Mljekarski list 10-1996

2

m

Ri

s -.

>

= M ,

|

“Maksimirski ozimi", novopriznati kultivarozimog graška

stočnog

se Može ozimogstočnoggraška šinama kojima stoji alitada u ozimi" stvoren jena Agropoliježe, jako čistoj kulturi, sijati “Maksimirski dio i fakultetu u Zavodu za specijalnu a u vlažnim nomskom lišće najdonje uvjetima krmnu Takvu u (trule). propadaju stabljike Zagrebu. bilja proizvodnju ima Krma masu miris teško iskoristiti. j e do naraste visokim iskoristi. stoka tipovima jer svu ne Pripada pa je po truleži U 150-200 cm, pa iviše. ali prosjeku jevišeg Budućida jestabljika t eška, graška kultivar odnosu rasta na u oslonac (nosač) postojeći treba i joj meka, zeljasta ima znatno od “maksimirski da ima Od nosača kojeg se da ne poliježe. bijeli" traži ozimost i znatno se visoku lisnu te pri iveliku ali bolje masu bolju grana čvrsti bus, od tlu. kreće nešto kasnije i S vegetacijom u zelenom stanju, kakvoću palatabilnost ali u da za odnosno za navedenogkultivara, ga dostiže uporabu jeprikladan od oko Cvate 5 dana ili te da vremenski kasnije zelenu krmu cvatnji. silažu, ali mu isto maksimirskog bijelog, jecvatnja dospijeva za u uglavnom uporabu tako da se dužemože produžena kada i grašak. nešto vrijeme zelenu krmu za svibnja, Kod nas se za tu svrhu koriste tijekom koristiti različiti ovisno iu o vlazi, polovici lipnja, čak prvoj u vremenu prispijevanja već nosači, prema odnosno suše. uglavnom Dozrijeva nastupu do sve pa cvatnje. vlatanju dana ilinekoliko ozimom s pšenicom i za u nosač zrna se za odličan je Raž dospijeva prva sije proizvodnju ranije, pa otvrdne ali u s već (ogrubi) grašak, klasanju pšenicom. rjeđem sklopu krmu ukusnost i se za zelenu pa izgubi nekoliko Nakon u do koristi nicanja, jesen tjera grana početka vlatanja, krajem tlu iz | više).

U proljeće za rano, nodija pri (2Raž dospijeva uporabu klasanja. su u to dok (dok vrijeme koje stabljike tjera u 5 prvo većkrajem travnja, jegrašak a s ivisinom rasta tek puzajuće, nastupom vrijeme jejošhladno) razvijen slabije viticama se vremena i kultivara U i toplijeg različitih raži uspravne raž. smjesi prati i treba biti čvrst za za hvataju nosačkoji ozimi, ranije graškamaksimirski Cvate u se povećani polovici svibnja. prvoj raži (150udjel uspravan. skidanje sije ima tri grana krupnaružičasta 250 zrna po m?)ili60-120 kg/ha(35Cvjetna i zelene Mahuna 100 oko 100 zrna/m? a graška boje, kg/k.j.) jesitnija cvijeta. (ili 70 ima do 7 U mahuni kasnije posmeđi. kg/k.j.). kg/na ( 60 zelenosive ili sjemenki okruglih valjkastih nakon da raž jede Budući slabije blago zelenosmeđe do s boje pigmentom klasanja, do treba i raži graška smjesu 90-150 1000 zrna teškoje (graorasto). ili s povećanim sijati pohraniti klasanja i ovisno o etaži Vrške uvjetima. za grama, korištenje. graška kasnije udjelom i mahuna zrna zmo broj imaju sitnije manji Nakon za u proljeće skidanje raži pomahuni. do tritikale cvatnje prispijeva koji početka i rasta ritam s ima od Dobre razvoja podjednaki obične čak jeozimosti, bolje ozimi. visoku ali ozime na Kasnije graškom maksimirski osjetljiv grahorice, je ima tritikale. i kao na veću Tritikale grašak i prerasta stagnirajuću vodu, podzemnu ukusan istoka od masu Zato se ako na lišća raži, duže je duže. sije poplave, traju u ili ga rado jede j oš klasanju. propusnim nagnutim ocjeditim povr-

Novi

kultivar

na

ne

voda.

.

274

u.

—

------

>,

--

Tritikale ima

-.-—

-_—————

i veću

i 150-250 krupnije kg/ha kg/k.j.) od i zato i ili 35-85 raži jepotrebnavećamasa pšenice zrna/m?

(60- kg/ha ali se sjemena, neštorjeđa sjetva.

Sije kg/k.j.)

110 100-200 iznosi 50U Mazrna/m? što tritikale, kombinacijama smjesagraška 100 ili 35-60 ksimirski ozimi s raži i tritikale i _kg/ha kg/k.j. sjemena pšetritikale. u obrnicom zelenu krmu za iskou se g raška Udjel sjetvi je može nutom od m? zrna od po omjeru broja rišćivatiposljednjeg desetodnevlja tritikale. Na 100 zrna i oko pa primjer, graška travnja tijekom čitavog svibnja, 200 tritkale za zrna ili _poranije skidanje 30-40 dana,a krajemsvibnja ili 150-200 zrna silaza (početak svibnja) graš- četkomlipnja p odručja) (zap. ka i 100-150 tritikaleza zrna u Od kultivara treba skidanje žu. pšenice sijati odnosno i ne klasanju početkomcvatnje one kultivare (sorte) koje poliježu iznosi oko 150-200 bus velis graška, što kg/ha kojeimajudobro razvijen ili 90120 kom masom graška sjemena kg/kj.. lišća(Sana,Adriana, S se u i Jako dobri rezultati Žitarka ječmom grašakmože sijati dr). ali i rano su na smjesi, ječam najlakše polije- postignuti Agronomskomfakultetu sa že,pa stoganijepreporučljiva sa sjetva smjesom graška ozimog i Bistra. ječma graška.

Ako se već odlučimo sortom pšenice iliako i imamo sjemenaozimogječma, Važnostnavedenih smjesažitarica se i tome u može sijati smjesaječma graška, novogkultivara graška što j e ali s visoke urode vrlo kvalitetne povećanimudjelomječma u zedaju 200-300 za smjesi zrna/m?

(120- kg/ha lene mase, dospijevaju uporabu do 100 ili zrna i za zelenu krmu rano se sjemenaječmai graška 150 dugo mogu do 100 Što je veća i do 40 dana u kg/hasjemena). upotrebljavati, proljeće. to velik količina za sjemenažitarice,je manji One su jakodobar predusjev i obrnuto. krmnih ali i udjel sjemenagraška Smjebroj kultura, povrća. zelenu sa s za se tlo vrlo dobrom u graška ječmom krmu Ostavljaju stanju. kosi rano, u do i vrekultivara _Maksimirski ozimi vlatanju klasanja Kakvoća menski se skidas vremenom kulturi u u %: poklapa u košenog cvatnjičistoj raži ili za s njasmjesegraška skidanje nekoliko dana uzelenoj dospijeva kasnije. silaža s masi Smjesagraška ječmom dajenešto urode od mase i s niže ozimi smjese raži Maksimirski tritikale. kulturi u čistoj suha tvar 20 ozimom s 15Smjesa graška pšenicom sur.

35 vremenski se na bjelančevine 18 2,3 nadovezuje korištenje 7-10 a za škrobna s tritikale, vrijednost smjese 11,3 prispijevauporabu već u drugom desetodnevlju i koristi se do ili Urodi zelene mase u svibnja kraja svibnja čistoj kulturi Ova se od do 30 50 se utvrđeno početka u lipnja. smjesaza zekreću t/ha, lenu krmu do kultivara Maksimože iskorišćivati počet- cvatnji.

Urodi smjesa ka i 20 a u mirski ozimi i kretali od 30 su se pšenice cvatnje dana, raži zriobi i mliječnoj a s pšenice za silažu. do 50 t/ha s tritikale, pšesmjese Tako visoke urode a vremase, nicom sorte Sana i više 30-60 daje t/ha. menski ili su dospijeva krajem svibnjapos raži Smjesegraška ranije skidane Za silažu se 150-300 i četkomlipnja. klasije završetkom početkom vlatanja zrna ili 35-90 klasapšenice/m? s u (60- kg/ha s sanja pšenicom tritikale,i i oko 100 ili zrna zelenu za kg/k.j.) a u graška (100 120 nju krmu, početku 60 Za zelenu krmu se u zriobe za kg/kj.). sije mliječne silažu.

100-150 Prof. dr. Zvonimir smjesi graška(100zrna/m? Štafa zrno

150

masu

ili 60-90

-

275

2

0

s

i

o

2.

Pa

“Hranidba

tja

83

o

e

+

ripa,

> u

hranidbi goveda

jepoznato, posljednjih vrlo da godinazaboravlja,je krumpir i da ga treba iskorišćivati dobro krmivo i u hranu. On se ubraja kao stočnu sočna i krmiva bundeva), jer mrkva, (kao repa, oko 80% sadrži vode,štodajeposebnu i hranidbi goveda, u zimskoj vrijednost suha i kad su na raspolaganju pretežito krmiva. težeprobavljiva gruba, krmivima ima među sočnim Krumpir suhe prosječno 20najviše tvari, i šećerna samo 1325%, (krmna repa tvari u suhe suhe Količina 15% tvari). ovisi o količini se, škroba k oji krumpiru KO nalazi u dosta ovisno o vrsti krumpira, (tablica količini (10- škroba) velikoj 18% 1). u i Tablica 1. Sadržaj tvari krumpiru hranjivih škroba probavljivih Sadržaj Suhe probavljivih ukupnih Sadržaj bjelančevina tvari hranjivih tvari škroba % % % % Od

davnina

alise

16,9 1,3 19,1 12,0 18,9 14 21,1 14,0 20,8 1,5 23,2 16,0 22,7 1,5 25,3 18,0 24,6 1,5 27,3 20,0 26,7 1,6 29,4 22,0 28,6 1,6 31,5 24,0 i sadrži: Krumpir daje škrobakrumpiru Veća količina Sirovih hranidbenu Suhe Energetska veću vrijednost. iznosi hranidbena DE hi rr LI or vi krumpira vrijednost tvari. suhe ili oko 0,3hij./kg1,3h.j./kg 14,0-22,0 0,20,80,0620-25 1,00,9 1,0 kod 0,1 2,0 preživača krumpira Probavljivost s ima Vitamina u iznosi oko 80-85% krumpiru, malo 93%). (kodsvinja __C. u vitamina iznimkom oko 50% sirovih Od su _ Vitamini bjelančevina, ovise o se s a dobrim s sorti,smanjuju prave bjelančevine sadržajem krumpiru u i lizina aminokiselina čuvanjem skladištu, posebice dužim esencijalnih uz 40-62% sirovih Oko metionina. višetemperature. bjelana Od biti (0,4kalija mineralaimamnogo nebjelančevinamogu spojevi i malo fosfora dušika (0,01%). kalcija (0,05%) 0,5%), čevinastog (NPNspojevi).

276

_--

-

om.

o

m

e

nn

s

i

o

zelene i Krumpirsadrži alkaloidglikoStoga dijelove biljke solanina klice. treba odbaciti i mnogo ne zida, posebice koji je krumpira vrlo otrovan i za po zdravlje štetan životinja.upotrebljavati krmivo.

U ima oko 50 do Govedima može davati sirov se gomoljima krumpira krumpir 220 i soda mg se solanina/kg.

Mnogo više usitnjen.

Bolje je prokuha (vodu lanina ima u zelenim nakon u treba ili da se dijelovima biljke, kuhanja baciti) klicama i do 489 što obradi ili se na ljusci (101 mg/kg), pečenjem, jer taj parom može izazvati teškaotrovanja životinja.načinuništava solanin. solanin inna tamnim i se u Osjetljivost goveda je Krumpir čuva hladnim, i dobro se ne dividualnaotrovanje očituje zračenim skladištima.

Naravno, kod svih Ono treba i od jednako životinja.se može Dužim ga čuvati smrzavanja. i uz očitovati želučanoživčanim čuvanjem, naročitoviše temperature, brzo hranidbenu simptomima: povraćanjem, crijevnim proljevom, krumpir gubi vrijedradom srca nost. ubrzanim (tahikardijom), silirati se za otežanim disanjem (dispnejom), grče- Krumpir i može stočnu i se vima, paralizom, komom,pa uginućem hranu, jersadrži š kroba. dosta Bolje silra nakon ili i životinja.

