Mljekarski list 11-1996

GOD. XXXIII

ZAGREB

STUDENI 1996.

SADRŽAJA:

IZ

-

-

-

-

-

-

-

:

Hranidba kulture

Krmne

Veterinarstvo Gospodarstvo Izložbe Obitelj

i dom

Iz svijeta

_

-—

——

_-_

o

_-

o

o

3

o

--

>

2

s

s

S

o

s

>;

3

s

s

>=

3

>.

————————=? o

vrijednostkrmne i šećerne repe za goveda

Hranidbena

repa vitamina, Općenito, je (krmna) više hranidbu krava a za vo, natrija proiz- cija, magnezija, posebice i naročito tek i (0,3%).

Gomolji kalija Poboljšava uzimanje (0,06%) mlijeka. vodnji malo od razliku teže naročito ako krme za sa repe, lišća, imaju daje suhim, kiseline. oksalne krmivima (pljevom, sjeckaprobavljivim slamom ili kukuruzovinom, i slično) Za hranu Govedo rado morepu. jede krmivima za podan že davati do 30 izmiješanokrepkim repe (tablica 1). kg veće kakloše Veća količina mlijeka. ticanje proizvodnje repe utječe oni voću i maslaca, sadrži: poprimaju jer mlijeka Repa oštar miris i okus. % 13 tvari Suhe Zboglošeg ineugodan hranu davati mirisa i okusa treba repu % Sirovih 12. bjelančevina valove treba nakon % Sirovih vlakana mužnje, uvijek 10. čistima i bez ostataka hrane. držati % 0,1.

Masti 1,1. % krave Uz hranidbu repom Pepeo poboljšavaju % 0,03 i masti se Kalcij povećava mliječnost, postotak % Fosfor 0,03 ali dobiva tvrd bjelančevina mlijeku, maslac. malo suhe tvari. Od Sadrži enerdakle, šedobro davati tvari sadrži više lako treba Repu topivih sasjecuvijek getskih veći koi ima oko 4,2% ili ćera kanu prosječno (saharoze) (usitnjenu naribanu), jer šećera ili 35-42% tvari. Sirova madi zastati mogu suhoj (opturacija jednjaku uzrokovati nadam dobro što može vlakna su pa jerimaju jednjaka), probavljiva da malo tako ori probavljivost ugušenje lignina, goveda. oko tvari repe iznosi a čuvana suhomitamnom 90%, ganske mjestu, Repase ili1,16 hranidbena 0,17 h.j./kg do 4 vrijednost na naj*C, temperaturi stalnoj (2 suhe tvari. od 90%. niže do -2 i vlažnosti zraka h.j./kg *C) Dužim tvari, sirovih 48-56% Od čuvanjem gube hranjive bjelančevina ukupnih mikroba. ili ostalo su prave Tijebjelančevine, spojevi zbogdisanjadjelovanja kom 4 se do dušika čuvanja izgubi 15%, mjeseca nebjelančevinastog (NPNi 20% nakon 6 do 7 slobodne aminokao: hranjivih mjeseci nitrati, spojeamidi, vi) ovisi tla. tvari. Mikrobno što ovisi najviše djelovanje gnojidbi kiseline, vrlo

Stočna

krmi-

dobro

repa fosfora i

u

ima

kal-

malo

se

nom

se

s

na

na

za

a

se

u

u

u

a

>

se

a

a

o

o

Tablica

1. Hranidbeni

obrok

krava

uz

dodavanje

repe

Mliječnostlitara/dan Krmiva Livadno

sijeno

Stočna

repa

kg kg kg

prekrupa krmna smjesa Dopunska sir.

(30% bjelančevina) kg krmna smjesa Potpuna krave sir.

(18% bjelanč.) kg *Za preko 20litara/dan treba dodavati mliječnost 2 litre Kukuruzna

5-7

10

15

20

10,0

10,0

8,0

6,0

20,0

20,0

20,0

20,0

1,0

2,0

6,0

6,0

0,5

1,0

1,5

1,5

za

mlijeka).

306

-

gotove krmne

smjese

1,5* krave (1 kg krmne smjese/ .

-

za

repe mogu čuvanja nepovoljnim uvjetima Otpad korjena haničkim što davati ali treba se oštećenjima, omogućava govedima sirovi, da veći komadi se a repe. kvarenje pripaziti usitne, dobro i da krmivo ovo obično loše silira iako ima dosta je miješa Repa suhim krmivima i lako šećera. Obično stvadrugim daje velikoj razgradivog može doći do burne dioksida i alkohola, količini, mnogo jer ugljičnog i do tvari se fermentacije mnogo buragu akutnog gubi hranjivih iscjeđiva-nadma vrlo teških kiselih efluenta vlai indigestija. njem zbogvisokog postotka dobiti ako se ge. Bolja silaža može Duže krmiva na u o vog čuvanje hrpi doda benzoata. sirovom brzo 0,2- natrijeva stanju nije moguće, jer kao kvari i treba ga i r epa Šećerna 0,3% rjeđe upotrebljava vrijeme uvijek svježe krmivo.

Sadrži više suhe trošiti. Može tvari i šećera ali tako da silirati, krmna suhim i nego repa. Sadrži: pa miješadrugim krmivima, ili

šećerne

i lom

me-

se

se

s

ne

se

ra

u

a

u

se

se

se

na

se

se

s

Suhe

tvari

Sirovih

Sirovih

%

15-20

bjelančevina

vlakana

Masti Pepeo Kalcij Fosfor

1,4

%

1,3

%

0,1

%

1,3

%

0,1

%

%

0,03 šećerne

silažnim

sa

kukuruzom.

upozoriti zemlje naći se mogu pijeska koji ponekad dobro. krmivu, što nije Lišće i krmne i šećerne repe glave

Treba

na

ostatke

i

u

ovom

sadrže

također

12-14%,

oko

vrlo malo

2,0%

suhe

sirovih

tvari,samo

bjelančevina i

repe vrijednost 1,8% sirovih vlakana. nosi oko 0,28 ili1,22 suhe h.j./kg h.j./kg šećera tvari, ovisi oko hra0,13 sadržaju (većinom Prosječno imaju h.j., ima ili nidbena 16,1% uvelike ovisi o prosječno saharoze) kojeg čistoći, vrijednost 64-72% tvari. u krmivo često onečišćeno suhoj jer je zemljom. da kvalitetno krmivo, tvari šećerne repe Stoga, dobije Probavljivostorganske treba skidati lišće i za iznosi oko 88%. r epe glave suhog i već na ostavljati zemlji, Prilikom hranidbe šećernom goveda odmah tovariti i davati prikolice treba biti oprezan visoke konpom zbog ilisilirati.Ako hranu se na hrpi, ostavlja što može biti uzrokom šećera, centracije brzo hranidbenu provrije, gubi vrijednost brze i nadma jake fermentacije buragu, i kvari i kao što poremećaja drugih probavnih to kisele list dobro iznosi indigestije (acidoza), proljevi Repin je probavljiv (83% i slično. i sadrži oko probavljivost organske tvari) šećera.

Može do 3% davati 40 i lom šećerne repe kg/dan, Otpad korjena (reako imati Treba čistod šećerne i pićiglave jesvježi zemlje. repe) ostajuvećoj količini već da sadrži i dosta oksalne kiseline repe prilikom pripreme šećer. To komadići šećerne kod može lako izazvati preradu životinja koja i razni izdanci vrlo kvamože biti i repe (repići) proljev.

Proljev posljedica hranu sastava nečistoće lista ilinedostatka balitetnog goveda. repinog lasta sirovih vlakana, što Sadržavaju: (malo celuloze), da se list Suhe tvari 8-12 % s zahtijeva repin daje drugim Sirovih suhim krmivima. % 1,2 bjelančevina Sirovih vlakana % 1,19 lišću količina u Manja saponina % nije 0,06 Masti opasna po životinja. % zdravlje 0,8 Pepeo % 0,11 list dobro silira, ali ga treba Kalcij Repin Fosfor % 0,03 Silirati i čisto svježeg ubranog, zbog velike vlažnosti treba ga šećera iznosi oko 40% u miješati drugim Sadržaj suhoj Hranidbena

a

iz-

o

a

se

vremena

ne

re-

na

za

u

se.

su

se

na

u

za

u

umu

su

za

se

a

s

tvari.

suhim

krmivima.

307

ESKa

KRENI

Možese računati šećerne

repe

da

sadrže

glava prosječno:

ra, kravama

%

13,0.

tvari

Suhe

vrijednost. h.j./kg tvari,je vode i šećepostotka Ipak, zbogvelikog što

suhe

silaža lista i

ne

treba

visoka

davati više od

20-30

tovnoj junadi repinih dan.

2 10-14 ovcama % Sirovih 13. kg kg, bjelančevina rezancima sirovim Uz hranidbu % Sirovih vlakana 29 repinim očekivati znatno povećanje % proiz0,12. valja Kalcij ali treba računati s nižim m lijeka, vodnje % Fosfor 0,01. masti. mliječne postotkom Hranidbenih 0,13_hi. uzrokom jedinica vode i šećera Velik je postotak i repinih fermentacije kvarenja brzog rezanci Sirovi oni i nusproizvod zanaca mogu repini dugo stoga nakon šećera lako može Prilikom čuvati industriji kojipreostaje siliranja svježi. šećera iz i i doći do otapanjaispiranja pa sjeckanja, vrenja alkoholnog octenog sirovi šećerne repe. sirovi da se repini Ocijeđeni repini preporuča stoga suhe sadrže 6-10% rezanci sušim krmivirezanci tvari, izmiješani siliraju tvar tvari. Suha 15-20% suhe prešani ma. šećerne rezanaca repe sadrži oko 7-9% krmivo sočno u koje cijelosti je Repa i 16-20% masti sirovih 0,5% bjelančevina, vrihranidbenom ističe toliko svojom tvar Glavna sirovih vlakana. hranjiva hrakoliko time što poboljšava jednošću zaostali šećer. rezancima Probavljivost je i nidbenu drugih probavljivost vrijednost tvari iznosi oko 80%. organske krsuhih, teže probavljivih, pa i krepkih što miva, fosfora malo rezanci Sirovi mliječnost, djeluje poboljšava imaju repini kod tek i laksativno Hranidviše životinja. potiče kalcija (0,12%).

