Mljekarski list 1-1996

-—-

—-o

-

=

o

_

—_—

---

Aktualni

——--_

-..-

o

.

2

nj

gospodarstveni

i

i

i

i

s

i

i

o

s

Ri

i

+

Rs

problemi

mlijeka

proizvodnje

o visini i točnom brojukrava U našim prilikamateškoje govoriti se da pretpostavljati može podacima Prema nekim proizvodnjemlijeka. se proizvodioko u i da krava RepubliciHrvatskojima oko 347.000 mlijeka godinu. kravina znači oko što 1.7831 mlijeka, 619,000.000litara po samo o dajuoko god.), koje (u krava 1994.

226.300 podaci Drugi govore na godinu.

I kravi mlijekaili 1.860 po 420,000.000litara oko navode Podaci o Gospoprosječno 0,43krave/ha. ukupmlijeka otkupu drže 7 iviše krava litara darstva oko no posjeduju koja 280,000.000 otkupljenog da se To znači obradive ha na oko preko površine mlijeka godinu. prosječno 8,65 nalazi i samo oko 1 drže i u preradi otkupa, prometu kravu/ha. prosječno U oko 45-66% mlijeka. proizvedenog tržišta i otkuorganizacijom Boljom nisu uključene računsigurno mnoge bi se popa moglo vjerojatno mlijeka ali ni to novootvorene mljekare, male, da povećaju taknuti vlasnike posjeda znatno ne poboljšava otkuppostotak što već sada za mnogi U slabom broj krava, otkupumlijeka mlijeka. ljenog uste da se mlitržište posvete uvjete, imaju otkupa (neorganizirano leži uzrok | mlijeka. tržnoj proizvodnji mjerenoj potrebama vjerojatno jeka!) uvoza s 50-60% krava Hranidba mlijeka! sudjeluje mlistrukturi u p roizvodnje troškova mlijeka Slijedeći problemproizvodnje može na znatno i gospovelika gospoutjecati jeka seljačkih usitnjenost je inters darstveni krava na i darstava veće proizvodnje . držanje malogbroja krava Prema većini za Genetske raspolo- mlijeka. mogućnosti gospodarstava.

— oko živim već veću podacima, 88,5%gospodaruglavnom proizvodnju mlijeka drži 1-3 samo a stava Prema krave, 1,8% Hrvatskog podacima postoje.

7 i više ima u veliki posjedu gospodarstava centra, broj stočarsko selekcijskog krava. davati 3.500 krava ima mogućnost naših drže 305 | 4.500 manjibroj dana). godišnje (u koja Gospodarstva mlijeka razkrava nalaze interes samo redu u Sada to ne se u sklopu postiže prvome novrsne hranidbe. proizvodnje zbogslabe ilinepotpune ratarskolako se ("svaštarenje") prilagođava koja stočarske iskofišćivati i Goveda mogu moraju ilislabo organiziranom veće količine neorganiziranom i zelenih paše krmiva, jefi tržištuproizvodi prema kratkoročnim krmiva_i _voluminoznih grubih i podaci tinijih To o potrebama. potvrđuju posiz sekundarnih poljodjelstva, proizvoda površina.

Gospojedu poljodjelskih i 1-3 krave u darstva s štosmanjuje krmiva, drugaslična imaju posjedu silažu Sva _hranidbe. troškove i ha zemljišta oko drže spomenuta prosječno 3,77 o

-

=

FARM?

-

ombo.

0

nad

a m

Doo

o ma

i

td)

krmiva

Posebno treba održana moraju proizvodnje, upozoriti odnosno | Loše izrasli gospodarstva. vanjenjegupapaka. papci lako i su se mora izazivaju bol, pucaju podložni Hranidbom postignuti najito se viša se infekciji. na Naravno, značajno očituje proizvodnja mlijeka, jer taj na mliječnosti životinja, =sredstva način najboljeotplaćuju smanjivanjem uložena u i izlučivanja mlijeka. reprodukciju, kupovinu odgoj Velik na =pripustpod kvalitetne podmlatka, utjecaj mliječnost imaju te i u i tehnika bikove, selekciju, ulaganjeobjekte čistoća vimena, način mužnje. bez Dobra tehnika i vimena tehniku, čeganema napredne proizmužnje čistoća Kravama treba davati kravi tkivo se vodnje. stoga pružaju osjećaj ugodnosti, krmu krmne krvotok a vimenu u dopunsku (gotove smjese, opušta, pojačava. i krmne se hormona okkukuruznu prekrupudopunske Pojačava izlučivanje S 1 i smjese). kg gotovekrmnesmjese sitocina koji potiče izlučivanje mlijeka mora se 2 litre za vimena.

To znači postignuti većaproiz- potpuno ispražnjavanje 1 krmne da se više i vodnja mlijeka.

Cijenakg smjese dobije mlijeka postiže bolja narazini 1 litre što masnoća p uno je mlijeka,pruža mlijeka. za krmnih opravdanje uporabu smjesa da se Treba, dakle, upozoriti izbjegau do (koncentrata) proizvodnji mlijeka s vaju grubi p ostupci kravom, posebice najviših genetskih mogućnosti.

Dobro da muzači se ne primužnji. je Dobra hranidba za jeuvjet zdravlje, mijenjaju često. i dobru krava. plodnost reprodukciju Veliku muzni važnost i maju uređaji, treba veliku Hranidbi, stoga, posvetiti vrsta i se Često ispravnost uređaja. na pažnju, jerneposredno utječe pot- događada muzni uređaji nisu ispravni, krava. puno iskorišćivanje proizvodnje sisne posebice čaške, vakuum, p ulsatori Uz treba i i vodu i hranidbu, spomenuti drugo.

Gruba, nepotpunaneispravna za Ona mora biti na vimena kao piće. mužnja, uvijek gnječenje stezanje, i u svaka bol izaziva a raspolaganju dovoljnim količinama, druga grčvimena, s vezi i u da i time je preporuka se u ispražnjavanje zadržavanje nepotpuno automatske dobiva se štalama ugrade Zbog toga pojilice. mlijeka. manje a i masno, klima mlijeka, i mlijeko je manje jer Uvjeti držanja, mikroklimatske su izostaju posljednji izmužaji veliki koji najna promjene imaju utjecaj i su što masniji.