Svjež, oguljeni krumpir(za parenja kuhanja razliku od i nema ali treba s proklijalog) gnječenja, gotovo računati uvijek Tablica 2. Hranidbeni obroci krava uz davanje krumpira

solanina.

mnogo

mliječnost litara/dan Krmiva

57 10,0 15,0 1,0

Livadno sijeno kg Krumpir kg Kukuruzna prekrupa kg krmna Dopunska smjesa sir.

(30% bjelančevina)kg krmna Potpuna smjesa krave sir. za (18% bjelanč.) kg *Kukuruzna

prekrupa može

se

prethodno

(prosječno) pomiješano i tako

Tablica

3. Tov

može

junadi uz

se

10

15

20

10,0 15,0 2,0

8,0 15,0 4,0

6,0 15,0 6,0

pomiješati davati

dodatak

dopunskom krmnom smjesom u omjeru 70:30 u ukupno navedenoj količini s krumpirom. s

krumpira težine

Tjelesne Krmiva Livadno

sijeno kg Krumpir kg Kukuruzna prekrupa kg Dopunskakrmnasmjesa sir.

(30% bjelančevina) kg *Dopunska krmna

250300

300350

1,0 6,0 3,5 1,0

kg

350400

400-

450-

450

500

1,0 10,0

1,0 13,0

1,0 15,0

1,0 15,0

M

Ih

.b

še

.

*

1,3

*

1,5

*

1,5

smjesa može se | u hranidbi tovne s kukuruznom prethodno ali u omjeru 75:25 (kukuruzna prekrupa ; dopunska krmna smjesa).Tako posipatipo krumpiru i sličnim krmivima u navedenoj količini.

prosječnom

junadi

ukupnoj

1,5

pomiješati može pomiješana

prekrupom, se

277

-——a

a

au

-_.--

m.

>>

a

re

o.

3

s

jn

de

=

--

—

vz

2

s

e

ss

s

sos

3

i

i

=-..---

i

="

I

|

krumpiromprijunadi kazana u tablici 3. Mogu se postizati je dobri rezultati jerkrumpir sadrži tova, Hranidbom iz škroba. u dosta energije i u se tovu pomoći može junadi i tovnih krava hranidbu U goveda t ržne slabije iskorišćivanju krumpira i uz uvoditi treba krumpir postupno vrijednosti. davati privikavanje ga najviše postupno vrlo krmna dan. do 20 15 na je smjesa dopunska Dakle, Davanjevećih kg za goveda potreba zadovoljavanje važna naročitosirovogkrumpira količina, tvarima i uz za na davanje hranjivim utjecati zdravlje može nepovoljno odnosi To na 2 i se poglavito krumpira. goveda(tablice3). proizvodnju nedostatne na a bjelančevine, posebice krumUz hranidbu većim količinama i vitamine. i fosfor) (kalcij minerale treba posvetiti pira,veću pozornost krmna nase i minerala nedostatku može smjesa Dopunska bjelančevina, i u vlastitom dodavati će što činiti gospodarstvu, Njihvalja vitamina. prema dati i ušteodgovarajuće gospodarske u krmnojsmjesi. potrebi,dopuniskoj sastavu de. Možese načiniti u slijedećem da se treba Posebno dnu upozoriti krumpir sirovina: (tablica na stranice) ilizgnječiti, dobro mora sasjeckati uvijek krmna smjesa Načinjena dopunska nastati začepljenje jer inače može krava se u i obrok i ugušenje. uvrštava hranidbeni nadam jednjaka, (opturacija) i tovne junadi na tvornički načinumjesto iznad 20 litara na Kod mliječnosti krmne mlijeka smjese. načinjene dopunske treba kravama još posebno dan, krmnu uvijek treba smjesu Dopunsku 1 krmnu to i smjesu, dodavati potpunu sirovina kao od odgovarajućih načiniti litre krmne smjese/2 mlijeka. kg se boljeposirovine da predsmjesu, treba davati visokose Sirovi to su sirovine koje ne miješaju. krumpir Naime, veliku i kravama a u junicama. gravidnim daju manjojkoličiniimaju Hranidba

silažnog soka, njim gubicima velikim tvari. i s Stoga gubitkomhranjivih dodatak treba siliratisamo uz krumpir krmiva. suhih nekih drugih a

s

tovne

*

SMJESA (predsmjesa)

KRMNA

DOPUNSKA

%

Sirovine

(suncokretova) Repičina sačma M

BENURAL

premiks

VAM

DODATAK

vitaminsko

mineralni Svega

Sadržava: bjelančevina 40,3% Kalcij 3,0% Fosfor 1,8% Ureu 5,3% Sirovih

64,0 32,0

640 kg 32,0 kg

4,0

40

kg

100,0 kg

100,0

(mineralnobiološku vrijednost ili ski vitaminako prilikama, dodaci)kojeu nekim nađu u većim se nakupinama, mogu toksično (urea). djelovati Dr.

Feldhofer

Stjepan

278

n

Ko

—---

-

-

---

>

-

E

---—

s

+3

3

3

3

-—---

—

—-

>

o.

DRUŠTVO ZAUNUTARNJUIVANJSKU DIONIČKO TRGOVINU, PROIZVODNJU UPOLJOPRIVREDII INDUSTRIJI JOINT STOCK Co. HRVATSKA ZAGREB, GUNDULIĆEVA 45, - CROATIA -

PROGRAMA

IZ SVOG

NUDE

VAM

i

Potpune dopunskekrmnesmjese *

Univerzalnu

dodatnu

hranu

PRELAC

miješanjebiljnim

za

janjadkozliće i

Mliječnu zamjenicu

HALMAC

Starter i gorower SUPER

-

Krmnu

dopunsku

smjesu

janjadkozliće i

smjesu mliječne

muzare

sa

visokim

sa

preživače

od

za

13 ili19

%

junad

krave

i

sirovih

proteina

za

sadržajemproteina(SP) Rhone-Poulenc najvećegproizvodača I

sintetske

sačma45% SP, Sojina sačma40% SP;repičina sačma SP; 65% 15% kvasac 40% dehidrirana lucerna 15brašno riblje SP,posije SP, SP, suncokretova

19%

*

krave

krmiva

(Francuska) e

telad,

smjese telad, janjadkozliće krmnu

aminokiseline

za

i

za

za

Proteinska

za

krmivima

sa

33%

SP.

Sintetske

Izvori

i

zaštićene

aminokiseline:

I fosfora

kalcija (Belgija)

98%

DL

METIONIN

i 98%

vodećesvjetske kompanije

od

Tessenderlo

fosfat

Monokalcijev (MCaP) najmanje 22,7%

fosfora i 18%

s

fosfat

Dikalcijski (DCaP) najmanje Stočnu

kredu

-

18%

s

vapnenac

L LIZIN

s

fosfora i 25%

38%

najmanje

Chemie

kalcija

kalcija

kalcija

Premiksibogatemineralima, predsmjese ISILAC ZA TELAD MLIJEČNAZAMJENICA

vitaminima

i

dopuštenim

dodacima

-

PRODAJA:

KRMIVA

Tomićeva Zagreb, 3,

tel.

275922, hraniti telad ISILAC? Zašto mliječnom zamjenicom Hranidba

teladi

Fax

434-826

nego mliječnom jejeftinija sigurnija zamjenicom kn i litara 8 je mlijekom.

Cijena jednog kilograma ISILAC- 8,7 potpuno zamjenjuje Telad imanjepoboljeva. mliječnom mlijeka. hranjena manjeugiba azamjenicom PROVJERITE

I UVJERITE

i

ISILAC

SE!

279

.-—-

--

>

Slinavka i šap

-

Aphthae

Epizooticae

stočnih najopasnijih je jedna brzo zaraznih bolesti, se veoma širi. koja U Hrvatskoj jeposljednji putzabilježena otkrivena na govedima kada 1978. je u luku su se iz Mađarske prevozila koja Ploče. slinavka i šapse vremena Prije izvjesnog Juu bivše istočnim zemljama pojavila i te u GrčkojTurskoj. goslavije,Albaniji, slinavke i šapajeSrednji žarište Trajno tinja Istok, gdjezapravo uvijek opasnost te bolesti u od širenja Europu.

Slinavka i šap jeveoma zapriljepčiva svi bolest. Na su razna nju prijemljivi ovca, govedo, svinja, poglavito papkari, i bivol i naIzvori zaraze zatim Najvažniji širenja. putevi divlji papkari, koza, bolesne Od te bolesti izvori zaraze u iako ičovjek. su životinje pokon, rijetko, bolesti. Prilikom pucazaista vrlo aktivnom ili ne joj rijetko stadiju obolijevaju velika u okolinu se izlučuje podliježu konji, psi,mačke,domaća njamjehurića širislinom količina Virus Mlađe životinje virusa. i su se općenito koju peradptice. i bolesti obilno izlučuje, od te životinja odraslih,je tijekom mnogo osjetljivije i bolesti izvor smrtnost su a veća. oboljelih mlijeko njihova mnogo i Bolest veoma po cijelom životinja, mokraća balega. proširena njihova je i meso, Izvori su, osim virus osim u općenito Uzročnik toga, je svijetu Australiji. i svaki s u sedam se unutrašnji tijela priklanih organidijelovi tipova, koji pojavljuje i šapa. od slinavke bolesnih što uz ostalo također nizom životinja, inačica, hrana i biti Izvori zaraze suzzaražena teškoćaprilikom zadajemnogo mogu i i bolesti. Izvan životinjskog uređaji, javni stajski pribor voda, bijanja orgastoka se sva tlu preživjetibunari, nizma virus možeu vlažnom mjesta gdje skuplja te do 15 tjedana, na (stočne nasijenu do20tjedana, vage,sajmovi) prijevozna avisredstva U 4 dlaci brodovi, (kamioni, vagoni, goveda tjedna. usoljenom bilo i siru i u dodiru s bolesnim do 4 sve maslacu se u oni) štoje održi dana, izravnim Bolest se dan za prenosi životinjama. već jedan (čim propada mlijeku bolesne u dodirom vodama u životinje (odjedne pH padneispod 6), otpadnim brzo zaraze sve do iz klaonice za veoma se vremena životinje). štali živi hladnog i U bolesti 103 a u smrznutom mesu čovjek, i više je koji širenju sudjeluje dana, s U soli za kratko "mjeseci. možeprenijeti jednog vrijeme otopini kuhinjske (24%) i Vrlo brzo do na pa očuvan dvije drugo mjesto, čak preko ostaje godine. bolest brzo u kiseloj može Covjek sredini, gaubijaju kontinenata. propada prei kosi. formalin na odjeći, obući dezinficijensi: (1%- otopina), nijeti rukama, biti i životinje lužine i 5%-tni 1-2%-tna mogu koje Prijenosnici otopina natrijeve tna bolest. Životinje nisu klorni na vapno, koje prijemljive pripravci (klorno kaporit, više slinavku mogu su mjeseci hipoklorit). preboljele To

280

od

-

o...

—

+

<

kada izlučivati uzročnika širiti bolest. oblici, govedoimavisoku tjelesnu Ona se i veoma može prenijeti zrakom, odnosno temperaturu, dobije proljev je velike na Bolest iznosi smrtnost do a vjetrom, udaljenosti. se potišteno, 70%. dosta U mesom, kroz : čestoprenosi svježim, lošimhigijenskim prilikama, salamurenim ili Virus na koži sekundarne sušenim. može u erozije često nastaju smrznutom i do mesu 150 se nekroze pa preživjeti infekcije, pojavljuju čirevi, dana.

Bolest se može i i Ako sekundarne se još prenijeti apscesi. infekcije i svim vunom na do izukožom, dijelovima tijela nalaze papcima, može doći bolesnih i životinja. vanja papaka, septikemije općeupale Virus slinavke i ulazi u U inšapa organizam zglobova.slučajevima bakterijske kroz usta ikroz na organe (disanjem),fekcije dišne području vimena,nastaju a i kroz na povrede koži. teške upalemliječne žlijezde.

Kod Znakovi bolesti.

2-12 dana. svinje inkubacija traje U od 2-7 a a Svinje rjeđe goveda:Inkubacija obolijevajugoveda, traje dana, zaraze znak se zaraženom prvi je povišena dodirom, hranom, tjelesna tempei kroz ratura Znakovi 41 bolesti oko se 1-2 mlijekom kožu. (do *C)koja održi dana. Uz to su lokalizirani na pa uglavnom jeopćestanje životinje jače papcima, tek sluznici su na a prešepa. poremećeno, je smanjen, svinja Rjeđi mjehuri usta. Zna do U i živanje doći oštećenja srčanog rijetko. početku usporeno i bolesti to kod i mlađih usta mišića, uglavnom slinjenje jeslabije sluznica a zatim se unutar usne crvena, je šupljine životinja.