(0,02%), ili0,9 iznosi 0,15 bena Feldhofer Dr. h.j./kg vrijednost Stjepan sirovih

kg

rezanaca,

na

a

re-

u

su

ne

se

se

a

sa

se

ne

u

a

KA

ka

c

sidi

Inkarnatka Trifoliumincarnatum L Inkarnatka u jednogodišnje djetespada bila više rasproskod line. nas Prije je vrlo je posljednjih godina tranjena, iako ima čitav niz domalo zastupljena, osobina brih gospodarskih koje, zbog te kulture i mogućnjenih nepoznavanja kvalitetne nosti krme, nisu proizvodnji koili iskorištene uopće nedovoljno dosta riste. U proširena, uglavEuropi je loze. U mevinove nom u u zgoja pojasu i submediteranskim diteranskim krajevii se u šire) pojavljujespontanoj (Istra farme flori kao jedprirodne gdjepostoje osobito i dvogodišnje nogodišnje forme, Od jednogodišnjih vapnenoj podlozi. ima inkarnatka Sredozemlju, djetelina, niHrvatske i područjima zapadnim zinskim područjima Slovenije prednost i nad nekim Vrlo lovica i jednogodišnjim djetelinama, proljeće (ožujak). je rujna) kao ozimi to naročito i dobro međuusjev. jednouklapa prikladna zelenu i ozime krmu, može Inkarnatka smjese sijati kasnoljetnom godišnje i silažu. Odličan roku kolovoza, prva pojepredusjev sijeno polovica (druga -

a

u

se

ma

na

u

u

u

u

u

se

u

se

,

za

za

308

=

—-—

A

———

__——_——

ore

—_—_——————

S

ZAUNUTARNJUIVANJSKU DRUŠTVO DIONIČKO

RRMIVA

TRGOVINU, INDUSTRIJI

ZAGREB,

IZ

SVOG PROGRAMA

PROIZVODNJU JOINT

-

STOCK

UPOLJOPRIVREDII

Co.

- CROATIA

45, HRVATSKA GUNDULIĆEVA

NUDE

VAM

Potpune dopunskekrmnesmjese I

*

*

Univerzalnu i janjadkozliće dodatnu

hranu

PRELAC

HALMAC Mliječnu zamjenicu

*

Starter i gorower

*

SUPER

*

Krmnu

-

za

*

dopunsku

krmnu

smjesu

krave

*

janjadkozliće i

smjesu mliječne za

muzare

sa

13

ili19 %

krave

i

sirovih

proteina

junad

sadržajemproteina(SP) najvećegproizvodača RhonePoulenc

1! sintetske

suncokretova 40% 33% Sojina sačma SP, sačma SP;repičina sačma SP; 65% 15% kvasac 40% dehidrirana lucerna 15riblje brašno SP,posije SP, SP, 19% SP. 45%

98% DL Sintetske zaštićene aminokiseline: METIONINi 98% i

kalcija (Belgija)

*

telad,

smjese telad, janjadkozliće

za

Izvori

*

za

i

za

visokim sa Proteinska_krmiva aminokiseline za od preživače (Francuska) *

sa krmivima miješanje biljnim

za

I fosfora

od

L LIZIN

Chemle vodećesvjetske kompanije Tessenderlo

s fosfora i 18% Monokalcijev fosfat (MCaP) najmanje 22,7% kalcija

18% Dikalcijski (DCaP)s najmanje

fosfat

Stočnu

kredu

-

vapnenac

s

najmanje

38%

fosfora i 25%

kalcija

kalcija

vitaminima Premiksibogatemineralima, predsmjese ISILAC MLIJEČNAZAMJENICAZA TELAD *

i

dopuštenim

dodacima

-

PRODAJA:

tel.

KRMIVAZagreb, Tomićeva 3, 275922, hraniti telad ISILAC? Zašto mliječnom zamjenicom

Fax

434-826

i ISILAC Hranidba jejeftinija sigurnija nego mliječnom zamjenicom kn i je litara mlijekom.

Cijena jednog kilograma ISILAC- 8,7 potpuno 8 z amjenjuje Telad i mlijeka. hranjena mliječnom manjeugiba manjepoboljeva. azamjenicom teladi

PROVJERITE

I UVJERITE

SE!

309

o

o

s

<

>

so

Rs

>>

PEREIRA DIE 3

=

-

sjaj. boju izgubi proiz- teško biljne grama. upobez 2,8je gnoja stajskog vodnje dovoljno i za zelenu se u čistoj Uvjeti gnojidbu 3,6 trebljava uspijevanja kulturi i i smjesama kupusnjačama. Inkarnatka je kultura umjereno t ople kulturi ili do a -10*C, Ako Podnosi klime. vlažne smjesama siječistoj roku u i žitaricama ako su naročito travama i kultivari novi kasnoljetnom pod niže, i dolazi rano krmu za Sušu u proljeće, korijena, sjetve, plitkog zbog snijegom. i crvene od lucerne često i vodu djeteline, ranije zbog poplave potrestagnirajuću a tešveć zrakom, be zapadnim travnjaIstri, krajem posebice korijena Hrvatske ako to pa kim tlima, svibnja, tijekom područjima podnosi, slabije iako za čak i ne duže lipnja. početkom podnosi, ali potraje, doblje oborina Fabaceae treba dosta Inkarnatka u porodici razvoj lakše tlo dobromproljeće, pripada mahunarki. Kulvertikali propusno ili sitnozrnih lepirnjače Prema drenažom forme turne (propusnošću). je Korijen jednogodišnje. i 30-40 velikih tlo nema inkarnatka tlu vretenast, razgranat, zahtjeva. prodire teškim prožive kvrna u simbiozi Na više srednje uspijeva Najbolje korijenu do slabokisele zraka. tlima iz dušik vežu žične plodnim pusnim koje bakterije Jako kotiledone na slaboalkalične iznosi brzo i 6(pH reakcije eliptične Klije Prvi list Dobro alkalna n e samo kisela tla s podnosi. jedsrcolik, je ijako površinu.

7,5). dlakama. obraslom liskom vapno. nom reagira jako i list i ostali su kod nas troperasti Najčešće se pravi Nakon u Drugi, čistoj uzgaja se obrasli dlakama. krutravama, razvija ali i nicanja kulturi, smjesama livelikim rozetu i sitnozrnim brojem uzdignutu lepir(grahorice) pnozrnim lista stova zelenu krmu, sijePeteljka peteljkama. dugim ( djeteline) njačama Lišće što tim duža ozimi kao silažu. ili ranija. sjetva no je je međuusjev Sije što ima tim kraću i je ilirani a može peteljku stabljici (ali sjetvi postrnoj jari, sivozelene Liske bliže roku tome glavici. cvjetnoj rješenja). bolja postoje sjetve dlakave, srcolikog usječene Ako se oblika, boje, kolovozu ozimi kao žilu. usjev uz sije središnju formira veliku iste nakon godine sjetve, iliviše ispuako manje okrugla, je Stabljika rozetu pa samog povoljni lišća, i meka, kod mladih do zeljasta iste biljaka, može njena jednom jeseni još i lišće uvjeti, iz na i visoko tjera ili nodijekojih visoko podijeljena ispasti, jednom 40-70 cm dvaput Naraste bočne grane. najčešće takav U usjev proljeće pokositi. ranije vrlo puvisoko, ovisno razuvjetima i povoljnim veliki stabljika, broj tjera U i do 90 cvatnji punoj iz rozete. i nojcvatnji sklopu vijenosti i odrveni nakon ogrubiIz stabljika cvatnje rano Ako ukusnost. busa, (ožujak), proljeće sije pa joj jako smanjii formira zime, manji ovisno tijekom Sredozemlju gustoći sklopa, razvijenosti a niže rastom, su izdužena Cvat veći koje (2s tabljika broj je s tabljika. broj tjera U takvim i cm glavicu. cvjetnu manju imaju glavica duga)valjkasta 4) (3- karakteristična više treba forme. kulturne sjemena. sijati uvjetima boje, 5 roku Norma forme s mesnatocrvenom (druga bojom optimalnom sjetve Postoje ili1525-30 tamnood forme kg/ha, je kolovoza) ranije polovica koje glavice, dok boAko forme 18 crvene koje sije smjesama bijelom kg/kj. boje, čistu u odnosu sjetvu, glap rednosti Cvjetovi najkasnije. imaju glavica jom ovisi o vrhu. odozdo količina vici prema predviđenom Cvatnja sjemena otvaraju i vremenu načinu upoovisno o u 10-14 dana i uvjetima udjelumasi, i radu više, traje tlu. te roku autogamna rabe, i sijačice iza sjetve je Oplodnja temperaturi. tlo Ako 2-3 dubinu velikim je (bumbari Sije stranooplodnje udjelom suho, treba ga povaljati i laganim pčele). sjetve razbiti zatim kolutastim s plitko mahunica valjkom, Čahurasta jejednosjemena zrelom valjanjem. uspostavlja karakterističnim koji kapilaritet šiljcima grubim vremenu tla ovisi o obrada Osnovna sive do smeđe Sjemenka je boje. stanju, ratilima obrade, kojima oblika, malo spljošpredkulturi, bubrežastog krupna, izvodi tla. ali i izvodi, Najčešće tipu purpurnom tena, žućkastosmeđe boje 25-30 dubinu priStaro Predsjetvena sjajna. sjemedobije prevlakom, većinu

kultura,

a

u

sustavu

zrna

s

u

s

u

u

se

1000

i

žutosmeđu

mraz

a

u

u

na

za

raz-

a

-

s

nom

su

u

cm.

na

s

u

s

u

na

za

na

se

ona

u

u

su

u

su

se

a

u

u

o

cm.

se

a

u

se

u

o

crvene

za

u

su

su

u

se

s

se

na

u

o

s

o

o

se

cm.

na

a

se

u

se

se

o

s

cm.

na

310

o

o

tla treba

plitka, vrijeme je potreba sitno Ako krmom. nom žitarice usitnjeno. poravnatoi je Najčešće daju obrada kasnu na tritikale i alise mogu dodaobavljena jesen (raž, pšenica), treba i ti i i proljetnu sjetvu, grubu pripremu kupusnjače (repice, ogrštice dr.). obaviti u kasnu ranoproljetnu sjetvu Sastav bi se da što smjese o dređuje gnojidbu, vrijejesen, jemogućeranije i način ali se tom uporabe, slučaju proljeće posijao usjev. i mijenjaju omjeri sjemena.

Smjese tla. Budući da inkarnatka osnovici Gnojidba i 5 je repica ogrštica (3 kg/ha) kratko nakon lepirnjača, vrijeme nicanja prispijevaju zelenu za za ranijeskidanje kvrna (3- tjedna) korijenu pojave naročito dobre krmu, zelenu su za žične One dušik bakterije.fiksiraju kojim gnojidbu, i rano 4 jer prispijevaju daju Prema dušika tome, veliku masu, opskrbljavaju biljku. nakon može se njih sijati treba dodati kod stočni ili sjetve, razvoj kukuruz, sirak, kelj koja druga mladih oko 30 Fosfora se kultura gotovo biljaka, kg/ha. roku optimalnom sjetve.