Moguće upale v imena, mliječnost.

Hladnoća, vlaga, neugodan, za ili kraće i loša vrijeme može trajno oštetiti i hladan vlažan ležaj, ventilacija vime. se mora Stoga najveća pažnja mnogo ' vlage,ugljičnog kanalizacija, I muznih dioksida i mužnji posvetiti održavanju u slabo amonijaka zraku, uređaja. buka i osvjetljenje,uznemiravanje krava, muhe i Navedeni biti uzrok su neki samo mamogu drugi kukci, problemi koji su kod krava _ u njem izlučivanju najčešće mlijeka, prisutni upalama vimena a mogu se ili ilošoj kakvoći proizvdnji mlijeka (pomirisu, mlijeka, ispraviti okusu ili ukloniti dobrom sudionika u bakteriološki). voljom proizili .vodnji mlijeka manjim ulaganjima, što znatPoboljšavanjem uvjeta držanja će se može no se mnogostruko isplatiti. i kapoboljšati mliječnost kvoća Dr. Feldhofer. mlijeka.

Stjepan bitiiz vlastite

.

.

HRANILICEDUDE |

ZA

TELAD

Bjelančevine

stočnoj u

hrani i hranidbi

goveda

su tkiva(mišićnogi životinjskog sastojci bitni Bjelančevine(proteini) tekućine. krvi itkivne drugog), i papaka kože,dlake, vezivnogtkiva, esenizoleucin i nalaze da se bjelančevine Potrebno djelomično b) valin, je i i tkiva i obnove rasta hrani u c) glicin arginin tirozin, cistin, cijalne: zbog i same od su ih dok mogu kojih (zamjenjive) biljke neesencijalne životinje, dušičnih i stvarati iz osnovnih i spojeva najčešće najvažnije: glutaminska i amina kiselina. drugih amonijaka, (nitrata, nitrita, asparaginska tla iz vode, upijaju aminodušičnih spojeva) koje ili zamjenjive_ Neesencijalne i zraka. u stvarati (sintetizirati) kiseline mogu se s obili se u osnovi dijele Bjelančevine organizmu zamjenjivati životinjskom i na zirom na a esennekim biljne životinjske podrijetlo: drugimaminokiselinama, se obse kakvoćom bjelančevine, koje razlikuju (nezamjenjive)moraju cijalne sastavu. aminokiselinskom Živokrmnih nalaziti vezatno u hrani. U sastavu prema su: brašno, smjesai krmnih obroka važna je, bjelančevine riblje tinjske d akle, krvno i mesno brašno, ili mesnoveć i kakvoća samo ne količina, od i a biljnih aminokiselinski sastav bjelančevina. 'brašno, mlijeko sl, koštano i koriste često zrna se bjelančevina aminokiselina u pojedinih Nedostatak repice suncokreta, sačme uljarica (soje, isuzrokovati krmivima i stočno žita slabije i može dijelovi(posije dr.), vanjski hrane. brašno i lucernino potrošnju) (veću korišćivanje drugo. brašno), o biološki kvalitetse govori i različituStoga često sadrže Različita hranjiva što znači da sadrže nim bjelančevinama, različite kakvoće, količinu bjelančevina sastavu aminokiseline u sve optimalnom i sastavu ovisno o kemijskom podrijetlu, rastu, za određene u organizma potrebe aminokiselina. sastavu propisi Postoje ilireprodukciji. u pomlijeka proizvodnji bjelančevina sadržaj određuju koji u hrani i koliko se bjelančevina krmivima bjelančevina kakvoća Biološka jedinim i životihranidbi hranu davati u u mora peradi pojedinim jevažna posebice i za rasta, proizvodnje svinja, Preživači nepreživača. njama potrebe općenito su na neki način u prednosti, reprodukcije. zahvaljujući u . osnovni Aminokiseline koji su mikroorganizmima buragovim spojevi rastu i razmnožavanju svome Velik (reproduk. bjelančevina. je brojpoznatih i neproteinski dobro od aminokiselina se obično iskorišćuju izdvaja cij) kojih One i ureu aminokiselina. se u oko 26 (spojeve dušik, amonijak važnijih neprokomih u miknalaze u različitim pretvarajući bjelančevinama dušika), teinskog čemu se i Na robne razlikuju. binacijama, bjelančevine. tajje način po iz b jelančevina ali se u mogućetrećinu ukupnih Sve su aminokiseline važne, hrane preživača neproteinskim zamijeniti (nezama)esencijalne razlikuju pravilu ili mo dušikom aminokiseline: ili S BENURALOM (ureom, metionin, bitne) jenjive sličnim proizvodima). leucin, treonin, histidin, triptofan, lizin,

a

AUTOMATSKEPOJILICE STOKU ZA

ai

naa i o

la

i

<

ta

a

—--

nd

da

a

j

nei

Urea

već

niz

samo ne dugi godina hrani i to samo već za preživača, zahvaljujućipotrebe životinja bjelančevinama, miki za posrednomdjelovanju buragovih potrebe energijom, vitaminama, korsite dušik odnosno mineralima i Sve to se mora roorganizama koji naći drugim. za mikkoličini u konzumirane hrane amonijak izgradnju buragove ukupnoj robne određena populacije.

Buragovi mikroorga- kojaje zapreminom probavnizmi u i sustava Treba nog svojoj reprodukciji odumiranju (buraga). računati da, i kao stalni izvor ovisno vrsti kakvoći i za služe bjelančevina o krmiva, preživači hranidbene dnevno oko 2-3 samo mogu preživača. potrebe pojesti kg suhe tvari krme na 100 mase.