Kod oraha do ovce 2-8 dana i pojavljuju mjehuri veličine inkubacija traje zatim 1-3 dana visoka za se a kokošjeg jajeta, koji pojavljuje temperatura, pucaju tri dana na sluznici po i njihovu mjestuostajupovršne kasnije mjehurići ranice. S usta i između u ovca pojavommjehura ustima, papaka, šepa. pa a nalaze se životinja počnejakosliniti, Veoma rijetko mjehurići istovrepo meno i vimenu i oko se uda.

Bređe na ovce pojavljuju mjehuri koži spolnog kruni i na sisi a brzo na na (između papaka, pobacuju,janjad papaka ugiba.

S naknadnih sisama).nastajanjem mjehura bakterijskih tjelesna Zbog infekcija se do na normalu. do može vraća doći temperatura izuvanja Zbog papaka, i ranica oko i do a mjehura moguće papakaživotinja šepavosti, septikemije. i Kod bolesne nas se počnešepati, pretežito leži, stenjedrži Liječenje. životinje se ako a ne Prema Zakonu o žeđa, ponekad, se nevoljko, smijuliječiti u zaraznih sve mjehuri razvijudišnim diše putevima, suzbijanju bolesti,životinje i do 80%. od slinavke i otežano.

Mliječnost opada oboljele šapamorajuse mortalitet kod goProsječni (smrtnost) neškodljivo ukloniti.

Veda iznosi a kod mlađih znatno Nakon se bolest 2je Suzbijanje. što dokaže, ozdraviti 3-4 Životinja za odmah se viši.

3%,može zaraženo dvorište zatvara, U bolesti odnosno zabrani se tjedna. lakšimslučajevima kretanje papkara, samo općestanje a sva jeblago promijenjeno:zabrani se ulazak i izlazak ljudi, malo i i kao i ona tjelesna su temperatura jepovišena oboljela sumnjiva grla koja Takav oblik bolesti za tu u se osipslaboizražen. prijemljivabolest,zaraženom kod se U pojavljuje otpornih primitivnihdvorištu ubija. zaraženompodručju zatim u u svi se klinički i pasminagoveda, područjima papakari pregledavaju su imunizirana i uvodi se redovita kojima govedadjelomice cijepe trajna kontrola iliako u virusom Sva i koze ovce je pitanju infekcija koji zdravlja.goveda, svinje, veoma i se u svaki se nije zloćudan.

Postoje perakutni smjeste štale, zabranjuje i tako

281

prestanka dana, ograničava prometpapkarima, zaraze. u području, ljudizaraženom tanje prestoke i održavanje kida se zdravih cijepljenje je preventiva Najbolja sajotkup i slinavke iz izlasku sredstva a šapa. mova, p rotiv papkara pri prometna treba kroz se Čim bolesti, z nakovi uoče prvi proći područja moraju zaraženog i brzo odmah se će koji veterinara, pozvati Pokatkad barijeru. dezinfekcijsku sve bez oklijevanja se i rad klaonica i zabranjuje preventivne poduzeti prekine bi se mesa mjere. mogla bolest kojim promet bolesti neke Da iz iz zaraženog koje još područja.

Papkari spomenemo iznijeti slinavkom i šasa dosta sličnosti na imaju klanje. izaći jedino dvorišta mogu to su Kod goveda i u svi papkari Osim se stomatitis koriza, toga,cijepe pom. bolest sluznica, oko zaraženog, čak i u goveđa kuga, papuloza, područjima pa vezikularni kod U ako to iziskuje. boginje; svinja: egzanstanje cijeloj zemlji, ovce a kod se upalepapaka, području zabranjujepri- tem,različite zaraženom i zarazna koze: i a šepavost ektim, zarazni o sjemenjivanje umjetno rodni pripust, bolesti papaka.

Sve na se druge mjesta. ograničava pojedina inkod Slinavka iz i stočne Slučajevi mesne šap ljudi. | s irovine prerađevine i slinavke virusom se šapa mogu ljudi otpremati fekcije područja ugroženog U zaraveoma su tek nakon rijetki. termičke obrade. kod čovjeka su slijedeći: Znaci oboljenja se svakodnevna provodi ženomdvorištu sluzuklone dok sve ne se sve povišena, je tjelesna temperatura dezinfekcija, se suha i zažarena, a na nica usta tri dana. i dok jošne njoj je prođe životinje Te i se obavi se erozije. završna dezinfekcijapojavemjehurići proNapokon i na očnespojnice i svega što mjenemogu proširiti je štalskog pribora objekata, na se i na bolesnim bilo u dodiru s osip Može pojaviti ždrijelo. životinjama. na se nokata), naročito prstima (oko koži, (plamenom, Dezinficira toplinom i na licu.Te promjene na nosu ili a vodom ponekad parom), vrućom pregrijanom i rukama u 2-3%-tnom zatim bolovi glavobolja, lužinom, prati natrijevom u ili2%-tnim klornim želucu, grčevi nesvjestica, pripravcima 5%nogama, u krvotoku i slamu formalinom. smetnje povraćanje, proljev, Zaraženu hranu, tnim Bolest jeobično i osjećaj umora. iz štale b lage predmete vrijedne drugemanje naravi. iz dvorišta se treba spaliti.

Zaraženi gnoj Dr. nakon 30 odvesti Banožić na Stjepan m ože ljeti njivu se

azimi nakon

kre-

Biotermička raskužba gnoja životinja prenose i jajašca bolesti kao raznih ročnici nametnika. i se, Gnoj crijevnih drugih tako se i rasipapo njivama međutim, bolesti te uzročnici zbog šire naširoko treba učiniti bezopasnim. togatajgnoj Izmetinama

se

uz-

-

ali to

Gnoj može zakopatizemlju, vode jer podzemne nije pravorješenje, se

282

u

i

90 dana

od

razni crvi mogu

klice

iznijeti površinu. Gnoj smije presuh prevlažan; ne od za Kemijskaraskužba daježeljenih vlažnost fermentaciju jepotrebna rezultata. i to do 50%.

Kod 20 ili se i Gnoj može spaliti,je prevlažnog svinjskog ali odnosno kada koristi na se ne način uništavanja najsigurniji klica, gnoja, nastir, suha kod se a tajnačinpropadadragocjeno biljno dodaje slama, presuhog voda ili Zimi se se hranjivo. dodaje gnojnica. zamrznuti sa miješa gnoj zagrijanim Sada bioi je najrašireniji postupak pažljivo gnojem naročito pakira. zatim se a termička raskužba (biokemijska) gnoja Najbolje zagrijava konjski, i se uzročnici kojom uništavaju različitih goveđisvinjski gnoj. zaraznih bolesti. Bit u tome raskužbe je U na “upakiranom" gnoju mikroorgase na što tajnačin, rastvaranjem gnoja nizme i uz djeluju drugi temperaturu termofilnih uslijed djelovanja bakterija, Tu i činitelji. antagonističko je djelovanje i do 75%. stvara Cilj je temperatura pojedinih skupina mikroorganizama. tu to u a se očuvatitoplinu postiže gnoju, aktivnost razMikrobiološka uzrokuje tzv. “pakiranjem" gnoja. tvari i nastanak gradnjuorganske dezinficirameđuproizvoda koji imaju izvodi na više ali se Raskužba načina,je i juće djelovanje mliječna (npr. mravlja isto.

Na ravnom načelo uvijek prostoru, fenoli i kiselina, aldehidi, alkoholi, drugi barem 50-100 od m udaljenom štala, tako 1-2 spojevi).

Gnoj ostaje pakiran nastambi i se ljudskih bunara, napravi kod nekih bolesti i 3-4 a mjeseca, betonska ili od ploča ploča nabijene mjeseca.

20-30 se cm ilovače.

Iskopa zemlja duboko

i

na

isto tako

ne

bitini

ni

muha nabije sloj U pakiranomgnoju ličinke 3 a j e oblici gline.

Ploha širokametra, dugačka za 4 različitivanjskih ugibaju dana, Po sredini se nalazi kanal prema i 1-2 potrebi. za unutrašnjih stradavaju parazita dovod i dubok 50 za a cm, Za tri iz širok zraka, tjedna. tjedna ugibaju bakterije se zatim uzročnici i ploha blagospuštaprema njemu. koliparatifusa Kanal zimi zatvoren.

Na velik jeljeti otvoren, skupine, brojsalmonela, tifusa, brucele, kanal ili se i taj srednji grede postave pasterele mnogidrugi mikroorganizmi. i na na rešetka. maleusa oko Na čitavu rešetku dva plohu za Uzročnici ugibaju kanalu slame ili se složi sloj tuberkuloze i nezaraženog mjeseca,a uzročnici od 30 do 40 cm. u se oko tri gnoja debljini Nataj za košitara infekciozne anemije rahlo za sloj raskužbu, mjeseca. stavlja gnoj 50 cm ostavljajući slobodnog po prosvake stora strane. sa se Tijekom biotermičke raskužbe gnoja slaže Gnoj i nametnici i do visine od 2 a uzročnici ugibaju biljni piramidalno metra, korova i imati od 70“. bolesti, sjemenke drugo. bočneplohemoraju nagib se sa svih strana Poslije togagnoj (dvije Konačni p roizvod biokemijskih procesa i i to bočne odozgo) obloži slamom, ljeti su crne huminske tvari d ušikom, bogate od u a zimi od oko 40 cm. debljini10, Sve 10-15% vode. s oko strana se to sasvih prekrije slojem zemlje od oko 10 cm. u Dr. debljini Banožić Stjepan se

dubok

.

283

04

SJEMENARNAZACREBA ZAGREB,Trg Kralja 272703 tel.

01/432143, fax:01/431803

Tomislava

19

možete dobiti originalpakirano sjeme Samo kod nas poznate kakvoće "SEMENARNA" LJUBLJANA

PROIZVODIMO, UVOZIMO TE PRODAJEMO NA VELIKO I MALO: IZVOZIMO

vii

I

itera sjeme ratarskog krmnog bilja ire KN EFIZETTE ti.

00808 zooevva 100-600 kukuruz h ibridni V.G. *erqarea | ječam ozimi jari eg930 .a ozimu i pšenicu 1 ser. jaru ži» a e PBEATELITIEK edo

.

-

-

a

-

a

iz

+,

AL

IZ

M

ri

.

uk

Hen.

tt+.s =

grahoricu ozimuijaru .crvena, djeteline: švedska, bijela, lucerna stočnerepe -

-

NUDIMO VAM: -

-

| sve

sjemepotrebno ostalo svakom domaćinstvu

alate

i

zaštitna sredstva

Opskrbite našimsjemenom u i našimprodavaonama poljoprivrednim (i) u cijeloj apotekama Hrvatskoj. se

NAŠE

SJEME,

VAŠ

USPJEH!

RJE Teo (Gospodarstvo

FI

a

ORO

SASUKE

ao sE

a)

Pa Jan

NOG ći

ga

SRŠAN

Raa

veči

Stanje ipotrebna proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj promatrana kroz postojeću i buduću potrošnju (nastavak Mljekarski 2,4,5,7,8) za od b-1 hrane i b) Uvjeti postizavanje cilja Proizvodnja stočne | 2020. od 1939. do 1,400.000.000 mlijeka brojno stanje stočarstva analizom s 1939.-1995.

1995. i program 2020. godine godine Za godine postizavanje ciljeva proizvodnje goi mesa oko 2020. veđegmlijeka hrane godine za b- Proizvodnja stočne ukupu kako to zacrtano u tj. budućnosti, no je stočarstvo uključivo 1) 1.152.000 listu str. daMljekarskom broj sa 480.000 2 /96., 23, muzara u goveda krava kle 2020. i godinipregled proizvodnje 1 hrane proizvodnja mlijeka 1 ,403.000.000 1939.stočne stočarstva i 1995. otkup mlijeka 800,000.000 | sa za godine zaključkom I 2020. prerada mlijeka 800,000.000 godinu. uz od 480.000 1,152.000 čega goveda, u 2 b- Revitalizacija govedarstva faze: krava za i 662.000 proizvodnju mlijeka 1995.-2000. i 2000-2020.

2) godine. krava za grlaukupnogpodmlatka (i I. uz ll.

