Mljekarski list 8-1995

KOLOVOZ

ste "Vi,koji dali danak za

slobodu

u

Poso,

krvi

oo soo

roda hrvatskoga,

2090

heroji naši, vi uvijek ste prvi u

povijesti naroda

svoga."

2e9e*

Hrvatin Hrvatinović

o*ee

SADRŽAJ Djetelinskotravne tla Kalcizacija

Ko smjese

Poe“, 9.

f

e...

h_9_9.9_.9_.0_09_.0.0_0_.0_0.0_.0_0_0_.0_.0_0_.0_0_0_0.0_0_06_0_0_0.0.0_0_0_.0_.0_.0_.0_0_0_0_0.0_06_0_0.0.0_.0_.0.0.0.0.0_.060_0.006006000600 9_09_.0_.0_.0_0_0_0_0_0_0_0_0_0_0_0_0_0_0_0_0_0_0_0_0_0_0_0_0_0_0_0_0_0_0_000_00_00_060_00060_0_0_0.006000_000

POPE

1995.

ER RPPR GEO PPPP

EGO

PPPČČ EEPEEPPOP PEROEPELPČČE REL

0000060

LIK JK 0006 0:

OČRE REEPOPOČRERLOP

=

—

-—

>

-

>

3

2

ses

s

>

o

>

= |

1

|

| U :

/

Djetelinsko-travne

smjese

Djetelinskosmjese (DTS), odnosno travnosmjese su za značajanizvorkvalitetne (TDS) vrlo travne voluminozne krme djetelinske preživače. na Mogu se koristiti višenačina,i to: kao zelenakrma napasivanjem se za košnjom i hranidbom u štali, dili sušiti zatim silrati i mogu Sijeno. te korova.

Tijekomvegetacije smjesetje- smanješirenje Smjeseimaju i na osii rajuneprekidno tajnačin veću pokrovnostvišelišća jepo krmu od dinici ranog pa guravaju proljeća površine.

One bolje zasjenjuju do kasno tlo i u vrste korova. u jesen.Udjel sprečavaju razvoj DTS ovisi o na masi uvjetima proizDTS utječupovoljno plodnost i o o vevodnje, potrebama opremlje- tla,jer preoravanjem ostavljaju nosti U liku tlu.

Za uvmasu u gospodarstva.povoljnim korijenja vrijeme za tlu rasta se u u jetima uzgoj djetelina sije rizosferi pod DTS živi onih ili sorti vrsta velika edafona masa više djetelina koje (životinjica) koji odnosno onih su sorti tla. na cilj uzgoja, utječu plodnost određenim dati u DTS se kojeće uvjetima lakšekose,jer manje zadovomase ako i vrste a najviše kakvoćekoja poliježu, čvrpolegnu, vrlo busa ljavauvjetegospodarstva.

U omogućavaju stoguzdignutog i se nepovoljnim uvjetima siju uglav- lakšeskidanje sušenje.

Djeteline, travne vrlo malim nom ako s su u čistoj smjese običnopokulturi, ako tlo suuz udjelomlepirnjača, ili, je legnupritisnutetlo,što otežava se samo viševlažnoi kiselo, siju košnju.Gubitaknepokošenemase travne Danas u u a razsmjese. svijetu, djetelnaje veći, tijekom vrlo intenzivnim uvjetima proizvodnje gradnje tog nepokošenog dijela i i strni se male se iskorištenja sastavljaju smjese izlučuju količine od ranih i sorti vrste. na kasnih iste spojevakojinepovoljno djeluju takvim vrsta oviu i rast Omjer smjesama uzrokuju propadanje djetelina .Si o i vremenu i Na se načinu tlu, iskoprorjeđivanje sklopa. taj nekoliko ali prerištenja.

Smjeseimaju načinskraćuje trajanje djetelina, dnosti kuli u se po jedinici pred uzgojem čistoj dobiva manje mase turi. One urode Trave uglavnomdajuveće površine. čvrstim (ljuljevi) busuhe nekada i hramase a som tvari, sprečavaju polijeganje smjese, odnosu urode u na iako i njiva čistih brže lakše imajugušćisklop, kultura. u se a su Samo izuzetno suše, povoljnim gubiciprisušenju lucerna u s uvjetima uzgoja, više daje manjinego Smjese djetelina. od i lakše se smjesa.Smjese daju sigurnije većim udjelom ljuljeva i ostale nepovremenske i urode, jer Siliraju silažu, dajukvalitetniju jer ne gode djeluju jednakonepovoljno ljuljevi sadrževišeugljikohidrata povrste. na sve vremenske trebnih za Različite siliranja. proces i štetnici u se mogu nepogode uglavnomproTDS proljeće ranije osobito se su rijede djeteline.

Na njihovo mjekositi, ako sastavljene i sto trave od sorata. ne prošire ranijih One izazivaju popune nepotime ili a nadam kao kriveni spriječe u tolikoj prostor, mjeri djeteline.

114

ii

aaa

a

đe

ai

m

—--.<

42

aa.

dd

o

ii

i

da

m

s

o

ii

i

e

a

a

m_m

e

=

Omjerhranjiva je DTS povoljniji odnosu na u omjer hranjiva djeje omjerhranjiva telnama,čiji preuzak.

korištenje), štočestonajbolje odgovara gospodarstvu.

Nedostaci su što neke smjesa cijenu vrste od imajuvišu cijena i osim se na Cesto mogu se, Smjese sijati sjemenadjetelina. nabaviti u ne manje pogodnim tlima,gotovo može sjeme potoga, svim ali se zato trebnih vrsti ili sorti za sastav uvjetima, mijenjaju smjei sorti za Prema vrsta sa. .omjeri sjetvu. misu načinu korištenja Troškovi namjeravanom sjetve viši, jer se i i sorti za vrsta se od trave jenjaju omjeri često sijuodvojeno sjei u to mena u smjese.

Smjese pravilu duže traju djetelina, suprotnom i od odnosu se u na čistih brže vraćaju smjeru djetelina smjersjetve istu površinu, do na za se jednu dvije djetelina.

Smjese sijuposebnim odnosu u da odna mogu čiste sijačicama godine djeteline. podešenim i i ili sitno i se DTS TDS napasivati jednom sijati krupnije sjeme mogu koristiti za . kombinirano (pašnokošno (dvaspremnika sjeme). ovisno za i o o Najvažnije smjese sjetvu DTS, načinukorištenja uvjetima uzgoja u

u

Kratkotrajne košnju(na osnovici smjese hranidbu zelenom krmom) za

crvene

Vrlo

povoljna

staništa

i

djeteline sijeno za

Povoljna staništa

za

crvenu djetelinu

Vlažna ili tla mokra

za

djetelinu (vlažna tla)

crv.

Svježa tla

Vrsta

Udjel

kgha

Udjel

kgha

Udjel

kgha

Udjel

kg/ha

djetelina švedska djetelina

90%

20

80%

18

80%

18

ljulj mnogocvjetni

10%

2,5

20%

5,0

70% 10% 10%

15,5

10%

2,0

10% 10%

2,5

crvena

oštrica

klupčasta repak mačji

Višegodišnje smjese

košnju Povoljno stanište ili Suha aa korra PUočrokm I svje (svježa la) Suha tla) za

na

osnovici

2,0 25

lucerne

Granična tla lucernu za

x

za

Vrsta lucerna

Suha

tla

a

:

Udjel

kgha

Udjel

85%

26

90%

kgha

roškasta smiljkita

pahovka

rana

oštrica

klupčasta

vlasuljalivadna

mačji

3

5%

1,5

5%

3

Udjel

kgha

Udjel

kg/ha

70%

21

70%

21

40% 20%

12

10% 10% 10%

3

10%

3

72

10%

20%

bezosata

ljulj mnogocrveni HRANILICE

| DUDE

ZA

A

:.110%""1]2

10% 10%

repak

stoklasa

(2- 9) 3

kgha

10%

5%

edata anje

Udjel

djetelina

crvena

3,0

5 3

5 2

10

TELAD

115

———

>

->

-—---

=

iskorištavanje (služe izmjenično Smjese napasivanje i ali višegodišnje košnju, preteže napasivanje) kratkotrajne smjese ili Možna ežam ta moa Vežn a, rel. vlaga Zraka visoka stanište i obilne rel. vlaga pona crvene oborine ljetne zraka djeteline kgha Udjel = kgha Vrsta Udjel“ Udel kgha Udjel“ kg/na za

kombinirano

i

za

|

-

š

*

bijela djetelina

10% 10% 10%

2,5

vlasuljalivadna

15%

7,5

vlasuljatrstikasta

10%

4,0

15%

5,5

-

ladino

djetelina

crvena

švedska

engleski

djetelina

ljulj

mačji oštrica klupčasta repak

20% 10%

1,5

20%

30% 10% 10% 10%

3,2

2,0

*

80%

4,8

4,0

3,0

3,2

20% 20% 10% 10% 20%

4,0

|

|

A 2,0

5,0

32,0

10% 10% 20%

20%

|

35 2,0

10,0 4,0 3,5 4,0

6,0

uvjeti sjetvu povoljni, poravnato, ima gospodarstvo sijačicu kojom može uspješnoposijati količinu predviđenu iz tablica i izuzetno norma se za a u može sjemena,sjetvena smanjiti 20, 30% od navedene tablicama. za norme u čak povoljnim uvjetima obrada i te su u Principi sastavljanja smjesa, priprema tla, sjetva opisani listu" 8 iz 1994.