Do kgtjelesne i uree mikrooramonijaka buragovi Uzevši to u hranidbeni obrok mora doći obzir, i mogu ganizmi razgradnjom različitih krmiva će sadržavati više kvalitetnih koja i aminobjelančevina pravih količinom i kakvoćom sve kiselina. davazadovoljiti Međutim, neposrednim i potrebe organizma. uree u hrani se njem amonijaka postiže isti s i tovno učinak manjimutroškom energije Primjerice, junetjelesne težine oko 300 za jeftinijim što omogućava sirovinama, kg, očekivani prirast tjelesne obzirom s od na dantreba 1 mase dobivati dnevznačajne uštede stočnu kgna hranu. oko 565 sir. no g prob. bjelančevina. ovome se u mogu Uzdržne dušika potrebe Spojevi neproteinskog moraju lucernina 1 sa imati slučaju zadovoljiti kg uglavnom smanjenutoksičnost i7 kukuruzne Za i BENURAL sijena silaže. kg urea proiza se u (vezana S), daju vodne treba dodati oko 4-5 još sastavu krme potrebe osnovne kojučinegruba krmne s 12-13 voluminozna odgovarajuće krma i kg smjese enermanjakoličina sirovih % se čime bjelančevina, krmiva. može uzdržne se za getskih Daju od oko 1 mase i nižu postići Za prirast tjelesne kg potrebe proizvodnju mlijeka. na dan. višu uz proizvodnju treba, spojeve dodavati i neproteinskog dušika, kravama treba biološki Za uzdržnepotrebe kvalitetne dou ovisno o veličini 250-300 prave bjelančevine davati, životinje, punskoj krmnoj sir. smjesi. i to a uz g prob. bjelančevina, za za proizvodnju mlijeka (55Bjelančevine uzdržnepotrebe bjelančevine 58 g sir. služe za osnovnih životnih prob. bjelančevina/litra mlijeka. održavanje «To da 3-4 lucernina i 25 obnovu za krvi itkiva znači kg sijena aktivnosti, stanica, kukuruzne silaže tvari ili _ < kg zadovoljavaju (izmjenu metabolizam), disanje, uzdržne životne krava i krvotok i slične potrebe proizdruge Uzdržne procese. do 7 litara veću Za kod teladi i mlijeka. bjelančevina potrebe junadi vodnju treba davati iznose oko 50-60 sirovih g probavljivih mlilječnost jošodgovarajući krmnu krmne 100 na smjesu (0,5 kg smjese/litra bjelančevina kg tjelesne težine. će sadržavati enertreba dodati mlijeka) koja Uzdržnimpotrebama dovoljno još vitamina i i rast sintezu što za bjelančevina, gije, bjelančevine minerala, tkiva, za 150-500 izdrugog. junadtjelesne težine kg nosi oko 350-530 sir. g prob. bjelanSteone u (gravidne) krave, posebice 1 za mase. čevina kg prirasta tjelesne dva moposljednjamjeseca gravidnosti, dobivati za Preživači bjelančevine dobivaju uglav- raju bjelančevine stvaranje nom krmiva i mikrast preko biljnih buragovih ploda(fetusa), maternice, plodne Prilikom = roorganizama. sastavljanjaposteljice (placente), plodnetekućine, se

koristi u

obroka

treba

uzeti

u

obzir.

*

*

PRIBOR

ZA

UZCOJ,HICIJENUNJECUSTOKE 1

dado I

| i

slabe

pobačaji rađanje mjeseca gonjenja, drugog. davati oko kravama treba ležanje posteljice, teladi, zaostajanje gravidnosti kataralne sir. s 180 g na poroda(paraplegije), poslije dan, prob. bjelančevina i maternice sir. do 420 g drugi (endometritisi) upale povećanjem prob. zdravstveni u poremećaji. bjelančevinaposljednjem mjesecu gravidnosti.

Kod nepreživača, drugihživotinja, kravama Prema u brže zdravstveni teži i su p omnogo drugoj nastaju tome, lovici i uz davanje poremećaji smanjeno gravidnosti, loše zbognedostatka, pa silaže treba 10-15 pokg/dan) (samo sastava) kakvoće — većati a odgovarajućom bjelančevina. davanje sijena, (aminokiselinskog krmnom dovoljno smjesomkojasadrži suviše neiz kvalitetnih bjelančevina Davanje ibjelančevina uljaenergije biti i se a nih sačmi se može štetno, jer potrebno je, potrebe moraju zadovoljiti u krvi i do i mliječnost rast povećavaju za amonijaka postotak zasušenja ploda i krmne — — mlijekom izlučivanje amonijaka smjese/dan).

(2-kg bolest se a mogu jetre mokraćom, javiti 4 Treba znati da je posljedica kod i i bjelančevinama) (otrovanje bubrega hrane u Uz preživača dužegdavanja kojoj smetnje u (sterilitet). plodnosti to, nema većih bjelančevina smanjivanje davanje u dovoljno količina bjelančevina =mršav- hrani poskupljuje i povećava hranidbu buragovihmikroorganizama, smaživotinje, dlake, ljenje ispadanje u stočarstvu. troškove u (bjelančevina gustoće njivanje mlijeka i a mlijeku)pad ukupne mliječnosti, Feldhofer Dr. tiha i se u Stjepan javljaju smetnje reprodukciji,

vimena

i

Tako

se

ili

od 5.

Mikotoksikoze

(Il)

:

Aflatoksikoza krmna Aflatoksikoza životinja životinja,po zdravlje je gotova je otrovanje krmiva od i toksičnim metanačinjena pljesnivih smjesa, pticaljudi proizvodima kako sva bolizma flavus i A. a su gljivicama, zagađenih gljivica Aspergillus krmiva sitno se ne samljevena,opažaju parasiticus. iako znakovi se nikakvi su veoma pljesnivosti raširene Gljivice Aspergillus nalaze aflatoksini u masovno stočnu lako u u smjesi. prirodi, dospijevaju pa Bolest se može lošem u akutnom hranu na se obliku, javiti uskladištenju kojoj pri i kronični oblici. toksine i čine ali su češći subakutni razmnože, proizvode je krave i telad slabo Junad Ako se veoma po životinje. napreduje, opasnom i i im razmnože i a može već mršave mliječnostopada zagadehranu, potpuno i male količine takve hrane uzJačatrovanja uzrokuju prestati. pojedene potpuno rad crii poremećen Bolest i smrt. teškotrovanje, rokuju smetnje probavne pa i unosi hranom se se živčane (žitarice, pojaviti jeva.

