gore iskazanom, mlijeka još lit). svake će biti no sve kod 2.

1.870 u A sustavu sa na godine neophodan, Prijelaz uvozili bi se i Uz bi u proizvodi 2.500 litpo kravi zahtijevao manje. mlijeko, ulaganja kroz to razod te bi Hrvatska silažni i mlijeka, opremu i proporcionalni prostor morala u iznosu svoju politiku usmjeravati dio poljoprivredne doblje mehanizacije uvoza poticanje potrebnih (nedosta- od oko 2.187 DEM ilidanas 7.982,5 kuna količina sirovine za u jućih) preradumlje- po kravi, domaću i a B sustava proizvodnju dalje kod 3. U pristupu karama, organizacije kako bi naštititi ne konvencionalni sustav putemprelevmana, po (modernizirani stali u “low poremećaji “low cow odnosno otkupu mlijeka. principu input" bi u: I. taze input") valjaloulagati husbandry Financiranje (5bređu steonu junicu a) razdoblje) godišnje 2.500 DEM svrhu U fazi u roditelja) (kontroliranih poprvoj revitalizacije DEM 3.125 od b) građevine stizavanja spomenuteproizvodnje 2.187 DEM lit 926,800.000 prostrojevi (organiziranja c) opremai mlijeka ABC sustavu prema izvodnje proizvodili 7.812 DEM u prosjeku ukupno istobiseuAsustavu nje), postiglo blagim kuna odnosno 28.123 po stajalištu sa mijenjanjem proizvodnje sadašnjih Za rečenu 1.636 lit na 1.870 lit po kravi proizvodnju neophodno je (ostvareno kredite da moramo se To između i 1980. osigurati (smatram 1988.).jemogućepoizboriti kredite međunarodza stići bez samo uz posebice posebnogulaganja, kao i i nih banaka obnovu za kod oko 1.500 nabavku 56.000 razvoj, progrla i kamatu kako za rokove izvođača od oko 2.187. otplate HKBODEM). (ulaganje Slijedi: a) Dio svih krava B sustava orgabudućeg 2% kamata 50 sa za građevine god. a) nizirao bi se većim kod usulaganjima 7% kamata 5 sa b) zajunice god. do 50i sa proizvodača10,20 mjerenih 7% ka10 sa oprema i više krava po ulastrojevi god. c) uz veća domaćinstvu, mata ali sustavu u C nego ganja ipakmanja sredPod takvim uvjetima rekapitulacija I/krava).

(7.000 izfazu stava za predviđenu revitalizacije od 926.816.000lit bi Proizvodnja postigla nosila bi: I. faze

u

u

na

u

ne

u

-

uvoz

na

.

:

se:

DEM/krava

Broj Sustav krava %lit/krava — A 1.

Prijelazni

1.za 280.000 Ukupna proizvodnja krava junica u

0/000

mil. Kuna

-

u

mil.

-

-

2.za 56.000

oprema

1.870

523.600

2. A sustav

56.000

2.500

140.000

3. B sustav

65.804

4.000

263.216

401.804

2.307

926.816

Ukupno:

u

lit.

280.000

sustav

DEM

3. za

i

adapt.

2.187

122,5

440,9

514,0

_1.851,0

65.804

junica7.812 opremaistaje objekat, 401.804 ukupno

636,5_2.323,2 349

=

_

a

_—

o

a

račun

je financiranje premije predviđen ukupnoulaganje bi iznosio i za m.m. rok sa mlijeka (dakle anuitet 0,55lipa 3,2% otplatekamatu, bez ostalih kako intervencija raspl. podmlaslijedi: bidak,umjetno osjemenjivanje, sjeme kn glavnica 2.323,200.000 kova i drugo) utrošio 162,067.193,28 kukn 805,869.000 iliiznos nu u odnos s pokamata koji, stavljen veću čini 3,85 trebnim kn sredstvima, puta sveukupno: 3.129,069.000 svotu s obzirom na to da su sredstva iliprosječno razliku od i s urapremija) (za povratna mil. kn 626,813.800 godišnje bi čunatom smjela predkamatom, prograostvarivanje stavljati problem Svota djeluje s pozastrašujuće gledišta radi državni prono “jedinca, usporedbe, Deneš, ing.

Stjepan dipl.

Na

uz

gore

kroz

1995.

-

ne

za

ma.

PROIZVODNJA

TRGOVINA

—

—

EXPORT-IMPORT

ROVIŠĆE, Žabljak bb 43212 Tel:

STOČARSTVO: i hidraulički stol za stoku za čišćenje operacioni krupnu stojnice papakakopita krava vrste za za stoku veza) teljenje (2 tipa) stajališta (3 napravu dermo ležištaza štale slobodno sve držanje tipove pojilica automatske hranidbene sisteme za stijene izgnojavanje ostali sitni pribor potreban stajama ZA SVE PROIZVODE DAJEMO GARANCIJU2 GODINE! PROIZVODI

*

878-034

Tel/fax:

043/878-059

OPREMU

ZA

*

_*

*

*

*

*

*

-

*

*

*

*

*

u

+

mlijeka jeproizvodnja jejedan temelja govedarske proizvodnje, jer širem smislu dio fizioloških procesa plodnosti. hrane nakon se s osnovnom prve Laktacijapojavljuje telenja, namjenomosiguravanja ni nema Beztelenja, životinji. mladoj laktacije. dakle, U Na kao složeni fiziološki proces mesa proizvodnji temeljna jedinica plodnost redovita velik i onih te se čimbenika, koji proizvodnje jetele, jestoga utječe broj žifiziološko odnose te na plodnost preduvjetproizvodnje. stanje unutarnje većim i pod votinje, vanjskih, dijelom krava kontrolom se svega Zbog togaplodnosti čovjeka. plodDjelotvorna iznimna fiziološki kada nost se proposvećuje nastojeći pozornost, p ostiže stoga će odvinormalno cesi krave u pritom osigurati uvjete koji pridonijeti organizmu a sa strane, njezinoj maksimalnoj djelotvornosti. jaju, uzgajivač, preko svoje Plodnost

krava

od

u

se

350

-

—_-a

o

2

---

o

-

————

-————

.

na reproduktivnu utječu djelotvorosigurava koji vanjskih Ne nost krave. odvijanja. uvjete njihova optimalne fizioulazeći u ovom prigodom prikaz sustava fiziološkog reprodukOdvijanje izneseni loških procesa, su svega prije kontrolom neurohoruvelike cije jepod čimbenika na neki od utječu koji vanjskih sustava organizma, osjetljivog monalnog treba voditi računa. i plodnost kojima i čimbenike iu na organizmu nepovoljne izvan Servisno središnje njega. mjesto razdoblje plodnosti djelotvorne kao vremenska Servisno mjera razdoblje dan U idućem varazličitim i kreće se u prikazu jeraspored rasponima trajanja ciklusa faza estrusa i žnijih reproduktivnog krave, izravno ovisi o pojavi uspješnoj između dva io se telenja koje pojavljuju oplodnji. treba voditi računa. kojima može Prva estrusa raznastupiti pojava suhostaj od 30 dai rano, ponekad manje mjerno steonost 0 60 vrlo estrusa Prilikom od telenja. tog 0 285 servisnorazdoblje znakova često nema vanjskih tjejasnih 80 0 te se to u velikom razdoblje ranja stoga razmak između telenja i ne koristi za osjemeslučajeva broju 365 0 njivanje. telenje Rani telenje opravdanizviše razloga: pripust nije faze reproU dane su pojedine prikazu da obkravama < ciklusa i jepotrebno trajanje tije- nove njihovo duktivnog lakU ovom razmakaizmeđu dva ranoj kom svoje t jelesne telenja. između razmak uzet taciji, jeslučaju optimalni 365 dana. dva vrlo telenja koji traje uspješnost koncepcije jeniska, steonosti Budući da nasljedno od 365 jetrajanje između razmak telenja manji da servismalo promjenljivo, proizlazi je dana gospodarski prihvatljiv. nije točka odresredišnja koja razdoblje rezultati Da bi se dobili dva između i na razmak steonosti, najbolji đuje telenja taj fizičkom krava mora biti dobrom način stanju. određuje djelotvornost reprodukTo znači da kravu treba hraniti u skladu životinja. cije i da mora vremenski razmak Servisno proizvodnim potrebama je razdoblje biti zdrava. i iduće steonosti.

To između telenja je fiziološki održati želi između Ukoliko razse razdoblje tijekom promatrano telenja kod nakon krava treba zapomak od 365 kojeg životinje telenja p rosječna dana, fizioloških procesa. više novih Na nakon do 80 dana biti činje telenja. oplođena krave treba proces znači da To započinje početku togarazdoblja osjeprvi p uta tadana od 50 ako estrus upravo lučenja mlijeka laktacija koja menjivati pokazuju i u da znatno raste Krave drugomemjesecu poslije pokazuju telenja. koje doseže vrhunac.