3000 faza. b- Pasminski meso) proizvodnju litara mlijeka sastav,i Prvo ustanoviti kravi. je 3) potrebno po i do 2020. b- Selekcija reprodukcija koliko ta i li i se zadaća je realna može 4) godine. kako ostvariti. list

na

-

-

-

.

za I. Treba kako se b- Novčana revitalizaciju pogledati kretala proizi II.faze i za sehrane 1939.-1995. i kakve uvjeti 5) kreditiranje vodnja stočne biti u 2020. i ljačkih gospodarstava usmjerenih će potrebe kao godine, kombispecijaliziranu proizvodnju proizvodnju, tj. brojno stanje ukupnog fonda niranog govedarstva u “uvjetima proizvodnju stočnog obračunatog i mesa mlijeka. godina". tablica 1.

Pregledna stoke R. u i Pregled po kretanja broja Hrvatskoj vrstama, broju uvjetnim grlima 1939. do 1991.

000 "od (1995.) godine(u kom.)

GOVEDA |“ SVNJE |" KONJI| OVCEIKOZE PERAD KOM UG %|KOM UG %|KOM UG %|KOM UG %| KOM UG %| UG %

sredstva

-

806_ 1 04 1313.170 182

343aBaBla 38188 310 1254.

62 78|7010.

2 8 [| 9511613 209 200 92148 57112090 48 9611732 225 217 58528 35| 1528 75[1621_210_201 g 753_37.46[16510 _100|

.

963

842.

.

969

843

.

757

662.

_a

8

8

28

Izvor:

Statistički

*

godišnjak Kraljevine Jugoslavije Statistički NRH godišnjak Statistički RH godišnjak Prof. N. list01. lipnja, 15. i 01. srpnja1992. godine Stipić: Gospodarski lipnja autora 1939. g.

Prognoza

285

i

obračunata grlo je Uvjetno to kod a 500 svedena na kg težine, iznosi _komada,konja 1,144 goveda ovaca svinja 7,7komada, komada, 0,965 i komada i koza peradi 250,00 20,00 vrst

.

stoke

stočne proizvodnje kretanjapodručju između istom hrane u tj. razdoblju, u

1930.-1995.

godinu pozornost 1990. u prinose tablici, kojaregistrira kada su komada. u vladale (popisom IV/91.), 1995. rezultat Godina normalne stoke u prilike. rečena broja pretvorene Stanje odnosno ratnih razaranja od 1939. do 1995. i iizbjeglištva, je goveda" “uvjetna ZONE UNPA 4 25 za (sjetadašnje za2020., dakle godina, okupacije predviđeno oslobođen istok i ver kako u onakvo bilo z apad zapad; jug, opisano je je 1.-5. ostalo 1.-2.

1. područje svibnja 1995., tablici preglednoj u kolovoza 1939. vidi se da U tablici U stupcu 1995.).

2, je podacima ukupnim u nalazi se bilo proizvodnja ukupna na gdje području Hrvatske 1,443.000 do 1939. od da vidi smo se i težinom dakle tonama, brojem goveda, uvjetnih od 50 dakle u godina velika razdoblju 1991., mlijeka, Proizvodnja količina. niska te u bila i mesa proizveli je jeipak jaja ekstenzivnim propšenice 243,1%više pristupom hranidbi bilo u to doba 50% potrebno 112%više ječma izvodnji dok hrane", “produktivne konji) manjeutroška zobi 27,5%manje(nestali razini današnje, bila na kukuruza jer je“uzdržna" 169,2%više malo i vrlo se s mijenja je postojana više) više 81,70% (na 3,9% djeteline smislu. u pasmina genetskom razvojem lucerne_—* više :110,5% Ovo naglašavamo stogaštobigodine livade manje 25,1% biti morao 2020. goveda brojuvjetnih manje.

35,7% pašnjaka komada odnosno (čak sličan 1,430.000 da za razdoblje najcrnje ali bi zato od Upozoravam 1% 1939.) manje za poglepoljoprivredu r ežima bivšeg bila vrlo visoka u odnosu produktivnost doba date 1951.

“SRZ"godinu u 1939. na (80godinakasnije2020.). odrazila na se izacije katastrofalno litara 400 koja za milijuna radi, Primjera odunakon i kasnije 2020. proizvodnju 1939., godine većuproizvodnju mlijeka od SRZ. stajanja samo 1999. ili2000. potrebno je prema tih 50 Gore hranidbenih godina 200 rečeno jetijekom što jedinica,je milijuna rezultiralo hranidbenih p roizvodnje povećanjem po broju prema ukupnom kako u u 4.426.310.000 prikazano 80 je grlu uvjetnom t., (4,4 jedinica g.od 3.

2020. ilipotrebnih milijarde tablici preglednoj milijarde) 5,2 razlika vidi da Iz se 100% za vrlo malo odnosno samo najveća je prikaza % 3,84 i to 1.17 kod t, proizvodnje pšenice većuproizvodnju mlijeka.

1961.-1971. u 1981. za razdoblju posebno godinu daje Ovdjenapominjem kukuruza kod te bilo kod pšenica), (talijanska goveda uvjetnih 1,260.000 1961.t hraposebice grlu, uvjetnom 1,74 po navedenih 4,42milijarde potrebno 1965. cross 2020.

Nenidbenih za a IOWA hibridi (duble je jedinica, 1971.a bit će potrebno) “Indiana"), Wisconsin braska, (odnosno planirano hibride cross 1981. na ili hranidbenih single prijelaz jedinica milijardi 5,2 i “Pionir" “Bc" hrane oko 18% ostale.

“Zg" više. stočne navedenih | za u uvida u budućnost Radi 1,430.000 zaključku, ( četvrt boljeg 2020. moramo u tako godini grla uvjetnih stoljeća), štoopravdava postavi hranidbenih 5,219.500.000 osigurati zadaću,potrebno je pogledati ljenu Obratite

na

1991.

u

-

-

-

-

-

-

-

286

Tablica

2.

u u Pregled proizvodnje žitarica krmnogbiljaRepublici Hrvatskojrazdoblju od 1939. do 1955. godine Ukupna Požeta Prirod : roizvodnja površina «tona tha Kultura Godina ha 1930-1939.

1,14 Pšenica 386000 435950 1981.

1128000 3,3 342000 1495625 4,61 1991 324460 1995.

227044 876507 3,36 1930-1939.

Ječam 83000 87210 1,05 1981.

2,50 62000 156000 1991.

3,59 52000 185696 32518 3,18 1995.

103281 Zob 1930-1939.

1,1 67000 74230 1,91 1981 36000 69000 2,3 1991 23000 53851 2,43 1995.

15763 38237 I. 1930-1939.

Kukuruz 59000 217950 3,69 2,40 1950.

34000 86740 4,50 1961 140000 460660 1971 4,19 75000 362870 4,50 1981 71000 372000 3,81 1991 53000 226546 3,70 1995.

35047 129749 _ 1931-1939.

Lucerka 29000 119480 4,09 2,50 1950.

34000 89940 5,13 1961 67000 297920 1971 4,30 67000 306830 4,90 1981 63000 326000 1991 251486 4,18 57000 4,05 1995.

37350 151382 _ E 2B 1931-1939.

Livade 480000 1047100 2,18 1950 468000 651360 1,39 1252510 1961 471000 2,66 1971 451000 921900 2,14 1981 443000 1057000 2,65 2,29 1991.

343000 785056 2,16 1995.

253070 546712 1930-1939.

Pašnjaci 1249000 433930 0,35 0,21 1950 1259000 266700 419570 0,37 1961 1127000 1971 1116000 290640 0,25 0,25 1981 1147000 280000 1991.

0,51 530000 278937 0,53 1995.

331775 178479 1930.-1939.

518000 1,71 Djetelina 886830 0,93 1950.

436000 405400 1961.

2,45 541000 1326430 3,25 1971.

522000 1697400 4,20 1981.

516000 2701500 4,89 1991.

488000 2387533 1995.

354059 1735058 4,90

|

—————————————mme

jj

EEL.

__——_

_—---

-—

--—

-

Tablica te tona po uvjetnom kultura po ha | odabranih grlu, ukupno, prinosa Pregled i 1991. godine 1939. za u tonama razlike po uvjetnom razdoblje grlu 3.

vo

Prosječni prinosi u

tonama

Ukupno

Proizvodnjapo u.g.

tona

proizvod.

1939.:1991. ut

Razlika

Vrsta 1991.

1939.

1939. 1991. 1939. 1991. hrane 1,470 435.950 1,495.623 4,61 1,14 0,302 Pšenica Ječam 1,05 3,59 87.210 185.695 0,060 0,183 Zob 1,10 0,053 2,30 74.230 53.851 0,051 0,614 886.830 2,387.533 1,71 2,356 4,89 Kukuruz 217.950 0,151 3,81 0,223 226.540 Djetelina3,09 251.480 4,18 0,082 0,248 119.480 Lucerka 4,09 1,047.100 2,29 785.056 0,725 0,774 Livada 2,18 0,51 0,275 433.930278.937 0,300 Pašnjaci 0,35 po ha

po ug

1,17 0,13 0,002

1,74 0,07 0,17 0,05

0,03

koje teži prosječno g. probavljivih18%, jedinica Da u dobivamo H.J. uz razdoblju. postigli prethodnom (što bjelančevina po bilo postići za 50 budem tablici 2 sa dodatak lakše je u jasniji spomenutoga kod kukuruza sačme i 30.000 t t 130.000 prinos primjerice ribljeg godina, sojine 1981. na kao i iz sa 1,71tona/ha 4,89tha domaćegi uvoza, dosad) brašna dakle sa “*samo" 18% više za 25 godine, 185,9%, godina. štoje nego 4,89t/ha ilisamo 2020.

50 na rast za 18%, godine 5,77Vha Pogledajmo prikazan godina ili880 dakle Moramo za ovih 18%. u % t kg po 0,88 1/10 prije neposredno hektaru za 25 godina. od rast da jedaljnji proizvodnje upozoriti do u Deneš,dipl. ing.

Stjepan zatečenog potrebnog prosjeku daleko

105

s

rezultati

smo

-

-

ni Izložbe .

nego

+3 Ma: GIRKE BA

“

Žabno II.stočarska izložba Sv. Ivan

96.

na Žabno izložba kojuje Žabno općine 140 114 267 Ministarstva junica, krava, predvedeno poljopod pokroviteljstvom 612 bik. i teladi 91 Hrvati šumarstva Ukupno ženske Republike privrede u organizaciji goveda. stočarskog Hrvatskog ske, i Ivanu Sv. u Žabno i općinskog centra održana Izložba je poglaselekcijskog za 1912.

22.

Sv. Ivan Žabno, orvarstva kojomjeprigodomprodano lipnja 56 26 Hrvatske s krava, krajeve druge i zložba je stočarska ganizirana 20 160 bikova za prirodni pripusti junica, _juprodajom_rasplodnih aukcijskom teladi.

Povodom

dana

Sveti Ivan

Sv.

Ivanu

nica.

i

1917.

Izložba 1913., jeorganizirana Žabnoosnovana je(među 100 96 162 Marvo15. 03. 1908. teladi, izloženo krave, je: godine prvima) 74 bik. i su 41 za u primila Nagrade junica 20 simentalskog gojskaudruga Žabno osnovan U Sv. Ivanu izlagača. je goveda. rata Nakon Savez 1913. završetka svjetskog prvog udruga marvogojskih 1925. kolovoza 3. danas rad jeorganizirana čiji nastavlja Hrvatski izložba Hrvatske 100 100 Predvedeno centar. junica, bikova, je stočarsko selekcijski td. teladi 200 formiranja nakon dana s i krava Već godinu 60.

U Sv. ivanu Žabno 1909. održana u 25. kolovoza povodom je udruge U

Sv. Ivanu

288

a

e

o

-— _

e

Beštek održanaje obljetnice Udruge kg mlijeka iz 62 15 sa uspješna izložba krave, junica, Dragutin Kuštana, nagrađen je posebnom od 500 kuna od i 11 zatim 1973. sa 115 93 krava, junice nagradom iz Veterinarske stanice Križevci. bikova.

219 Uzgajivači Ukupno grla. niz Sv. Ivana Žabno — Za su na sudjelovali prvotelku prvonagrađenu Milava I. kontroli u 1994. u bivšoj izložbi bjelovar- oteljenu organiziranih kojaje skoregiji. nagraduje proizvela 24,6kg mlijeka iz Za ovu dobio Nikola Hrsova. izložbu Kučera predvedeno je: bilogorskoj simentalske 5 iz Za uvoza. kolekcijajunica prvotelku prvonagrađenu pa5.148 1995. u majki kg smine,proizvodnja je koja Gizdavu, oteljenu godine 100 dana 1.717 mlijeka proizvela kg mlijeka, krava 6 Martin iz Cirkvene Čorc kolekcija prvotelki, proiz- držaoc pored ili i 1.781 dobio u 100 dana kgmlijeka novčane vodnja nagrade je poklon paket lit.