120-160 O 80-100, Takva urod 30-50 zelene daje kalija kg/ha. t/ha smjesa daje ali i ovisi preopskrbi može i više. kalijem, fosforom, inkarnatke mase, Smjese zimljavanje i usjeva. malo suhe repicama ogršticama imaju Ovisno načinu i vremenu o tvari oko 2,5 surosjetve, uvje12probavljivih tima te načinu i vih i oko škrobne 7-10% uzgoja uporabe, bjelančevina 18%),Budući da dolaze rano kao i otlu te količini i rasporedu oborina, vrijednosti. inkarnatka može travrlo su sijati smjesi skidanje, prikladne postupno i westers vama, obrok zelenom krmom. najčešće talijanskim uvođenje woldskim i ljuljem, diploidnim poliploinkarnatke odnossa idnim formama.

Takve Smjese žitaricama, regenesmjese westerwoldskim no i 2-3 otkosa urodom od ljuljem (10kg/ha), još riraju daju zelenu krmu masu ili 60-80 zelene t/ha mase. osiguravaju ukupno 15 do silažu. Ako ranije skidaju, cvatnje S inkarnatka može ljuljevima smjesi inkarnatke tlu ili svježem uvjetima i Za sijati ujesen proljeće.proljetnu dosta oborina i uz gnojidbu dušikom, westerwoldski sjetvu prednost imaju dobro lju- ljuljevi i a regeneriraju, dijelom za ljevi, sijeno diploidni kultivari, pa osiguravaju poinkarnatka, još ljetni zelenu krmu su poliploidni kultivari, jer rast (2otkosa) koji iskorišćuje većim lišća masi. U sočniji, udjelom zelenu krmu ili Tako sastavsijeno. takvim inkar3 smjesama sije manje treba intenzivno duljenu smjesu gnojiti natke isto toliko i (15- kg/ha s jemena) šikom ili (organskim mineralnim).

Smjesa Te nakon sjemenaljuljeva. smjese košnje i ako 20 inkarnatke, žitarice, ljulja treba grahorice, intenzivno prihranjivati dobro razrijeđemože dati 80-120 t/ha gnoji ili da brzo gnojovkom KANzelene mase, ili40-60 t/ha zelenu regeneriraju. om, krmuili silažu otkos 5prvi proljeće ijoš Također može ozimom roku 8 t/ha trećem i sijati pa sijena drugom, ili s ali i sa četvrtom sjetvegrahoricomgraškom, otkosu, žitaricama.

Poznate landsberška su (50inkarnatke sa 60 inkarnatka 10 i 15 Smjese žitaricama, grahokggrahorice, kg kg/ ricama i kositi se ha mogu i istarska ljuljevima talijanskog ljulja) smjesa ( 30 zelenu krmu već 10 i3 raži, krajem t ravnja kginkarnatke, kg engleskog ljulja tritikale i Ova s tijekom čitavog pšesvibnja kg/hasmiljkite roškaste). druga iliozimom čak zobi nicom, a se pšenicom smjesadajejedanotkos, dalje U prvom te Takve masi u početkom lipnja. porastu napasuje. smjese zelenoj 14-22 suhe % oko 2,5oko surovih 2,3 smjese i maju tvari, sadrže probavljivih bje3% lančevina i oko 8-11% škrobne probavljivih bjelančevina (ovisno vrijedi 8-12% škrobne nosti. Škrobna sastavu) vrijednosti. vrijednost povećava povećanim udjelomljuljau inkarnatke kod smjesikaoisa Proizvodnja sjemena starošću iako imamo odlične usjeva. zanemarena, je uvjeOsim navedenih te zato, a i vrlo dobri rezultati, prema smjesa, potrebapostižu krmi mogu dodati i kulali svim Za druge područjima. proizvodnju će kakvoćom ture količinom zadoinkarnatke treba biti i koje sjemena cvatnji a za naročito u poVoljiti potrebe,prispjeti uporabu dozrijevanju (kraj svibnja, prema

biti

a

tlo dobro

kada

ono

osnov-

u

kvalitet-

za

se

za

za

u

me

u

se

na

-

se

a

a

samo

za

u

a

a

s

o

vremenu

za

se

u

s

za

u

s

za

se

u

se

na

u

u

za

s

a

se

s

u

za

za

se

se

nom

mase

za

u

se

u

u

za

sa

a

s

o

se

s

nas

se

ma

na

se

ne

u

u

u

311

.

—

“<

—-

a

a

ggo—

nakon

gramoxon), (reglon je vrijeme, lipnja) toplo U tom dana do tri Istru i Sredozemslučaju karakteristično za kombajnira. pet cijelu znatno žetva U kontinentalnim gubici sjemena lakša, je područjima, zbog lje. takvu Uz kakvoća a i povećana. manji, dozrijevanje, cvatnja jeprodužena vlage nešto mogu ( oko s klopu rjeđem tehnologiju lipnja) (početkom oluje kasnije kod nas 15 već mogućeje sjemena) kg/ha glavici. koji klije usjev jakopovaliti od sjemena može kvalitetnog postići prinose zrele inkarnatke i vršidba Košnja do 1,2 t/ha, pai više.

0,8 Vrlo dobri rezultati se pobiti dvofazna.

Zvonimir dr.

Prof. ili Štafa tretira para zreli stižu ako usjev suho

četak

i

i

dikvatima

što

a

su

u

a

u

se

ZU

Enselelri raški;

ZAGREB,

hi

Tomislava

TrgKralja

tel. 01/432143,

19

272703

fax: 01/431803'

Samo

kod

nas

pakiranosjeme možete doblU original

IZVOZIMO | UVOZIMOTE PROIZVODIMO, PRODAJEMO NA VELIKO| MALO;

312

4

o

E:

3

=...

sate

3

-—

>>

dd

eterinarstvo“ 2 .

VA

saa

Pobačaj

-

abortus

Pobačajem istiskivanje iz maternice ako ploda prije roka, je ili ako ploduginuo nijesposoban izvan maternice.

Ako preživjeti je istisnut i ako plod prijevremeno je izvan sposoban živjeti maternice, ili porođajjeprerani prijevremeni. može biti poPobačaj pojedinačna ali može biti i java, istovremenih kod metna na pobačaja većegbrojaživotinja, nesreća, udarac,pad tlo, ako su one u opejednakonepovoljnim nestručno obaranjenpr. prije i u Životinje uvjetima. racije, dugotrajnonapornopješamogu pobaciti svim bređosti. na razdobljima čenje (tjeranje sajam),nepriPrema uzrocima kladan i se pojave, pobačaji dugotrajan jako transport, velike skuu i nemogu podijeliti dvije tjelesno naprezanje, gruba rektalna bređost na pine: stručna pretraga zarazni i ako razŽivotinje pobačaji, kojeuzrokuju drugo. mogu pobaciti Oni se ako za se vremena, ličiti mikroorganizmi. pokisnu hladnog opet na se vodi ili ako u se pobačaje dijele koji pojavljuju kupaju hladnoj kao samostalna bolest i na pobačaje napajaju većimkoličinama prehladnekih su vode.

Dosta uzrok ne zarazkoji popratna pojava čest pobačaja nih bolesti i to ona raženu (bruceloze, trihomonija- jehrana, kojasadrži i otrovne ze, vibrioze), glavnicu, preslicudruge nezarazni su uzropa pljesniva, upapobačaji, koji biljke, smrznuta, različitim kovani i hrana. rena štetnimčimbeniopćenitopokvarena cima. Ti se uzrokovati i komogu čimbenici podijelitiPobačajmože veća i ličina na melaunutrašnjevanjske. sačme, koma, repičine Među uzroke i se: se, pounutrašnje džibre drugihindustrijskih ubrajaju visoako se u nježnakonstitucija plemenitih pratnih proizvoda, uzimaju hormonalili ako su koproizvodnih većim količinama pasmina, poni poremećaji, kvareni.

Avitaminoza A također nepravilnosti genitalje nih organa, tumori za orgasusjednih predisponirajući čimbenik pobana. i a ostalih viOpćenito, pobačaji čaj, važanje manjak nastaju zbog u tamina kao i nedostatak smetnji evoluciji maternice, zbog (B,C,E,K), mineralnih tvari materhrani. u zidu u prisutnosti brazgotina maternice okolis nice,sraštanja obično tri dana Životinje pobacuju ili nom stiu regresivnih promjena nakon štetnih čimbenika, djelovanja maternice nakon jenci težih upalnih ali nekoliko sati nakon već ponekad i procesa.

Pobačajinastaju zbog Pokatkad štetnog d jelovanja. prođe iz maternice i krvarenja zbog torzije i više vremena do pobačaja. pojave pupčanog tračka.

Od važno Kada u mjesto čimbenika vanjskih pobačajuslijedi prvojpolovici obično prozauzimajumehaničkiinzukti, bređosti, jekompletan, se

naziva

-

-

313

"

Pokatkad

kod

pobačaj.

Umjetni plod životinja (potpun) i iz to izazvati želi U pobačaj, životinje bređosti polovici prvoj posteljicu. ili bi znakova nema razloga. koji nagovješćivalistočarskih zdravstvenih izazvati u treba pou dok se prvoj pobačaj drugoj Pobačaj pobačaj, lovici bređosti. određebređosti najavljuje polovici znakovima: nim mliječnažlijezda Uzroci poumjetnog poduzimanja i počinje nabubri izlučivati mljezivo, kada biti različiti: bačaja iz stidnice se mogu a žilava cervicijedi zabređa pa zbog životinja bila premlada krava u Ako kalna sluz. je bi kostura ne mogla nerazvijenosti pa pobacila, popri- normalno mlijeko laktaciji ako zatim je plod, iznijeti Kada ma pobačaj značajmljeziva. deformirana se pa ženke zdjelica trudobiva životinja kasnije, nastupi da će u porodudoći može očekivati i normalnom kao dove porodu pri ili do preuskog zbog komplikacija, Ponekad se istisne sama poplod. porođajnog puta. koštanogdijela i otežanporođaj. javekomplikacije izazvati Pokatkad popotrebno je Pri kasnijimpobačajimazaostaje i u bređosti, s tadiju bačaj kasnijem pa jepuerperij produljen. posteljica, iz mau npr. slučaju krvarenja Nakon kompletnogpobačajaproplodova b roja prevelikog ternice, životinja običnopovoljna: je gnoza kod životinja, zbog ležauniparnih komizbaci

-

ozdravi

zabređa

i nanovo

i

i

bez

se

izvale

rod-

p oroda, zbog njaprije komplikacija plikacija. ili zbog osteomalacije, zbog nice, i može životinja upale maternice, bređosti. uginuća plodatijekom ili a ostati jalova, privremeno trajno i može izazvati mehanički, se može uginuti.

Pobačaj odnosno Nakon i medikamentozživotinju pobačaja, biološki termički, treba redovito maternicu se lije- no. Kod krava, njenu pobačaj najsigurizaziva čiti. (istiskivaenukleacijom nije radi Prilikom svakogpobačaja, prežutogtijela. njem) treba a ventive izolirati, životinju Dr. dezinficirati. i StjepanBanožić mjesto opremu Ako

dođe

do

Smrt ploda u tijekubređosti U u

plodmože uginuti bređosti, tijeku maternici.