114. do 117. stranici. na “Mljekarskom broj godine dr. Zvonimir Štafa Prof.

Ako

su

vrlo

za

žetve

Nakon

a

-

tlo vrlo

dobro

te

ako

kalcizacija tla!

Kalcizacija tlaje agrotehnički zahvat.Njime se, unošenjem materijala koji u nekom oblikusadržekalcij, otkiseljavaju tlana kojimaje,uslijed povećane kiselosti, počelastagnirati. poljoprivredna proizvodnja približno Naime,većinabiljaka jako balo unijeti kiselo tlo. tla katastarskom se Reakcija označava kalcijeva gnojivapo ako da s je pH 7,0 znači pH, je jutru. tlo nakon a znači neutralno,nižavrijednost Vrijeme žetvepravije čas da kiselo. Tla na oraniza na području je ono provedbukalcizacije ima da vremena Županije cama, naše jer dovoljno tlu i da su se se u prema ske) veže analizama, uglavnom kalcij poja(Bjelovarskoi kisela humusa. se čavaju njihova pH vrijednost razgradnje procesi bilogorod do Time i u se kreće granicama pH 4,5 povećava plodnosttla, vrida i data u se ornKCl- Smatra brže boljeusvajaju 55 biljke tlima i mineralna u se teškim jednost pH srednje ganska gnojiva, u. pa kakva biti od do su =aluminijevih naša treba 6,5 smanjuje loš utjecaj da bi se tlu.

Nakon kaltrea ona u postigla, iona_ 7,0, provedene ne

voli

AUTOMATSKE

116

bi

POJILICE

ZA

STOKU

2-3

tone

cizacije, plodoredu živo dolomit, mogu vapnenac, i sve one ositd. rano uključiti kulture, kalcijevo gnojivo pa vapno, kiselost kao na mora jetljve što su Količina potrebnogmaterijala i lucerna ako se to repa; šećerna povrćeće moguće, utvrditi, je i kaktla.

Kalpovećanjemprinosa reagirati nakon provedeneanalize tlo se unosi u zatavoće. cijevo gnojivo i na se ili Rezultati Kalcizacija provodi pri- njurivanjemzaoravanjem. rodnim da bi se su livadama, ujesen, kalcizacije vidljivi prve godine sastav nakon = popraviobotanički primjene. trava, kri čime stočari dobivaju kvalitetniju Kalcizacija je mjera napredne ishranu stoke. mu za lis Naime, razvijene poljoprivredne proizvodnje. “vade nestati mineralne će zeljanice, jerće ih, Ona isključuje gnojidbu nim i zahvaljujući djelovanju kalcija, potisorganskimgnojivima, nego dobre time zelena i nuti će trave, omogućujebolje njihovo djelovanje pa i masa time a tla. sijenopostati kvalitetnije, povećavaplodnost Rezultat veća. proizvodnja mlijeka prinos. togaje viši Za raznovrsni vasluže kalcizaciju pnenimaterijali, kao štosu mljeveni IvaMajhendipl. ing.

Vlašiček, u

ili.hidratizi-

se

Veterinarstvo:

Muhe vrsta su Za vrućihljetnih dana čitavi r azličitih rojevi muha stalni gosti ljudskih i stočnihnastambi,gospodarskihdvorišta, polja i drugdje.

Mnogi se spram njih odnose kao spram domaćih životinja i ne poduzimajuprotiv njihništa. se različitih vrsta, na uglavnom mogu podijeliti one rilce tvrdo i kojimaje podešenoza i na one .ubadanje kojimaje rilce mekano i služi za sisanje.

Muhe bodu i hrane se pecavice krv. a sišući ž ivotinje, Uznemiruju te vrste mnogi predstavnici mogu bolesti. Kod razne zarazne prenositi na svinja, mjestimauboda,nastaju, to i crvene uz i iz sa pjege. vršine, sluznica možebitnih rana.

U štalu ulaze i za p o Mileći žitijelu uznemiruju kišovitih ujesen i ih i dana. votinje,ometaju pripasenju hrane. brane se Životinje uzimanju Muhe hrane i se zujare znojem i tako te repom mahanjem glavom ostalim s uvelike hranu. izlučevinamatjelesne porasipaju

Muha

ima

ali

PRIBOR

ZA

UZCOJ,

HICIJENU

I NJECU

STOKE

117

o

na Nesrećaje što stočnimnastambama, he brzo zahodima i Čitav razmnožavaju. razvojni gnojištima, smetlištima, od 12 ciklus nakon 30 se ponovo traje će ljeti dana, dezinsekcije ovisi vrsti muhe i velik odraslih muha. o u što prilikama pojaviti broj muhe Za kada razmacima od se u se razvijaju.toplih Naprotiv, *Kojima biti i do 10 7 dana insekticidima gnonaraštaja godinamože tretiraju muha zahodi i godišnje. jišta, druga mjesta pomuha za — i razmnožavanje u godna Ženke polažujajašca konjske se se će te uništiti ličinke, će u i pa goveđe izmetine, hrpe gnoja muha u zahodima na u smanjiti ukupna populacija gnojištima, poljskim i u i na dakle domaćinstvu na stočarskim objeksmetlištima, mjestima tima. ima tvari. gdje organske Ako odveze se s na Muha se farme gnoj može naći svugdje kasnu ili u a sada na su u jesen zimi, prsgnojištu, zahodskoj njivu muha sviu sada na kanje protiv provede jami, nekojcrkotini, opet i odraslih muha i na u bnju srpnju, broj stočnoj hrani, ljudskimstoči u na nim na farmi domaćinstvu će smanjit našem nastambama, stolu, se na ili bilo hrani m oguću na najmanju mjeru. voću kruhu, kakvoj im mi Jako zimi muhe a koja je pristupačna,koju je važno uništiti uzimamo. raznih boi u kasnije štalama, Mnogo skladištima drugimprolesti na U na treba muha tajnačinprenese očistiti storijama. proljeće i životinje: i trbušni ljude tifus, difte- zahode,gnojišta, smetlištadruga slinavku i kokse riju, bedrenicu, šap, zadržavaorganska mjestagdje i tvar za uzročnike cidiozu, gnojenja mnoge razmnožavanje pogodna Muhe muha. su u drugebolesti. posrednici razvoju Za pojedinih parazita. muha odraslih kouništavanje riste se Osim što izravno vodene otopineinsekticida prenosebolesti, kao Klordan su -mikroorganizšto (2.muhe mogu različitim Dijazonin mima hranu i (0,5- Melatio životinja (1Diptezagaditi ljudi 4%), i tako reks i niz neizravno muha bolest.

(2drugih.

Broj prenijeti 2%), 5%), Kod tako se tzv. se može konja prskapojavljuju 4%) uspješnosmanjiti i Male na šuga. ljetna kvržice koži, njem stropaštale, vratnica prozorskih okvira _Etiolom onda (4%) kojem. polaganokrvarenje, svrbež, pa dodano 5% meda. treba dlake otrovsu Gnojište je ispadanje posljedica svakih 7 dana 1%-tnom otomuhe nog = djelovanja = pecavice. prskati i se zaKofumina. pinom Takve kvržiceranice m ogu raziti različitim napa muha klicama, može zapravo i Uništavanje je jestati Za razliku dan od i gnojnaupalakože. zaraznih načina suzbijanja od dermatoza ova prave šuge, na poće parazitarnih_ bolesti, taj pa sezoni i muha se samo u javljuje stoka biti način zdravija, produktivbez nestaje ikakvogliječenja čim i nija otpornija. ta prestane napast. se rana Muhe Ucrvalost Mijaza Mylasis suzbijaju provođenjem mopotpunih higijenskih mjerakoje i su u u ranama, rajuobuhvatitistočnenastambe, oštećenja To okolna i zahode. i u su gnojišta, smetlišta koži sluznicama, čiji uzročnici Ako muhe se samo u muha. vrsta rane, uništavaju više One “upljuju"