To kadana treba estrusa do 60 znakove prvog je, dakle, vrijeme da treba velike količine zdravstveno životinji osigurati pregledati. bi tvari kako hranjivih moglazadovoljiti u Kako znatnoj za sintezu se servisnog razdoblja Trajanje svoje mlijeka. potrebe ovisi o često to ne zakoncepciju. mjeri broju pripusta ponekad ostvaruje, nastupaju S fiziološke zakoncepciju razloga broj p ripusta tog poremetnje organizmu, koje od i na pouzdanih mjera djelotvorjedan je utječu pravilno odvijanje reproduk- nosti tivnih procesa. reprodukcije. steonosti ovisi o nizu čimbeNakon tzv. retelenja nastaje involucija Uspješnost nika kada u tese organa, oplođivanja (serviskojirazdoblju produktivnih uslijed škoća na različiti no u mogu mogu razdoblje) utjecatinjegov telenju pojaviti rezultat. sustava upalni procesi reproduktivnog čimbenika

kontrole

'

o

-

na

vremena

-

rezerve

u

-

-

no

u

s

ona

-

ne

u

|

351

Čimbenici utječu koji oplođivanja rezultati u Da bi se uspješni postigli oploobzir što veći važno uzeti đivanju, je čimbenika na broj koji njega djeluju.

Najodnose izračimbenici važniji koji izneseni su u ovome čovjeka utjecaj prikazu.

1. estrusa Otkrivanje (tjeranja) ima iznimno estrusa velik Otkrivanje utjedužinu na caj servisnog Optirazdoblja. malno servisno može se postići razdoblje drži stado zdraonda ako uzgajivač i dobro čemu svaki se hranjeno, pri espripust pravilno planira.

Otkrivanje treba trusa veći planirati ranije.

Postoji čimbenika pravovreotežavaju broj koji estrusa: meno otkrivanje dužina ciklusa varira od 18 < estrusnog do 24 dana, učinak

na

Razdoblje kojem stoji Rano estrusa se u razdoblje mijenja fazu. Dužina te faze kreće se od slijedeću 6do18sati.

Kraćajekadaje temperatura zraka kada niska. a duža ona viša, je estrusa

u

se

na

Znakovi

te faze

krava

u

estrusa

kod

krave

su:

van

krava

stoji druga nju što znak skače, jenajjasnijitjeranja, skače na drugekrave, često muče nemirna i je, slabinski dio prema sakralni dio prema gore, dolje, savijakralješnicu krave u reproonjuši druge predjelu -

kada

krava

na

-

-

-

-

a

samo

vo

-

duktivnih -

organa,

imacrvenuinatečenu

vulvu

i

bezbojni

iscjedak, tek i imaslabiji dajemanjemlijeka, neznatno tjelesna jojje temperatura viša, znakovi estrusarazličiti od krave do mukoza i na svjetlucava zadnjici krave, stražnjem dijelu. krave u ponašanje različito,Kasno estrusuje estrusa seksualna razdoblje u aktivnostje pravilu najveestrusa krave u ća između 6 sati i 6 sati Poslije razdoblja kojem poslije podne neke od znakove i uvelike ovisi o pokazuju okolišnoj ujutro tempe- stoje, kao njih da To estrusu. su u raturi. ponašanja može od 12 do 24 sata. trajati znati da razdoblje u stadu Valja je, slučaju kadaje veći krava kod estrus estrusu, Znakovi estrusa su: broj kasnog svake od krava u kada naglašenijinegokadaje krava neće stajati na skaču, nju estrusu jednogrlo. kravu i a < njuše d ruge krave, ponekad može krava tri se ona Tjeranje podijeliti njuši njih, različite faze: bistra mukoza izlazi iz stidnice, Rano estrusa suha mukoza razdoblje zadnjici.

Oko dva dana završetka nakon estrusa, Estrus zrelošću stanice započinje jajne mukoze iz stidnice može biti Na tom krava jajniku. stupnju pokazuje iscjedak krvav. To može kada znakove rane Dužina pomoći slučaju tjeranja. tog nismo li ili estrus kreće od 6 do 24 se sata. sigurni je postojao nije. razdoblja može se za oko Znakovi estrusa su: ranog Slijedeće tjeranje pojaviti 19 dana nakon ispojave krvavog neće t og krava kada želi se stajati cjetka. pripustiti, 2. Važnost i estrusa praćenja pojave ostale krave, svezi s u za bilježenje događaja njime za kravanjuši estrusa krava se kravapokazuje zanimanjedruženje pravilno otkrivanje prati kravama s u tri ito: na drugim stadu, puta dan, nemirna inakon je, mužnje, ujutro, prije -vulva vlažna i i je n atečena, blago <predvečer, mužnje, prije poslije muče. navečer oko 22 sata. životinja -

-

-

su

-

-

-

-

u

u

-

samo

-

u

-

-

na

u

u

-

-

-

-

-

-

-

-

-

352 -

ke a #a#** više

ne 6 tjedana.

Krava koja

Uspjeh otkrivanju trajanju kao što su to iskustvo osobe znakove može estrusa se čimbenika, pokazuje način steonost od 6 do na estrusa, pojavu koja utvrđuje provjeriti razdoblju krava krava te stadu. nakon držanja broj 8tjedana posljednjeg oplođivanja.

Posebno kod To način da se sa jevažnatemperatura, jerse jejedini sigurnošću viših estrusa utvrdi steonost. pojava manje temperatura kraće. estrus a sam očituje, traje 5. krava Postupak osjemenjivanja od Jedan načina uspješnog otkrivanja Kod krava se estrusa dobra koje oplođuju umjetnim praćenja je organizacija od iznimne važnosti su Svi o podataka životinjama. podaci koji osjemenjivanjem _i odnose krava status postupak vrijemeosjemenjivanja. reproduktivni važno u neki način To se se na Vrijeme je posebice razdoblju moraju bilježiti. visokih kada bi se moralo odnosi datum na svega temperatura, prije telenja, tijek datum datum estrusa, omogućiti obavljanje umjetnog telenja, pripusta, dana.

Uz oznaku i u tijekom cijeloga bika, poremetnje reprodukciji osjemenjivanja osobu važno takvih krava.

Ti koja obavlja osjemenjivanje liječenje podacidaju i koristi. veće se kao što je sjemekoje Postoje mogućnost planiranja događaja razlike kakvoći različitih u to oni su i estrusa o sjemena budućeg pojavi bikova. nekim o vođenje posebne_ brige. životinjama tijekom servisnog razdoblja. 6. Hranidba Svi ti se u m ogu podaci pratiti priručnom Poznato hranidba da krava vrlo karticama na u je je kalendaru, ili, slučaju važna za Uzme steonost. lise u krava u uspješnu većeg broja stadu,putem obzir da vremenski se podudaraju programa. kompjutorskog i visoke razdoblje oplođivanja razdoblje 3. Pravo da ili vrijeme osjemenjivanja proizvodnje, jasnoje nedovoljna kvalitetna može hranidba Kravu treba faze nedovoljno osjemeniti krajem druge složene fiziološke procese na dok ili u ona estrusa, tj. utjecati vrijeme stoji, i To treće faze. krave proizvodnje reprodukcije. posebno početkom Oplođivanje dolazi do kod krava visokom fazi estrusa neće dati rezultata, u izražaja prvoj kada fazi prokrave se u kod estrus se ranoj kojih stoga otkrije proizvodnjom, vrlo teško treba dana. mogu izvodnje osigurati uvjeti ujutro osjemeniti kasnije toga će hranidbene One estrusu i slijedeće zahtjeve koje jutro, koji zadovoljiti U tom se za Ako se se ponovo životinje proizvodnju. slučaju moraju osjemeniti. težina što može estrus ili gubitjelesna (ako jejače prvi poslije putaprimijeti podne izazvati i fizioloških može se izraženo) navečer,— poremetnje do U načelu procesa reprodukcije. slijedećeg odgoditiosjemenjivanje jutra. da treba vrijedi pravilo osjemenjivanje Krave su u koje razdoblju suhostaja obaviti nakon 10 15 sati od prvih preobilno te su hranjene kondicijski znakova tjeranja. većih kod predebele imaju problema 4. kod i što s kravama s se Postupak kojihjavlja telenjakasnijemetabolizmom, izravno estrus na _ utječe ponovljeni njihovukasniju reproduktivnu djelotvornost.

Na svako rezultira ne žalost, oplođivanje steonošću.

Neke krave ne steone Hranidba kvalitetnim koliostaju .i dovoljnim ni nakon nekoliko činama voluminozne —osjemenjivanja. hrane, koja je leži u tako da sadrži Razlog neuspjelom osjemenjivanju, sastavljena dovoljne ali može biti i ili količine uginuće embrijafetusa, bjelančevina, energije, minerala, se ne vitamina te dat će dobre koje primjećuje. mikroelemenata, rezultate i u životinja.