Uzroci

tome

mogu

biti

maternice maternice.

plod

ne

može

izbaciti

iz

različiti, primjerice preranom Kada u stupnju plod ugine uvrnućematernice, infekcija hrani, a se uzroci i resorbira, bređosti, mehanički potpuno drugo. posteljice, u maternici kad naNakon ostaje uginekasnije, uginućaplodanajčešće do i se maternica se doći M ože raspada. pomalo pobačaj, jer stupa poi vode stezati na drugihtjelesnih podra- resorpcije činje (kontrahirati) tikao pa tekućina, nastupamumifikacija. žajuginulogploda stranog doći do zatim da se No mase djelovanja Može jela. ipak događa i i do maceracije fermenata kada ternica ne kontrahira napokon plodugido sekundarne otvori maternice ne pa se ne, plod infekcije, jer grlić ili se počinjegnjiliti. zbog uvrnuća dovoljno jer veoma

u

ao)

kada Mumifikacija. se, na plod ugine u mjestugdjeježivotinja i bređoležala srednjem kasnijem stupnju preko noći,na podu ispod sti i ostane u a stidnice maternici, regresivne može naći veća količina na teku bez s kostima. promjene njemu pri- gnoja,pokatkad manjim sutnosti do muili u bakterija, doćiće Opće stanježivotinje je većoj mifikacije.

Mumifikacija nastaje naj- manjojmjeriporemećeno.Životinja 4. do 6. češćeu kravatijekom Čim se tijekom mjeostaje trajno jalova. seca bređosti.

Uzrocisu uvrtanje bređosti pojavi gnojni iscjedak, valja veterinara maternice, kompresijapupkovine, pozvati ć e koji pregledati obrana od i utvrditi uzrok. prevelikog brojaplodova, životinju i niz čimbenici drugihštetgenetski od se nih Nakon Liječenje sastoji enukleacije pojava. uginuća, počettikom (uklanjanja) procesa perzistentnog žutog mumifikacije, životinja i s od maternice tiska i jela nemirna. jajnika ispiranja slabije jede, postaje da bi uklonili se Znak može biti i dijelovi maceriranog pouginućaploda Kod malih i i ploda. preživača (ovaca javamljezivaizlučivanje (sekrecija) i se koza) Životinja ne životinja drugih obavlja mlijeka. kasnije očituje carski i rez način na znakove ali ispražnjava poremećaja, vlasnik maternica. U taj mada se težim slučajevima običnoopaža tijekom bređosti se trbuha nema, ne pa Mumiceracije ploda liječenja obujam povećava. ekonomski ficirani krava može životinja nositi 3 do iskorišćuje. plod 24 krava se mjeseca,jer dugo vreAko Gnilenje ploda. plod ugine mena Kada ne tjera. bređost potraje prije vremena ili za za porođaj pak od dulje normalnogroka,vlasnik vrijeme a u poroda, bakterije nj treba veterinara da utvrdi pozvati kanale ili dospiju pukroz porođajne uzrok tojpojavi. tem će krvi, nastupit njegovognjise unesu u se u lenje.

Bakterije munajčešće Liječenje sastojiuklanjanju maternicu kod iz bilo prilikom pomaganja mificiranog ploda maternice, ako zahvat se radi ili carskim teškog rezom. telenja, taj lijekovima i antinestručnone poštujući načela Maceracija.

Maceracija je enzimat- sepse i sepse. Tako unijete bakterije ska bez i 6-12 sati razgradnja uginulogploda gnjilenjatrulenja već Pod i prisutnosti bakterija. utjecajem nakon uginućaploda (ljeti prije) meki fermenata 24 se za dijelovi ploda se uzrokuju raspadanje, koje u masu se sata u kojoj u visokom Pri raspadaju kašastu stupnju o konča. nalaze se se stvara kosti.

Maceracija najčešće trulenju a smrdljivi plin, kod susreće ovaca, rjeđekod krava, obujam plodase veoma povećava. koza i drugihživotinja.

Maceracija Zbog stvaranja plinauzrokovanog u breu nastaje drugojpolovici oko tijeka raspadanjem ploda maternici, a uzroci isti kao i kod su muse đosti, zadah. rodilje širinepodnošljiv mifikacije. kraPosljedicamaceracije Gnjilenje plodanajčešće jekog ili va. intoksiplodaje kataralna gnojnaupala su Posljedica gnjilenja i stamaternice, kojase katkadproširuje kacija septikemija Opće rodilje. u Veoma ili njenu okolinu. upadljivi nježivotinje projejače slabije znak trbuha togoboljenja jegnojni iscjedak mijenjeno, obujam povećan, iz i se stidnice, kojitraje tjedne mježivotinja teško kreće,postaje sece. lako se a zatim Iz Naročito opažaujutro, bezvoljna, prestaje jesti.

Kada

315

"o

-_--—

o

—

2

s

Kasa

| 1

,

p loda, gnjilog vađenja prljava stidnice cijedi antilokalno i se Bez mirisa. liječi ispire ternica tekućinaogavnog pose bioticima. ne injekveterinara daju Antibiotici može životinja moći dana nekoliko kroz u istisnuti gnjili plod,pa je potrebno cijama mišić, potrebi što (naravno, pomoć uzastopce prema stručnu zatražiti prije i nai Često se ako drugilijekovi). rodilja daju poremećajduljepotraje, kon se ostaju rodilje život, spasi što ugiba. ih ili vremena jalove, trajno pa dugo Prilikom treba glavnoještoprije nakon liječenja izliječenja potpunog a to ukloniti gnjili iz maternice plod, iskoristiti. ekonomski kroz porođajne se može učiniti puDr. carskim Banožić rezom. ili teve Stjepan operativno, se

ma-

Nakon

mutna

-

Gra

O

nNo

Hrvatskoj u mlijeka proizvodnja Stanje ipotrebna potrošnju buduću postojeću i promatrana kroz list na (nastavakMljekarski2,4,5,7,8,10) samo nost odmilijardi 5,5 je 5,2 potrebno mlijeka proizvodnje Revitalizacija 20% za a kroz bi se više nosno jedinica, hranidbenih provodila govedarstva daleko prostočarske 2 faze: veće postizavanje ali po suvremenim načelima izvodnje, 1990. razine do stanje a) sadašnje na i s hranidbe ekstenzivnog prijelazom na i godine b) povećanje europsku proizvodnju. intenzivnu od 300 I p/c godišnje (poglavi potrošnju zorno bi se ta Da prikazala tvrdnja stanovnika). hrane stočne potrošnje racionalizaciju pomoguće proizvodnje Pretpostavka ću prikazat proizvodnje treba na intenziviranjem se temeljitidomaćim glavito na Dio mlijeka. proizvodnje su primjeru resursima hrane koji procijenjeni. mioko sa na koristi u stočarstvu se 4,4 mlijeka proizvodnja Ukupnagodišnja što ostvareno dana krmnih i 60 dana 305 suhostaja jedinica,je lijarde laktacije 1990. godine. energije sljedećukoličinu zahtijeva ll.3.050 1.732 I. kod Za konačnopostizavanje predviđenog (K.J.),proizvodnje I, I i IV. 9.150 1 II: 6.100 u godišnje mlijeka |, stočarstvu ukupnerevitalizacije cilja 6.100 i 9.150 | “Goveza i ovčarstvo (poCaputu, svinjogojstvo, (govedarstvo, i za peradarstvo) povećanuproizvod- darstvo"): -

-

godišnje Proizvodnja krma

KJ.

Uzdržna KJ. krma Proizvodna Ishrana u suhostajuKJ. KJ. Ukupno+ (10%) K.J. po mlijeka kg.

Utrošak < Zs:

| 1.732

3.050

6.100

9.150

1.830

1.830

1.830

1.830

866

1.525

3.050

4,580

640 3.670

640 4.395

640

640

7.760

6.070

E

—..jŽjjjjŽŽŽjjjj___—_———————_

2,12

1,44

1,0

0,85

316

——

—

oš

nt

adi

Prva stočarska izložba “Molve 96" s aukcijskom prodajom rasplodnih grla Ministarstva

pokroviteljstvom i šumarstva poljoprivrede Republike u Hrvatskog Hrvatske, organizaciji i opcentra stočarskog selekcijskog održana kolovoza 12. ćineMolve, je Molve I. 96. izložba stočarska Pod

Izlagačeposjetitelje prigodni govor načelnikopćine pozdravili Ivan Kolar i mr.

Zlatko Dominiković, te dr. Ivan Majdak,savjetnik predVlade RH. Prvom sjednika i

su

uz

nagradomnagrađeni

su:

domaćinstava Gregar Virja junicu DINU za 500,00kuna, besplatkrava, kojejeosigurano no umjetnoosjemenjivanje.

Poljoiz Molvi Đuro Tuba za prvotelku služba i veterinarska na privredna kuna od Jelenku općine 500,00 usluzi svim je poljodjelcima.

Molve,diplomaHrvatskogstočari centra izložbu odabrani Za ovu šampisu: skog selekcijskog Gumex onsko zvono farma, od 5 simentalskih kolekcije junica, kravu Đuro iz Repaša za Šadek dana u 305 čijih jemajkiproizvodnja Ružu kuna i diploma HSSC, 500,00 iznosila 3.645 laktacije kg mlijeka, Mirko iz M. Grede kravu za Šikulec od 6 simentalske kolekcije prvotelki kuna.

Vilmu, 500,00 od dana 3 u 200 su pasmine, kojih naturalne 2.857 Većem brojuizlagača (20) prosječno laktacije proizvele uručili Sisu 2 ul. kontroli nagrade predstavnici kg mlijeka, 15,3 18,6 rele i dana 1 u 300 drugisponzori. laktacije kg mlijeka, 3.406 i vrste kg mlijeka, su domaćih Izložene druge životinja. od 7 ostalih krava simenkolekcija talske dana su u 305 i U okviru koje pasmine, izložbe organizirana je 3.651 laktacije proizvele kg mlijeka, aukcijskaprodaja65 rasplodnih od krava iz zem. te 5 u kolekcija čijih junica, je majkiproizvodnja kontrole. iznosila 4.663 305 dana laktacije kg Na 52 su mlijeka. aukciji prodane Iz svake od kolekcija trojici proiz- junicepo cijeni od 8.352 11.500 vodača i su dodijeljenetreća, druga kuna. i a prva nagrada, proglašena je šaming StjepanBrlek, dipl. pionka.