Gumex farma iz u I. kontroli 24,6 Zagreba.

5 krava iz uvoza, i Duda 1992. kolekcija prvotelke, Prvonagrađena je oteljena dana 100 2.127 dana u UI. 305 4.622 u proizvodnja kg je laktaciji proizvela iz Vlasnik mlijeka Koščević kgmlijeka. jeFranjo 5 ostalih krava kolekcija (proizvodnjaBrezovljana.

4.619 Kravom mlijeka) kg šampionkomproglašena je bikovskih 5 bikovska 1992. U kolekcija majki(proiz- Goluba, majkaoteljena 5.571 ll.

4.653 vodnja kg) laktaciji proizvela je kgmlijeka. holstein3 krave iz Hrsova vlasnik kolekcija Kučera Njen Franjo pafrisien 8.332 s 1.000 kuna a smine, proizvodnja kg mlijeka nagrađen šampionsko je kravi Cifra iz zvono po familije uručio je gospodinDevčić životnom Beba krava sa proizvod- Gumex farma. tri bikovske i vlasnici su njom. još Nagrađeni i i je Izlagače, posjetitelje pozdravila je goste majke.Nagradu primio Marijan Ivana Hartman iz Treme kravu Dake za načelnica općine SučecTrakošO dana mr.

100 1993. u čanec. značaju izložbe je govorio je oteljenu godine koja iz 2.456 Dominiković, Zlatko ravnatelj Hrvatskog laktacije proizvela kg mlijeka o a holsteinstočarskog selekcijskog centra, kolekcije pasmine. frisien kao su i za što mjerama premije, krediti, Nagrađen Beštek je Dragutin familiju zakonska i ostalom kravi Cifra 1989. i štoporegulativa k ćeri oteljenu njene po duzima Vlada i Ministarstvo Javorka 1992. iGolubu poljoprioteljenu oteljenu i otvorio dr. Ivan Beba ikrava 1994. vrede, govorio je izložbu Naizložbi jezapažena izaslanik ministra otelila 13 1980.

Jakopović poljopri- oteljena godinekojaje vrede. teladi od U 12 11 čega muških. laktacija 50.364 sa su izlagačima Najboljim dodijeljene proizvela je kgmlijeka 3,74% ih Zlatko a mr. a u IV. _ mliječne proizvela diplome uručio je masti, laktaciji HSSC. 4.885 Dominiković ravnatelj je kgmlijeka.

Za 16 Vlasnici iz svake aukcijsku prodaju namijenjeno je grla prvonagrađenih do kretala od 7.569 od 500 se su čija cijena kolekcije primili nagrade kuna, junica 9.500 kuna. kuna 400 te trećenadrugonagrađeni i 300 kuna. su Izložene kolekcije domaćih građeni drugih Pored su novčanih nagrada dodijeljene životinja.

Vrlo i naturalne ih su uspješnu izložbu posjetio jeveći što uručili nagrade, i veterinara agronoma, brojstočara, mnogisponzori. ostalih Za gostiju.

Ružaoteljenu junicu prvonagrađenu Brlek I. u laktaciji dipl. ing.

Stjepan čija jemajkaproizvela 1994., 1968.

5.486

-

vlasnik

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

289

>

-

II.stočarska izložba s aukcijskom prodajom

junica

Kalinovac 96. organizaciji Hrvatskog stočarskog životnom kolekcija proizĐurđevac i dana 305 su u općine selekcijskog vodnjom koje prosječno centra, PZ 5.662 Đurđevac,pod pokroviteljstvomlaktacije proizvele kg mlijeka Ministarstva i šumarstva, poljoprivrede otelila 10 teladi od Rega, oteljena 83., 7. rujnaodržanaje drugastočarska i 5 čega ženskih muških.

Dvoje pet “Kalinovac 96.". izložba teladi stanici Vau muške je testnoj simenU za devet Marvogojska udruga uzgoj raždin. laktacija proizvela je talca osnovana Kalinovcu 1930. u 49.377 je Uzgajivač kg mlijeka. jeFlorijan i sa 31 sa 15 članova godine rasplodnim KarlovčanKalinovac. govedom. otelila 10 Rita, oteljena teladi, 1983., Kod 73 tretmanom i.6 U uzgajivača pod četiri ženske muškihpotomaka. nalazi 215 od 4 devet 47.307 selekcije grla, čega laktacija je kg proizvela i6 bikovske krava.

Dautanac majke nadprosječnih Uzgajivač mlijeka.

Stjepan Prosječnaproizvodnja zaključenih Kalinovac. iznosi laktacija 4,459kg mlijeka.

Svi su izlagači nagrade. primiliutješne Za ovu izložbu izabrane su: Od svake tri kolekcije nagrađena po grla i naturalnim su su nagradamakoje 5 steonih su čije majke kolekcija junica i Sirela uručili mnogisponzori drugi.

305 dana u laktacije prosječno 3.892 Vlasnicima _mr. proizvele kgmlijeka grla _prvonagrađenih Zlatko Dominiković HSSC ravnatelj 6 od 3 u su: kolekcija prvotelkikojih uručio je 200 dana diplome.

2.787 laktacije proizvele kg 3 100 dana u krava Maca mlijeka, laktacije Šampionkomjeproglašena 1.345 su otelila tri 1992. proizvele kg mlijeka oteljena godinekojaje teletai 4.946 u 7 ostalih krava trećoj laktaciji proizvela kg su u 305 kolekcija koje od kuna 1.000 dana uručio mlijeka.

Nagradu prosječno laktacije proizvele Zlatko Dominiković. mr.

4.472 je kg mlijeka Za izabrano 40 3 bikovske su aukcijsku je prodaju kolekcija majkekoje dana 305 čija prosječna u junica je proizvodnja prosječno laktacije od dana iznosila 305 u 5.933 majki laktacije proizvele kg mlijeka 3.309 do 6.345 kgmlijeka. kravi po kolekcija Biserka, oteljenoj Prodano 35 od 7.569 ull po 3.537 je junica cijeni proizvela je kg 1989., laktaciji iz Kalido 11.359 kuna. Pored sa junica kćerkom= Jagodom, mlijeka iz novca su i ull ponuđene junice Đurđevca, oteljenom laktaciji proizvela 1991., i i kćerka 4.475 Bjelovara Virja.

Košuta Starčevljana, je kg mlijeka u I. oteljena proizvela je 1993., laktaciji Junice su na područje Donjeg prodane 3.659 i unuka Beba kgmlijeka oteljena Miholjca.

1995.

Uzgajivač Marić godine.

Josip Kalinovac Stjepan Brlek, dipl. ing.

U

2

-

krave

sa

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

290

Županije Treća izložba sisačko-moslavačke

“Sunja 96"

ostalih krava domaći 6 Županije sisačkokolekcija uzgoj organizaciji u 305 vačke,Hrvatskog stočarskog jeprosječna proizvodnja moslaselekcij- kojih iznosila 4.160 i općine dana centra Sunja, podpokrolaktacije kgmlijeka skog i Ministarstva poljoprivrede viteljstvom iz uvoza 5 krava kojih j e kolekcija 28. šumarstvaRepublikeHrvatske, dana 305 u prosječna proizvodnja 96. u srpnja održanaje Sunjitreća iznosila 5.258 laktacije kg mlijeka Županije izložba sisačkostočarska kravi 3 krave slavačke. mokolekcija familija po Zlatko DoNa su mr. broj83070571, Jagoda životni izložbi govorili otelila od 10 Ivan dr. teladi, oteljena 1983., miniković, HSSC, ravnatelj su izaslanik Vlade kćeri: izložene kojih Majdak Republike dr. Pavo Hrvatske iprof.

Caput, zamjenik otelila 8 Jadranka oteljena 1986., i ministra za šumarstvo poljoprivredu teladi Hrvatske.

Republike 5 Jelenka, oteljena o telila 1989., Ovo ima trapodručje dugu stočarsku teladi. kao i izložbe. diciju, stočarske dana svih u 305 daleke Prosječna proizvodnja jeizložba organizirana U Novskoj iznosila 4.559 Dubici Du1885. laktacije (max.) je kg godine, Dvoru, 1910., Zvonko i Sović Uzgajivač mlijeka.

PopovačiSunji bici, Kostajnici, Kutini, Letina 20.

U 415 1913. U Sunji jepredvedeno grla.

31. kolovoza 1917.

Popovači izloženo je nalaze na 6 bikova se kolekcija koji teladi 6 51 38 s bikova, krava i junica, do sada moguće područjima nije gdje pindzgavske pasmine. efikasno umjetno osjemeorganizirati tek II. su ostale domaće i su Izložbe obnovljene poslije Izložene njivanje.

Gradu i Kutini rata. U Ivanić svjetskog životinje. iBanoLipovljanima Sunji 1955., 1970., ima Na 19.999 Županije području Glini vojJarugi Sunji 1972., 1976., 1978., ili 66% od 13.279 se čega plotkinja, do sada a od 1913.

Lipovljanima 1980., bikovima a poosjemenjuje umjetno, u održano šestizložbi. je Sunji ili 8 1490 porijekla posto. znatog u ovu treću izložbunovojHrvatskoj Nekontrolirano ilineplodno Za 26 je posto. su predvedena slijedeća grla: nalazi se u 11 Pod tretmanom selekcije 6 steonih kolekcija junica domaći kod 559 uzgojnih organizacija uzgajičijih uzgoj, jemajkiprosječna proiz1.170 724 sa vača ženskih plotkinja dana iznosila 305 u vodnja laktacije ili 1.894 goveda. potomaka ukupno 4.612 kg mlijeka tri svake su steonih iz 5 Od kolekcije nagrađena uvoza, po čija kolekcija junica iznosi Prva 700 dana 305 u grla. nagrada kuna, je proizvodnja majki kuna. kuna i 500 300 4.670 treća druga prosječno laktacije iznosila kg mlijeka Mihovil vlasnicima uručio Nagradeje 6 krava a Žarinčić, kolekcija prvotelki je kojih diplome dipl. ing, kontroli iznosila u proizvodnjaprvoj Ernoić, Miljenko dipl. prvonagrađenima litara iz HSSC. 11,93mlijeka ing.

15,40 291 U

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

Organizacija brojgrlaobuhvaćenih uzgojnoselekcijskim MB Z Rasplodni Ukupan Uzgojna Broj Broj Broj Ukupan krava krava br. krava — podmladak broj goveda organizacija uzgaj. i

radom

Ludina

Križ Grad Ivanić Novska B.

Jaruga

56 56

48 54

11

17

11

28

14

42

64

93 54

10

103 134 194 153

129 20

232

30

224

140

293

74

77

Voloder

1995.

26

73

81

154

45

99

72

171

80

154

81

113

82

75

78

Sela

9

15

4

19

27

46

Petrinja Sunja

5

6

5

11

12

23

82

105

96

329

102

53

201 155

128 TA

226

650

520

724

1.894

Ves

Martinska

43

Preloščica

559

Košuta nagradu junicu Zavitec Erdetska 59.

Tišina Josip Prvu

dobio

za

1.170

je

dobio 59

-

iz uvoza

za

za

Bebu

Prvu

nagradu

nagradu prvotelku Ivica iz 34.

VlahovićStrušca za

ostale

dobio

i za

Karlu iz uvoza.

je NagrađenaJagodaoteljena Njenedvijekćeri(Jadranka oteljena 305 i Jelenka 1986. u 1989.) oteljena dana 4600 su kg laktacije proizvele preko mlijeka. iz Letine 13.

Zvonko Sorić Uzgajivač G. dipl.

Stjepan Brlek, ing.

Fanu

27.

Prvu

kao

Tišine Erdetske 1983.

nagradu junicu Emil iz Posavske je Marić Graduše dobio Prvu

jeJosip

Zavitec iz

je

krave, Vanju za

sgom

PROIZVODNJA

TRGOVINA

—

—

EXPORT-IMPORT

ROVIŠĆE, Žabljak bb 43212 Tel:

043/878-059

878-034

Tel/fax:

.

