Mljekarski list 6-1995

0000000000000000000000000040404 040500000 000ooo orač toto oo aaa 4.

GODINA

tata

a

sssaaa

XXXI

ee

aaa

a0 09 2929292 293%

1995.

Peš

eee

o: <.

<“. z.:

a

LIPANJ

:.: >

te “.

aaa

Natea A PZA slije

o.

Bt RAVA

bjavljujemo pniloq

SAVEZA ZA GOSPODARSTVO,

ORGANSKO-BIOLOŠKO ZAŠTITU OKOLIŠA

I UNAPREĐENJE REPUBLIKE

ZDRAVLJA HRVATSKE

oo a..

Sos ose o. ..

Utjecaj roka kosidbe krmnu na

livada

vrijednost sijena

Vrijeme_kosidbe, gnojidba, biljna i načinuporabe spremanja zajednica, bitno na i količinu utječu kakvoću proizkrme Livade se vedene na travnjacima. kose do u nas godišnje. jednom dvaput dio Samo nekim na gospodarstvima livada kosi se trido četiri putagodišnje, aliima se neke na gospodarstavakojima do tratine livade kose i Za obnovu otkosa. dva livade četirišest daju putagodišnje. i velika razlika u kakvoći isedamStogaje proiz- često šezdeset, jepotrebno pa ovisno vedene krme na U prvom deset dana. o travnjacima. otkosu, i vremenu staništu košnje, zajednici, do S livada kose se vrlo livade 70 do 80% koje jednom mase, često daju otkos u se prvi pravilu niske kakvoće. dvaputgodišnje, a se kosi kada skida,najčešće prekasno kosidbe može ivremenom Gnojidbom vrsta masu u kojedajuglavnu jevećina botanički bitno sastav se promijeniti ilisu čak generativnom stadiju razvoja, i tratine. U trećoj ranije godini gnojidbe dozorile.

Ako vremenske su prilike kosidbe višeotkosne vrste dugotrajne i tada za često nepovoljne sušenje, da toliko pretežiti već ojačaju osiguravaju da kosi otruse se sjeme, tako zapravo i alii dio mase, jeseni. ljeta tijekom porast Ako vremenske slama. su prilike Ako se ili otkos skida prvi ranije prije i vrste sušenju nepovoljne pri sijena, koje otkos = — početkom metličanja, drugi dozorile otruse dio i su lišća sjeme, koje do za za već četiri skidanje dospije pet nikne u kasno Na način šire se ljeto.taj istu krme. masu i približno tjedana daje ritmom vrste rasta su se rane koje i međutim Ta lišćem bogatija jekrma, takvom prilagodile načinu gospodarenod prvog vegetativnim izbojima porasta da te rane vrste u Budući ja. imaju u pravilu izpretežu isključivo generativni kojem lišća od kasali iznatno niži urod, manje Većina višegodišnjih vrsta koje j ako boji. krmne nih vrsta, one niže dajusijeno odnosse i mogu napasivati nabusavaju Rane ritam rasta vrste vrijednosti. imaju kosidbom i kombinirano no napasivani donošenju razvoja prilagođen sjemena. iskorišćivati. jem Nakon neke od u su kosidbe, njih ljetno bi konkurentna fazi Da doba se u povećala (spavajućoj)pa dormantnoj i zelene mase za visokih višeotkosnih višegodišnjih jeiporast ljetnih sposobnost tratinu treba za svaki otkos do vrlo slab. Porast vrsta slab, temperatura trava, tratine kod tih vrsta kada =Gnojidba dušikom. jeznatniji padnukiše, gnojiti takve vrste na pa zato travnjaci dušikomposebice jeznačajna tijekom kojima kada otkos se na _ korijenu kolovoza, prevladavaju dajunajčešće jedan takve i nekih trava a samo u višegodišnjih oblikuju pupovikoji pašu, godina -

sumEx ==

82

(dp)FARM?

80 do 120 se fosće slijedeće vegetacije osiguravati joj osigura kg/ha krmu.