Mogu pljesnjvom poreteški sačma i Velika s krvi, silaža). opasnost metnje, proljevprimjesom sijeno, ORIGINAL SOLNICA

ZA

MINERALNE

SOLI

i

a vodne krave i one od neke povišenatjelesna govedo temperatura, koje boluju može Znakovi bolesti ovise boelsti. o uginuti. druge količini otrova.

U pojedenog znak bolesti crvenilo goveda, prvi je U sluznice odmah ukloniti i usta sluznice zatim liječenju jenajvažnije upala očiju, hranu dotad bila hrarada prokojomježivotinja slijedi prestanak buraga, teški davati ili sve njena.

Važno je vitamine, ljev, smanjivanje. potpuni prestanak veću vitamina A. posebice količinu mliječnosti, povišena tjelesna temperatura i eventualno Bolest kada se uzima pobačaj. Čovjek traje otruje mlijeko, 4-6 dana i smrću. Ako su u krmi završava i meso mesne mliječne proizvode, proiz- bile količine će bolest kao i hranu manje otrova, vode, biljnu kojasadrži će a znakovi biti blaži. aflatoksin. trajati dulje, Prilikom treba liječenja promijeniti dobro ordotadašnju Otrovanje hranu, stahibotritisom jeprobavne sredstvom za te gane isprazniti čišćenje, stahibotritisom Otrovanje uzrokuju davati vitamin B. a gljivice Stachybotrys alternans, očituje U nastanu ljudi uglavnom oštećenja se organa, teškim oštećenjem probavnih onim kože na došli su u dijelovima koji i sustava krvožilnog središnjeg živčanog dodir otrovanom slamom s (zaštitne i organa za krvi. U proizvodnju razvoju rukavice, i odjeća maske). bolesti se i javljaju teškokrvarenje tkiva.

Ergotizam se je domaćih otrovanje odumiranje Razlikuje tipičan i što otrovima ih i životinja čovjeka do proiz(subakutan)atipičan (perakutan vodi a smrtnost gljivica Claviceps velika. (ražena purpurea akutan) tijek, je ali se glavnica).

Najčešće otruju goveda, rašiveoma Gljivica Stachybotrys i je životinje. druge rena raste u u prirodi: na celulozi, zemlji Ražena čitapo raširena glavnica je i za razdugo preživi ostaje sposobna vom Parazitira na ali i na svijetu. raži, Otrov množavanje. podnosi temperaturu žitaricama drugim (zobi, ječmu, p šenici) od dva sata.

Nalazi i se 120% čak i na travama. različitim Preživjele na slami i slami spore na razmnožava zobenoj tlu ili u ražene glavnice zrnju i nficiraju i na a žitarica,sijenugrahorici, drugih u cvatu, se i u biljke naseljuju plodište voluminozna hrana njome zagađena te se zametak uništavaju zrnja, umjesto kao da izgleda jeposuta čađom. zrna roščić tvrdi pojavi tamnoljubičasti se u veličine cm.

Sporegljivica dugo zadržavaju sličan plodubanane, 1ih raznosi na Utvrđeno sve srodnih otrova vanjskoj sredini, vjetar je četrdeset 3,5 strane. Kada na a dospiju pogodnupod' kojeproizvodi Claviceps purpurea, uz i od koriste se u logu, odgovarajuću vlažnost pojedininjih farmakologiji brzo se razmnože i kao te temperaturu, stvaraju lijekovi (ergotamin).

Razvoju otrov. Kada takvu žitarica na i travi u životinje pojedu hranu, gljvice klasju će bolest. U dobro nastat i osušenoj vlažne pogoduju godine. krmi se ne razmnoskladištenojgljivica obole nakon Životinje konzumiranja krmi ili žava,dok se u slabo osušenoj sa određene količine ražene glavnice slami nalazi u se ili koja sjenikudrugim zrnjem a i travom. ž itarica, zagađenom bez i prostorijamaventilacije mogućnosti Znakovi, i ishod bolesti ovise o tijek brzo. dosušivanja, količini gljivica razmnožava otrova. uzetog Na ovo su U sve se u gantrovanje osjetljive goveda, očituje otrovanje ali su obliku. U životinje, osjetljivije visokoproiz-grenoznom iživčanom gangreZA KOMPLETVEZOVI KRAVE

a

2

LR

o

a

a

či

i

a

o

Nm

a

md

m

a

vd

o

s

a

m

liječenja promijeniti značajno jepropadanje korisno bolesti oblik Ako krune tkiva na u živčan, je je području nogama, smiriti a se a prilikom hipnoticima, životinju prema gore, pa promjene papaka oblika“ treba gangrenoznog poduzeti ali i na ilisamo na mogu naći stražnjim, izutih lokalno liječenje. Životinje papaka ih Goveda četiri sve noge. šepaju, jer oblicima bolesti zahvaćene teškim ione tkivo bole i a se, izuvaju propalo papci treba zaklati. i teškozarašćuje. veoma Opće dugo treba Kao u samo agrotehnici preventivu p oremećeno, životinja nije stanje uništavati i duboko nešto što oranje primijeniti temperatura je tjelesna ražene bilja. vegetacije tijekom glavnice može a se smanjiti, Na povišena, mliječnost ražena se pojavljuje pašnjacima, gdje ako su mogu pobaciti. životinje bređe, ili treba cvatnje napasivati prije glavnica, Kod govedo živčanog koji jerjeđi, oblika, i to početkom cvatnje, starija najkasnije utučeno od mladih. nesigur- govedakojasu otpornija spuštene je, glave, stoji i nekoordiniranih no je pokreta hoda, Dr. veoma se trese.