STOČARSTVO: i hidraulički stoku stol za za čišćenje papakakopita stojnice operacioni krupnu krava za stoku vrste napravu za teljenje veza) (2tipa)stajališta (3 dermo ležišta za štale slobodno sve držanje tipove pojilica automatske hranidbene sisteme stijene izgnojavanje ostali sitni stajama pribor potreban ZA SVE PROIZVODE DAJEMO GARANCIJU2 GODINE! PROIZVODI

*

*

_*

*

*

*

*

*

za

*

*

*

*

-

*

292

ZA

OPREMU

u

*

Mliječni robot ilirobot za mužnju mužnjakrava, Automatska naziva mliječni postaje robot, popularno i u u sve višepopularna Nizozemskoj Deseci tih robota u uporabi Njemačkoj. znak su da će u budućnosti skoroj potim rasti potražnja za načinommužnje.

Rad robota smještenog u se u staji kojoj slobodno krave se na krećutemelji ulazi u boks da sama načelu životinja kada želi bitipomužena, tu se dozira joj hrana dodatna robot, kojuproračuna i se vrata boksa mužnjeotvaraju poslije krava odlazi. Sve te se radnje obavljaju 24 sata i bez za potrebe automatski, prisutnošću seljaka.

5 do Jedan u proizvođač proboravi staji dan.

6 na mužnje sati Automatizacija na jasnojeusmjerena smanjenje porada krava. trebe da sisne tako sisa se one mužnji i intenzivnog pri rasporedi čaše izradi od 10 radi nasade automatski se na se Već više godina naviše i podignu bi bio i automata ruka robota sise.

Po na same koji djelotvoran ujedno završetku korisnika. Nizozemci tai su za se na isplativ premješta drugoodjeljenje podali istu svojudjelautomatizaciji kođer, navlja radnju. na su ASTRONAUT mužnjepa prije nekoliko godina, za svog sustav To konferenciji tisak, predstavili automatizirani je potpuno robota marke VIKON. Nakon krava uđe u krave. Kada mliječnog mužnje boks, novi roboti za Nizosu vrata se automatski se slijedili toga zatvaraju, potom Alfa firme zemsku za Švedsku Prva hrana.

Prolion, radnja dodajekaloričnija za Westfalia Laval, Njemačku separatort,robota jetraženje sisa prepoznavanje i Francusku Ceza za krave Belgiju Melotte, uz senzora, pomoć laserskog itd. vimena i magref cijelog potompranjemasiranje LIBERY ruku i sisa pomoćučetke u ugrađene sisa robota Kod ove vrste Potom robota. cijeli nizozemskog dezinfekcija slijedi vrsti robota. Slinalazi u rukom također se uređaj jednoj kontejnera automatski, sisa krave se od dva s odjeljenja pokretnom jedeća isastoji radnja jelokaliziranje Ruka rukom laserskih rona senzora. uz električni pomoć robotakojaje sisu montirane sisne i na sisnu čašuna svaku bota su kojoj navuče pogon, nalazi sa da Robot Važno se za mužnju. čaše pojedinačno. jenapomenuti i zatvoriti robot u strane boksa mu sam mužnje reagira: prilikom prva jeradnja krava uđe u kada od sisa kada vrata boksa trenu u trenu izmužena jejedna automatski boks. Robot uz pomoćlaserskih senzora sisna se prije ostalih, čaša vimena i automatski lokalizira izvlači. sama položaj ilikako

se

293

Uz

navedene

operacije, pokreće osovine, i inforsve sve sakupljapohranjuje važne pomoćusenzora prepoznavaju koji kao u vezi s na u mužnjom, macije primjer informacije pohranjujeračunalo. na CEMAGREF količina ROBOT mužnji mlijeka, broj dan, mužnje, mjesec, godinu, vrijeme potreb- Robot francuske proizvodnje elekna i vrste itd. ne Sve te količine prehrane Jedna ruka svaku za trični služi pogon. vrlo su na pristupačne informacije jed- sisu posebno.

Ruke robota za prednje nostavan svako doba. u način Jošvalja sise nalaze se sa dok se za strane, dodati da tim sustavom krava sama sise nalaze strane sa stražnje stražnje kada biti tako da odlučuje želi pomužena krave. Sise se uz pomoć prepoznavaju ulazi sama u a i sama dobrovoljno boks, laserskih senzora i kamere. digitalne žise na i mužnja odvija nježan način Sisne še dovode nađeni na čaše položaj. se votinjaosjeća muže ugodnoprilikom nalaze vrhu se na Svjetlosni senzori, koji robot a sam u četvrt kojatraje je sata, svake navode sisnu prema sisaljke, čašu 24 sata. pogonu sisu. na samu ZENIT gore ZAKLJUČAK robot francuske za Ovaj proizvodnje, razlku od Bilo kako bilo radi robot na stvarnost mliječni ostalih, načelu je dok ruka robota boriti i i za se sama će komprimiranog koju zraka, seljak nalazi strani dio svih tih se boksa na životinja. stražnjoj Najvažniji sadašnjih između i robota točno se nogu stražnjih krave, budućih nanošenje gdje je nalazi vime krave pa tako nisu sise i bude na to a kada potrebni sisaljki krave, dodatni senzori. ništavišeneće potpunousavršeno, AUTOROBOT na stajatiputukomercijalnom uspjehu robot robota. tanjemačkeproizvodnje Ovaj kođer na Ruka pogon.

IR. S. električni je Antunović gore

robot

robota

se

...

1

ASTRONA

294

—_—

nn

ama

mmm va mn m

m

—

m

na

tri

sise se

— Gumex

NOVO!

š%

Novo:

raRm

IVANIĆ GRADU U

kupci,otvaramo Za Vas, cijenjeni PRVI SPECIJALIZIRANI Poslovnicentaropreme za stočarstvo u Ivanić Gradu,A. Vulinca101!

Servisiprodajamuznih uređaja iostaleštalskeopreme SVE NA JEDNOM

MAITE

MJESTU

LE

On

Telefon: 044/680855 Stare gatnje o listopadu -

-

-

-

-

-

u proljeće. u magle listopadu, punovjetra i Juda Na stavi Šimun ga će Uršulinje inače listopada) kupuspodkrov, (21. pod snijeg.

Puno

O

Lukovu

svaka

torba

puna

-

kestena.

nećeje kiše, budućegproljeća. dobro ako sv. Luka Nije snijegom prha. počinje Krajemmjeseca BABJE LJETO. Nema

lina

Lukovo

biti ni

Davne -

staviti

upute seljaku za listopad

senanogama obuću, najpače Postarajse jer odijelo, zajaku nahladi. najprije ni Puno dobro i nego špire, više č ovjeka Nepij rakije. krepi ugrijava jelo, pa sebi kod rada vina. pića. možešli, priušti čašuzdravog Usuprot, za

dobe

čovjek

zazimsko

žestoka

li

295

Hrvatski sabor, ban Khuen

i Vlada promicali su

poljodjelstvo godinabanovanja dr. s Khuenpoljoprivrednog bilo vrlo gledišta Hedervarya je jerje nepovoljno, carevini i u u cijeloj Austriji, pa šire vladala kriza. agrarna Europi, Njezina bila vrlo niska pšenice, jezgra je cijena u jerjepšenica ogromnimkoličinama iz i Amepristizala Rusije Sjedinjenih ričkih Država.

Proizvođači pšenice, kako veliki tako i sve su više mali, se osiromašivali.

Postupno prelazilo na na drugekulture, šećernurepu, krmno i krumpir, bilje, cikoriju. pa rasli kako su, Državni porezi međutim, sudstvo i školsu se uprava, razvijali ih su sve pa zdravstvo, seljaci stvo, Poreznici bez obsu, težepodmirivali. zira na sve, ubirali i nad točno poreze o nemilosrdne ovr“Zakon. promicanju gospodarskih dužnicima obavljali svrhah he. su novce kraljevine Hrvatske iSlavonije" posuSeljaci potrebne i osnovana zaklada đivali od seoskih lihvara i tako pa novčana (fond), padali tom radilo. Prevladalo se na veći Tada mladi u su temelju je još jad. počeli da bez iz velikih se seliti u indusmišljenje ulaganja gradovegdjejejačala u otisnuli u daa su se državnog proračuna poljoprivredu trija,najhrabriji leku Ameriku. neće moćipostići ništa znatnoga.

Narodna vlada Tako Vladajuća 1885. na stranka, za ban, je, pr. poljodjelstvo i bili su 150.000 .1887. mnogi društveni a uglednici utrošeno već forinti, onda svjesni stanja kojejetrpjelo godine241.622 forinti, togteškog što je 90% su pa od ulastanovništva, poduzimali iznosilo samo neštomanje za različite poboljšanje.ganjaza ceste ivodogradnju. mjere njegovo za Iznosi Glavnina bila i su razvoja jeusmjerena su pa pre- poljoprivredu daljerasli, ma za 1897. iznosili forinti. novčanogkapitala stvaranju u Upravo 501,064. kao i od 1892. do 1897. kreditiranje na sapoljodjelstva prema razdoblju među utvrđena širenju stručnog suznanja selja- borskim j e zasjedanjima cima. stavna za smišljena i akcija promicanje sredstva za Novčana promicanje ukupnog poljodjelskog gospodarstva kakvu su gospodarstva provodile najkulturnije zemlje da Martin 1901. se tu za za POLIĆ Prisjetimo je već 1881., Europe. je bana L. vladinu rekao da od osnovu epoPejačevića, prihvaćen vrijeme je Prvih

296

desetak

r

---.

halne

važnosti

--—

—.

Hrvatsku.

=.

.—----

>

o

+

s

_

je glavsankcioniran novi 1897. nicu od 3 tada zaožujka je štoje milijuna forinti, kon o bio velik novac.

Te hrvatski promicanju gospodarstva, kojim jegodine iznosio osnovana je “Zemaljska proračun gospodarstve- zemaljski 7,311.000 zaklada".

U odmah da bi 1897. na se na uložilo forinti, nju porastao 500.000 forinti od forinti. raspoložive blagaj- 9,075.313 zatim i i a ničkegotovine, prometna Državno vlastelinstvo Božjakovina do investicijska glavnica nadopunjena forinti. Osim i 350.000 Nakon će toga, dalje podužihrasprava u Saboru, iznosi od kao i budući godine1896. od grofova pritjecati globa Draškovića od vlastelinstva vlastelinstvo Božjakovina prihodi novokupljenog kupljeno je Istim zakonom određeno 852.956 forinti i 24 novčića.

U spoza Božjakovine. da vlada mora do Zakonu menutom 5. u najviše je namjestiti članku pisalo akas stručnjaka pet gospodarskih je: demskom osnovati Šunaobrazbom, “Na vlastelinstvu ima se Božjakovina marsku i tri akademiju, poljoprivredne i uzorno životu p rivesti gospodarstvo a u uzorno škole, Licijedno mlje- takove kadre su poinstitucije, koje karsko-sirarsko Provedba imanje. tog i gospodupreti podignuti cielokupno Zakona banu povjerena je kojije darstvo naročito zemlje _vinogradarsa zdušno, svojomdosljednošću, prite i marvo voćarstvo, livadarstvo, stvo, hvatio. Godine Vo1893. otvorena je konjogojstvo." u ćarskoškola Petrinji Marko Vlastelinstvo a tek 1900. imalo oko 1.650 ŠTRIGA), vinogradarska (ravnatelj je jutara Iloku. Potkivačka bila U 1.600 34 škola jeotvooranica, jutara livada, jutara 1886. rena i šuma. u a te Tamo već Zagrebu, godinu vinograda,pašnjaka Ratarnica s radom bili vlastelinski i u su započela prije je lijep grad mnoge Prvi bio tvornica Požegi. upravitelj je Irenej gospodarske naročito zgrade, SOJTORY. žeste ostvagodišnje kojaje državi rivala forinti 50.000 Ubrzo Uvid u svrhe vlada je poreza. kojeje zemaljska rasodobravala sredstva ustrojena pepiniera, gojilište tj. novčana možemo tada su se dobiti zahvaljujući u plodnih grlagovedakoja napisima “GospoHrvatske.

Među darskom iz raspodjeljivala diljem listu"prosinca gdje 1896., ostalim su se navodi da se za uzgajali konji “belgije osnivanje gojilišta ubrzo stoke odou Božjakovina janci". je postala Božjakovini rasplodne za pa breno 45.000 središtem podučavanje seljaka, forinti, (kaoprviobrok), su se za nabavu za održavali tečajevi trajno rasplodnih grlaplemenitih 20.000 za pivničare, vincilire, mljekare, sirare, pasmina forinti,promicanje za i fo24.182 općenito poljoprivredne livadare, voćarstvavinogradarstva itd. za za žensku čeljad, radnike, uzdržavanje voćnih rinti, matičnjaka i loze 65.000 američke vlestelinstva loznjaka forinti,Od prihoda se uzdržavala za u tajmaterijalsiromašnim _opći- novoosnovana a Šumarskaakademija, 12.000 i nama za naforinti,izložbe u čisti i šao preostali prihod je spome3.000 forinti itd. itd. Svaka svrha nutu zakladu grade za državnu davanje od kredita narodu jednabolja druge! melioza komasaciju, Hrvatske nabavu snagu gospoNovčanu povećalo je raciju, stoke, gradnju banke Zadarskih i sl.