Ako tratine fora te 120-160 i potrebnu gnojidba (P) kg/ha kalija (K)dušik, kasno u kako se na tako tratina izostane, ljeto korijenu jenavedeno, gnojena trave stvara ovisno o tri do otkosa ovisno manji broj šest daje godišnje, pupova, takva tratina tlu i Masa o hranjivima utlu, rijetka, zajednici, vlagi. proizvedene paje nakon kosidbe slabo a i takvu ima visoku uz krme, gnojidbu, sporo krmnu ako se kosi se Količina dušika regenerira. kojom vrijednost, pogotovu, tratina ovisi o Produktivnost tako na gnoji zajednici, cilju proizvrijeme. gnojenih i livada visoka a ovisi se vlazi a o vodnjenačinu iskorišćivanja, kreće je, zajednici, od 25 do 60 do 100 i iznosi od do 8 15 najčešće i kg/ha(oko načinu iskorišćivanja 220 t hektaru.

Tom kg/haKANkvalitetnog sijena po krme 530 do U kasno se tratinu treba količinom osigurava a). (kolovoz) ljeto obroka 1000 do 40 dušika s a s 30 jednoghektara,njima pognojiti kg/ha (100od 5 do 10.000 se 150 ili dati osnovnu osigurava proizvodnja kg/haKANgnojidI bu NPK tako da se iz mlijeka. kombinacijama, a) iskoristi i a fosfor dušik, njih (P) kalij (K) zime. tijekom krme na Utjecaj rokakosidbe kakvoću Ako se tratina dobro i redovito i u tablici br. 1. gnoji iznešen je Tablica 1. roka kosidbe krmnu na u % Utjecaj vrijednsot sijena Škrobne Probavljive bjelančevine jedno kosidbe Vrijeme rova je von naum [nod Rana kosidba % 100,0 % SZ š 41,0 100,0 kasna kosidba % 56,8 % 85,9 Srednje 35,2 Kasna kosidba 3,0 3,0 % 28,0 68,3 %

ako

za

Tablica

2.

Utjecaj

roka

kosidbe

kg u sijena

Vrijeme

kosidbe

krmnu

vrijednost sijena proizvodnju mlijeka Probavljive bjelančevineŠkrobne vrijednosti

na

za

Srednje

Iz

za|

mlijeka

dnevno

kosidba

kasna

Kasna

|

| u% mlijeka dnevno

dn.

obroku

Rana

i

kosidba

kosidba

navedenogprimjera bjelančevine osigurava 13,6 mlijeka i | dobiva ranom za kosidbom energije9,7 mlijeka. sijeno bogato dnevnom obroku u bjelančevinama, koje od 10 kasno kg osiguravabjelančevine Srednje u dnevkošenosijeno | za a obroku od 10 potrebne proizvodnju 7,4 mlijeka, nom kg osigurava | za samo u dnev| 2 za a za energije 2,7 mlijeka; bjelančevine mlijeka, energije obroku od 15 nom dok u obroku kg(hranidba (15 po volji) 0,7|mlijeka, po volji vidi se

da

se

za

0.HRANILICE

I DUDE

ZA

TELAD

|

bjelančevine čevine proizvodnju dan),osigurava kg 1,8 mlijeka | i i | za no za energiju3,0 mlijeka. potrebne proizvodnju 5,5 mlijeka I za i u krava energiju potrebnu proizvodnju Razlozi niske muznosti 6,6 su dnevno. odnosno mlijeka u nepravilnoj proizvodnji krme, i izostanku kosidbi U ovom travnjaka objašnjeno kasnoj primjeru jeugrubo krave dnevno 5 do 7 | nam gnojidbe. zašto daju ako se hrane samo otkosa Ranom kosidbom mlijeka, sijenom. prvog pootkosa (košnji) se godišnje. većava broj Kasno niske košenatratina sijeno daje listu br. 4 iz 1994.

U Mljekarskom godine krmne obrokom od 10 se vrijednosti, pa otkosa izneseno kako na utječe je broj kasno ne košenogsijena mogu podkg surovih bjelančevina proizvodnju sijena, miriti ni ni enerbjelančevine potrebite i škrobnu vrijednost. ni krma. 15 čak uzdržna gija, kg sijena Prof. dr. Zvonimir Štafa dnevno podmirujepotrebite bjelanza

na

|

dnev-

Leptospiroza

koju ičovjeka, je zarazna daklezoonoza Leptospiroza bolestživotinja uzrokujurazličiti tipovi leptospira (zasadse zna za četrdesettipovakoji djelujupatogeno), a očitujese žuticom, krvavim mokrenjem, te pobačajem (kodgoveda,ovce,koze isvinje) iseptikemijom. i hranilicama hrani i na mogu po stočnoj Leptosire živjeti mjesecima vodi, po vodi od 4C, a u površinskoj temperaturi pojilicama. više u organizam Leptospire životinjski tjedana.