Posebno oplođivanju važno nastaviti s je praćenjem estrusa i nakon i to Dr. Ivan pojave oplodnje, Jakopović estrusa

u

ovisi

o

od

3 do

u

u

se

na

s

su

u

-

u

353

-_-—--

—

—-_

je,pod pokrovitelji šumarMinistarstva stvom poljoprivrede stočarstva, a u organizaciji Hrvatskog i centra poopćinskog skogselekcijskog 29. kolovoza Ferdinandovac, glavarstva U

Ferdinandovcu

održana

3. stočarska

izložba

“Ferdinan-

prodajom 96.",aukcijskom junica. plodnih Ferdinandovcu udruga Marvogojska Na 1923. osnovana godine. području je od ima 2577 općine plotkinja,čegaje obuhvaćeno. uručio tradicionalnu centra diplomu, osjemenjivanjem umjetnim PIK-a Vri 2.448 su Uzgojno(95%). poklon paketi plotkinja podijeljeni krava Veterinarske obuhvaćeno 589 radom “Sirele" skim je Bjelovar, bovec, selekcijVuk stanice “Agrocentar" (25%). Đurđevac, Đurđevac i dr. zaključeProsječna proizvodnja mlijeka iznosi 3.956 dana su: nih Prvom u 305 kg nagrađeni laktacija nagradom iz Ferdinandovca za Živko Vjekoslav mlijeka. sa izložbu izabrano Za ovu 1994., ŠARU, je: oteljenu prvotelku i 500,00 kuna od 6 simentalskih kuna 700,00 pro(Vet. junica, (HSCC) kolekcija 305 stanica Čakovec), danalaktacije čijih majki je izvodnja kravu iz Lukić za iznosila 4.509 kg mlijeka (3.704Novog Virja Mijo 1989. poje oteljenu nagrađen Jagoda, kg), 6.682 od Veod od 5 krava s 25 prvotelki, kojih klon“Sirele",pilića kolekcija i dana 4 u 305 terinarske stanice Đurđevac su proizvodnje paketom poklonlaktacijske farm i Podr.

Gumex 3.648 ketom gospodarstvo, (3.321proizvele kg mlijeka pa2.715 iz Ferdinandovca Kovačević dana 1 u 200 kg laktacije Franjo kg), 4.233 1994. nagramlijeka, junicu RUMENKU,oteljenu i 500,00 od 5 ostalih krava simentalske đen sa 500,00 kuna od HSCC je kolekcija te lakstanice 305 dana kuna od Veterinarske Čakovec, čija proizvodnja pasmine, PIK-a Vrbovec. iznosi 3.808 kgmlijeka, poklontacije Kovačević iz Ferdinandovca za od 6 bikovskih pročija majki, kolekcija Franjo paketom 305 dana kravu Elisu, 1991., bikovsku majsječna proizvodnja mlijeka oteljenu dana iznosi 5.584 ku u 305 laktacije proizvela kgmlijeka (3.984je laktacije koja 8.430 sa 6.782 je 500,00 kgmlijeka, nagrađen kg), kravi kuna.

1985., po Cifra, oteljenoj kolekcija DUsakćerima Ruža Kravom proglašena Jagoda je 1993.), (oteljena šampionkom bikovska i Zora 1990.

1995.). NJA,oteljena majka, 1994.) (oteljena (oteljena izložbe 8.430 dana za sve 305 izlagače je kg Organizatori laktacije proizvela ime NaKovačević. kuna vlasnik na 120,00 po troškova, mlijeka, jeFranjo osigurali “Croatia za a sa 1.000,00 izložbe, građen je vrijeme osiguranje" je kuna, šampionDevčić dolasku i odlasku uručio mu sva a sko zvono osiguralagrla, pri jegospodin uručila PZ Ferdinandovac farma iz Gumex je poklone Zagreb. vreću brašsvakom 44 Od za proizlagaču stočnoga aukcijsku junice ponuđene 41 na. po prosječnoj je junica prodana daju, uručene 3 od Za svaku kuna od 9.064 po kolekcija (8.613cijeni nagrade. kuna).

12.580,00 i šamVlasnicima Sva su za područje grla Donjeg prvonagrađenih prodana grla iz M. u ing. HSSC,je dipl. pionki Ernoić, Miholjca. ime Brlek, stočarskodipl. ing.

Hrvatskog Stjepan selekcijskog 354

dovac

ras-

s

u

a

-

>

-

-

u

-

-

a

-

za

-

u

-

-

u

-

u

su

-

su

o...

m...

-

________————__

E

EEČZ=—<SĐ:————————— , |

Županije stočarska vukovarsko-srijemske izložba Prva “Drenovci 96." prvoj proizvela kg stočarskog Hrvatskog organizaciji i unuka 1995. i centra, selekcijske oteljena Nikolina, jeka; poljolekcijskog An1996. vukovarskoslužbe Županije je Snježana, oteljena Vlasnik privredne iz tun 21. i BelegićKomletinaca, srijemskeopćineDrenovci, rujna izložba. stočarska održana holstein-fristeonih 5 jeuspješna junica kolekcija sien Na Prosječna proizvodnja pasmine. županije dijela području slobodnog dana 305 tih od se 89% nalazi 5.539 laktacije majki junica čega plotkinja, iznosi 4.723 a kgmlijeka, osjemenjivanjem, oplođuje umjetnim obur radom holstein-frisien 5 krava pasorganiziranim selekcijskim kolekcija ili 1.925 hvaćeno mine u proizvodnja je grla 34,75%. jeprosječna kojih dana iznosila 6.255 305 vriPo u kg laktacije je zadnje kreditima, povoljnim nabava mlijeka, većegbroja jeme omogućena i po Izložene rasplodrasplodnih junica. jedna kolekcija simentalki i 5 5 ostale Uz po nog podmlatka grla seljake, izlagače, posjetitelje, holstein-frisien izložbu i veterinare su agronome, oteljene pasmine, grla druge, 1995. mii Janković, Matej gospodin posjetili i šumarstva nistar Izložene su i ostale vrste stoke.

Repubpoljoprivrede dr. Pavo i like Hrvatske Iz svake Caput, prof. proizvođakolekcije, najboljim i šuministra 3 čima su po poljoprivredu mjenik nagrade. dodijeljene Hrvatske. marstvo Za 1994., prvu naRepublike junicu Curu, o teljenu odabrano: Za izložbu iz RačiDamir Poduška dobio je je gradu simentalnovaca. junica rasplodnih kolekcija ske 1994., majki Za kravu prvotelku čijih jeproizvodnja pasmine Bertu, oteljenu iznosila 4.506 dana u 305 Rimoldi iz dobio Pero laktacije kg prvu nagradu je mlijeka, Vrbanje. simentalske 5 krava Za kravu 1991., prvu je Šaru, kolekcija prvotelki o teljenu u: su iz Dredobio Karamarko pasmine koje Josip nagradu kontroli novaca.

16,4 proizvele prvoj 14,7 1994.

Za kgmlijeka, Ciganku, oteljenu (holjunicu dostein-frisien kontroli prvu pasmine), nagradu proizvele drugoj 15,218,7 Grede. Đaković iz Babine bio jeIlija kgmlijeka, Za kravu 1988., holsteinkontroli 16,1 16,9 oteljenu Cvitu, trećoj proizvele dobio frisian prvu je pasmine, nagradu kgmlijeka, iz Đuro Šumanovac simentalske ostalih 5 krava Bošnjaka. kolekcije VeKravom dana su u 305 proglašena šampionkom je laktacije koje pasmine, 5 Otelila 1990.

4.543 je prosječno kgmlijeka, da,oteljena godine. proizvele u 305 u III. a laktaciji 5 krava simentalske proizvela je teladi, pasmine dana kolekcije Vlasnik 4.905 od 3 u 305 dana iz uvoza, su mlijeka. laktacije kg kojih Leaković 5.031 B ošnjaci. Đuro, prosječno kg laktacije proizvele od 2 kontroli 19-20 junicom Nagrađenje rasplodnom kg mlijeka, prvoj “Domil" d.d. Župamljekarska industrija mlijeka, uručio zvono a kravi šampionsko predje nja, po Moniki, oteljenoj stavnik Gumex farma iz familija 305 dana II. Zagreba.

1990., prolaktaciji HrVlasnicima svih izvela 5.401 s kćerima: prvonagrađenih grla je kgmlijeka, dodicentar stočarski vatski 305 u 1993., selekcijski Ljuba oteljena kojaje tradicionalne mlidana 4.483 jelio je diplome. laktacije proizvela kg u 1994., je ing. jeka; Tihana, oteljena koja Stjepan Brlek, dipl.

U

18,7

kontroli

se-

mli-

-

u

se

-

su

za-

za

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

a

u

-

u

u

-

355

IRNAH

EKV

SUNARA

“Na id dna ra gra RASU

NEH

x

i

ZAPISNIK radu lista. nagradnu igru komisije Mljekarskog Banožić i Nada dr. sastalase sastavu 5.11. dipl.ing., Keglević, Rašpica Stjepan Stjepan Komisija Ilica 31/3 i utvrdila da 1996.