i

u

tome

se

mu-

a

ne

-

-

-

ORICINAL

118

SOLNICA

ZA

MINERALNE

SOLI

-

i

svojajaja ličinke. Ličinke mogu nalaze sluznicama nese u u Ova bolest se koje pojavljuje isključivo otvora. blizini i kod kod na tjelesnih životinja posrednoj životinja paši ili sa onamo otna se Ličinke susjeddospiju zadržavaju uopće koje ili iz nih na trulim i vorenom. jajašaca koži mjesta Muhe,namamljene na su mirisom položena neposredno = izluče- koja oštrim raspadanja udubtim To su izmirisom iz vina najčešće rana, mjestima. i mokraće rodnice kod i nabori ili i vlažnim metina predvorja oznojenim dije- ljenja ovaca Svolovima i svinja. koza, krava, polažu jaja. tijela, ondje od se miLiječenje uklanjanja sastoji ličinke otapaju jom izlučevinom tkiva i uz pomoć i masno hrane ličinki se raspadnutog šićno tkivo, njime ili neke oštre žlice kojom i tako ranu. sve pincete više povećavaju Rana tkivo. svo se sastruže rani ima Kada raspalo u takvoj mnogo 3-5%-tnom otose toliko dezinficira potom se ona može povećati ličinki, onda ili kreolina a karbola, i pinom da dovodi u opasnost životžiili jodoformom. jodom tamponira uglavnom Gnijezdaličinki votinje. bolest Ako hoćemo preduhitriti, zanemarenim u ranama, najnastaju ranicu i treba najmanju svaku, na pa nepristupačnim češće dijelovima zaštititi. i u muhe nesti No, znaju jaja tijela. i sasvim sitnim površinskim ozljeAko dama. se većibroj jačerazvije Dr. B anožić Stjepan i se ličinki, flegmona znaju pridružiti i opća zaraza.

tj.

u

njih

Kako

snesu

proizvesti

muha

i

mikrobiološki

se

kvalitetno

naseliti

i

mlijeko

se će mikrobiološki i novčano Proizvodnja kvalitetnog mlijekauskoro proizvođačima.

Za poticati usvajanjemnovihpropisao plaćanjumlijeka proizvođačuće bitimanje mikrobiološki nečistoisporučenomlijeko, bakteriološki plaćeno,pa stoga valja mlijeko. proizvesti kvalitetno

Budući hrana povelik broj različite mikroorgaje mlijeko nizama. vrste za mikroorganigodna mnoge zama, sirovo _ najvažnije u je spriječiti njihov mlijeko Mikroorganizmi ulazak u izvora. Neki iz različitih mlijeko. dospijevaju i iz dobiveno rastu sirovo se razmnožavaju ponajprije Svježe mlijeko donekle i u vimenom vimena zanemariv a u sadrži sisnom, zdravog odakle izlaze U mužcisterne, broj mikroorganizama. uvjetima dijelu i čuvanja njom. Patogenimikroorganizmi čistemužnje ispravnog poi u iz vimena bolesnih muzara do saće tječu mlijeko mlijeka prerade, Međutih _mikroorzanemariv mužnjom. mlijeko državati dospijevaju broj u Nasuprottomu, nečis- tim,mnogo češća je bakteriološka ganizama. nakon mlii tim napušmužnje čuvanja kontaminacija mlijeka uvjetima Muzni vimena. sadržavat će uređaji, pribor tanja jeka,dobivenomlijeko i

da

KOMPLET

VEZOVI

ZA

vrste

KRAVE

119

u mužnju,posude mužnju čustrojna), daljnjim postupcima te svi mus proizvođači vanjemlijeka, prljava stelja, mlijekom moraju i zare su pračovjeknositelji različitihse strogopridržavati utvrđenih li velivrsta u mikroorganizama žele proizvesti koji bakteriološki vila, kom i za to u novbrojudospijevaju mlijeko. kvalitetno mlijeko dobiti Neke tako vrste To će postati uzročni- čanu nagradu. su pravila: kom biti zdrav i mora njegova kvarenja.

Patogene Muzač potpuno se razimati dobre navike. koje vrlopolagano vrste, higijenske u uzvijaju mlijeku, Muznom se mogu postati momužnje grlu prije rokom bolesti i životinja. ljudi Stoga i dezinpažljivo očistiti, raju oprati niti vrsta jedna mikroorganizama nije vime i sise.

Za ficirati dezinfekciju niti s tehnou mlijekupoželjna, koriste _ se blage različitih otopine niti sa loškog, zdravstvenog gledezinficijensa.

Osim bez obzira o dišta. kojoj toga, mlazove iz siPrve mlijeka svake vrsti i rase brojumikroorganizama treba izmusti se u oni posebnu po_vrijednost sudicu i ne di, umanjujuhranjivu s miješati mlijekom k oje mlijeka.

Nakon slijedi. mužnje poželjno je vrsta stvaVelikbroj sposobanje vrh sise _antiseptičkom premazati rati i termostabilne i enzime toksine, kremom ili uroniti u dezinotopinu se ne koji uništiti.ficijensa. toplinski mogu od zato Proizvodi takvog mlijeka i Neposredno mužprije tijekom niti za nisu sigurni uporabu,čak unositi hrane se u štalu nje smiju nakon obrade toplinske mlijeka. i da se na ne podiže prašina stelja, Za čovjekasu posebiceopasni kontapovećava koja bakteriološku mastimikroorganizmi kojiuzrokuju se a Štala minaciju m lijeka. čisti, tis i u mikroorganizmi koji mlijeko hrana unosi najmanjepolasata pridospijevaju Radi pri- je mužnje. putem fekalija. sutnosti samih u mlijeku mikroorgaosobito a čaške, Sisne muzlice, nizama ili enzima i njihovih toksina, mljekovodi, ako se nestručno njima se mlijekom mogu širiti tuberkuloza, postupa, vrlo su i često najopasniji bruceloza, bakterijemija meningitis, izvori mikrobiološkog = zagađivanja enteritis i bolesti. druge Proizvodnja mlijekapri — —"mužnji.

Opći mlimikrobiološki kvalitetnog sirovog i čišćenja princip dezinfekcije stroja strojnoj jekastoganijenužna samo što se da muzlica i za se mužnju čaške je i tičekakvoćeproizvoda već štose odmah nakon izzavršene mužnje zdrave tiče hrane. vana vočistom oplahnuhladnom u Mlijekoproizvedeno nečistim dom. Unutrašnjost se čisti o bično moderne se tako da 10 u uvjetima, koje se tijekom s posudu oko odmah nakon litara vode 10-20 komproizvodnje mužnje uranja puta ohladi na 4Pritom nijeoslobođeno pletsisnih čaški. se ukopča vakuumska bakteriološke kontaminacije.

8%, Dapače, za mužnju. crpkastroja da smatra se i zraka uklavode je grupa_mikroorgani-Mjehurići gibanje i razrasti zama ostatke Muzlice i kojaje sposobna njaju mlijeka. množavatise na niskimtempera- sisne čaške potom se. u toploj almli_i uzročnik turama,glavni kvarenja kaličnoj otopini ispiru uranjanjem jekai mliječnih proizvoda. a izvlačenjem čaški, vidljiva nečisU za ukloni sase mužnju, pripremama toća pri četkom.Mljekovodi obzira li se oto_ moj mužnji(bez ručna je optokom peru višekratnim za

za

i

ili

te

-

-

-

-

-

SERVIS

120

| PRODAJA

MUZNIH

UREĐAJA

ne trebaš, što Spremižitka, na Meć' u kola, trgvozi, da uvrebaš, Gledajzgodu Radi,trguj, Bog pomozi!

ćemo, dragičitatelji, u osmog mjeseca godini, opisom tim nisam ako vam s već opisima leti dosadio.

Srećom, vrijeme još i malo a onda ćemo godini je kraj, .se nečegadrugoga. sjetiti dakle, taj imena: osmak ima četiri AUGUST, VELIKOMEŠNJAK, KOLOVOŽNJAK i OSEMNIK U prve dvijetrećinemjeseca treu znaku a u Sunce stoji Lava, znaku u ćojtrećini Djevice.

Ime znamo tajje August već dobio u častprvogrimskog mjesec rodio se cara Gaja Oktavija, koji da 63.

Budući Krista. godineprije je August svoje najvećepobjede osmom u mjeuglavnom izvojevao rimski senat mu secu, je posvetio da odredivši mjesec, taj upravo dan.

19.

31 umro traje Augustje Krista.

14. kolovoza godineposlije tajmjesec,prema svojim Nijemci radovima žetvenim _(kasnijima nego ili Žetveerntemonat zovu u nas), rekli mi Hrvati. njakkakobismoga Nastavit

0

s

uvijekvjernisvojoj Hrvati, Mariji MajciBožjoj, beskojzaštitnici bi bili Hrvati da nisu osmi ne mjeu sec čast,Velikonazvali, Njoj vrlo stari Velika Meša mešnjak.. je Velike naziv za blagdan kajkavski crkva vrlo svečanoslavi Gospe koji To 15. kolovoza. se je blagdankoji a zove službeno Uznesenje Marijino, kao ga člankomvjereproglasio je Tu Sv. XII. 1950.