Banožić Stjepan noznom

hranu.

treba

Kod

obliku

Kozji sirevi će,većom brigom Nadajmo zemljama razvijenim sirevi osrazličite se u prerade, kozji proizvode usavršavanjem mlijekoprerađuje sir i tržište. što su i kao naše jogurt, maslac, drugo. vojiti sira jenajraširenijiKada Proizvodnja općenito ne o način smijemo govorimo preradi, prerade kozjeg mlijeka. u da odlučujuću smetnuti s uma ulogu U sira ima određene kozji postizanju zemljama mnogimeuropskim kakvoće sir ima veliku biti Ono mora važnost, mlijeko za gospodarstvenu sirenje. tržište stvoreno bez mana, od zdravih dobiveno probirljivo jerjeondje životinja sireva. Tako u se miris a okus mu imati Francuskoj ne smije kozjih neugodan su i sladak. gurmani) proizvodi mora bitivrlo blagoizražen (Francuzipoznati a devedesetak vrsta kozjihsireva, stalno osobito sira se i Za njihovaproizvodnja usavršava. kakvoću je količinu sirevi vrlo kvalitetni i U su važan u cijeMnogi kozji bjelančevina mlijeku. sadržaj i se ne samo u sira nego u Francuskoj, njeni jeproizvodnja kojima zemljama 80% izvoze. Od svih količina se važna sve se mlijeka, grana, kozje mlijeko više u sireve. preradi bjelančevina. sadržaju plaćaprema ovisi i o Količina bjelančevina u mlijeku sirevi meko tijesto, blagoga vremenu Kozji imaju laktacije, Tijekom laktacije.

Tu su i sirevi mirisa i okusa na lješnjak. raste količina kada imati mlijeka o pada, suhim sa mogu koji tijestom, istu će za Tako oni bjelančevina. sadržaj različite dodatke; imajuizraženijikoličinu sira biti često i karakterisokus i početkomlaktacije miris, pikantan a na sireve. Ti su sirevi obično kraju za veća količina mlijeka, potrebna tičan kozje 60 grama do i = od Godišnji prosjek laktacije manja. teški maleni, 1,5kg, od do u visine 3-5 6-12 cm. je 2,7 3,7%. cm, bjelančevina mlijeku obično U

Oblik

kozarstvom

s

može

se

ovalan, okrugao, oblika. i a ima piramidalan, drugih im

i

da

biti

SERVIS PRODAJAMUZNIHUREĐAJA I

Dr.

Banožić Stjepan

Hranidbom

do većeg

iz govedarske

dohotka

proizvodnje

nas još uvijeksmatra slabo dohodovnom kod Govedarstvo na tojrazini da može zadovoljiti je stočarskomgranom. Cijenamlijeka za proizvodnju. itehnoloških Zbog lošeorganizacije ulaganjai troškove pogrešaka u proizvodnji, govedarstvo međutim ne postiže veći učinak. gospodarstveni se

razvoj govedarstva je krava treba u povećati uzgojima, broj i raditi na unagenetskomtehnološkom To proizvodnje. zahtijeva pređivanju krei većanovčanaulaganjapovoljne što zasad i objektivno je izostaje dite, i brzom uspješnom većazapreka napretku govedarstva.

Poznato

da

za

postojećim Međutim, domas malim jetima, brojemgoveda, ćom osnovom rasplodnog genetskom tehničkom i slabom stada opremom, se kojaće može postaviti proizvodnja treba u gospodarstvenoj promatrati interese zadovoljavati gospodartvene teladi, proizvodnje mlijeka, hranidpovezanosti Kod razmjerno ulaganjima. toga stim u m esaisvegaštoje svezi, ba ima goveđeg najveću važnost, jer goveda krme. s oko 50kod krava hranidba proizvodnjom posebice sudjeluje redu troškovima hranu za u 60% u mlijeka, Preživačima proizvodnje prvom oko kod tovnih livade i a u travne goveda 60morajuslužiti površine, i hranidbi teladi 70-90%. hrana To odgoju pašnjaci.jenajjeftinijakojom 70%, se najviša proizvodnja mlijeka. postiže da se hranidbi u To znači govedar- Uz dobru krave do travu i pašu sitosti, mora najveća stskoj proizvodnji posvetiti dan. litara će 13-17 na što mlijeka proizvoditi posebice stoga goveda pozornost, travi ima i enerU količine hrane iskorišćivati velike pašizelenoj dovoljno mogu i fosfor su i a i sekundarne iz domaćinstva kalcij proizvode gije bjelančevina, obično u za fiziološke iz se ne na omjeru povoljnom može drugi poljodjelstva, koje iako češćenedossu a male novčane potrebe načiniskorišćivati, organizma, kukubiti fosfora. (paša, može vrijednosti slama,pljeva, Bjelančevina taje ruzovina i ako u sastavu trava kao i sl.). suviše, kalcija, ima više djeteline.

U svezi s hranidbenom rasosnovom, treba Uz i zelenu travu, količinama hrane itehnološkim pašu ponekad položivim kukuruznu dodavati (ili prekrupu druge mogućnostima proizvodnju govedarsku i u skromnim

uv-

PRODAJA KOSE,MOTIKE AKCIJSKA VILE, LOPATE, »

Re.

+

DEKA |

|

|

i više 30% se tvari iz žitarice) energetski izgubiti hranjivih hranom treba i dodavati što nasdopunskom može siliranog krmiva, zapriječiti | minerale: i sol stočara da fosfor, kalcij, magnezij tojanje proizvedu jeftiniju klorida a i neke stočnu hranu. natrijeva (kuhinjsku sol), vitamine: vitamin D i E štalsko | A, (uz se na Gospodarstva koja temelje i za vrlo visoke držanje postizavanje oranicama hranidbu trebaju izgrađivati Treba davati i proizvodnje mlijeka). na krum| goveda kukuruznoj silaži, repi, kao voluminozni manjukoličinu sijena i kulturama.

Tim piru oraničkim drugim dodatak sirovih vlakana i suhe (dodatak krmivima se može postignuti proizvodnja tvari). od 5-10 litara višu na a za mlijeka dan, Silažaje u suvremenojhranidbi dodavati dose proizvodnju moraju i osnovno goveda gospodrstveno vrijed- punskakrmiva. krmivo. Hranidbena no silaže vrijednost Osnovna krma hranidbi u ovisi o vrsti krmiva io goveda siliranog količini mora biti što zdrava i dobro tvari Travna jeftinija, teško probavljivih (celuloze).