Izvori zaraze bolesne od ali mogu ulaze na usta s hranom su životinje ivodom, ako kao i kliconoše. i kroz na leptospiroze, Naime, povrede koži, životinje zaražene kliconopo barskoj po kanalima, životinje ostaju dugo hodaju vodi, po te raznim šama mokraćomizlučuju kaljužama. pašnjaku, leptospire vlažnom po i u ranu Bolest se 120 210 ovca (goveda dana,konj dana, uglavnom javlja ljeti i koza lisica za za čak kišnih češće svinja godina jesen, 180, 154, 514,pas nego da Save 700 Neki istraživači suhih. Kod nas u dolinama dana). smatraju ječešća i bez obi Drave. su sve miševi štakori jednom zaraženi Obolijevajuživotinje, više ali su bolesti i da zira na i doživotni ipak spoldob, nositelji leptosipra klice mlađe i smaone sa mokraćomizlučuju kojezagađuju izvrgnute životinje vodu i hranu. Na taj njenomotpornošću predmete, organizma. prostor, neizravno zdrave se zaraze posnačin Sigurna leptospiroze dijagnoza kao izlučivači bakteriološkom su se životinje.

Svinje poznate (u tavlja pretragom i bolesti. znakove ne a mokraće) početkukrvi, kasnije leptospira koji očituju osobito brzo šire među se serološkim Leptospiroze pretragama.

Kod znakovi bolesti tada se pašnimživotinjama, goveda jerkliconoše mogu oblik odmokre Pri oblika. u pašnjaku. širenju javiti više Perakutni po čitavom tako da se osobito se značenjeimaju likujenaglomhemolizom, leptospiroze i mokriti 5-12 sati razori zaraženi štakori miševi većina eritrocita, koji tijekom znaju 1.AUTOMATSKEPOJILICE ZA STOKU

sustavno mokraća je javlja žutica, Važnapreventivna mjera je smrtnost velika. a i oko i u jakautučenost, miševaštakora jejako štalama. trovanje Akutni oblik biti Glodavcima ili treba da uđu u može jakotežak blag. onemogućiti Kod oblika ima nastambe neki u tu svrhu teškog životinjapovišenu stočne stočari slaba vrata i ne na otvore temperaturu, je, jedeinaglo druge stavljaju prozore, Na žičane mreže oka. hranu se mršavi. koži trupajavljaju sitnog Stočnu uskladištiti tako da treba otekline sasuše ili se ne ograničene koje glodavci do se mogu nekrotiziraju. njedoprijeti.

Javlja stonija probavnih dezinficirati Kod znatna. nasorgana. Smrtnost č ešće Valja stočne je blagog tambe i neki zovu liječiti oblika, Valja kliconoše, koji opće abortivnim, opremu. da bi se i nema spriječilo širenje zaostajanje stanjenijeteže poremećeno, bolesti u ili ono kratko krvavogmokrenja uzgoju. traje.

Prirodno Bolest 3 do 9 a Leptospiroza čovjeka obično traje dana, potom i izvor zaraze za ozdravi.

U leptospira životinja našimjekrajevima spremište i za su: bređih krava utčovjeka životinju) (a češćipobačaj pod voluharice i slični bez znakova štakori, miševi, drugi jecajem leptospira drugih i a katkad se glodavci, bolesti, javlja upala vimena.

Subakutni oblik ima (pas, govedo, svinja, polagani tijek. domaćeživotinje i ovca i mokri krv. može Životinja Žutica konj, koza), mršavi različite i 5-10 veće kože a životinje (šišmiš, šakal divlje trajati dana, površine nekrotizirati. oblik mogu druge).

Ovaj prate Za bi se da a uporne sustava, leptospirozu mogloreći je atonije probavnog bolest od i ciroza se profesionalna javlja kojenajviše bubrega.

U ovaca i koza stočari, ratari, veterinari, tjelesna temperatura stradavaju zatim radnici tek umjereno javljaju mesari, primjerice narižinim raste, jesmanjen, kanalski Ako rudari. se zaraza sežuticaikrvava mokraća. poljima, radnici, Mogu kod bredih međutim zaraziti i oni može se uzse, pojavi životinja, koji kupaju rokovati dosta u vodi pobačaj.