Otac Pijo godine. da vjersku istinu, je BlaženaDjevica uzeta na nei dušom tijelom Marija i slavili su Istoku na kršćani bo, od a Zapadu već prvihstoljeća, crkve posvećeneuznesenju Marijinu 5. su u stoljeću. postojale već ne-

naš je Hrvatske dijelovima Velike narod crkve u čast gradio Na te se Gospe. njezinblagdan i s crkve posvećuju velikom u broju Demokratska velikom pobožnošću. dan vlast hrvatska taj je stoga kako bismo neradnim, proglasila ga svi Sjetimo proslaviti. moglidostojno Siu samo se prosteništa Marijinih u na nju, Trsatu, — porušenom i u Voćinu, okupiranomAljmašu zatim u Biškupcu, Varaždinu, Ilači, u na Mariji Bistrici, Trškom Vrhu, U

svim

-

——-———

-—

Remetama, Crikvenici i mnogim dan, pred zagrebačkom prvoHrvatske tro= održavao drugim mjestimadiljem (katedralom) stolnicom bude ih nam su(neka oprošteno što dnevni“Kraljevski sajam".Za sve ne Mađare to državni spomenusmo). sjedne je veliki O nazivu Dana VIll. 23. smo ne “kolovožnjak" _smijemo pisali blagdan. zaboraviti imendan u ovom našem listiću čestitati našim prije godinu dana.

Za Naime,prije Ružicama. poljodjelce stotinjak godina uvijek je smatralo da su vremenske dan Bartola se sv. prilike bio važan apostola u za se pokolovozunajpovoljnije održavamnogo (24.VIII)kada i i da cesta Na dan odu svu nam .pravak sajmova. njegov putova koristiti slutimo vučnu snagu seljaci moraju kukavice, jesen. pa ili sitna na — — šljunka kako bi ih Loše kamena, popravili. navažanje i ceste uništavaju ubijajublago se se plodine_ koje prevoze,pa da niti se nema može dogoditi više niti voziti. na što, čemu Dakle,u treba navoziti cestovnu kolovozu kako bi kola se _ građu, mogla voziti čitave godine. potom A naziv od “osemnik"potječe osmi osam, broja jerje tajmjesec redu tijekom godine. po Preostane da nam još spomei svetaca iz katoličkog kalennemo dara.

Neki štujuSnježnuGospu (5. kada ide na ili se _ proštenja VIII), nas na Eto kraju kolovoza, kada Hrvatskom Zau kirvaje.

U Belcu od se a žute polja suncokreta, tom gorju je blagdanuposvećena male od Voćnjaci b ijele njive heljde. barokna kao zanajljepša crkvica, od i ranih crvene već šljiva plave dar hrvatskih Loplemića. vjetni Sv. od i se krušaka. jabuka Otava vole vru našiDalmatinci, (10.VII.) nebo nikada a zeleni, nije plavije tako i dva a sv. se Dinka,koji slavi kao: kolovozu. u Slavni engleski dana zatim slavevo Odmah ranije. veli da ( Šekspir) Shakespeare pisac zovemo one sv. Klare,koju danas u n ajljepši jekolovoz mjesec godini.

Jasna.

Slijedi kojaje Jelena, kraljica drvo sveto Križa. našla Spomenimo sv. još StjepanaKralja(20.VIII.) kod a nas _ nekoć popularnog, Ispripovijedao iz mode.

Na danas izašlog njegov Dipl. ing.Stjepan Keglević u

se

|

=.

4

Mali

poljodjelske

podsjetnik u

za mjesecu

radove

kolovozu

pravom povrtnjaku, osobito se u onome proizvodi gdje u zelenu za tržnicu (plac, pijacu, i kolovozu ne sjetve sadprestaju Ivan Gašpar prenja.Dipl.ing. da u se kontinentalnom poručuje luk srepodručju kineski kupus, siju salata i zimska brenac,matovilac, sa(flanaca) špinat.

Od presadnica luk kasna de U vinokolovozu. se niti u odmora korabica, endivija, i “mirno doba" (tkoga voli).

Pokozjak poriluk gradu je nastupilo treba dobro sađeno bitka ako povrće zalijebolesti, protiv je dobivena zaboravite od a ne samo ali malo nakon petnavati, kojigospodarživi dana _ estak iako to može biti dušičnim prihraniti vinograda, ga posve Tako berbe dobar ćeteosigurati gnojivom. život. do samu sve povrća različitog pred Nakon strprašenja U POLJU: zimu. ništa slijedi plitkooranje,čime treba zasađeno povrće dalje Prije usza ćemo očuvati vlagu slijedeći pazite da gusjenice k unjegovati; ali i suzbiti novoiznikle_korove. jev, ne požderu kupusbijelca o pusnog savjetima Razmislite znanstvenim morate njače. poslužite A ko prskati, dr. Seada Šestića kojipreporučuju se nekim Pazite da NPKbioinsekticidom. strništa kompleksnim gnojidbu na povrće vrijeme u berete, dospjelo gnojivima. zriodbi. Nedok u tehnološkoj je i — Sijteuljanu repicu,travne__ da u dozvoliti pobjegne mojte ili samo smjese travnoilida odrveni. sjeme djetelinu. se djetelinske VOĆNJAKU: već | ovdje U se ne smijekasniti. može brati: S kosidbom šljive kruške,breskve, Blase i rane treći otkos Zapamtiteda drugii Stanley, jabukeEarly od insorte Kasne u sijeno daju kvalitetnije jabuka _ prvoga, druge. sada morat su se bogatije bjelanbiljke će jer voćnjacima tenzivnim znatno i a od a čevinama, sadržeceluloze možda jošštititikrastavosti, i okreProvodi na i minera. od manje.Pripazite sušenje pauka crvenog se se premeće Sijeno tanjesijena. okuliranjem, cijepljenje i ljetno ili kasno na rano zeleno s na podne. poslije ujutro zeleno, pupovima i i utovar Rano pri- spavajući obavite ujutro pupoljak.

O tome _kolosvemu U lijepoje jevoz.

VINOGRADU: Početkom u reŽeljko voza Gorup pisao dipl.ing. još jednoprskanje, slijedi listu" br. 13/14od sorti za vinskih kosmo osi“Gospodarskom mirnije, da Rase botritisa.

1994. od godine. (Nadamo guravanje napose stare stolnim sortama nim našeglista). brojeve čuvate trebaotrgnuti

socijalizma, je društvenimpovršinama uglavnom bio uskidvopoljni plodored, agronomi u su mjesecu kolovozumogli odmirno na godišnji otići zasluženi vemor. uzgoja Međutim,prilikom a ćeg brojapoljoprivrednih kultura, i usjeva krmnog postrnih poglavito mira ni za nema uzgajivača bilja, U

doba

kada

na

U

VRTU:

U

u neštolišća: dobiju treba: tome Tko ne uzpretjerivati: smisliti nemora gaja“Portugizac", odbranu od osobito za. što ptica, ako doba. = Vrškove je sušno osobito ako mladicavaljauklanjati, kasna se javlja peronospora.

BILJE i se u LJEKOVITO skuplja kolovozu.Gđa. dipl.ing. Marija se Kranjčević (često služimonjenim velikim da se znanjem)određuje mirisni cvijeće skupljaivanjsko (žuti vidac ili cvjetovi), (blijedoljubičasti i tri imena: s bijeli cvjetovi)biljka troskot i dvornik.

Osim oputina, i druse ovih, skupljaju još mnoge ge ljekovite biljke.

Po da svemu u je jasno koloodmora vozu nema za marne još i gospodare gospodarice.

Valjaprikasnu zlatnu i čekati jesen jesenske A do tada duge noći! držite sel

da

sunca,

ali

-

Keglević Dipl. ing.Stjepan

li reći hrvatski

Znate E

G

efikasan djelotvoran vrlo brz ekspres elastičanrastezljiv .eventualanvjerojatan -

-

-

-

garancijajamstvo geneza postojanje gesta pokrettijela, ruke,kojim se_ popraćuje. govor gratis badava -

-

-

-

F

H

faktor činitelj fantazijamašta -

-

fraza

-

izreka

funkcijadjelovanje, dužnost -

IV

harmoničan hibrid križanac hobi zabava najmilija human čovječan -

-

-

-

skladan

a.

KE

KA

VIČE, AnA

KR

“Vi, koji

r dva.

danak krvi slobodu roda za hrvatskoga, vi ste naši, uvijek heroji prvi u naroda povijesti svoga."

(Hrvatin Hrvatinović iz pjesme“Hrvatskim mučenicima") ste

dali

u

Stjepan Rođen

Radić

je lipnja godine u Trebarjevu Desnom. Zalagaose hrvatski narod i za politiku.