Kod

115

nalazi

se

310

-

Vesna

iz

za

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

321

——————-——

Druga stočarska izložba Gorjani 1996. Županije laktacije kg osiječkoorganizaciji semlijeka, ranjske, Hrvatskogstočarskog bacentra od 4 krave red-holstein služlekcijskog Selekcijske kolekcija be Županije i oposiječkočija prosječna pasmine, proizvodnja 8. dana iznosi 6.481 ćineGorjani, u 305 rujna organizirana je baranjske laktacije kg 2. izložba stočarska (uzsudjelovanje mlijeka, stočara iz svih županija), dijelova od 5 red-holstein kolekcija junica Ministarstva pod pokroviteljstvom iz uvoz čijih Njemačke, pasmine je i šumarstva poljoprivrede Republike lakdana 305 u majkiproizvodnja Hrvatske. iznosila 5.564 mlijeka. kg tacije i su uz Izlagačeposjetitelje prigodni tri iz svake su po Uručene nagrade govor načelnik općine pozdravili i to: po kuna za kolekcije, 200,00 d ožupan osiječkoGorjani, i kao i natuski gosp.

B. i otvorio treću drugunagradu, Knezović koji je baranjralne su mnoO nagradekoje dodijelili izložbu. stanju govedarske proiz66. na gi Županije sponzorinjih gopodručju vodnje Vedran vorio iz Prvom su: je Hrabak,dipl. ing. nagradomnagrađeni HSSC. Branko MIza Jakopović junicu Na imade 7.929 područjužupanije i + LEVU,400,00 500,00 kuna, diplood se krava, čega umjetnoosjememom HSSC, ili 85%.

6.730 njuje Zdenko iz Beketinaca Zdravčević Pod kod tretmanom 382 selekcije kravu kuna i za ANUŠKU, 400,00 1.149 se domaćinstva uzgaja krava, diploma HSSC, i te 445 junica ženskogpodmlatka.

Ante iz Ivanovca za Za izložbu odabrano: Kujundžić je kravu kuna i diRUMENKU, od 5 simentalske 500,00 kolekcija junica ploma HSSC, u čijih pasmine, jemajkiproizvodnja 305 dana iznosila 3.876 Ivo iz Koritne kravu za Josipović laktacije kg kuna i namlijeka, PANDU, 400,00 specijalna HSSC. PANDA od si5 krava grada je proglašena kolekcija prvotelki zvono mentalske Šampionsko je pasmine,kojihje proiz- šampionkom.

M. iz Gumex iznosila do u I. kontroli gosp. uručio Devčić vodnja 15,8 farma MiHSSC a Zagreb, diplomu 16,9kg mlijeka, od si5 krava E rnoić, ljenko dipl. i ng. kolekcija prvotelki mentalske iz Ausuvoz iz pasmine AndrijaPetreković Valpova, I. kuna kravu JAGODU diza u čija trije, jeproizvodnja mlijeka i 400,00 kontroli iznosila do mli13,5 18,3kg ploma HSSC, jeka, iz Ivanovca za kravu Božidar Vukoje od simentalske 6 krava kolekcija ŠARULJU, 400,00 kuna i diploma čija pasmine domaćiuzgoj, jeproHSSC. dana laku 305 sječnaproizvodnja Na i su izložbi iznosila 4.766 predstavljene druge tacije kg mlijeka, vrste domaćihživotinja. od 5 krava holstein-frisian kolekcija prosječna StjepanBrlek, dipl. ing. pasmine,čija proizvodnja U

u

305

iznosi

dana

6.489

-

-

-

-

-

-

-

-

—

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

322

——_

—;

kvaMogućnosti proizvodnje u rasplodnog povećanja broja promet cilju R. litetnih krava u u 2.421 komad. materijala Hrvatskoj preostaje linearni trend od sljedećem razdoblju izračunati Naprijed Prema 2.725 komada godišnjem izvještaju Hrvatskog potrebnih junica (tijekom centra 1995. za 25 teoretsku u selekcijskog godinu, godina) početku znači vodi: se 304 Kada bi tako uvoza pod selekcijom potrebu junice. i to ne bi bio bilo, poseban problem.

MB krava komada 32.408 a) Prema selekrečenom, materijal pod Z krava 10.281 komada b) danas može ne u recijom sudjelovati montu nacionalnog ili govedarstva koje komada 42.689 ukupno krava 1995. g. od 336.000 za kobroj mada treba kvalitetnih 53.760 odnosno 6.830 evidentiranih to 18,63% krava, kom. za stado komada.

278.247 reselekcijsko vlastitog jest dakle dolazi će mot — ukupno nedostaje Tijekom razdoblja koje valjat 46.930 komada narodno za “Z" transformirati u MB “A" goveselekciju darstvo kvalitetnih i za 25 sa junica. selekciju godina 18,63% da trend izvan doOvaj podatakjasnogovori (brojka statističkog ljetopisa) biti ne mora 25% od tada 445.000 može napretka već ići brz, seći predviđenih To krava i steonih ili 111.250 kogeometrijskom progresijom.ćemo junica, iz 2020. kada mada. vidjeti stanja godine, Porast 42.689 111.250 sa komada na očekujemo sljedeću situaciju: kroz 25 od se trendom godina od 445.000 osigurava krava 25% u selekc. a) oko godišnje.

3,5%povećanja Tijekom 111.250 krava u selekciji dinamici u godina, želje85% postizavanja 89.000 koncepcija nog broja nećeići već 3% uginuće linearno, porast 2.670 i prema stanjupotrebama nacionalnog 86.330 ostaje u i u gospodarstvaproizvodnji od teladi mlijeka 43.165 čega muške mesa. proizvodnji teladi 43.165 ženske i rasMogućnostproizvodnje uzgoja 60% od 43.165 rasplodno sposobnih i na na plodnog početku kraju čini samo materijala 25.899 komada recimo i 1996. bilo bi razdoblja, kvalitetnih krava. tj.

2040., približno: Za 111.250 komada tada predviđenih 42.689 krava MB krava u za 16% remont selekciji potrebno od iZ 17.800 remont a za početne godine selekcije je osigurati junica, 75% koncepciju 53.400 nacionalnog govedarstva junica čini 31.970 teladi (sada) od 333.750 samo (16% komada)ostaje 3% 954 teladi uz uginuće 8.099 komada remont stada za van i za

“

-

-

-

uz

-

selekcije,

odnosno

ostaje manjak kvalitetnih 45.301 15.418 junica.

15.418 Ovakav trend da upravo radi pokazuje i uz ostale čimbenike u toga proizvodnji 15.418 u Od teladi,daljnji uzgojmože kravi u po predvidivi prosjek proizvodnje 60% što čini najviše (upitan postotak), 2020. bitiveći od ne može godine 3.157,3 9.251 komad od litara rezultat i B C junica navedenog broja (kao prosjeka A, 9.251 remont za 42.689 odnosno sustava 2.500 4.000 | i 7.000 | junica matičnih krava treba 6.830 po kravi). junica ostaje od muških čega: ženskih

30.836

teladi

od

-

319

s

2

vrlo

su

disku-

Ona

agrara. utvrditi i

će se, nadamo

se,

uskoro

će kojima propise donijeti

—

>

s

omogućiti mjere provedbu programa a u okviru ponjega stočarstva, razvoja sebice govedarstva.

pretpostavke čimovise o mnogo odnosno tabilne, u ioko državnoj politici posebice benika, Navedene

o

za

Deneš,dipl. ing.

Stjepan

se

————<.<xXX<x<<——————

a

ISPRAVAK

o nv 193019391950 1961

KUKURUZ

a

1971

1991 1995 193019391950 1961

DJETELINA

1971

1991 1995

518000 436000 541000 522000 488000 354059

886830 405400 1326430 1697400 2387533 1735058

59000 34000 140000 75000 53000 35047

217950

RK 1.71 0.93 2.45 3.25 4.89 4.9

3.69

0.24

86740

460660

45 4.19

362870

226546 129749

3.81 3.7

čitaoci!

Poštovani za stranici 287 su lista na 10 U podaci objavljeni netočni broju Mljekarskog i kukuruz djetelinu.

Točne podatkedajemou prilogu.

Uredništvo

|

PROIZVODNJA

TRGOVINA

—

—

a

EXPORT-IMPORT

ROVIŠĆE, Žabljak bb 43212 Tel:

STOČARSTVO: i stoku za stol za hidraulički papakakopita čišćenje stojnice operacioni krupnu vrste za stoku krava napravu veza) teljenje (2tipa)stajališta (3 sve ležišta za štale slobodno držanje dermo pojilica tipove sisteme hranidbene automarske izgnojavanje stijene ostali sitni stajama potreban pribor GODINE! 2 PROIZVODE ZA SVE DAJEMO GARANCIJU *

_*

*

*

za

*

*

*

za

*

*

*

*

-

*

320

ZA

OPREMU

PROIZVODI

*

878-034

Tel/fax:

043/878-059

u

*

mirnim

zadovolje prevrihrane uzete za živanjem ranije 500 koza same Mužnja mužnje. jeme a sve u 9 se ukupno obavlja navrata, oko 2 sata. traje nu,

nego

se

nove pomoć Mužnja obavlja zahvasustava mužnje konstrukcije trenu se u nanošenja ljujući kojem kao i u čaše sisne na samu sisu, uz

se

pranje, Capri-ispirač sisa. cijuiispiranje jet Složiv mužnje. vrijeme

dezinfek-

služi za

za

Jednostavna

i brza

montaža.

čišćenje.

Optimalno izrađeno za muznu Specijalno Caprilac

instalaciju

prije skupljati Naravno, vremena, same mužnje,štoiziskuje treba ne ali se jer ipak isplati, i samog dodavati a gnojiva slamu, vrlo malim u bude u količinama Sisnačašica EXIT RAPID za staji mužnju.Inače, male ovalno, travu svaki dan na novom koze težine, ugodno Prozirna, pasu dodatnim u se kočenjem ruci, pristaje što pak regulira vakuuma. pašnjaka, dijelu u se praksipokajer pregradama, aktivira trenu sa zalo da odnošenja sise, odjednomcijezagađivanje vakuum ventil kojiisključi ugrađeni logpašnjakakozjimgnojivommože ulaska u na čašiprilikom zraka, sisnoj utjecati konzumiranje negativno tako da se sama na trave. mužnjaobavlja kozu. vrlo za ugodan način od Sam se mužnjesastoji proces EXIT RAkoza Kvotum u koza u dio produkcije staje kojisluži uvođenja mliiznosi 800 PID kao kg otprilike mužnje,kapastaji sabiralište prije i od koza. s 200 citeta oko su 4,3 jeka, postotkommasnoće Ondje smjeod postotkombjelančevina 3,4. štojepostalo neophodštenejasle, koze nim za u staji zbog toga što IR. S. ANTUNOVIĆ dodatnu ne prehramužu dobivaju treba

koze

sa

Kontra Klauw

-

Novost na tržištuza dezinfekciju papaka, zamjenjuje formalin |

je proizvod karaktera kojemujecilj spritivnog Kontra

klauw

preven-

ječiti

ponovnu

teladi

i ovaca.

kod

infekciju papaka Osim toga praksaje 325

mama

——g

pokazala

se

tika

klauw

da

s

kontra

zamjenom ubrzava

antibio-

negativnogdjelovanja zdravlje. nema

ozdrav-

ljenje papka životinje.