898 odgovora HMD, nagradna jepristiglo prostorijamaZagreb pitanjaobjavljena Mljekarskim listovima, žaključno brojem 9/96. i utvrdila ispravnost i točnost 15 dobitnika te ih Komisija pristupila izvlačenju jezasebnu omotnicu. njihovih odgovora Svih 15 dobitnika bit će pozvani pohranila 1., 2. i ostalih nagrada. naizvlačenje o

na

u

u

na

u

s

u

Izvučeni

su

dobitnici

kako

slijedi:

Čvrstec, Plentaj, Dukić Tomaš 43000 93, Bjelovar Željka, Sv. P.

Katica

Tambolaš

Grabovac

26, 48260

Križevci

Pitomača Mirko, Hrovanec 40, 33405 Perković, Palinovec 13, 40320 Donji

Snježana 48326 Kraljevec Rusanova 6 Ljubica Čorba, Virje, Bačeković, Kokinac 16a, 43000 Bjelovar Stjepan Voloder Miljenko Fijolić, Donja Gračenica, 44318 Veliki Brezovec Gradec LjiljankaŠantrak, 47, 10345

Josip Slama, Vidrenjak 18, 44316 Ludina Zaluka 5, 47276 Franjo Jaklević, Jelena Križan, Samarica Berek 40, 43232

Žakanje

Lipička

Zlatko

Lukavec

Sutli

Kraljevec Jakob Novo Mesarov, 16, 48355 Virje Trepčanska Helena Severin Severin 75 d, 43274 Živko, Skamina,

Žarko Jelić, Bolč 118,

18, 41294

10344

na

Farkaševac

Članovi komisije: ing., v.r.; Dr. Stjepan Banožić, v.r.; Nada Stjepan Keglević, Rašpica, dipl.

V.r.

Ivanić

Grad,

A.

Vulinca

10

jepoduzeće proizvodnju, prodaju agrar" kompletne Poduzeće također bavi suvremenih štala za muzne i se krave opreme. projektiranjem nudi tehnološka rješenja. najsuvremenija Kao Westfalie iz i muzne generalni zastupnik Njemačke, vodećegproizvođača tu u smo opreme po mljekarske svijetu,prilici ponuditi povoljnim cijenama opremu. najpouzdaniju Naša visoko. servisna profesionalno organizirana služba, jamacjebesprijekornog i opreme. održavanja funkcioniranja kompletne našem U novootvorenom centru izložbenom u moguće je poslovnom salonu, svakodnevno radnom vremenu opremu. razgledati kompletnu “Gumex

farm

za

u

u

Dobro

356

došli!

servis

i

štalske

ma

OR dt

SI lIzsvijea ee

sisne

Odlike

čaše

--

2

-—_..-——

e

RKT rase PRrdeč

Harmo-

proizvoda najnovijeg

ny, švedske

vrlo

VAL,

tvrtke su

LA-

ALFA

mala

težina

i

čvrstoća, zahvaljujući izradi u roskombinaciji i vrlo tvrde i fraja otporne plastike. što 1 kiza Težina 1,6 uređaja je kg, je standardne od manje dosadašnje logram

velika

težine sisnih čašica.

i Harmonyčašice, sise izvrsno što na to i pristaju koću, jest Time krave. mogućnost je izbjegnuta čaše sisne sa siseprilikom sklizanja mužnje.

Sisne čaše u povezane donjem dijelu odakle odvodnom izravno cijevi, mlijeko odlazi u za prijenos mlijeka. instalaciju da razina mlitako načinjenaje je Cijev ista. za mužnje uvijek jeka vrijeme elasda tako Čitav uređaj jenapravljen lako i tičnošću praomogućava temeljito nje.

Odlika

čvrstoću

uz

la-

su

Ca gai:

Ir. S. Antunović

Mliječna proizvodnja danske krave najviša u Europskoj zajednici

-

mogućeje taj prošle kg.

Europskoj zajednici tijekom kroz krave ukoliko krave danske samo godinu cijelu mlijeka proizvodnja godine te uz kaloričnu borave U oko 7.000 iznosila u staji, prehranu. kilograma. je vidi da iz ured iznio razdobistom u Švedskoj podatkekojih Istije jeproizvodnja kravi dok Nizozembila 6.900 po po mlijeka porastu, jeproizvodnja kg kravi, je lju tako za u s ska bilana trećem u npr. posto Njemačkoj 2,6 mjestuproizvodnjom se Iz odnosu 1994. kravi od 6.400 po godinu.podataka | godišnje. kg vidi da također prilično Njemačkoj je oko 3.900 Grčka velika razlika u kg po popis jezaključila mlijeka proizvodnji dok kravi po 6.000 u godišnje, jeprosjek pokrajinama: mlijeka kg Westfaliji bio 5.350 4.800 Beirenu tek dok u kgmlijeka. mlijeka, zajednice Europske uzroci čemu su po kravi, kilograma ured Ove Njemački objavio jepodatke i način način životinja, njege pasmina Prema Z.M.P. i cijene. za trgovinu ishrane. ureda najviša proizvodnja podacima tog Antunović Ir. S. oko bila u u mlijekasvijetu je Izraelu, Postići

9.000

U

rezultat

se

u

na

u

s

357

kn.

=

oo

-

a

—

-—

Krave ugibaju od trave s visokim postotkom

nitrata

suša

pokrajinama dugotrajna zbog kojeje jako suše na rast trave. Nakon usporen — broju Groningenu, izvjesnom uslijedile farmi utvrđeno obilne kiše. bila da su — — poljoprivrednih je Posljedica togaje krava asimilirale velike količine su ugibanje zbogvisokog postotka biljke naglo nitrata travi. To ustanovio Nizozemski dušičnih bili neiskorišteni su je gnojiva koji U suše. poljoprivredni laboratorij.

Nizozemskoj zemljištu zbogdugotrajne se već govoriuznemiravajućem stanju. Ista ustanova dala izvješće je postotku Veća količina silirane trave sadrži visok nitrata u većem hrani od 80 stočnoj što uzrokovalo suhe tvari grama po postotak nitrata, je kilogramu sektoru nizozemske maksimalna količina 20 ozbiljno stanje (dozvoljena je Služba zaštitu suhe za grama po poljoprivrede. zdravlja kilogramu tvari). stoke utvrdila da su farmama na na je ustanova, Zahvaljujući brzoj i ntervenciji su slučajevi kojima zabilježeni ugibanja šteta većih svedena na razmjera je manji zatečene velike količine nitrata stoke, farma. broj p oljoprivrednih što travi i sijenu, siliranoj svježoj travi,je i uzrok Preventiva od se najvjerojatnijeugibanja. sastojala prehrane kaloričnom kao životinja prihranom, Suša sušenim ili -tropom | mjerice pivskim od šećerne se repe. Čekaju Prema u mišljenju stručnjaka poljo- tropom rezultati uzrok laboratorijskih pretraga. privrednom laboratoriju, visokog nitrata travi nedavna Ir. S. Antunović postotka je U nizozemskim

Frieslandu

i

u

na

o

o

u

u

u

“Sheeplic" - dodatak LEI tekući

rani ovaca LKoza

Sheeplic, hrani, otvorima principu loptica kojeplivaju Te rezervoara. = plastičnog loptice dolazi životinja okreće, lizanjem proizvod stranu itako na gornju loptice jemoguća dodatak

radi

na

u

dohrana.

Ovaj sirovoj sastavljen je od vitamina DiE bjelančevina, šećera, A, dodatak

hrani

i mikroelemenata

selena

i kobalta.

Scheeplicjebjelančevinama pojačana a koristi običnog verzija SCHEEPLICdodatak hrani se sirovoj lošije a, kakvoće.

21

za

Količina

konzumiranog produkta tjedno litra po ovci. se jeotprilike jedna Ovaj može nabaviti u kantama od 25 proizvod veće količine a se u litara, isporučuju cisternama.

Za

kupnju

količine

litara

cijena je 1,27. nizozemskih litri. po guldena “Hranilica" rezervoar (plastični lopkošta 85 komadu. po ticama) guldena dva hranilice: Postoje tipa jedan zid a sam postavljanje tlo, drugi staje.

1.000

s

za

na

na

358

o.

u

u

——

sotoni

2

informacije engleskom jeziku obratite Nizozemsku se u gospodinu OERLEMANSU tel: 9931 (Urlemans), 499573860 ili telefaks na — 0031/ Za

sve

na

499577660.

Ir. S. Antunović

ša raž Bo da Reeportaza KILJITA

a

pr

a

a

PIE sr nin

HRANE: e Bo)

Zy

aK

nE

sgo

a ZM: ru

a

Bilismo

u

+.