Smrtnost je zagađenoj leptospirama. no u nekim biti Bolest a se mala, slučajevima može je uglavnom očituje b laga, i do 60%. bolovima u glavoboljom, mišićima, U pasa dosta teška _i je leptospiroza povišenom tjelesnom temperaturom bolest. se i teškom Obično Očituje žuticom se oštećuje groznicom. jako može nastati i a i biti upalomželucacrijeva, i a mogu i zahvaćena bubreg, jetra teška s upalabubrega posljedičnom moždaneovojnice. u uremijom (nagomilavanje mokraćevine Preventiva se u opće sastoji podizanju nakon smrt. krvi) čeganastupa i u higijene onemogućavanju standarda, se Leptospiroza liječi antibioticima: da dolaze dodir u sa glodavcima i aureomiteramicinom, streptomicinom vodom s za živežnim piće namirnicama, cinom. treba što Liječenje početi prije. i za borba te općenito kupanje, protiv Ako se s liječenjem kasni, valja poduzeti Treba (štakora, miševa). glodavaca simptomatskuterapiju, tj.suzbijati dezinficirati bazene za vodu, kupanje, znakove i orbolesti pojedinih organa rudnike itd. rabiti i a Valja rukavice, sustava.

Bolest se na ganskih suzbija obuću kada se (čizme) se nepropusnu Životinje višenačina. cijepitihoda mogu kako bi se zaštitile od bolesti. Potrebno i sličnim po vlažnompašnjaku površinama. zatim prvo pa je poznavati tip leptospira, Dr. Banožić upravo cijepiti protiv togatipa.

Stjepan

crvena,

se

slaba

-

-

—

—

—

2.PRIBORZA UZCOJ,HIGIJENU | NJEGUSTOKE 85

Proljetna

paša

hranidbi u

krava

orproizvodnju zdravi i visoku Kod kravavrloje značajno održavati uz se o državati, će proizvodnja visoka da ganizam,jerto dajesigurnost se samo moguće dajedovoljno ako (reprodukciju). je To dobru plodnost u uz na naročito držanja, dobre uvjete pravilannačin i dobre hrane presušenjai u prvim tjednimalaktacije razdobljuvisoke gravidnosti, nakon telenja. i kao Za hranu drugim kravama, koristiti treba preživačima, poglavito i travne površine, pašnjakelivade.

Ovdje hrana i leži najjeftinija prirodna, najbolja se za a preživače, njome može postizati Trava i najviša se može proizvodnja. ili koristiti u ispaši slobodnojpregonskoj kao dušika ili (30pokošena. lančevinastog i Trava dobro amide, prosječno NPNprobavljiva alkaloide, je 50%), sadrži 1 hranidbenu Sve i (h.j.)/kgspojeve, jedinicu amonijakdrugo. nitrate, glikozide, zelene suhe tvari ili to su hj./kg 0,15 0,25 najčešće razvojni stadiji biljnih ovisi krme. Hranidbena trave i vrijednost dušični bjelančevina manje vrijedni o izazvati u kasnije spojevi razvoju biljke: starije biljke, mogu većoj količini koji više sirovih vlakana košene, (5- oboljenja imaju bjelančevinama") ("trovanje hranidbenu a time 7%), inižu vrijednost.Bolest se očituje u smetnjama probavnim U ima malo sirovih travi i paši mladoj (timpanijom), nadimanju (indigestijama), vode vlakana amnogo (80(3tetaničkim grčevima, paralizi, proljevu, i prouzrokovati štomože nadimanje 85%), te 5%), u krvi, amonijaka koncentraciji visokoj krava mora biti u hrani Općenito, ljeve. i reprodukcijskih oboljenju jetre, bubrega sirovih 15-17% se vlakana, najmanje pa organa. dušičnih veće količine Zbog zelenu travu uz ranu uz i pašu (posebice odnosno još nerazvijenih spojeva, treba davati imladu pašu travu) proljetnu travu i uz mladu može pašu bjelančevina, i malo sijena. aminonedostatak se esencijalnih javiti ili do Ako dobra trava se paša daje lizina i aminokiselina posebice kiselina, može 13-17 se sitosti, postići proizvodnja metionina icistina. sa sumporom, Stoga kukuruzI na dan. Za mlijeka usporedbu, krave na se pašu moraju proljetnu i nom se silažom postiže najviše sijenom uz — prethodno dan. istjerivati 5-7 | na postupno, mlijeka Na se i zelena trava količine taj manje sijena. davanje Paša sadržebjelandana krave iznad razine nekoliko način tijekom čevine(sirove proteine) i se a na hranidbene trave. omogućava pašu, privikavaju vrijednosti energetske mikroorU sirovih tvari trave ima oko 10-11% odgovarajućih buragovih razvoj suhoj sinteze ako a mikrobskog koji preko čestoiviše, sadrži ganizama bjelančevina, više ako Mlada osobito = veću iskorišćivati moraju proteina djeteline. trava, hranom količinu dušičnim dobro dušičnih koji spojeva je gnojivima, gnojena može količinu i veću u sadržavati burag. nebje- pritječu -