Kontra

Klauw

na

Kontra

je proizvod vodikova Glavnu peroksida. ulogu stabilizatori i igraju kojinjeguju dok sama ujednozaštićuju papke, je i dudezinfekcija brza,djelotvorna i iz goročna, proizilazi sastojaka baksamog peroksida kojiuništava i viruse.

Proizvod terije, plijesni Kontra Klauw dodiru ne u s peče otvorenom i ranom, nego je čisti time ubrzava njenozarašćivanje. na

bazi

Klauw

sadrži

antiobiotike, imunitet na a njegaje isključen, kod raznih ujednojenajdjelotvorniji kao infekcija papaka, primjerice dr. i MORTELLARO Proizvod

ne

dodaje kupku i a dezinfekciju papaka nogu, može i i p o nogu prskanjem donjemdijelu On neutralizirati po papcima. može nastalu antibiotike i na rezistenciju time ubrzati ozdravljenje. se

u

Nakon

za

ozdravljenja, kupka Proizvod Klauw stvara s Kontra na zaštitni sigurnoće spriječiti papcima novu u pesloj(coating)kojemuprisutni infekciju papaka. roksid na duljevrijemezaštićuje Za na podatke engleskomjeziku od ponovne Kontra papke infekcije. obratite se na telefon: klauw stvarna formalina je zamjena bezmirisan i 9931 497 Firma kojijeujedno biološki SCHIPERS, 382017, aktivan svaku na Van Nizona razgradiv, ostaje ime gospodina Berkel, a zemska. vanjskupromjenu temperature, redovita

Stg.HandelsbevorderingBenelux Kroati& FoundationCommercial Relationship Benelux Croatia -

-

5038

HE

Nederland Tel. +

UKOLIKO MOŽETE

Fax

Tilburg 013

5369991

TRAŽITE TRGOVAČKOG

SE OBRATITI OBAVJEŠTENJA.

326

-

NAMA

PARTNERA U BENELUXU ZA SVA POTREBNA

Izhrvatskepovijesti Osnivanje pučke seljačke stranke završilo

što godine vladadvadesetogodišnje razdoblje uskoro i vine bana a njeKhuena, iz stranke Narodne gove seljačkog hrvatstaleža, dijela najbrojnijeg već rodila 1904. se skog naroda, Ta stranka stranka. nova politička je u raznajvećeuspjehe postizala dva između a svjetska doblju rata, i danas s nešto promijepostoji nazivom.

Naime,33njenim i novinar R ADIĆ godišnji je Stjepan politolog 22.

24 suistomišljenika sa prosinca HRVAT1904. osnovao u Zagrebu, SKU PUČKU SELJAČKU STRANKU. bilo Povod neza je tajdogovor onodobnom “Sjedinjezadovoljstvo kao i pohrvatskom nom oporbom" Hrvatske — — poljodeljske slovanjem dodatak za uređivanje kraju j e Uputa i vodio banke osnovao kasniji kojuje Za stranke. čitatelja (organizaciju) BAUdr. Ante zagrebački nadbiskup neke misli lista ćemo našeg izdvojit od 10 ER. Burna trajala je rasprava ali i za su za najvažnije povijest, koje do 21 sat sati navečer, prije podne shvaćanja. našadanašnja oko kada su se konačnosložili promisli naglašava: Jedna od osnovnih sutrasu nove koji stranke, grama Pro“Hrvati su od starine te idanas dan tiskali u 10.000 primjeraka. imali, Time čas u gram državni imaju, je prvi zaplijenio posebnusvojudržavu". od odusud HPSS no postojeće državnopriznaje nadodvjetnik, je toga našao ubrzo i stao mou se Habsburške uređenje program pravno da se i diali kućama mnogihseljačkih raditi, obitelji narhije,“ćenastojati živi na koliko Hrvatske. čitavhrvatski narod, ljem državu i uredi u svoju ujedini okupu, stranke HPSS Program i to i zakonima sa svojim uredbama, našli tekst o na osnovu programa onakvogmišljenjadržaCjelokupni vi i zakonu o o smo u knjižici “ŠTO HOĆE HRVATpravu, i vjeri, vladi, kako SKA u se PUČKA SELJAČKA STRANKA?" očituježivotu slavenskog i slavenskih iz sljedeća tri s se puka mislilaca, koji Program sastoji misao i skladno misle i osjećaju, Osnovna a Š to načela, dijela: pukom i obzirom Stranka na sve s u g ranama hoće potrebepuka pojedinim i Kako stranka naroda". uprave Povjesničari pišu će državne čitavog što hoće kako S. raditi za ono a na Radićpredlagaopreus(Metoda), je Nakon

se

1903.

327

X

mm_a

na trijalistički trojstvo Monarhije pristojbe; zahtjevopćina, da i odrediti se uz se čin,štoznači austrijsku može rasprodaja posjeda mađarsku državnu i od 500 ozakoniti osicjelinu ustroji većeg jutara, slavenska neke u vidu satreća, cjelina, nesreća, guranje protiv prirodnih Sve do mora podunavskefederacije. općinama država moupravnim po1918. da davati smatrao svotu u za četka Radićje gospodarskepotre_Mosavezu unutar treba osnovati ravnopravnom be; jedno državno hrvatski i iz sav kao i u narhije vijeće narod, onaj poljodeljsko županiBosne i i kotarevima.

Dalmacije, Istre, Hercego- jama ima za razvine, najbolje uvjete svoj U i crkva" se “Škola odjelu zahtijeva hrvatske povoj.Tajsmjertadašnje uzornih i kotaropćinskih osnivanje litike AUSTROpovjesničari nazivaju skih na poljodeljskih gospodarstava KROATIZMOM. osim Program je ima urediti se pokojima praktična smatrao da Srbi i SloHrvati, toga ljodeljska predlažu poduka.

Vjernici venci surađivati radi morajupolitički za svoga svećenika biskupu župnipostizavanja boljebudućnosti. ka. Treba ukinuti sve a župne daće, Za Hrvatskonagodbu proodrediti župna općinaće župniku “da smatra Hrne zajamčuje ugarsku stalnu plaćuu novcu. gram ni vatskoj dovoljno državneosebuj| na da spomenemo a i pokraju, opći nosti, gospodarstveni, prosvjetni litički “Za hrvatski sabor biobći narodni zahtjev: napredaksprečava". narodne svi da mađarska raju zastupnike domaći Strankajezahtijevala i vlada načela iz ne punoljetni (21god.) poštenisvoji izigrava Nagodbe, bez razlike na porez, da ih a prema služu cilju gospodari potrebi mijenja bu i izu smislu hrvatskih intenapose školovanje obćega financijskih U saboru virinema resa. prava. bornoga lista. Pravo ima se zakonom sva manjine Program zahtijeva građanska urediti i se: slobodu za zajamčiti."

Podsjetimo prava sastajanja, pisa- “virilisti" i su i velikaši, biskupi epiširenja nja, tiskanja, knjiganovina, lako izosmo mnogo “i smetati ne a skopi. natoga čovjeku nigdje stavili iz programa, moramo domu". ne u “Na priznati ročito njegovom da HPSS na ovoga zakone već se je početku koji tičuživotnih potreba imala ima narod dati stoljeća ravno mnogih naprednih naroda, privolu i danas ne na ideja koje gube svojoj pojedinačnimglasom (referenduvrijednosti. mom)".

U o p rograma dijelu poljodeljstvu “Za prvo se utvrđuje: seljački poljostalež ima se stvoriti deljski posebno Dok se pravo. seljačko poljodeljsko takvo imadu ne stvose pravo stvori, riti zakoni ovim odreds posebni bama".

Navest ih ćemo skraćeno: na prilikom prodaje posjeda dražbi, ima sestre pravo općina prvootkupa; od pravo nemaju braćetražiti dijepr. love s zemljišta; prijenos posjeda TREBARIJEVORRADICR na obaviti mora se KUĆA RODNA STJETANA roditelja djecu

na

na-

bez

|.

o...

.-

-

-

+

328

-

—

m_m.

s

a

-

sz

—--

i RADIĆ, RADIĆ, knjiž. publicist Stjepan je Ideolog brat, Zagreb stariji Stjepanov (1868.-1919.), i GalJozo STILIĆ, književnosti, etnologpoliprofesor veleposjednik izdado 1904.

On od 1900. dovo tičar. je "DOM" list hrvatskom za vao Ivanec ŠKRINJAR, seljaku kapelan Fanjo i te razgovore pri- StjepanŠIMUNOVIĆ, posjednik nauke, tajstalež da po u prviputa povijesti Hrastovica pravljao na pozornicu. Bogdan ŽAGAR, trgovac Ogulin stupi javnupolitičku Prečec DraganTURK, agronom novinar Ivan Zagreb GMAJNER, Tomo JALŽABETIĆ,seljak Đurđe-

stranke

bio

Antun

-

-

-

-

-

-

-

-

vac

|

4 LIST HILELA SELJAKJ

dr.

Svetozar

KORPORIĆ, novinar

-

Zagreb

LJUBIĆ, Virje posjednik ki ZA dr. Ante RADIĆ, književnik Zagreb | ZRALGOVOR NAUKE IZDAJE+UREDJUJE STANKOVIĆ, knjigovođa Vojislav M4 DFANTE RADIĆ — Zagreb PREDPLATA-SEZaSTOJANOVIĆ, ŠALJE pravnik Juraj UPRAVI: BOMA:ZAGREB: greb Ante ŠLEGEL, stranke zvalo se “DOM Novo svećenik Martijanec glasilo Trnovitica novinar Luka Hrvatske novine seŠAŠKI, pučke glavne Prvi stranke". u dr. izašao ljačke je broj BenjaminŠUPEKIM, odvjetnik 1906.

5.

Sisak Zagrebuu srijedu,prosinca “VJERA U lozinkom izabran pod poznatom poglavni je Presjednikom I SELJAČKA SLOGA".

BOGA On na RADIĆ. kretač je toj Stjepan do dužnosti ostao sve svojeprerane i smrti nakon ČlanoviPrivremenogglavnog tragične beogradskog HPSS. odbora 1928.

8. kolovoza atentata, odrstranke Prva od 21 člana skupština javna Privremenog glavPopis 21. stranke danas sljedeće, odbora već siječnja žana se je nog već starinskoj seu kući u i.

1905., knjiobjavljujepovijesnim rijetko HraSIMUNOVICĆA u ljaka Stjepana gama, pa ćemo im ovdjedati postovici svega imei Petrinje.

Mrzitelji kraj novnu počast objaviti njihova i tu su i onodobno kućusrušili skupa hrvatskoga na, zvanje mjestoživljecrkvom sa zems obližnjom župnom nja: Hrastosravnili 1992.

Nakon ljom ViroviIvan BARTOLOVIĆ,obrtnik za bilo se mnogo pa je zborova, vice, tica vođu Radićapisalo: Stipicu velikog Antun Hrvatkao vihor IRGOLIĆ,kapelan Petrovina cijelom “Prohujao je do skom od Rikard Opisu Zagorja Srijema."