Obično veću silaža biti sadrži hrana probavljiva. količinu može gotovopotpuna sirovih vlakana i ili v ode (celuloze za krave u 10litara lignina) proizvodnji mlijeka 15 krmom se repai stim da na (krumpir, sl). treba Osnovnom dan, zavišu proizvodnju treba da bude sita. dodavati i postići životinja hranidbenu Krepjoš odgovarajuću ka krmiva treba davati samo i u iližitarice s odkakvoći smjesu(krepka krmiva) se mora količini očitovati krmnom koja odgogovarajućom dopunskom smjevarajućom većom Uz som proizvodnjom travnu mlijeka (superkoncentratom). ili težine silažu ne zanemariti ni prirastom tjelesne životinja. se Daje smije davanje ih se krma osnovna je kao manje ukoliko bolje dobrogsijena dopunehranidbenog i ima hranidbenu obroka suhom tvari i veću probavljiva te mivrijedcelulozom, i obrnuto. soli nost, neralnog stočne (kuhinjdodatka, ska sol klorida ilisol za natrijeva lizanje). Smatra se da je za dnevnu proiz10 litara hrana vodnju Kukuruzna silaža ima mlijeka potrebna enerdovoljno sadrži oko 66% orkoja krmu probavljive i za za gije uzdržnu proizvodnju tvari. Za 20 litara ganske proizvodnju 7-10 litara ali na mlijeka dan, nedostaju dan treba oko 30 na a za mlijeka 74%, silažu uz kukuruznu bjelančevine.

Stoga litara oko 78% ormlijeka treba davati probavljive lucerne i sijeno odgovatvari.

Zaveću ganske proizvodnju mlijeka krmnu s porajuću dopunsku smjesu davati krmu treba, veće d akle, sirovih provećanimudjelom bjelančevina. i što razbavljivosti bolje iskoristivosti, je i hranidba kukuda se u Proizvodnja goveda log visokoj proizvodnji mlijeka ima ruznom nedostatak balasta silažom posebnugospodar- možejavljati potrebvažnost za stočare stvenu za as zbogdobrog fiziologiju p reživača, probave nog i veće oranica i time u svezi iskorišćivanja potpunijeg je pojava acidoze, indigesmase krmiva. slabe masnoće sl. dobivenog i tija, mlijeka Treba i na Za znači da to u upozoriti tehnologiju usporedbu, praksi kiselost na kukuruzna silaža sa 66-72% i silaže, kakvoću spremanja probavkao i alkalnih elekao i zelena trava silaže, na dodavanje ljivosti organske tvari, menata krmom i 68-75% sa dopunskom (BENURAL paša može probavljivosti S i kao krma krave osnovna za u FOSFONAL).Lošimsiliranjem može služiti kao

dodatak.

S

|

|

|

,

DIZNE RASPRSKIVAČI, MEMBRANE, ZA SVEPRSKALICE 10

“-—

taj načinbolje mlijeka mlijeka. visokojproizvodnji uložena sredstva u količinine u skupu može,međutim, otplaćuju sijenovećoj dobiva i krma krave kao u za osnovna gospodartveno reprodukciju služiti kvaliteti za orkupovinu odgoj opravdanje visokoj proizvodnji, jerprobavljivost kvalitetne podmlatka, pripust pod oko 55-65%. To tvari iznosi samo nog ganske selekbikove osjemenjivanje), (umjetno loše ilislamu za posebice vrijedi sijeno itehniku za lakšu u objekte ulaganja ciju, iliza kukuruzovinu 45-50% probavljivosti sili(mužnju, proizvodnju izgnojavanje, tvari. Dodas 55% probavljive organske hranidbu i sl.). ranje, redu u prvom vanjemžitarica, kukuruza, krmiva i voluminozna poPaša imaju se poboljšavajuprosječna probavljivost hranidbi mladih sebnu rasu važnost i hranidbena vrijednost krmnogobroka, dobru kod treba postići plodnih grla kojih sadrži oko 90% kukuruz jer probavljive strukturu mišića, kostura, razvijenost tvari. organske i većiobujamprsa veću čvrste papke, ako osIz sustava. sljedeće: proizlazi opisanog Krepka zapreminu probavnog krma ima kvalitetan sirovinski sasnovna krmiva se u samo količini, manjoj daju hranidbenu dan 1-3 razna u samo vrijednosti pojedinim tav,bolju kg proteško rasta i a se treba manje probavljivedobljima reprodukcije, jer bavljivost, i celuloze i treba davati spriječiti omašćivanje spolnih pretilost manje lignina, i sužlijezda. žitarica krepkih krmiva, dopunskih može Takvom se krmom perkoncetrata.

Junadi eneru tovu jača potrebna je s nižom najviša postignuti proizvodnja da bi se postignuo prirast getska k rma, To koštanja.ujedno cijenom 1 upozorava tjelesne težine prosječno najmanje kg kvalitetne vona važnostproizvodnje kao krma osnovna na dan.

Stoga jeftinija krme. luminozne osnovne intenzitet u tovu zadovoljava junadi, koja Osnovna krmiva kukuruzna većinom moraju silaža možeposlužiti pot- prirasta, iz vlastite kukuruzni i a uz monaravno, jecati proizvodnje, klip, mljeveni po krmne i dio krmiva odgovarajuće davanje dopunske gućnosti krepkih (žitarice).

Tako i kukuruzna smatra se smjese. silaža, koja ukoliko nije jeftinijom krmom,nije jeftina teladi hrana U hranidbi i odgoju je iz vlastite vlastitih s površina, proizvodnje se najveći trošak, mlijeko. jer daje skupo i to ne mnogo od poudaljenihmjesta dobi od 30 dana teladi treba u Stoga trošnje (farme). davati manju, ograničenukoličinu U nedostatku vlastite voluminozne 10litara na se telad će da), (do mlijeka p a ako se mora suhe za hranidbu na krme, kupovati, ranije privikavatiuzimanje treba koristiti kukuruzni hrane. u pa goveda mljeveni Mlijeko jenajskuplja hrana, dobi treba imati na tovnu Na za raspolagaklip, posebice junad. taj najranijoj i dobro krmnu način balast i uz (klip) dobivaju njuodgovarajuću smjesu goveda uzima da ih telad u zampo kukuruza. zrnom volji sijeno većukoličinu energije što za kravama ograničenu količinu uz to treba davati neka jenu mlijeka, Dojnim uštede i velike sočna krmiva i predstavlja gospo(repu, krumpirsl.). darstvenu dobit. treba Hranidbom se najviše poticati i sve iskokrišćivati poizvodnja genetske Feldhofer količine Dr. za mogućnosti dobivanje veće Stjepan i mesa.