3. ORICINAL 86

SOLNICA

ZA

MINERALNE

SOLI

rečenog, zbogposZbognaprijed visoke vrlo korisno nekih hranidbenih u očituje tizanja proizvodnje, je nepostojanju dodati i malo elemenata uz u a u najčešće pašu ugljikohidratne krmivima, hrane kukuruzne velikim i (1- kg prekrupe).

— promjenama Hranidbeni krava obrok sadrmora u = sadržaja mineralnog pojedinim 2 odstupanjima krmivima.

Na mineralno-vitaminski sve za sasžavati hranjive sastojke potrebne i za tav krmiva treba obratiti proizvodnju mlijeka reprodukciju. posebnupozorGenetske krava za visoke i nost u mogućnosti proizrazdoblju gravidnosti od rezultata nakon su mnogo rasta a zatim često veće vodnju intenzivnog ploda, Uzroci se danas su loši u postižu. koji uvjeti poroda prvim mjesecima laktacije.

U ima hranidbe. a držanja,posebice mladojpašiobično Manjak mnogo hrane u dušika i što uzrokovati ili u hranidbenim količini sastojkalija,može upale cima i maternice lizavost i i u lošiju uzrokuje jalovost, proljev manjuproizvodnju — Kalij ujedno— pojačava kakvoću životinja. proizvoda. količinu i iz sadrži Mlada trava izlučivanje magnezija kalcija manju natrija, masti i često neke masne kiseline ti eterična ulja, uzmanjkaju organizma, pa kao i karotin dodati minerali i ih su u hrani. boje što klorofil, ksantofil, potrebnoje i U karotinoide.

Masti hrani u pašičesto može nedostajati mladoj druge i fosfora. uz preživača Stogaje potrebno pašu imaju sporednuvažnost, —mineralno-vitaminski kravama davati za mliječne posebice stvaranje masti, jer ilimineralnu sol za U stvara iz masnih se ona najvećim premiks lizanje. dijelom bolest zvana se kiselina, koje nastajurazgradnjom protivnommože pojaviti celuloze u kiseline. octene su veća *pašnatetanija', čiji simptomi buragu, preko i da bi se uz mladu travu i plašljivost, Stoga, proljetnu razdražljivost, teturanje smrt. te dobra Može nastupiti pašuočuvala masnoćamlijeka, grčevi. i Pojava bolesti da hranidbeni sa ponovo ponekad je povezana valja naglasiti obrok ako sadržavati osobito 15-17% mora se najmanje stresovima, naglo sirovih vlakana i da se mora dodavati iliako se sa životinjom promijeni vrijeme U manja količina sijena. protivnom, grubopostupa. kao i ima biti "vodenasto".i pašauopće paša, će će Proljetna mlijeko smanjit veliku masti. se sadržaja mliječne vrijednost postotak zbogvisokog Uz ovako hranidbeni obrok nakon razdužeg sastavljen vitamina, poglavito krave i zimske i Paša ćeznačajno životinja. povećati mliječnost doblja prehrane iz zelena hrana karotinima i masti. očuvati kakvoću mliječne obiluju kojih mlijeka važan osim vitamin za će, Mlijeko, nastaje A, toga,zahvaljujućipretvorbom i maternice zdrave sluznice i očnih biljnim vjeđa, bojama(karotin, koji jeujedno kao i biti organa, probavnog provitamin A) žuto. reproduktivnih sadrži i dosta izravno Mlada Plodnost krava linolne trava sustava. je kiseline kakvoću količinom s mliječnoj povezana. kojadaje dovoljnom masti i dobru mazivost maslacu.