Patava KR

SEC

i

KIR hi x

Švicarskoj sirevima

završava

je Zanimljivo doznaju namjeri na ishrana krava se i švicarski proizvodači temelji mlijeka mlijeko čija ganizirani travi i te što se sada zbiva sijenu. alpske govedarstvu i simenlucerna iz zemlje kojepotječu onih farzalutati U sir ne može mlijeko mljekar- mera Hrvatskog talac,organizaciji to krave hrane silažom postaje koji tu su zemdruštva listopada krajem skog i kada se organizacija upoznaju Skujasnije i hrvatski proizvodači. ljuposjetili švicarskim red p roizvodača udrugama i službenika mljekare pinakooperanata kontroli sirovine i i proizvoda. mlijeka “Dukat" profesori Agronom- Na farmi d.d., Zagreb iz Hrposjetitelji obitelji Flury Ministarstva i fakulteta predstavnik skog ima svaki farmer da doznali vatske s? boravili su u i šumarstva poljoprivrede i da njegovim mlijeka “Togodišnji kontingent okolici. U i Bernu holdingu njegovoj mlip roizvodača iskorišćivanjem udruga Lait“, ny proizvođača najviše okuplja koji u pravlja. jeka u Švicarskoj, i prerađivača upomlijeka znali su goiz Franza švicarskog značajke glavne Oekingena Fluryja Kontingent i vedarstva, uzgoja a kako iznosi 136 tisuća litara godišnje, crvenošarog goveda kakvoće kontrole veća od mlijeka koje proiz- mu jeproizvodnja iznajmio toga, farmi. Po kovodi u 46 tisuća farmera. od dio obiteljskih drugih kontingenta je kravi od ličini po više krave mlijeka proizvedenog prosječno proizvode Njegove nalazi se ta litara 5.100 litara 4,5 s od 7.300 godišnjezemlja prosječnih godišnje no sredini masti i je prosjeka,mlijeko europskog bjelanmliječne 3,4 posto posto strateška sirovina za važna u Švicarskoj čevina. izvozne i sireve tipične drugenjihove farme na tona Prilikom obilaska Od 3 je odgovarao proizvode. milijuna mljekarske zašto tome naše sir njegove godišnje brojne upite mlijeka proizvedenog isborave na dio krave 16 u se odlazi 49 najveći godine posto, posto preradi trave uz način i 14 u konzumno sušenja paši, je pokazao mlijeko, posto vrhnje zraka zaostali čine 4 koji tavanskog maslac, posto jogurti svježi pomoćtoplog posunce, jeobitelj, predstavio grijava mliječni proizvodi. da

U

kako

i

vide

su

da

or-

u

samo

u

u

-

u

u

se

.

u

o

u

a

Stg.HandelsbevorderingBenelux Kroati& Benelux Croatia FoundationCommercial Relationship -

-

Kroatie

Acaciastraat 4/51 HE 5038 Tilburg Nederland Tel.

+

Fax

013

-

5369991

ŽELITE

S VEZE USPOSTAYVITI POSLOVNE UKOLIKO NJEMAČKOM OBRATITE SE NA ENGLESKOM, BENELUXOM, ADRESU! JEZIKU PISMENO NA GORNJU ILIHRVATSKOM 359

častio

kolačima

i kavom

za priznao jeka(obećaojei pisati Mljekarski list), zlatna vremena su kada država Hansu iz prošla je Ringgenbergu organizacije koja stimulirala količine kontrolira kakvoću Niklausu Fluproizvedenog mlijemlijeka, ka. Sada švicarske iz jeglavna značajka ckingeru Udrugeuzgajivača šarenog dobit i tko i Nikiforovpoljoprivrede onaj proizvede goveda, gospođi gospodinu litru lakše će ski i vozačima “Atlas" u jeftiniju mlijeka uklopiti agencije ovaj prvi državne održati susret sa švicarskim promjerekojenastoje proizvodačima u utrci na tekao korisno. Švicarsku da konkurentskoj svjeti je ugodno Sigurno je, skom tržištu će iskustva iz uroditi mnoga Švicarske mliječnih proizvoda.

Valja očekivati nastavak farmehrvatskih opadanja u broja plodom proizvođača mlijeka. za To i su “Dukata" Angotojalpskoj zemlji 1,7posto potvrdili kooperanti ali zato tun Radičević iz Male Damir dišnje, povećanje proizvodnosti Kopanice, farmama veličine 15 do 20 hektara. na iz Zavitec iz Tišine KraljKumrovca, Josip veća sira i isviostali smo za u Prognozira potrošnja jokoje pitali ocjenu puta i od mliŠvicarsku. gurta osvježavajućiA napitaka švicarska vodi pa bilo i čini da no jeka, udruga posebno je Svima lijepo korisno, više a i s neutaženom kampanju mliječnih, manje je najzadovoljniji željom među mlaza nastavak sličnih stručnih umjetnih gaziranih napitaka organiziranja dim bio potrošačima. putovanja tajnik Hrvatskog mljekarManfredu BobneZahvaljujući inženjeru Čičmak. skog društva, inženjer Juraj švicarskih ru iz mliIvica Fodor Udruge proizvođača nd imo ea 4 Se LA 2 o i SISROO Obiteljidom!/ nraag SAVO U pt O RISE BRE MANA Basa NOst PAVO ZEPS VRELA, RRAVOS Č Iz hrvatske povijesti Teodor Dr. grof Pejačević Ban dobre ipoštene uprave nas

i

da

se

nove

ra

u

se

se

za

ja

Raša

<n.&

viden

gg

s

oćove

VE-Are%

dr

srt

BN

(

MJ

PM

O

i a

a

kar

Pa,

KAJ

SER

kosea

Pieta

ta

&

a

:

RR

NI

mi

7

IPE

VE

Repic

PRE

bno

prve godine Proljeće 1903., bana banovanja Pejačevića, bilo burno ne samo i nego je krvavo. prema Otpor postavmađarskih natljanju grbova, i pisa stjegova željezničkim zgradamapostajao je sve 27. u pa veći, je ožujka izbila ogromna deZagrebu se monstracija koja proširila hrvatske u mnoge krajeve, na

osobito

po Hrvatskom

zagori Gor-

ju, Podravini, Primorju skom kotaru. krv Seljačka Veliku na samu palaje botu 1903. u Zaprešiću, gdje iz Brdovca skinuli s seljaci kolodvora mađarski i stijeg a oružnici su ga, poderali ubivši IVANA i PASARIĆA valili, seljaka ranivši mnoge U bunama druge. toga 17 aviše od 100 proljeća poginulo je ljudi, zadobilo Vlast rane. je jeorganizirala prisu-

su

na-

360

jeke

sudove

što

već

izatvarala

znamo,

Khuennovoga imenoyao Hedervary,

pobunjenike. otišao ban u lipnju je 1. srpnja kralj je a

bana.

Kao

službeno

izjavljivao je “DOBRU da dužnost prva rodio se u NašiTeodor je provesti grofPejačević biti I POŠTENU i 1855. od 24.

UPRAVU,koja rujna majkeGabrijele narodu sai bana.

Pravo stuzakonita, sklona, pravedna bivšeg je Ladislava, i brza i i točna, i dirao Bonnu vjesna, napredna dosljedBudimpešti, gdjeje reč Dobra usuprava kao poje, bi, jedino doktorirao.

Službovati jepočeo promogu pješno ubrzo sredstvo, kojim moćni u a je perovođa Osijeku, micati vitalni interesi naroda i zajamčiti k vladi te saprešao Zagreb, postao U naše zdrav sve se to napredak." vrijeme Već borskim 28. u bilježnikom. godini država. naziva pravna virozajedno života imenovan velikim županom je Ban uskovitičke u sa je županije sjedištemOsijeku. ro ukinuo Tu dužnost vrlo prpuuspješno je obavljao sudove nih 16 i bio stau svim ijeke godina obljubljen i oslobodio barunicom Lillom ležima. Oženio Vay od kazne zakulture. ženom velike de glazbene Vay, tvora i i Elemera Imali su dva sina: Marka mnoge dvije demonstranod Dora kćeri, kojih je postala poznatom te, naročito skladateljicom. konovinare iz “Obzora".

U član bio odani Narodne Ban oporbenog Pejačević je već kako bila lovozu Hrvatska društava Osiu mirna, je stranke, gospodarskih Ban tvrde se te i povjesničari. nažalost, Gospojeku Zagrebu, predsjednik od čira razbolio teško uskoro na Našicama. darske u podružnice do dvanaestercu i se jedva oporavio Banovanje novih “Narodne novine" Službene s velikim su sjednica Hrvatskog otvaranja Tada 1903.