Livadno

Uzi

VA

Na

se

LLuEVla 11

.

i

i

i

da

i

a

i

m

o

ne

ati

a

Treći eđužupanijski izložbenostočarski i prodajni gospodarstvenisajam Bjelovar Gudovac 1995.

-

Gudovcu

U

kod

od

Bjelovara županije: Bjelovarskokolovoza do 3. krava ove 305 dana laksu u održan rujna godine čije majke bilogorske 3.

4.094 međužupanijski izložbenoje tacije proizvele kgmlijeka, iz na su 7 sajam kojem sudjelovali izlagači Koprivničko“županije: prodajni krava dana lak305 su u Bjelovarskožupanije, čije majke Koprivkriževačke Vi4.749 ničkoOsječkotacije proizvele kg mlijeka. bilogorske rovitičkoZagrebačke župaIz izloženo križevačke, baranjske, 10 susjedne Austrije je i nije susjedne Austrije. bređih podravske, simantalske junica čije pasmine U nazočnosti i izlagača su majkeu 305 dana laktacije velikog broja proizvele agronoposjetitelja- stručnjaka 6.100 i5 smeđe paskg mlijeka junica veterinara iz ma Hrvatsjeverozapadne i stočara, mine dana su u 305 čije majke laktacije svih sudionica županija, županija ske, 5.677 proizvele kgmlijeka. sudionike i sajma, je gostepozdravio izložene su i po tri krave holstein županbjelovarskodipl. ing. frisian a iz uz Željko izložbu Ledinski, je prigodni pasmine(mladekrave) Bjebilogorski, Ivica minii govor otvorio dipl. ing.

Gaži, županijeKoprivlovarskostar za i šumarstvo ničko-križevačke poljoprivredu Repubžupanije. bilogorske like Hrvatske.

Na izložbi su i sudjelovali Stočarske na manifestacije području Centar za stočarstva unapređivanje Bjelovarskožupanije datiraju 2 simentalske i sa od i do se Osijek bika, jednim prošlog stoljeća nastavljaju bilogorske holstein-fisian dana. jednim pasmine. današnjih Za odabrano od 29 5 krava Charolais izložbu je krava, Kolekciju pasmine iz: čega s teladi izložio fakultet jeAgronomski 11 kao bika u Bjelovarskožupanije: sveučilišta Zagrebu, ijednoga krava s od iste prosječnom proizvodnjom bilogorske pasmine.

4.744 dana u 305 kgmlijeka laktacije, d.o.o.

Brestovac krava 11 s "Belje" Poljoprivreda Koprivničkoizložilo od 5 krava s teladi od 5.052 je kolekciju prosječnom proizvodnjom križevačke: Hereford 305 dana u pasmine. kg laktacije, krava 7 s VitovitičkoNa više izložbi je prikazano kolekcija od 3.567 prosječno proizvodnjom omadi i kg raznih podravske: kobila, pastuha pasmina, dana 305 u laktacije. kao i nazimica i rasplodnih nerastova, 14 mladih krava od iz: i ovaca, Kolekcije ovnova, čega šilježadi, koza,jaradi dr.

9 i pčela jaraca, Bjelovarskožupanije: I. kontroli su u koje proizvele 16,5kg Na bilogorske su sajmu prikazani mehanizacija, mlijeka, poreprodukcijski materijal namijenjen 3 I. su u Križevačkokoje ljoprivredi, poljoprivrednokontroli i dr, proizvele koprivničke: 19,3kgmlijeka, proizvodi prehrambeni 2 I. su u VirovitičkoU okviru koje auksajma organizirana je kontroli proizvele 15,8kg mlijeka. podravske: 40 cijska prodajapreko rasplodnih 45 od kretala od 7.500 do se Kolekcije rasplodnih_ junica, čija cijena junica, iz: 12.000 kuna. čega 31.

35

—

—

-

|

—

—

—

—

—

—

—

12

>

aa

___

Aa

____—_—__

ooo

a

anka

ai

a

i aa

dai

_—__—————————=——=_—z;—;—;—;—————

StočarskaizložbaGorjaniĐakovo šumarstva i Ministarstva Đakovo U poljoprivrede pod pokroviteljstvom Gorjanima centra, u Županije stočarskog selekcijskog Hrvatskog organizaciji osječko23. iopćine organizirana Gorjani srpnja osječkoslužbe županije selekcijske baranjske, 64 stočarska uz izložbabaranjske jeprva sponzorstvoorganizacije. i nalazi se slijedeći Na osjemenjivanje grla umjetno goveda, broj županije području pod selekcijom: JET: Grla pod | Grla p od selekcijom | s NekonRe LE 674 D. Miholjac za ni E 3 Đakovo #15 337 S Osijek S 23 ra 85 o Bra Valjevo 976 |“1976 , Za

izložbu je

izabrano:

čije junica kolekcija dana u 305 laktacije proizvele majke 4952 kg mlijeka 5 simentalskih

—

su

junice kolekcija paslakdana 2 mine čije u 305 su majke 7849 -proizvele . prosječno tacije kontroli 2 u a mlijeka, majke prvoj 22,15kgmlijeka holstein-frisian

4

—

junica čije kolekcije dana su u 305 proizmajke laktacije vele 6015 kgmlijeka 6 crvenih

—

holstein

simentalske

kolekcije prvotelki kontroli su u proizkoje prvoj pasmine vele prosječno kg mlijeka 16,44 krava

—

krava simentalske mladih kolekcija od su uvoz pasmine, Njemačka kojih dana 3 u u305 proizvele prvoj laktaciji, 4645 a 2 u prosječno kgmlijeka, prvoj kontroli 17 kg mlijeka

—

5

—

—

—

pasmine kolekcija dana lakdomaći su u 305 uzgoj, koje 5270 tacije proizvele kg mlijeka 5 krava

—

simentalske

kolekcija u su prvoj pasmine(Mađarska) koje kontroli proizvele 24,9kgmlijeka 5 mladih

krava

simantalske

—

holstein crveni krava kolekcija dana su u305 laktacije koje Mađarska, 6069 proizvele kg mlijeka 5

-

krava

mladih

holstein

kolekcija kontroli frisian su u koje prvoj pasmine proizvele 23,52kgmlijeka 5

junica kolekcija

hereford

5

d.d.