Svojoj budućida je smastranci, trao da biti mora vaseljački stalež žan čimbeniku društvenom životu dao naziv Hrhrvatskog naroda, je vatska stranka. seljačka bilo: mu u Geslo je “Vjera Boga i seljačka sloga!" od u Umro je Zagrebu posljedica

atentata

11.

8.

kolovoza

1871.

1928.

'

Smrt StjepanaRadića U

beogradskoj Skupštini "lip1928. se u nja dogodilo krvoproliće, nastradali su narodni Kojem hrvatski zastupnici.

Već pred samu sjednicu Narodne da su ne skupštine Srbi prijetili će, li zio dr. Đuro budu bili prihvaćeni njihovi zahtjeBasariček...

Račićse vi,pasti glavaStjepana Radića. na naglookreneprema Basaričeku “Ali PunišaRačićkojije veoma = parabelum. Pred kojega ispali Ivan jak čovjekotrgnuse ministrima Stjepana Radićadojuri Granđa, i strahovit iz da odNo Raga zaštiti pucanj parabeluma svojimtijelom. dvorani. u te jeknu Tane je pogodilo čićopetispali parabelum, pogodi dr Pernarajedan centimetar -iznad Granđuu ruku. Čim se GranđasruKada Pernar srca. se klun a srušio šio,nacilja Račićstoičkommirnopu, naperio je Račićsvojparabelum ćom na StjepanaRadića,kojega na tane trbuh. u StjepanaRadića.To je opapogodi Sad je prema 20.

e

2.

2.

zam.

2

i.

a

m

i

e

o.

a

iz

iznijelo ljes koji je seljaka Radić.

Račićuskočio Puniši vile. s eljački U Hrvatski njegove se Ipak Punišanijezbunio, nego je Zrinskom odru na na je dom trgu “Hal Tebe doviknuo Pavlu Radiću bio su Radićevlijes.

Hodočastile | mirno i tražiol" sam da nacilja paramnoge tisućeljudi i zadnjiput vide Pavla belum na Radića pomole se Stjepana Radićakojegpogoza d uše. srca..." pokoj njegove centimetar di ispod jedan u Sprovodje obavljen nedjelju Horvat na “Hrvatska (dr Rudolf 12.

1928. veliko uz kolovoza sudje1992.). mučilištu", Zagreb, lovanjehrvatskognaroda,kojije krvavo atentat Hrvatske. u iz svih Tako izvršen došao krajeva je od Uz su sve najredovite vlakove, koji jedan kojemuje nastradao vozilo 9 bili krcati hrvatskih u još je ljudima, političara značajnijih prvlakova. posebnih 20. voj polovici stoljeća Stjepan sati 10 u počeo Obred je prije lako uz se Radić, Stjepan Radić. a podne predvodio ga je nadbiskup liječnika, "oporavio dr. AnteBauer. brigu glasovitih zdravstveno nakon stanje atentata, je Pogrebnapovorkaneprekidno 7. kroz 3 sata u mu se špalir kojem pogoršalo kolovoza 1928., prolazila Iza 100.000 mu 8. kolovoza ljudi. a preko je jako pozlilo je stajalo nou išao narodnoj seljak lijesa je duboku te oko u 20 sati, je pao trnov nosio na jastučiću šnji j e koji Vladimir Kerdić,župnik nesvjest. s onom kuglom kojom je vijenac crk-ve sv. Blažaodmah je na U poziv pogođen StjepanRadić. povorci 1450 i Radiću Sprovod vijenaca. posljednju je nošeno došao podijelio sati na u 18 u Mirogoju završio je pomast. arkadama. u je dušu StjepanRadićispustio hvalu za Što Radiću, reći minuta.

Iste večeri se drugo 20 55 sati, iskazao veliko rodoljublje, iznimno saznalo u su kojije a za smrt, za = = seljački zalaganje doba noći tužno odjekivala ogromno gluho i neka veliko HVALA mu do crkvi. Postalež svih zvona zagrebačkih HRVATSKA laka GRUDA. vječno je to dušu svakoghrvatskog gađaloje “Umro je nekrunjeni kralj rodoljuba.

Marekao dr.

Vlatko hrvatski!" je ček.

Pripremila: balzamiKada dr.

Jurakobavio je Mirna Božičević ing. krasan stavili su u Radića ranje osam

Pavle

-

-

Kako

se

ponašati

Držanje biti tijela i opušteno, tom pazećipri prirodno smeta .da se ne drugima. za

VI

stolom

mora

za

stolom

lijeve sjeda i treba strane stolu primaknuta biti visine do lice da tako je otprilike Na

stolcu

se

s

stola. i ne uz se tijelo Laktovi drže na smijunalijegatistol. ruke do Na stolu su samo čla-

ruba

naka.

jelom.

Tanjur pretrpavajte Jesti treba zatvorenim neustima, Punim ustima ne čujno, halapljivo. se ne razgovara. dobro Hranu sažvakajte. uvijek odbijati hranu,držati Nijepristojno koliko “rezervirano". se _ Procijenite Nikada čemu tima, pri glava miruje. bi kako ne ništa se ne možete pojesti, sa u već stavlja cijela usta, hrana Ako vam na ostalo tanjuru. bez unesemo šuma, šire strane, uzeti još jednom,ali prijamožete hranu. da svi su se za i između pod uvjetom se Viljuška drži palca Iznimno stolom se treći kažiprsta ponudili. ruke i naslanja se lijeve uzma hrana. na dio nuđenje na se puta Ubada onaj srednjak. da vam i slično domaćicekojaje uočila mesa, ćemo krumpira k oji to Ne ustima. joj je prijanjezinakuhinja _ je, stavljamo prinesti osobit kompliment. nikada usta samo u već također, ustima. uzimati dva vrhom hranu Juhu u prinesemo nijeuobičajeno i za Nož služiisključivo rezanje puta.

Nemohrane na iz ili niHranu viljušku. sa primicanje zdjele pladnja a kada prinositi ustima, za nikada jte ga nemojteuzimati priborom da nionim oblizivati: pripazite u pogotovo jelo,već isključivo kojije kada ne stružete nožem tanjuru i vadi Isto tako se po zdjelikojim jelo. ili viljušci. i uzimati treba umak, šećer slično i tokom za upotrebe pribor jelo posebnom žlicom. nikada stavnakon ne se upotrebe tako da Domaćicapostavlja jelo stol. Tokom na prekrižena lja jela je svaki se ne mora Po čas ustajati, znak da pri se želi još jesti. dou čemu joj domaćinpomaže završetku pribor postavljamo i brizi oko pića. hrane od desna davanju sredini usporedo prema “U da zaznak se domaćica posljednja višeneće pravilu što tanjura je tako omogućava s vršava jelom, jer jesti.

A nikada ubrus da se svi do sita. Tek onda se ne smije najedu na se već položi vezati oko vrata, stol. rasprema Na stolu čačkalice ne koljena. v eć stoje, li se u za kući Ponašate zubi donese ovako na a se zahljev gosta, vrijeme obiteljskog ručka, tako da otvorenim dlase se čiste li za upotrebljavate pribor jelouvijek zaklone usta. nom nikada se na nećete naći način, isti Ireba pravilno upotrebljavati priza u ni vrijeme neugodnoj situaciji bor za jelo. ni restoranu. u svečanihručaka, dana od Žica se držina krajutako da najranijih Svoju djecu za podučavajte ponašanju stranu pravilnom palcem prihvatimo gornju stolom. i su na a drška, kažiprstsrednjak Pripremila: usŽlicu Mirna donjojstrani. prinosimo Božičević ing. ne

:

-

-

VII

_——

—

—-—

—

Noćna

znojenja

ali oboljenja, noćna znojenja znakova je od jedan mogu mnogo, mnogo češćeuzrokje dobroćudan Vrloje neugodnokada se čovjek, bez usred posebnarazloga, probudi ako a se noći, još je neugodnije robudi na važnojKplahiLjudisve noćno sa ešće povezuju znojenje kao su što bolestima, tuberkuloza, i AIDS. Istina pa limfom, rak, čak je da biti noćna znojenja jedan mogu od znakova tih _ ali oboljenja, uzrok doje — mnogo, mnogo češće broćudan.

S određenu ciljemda dobiju ideju o tome koliko doživljava ljudi nočna sa znojenja, liječnika dvojica i najvažnijih je blagi pad porast centra Penu Hersheymedicinskog tjelesne koja, temperature, n ormalna, su silvaniji, zapitali grupu bolesnika, dosižesvojunajnižu točku ranim u su na u došli satima. koji pregled njihovu jutarnjim bolnicu Među zbog nekog drugog razloga, najvažnijim načinima koji li da se u sjećaju noćnogznojenja na u organizmu stoje raspolaganju tri Ishod da se protekla mjeseca. je ciju otpuštanja svoje topline, je njih 40% prisjeća barem jedne ste našto znojenje.