15. je, nosabora, prosinca oduševljenjem dočekale imenovanje burno iznio kratki program vedar “On pozdravljen, voga napisavši:je bana, vođa, svoga brižan zdušan jepoglavito Naglasio banovanja. pouzupravnik, zaštitnik, Hrvatskotočnu i neumoran radnik." Banov dan vjernost kruni, provedbu savjetnik i dobre neminovnost stav dasamo ugarske nagodbe, napredni gospodarstveni je i ussustava uprave, svakom inom poštene neovisnog jamstvo razvoj daje napret- tavne dočinovništvo, zaštitnik znanosti i slobode, savjesno ku. Ban osim je toga bru svim sa zajednivjerskim suradnju ima čar osobnosti i umjetnosti, ljubazne između Hrvata i Srba. Izte cama, dobromisleće slogu sve lju- nad svega traži MIRI RED. U neodoljivo osvaja će biti upravi kažu novine. kako de, člaali ostao iznad interesa je stranaka, Nakon i zakletve ban Beču, imenovanja Narodne nom vladajuće stranke, svoje došao bio jeprvo Osijek, gdjeje naj- ugasivši članstvo. dočekan sa svečanije sjajnim bakljadama naročito a bio iserenadama.Nastavak u Našice pravaši, Oporbene stranke, puta FRANKA odmah usta dr. na su mu Josipa (pobjedničko je pravitrijumf slavlje):oštro boriti što mnoštvo okina ga zamjerili namjerava pozdravljalo je ljudi od Hrvatske samostalnost za ćenim kolodvorima u Praudanovcima, financijsku i za s maa sveDalmacije Ugarske sjedinjenje Koški, Našičkoj Breznici, posebno Hrvatskom. terom čano u Dočekalo 8. ga Našicama,srpnja. narodnim 50 doZa je banderijalaca Pejačevićevog banovanja daljnjeg čelu s sinovima. na sudbonosne u se prošnjama, njegovim političke gađale Pozdravili KOsu donesena RI1905. u ga načelnik Stjepan je mjene: jesen GECI. zatim uskoro a VAČEVIĆi župniko. Kapistran JEČKA REZOLUCIJA, društvo svirala ZADARSKA REZOLUCIJA. Na tePjevalo je “Lisinski", njihovu 12.

1905. bila osnovana požeška glazba. vatrogasna melju je prosinca Za dolazak novi ban HRVATSKO-SRPu nova svoj Zagreb nije politička stranka, želio svečanu 16.

SKA nego ga instalaciju, KOALICIJA, kojoj, međutim, nije prikolodvoru vodstvom dočestranka' Seljačka srpnja jednostavno stupila pod Radića. kali Ta izali i mnona činovnici, svećenstvo, koalicija je suci, Stjepana Narodnu banovu štvo borima 1906. zagrebačkih pobijedila građana.

Ban

bana

Osoba

tih dana

često

mu

mora

cama oca

u

na.

se

u

se

q

u

ne

u

se

u

ne

no-

a

su

na

361

“

čemu

Izložba

pokorio mljekarskih proizvodaposebiz šatoru nove da nom odjelne predstojnike (ministre) pokazala je jeprerada redova Na stolici te stranke. mlada Do grana. banskoj je mlijeka proizvodna 1900. i Vaostao, jer samo u Vrbovcu mogao ga nije smijeniti Sabor, postojala je već samo vladala do raždinu. Međutim već 1906. bilo 64 kralj.

Koalicija je je otvorivši kobno od samo jugoslaven- mljekarskih 1918., udruga kojih put stvo. sedam i to: na pojaviloizložbi,Virovitica, izložba 1906.

Gospodarska Hrastovac, Antunovac, Lokve, Kopanica, Nećemo i Đakovo. se u Izloženim sirevima upuštatidalje opisivanje Petrijevci ćemo sada istakli MODLY iz su se nego političkih promjena, pri- posebno Ljudevit kazati važna Ban dnevno u zbivanja poljoprivredi. Končanice, kojije prerađivao narodno 3.000 | svome za od 450 ga je odsjeku gospodarotkupljujući mlijeka, i čelniku dr. Ivi stvo Mallinu i od samo dva njenom pl. seljaka veleposjednika. naredio da u pogroyeri Zagrebuorganiziraju Njegovi proizvodi sutrapist, čajni maslac.

Vrbovcu s sterilizira mliizložbu, ljoprivrednu posebnim naglasMljekara kom i izna sve u zada kondenzirano stočarstvo,uspješnije jeko vrhnje mlijeko desetak Ban i banica vozi u 1. su čak i u Afriku. pa njih godina.

Njemačku, južnu svečano otvorili izložbu MODLY iz Dežanovca rujna Josip je prostoru prerađivao od 45.000 m? od dnevno 1.000 | za koji prostiraopučke mlijeka proizvodnju škole u ulici pregroyera. današnjoj Draškovićevoj i Izložba ma svečano bila zatvorena vatroondašnjem sajmištu jašionici vojnoj je oko velikana džametom 1. današnjeg Trga (bivša listopada.

Posjetilo ju jeukupGradski izložbeni čelu s više od 250.000 na su mija). odbor, posjetitelja.

Seljaci Miroslavom dolazili u velikim vođeni grofom KULMEROM,prelijeskupinama, čitav mnoštvom Izložba tako dobro napo jeuredio jimzastupnicima. je prostor i sada i da niti naći nisu cvijeća podigao glavni paviljon uspjelajoj pravaši mogli od i većih kojise sastojaosredišnje zgradedvije zamjerki. bočne otvorenim I života spojene stupovljem. Završetak banovanja Bilo tu i šest šatora i otvorenih je pavi- Početkom svibnja 1907. mađarska vlada kušaonica konljona, restauracija, vina, “Željezničku po donijela je pragmatiku" certnih Održale kraće dvorana... su se svim se na u kojoj željeznicama Hrvatskoj izložbe: povremene ranog najprije grož- morao koristiti mađarski jezik. isključivo voća i zatim živih pa povrća, kasnog, đa, Putnik da voznu mogao nije kupiti gotovo stalno a pasa, pčela, kunića, riba, kartu ukoliko peradi, znao nije taj jezik.

Opet je kako rade pokazivalo gospodarski izbilo veliko političko pa nezadovoljstvo, i kako se strojevi njima rukuje.

Svakoga kako ni ban ništa mogao nije protiv toga dana bila su stručna sastanci predavanja, časno ostavku 26. učiniti, podnio je lipnja Svake gospodara, paipčelarski kongres.

1907. večeri svirala jeplesna glazba.

U život vratio se 1913. kad politički našem je je U ovom listu stonamijenjenom imenovan ministrom Hrvatsku za u začarima ćemo stočarsku izložbu opisati što duže jedničkoj vladi, je 15.

Bilo otvorenu bolovanje 555 rujna. jeprivedeno obnašao do 1917. od 176 simentalske grlagoveda, čega U tada snalaziti su ga 131 163 počele obitelji pasmine, pincgavske,križanaca, kći 1923. umrla a 41 i nekih Sitni nesreće, jer m uje Dora, podolske drugih pasmina. zahvatila bolest. suprugu izložili od tih što 36% je dugotrajna posjednici grla, Umro Beču 23 1928., smatralo malo.

Bila to i se je srpnja je prodajna bio u u većina volova bila položen obiteljsku kapelicu pa i izložba,je svinja Našicama.

Htio činiti Vrhunsku jeHrvatskoj dobro, prodana. cijenu postigao je neka miru u pa Pfeifferov iz počiva Božjem!

Višnjevaca, pastuh prodanje danas živi Prusku 6.000 maraka.

Na izložbi za Njegovo Južnoj p otomstvo je kako radilo 12 Novčane g. Josip Americi, jeizvijestio nagrade koje porota. u Našicama. iznosile 22.000 davale WALLER,upravitelj Muzeja ukupno kruna, im su se samo a uručivao Priredio: seljacima, je ban osobno.

Keglević Dipl. ing.

Stjepan stranku

se

i imenovao

on

u

u

se

u

na

se

no

svo-

se

uz

su

u

a

u

u

nas

su

362

Mali podsjetnik za poljoprivredne radove muti slavu prirode tmast; prosinac hladan, Taj

Pod

Sad

će

konac

njem sad se Užijmo odmora, I

Dok

ne

sine radu

novog

u

prosincu

prosinuti vlast.

sunca

hora!

(“Seoski gospodar"1893.)

-

mjesecprosinac proljeće okrepne ćemo hrane. tome uzeli stare stihove, izvjestit našim onda što se to pradjedovima U kokošinjcih sad čistoću; pazi je bavili onima napose savjetovalo, koji više živad više u te njima ostavlja pogani stočarstvom. da li i nečisti nego Opaziš li, jekoje ljeti. bez U štali: Ova zima je stigla gospodare će odstrani ga živadče turobno te jesti, sebi i kako ili Pomozi stelještraje. blagu, okuži. od zdrave da se i ona ne peradi, izhodi da u šumi možeš; dozvolu,smiješ ako se Zimi vanredno puno vriedi, poda nešto žeti ili čim se bujad paprat, zemlja šaka ili p o koji konopljina peradi put suha sieci lišća, borovicu, lanena osuši, pokupi Dobro ali surovo; je je sjemena. što to i sve grane možeš, jalšine upotriebi bolje, vrućom da se barem vodom. opari Nikako da u ne blago, stoji stelju. smije U da imadu mokru. pčele pčelinjaku.

Gledaj dosta zraka Hrani ili U kotcu i topline. svinjcu: krmadšto riešiš što da se možeš, prije bolje ili U lovu.

Kad na sam svinje sjediš stojiš hranu.