KORITNIK,kapelan Grubiši kobne no njegovogvelikogživota Polje smrti vratit se ćemo dr. Milan KRIŠTOF,posjednikLučponovno. |

kraspanie

Peroslav

-

a1

š

|:

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

ko

Priredio:

MARTINOVIĆ, Šumeće seljak lija -

dipl. ing.

StjepanKeglević, 329 P= sai

sn

o

Mali podsjetnik poljodjelskihradova u mjesecu

studenom

“Zbog studeni, kad si krov pod spremioplug, k i štivu zovi pjesmi obiteljski krug" uočavate, nastali kada bilo ni u vrijeme nije ni ali bilo više radija televizije,je kulturnih ljudi.

Kako

odmah

Pišem

ove

ovi stihovi

su

Miholje, koje konačno i sinulo sunce počelo je i se p a grijati biljke sušiti zemlju, nadamo da će jesenska pšesjetva zobi i do ječma, raži studenog nice, biti sretno kraju privedena (amožda to biti i u vam Želim će listopadu). dobru berbu kukuruza,uspješno i ciuz skladištenje otkup pristojnu A iskoristite kukujenu. vi,stočari, dok ima 25-30% u zrnu, ruz pa vlage Time isizmljevene klipove. silirajte u korišćujete hranjivesastojke i inače kao bi oklasjukomušini, koji retke

na

na

glavice pokrivaju loncima, glinenim slamom ili za se sličnim.

Podvezuje Sada za jevrijeme kultivaciju livada, suha vremena.

Endivija jeosjetljiva da ih se i od štobolje prozračiočisti na mraz pa je za zimsku potrošnju korova.

Prazna mjestavalja zasijati treba spremiti na a toplije mjesto, travnim Gnodjetelinsko smjesama. ako zima bit doće nije prejaka, ili mineralnim livade stajskim jite voljnopokriti jeagrilgnojivima. folijom.

Ako imate tada nakon špargu, prvih U vrtu ima slobodne posla, jer opet i tlu mrazova odrežite pri stabiljke nakon ili izva_ površine pooranih ih. Tada orezano šparžište spalite đenih poplodovavaljaprekopati, sitnim i posipajte gnojem zagrnite i tlo za gnojiti pripremiti proljetnu zemljom. i i u sjetvu sadnju.Sjetvu sadnju dosta studenom Dalmacvijeća Ljubitelji imaju posla obavljaju marljivi skrasa se Panonci a mi Ruže svojimmiljenicima. tinci, gledetogaipak visinu od 40 cm, a na imamo malo mira.

Jeste li ćuju preostalo štogod skida i do 20 se da se listovi zagrćezemljom poduzeli endivije izbijele lišće kako Kanto preporuča Darko cm, odnosno Kos-Popožute?Ing.Maja toci. Treba zatim nabaciti 4uz načina: dva grm gačićpreporuča pojei NPK 5 u vežu dine ilise se kgstajnjaka gnojivaomjeru glavice konopcem, hrana

330

ostali

neiskorišteni.

stručnoj poduzimajte radnje u Lončanice prenose sve ako i neke se a tvorene jednuizostavite, razini, jer prostorije, rezultata. bez ostati ostale a mogu se Zalijevanje smanjuje, orezuju.

Jesenska vrimnogo Sada je voćaka sadnja je prestaje. prihranjivanje od i proljetne. uspješnija I ng. drveća grmlja. jeme sadnje oko vino s mlado Vlasta vinarstvu U kuće preporuča Ljubešić otočite “Tri mušketira" Ako l ovorvištj. dodajte posaditi taloga. jevrenjestalo, ove U i božikovinu, kvasac. će jer podrumu selekcionirani nju,šimšir kau vrt.

16-18 oko bude neka život unijeti “C, biljke zimzelene toplina Vinoko bi tiho još trajalo. vrenje i znamo, U voćnjacimavinogradima, čestitamo najveći blagniste gradarima ukoliko se obrade doba tla, je se Martina sv. će čija biskupa, kao zeleni dan, na pokrov, odlučili trajni smrti slablažene 1600.treba i unošenjegnojiva.

Biljkama 1997. viti sljedeće godine. dale. Tko godišnjica nam vratiti ono su će što Priredio: novi “ili voćnjak vinograd podizati novce. i uložiti Keglević, i ng. dipl. se Stjepan velike će naradit 7-14-21.

za-

se

Sve

na

-

Selo ima budućnost obi-

ovojnašojrubricinarodnim o dosad smo uglavnompisali čajima dana. iz davnih onima Ovoga puta novim pićemo ispuniti naš prostor hrvatskim tanjimakoja stojepred kao i u prijateljskoj i selom seljacima držaBAVARSKOJ, slobodnoj zemlji Savezne vi unutar RepublikeNjemačke.

29. od 18. do U rujna Zagrebuje “BAVARSKI 1996. svečano održan p od simpozij održanje šumarstvo, U HRVATSKOJ", u okviru naslovom TJEDAN — RAZVOJ — RURALNOG bavar“Dani su s kojega organizirani PODRUČJA | OBNOVA _ SELA, U s naske poljoprivrede". sela Mačkovac suradnji obilascima i Krašić. i za šim Ministarstvom poljoprivredu da našim čitateOsjećamodužnost koja “ruralni", objasnimoriječ ljima u se jer čestopojavljujejavnosti, hrvatske nemamo riječi. prikladne naTa podrijetla, riječ je latinskog “rurare" stala od koja,prema rječMirka niku znači“živjeti Divkovića, baviti se na gospodarstvom" selu; bila sva “Ruralno" zemlja, bi,dakle, U

o

331

2

—

>

>

o

——

—

>

i cijeli šume,vodotoci, njive, putevi selo i u krajolikkojem postoji žive seljaci.

U uvodnom

jepozdravu veliko znaJANKOVIĆ tej naglasio s čenjeza Hrvatsku suradnje prijateljskom zemljomBavarskom,koja borila za se međunarodno naše prii odmah s velikom znanje priskočila i i pomoći, materijalnomznanjem, tehnikom i iskustvom.

Nastručnim točka na za sve zahvate u uspješne obročito je važnanjenapomoć u sela i poljoprivrednu proizvodnju. novi sela od razrušenih okupatora, nismo u Takvognečeg Hrvatskoj čuli kao i svih sela su za koja vrijeme 45 godina.Tom obnovom bave se vladavine bila zanemasocijalističke Parlament i ali o ne Vlada, seljacima i rena Ministar zapuštena.

Janković smijuništa bez odlučivati seljaka. kako se sela obnoviti na složio valja bi bilo kada bi se ne Najgore ništa racionalni ali kako trenačin, pritom u ovome odlučivalo!

Valja naraštaju ba uzimati obzir i u i ekotradiciju misliti za buduće generacije! te to u i loškezahtjeve, uključivati ministarstva treba zainteresirati u s različitim stručza Ljude gradu druga “U odakle su hrzavičaj njacima. bogatstvu došli, različnosti je ČOVJEK BEZ vatskih JE BEZ ne se ZAVIČAJA ČOVJEK prostora možemo jednako takav bila sklon a uz ponašati", je, izražaj DOMOVINE, je počivelike zahvalnosti Bavarskoj, zla. završ- njati Mnogo je mnoga društvena misao treba uraditi na selima da na se što našegaministra. toga i vrati: otvarati život održi, o ndje pa i Razvojruralnogpodručja u selima iz pogone poduzeća grada, obnova sela u Bavarskoj veliki za nova zainteresirati kapital O temi dva su kanagovorovoj govorila poduzetništva, izgraditi ceste, nika iz Alfred dr. i Bavarske, SCHUH lizaciju, vodovode,ambulantu, trgoBavaring.HolgerMAGEL, voditelj vačkeradnje, banku,poštu,prostoske uprave ruralni za Prvi za obrtrazvoj. je rije mladež,dječjevrtiće, dao opće podatkeo Bavarskoj koja ničkeradnje, izvidjeti mogućnostza se 70.550 km? na i ima seoski itd. rasprostire turizam,šport Uopće od 10 stvoriti neštoviše milijuna stanovnika, rečeno, seljacima istovrijedi visoko industrine kao ali u je gusto naseljena života uvjete gradu, a bavi se sela. jaližirana, poljoprivredom oplemenjene tradicijom samo To 7% stanovništva. je ipak Vlado BIČAPredsjedavajući skupa, seljačka zemlja.

Prosječna veličina NIĆ, ministra pomoćnik oduševljeno 18 ima a 50.000 posjedaiznosi ha, zahvalio se Schuhu te i za g. riječi sela.

MinistarStajalište Državnog dodao: u “Nama Hrvatskoj potrebni stva za i prehranu, poljoprivredu šuSLOBODA su | SKLADNI RAZMIR, odraz i marstvo,što je javnog VOJ SEOSKIH PODRUČJA". da “ZEMLJA IMA mišljenja, jest Dr. AKO H. da u BUDUCČNOST POLJOPRIVREMagel upozorioje je DA IMA sela u BUDUĆNOST". To jepolaz- Europiprisutan sa općibijeg 332

ministar

Ma-

sasa

a

I

de-

mnogih, inicijative, partnerstva poduzeti gradove ali U se zaustavi. ta profemokratizaciju, izgradnju Bavarskoj pojava dobra sionalnih ne smavolja kadrova,jer više stanovništvo seljačko da se ono samo Predlaže očuvati ipaknijedovoljna. njuje,jer će Radnu u od i uopće ruralna Hrvatskaučlani europsku prirodu područja sela".

“Obnova iz Obnova mora proizlaziti zajednicu uništenja. i a moraju glava srdaca, stručnjaci za biti obnovu svoj Hrvatsko na puni žara misionari, gledanje 20.000 U Europi se sela obnavlja posao.

15.000 od u cijeloj Njesela, toga PUAnte referat Glavni i 2.000 u podnioje Država Bavarskoj. mačkoj Miobnovu za minii obnovu: u LJIĆ, Odjela voditelj potičetajrazvoj i nistarstva i starstvu za šumarstva. poljoprivrede poljoprivredu prehranu, zauzima Ruralni u sekprostor Hrvatskoj jeposeban šumarstvoustrojen base 80% raznim s tor površina, poljoprivredom drugim kojisurađuje vi oko a kao za su stanovništva, naselje45% što Uprava upravama slaba. Pedeset nost godinamargije financije, komasaciju, graditeljstvo, sela uzrote s raznim (zapostavljanja) istraživačkim nalizacije školstvo, i osikovalo institutima. jesveopćuzapuštenost Naglašenaje neophodi lokalnim sas na duhovnog romašenjematerijalnog potrebasuradnje i savezii sa raslojavanje, života.