Mi u osnivanje Hipotekarne zgrada kojipamtimo za

Dana

13.

1892.

grebu

Ta

banka

imala

-

297

s

s

2

=

->---

=

e

>

.

stoljeća, 1915., socijalistički praznili jem kada diviti su se moramo počeliteškiuvjeti državnublagajnu, ratnog hrvatTa drrentabilnom jepoljoprivreda privređivanja. poslovanju hrvatskog od sko stanovništvo u spašavala gladi žavnogimanja Božjakovini. hrvatske i pomažući zemlje: susjedne Zakonske mjere Bosnu i Hercegovinu.

Dalmaciju, Istru, sredstva Čim neka vlada ulaže državna stočarstva Napredak istovremeno u počinje Za gospodarstvo, naćemo našečitatelje posebno bi kako zakone i odredbe donositi vesti kako ta u grana prevažna je i svojih mjera spri- svakom osigurala provedbu narodnom nagospodarstvu Tako u na ječila zlouporabe. je, pr. dr. za b anovanja predovala vrijeme odbora “zakonu o uređenju upravnih Na hrvatskom diKhuena Hedervarya. “nau županijama" mjesto predviđeno MILENIJSKE u IZLOŽBE o gromne jelu a rodnoizvjestitelja", do 31. od 2.

5.

Budimpešti, održane “Zakon o uređenju gospodarskogospodarskog bili su 10.

1896. slijedeći podaci kod kovne službe kraljevske stru- zemaljske bilo te prikazani.

Brojno s tanje godine odredio vlade i županijskih je oblasti" je: za naosnivanje posebnogodsjeka bio rodno 892.612 gospodarstvo (prvi ravnatelj grla goveda dr. Ivo od 1880.

V eć MALLIN). prije, tj. pl. je za25,22% porast bilo uređeno a veterinarstvo, 1888., je 304.824 _ konja kr. imenovan dr. Radoslav KRIŠTOF je od 1880. za42,66% porast veterinarnadzornikom za zemaljskim kako

PIK-ovi

su

19.

sve

tamo

do

-

,,

-

promi- svinja od o soli, canjustočarstva,marvinskoj porast

stvo.

Doneseni

su

zakoni

852.213

o

-

kao

i uredba

o

slatkovodnom

ribar-

579.745

ovaca

_,,

1880.

za82,76%

važživotne seljaštvo je od 1880. za1,61%. pad nosti bio “Zakon o zemljišnih uređenju također bilo Peradi u iz na se je 3,320.100, pokoji temeljio zajednica"1895., koza zasamo bi se te kako (zbog je broj rastu, najpomnijim studijama, čak zabrane konske za korisne držanja) održapao zajednice gospodarske 1000 na i To le J oš podatak: 78,84%. jedan najdaljem potomstvu. jebilo, dolazilo 408 stanovnika u do 1945. su samo je Hrvatskoj nažalost, Izglasani Hrvatsku i 398 i bili u Saboru štoje svinja, još mnogidrugi propisi, goveda blizu vrha svrstalo naddonosila ili ih vlada u stočarske p roizsvojoj je carevine ih sve Austrije.

Nemoguće je ležnosti. nabrojitivodnjeunutar u jednomčlanku.

Završetak banovanja “Nabila doba Misao nakon onodobje: vodilja Sada, jednogstoljeća, toga ni “Zakon o jenapredak cijepromicanju gospodarskih predakpoljodjelstva lako se bana svrhah i Slavonaroda i domovine." u kraljevini Hrvatskoj loga dobio priznanje, jerje niji" je najveće grdno optuživalo zbog mađarizacije U Hrvatske na mu izložbi “ZNANOST (što nije uspjelo), ipakje suvremenoj HRVATA i prirodoslovlje njegova pri- prigodomotvorenja sjajne Gospodar1891. od sko-obrtne kao tri u izložbe Zagrebu jedan mjena" prikazan elemenata izrekao misli na su računhrvatskog suštinskih koji snažno lijepe krahrvatsku naroda: promaknuli poljoprivredu

stvu.

od

Za

-

-

298

_,,

|

o

in

PE

eg

tei uspješno) gledišta “Naša banovanje je ovdje darskog 1903. na samo se jerće Tijelovo Toga dana, meljita, putemnašeizložbe bio nakon u na mu što je katedraliuručen polju gospodarstva, napredaknaš Banske narodne kulture i u kočijom jeodjurio obrta, prosvjete brzojav, svim odonud a u načinom Budimpeštu, prikazati dvore, gdje sjajnim upravo imati vibio imenovan mađarskim miniskojiće prilike je posjetiocem, nikada da narod radin i uman, te se Više djeti,jeovaj tromi zadatke vratto Umro vrstan. u u riešitinajuzvišenije nije Zagreb. je predsjednikom.

16. 2. 1918.

Budimpešti civilizacije." smrti Više godina prije nije obavljao Nakon ban otvorio izložbu, 450 štoje nikakve Mlađi sin rodužnosti.

Karoly, izvelo je pjevača naša pjesme“Lijepa izabran đeni Zagrepčanin, je kasnije domovino" i “Živila Hrvatska".

Mađarske predsjednikom poljoprivredkomore. ne Uz stalne i žestoke borbe stranačke ban dr.

Priredio: KHUENDragutin HEDERVARY završio jesvoje20(sgospoKeglević, Stjepan dipl. ing. godišnje

radost

osnovana

Mali podsjetnik za poljodjelske radove

u

mjesecu

listopadu s osim U listopadu, što lišće pada i dobro u uzorano drveća, pripremtlo ljeno padaisjemepšenice, ozimog i da ječma nekogkrmnogbilja.

Budući ide i to uz pravilna predsjetvena se prisjećamo prošlogodišgnojidba, Staro Petrovo Selo iz općine njeakcije županije Brodskokoja je nabavila za posavske uređaj ispitivanje kemijskih tla s u hranjivauzorku oranice predali im sunca sunca, određene za je još jesensku sjetvu.

Namjera pšenice, Ravmolimo bila da mnogo samo potrebno, je seljak njivi pa po prospe svemira da nam dokine i mineralnih vrstu kiše. natelja potrebnukoličinu Na sv. stalno su blagdan Stjepana kralja (20. koja gnojiva, preskupa. ali se bio tako analiza bila su lijepi kolovoza) je dan, Kemijska nije skupapa nisu i vedrina nabrzo dobivali rezultati i se preporuka. njegovatoplina stavile.

Ne kakva “bila znamo je daljnja sudbina ali te dobre da akcije, želimo “U mislite na Cvjećari kažu: jesen dobro i se ove djelotvorno provedei u proljeće", listopadu valja posaditi pa jeseni.

Kako bismo imali lukovičasto cvijeće.

Kukuruzi krasni bi biti morali su i u dražesne cvjetićeveljačiožujku, nadoknada zasadimo viza ne sada anemone, baš sjajnu žetvu šafrane, -

299

_——_—-

—

.

+.

2...

a

3

3

3

=

>.

om...

o

>

ere

zvončiće. nožem travnju oštrim stabljiku, imali oko ostaviti i za berbu i u su početkomsvibnja ljepotane studenom, jer i zasadimo zumbule kad ih malo mraz kuće, jošukusnije glavice tulipane, ukrasni luk. hladsu na pofuri.

Ljiljani otporni ih se saditi u U kasse noću pa može jesen. voćnjacima pobiru plodovi Staroslavenske a perunike (latinski iris) nih sorti jabukai krušaka, obavljaju na pa za nove razrjediteposadite plitko sje- se i pripreme štoje nasade, novita da vam izborom s nježnim velika stvar kojapočinje mjesta svojim razvesele Dok i vrste tla. “Osnovno život. bojama jedno položaja je,piše iz u Slavko da tlo cvijeće stavljate zemlju, drugo nje Jenč, dipl.ing. je i strukture s niskom vadite, primjerice gladiole dalije ocjedito, lakše podzimu ne u i duboko zemnom propusno (georgine) koje podnose vodom, Lako s sa sunobar do 80 od cm, podrum njima! je zaštićeno olujnih vratima oko U malim njih jenajmanje posla; vjetrova." kućnimvoćnjacima niti im smeta niti hladna se za vrućina ljetna kopaju jame kasniju sadnju. oni odmah iza Svake bar zima,pa čimuzmognu, godinevalja kojuvoćkicu Beru se i ali se ih ne snijega zabijele gredice. posaditi. orasi, motkama.

Plod kad zreo tući u se smije je povrća Sjetva listopadu smanji zeleni mu matovilac i vrste: samo na omotač pukne _(klapina). špinat, dvije Tresti treba desetak vitaminom su a dvaput, drugi put koji obojebogati C, dana nakon ako ih se prvog. i Plodove, špinat jošželjezomjodom.Pišeg. sušiti tanu na pere, Ivan valja propuhu, Gašpar:“Podgrijani špinat ing. kom sladak beri kulture za sloju.

Drijenak je p reporučljiv nije jelo."

Obje ga i se u i suši! mogu uzgajati toplimpolutoplim Dobri danima tek u vinogradari prvim u listopadu Sadnjapovrća uvjetima. je beru grožđe, čekaju da se sadimo vrtse: ove listopada jer raznovrsnija, jer stvori Nakon zimski luk luk šećera. njemu dovoljno češnjak, kelj, crveni, berbe mii zimsku iako pa još slijedi gnojidba vinograda srebrenac, salatu, neralnim s niskim dobre i sadržajem gnojivima već presađuju. je gospodarice i fosfora a U i berba mnogo više kalija, povrća, dušika, listopadu postoji 7:14:21. na kako to čestopišegđa dipl. ing. pr.

Vanda moderni Priredio: na Starešić, misleći odrezati S. pupčarčije kelj Keglević glavice valja sibabe

i

Da

bismo

u

uz

a

treba

ih

-

-

-

-

Svečanost svadbenih običaja Međunarodna

folklora

Zagrebu se 30 uspješno održava već godina, imala pa je ovogodišnja priredba i značajhtjela jubilarni nešto jeprikazati Bila posebno. je,naime,posvećena 300

smotra

u

u jednom najvažnijih događaja Svi a to životu, jevjenčanje. ljudskom narodi vesele se po posvuda svijetu ono vjenčanju jer. označavapočetak iz novog životnog razdobljakojegće

od

=...

st

ispraćeni bubnjeva.

svirkom

S

z-

.fanfara

trublji, narod

-—

e

—

i

Slijedeću točku je — Rumunji, romanskogtemperamenta, To islavenska žestina. na jošutječe koje mladenku društvo vodilo svoju jebučno se s uz sastajalo šest djevojaka, pratnju rodbinom popa počelo mladenčevom Od znato pogađanje. mnogih riječi miraz." samo: smo “miraz, razumjeli Zatim se “lažnamladenka," pojavila veliku gužvu, a stara i šepavaizazvavši brzih od veliki ples sitnih, slijedio je u ga obučeni mladići što plešu koraka, u a mladenac crne Žene čoje, je bijeloj. neke s kosu posebnokolo, plesale kola onda se a su na šarom glavi, sami mladenci Zatim su ispremiješala.

Na oko su kraju p olukolo. njih zaplesali novi život, proizaći kojiće održavati svi iu mladu šarenilu bujnom poljubili daleku do i narod u pleme obitelj, s i uz bučnuglazbu uz sišli pljesak boja budućnost. pozornice. smotri Na ovogodišnjoj su sudjelovale | trećusvadbenu činio je skupinu 2.000 iz 55 država s ukupno skupine iz romanski Španjolci Kastilje. narod, 18.