Kad ne za zakolješ krmče, brige razmisli i lilov za te računaj, čekanju, nije već dim slaninu i čitave slanine, vjesi zabavom? preskupom izreži komade | ocvri i salo na spravi i te smo čvarke_ ili osebice osebice a mast, Evo,prepisali preporuke, (kao točno kako hrvatski se ocvirke. troši dok se od vrućine slijedeće gatnje) Nje zimi, 1893. smo čistu mast ćeš imati kasnike. se, čitajući ne pa pisalo godine, iskvare, i U dim da imaš samo u ih, pomalonasmijali. vjesi trbušinu, S

obzirom

da

smo

s

za

zdrave

kruhom

i

o

na

su

ne

za

u

a

rečenice

Gospodarske gatnje iste (iz godine) vedrim nebom mahovina.

U raste samo jošte prosincu pod Na kace kisela otvorene su Nikolinje kupusa.

O izdatak za Božjoj najveći Majci prosinac) petrolej.

(8: O dobra kalendara.

Nikolinjih sajmovih prođa službe Zornice naobljubljenijebožje.

Za večeri silno a diže se prosinačkih padahrpakudelje hrpagotove pređe.

Od 24. do nove dani i radosti. prosinca godine počinka Na staru učinio za minula i se, da se, što si dobra njoj godinu sjeti jeopet godinapitaj se i za svoje potomstvo!

SRETNA BILA NOVA GODINA HRVATSKIM POŠTENIMI BRIŽNIMGOSPODAROM! i

-

u

Priredio: S.

Keglević 363

Božićni običajikod Hrvata Bunjevaca KOLO" Marko Peić “BUNJEVAČKO jednom broju je bunjevačke opisao božićne i da stari o dici" kako bi ih čuvali i običajepoželio njima “pripovidaju svojoj Mi eto nešto izabrati od tih i tako stara ponosilinjima. ćemo, lijepih običaja zadovoljiti stidio i imena. se za bunjevštine Bunjevca koji nije svoje bunjevačkog Njemu ljubav pisat ćemo i mi ikavicom. njegovom Kao visnik Luca. Dođe li je prvi Božića tko kaže s vrata kuću, taj “Faljen Isus, čestitam Lucu" i vrata vam sv. sjedne i mirno sidi. Time želi da na se pod kvočke iduće tako mirno njihove godine side dana i momci jaji.

Tog divojke 13 muško na po napišu ceduljicajedno odnosno žensko dana se pa ime, svakog do Božića se po jedna spali,zadnja otvori večer i vidi se tko će biti Badnju U

listića

davnom

se

sv.

u

za

na

a

na

suđenik Tada

ilisuđena.

dolazi

blagdan MATERICE, čestita Dica idu od salaša do majkama. ženama i i salaša, čestitaju dobivaju dana dolaze jabuka.

Nedelju kasnije OCI, ali tuži dato se pa običaj taj nestaje, pisac tako ne bi smilo inaši oci vridni su biti, jer te ko i naše nane. počasti Tada što se sve pisac opisuje kupuje Božića.

Ne štedi se za gradu proslavu ta samo u novaca, je Božić jedaredgodini i mora lipo provesti.

Na dan svi su kod kuće i mnogo badnji rade. Reduša kolač u koji pravi božićnjak stavi kovani tko ga novac, pa jedan dobi, kad se rasiče na Mladi bit će ovaj Božić, srićan cile Peče i kolač badgodine. kao četirisisice te naprave njača kojem večer živini da se na idaju badnju otrgnu bi bila zdrava. kada

se

ora

pilića, gusaka, pataka, svinja Tada vrste domaćih sve druge životinja". astal pa se a nakon za moli, togasidaju onda s se prvo počnu piti rakijumedom, uzima bili umoči seu pase luk, jedu med, kuhano Donesu a tek onda jabuke, jelo. i žmireći svako uzikasnije orasi, koje iz izvuče Tko bit će ma ružnog, zdjele. čaršafaizvlači bolestan. se pa Ispod sino, tko izvuče će najdulju najduže živjeti. vlat, S time večera ili pa je posjednu gotova, šale polegnuna pivaju. podnaslamu, Nitko ne budan čekat nego smije spavati, na polazak polnoćku. polnoćke Poslije Snaha stanarica kuva ide se na grava, kukuruza, spavanje. tada astal stavi bili kad svi idu na i šljiva, višanja Sutradan, jepravi Božić, prije malo sina. Na nakon Mise svi si a u sv. pa čaršaf,pod njeg kraju podne crkvu, astala božićna i užne idu grana, je čestitaju. orasi, jabuke lipo Poslije (objeda) luka te dica i mladići s bočicama mala i vina po komčešljić bilog jedna jedna velika svića. šiluku i ih se zvalo “bukaraši". pa rodbini, Svečanost kad član uziDomaćinu time i pripočinje najstariji poštovanje iskazuju izlazi i čepušku, jateljstvo. napolje pucnjem veče. Onda ulaze dica i nose Tako dolazi dan u veselju stitabadnje drugi Božića, slamu sv. “Čestitamo govoreći: badnje blagdan Stipana koji je prvi poginio veče i Isusovo Isusa. dan mlade a se pai starije porođenje", njima Taj udavače, uvik vi živi i zdravi bili". dok im živi idu k “Amen, odgovara: još snahe, roditelji Ito se tri Tada dolazi red na od kolač. To pa ponovi puta. njima njih d obivaju je domaćicu unosi drvo i udara znak da se makar i su se goreće koja oni, udale, dalje vratima “Koliko varnibrinu za i išlo dana p o njime govoreći: Trećegčevrtog njih. ca, toliko

i

u

se

se

se

se

sei

a

ma

s

vam

za

su

364

i sačuvaćemo

pa svoje!" junački, komšijama, prijateljima i tonu, :ULOvakav već i to vrime ali još ozbiljnijem poklič, je današnje svirkom, našim u i danas tuži izumrlo, Bunjevcima je potreban pisac. hrvatski bi sačuvali kako božićnim svoj Članak običaji- Bačkoj, bunjevačkim i identitet završava ma gospodarsku političku, postigli junačkim podstrepisac slobodu! i kulturnu Rame triba čuvati kom: svoje!

“Bunjevci, Priredio: obinarodne održaćemo i rame uz svoje ikavštinu. Živimo Keglević Stjepan ing.

Dipl. bratski, svoju čaje, lipu čak

i

se

borimo

i sa

se

u

u

se

o

s

Ee bVaš liječni!

Ra

ve s

Ni

cio

diana

Šest načina kako se riješiti gljivičnih infekcijanoktiju

-

zauvijek možda

i

beznačajnima, izgledati problema ako su na nije infekcijom, gljivičnom Međutim, njih. podsmjehnete i neopasno bezbolno to bez obzira što do po zdravlje. vam je stanje šale, noktima da na više od gućnost promjene noktiju je Gljivična infekcija a kao Ukoliko proinfekcija, izgledaju gljivična problema. kozmetičkog se radi o to nisu. Možda vaših zapravo psorijazi privlači noktiju boja mijenjena ili radnome na noktiju. mjestu pažnjudrugih raznim ukloniti bolesne vašem smeta 2. Koliko samopouzdanju jemoguće, to sve nokta. društvenim struganjem, situacijama, zajedno dijelove Rezanjemili to instrumentima štetiti vašem će može općem psihičkom liječnik svojim vi lakše i nego =Gljivična noktiju mnogo infekcija učiniti, savjesnije zdravlju. i akne kao istu sami kod kuće. zaslužuje pozornost licu.

3. koje lijekove savjesno Primjenjujte “zaradio" Nokat odebljan je liječnik gljivice koji je propisao.Uklanjanjem ili neravani nokta tkiva Gljivice iskrivljen. bijelžut, najvećeg je, rješavate mrtvog tako da u ali i ne potreban dijela našoj okolini, nije Lijekovi infekcije, potpuno. noktom da bliski dodir s tuđim zaraženim uzeti na usta ili gljivica, protiv djeluju koji inficirali. sami bismo se lokalno mogu na mogu Gljivice nokat, primijenjeni kože na zahvatiti među ali izabrati prvo sloj površinski najdjelotvorniji pomoći, Lokalno lako. nogu stopalo"), njima nije uvijek (“atletsko prstima nokat. Često na nakon u mogu prijeći infekciju rješavaju toga lijekovi primijenjeni sa uzete nogu do 40 50 povezano znojenjem vježbanje, s lučajeva.

Lijekove posto sredini čvrsto zavezanih i trošiti 4 do 6 u za treba usta na vlažnoj toploj mjeseci da olakšava tenisica ili do 18 12 to nokte na rukama, gljivicama cipela, mjeseci jest nasade na se su nokte na za nogama. stopala.

Uspješni ulaska do 90 80 . gljivične otprilike slučajeva.