Dakle, topliji i nije bilo neke “takve “epizode" tim je veća večer prije spavanja, sa veze nekom bolešću. jasne da ćetese Najtokom vjerojatnost znojiti bila sa veza jača trudnoćom: noći.Provoditi, je neku na primjer, oko 60% trudnica su u došle koje sportskorekreativnu aktivnost neposbolnicu radi da redno dovesti poroda,izvjestilo je prije može s pavanja, ima noćnoznojenje. do sati znojenja nekoliko poslije Od čitavegrupe ispitanika, ili acetaaspirina oko Uzimanje toga. da te “episu polanjihje izvjestilo tako da minofena ( oboje d jeluju snizode" bile toliko blaznojenja ipak . zuju tjelesnu eins izgleda da ili već da je preokretanje jastuka, uzrok ge čest noćnog je relativno bila CČepomoć.

Alkohol pokrivača dovoljna na znojenja. djeluje regutvrtina imala alko“ispitanika iu potrebu laciju pijenje temperature, pa da i da istušira. ustane se također izazvati Ostalih hola navečer može 25% | pidžamu. znojenje o trebalo promijeniti n oću. prekomjerna tjelei neki od što se takočekivalo, sklonim Kao sna težina č ini čovjeka ovih da i se ima ljudi rekloje znoje vom znojenju.

Svaki onaj koji dana a _ (bio je ljeto!); preko povećanu običtjelesnu temperaturu nekoliko da se noćno znojenje no prolazi kroz njih, povećanja i cikluse familijarno. javlja te sa snižavanja temperature, znojeNe trebalo biti da za bi iznenađenje njem vrijeme“hladnijeg" perioda.

To normalni na tako je, primjer, potpuno čeje pojavanoćnog znojenja kad netko ima tok gripu. dnevnih ciklusa sta.

Od nekoliko kroz od Vaš liječnik koja tijelo prolazi, jedan Istna

da

biti

-

VIII

pina

ili za pranje, potom ispiru uložaka filtera jednohladnom vodom. kratnu prvo pa zatoplom, uporabu.No, važno je vode i treda ima Temperatura detergenta pamtiti cijeđenje negativan ba biti između 65 i 80%, da bi se ako kroz se učinak, mlijeko cijedi odstranili iz da mikrose mikroorganizmi cjevo- prljava budući cijedila, voda. sisne i .s Očišćene čaške kratke organizmi _ isnakupljene nečistoće na u bez mljekovode valjapotom objesiti piru mlijeko. što Ipak, obzira ih za dastroj dezinfekciju, napuniti je cijeđenje mlijeka obvezatno, _i leko svježomdezinfekcijskom otopinom je boljeproizvesti mlijeko koje do ostaviti slijedeće mužnje.Nenijepotrebno cijediti. nezaobilazan posredno prijemužnje,čitavse Hlađenjemlijeka je od za mora sastavni dio Temmužnju Stroj dezinfekprimarne obrade. sredstva dobro mlaizcijskog isprati pomuženog mlijeka peratura je vode. zom među i 37%, a na 35 temse tekuće toj nakon s muPostupak mlijekom —mikroorganizmi peraturi intenzivno do biti mora se ne žnje, prerade, takav razmnožavaju.

Ukoliko mlijeko da u unutar 2-3 sata mlijeko stigne mljekaru gotovo preradi nakon mužmora se temna kakvoće.Stoga je nepromijenjene nje, odmah hladiti _ili i na temcijeđenje pročišćavanje 4%C mlijeka peraturu ispod toj obvezatan i do uobičajen načinobrade čuvati otpreme. peraturi da se uklone mlijeka mehaničkeneodmah se nakon čistoće.

Mlijeko Mr. Dubravka mužnjecijedi prekogustogcijedila, Samaržija za

a

raznih

se

-

.

-

Hranidba.“

Uljana

repica

u hranidbi

stoke

Uljana repica širokoje rasprostranjena _poljodjelska kultura, posebice u europskim zemljama (Njemačkoj,Francuskoj,Poljskoj, u Mađarskoj)i Kanadi (vrste.

CANOLA). Uljanarepicaje najstarija i u te najvažnija uljanicaEuropi.

Od nje se dobivaju jestivo i tehničko ulje za sačma uljanerepiceza stočnuhranu.Važnaje i kao biljka pčelinju t hranu.U Europise proizvodi oko 7.000.000 uljanerepice, štoje više od proizvodnje sojei suncokreta.

Kod

uljanarepicapro-

Uljanarepicaje proljetna izvodi na 10.000 ha i dobiva samo i koristiti se u biljka može svježa, oko 20.000 t repičina rano sjemena.

Prozelenomstanju, kao proljetno i osnovna Tu nada izvodnja uljaprvaje krmivo. valja upozoriti zelena a ima kratak rok komjena sjetve uljane repice, drugi uljanarepica brzo i kratko raste za važnosti korištenje p roizvod j e rištenja, jer po ili do sačme pogačeuljane repice. vrijeme dospijeva cvatnje.

Nakon nas

se

VILE, LOPATE,KOSE,

MOTIKE

rana

+

AKCIJSKA

PRODAJA

121

__———

————

———

——

—2

;

čestoutjedajuloš togabiljka odrveni i na povećavanje jetre štitnjače gorušičina ću količinu uljakojebiljci ču okus. i životinja.

Stokaje repicomhranjenih daje oštar gorak okus nerado tada joj pouzima, i bez s malo glukozinolata Repica a u loš,težeje probavljva, .staje eruka kiseline za j e dobivanje uvjet i može prouzročiti ukusnogi kvalitetnog većoj količini repičinog ulja zdravstvene smetnje. i repičine za sačljudsku u porabu rok za hranu. tim u Početakcvjetanja za krajnji je me stočnu S svezi krmikao kao svrstava korištenje se zelenog repice po kakvoći repica dosta Listovi va. i Danas “O-sorte" se za repicesadrže “OOi i karotina ksantofila “OOkoriste (biljne boje sjetvu sorte". uglavnombolje kiselinu sorte" eruka ne A), što daje žutu boju provitamin sadrže koje i Uz to maslacu do žutanjku. a samo mlijeku, sadrže (najviše 0.2%), i dosta minerala: mol žeoko 10-20 sadrži kalcija, glukozinolata/g sjei cinka. dobiti se mena. ljeza, mangana Selekcijom nastoje silirati zelenu Ne se imati sorte preporučuje još bolje koje mogu naime obzirom na s bi, valjalo Nju uljanurepicu. širu uporabu mnogo se samo i ali do cvjetanja, Silrati kakvoćuulja repičine sačme. tada vlage zbog visokogpostotka da Treba reći sadržaj glukozii (90mnogo sirovihbje- nolata ovisi sane u uljanoj repici u teško lančevina (21% suhojtvari) 92%) i o mo o već sorti, mnogim utjedodavati sredstva Silra i treba koja kao sastav su: g nošto tla, cajima da pomažu siliranju.

Valjaračunati s adržaj sumpora), (posebice jidba iz isvisoke će,zbog vlage, silaže klimatske prilike, prisutnost “divljih velika količina a silažnog teći soka, sorti" i slično. kvaliOdabiranjem oko suhe tvari.

15% s se njim gubi do danas je sjemena tetnog i poProsušivanje pokošene nasjeckane i vidan otklonjena stignut napredak se što primjesiliranja, biljke prije većina zamjerki. radi sa sjenažom, nijedobro, .rice Iz dobiva zelena se masa sjemenauljanerepice često brzo jer ili kvari. se, prešanjem ekstrakcijom, repiOstatak nakon kod prešanja čino je ulje.

Silažauljanerepice dojnih u i okus krava repičina p ogača na kojojzaostaje može utjecati loš dok nakon oko 6% i miris se a ekstrakcije ulja, jodni mlijeka, povisuje masti. repičina sačma sadrži ostaje koja brojmliječne i 2% samo još Repičina sačma ulja. veliko zanimanje, Ipakpostoji pohranu. koriste za se stočnu pogače sebice kod za ratara, proizvodnju novih sorti revisoke ona Selekcijom uljane daje jer uljanerepice, SAvelika i ne PRIMA, traži ulaganja. pice(SAMURAI,SILVIA, prinose dobivena kod i nas međuBRINA) je repistočari, industrija Uljarska kieruka bez da se veća pozor- čina sačma gotovo tim,zahtijevaju i s od 30 kvalitetnih sorti nost seline manje umol gluposvetisjetvi Na su sačme. tajnačin kozinolata/g uljanerepicekoje sadrže manje da eruka kii ne sve otklonjene mogućnosti štetglukozinolata sadrže Mono na selinu. < su životinje. djeluje zdravlje Glukozinolati sumporni i obrambenu a su se že reći, što pokazala kojiimaju ulogu glicidi da i se i u repičina naša istraživanja, bakterija protiv biljcidjeluju hranidbi svih koristiti i u gljivica (baktericidnofungicidno), sačma može brzo

i stvara

RASPRSKIVAČI, MEMBRANE,

DIZNE

122

ukus

ali

ve-

ZA

SVE

PRSKALICE

hrani

i

za domaćih životinja, prežiposebice nje može i krmnim to u vača. stočnuhranu, smjeoko 33% teladi i odraslih sama: Repičina sačma sadrži junadi 4sirovih _i 10% sirovih i krava 4-10% bjelančevina goveda svinja 8- 8%, vlakana. dosta i Sadrži kalcija (0.4%), peradi 2,5- 12%, fosfora te i uz posebice (0.9%).