Prve na izvođača. večeri, srpnja, uz U osam parova plesalo njoj je bana Jelačića usred velikom podiju Trga drveno narodno ručno glazbalo svadu jesvečanost Zagrebuodržana narodna Ženska nošnja kastanjete. benih običaja, na mnogihgraveselje od se b ijelih šarene suknje, sastoji onih ali osobito su koji seljaka đana, i crnog na plašta leđima, čarapa kratkog Na zasad u živjetigradu. prisiljeni crnih od a košulje, prsluka muška bijele grupa talijanska jenastupila otvorenju ima crveni Mladenka i crvenih pojaseva. iz San nije pri- ukras na Geminija, kojazapravo izelenu suknju, ispod k oje glavi neku svekazala svadbeni običaj i nego Plesali su otmjeno viri žuta podsuknja. iz viteških sa čanost viteškog doba,najavu što je suzdržanim temperamentom, sedmoro Bilo tu devet bubnjara, igara. je su Španjolaca koji značajka plesa glavna osam fanfara, stjegonošas podvastijega tek u svojoj dubini strastveni. su bili u Mladići obućeni raznim bojama. iz Francuska kratke i uske hlače, s nogapou Burgundije skupina haljetke kada se kazala u svatovima te obuveni svakom vicama u jeobičaje drugoj boji, selo. To iz mladenka na Uz pratnju kratke čizme. u je gradaudaje bubnjeva i seoss sa su gradskog počeli neobičnu igru stjegovima, zgodnakombinacija i u se ih a tri i su očitovalo što kog veselja, četiri, jednim, d va, pa po su i prihvaćali, nježnih Nošnje uglavnom nošnjama. odbacivali jednidrugima crni. Na nogama a Preskakivali su se i rukama i nogama. pastelnih boja,šeširi drvene i su obrtali na tlu u raznim kombinacijama utjecaj klompe (zacijelo velike bili Zene nose tu za obližnje Nizozemske). uvježbanu, odlično akrobaciju Povorka i u su pregače živim bojama. dugimpljeskom nagrađeni velikim, poizveo

također

-

301

ea

-—--.

_

e.

s.

.—--—

—--

---

--_-

KaD

DZša

uz s činje “svibanjskim okićenim kantama, priznanje sišli publike, oko Bio se to šarenim kojeg pleše. podija. je ples jednogromanskog vrpcama, Izvodi se ali uz se vidi to od kao neka četvorka, naroda, daje najzapadniji međusobne naklone na nanazive ne znamo za sve Šteta građanski njih. ješto i a se na i te ostale s i čin, plesalo seljačku, plesove, odlično uvježbane ruku o ruku i to pljeskanjem Za je potrebno posebno po koljenima. izvedene.

Na izlasku s pozornice predpovorkom znanje izetnografije. su išla istari francuska trobojnica vojnik na Ova večer metlom. topla ljetna Jelačićevu bi s trebalo znamo trgu Ne što velikom i svadzavršena je veselom značiti. benom povorkomprigorskih seljaka. iz bili veseli i su druMakedonci Bitolja Njujeizvelo Kulturnonosile su “BOSILJAK". iz marame ove Čučerja bučni.

Djevojke štvo bijele umjetničko koje na i crvene slavi 100. crvene neuglavi, pregače čarape, godine obljetnicu svog rada crvene narodne na i muškipakvisoke čarapebijele mornog očuvanju kolo bilo Na nosio velik Žensko se suknjice. čelu jeposebno tradicije. povorke uz a s 25 a lijepo,pratnju bubnja, prvamaše stijeg crvenim je vrpcama,slijedilo maramicom.

Momci su, s čuparova bijelom u lijepe obučenih crvenoturom u ruci i “oro" Nosilo uz se okićeni, nošnje plesali koje tamburaša. pratnju bijele od se sve nosi u a uvelike razlikuje što mladenka drugih slavenskih miraz, kola. Mlada nosi smeđu veliki a on su se veo, Žene naročito bijeli isticali jastuci. zatim su na nosile šubaru. svega Mladoj mladenacdigne glavama košare pune veo i stavi Mlada bili su šareni vjenčić. cvjetni dobroga itečnoga.

Osimmladih, dariva svatove i i tu i povededjevojačko kolo, djed unučić. dok momci se plešuposebno.

Onda vesele Skupina je pjevala svatovske iu opetsvispoje raspojasanom veselju i kao su pjesmice zdravice, što silaze s “Bog burpolako pozornice, praćeni sve poživi okolo", “ Oj kupica nim lepa Ta skupljeskom. jemakedonska a pajdašica", općepoznatu pjesmu ono u pinanajjasnije pokazala suštinsko ni" na svetu su u “Nikaj lepšega svatovskim prihvatili običajima. veselom i Na raspoloženjuprisutni. s tortama Portugalska počeo pozornici je žena ples jepovragrupaprikazala tak svatova na utaknuto u kućamanakonsvečanosti. glavi kojeje cvijeće.

Imali su deke na se zatim uz Razvio ramenima, sitni, drmež treperavi valjda zbog i kante možebitnih ijuškanje noći, čimeječučerjanska hladnih nosili u skupina kao da svadbeno od su uz svezavršila rukama, svoje svatovskog veselje rastanak dobili vino kao za starješine općeodobravanje. bili su u Obučeni poputbinu. uglavnom Seoski svadbeni u običaji suštini svojoj bez crne a i nošnje boje, živih ukrasa, svim u imaju europskim toga Tu mnogo su umorno njihovi stjegovi visjeli. jei što narodima, naše jedokaz zajedničke također i s jedan fratar, kantom,pas koji kulture i kršćanske starijeg zajedničkog se svatovima ubrzo vrati se vuče.No, Dani _mukoindoeuropskog podrijetla. snaga pa počnu živahnoplesati, borbe s r ada i trpnog prirodom moraju ili ruku. plješčući dlanovima uzdignutih bar se neošareno ponekad obojati Jedan bio u iz ples ječas četvoro, čas buzdanomživotnom radošću.

Na prema središta rubu, pa opetnatrag. se poveo 12 kraju razigrani ples parova, Izvijestio: nakon S. čega su sa svojimdekama i Dipl. ing. Keglević

sa

drvom"

.

302

—.--_.--_-..

-_—

o

—

——

—

Pušenje itrudnoća trudnice, Već je dugo poznato nerođene ukoliko žele zaštititi još svoje od zdravstvenih bebe mopoteškoća, Na pušiti. nedavnoodržarajuprestati sastanku nom američkogudruženja sudionici su, upomeđutim, kardiologa, da nitine zoriližene da jenajboljeuopće A IU TVA ukoliko zaista žele zaštititi počinju pušiti, svojunovorođenčad. dobivenih analize Nakon propodataka i 50.000. trudnica učavanjem njihovih izmeutvrđena veza novorođenčadi, je smrti i od đu novorizika pobačaja i strane s popurođenčetajedne broja i vremena šenih tijekom tako dobiti cigareta duljine Nakon pluća. upalu toga trudnoće. prije kojegje žena pušila izazove s S rećom, pluća da pušenje porod.

Poznato u upala trudnoći sužava obzirom da se to obično je u tako smadogađa krvne žile se pa maternice, beba trudnoće, je kisika dotok tjednima posljednjim ihranjivih potrebnog njuje da može preveć razvijena dovoljno u maternici. Smatra se sastojaka plodu ostati živjeti. da to oštećenje može stalno, čak 10 do trudnice. p uše Zašto ž ene djecu rađaju koje na utječući i buduće od 15 lakšu optimalne tjelesne posto Žene kojepuše prije trudnoće imaju da ustanovili su da se kod Istraživači težine? većuvjerojatnost razvije njih sadrži trudnica kada se pušačica posteljica posteljica stanje placenta previa, sasvim nisko oštećenja u koja mikroskopska upozomaternici, usađuje To krvi dotok na vrlo često visoko.

To plodu. smanjen ravaju stanje umjesto uzrokovano izazvati pobačaj.

Isto je smanjenje v jerojatno p ušemože tako, kao krvnim žilama u biti uzrokom suženim maternici, prijevremenog njemože od uterusa. pušenja. posljedice ljuštenja posteljicestijenke Osim može uz pušenje pridonijeti toga, Ljuštenje,već spomenutosuženje sindroma krvnih žila u maternici, (inače češćoj rijetkoj) p ojavi uskraćuje plodu iznenadne smrti smrt hranu i kisik i vrlo često p oroda). djeteta (nakon uzrokuje Rizik za 52 ilinovorođenčeta. povećan je posto. ploda na uzza istraživača, izjavama | kraju: trudnoće može Pušenje vrijeme prema od rođene da većina deformitete rokovati majki djece tijekom izgleda prirođene abnormalnosti ima u bititako pušačica suptilne ozbiljni razvoja plodakoji mogu stablima. lako te abnormalili kratko da izazovu smrt moždanim ploda djeteta nosti ne one na nakon utječu inteligenciju, poroda. uzrokovati i na da su pokazale ženekoje Mnoge studije mogu utjecatidisanje iznenadnu smrt. od onih pušečešćerađaju prijevremeno dileme da nema Iz svega Uzrok tome ne je koje puše. gotovoje ovogaočito i iline za a trudnoće,prije vrijeme česta uvijek bakterijska infekcija plodne pušiti Konačna odluka ovisi o vama!

Plod u vode kod ženapušačica. svoja trudnoće.

Dr. Ivo Belan inficiranu i tekućinu plućamože uvući da

.

303

m

Ma a mn

da

m

au

s

IDEZK ZA| 1

o

KI

| :

| |

Manje soli zdravijaprehrana

|

-

|

sol u je neophodnaorganizmu, jela.

Međutim, gutamo uzima i znatno nego nego štonam obično više jepotrebno većimkoličinama tada sve na ještetna zdravlje. je što potrebno.

Dosoljavamo je po da ine a Da hrani soli u stolu, prije togauopće probamo trošimo više negoštoje da to nikakve u nema jelo.

Zaboravljamo jemnogim potrebno, presumnje. hrambenim artiklima sol Jaki konkurenti tome u su nam već dodana.

Englezi, Amerikanci i narodi. tome sol mnogidrugi Može Unatoč štonamirnice sadrže da vlada se prava pošast meso, reći slobodno (mliječni prirodno proizvodi, riba, soli sve prekomjerne upotrebekuhinjske pekarski proizvodi, prerađeno pomi ih za (natrijevog klorida) kojaje štetna vrće još itd.), “zasolimo"vrijeme po Višak soli u ishrani faktor i Premda zdravlje. je kuhanjaneposredno prije jela. rizika za sasvim smatra se da pojavu visokog krvnogtlaka, jošnije dokazano, ateroskleroze i niza Iz soli dobi u drugihbolesti. viška dječjoj može uzimanje raznih i lako nam uzrokovati krvni krajeva stižu svijeta kasnije povišeni preda tlak. mi robovi smo te stručnjaka poruke upotrebljavamo već Ako postali soli. navike manje nepotrebne poštedosoljavanja, dimo od bar našu Da normalnom se djecu. toga razumijemo, ljudskom sol za Višak soli dodatno srca, organizmu potrebna je opterećenje je Bez krvnih i nasustava. procesa. metaboličkih odvijanje žilamokraćnog Potiče klorida ne otoka kod osoba i kod čovjek može živjeti.stvaranje trijevog starijih Smatra se da su dnevne kod Štetan čovjeka pretilih potrebe ljudi. je srčanoizmeđu tri i deset grama, osim za bolesti krvni insolju (visoki tlak, preboljeli žilnih onih rade na reumakoji teške poslove visokoj farkt), kroničnih upalabubrega, dnevne i na temperaturi.

Svoje čopotrebe čira želucu dvanaestercu, tizma, bolesti vjekmože zadovoljiti konzumiranjem središnjeg živčanog glasustava, namirnica kod steroidnih horrazličitih sadrže ukoma, kojeprirodno uzimanja neznatnih soli uz dodatak itd. za mona sol, količina ili Dr. Ivo Belan vrijeme pripremanja jela prije uzimanja Sol

ali se

danas

Redakcijski kolegij: dr.Stjepan Brlek; Banožić; dr.IvoBelan; ing.

Mirna Božičević, dipl.

Stjepan ing. dr.

Ivan dipl. ing.

Stjepan Deneš; dr.Stjepan Feldhofer; Jakopović; dr.

Zvonimir Štafa dipl. ing.

Stjepan Keglević; prof.

Glavni urednik: Čičmak; iodgovorni dipl. ing.

Juraj Redaktorica: Vera Tehnička urednica: Nada dipl. ing. Volarić; Rašpica; Alka mr.

Lektorica: DomićNikola Kunić Crteži: dipl. ing.

Božičević Vlasnik I Hrvatsko izdavač: društvo mljekarsko | lica Uprava uredništvo: Zagreb, 31/IlI, tel./fax: 01/424kn 420 Cijena: 2,50 Tisak: Orbis d.d..

TISKARA .

-

:

_—

| ;