Druga mogućnost posto nokat nakon udarca, kada kuće. kod rizicima Voditi 4. o je infekcije brigu između nokta i to na stalna dnevne Osim poplavi,jest mjestu terapije, primjene Kada nokat znači i borba zaražen, korijena. je njegova gljivičnih infekcija protiv na s mogu jednog drugi uredno i redovito obrezivanje gljivice prelaziti noktiju. na nokat. S nokta mogu imati prijećistopalo, Dermatolozi dvoje preporučuju i na ruku. katkad kako bi se širenje izbjeglo škarica, škarice neka okolinu. Jedne na boriti Kako se gljivičnih infekcije protiv ih i nokte zaražene budu za valja noktiju? infekcija nakon svake alkoholu će borbi U uporabe. isprati pomoći smjernice: toj nokte treba Osim ili vaš 1. Neka obrezivanja, redovitog liječnik dermatolog održavati vlažnost veoma moutvrdi je jer suhima, . p ostoji Uvijek dijagnozu.

Ako

nemate

te vrste, oni

vam

mogu vaši nokti zahvaćeni

a

se

samo

u

na

se

vrve

a

u

a

samo

ove

u

365

——--—

pogodna bujanje gljivica. od važnosti.

Ako oprez je ključne samo terapiji preskočite jedandan, i mogu gljivice “dignuti glavu"ponovo i rast

za

Kućni

riskirate da

isti

ponovo problemi jave.

Ista kod ste naučili voditi briga kuće, koju dok zdrav nokat rastao, mora je postati stalnim režima. Možda dijelom dnevnog kolonizirati nokat. će vam liječnik preporučiti dugotrajnu 5. Redovito svoga posjećivati liječ- primjenu lokalnog lijeka protiv gljivica. nika.

Ako koristite lokalnu i terapiju, Izbjegavajte dugotrajno vlaženje noktiju da vaš razumno svakih ih uredno je liječnik jedan održavajte podrezanima. do dva očisti inficirani nokti obično se od mjeseca Dugački nokat, odvajaju dok ne izraste novi. i na svojegkorijena prstu pogoduju Ako uzimate ulasku na ćete morat usta, lijekove gljivica ispodnjih.

Podrezujte nokte kada kako mekani i povremeno su svoga posjetiti liječnika poslije kupanja bi kada kontrolirate rad sa škaricama i procijenio bolje njihovu djelotvornost obavio kaže da kratki nokti su s laboratorijske (jedan dermatolog krvi, pretrage dobra da zaštita kod svake ciljem isključi moguće nuspojave protugljivična lijekova (jetral). osobe).

6. Biti na oprezu čitav život. Čaki kada Kod znaka prvog ponovne infekcije zdravi nokat odmah otiđite svome kako naraste, morate bi ponovo liječniku, stalno biti na s s oprezu, ponovo jer suprotnom E ombo se

u

u

pudera

Re

tega Ai samo! može! iu se kuće u (Kod Koa pas ip . Ljetisi ara preporučljive < srodni o sandale/ 2PA RV Nei Pakao #4 izbjegevalje/zaivorene. sa i podstavjene Jako papučekoje Be Zimi Mi deblo peko uzokod stajanje e stopala.

GIRO, BITAKatara Cala ke am, RE NOE koje ventil cipele su'dobro rane.

(Izaberite o rk BN. PpiS I.Vila Ke ori resaais rajon Pe. ; Osigurajte. vam se noći da osu preko) potpuno cipele Korak sa pio / pi elovježbe, e što Ma ea POP a tensice' |: čarape,*..Par šoo pra & Koristite 9. s e.gumenin u osušite ia te jer E nokte, ARIA or raven a

di

zar

+

S

:

oi

Ž

A

3.

KAVE

pm

ća

e

s

A

bez

OBE

ž

o

I

Tac

X

koi

+

Promovirana

knjiga udžbenik “Govedarstvo" U okviru 4. odnedavno ministra međužupanijskog stočarskog fakulteta, zamjenika i i šumarstva = sajma= Bjelovar- poljoprivrede gospodarskog Republike 30. kolovoza Hrvatske.

Gudovac, promovirana je "Govedarstvo" autora dr. udžbenik sadrži 9 knjiga na prof.

Knjiga poglavlja Pave 409 129 58 28 Caputa,redovitog sveučilišnog stranica,tablica, grafikona, slika i 569 citata. profesora zagrebačkog Agronomskog -

-

366

je govorio knjige poglavlju pasminama goveda i ministar obrađene su gosp. u šumarstva, poljoprivrede važnije pasmine svijetu, Janković. sastav kao i Matej pasminski goveda Velika studentima posvećenaje Udžbenik Hrvatskoj. pozornost . namijenjen je i i i veterinarskih podmlatka krava, agronomskih uzgoju držanju fakulteta, i zahvatima i veterinarima selekcijskim njezi, hranidbi, praktičarima. agronomima dr. Posebna učenici da koristiti Pisan tako posvećena j e mogu ga pozornost je maksimalno kao i veterinarskih proizvodnji mlijeka škola, poljoprivrednih korištenjegenetskog potencijalai velik brojnaprednih poljodjelaca svakoga grla. uzgajivača goveda. od nabaviti može Ivan dr.

O se su po cijeni Knjiga prof. knjizi govorili: i 688tel.

315-799 kuna dr. Ivan na 360,00 Knežević, prof.

(01) prof.

Karađole, i izdavač ili u nakladnik dr.

500, Školska Okrinjarić, knjižarama Mladost, Ilija od 495 kuna. dekan i iz te “CELEBER" po Prosvjetacijeni knjiga Zagreba, dr. Frane fakulteta prof. agronomskog Brlek, dipl. ing.

Stjepan U

Tomić.

o

O

i

važnosti

u

-

-

će

izaći

krajem mjeseca mjeseci, Konačno, najave prije dr. autorima Sabadoš dr. udžbenik u prof. (dopunjenodrugomizdanju prof. Dimitrija nazivom “Kontrola i L. Havranek i mr.

Slavkom Jasminom ocjenjivanje Kirin) pod kakvoće i proizvoda". mlijekamliječnih i u stručnjacima praksi nastavnicima, Knjigajenamijenjena studentima, i kontrolom bave iliindirektno direktno proizvodnjom, preradom koji institucijama udžbenik i kvalitete mliječnih proizvoda. mlijeka i Vama. dakle je namijenjena Knjiga ćete imatil da i Vi istu će biti pa vjerujemo Cijena joj popularna od

nakon

nekoliko

iz tiska

se

oi

rA

Redakcijski kolegij: dr.

Ivo dr.

Mirna Banožić; Božičević, Stjepan Belan; ing.

Stjepan Brlek; dipl. ing. dr. dr. Ivan Stjepan Deneš; Stjepan dipl. ing.

Feldhofer; Jakopović; Zvonimir Štafa dr. dipl. ing.

Stjepan Keglević; prof.

Glavni | urednik: Čičmak; odgovorni dipl. ing.

Juraj Redaktorica: Vera Tehnička urednica: Nada dipl. ing. Volarić; Rašpica; Lektorica: mr. Alka DomićCrteži: Nikola Kunić Božičević ing. dipl.

Vlasnik I Hrvatsko društvo izdavač: mljekarsko | uredništvo: llica Uprava Zagreb, 31/IIl, tel./fax: 01/424kn 420 Cijena: 2,50 Tisak:

TISKARA

Orbis

d.d.

367

VITELA

VITELA

—-

DA LI ZNATE

ŠTO O VITELI?

Pretpostavljamovrlomalo inedovoljno. ŠTO JE VITELA?.

VITELA je mliječnazamjenica u hranidbiteladido 2 mjeseca koja zamjenjujekravljemlijeko. starosti KAKAV

JOJ JE SASTAV?

-

Vitelasadržiobrano mlijekoi sirutku prahu, sojinobrašno, mast,glukozu,vitamineiantioksidans. u

'

-

KAKO

SE PRIPREMA

VITELA?

Potrebna količinaVITELE miješase s manjom količinom toplevode (temp.40 50 stupnjevaC), dok se ne otopi,a zatim se doda ostataktoplevode u omjeru 1:7 (jedantežinski dio VITELE i sedam dijelovavode).

o m

-

VITELE Prilikomnapajanja teladi, temperatura stupnjevaC. KAKO

SE UPOTREBLJAVA

-

“

trebabiti35

o

VITELA?

u VITELA se upotrebljava planu hranidbe navedenom prema na deklaraciji vrećiu dobi od 2.do 10. tjednastarosti teladi.

KAKVI SU UČINCI UPOTREBE

VITELE?

Upotrebom VITELE postižuse istovjetni kao i prirasti hranidbom kravljim(majčinim)mlijekom.

ZBOG

ČEGA

SE ISPLATI KORISTITI VITELU?

Zbog njene 40% nižecijeneu odnosu na kravljeg mlijeka.

MOŽETE GDJE VITELU NJOJ INFORMIRATI?

NABAVITI

cijenu1 litre -

I DETALJNIJE

U “SIRELI'"Bjelovar,VelikeSredice11, na 272350.

SE 0

tel.043/272325,

|