-

Brestovac

izloženo

iz

-

"Belja" od

goveda Ukupnoje ih 14 su za a izložili čega junica prodaju, iz okoline stočari Bjelovara.

56

13

>

s

s

2

s

>

|

s

=

=

3

s

s

|

=

2 i

1

|

ocijenjena Uzgajivačima najbolje na i su grla izložbi dodijeljene nagrade diplome.

Svim su = izlagačima dodijeljene od po 200 kuna. utješne nagrade Prvom su: nagradomnagrađeni Valent Horvat iz za junicu Kučanaca za

—

—

—

—

—

—

—

Stanković

Josip Šarku

Ivo Blažević

-

-

Kunišinci

Koritna

za

za

kravu

kravu

Šaru

Vladislavci za kravu ŠimoDrašković Šarulju -

Zvonko

lju —

Ivan

-

Andrija

Nemet

-

P. Moslavine

za

kravu

Bebu

Anu

kravu za Štrokiz Šljivoševaca Cvjetanu su: Drugomnagradomnagrađeni Hrastn Becu za Š ikloši Josip junicu

-

Ružu

—

—

su: Trećomnagradomnagrađeni Koritna za MijoGladištanac junicu

Pataki

-

Drenje za

kravu

Šaru-

kravu za Šljivoševci Koščak Andrija

Zorku —

Božidar Jelenku

Vukoja -

Ivanovac

za

kravu

VrŠtrokuHSSC, Dukat, PIK bovec i PZ Đurđevac iz Vrbova dodijelili su rasplodnu junicu.

Ivanu

Prvonagrađenim dodijelio je a natruralne diplome, nagrade dodijelio jevećibroj sponzora.

HSSC

Obiteljsko gospodarstvobraće Loborčec D. Markovac,Farkaševac Na izložbi u Vrbovcu tri silosa: su zapaženoje Sagrađena od jedno najnaprednijih gospodarstava, za brašno 2x 7 mo braće Tomislava i i Ane 3,5 Josipa majke iz D. Markovca 18 x 4 x za 130 m?

Loborčec Farkaševca. klip 1,80 76 m? x 4 x 10,5 1,80 Posjeduju k.j. zemljišta, 15,5 vlastitoga Silosi za i + a u U strukturi 20 stabljku klip sjenažu zakupuobrađuju k.j. i su 12-13 prema sjetve prosječno potrebi (broju siju: k.j. grla kukuruza, podešeni 3-5 1-2 1 prirodima). kj.pšenice, k.j. ječma, ki. ostalo su djetelinsko- smjesa; 20 su za Stajski kapaciteti sagrađeni livade i se pašnjaci. travnih Mehanizacija sastoji krava muzni vezovi, pojilice, uređaji Od: tri traktora 45 i 25 (65, K),plugova, (ALfarešetkasti gumeni t epih, pod; mineralna za tanjurača, drljača, rasipača u nov za laval) gradnji je kapacitet podmladak i za gnojiva stajnjak, prskalicepesticide, i te za porodilište odgovarajući kapaciteti žita i za strna motokulsijačica kukuruz, gnojovku. tivatora, silokombajna, berača kukuruza, i samoutoSada 15 5 8 bočne rotacijske kosilice, posjeduju krava,junica, i varne Creine za ženske teladi.

Sva su tretprikolice sijeno slamu, grlapod za za su na gnojovku, prikolice transport, manom Loborčeci selekcije. izložbi mlina Vrbovcu u 3 sa čekićara, sjeckare, puhalnika. sudjelovi junice, kojih je -

-

=

—

-

=

—

=

-

14

s

i.

ss

s

ri

s

>

o.

—__-——-

>

nakon uvoproizvodnja majki laktacije laktaciji. cijenom mlijeka iznosila 4.029 te s su đenjapremije kg mlijeka, jednom razmjerno zadovoljni.

Nisu kontrolom s mladom kravom kontroli u zadovoljni masnoće kojaje prvoj i veterinarskom 19.30 litara mlijeka, selekcijskom proizvela mlijeka. službom.

Sireli dnevno i do Bjelovar isporučuju 80 litara ovisno o krava u Brlek mlijeka, broju Dipl. ing.

Stjepan 305

u

-

dana

Sa

oraduKomisijeza

ZAPISNIK NAGRADNU IGRU Mljekarskoglista

Komisija dr.

Brlek i dipl. ingStjepan Keglević,Stjepan Feldhofer, Stjepan dipl. ing. ing.

Mirna sastala HMD-a u 11.

Božičević, se prostorijama Zagreb, prosinca 1995., NAGRADE. te III. kao i SUPER kola, nagrade izvlačenju pristupila iznenađenja U NAGRADE bili svi su iz tri kola. sva izvlačenju SUPER uključeninatjecatelji utvrdila da treće kolo 207 U za tri kola sva Komisija je je prispjelo odgovora.

735 prispjelo jezajedno odgovora.

1. a NAGRADA - rasplodna SUPER nagrada,ujedno junica dobitnik MIJO JUGOVO CABUNA je HOLEC, POLJE, 2. muzni nagrada uređaj dobitnik STJEPAN DUBRAVA HABIJANČIĆ, je BADNJINAC, Ostalih osam a su: nagrada jejednakih,nagrađeni BARA JAKUPEC PITOMAČA IVANA ŽIVODER V. TROJSTVO u

sastavu:

-

'

—

-

—

—

-

—

—

—

—

—

—

—

-

ČVRSTEC,KRIŽEVCI

KATICA

PLENTAJ

JAKOB

MESAROV

MARTA

KOPRIČANEC MOLVE VALPOVO ŠTEFIĆ MARJANČACI,

JOSIP

SV.

-

-

P.

DRENOVICA -

-

MIRKO

KREČAK

NADA

SMOK

-

-

ZRINSKI

TOPOLOVAC

LUDINA

Članovi komisije: dr.

Feldhofer Stjepan Una

du

(s dipl. ingStjepan Hrist

Stjepan dipl. ing.

Brlek

ZEA ing.

Mirna

fa

Božićević

KE

15

e

rp