Odnos Manjepovršine štitnjače jetre 4,5%. i fosfora 1:2. Ima hranidbu novim sortama sakalcija je repičine mnogo aminokiseline metionismatrati funkse samo čme može manje lizina, ali cistina. cionalnim na krmivu. prilagođavanjem mnogo ni Kakvoća sačme uljanerepice(i Stoga patohistološkim pretragama nisu nađene u orrepičinog leži većojkoličini ulja) značajnije promjene “masnih kiselina _ _(olein- gana. nezasićenih ske i linolne 60% koristiti treba za pošto 20%), je Repičinu sačmu i za hranu i voljno zdravlje boljuprobav- stočnu zbog neposrednog te za dobru i mesa to kakvoću ljivost, gospodarskoginteresa, jer je se drugihstočarskih (dobru proizvoda bjelančevina najjeftinija kojom mazivost i mogu maslaca). zadovoljiti potrebeživotinja u Nepovoljan repičine sačme utjecaj visokoj proizvodnji. i na Uz s nekim krmnim po štitnjaču jetru, čemu je repičinu sačmu, novim sveden sortama beznai krmnim na obrocima treba smjesama da dodavati i se pa “čajnumjeru, može reći skupljusojinusačmu zdrave su visoko u životinje klinički tijekom (kodteladi mliječnih krava, i vrsta čitavog proizvodnog razdoblja. svinja, peradi drugih živoUz hranidbu i nerepičinom sačmom tinja), kao jeftinije spojeve dobiveni vrlo dobri su rei BENUproizvodni proteinskog dušika(ureju zultati i RAL hrani u (uzimanje potrošnja hrane, S) osnovnoj preživača. i U u prirast tjelesne težine klaoničko dobrojtehnologiji hranidbe, također dobro u _krmnim obrociiskorištenje), što govori sastavljenim koristiti ma, kakvoćesačme uljane prilog repice. valja različita krmiva, nekih kvalitetne ali i siro\ istraživanja Usporedna pokaskupe jeftinije iz krvi tovnih_ tome u zatelja svinja(krvne vine, ležiuspjehvisoke jer slike i hormona i interes tiroksina, trijodtiroproizvodnje gospodarski nina i i inzulina, bjelančevinaglustočara. da su nema znakoze) pokazali i da u čajnijih promjena organizmu se Dr. repičina sačma novije proizvodStjepan Feldhofer

bez

Selekcija

rizika

koristiti

reprodukcija i

Predviđeni tekst za br. 8/95.

Temeljne zakonitostinasljeđivanja (nastavak iz br. 7/95.) objavit ćemo u broju 9/95. Mljekarskog lista 123

Stočarska izložba “Vrbovec 95" proizvođača plotkinja, pokroviteljstvom “radom obui šumarstva u = selekcijskim organi- uzgojno poljoprivrede 4.387 stočarskog krava;prosječna selekcij- hvaćenoje Hrvatskog zaciji dana lak305 u čismlijeka proizvodnja Udrugeuzgajivača skog centra, iznosi 3.979 sa i tokrvne stoke općina: tacije kg mlijeka poglavarstva masti.

Pre3,73% mliječne Dubrava,Gradec,Farkaševac, U i 15.

Rakovec provedbiuzgojnoselekcijskog Vrbovec, lipnja seka, bi324 u izložba ima održanaje IV.stočarska programa Hrvatskoj povrbokovske od dana u vodom općine čega obilježavanja majke, ili 84 Vrbovec. večkom kraju 25,92posto(visinovi čidi krave 1904.

U Vrbovcu u Hrvatskoj), čiji je godine(pred bikova Hrvatu 91 ne osnovne u generacije godinu)formirana prva stanici Varaždin obnovu za za uzgoj testnoj skojmarvogojska udruga U.O. Udrubikova za u Križevci, centrima pasminegoveda. pincgavske i Brod. od 1955. i radila ga Osijek SI. djelovala je Na ovogodišnjoj izložbi je predgodine. i vedeno: Vrbovca stočari okoline Marljivi steonih 10 ubrzo su junica, kojih kolekcija simentalsko prihvatili godana 305 i danas dovedo kao u majki produktivnije je proizvodnja 4.175 minantno na ovom području. iznosila kg mlijeka laktacije 8 mladih Vrbovcu u _ prvotelki kolekcija krava, Izložbe imaju dugu od 100 dana 4 Prva u laktacije organizirana je kojih tradiciju. izložba 1.882 ima kolovoza 1912.

28.

Vrbovcu u goprosječnu proizvodnju kg 4 u I. kontroli 62 od toa za a mlijeka, 19,5kg je: bika, dine, izloženo iz Švicarske, 19 kra54 uvezena mlijeka ga 11 ostalih 5 krava teladi uzi 7 va, čijaprokolekcija junica ženske 305 u sječnaproizvodnja mlijeka Vrbovcai okogojenih kod seljaka mlidana iznosi 4.381 dodilice. Većem brojuuzgajivača kg laktacije od su po jeka jeljene novčanenagrade bikovskih i kruna ili 1900 sa 50 kolekcije majki 30 ukupno 100, promli5.056 i dr. sječnomproizvodnjom kg diplome kruna, Vrbovcu u je jeka Izložba organizirana 3 krave 1942.

25 sa i 24. sa životnom proizvodnjom grla, travnja otelila 11 1. IRMA 1971. desetaka 1955. sa više oteljena 1982, grla, i 9 bikova 9 muškihi 2 ženska 83 140 sa teladi, potomkrava, junice 42.143 ka. U 10 118 1978. sa proizvela laktacija krava, (regionalna), 1992.

20 i 19 115 sa kg mlijeka bikova, junica Vlado 1993.

69 krava i 44 sa Sanjković, Uzgajivač: Poljajunice, jui 5 52 18 krava na 1994. junica. nica, 2.

1980.

Na goBISERA oteljena području djelovanja selekcijske 7 4 otelila 11 ima Vrbovec 11.000 teladi,muška i službe preko dine, Pod

Ministarstva

kod

a

-

-

-

-

-

-

.

-

124

1052

ženskihpotomaka. laktacija ravnatelj Hrvatskog selekcijskog 54.778 tra. proizvela kg mlijeka.

Tomo Naturalne su: Uzgajivač: P raščevac Bukal, nagrade uručili 60 PIK Vrbovec i dr.

Sirela, 3.

1979.

Na Dominikmr.

DORIJ oteljena godine. krajusvečanosti Otelila 12 5 i 7 ime u ženoviću teladi,muških službe selekcijske skih 11 tradicionalna potomaka.U uručena je laktacija diploma proizvela 57.238 = selekcijskog kg mlijeka.

Hrvatskog“stočarskog Vinko centra rad i rukovoza Uzgajivač: Marković, Prašuspješan 64. čevac službom. đenjeselekcijskom i 2 od kobiNa su Izložene kolekcije svečanosti izložbe otvaranja 1 2 le, pastuh, nerasta, nesuprasnih pozdravneriječi sudionicima, pored i nazimica ostalih Ivan su: kolekcija Hodalić, tovljenika. uputili dipl. na odbora za Nagrade izložbi: ing. predsjednik poljoi Hrvatske su _ Svim izlagačima dodijeljene djelstvoseljaštvo Sabora od kn.

100 i doma utješne nagrade po Zastupničkog zastupnik SaIH. 4 su Sa nagradomnagrađena boraJosipPankretić.

200 kn. proizvođača od po Na izložbi je poredizlagača priSa Ill. sustvovalo stotina su nagradom nagrađena više posjetilaca također 4 od 300 i dr. proizvođača po stočara agronoma, veterinara i sa I. 5 kuna, nagradom proizvood 500 kuna. đača po i Nagrade diplomenagrađenima Zlatko mr. _ je uručio Dominiković, Stjepan Brlek, dipl. ing.

U

10

cen-

-

-

-

-

Prva stočarska izložba Virje1994.