Postojidaljnje moupravnimopćinama radnih nema a u na a ma mjesta. gradovima seljaka,štovećibrojljudi oko obnovu u selu mora se podinastoji Državnapolitika uključiti svoje kostvoriti INMora sredine. se gospodarstava zanjaobiteljskih životne 2ima danas s dobrim SUizgledima jih TEGRALNA MEĐURESORSKA time ulazimo sela U obnovu 3.000. iz Ministarstva vođena i po.RADNJA, vodi na da se ona jednome mjestu znači: (riječ “integralno" ljoprivrede svi ostali čimodakle se uključuju povezivanjespajanje,ujedinjavai benici Sve te se, mogu pristup dakle,integralni djelatnosti nje). iz izvori sredstava te ostvariti novpartnerstvo, poglavito međutim, A. Puljić Baali treba iz državnog cem je državnogproračuna. proračuna, izrazio veliko na ali osloniti nalaziti i priznanje varskoj druge ulagače, sela obnovi te zase u U i na se učinjenom samopomoć. Luxemburgu Bahvalio sela na iz da se pomoći širokogrudnoj obnovljenih je pokazalo obnovi koraci u varaca. došlo 80% u Naši prvi više državnublagajnu i Krašić. u selima se Gradovi se Mačkovac poreza. morajuuključiti čine biti i selo u moraju financiranje grad HrDorica ŽAGAR, planer, i ng.

Dipl. biti kao MUŽ i ŽENA. Građani moraju radi u Munchenu,prepovatica koja i vodu da čistu svjesniji plodnotlo, da se u i ntegriraju projekte ručuje dati hranu samo zdravu mogu seljaci i pružaju stanovništva želje l okalnog ako oni čine da a zemljadiše, receopćih specifična rješenja, jer ćemo svi se ne ugušiti. zemlja diše, nema. pata i da

treba

sve

da

se

-

-

-

Govornik

sve

osobito

skoj,

to

preporučuje lokalne postizavanje

i Hrvat-

Drugi nas

već

kako

pokazali međuresorska postoji

referati

su

kod su-

333

i

počelaje junica od sredstava nabavljenih Svjetske banke. se Proširuje uzgojpovrtlarskih kultura: krastavaca i paprike,

radnja, jer podnijeli: KRANJČEVIĆ iz Ministarstva za urei đenjeprostoragraditeljstvo, Maja ŠTAMBUK iz Instituta za društvena dr. Zdravko iz ŽIVKOVIĆ istraživanja, Zavoda kulturne i spomeza zaštitu ničke dr. Melita MIHALJEbaštine, VIĆ s Pedagoškogfakulteta u OsiStanislav te ŠTAMjeku, dipl. ing.

BUK iz Zavoda za zaštitu okoliša. su

ih

Jasenka

Obnova

sela

feferona.

sa

Obnova

stošenja

ide

nakon

20

ratnih

pu-

obnovljen je seoski dom i crkva. teško Seljaci prihvaćaju promjenunačinaživota. sporo

-

su u stručnjaci Muzejskom Jezuitskom Zana u prostoru trgu Prva obnovi sela i “SELO | o izvješća našeg grebu postaviliizložbu načelnik dao KRAJOLIK" za s o usopćinu Krašić je fotografija svojim da će Tiskali tom na su I LIJANIĆ r ekavši zaštiti području.

Matija pjesima staru sela u “Dolini kardii vrlo s tim slikama jezgru toj katalog poučnim zatim urediti vodovod i kanatekstovima. nala", Ovdje ćemo prenijeti donimisao s mudru lizaciju, provesti komasaciju, izložbe, kojujejedi izrekao Sir Alec te nom jeti prostornigospodarski plan, Guiness,(enoko međunarodne ceste nastojati glumac): gleski prema Bregani.Načelnikopćine “San čovjeka je modernog u županiji, Vrbje Brodskoodseliti se iz sela u nalazi selo Mačkovac u se grad, kojoj posavskoj da to selo ima 9.000 ha bi kako imao priopćio je kasnije priliku 446 stapovršine, poljoprivredne odseliti se iz u selo." grada i 115 domaćinstava novnika od kojih čista 92 mliPriredio: poljoprivredna.

Otkup selu. u jekaje jedinoposlovanje StjepanKeglević, dipl. ing.

Bavarski

Obavijest o nagradnoj igriproizvođača mlijeka Dragičitaoci!

Vjerujemo primijetili broju nagradnogpitanja. da

Ranije

smo

da

ste

pisali da

će

10

u

lista

Mljekarskog

višenije

bilo

nagradnaigrazavršitibrojem sa

9.

Uređivačkog časopisa zadnjem komisiju obaviti 3 učiniti To do 15. će člana, izvlačenje koja nagrađenih. ćemo studenog da s tim datumom jerpredpostavljamo možemo zaključiti prijemodgovora.

Na

sastanku

će Nagrađeni O

biti

utvrdili smo

odbora

pismenoobaviješteni o

nagrađenimaćemo pisatijednom u

od

danu

i

od

mjestuobjavljivanja nagrade.

narednih

časopisa. brojeva Uredništvo

334

“Vašlije

stradalih

prometbio bi još velik nim nesrećama, broj brzu da su očevici i danas pružili živ ne a i odgovarajuću čekali pomoć, kola sirenu će začuti kada strane sa U masovne hitne pomoći. svijetu i vi već možda ćete motorizacije u biti sudionikom sutra nezgode ćete ima Što učiozlijeđenih. kojoj

Od

svih

smrtno

u

niti?

nePrvo,nemojte“izgubiti glavu", obuzme dozvoliti da vas pamojte U ili strah. nika mnogo slučajeva učiniti dok ne dosta možete toga stignestručnapomoć.

široko prisvoja otvorena, usta, odvucite s žrtvu opasnog Drugo, usta otvorena na unesrećeljubite a ako u mjesta(automobilplamenu), daha u i upušite puna nog četiri se na jesigurna mjestugdje nalazi, brzom slijedu. nakon Ako nije toga ostavite je. Micanjem ozlijeđene počeo disati, nastavite upuhivati osobe možete moguće jojpogoršati i pro-svakih 5 sekundi zrak otprilike "u Ako dakle, kralješnice. je, povrede li mu se koš grudni vjeravajte je komorate već micati, izbjegavajte micati. Ako ver osiguravajte počeo jest, liko to moguće većasavijanja god je slobodnim. mu dišni put i udova. ili tijela okretanja*vrata, Nyo od Ako sve u redu s stanete da već je disanjem Najbolje je ozlijeđenome krvaonda -.-.)...... i iza sa sai ga svojim prvogtrenutka, provjerite glave izvlačite ua izravno odmah ri li.Ako —.... rukama pritiskrvari, pazušnih jaispodnjegovih —. nite na akata ranu. ma. bočNikadanemojtepovlačiti mmm —.. no! komad neki Uzmite pretkanine, —. stavite nekoliko na diše li da korak ga složite puta, Slijedeći provjerite je —.»,.

Pridlanom. i odmah ranu Ako ne snažno pritisnite diše, unesrećenik.

— zaudok ne se sve tišćite krvarenje Nemojumjetnodisanje. primijenite osoba dok ili ne leđa. te na ga žrtvu preuzme stavi, čekati!Polegnite vidkola. Ako nema iz ambulantih kakvo straima li u ustima Provjerite kao no pokušajte postaviti prijeloma, ljivog umjetno tijelo, primjerice bude da tako na rana ili vlastitu krv zubalo povižrtvu kojaga može iznad srca, pa ćei sila teža ukloniti. PoSve to mora se šenome, ugušiti. zabatada mu krvarenja. zaustavljanje olakšavati laganovrat, dignite metoda ni ne Ako ni prva malo Prscivši mu druga glavu unatrag. ruke stisnite mu tima prstiju pritiskom nosnice, pomaže,pokušajte jedne a

o

335

Ć

('

i

mjestima gdje krvna žila stisne kost se na najlakše i tako zaustavi ozbiljno krvarenje. na

onim

na

udovima

Svakako hitne

tome

o

pomoći. šoka

obavijestite osoblje

protiv ruku za Točke pritiska ozlijeđenu Treća opasnostkojaprijeti ozlijenalaze strani đenome se na biti Šok pounutrašnjoj može je šok.

Na i kada sama i tako a za u nogu nadlaktice, preponi. guban ozljedanije tim se vlažna hladna i arnajlakše mjestima pritisnu ozbiljna.

Blijeda, vode odnosno brz i slab u ubrzano disau terije koje koža, ruku, puls, Ako i uz to nemir ili ne nogu. pre_ krvarenje nje, proširenezjenice, od se se vrpca može upotrijebiti stane, zbunjenost ozlijeđenog koji može biti žeđ ili mora znakovi na su tkanine, koja ši- žaliti dovoljno mučninu, roka ilinekakav Ne biti svi (kravata, pojas drugi šoka. moraju prisutni ili te ne povez, žica užad), njenim simptomi dovoljnoje da uočite oko uda zaustaviti krvaneke od učiniti samo u Što stezanjem njih.

Ta se metoda takvom treba i Žrtvu može primijeniti renje. slučaju? poleći ako metode nisu dale zamotati samo ili Ako u deku druge je plahtu. je rezultata. za u Zavoji stezanje posljedbesvijesnom stanju, valja jepolosredstvo kada žiti su u kako bi udahnula na ne slučaju nje je bok, Takav eventualno Niugroženživot. neposredno povraćanisadržaj. krvotok i ako kakva davati ne se zavojpotpunoprekida tekućina smije to biti micati ga može dulje potraje, posljedica povrijeđenom!

Nemojte i ekstremiteta.

Na bolesniako na gubitak sumnjate povredu kičme! koži označite olovodmah kovoj kemijskom Dakako, pozovitestručnu kom ili kada medicinsku dato nečim drugimvrijeme pomoć.Najbolje je ste takvo sredučini netko dok vi postavili pomoćno drugi, pomažete stvo za ono ne stezanje, može unesrećenome. jer ostati tako Dr. Ivo Belan stegnutoduljevrijeme.

I

se

treba

boriti

-

*

Redakcijski kolegij: Ivo dr.

Mirna dr,Stjepan Banožić; Belan; ing.

Božičević, dipl.

Stjepan ing.

Brlek; dr.

Ivan dr.

Stjepan dipl. ing.

Deneš; Stjepan Feldhofer; Jakopović; dr.

Zvonimir Štafa dipl. ing.

Stjepan Keglević; prof.

Glavni | urednik: Čičmak:; odgovorni dipl. ing.

Juraj Redaktorica: Vera Tehnička urednica: Nada dipl. ing. Volarić; Rašpica; Lektorica: mr. Alka DomićCrteži: Božičević Nikola Kunić dipl. ing.

Vlasnik i Hrvatsko izdavač: mljekarsko društvo | uredništvo: llica Uprava Zagreb, 31/Ill, tel./fax: 01/424kn 420 Cijena: 2,50 Tisak:

336

TISKARA

Orbis

d.d.