Aukcijska prodaja rasplodnihgoveda -

Virju je lipnja, pod pokrogrlaženskog za viteljstvom Ministarstva — poljo- podmlatka. <Umjetnim— osjemenjivai a u 5400 privredušumarstvo, organiza- njem obuhvaćenoje preko cijiHrvatskogselekcijskog što je gotovocjelokupna centra, plotkinja, PZ i 1. stoopćineVirje, održana populacija plotkinja. čarskaizložba.

1994.

Tijekom godineotkupljeno i Suorganizatori sponzoriizložbe je oko 3.500.000 litara a mlijeka, bili su. stanica ĐurđeVeterinarska oko 100 _ prodano rasplodnih _goPodravka i Sirela vac, veda.

Koprivnica Bjelovar.

Na ovogodišnjoj izložbi predstavbio Krajem prošlogastoljeća je ljena j ekolekcija: bik pasnabavljen prvi simentalske 5 1913. a čijih rasplodnih junica, je majki mine, godineutemeljila_se 305 dana standardHrvatska u Člaproizvodnja marvogojska udruga. iznosila 3.717 mline novi te 13 su laktacije kg Udruge posjedovali simentalskih te “ jeka, čistokrvnih krava, i osam 11 mladih krava muških pet ženskihteladi. čijesu majke rad se Uzgojno selekcijski obavlja prosječno3.758,5kg proizvele do dana.

Pod dana 305 u a današnjih selekcijom mlijeka laktacije, U

4.

su

553

krave

i 306

-

-

-

125

vlastita proizvodnja prve bilo 8 prvotelki je 17,2kg/dan, 13 ostalih kravačijaje prosječna dana 305 u proizvodnja laktacije iznosila 3.815,5 kg mlijeka, kravi Ciboni, kolekcije oteljenoj po 24.

10.

1988. s proizvodnjom Cica 3.762. kćerka kg mlijeka; 26. 10. 1991. s oteljena proizvod3.650 unuka Cinjom kg mlijeka; 15.

10. fra,oteljena 1993.,pri20. 2. 1995. puštena godine.

59 Uzgajivač Repaš JosipHuntić, otelila .I. dva u krava Zlata sa teleta, laktaciji životnom proizvod- 1990., 4.104 Vlasnik Od 2. 5. 1978.

12. proizvela kg mlijeka, njom oteljena Martin Zubanović iz Virja. otelila 7 ženskih i 6 10. 1980. je sva ženska muških potomaka; u grla uzgoju.

Virja.

Diplomui nagraduuručioje U II. 4.252 Zlatko Hrmr. laktaciji proizvela kg Dominiković, ravnatelj 60.000 a = selekcijskog mlijeka, ukupno preko kg vatskog= stočarskog kontrole

-

-

-

mlijeka.

centra.

37 izvan konizložbi grla ocijenjena Izloženo je junica, I. II. i tri = namijenjene — aukcijskoj klasom,pet grla klasom, kurencije, III. klasom.

Prodano 25 grla prodaji. je junicakupiz uz za nai Izlagači, diplome cima DonjegMiholjca područja i dobili su kretala od 7.630 se građenagrla, nagradu Molvi.Cijena kom od 50 te do 10.200 s pilića, jednodnevnih kune (krava teletom). krmne 30 i 100 Na i sa su kg smjese. izložbi izloženekolekcije radnih i športskih i Kravom (12grla) — proglašena konja, i (nerast šest rasplodne svinje Vidra Mb šampionkom 18. 8. je 3861,oteljena krmača).

1990. otelila dva teleta. U I. godine, mli4.104 _kg laktaciji proizvela je Stjepan B rlek, dipl. ing.

Vlasnik Martin Zubanović iz jeka. je

etiri su

Aukcijska

na

prodaja

rasplodnih

junica

“Vrbovec

95"

predbilježeno izložbe prodaju junica. je aukcijsku dana 305 u za Prosječna proizvodnja majkiponuđenihjunica prodaju iznosila 4.236 je kg mlijeka. laktacije iz D. i Karlovca su na (za tamošnje Miholjca Kupci aukciji sudjelovali i još2 pojedinačna stočare) kupca.

38 od 5 sa teladi.

Ukupno jeprodano junica kojih kuna. od 7.900 12.000 kod kretala se Prosječna postignuta prodaje cijena od niske odustalo za Nekoliko vlasnika a cijene, je prodajezbog junica nekoliko bilo kupaca. junica nije zainteresiranih ing. dipl.

Stjepan Brlek, U

okviru

za

58

-

126

radu

o

ZAPISNIK za lista Komisije NagradnuigruMljekarskog

Komisija Dr. Feldhofer Stjepan Keglević, Stjepan dipl. ing.

Mirna Božičević, ing. sastala HMD u se u prostorijama. llica 31/lll dana 5.

Zagrebu, srpnja sastavu:

u

-

-

BLAŽKUDELIĆ BEDENICA NEVENKA PANIĆ MIKLINOVEC, -

-

KOPRIVNICA -

SVILIĆ K. SELIŠTE,

DRAGA

-

LUDINA -

- SVINJIČKO, KRČELIĆ

SLAVICA

GUŠĆE

1995.

izvlačenju Prije pristupanja nagrada Komisija je prihvatila prijedlog će da tehničkih organizatora zbog biti u tri izvlačenje razloga nagrada

-

-

JAKOV

MESAROV

LJUBA

RADMAN

KARLOVAC

-

-

DRENOVICA

ŽAKANJE,

BREZOVIĆ ŠIŠLJEVIĆ kola.

JOSIP JAKŠIĆ GAŠINCI, "I. kolo travanj, svibanj, lipanj ĐAKOVAČKASATNICA ll. kolo sati. srpanj, kolovoz, u rujan Zaključeno 10,30 III. kolo studeni 6 listopad, u Zapisnik je sastavljen istovjetnih i se bit će a u _ Zbog toga povećava broj primjeraka, objavljen listu _ nagrada.

Mljekarskom 8/95.

Svi sva KOMISIJE: ČLANOVI natjecatelji igre (iz nagradne tri bit će u kola) uključeniizvlačenje Že izvanredne nagrade iznenaOd 294 za đenja. prispjelih odgovora i mjesecetravanj, svibanj lipanj Dr. ( I. Feldhofer Stjepan izvučeno 10 točnih kolo) je (deset) l Flin: ZR LE odgovora: muzni ALFA LAVAL L._ nagradu uređaj GUMEX FARM dobila NEVENKA je iz RASINJA VRANEŠEVIĆ Stjepa:, Keglević, dipl. ing. za IL Moše) nagradu separator mlijeko dobila LJUBICA DOMLADOVAC . iz je.

DRAGANIĆA. Ostalih osam Mirna štalski Božičević, nagrada pribor ing. dobili -

JOSIP

-

-

-

-

tig

-

-

-

su:

NAGRADNI IME

PROIZVOĐAČA

| PREZIME

ADRESA

NAGRADNO

Zaokružiti

|

KUPON

POŠTA

PITANJE:

Mlijeko a) masnije

točan

iz potpuno

b) manje

masno

Cc)nema

utjecaja

vimena izmuzenog je

odgovor!

127

>

o

__—

Lj

ŽE

PP

I

jE

PODUZEĆE

ZA

———

ana

a

OPREME

PROIZVODNJU

ZAGREB,

,

—

-

ra

ZA STOČARSTVO

HARAMBAŠIĆEVA

15

Tel./Fax: 01/228-886, 214-189, 235-269

ŠTALSKU OPREMU KOMPLETNU UZ IMLJEKARSKI PRIBOR

MUZNI UREĐAJI Alta

Alta

Laval

po cijeni (komplet) pokretni stabilni

Laval

(komplet) po cijeni

MOGUĆNOST ISKORISTITE

9.855

kuna

9.125

kuna

KUPNJE STARO ZA NOVO

dijelovi. rezervni servisoriginalni ovlašteni Osigurani i

Na Vaš upitispitujemo svakogamuznog uređaja. rad

Redakcijski kolegij: Mirna Božičević; dr.

Ivo dr.

Stjepan Brlek; dipl. ing.

Banožić; Stjepan Belan; ing. dr. Ivan Jakopović; dr. dipl. ing.

Feldhofer; Deneš; Stjepan Stjepan dipl. ing. dr. Zvonimir Štafa Keglević; prof.

Stjepan i urednik: Glavni Čičmak; Juraj odgovorni dipl. ing.

Mirna urednica: Vera Volarić; Redaktorica: Božičević; Tehnička ing. ing. dipl.

Alka Lektorica: prof. Domići izdavač: društvo mljekarsko Hrvatsko Vlasnik Kunić llica i uredništvo: tel./fax: 01/424Zagreb, 31/IlI, Uprava kn Cijena: 1,90 420 Tisak:

128

TISKARA

Orbis

d.d.