Treba vitamina A ikarotina u u hrani, kojeg paši znati da tvari. ima suhe linolna kiselina oko 200-450 na je mg/kg osjetljiva 25-100 i nakon se se na Sušenjem smanjuje mg/kg svjetlost, toplinuzrak, pa travi tri brzo nakon u samo košnje sadrži i starijoj gubi. sijena, mjeseca tek 6 obrade i 10-30 6 a nakon Zbog nepravilne iskorišćivamjeseci mg/kg, nja tla,napose napravilne gnojidbe, mg/kg. ili krava sastavu se na značajno osiromašuje po Mlijeko hranjenihpašisadrži veću od svezi vitamina A tim i i i a s u kakvoćatla, mijenja količinu karotina, hranidbena

ali i

kakvoća

krmiva.

To

se

:

4.KOMPLETVEZOVI ZA KRAVE 87

čegamlijeko

žutuboju. mikroorganizmi. dobivaju Vitamina D ima malo u Ovisno o vrsti dobu i a iu godišnjem krmivima, bilja, travi. Međutim trave pašeje drugimekološkim zelenoj vrijednost uvjetima, mogu sadržavati eterična što se kreću na suncu utu tome mogu životinje ulja koja miris i okus i uzrokovati na se stvara u jecati mlijeka čijim djelovanjem organizmu moku vitamin D. Na sličan se vitamin D pojačano krvarenjebubrezima, način sluznica i maternice iu stvara ali na renje, upale crijeva sušenom suncu, sijenu i i se To i se slično. sadržavati Mogu organske dužimčuvanjem očituje gubi. kao oksalnu kiselinu npr. vitamin na kiseline, koja mlijeku: sadrži ljetno mlijeko sluznicu i i D u od može dražiti želuca maslac crijeva a količini2,5- ug/l, uzrokovati krvave razdraženost Zimsko ima samo proljeve, 2,5- ug/kg. 2,7 mlijeko U i se mogu životinja grčeve. biljkama To a maslac ug/I, 0,60,8- ug/kg.

25 nalaziti i neke alkaloidi i znači da se u gorketvari, a iu zimskoj hranidbi, ljetnoj 0,9 7,5 miris i na glikozidi, koji utjecati hranidbi ako se krave hranu m ogu u u štali, drže okus izazvati mogu hrane, upale dodavati vitamin D. mora i i a se izlučuju bubrega oboljenje jetre, Vitamin E nalazi se u i brzo zelenoj mlijekom. krmi u s nezasušenoj zelenoj spoju sadrže takve tvari najčešće Biljke koje sićenim masnim kiselinama i ima ga u rastu u rubove uz sjenovitim dijelovima, količinama. dovoljnim oko i uz U slobodšuma, grmlja putove.

Vitamina K ima u dovoljno zelenoj nojpašiživotinje obično i trave biraju ali i mikkrmi, ga sintetiziraju buragovi treba takvo ali na izbjegavaju bilje, njih tako da ga krave roorganizmi, kosidbe i organizam pripaziti hranjenja prilikom sadrži u | vitamina B zelenom krmom količini. dovoljnoj u štali.

Napose, krmi ima treba u zelenoj od korova. kompleksa dovoljno, pašnjake čistiti kod ne može zdravihživotinja (preživača) Dr. g a jer sintetiziraju buragovi Stjepan Feldhofer ga ponestati, imaslac

Upis i označavanje .

životinja

Preduvjetje svakog smišljenijeg uzgojnorada identifikacija životinja kojesu njimeobuhvaćene.

U takvom sustavuraspozselekcijskog najese svakaživotinja, štoomogućava individualni odnos s njome. Tek nakon upisa i označavanjaživotinja, moguće je ispitivati proizvodna svojstva iplanirati roditelje novihgeneracija. dana.

Upisživotinja Kod koristi sustav se nas dvojnog u središnji matičnipopis tele i Nakon označavanja. upisa otelenja, Životinja obuhvaćena uzgojnoi označava se u registrira prigojnu knjigu se u radom selekcijskim upisuje središnji tzv. kada Svaka prigojnim brojem. j unica, matični što nakon se popisneposredno nakon se telenja postaje krava, upisuje što se, otelila, pričemu joj jemoguće umatičnu i se matični knjigu dodjeljuje joj oznaka.

U ranije, pripadajuća dodjeljuje broj. da treba i nas, to znači su oznake s označiti upisati Obje povezaneuzgojnom telad svu oteli unutar da u se se koja čitavoj mjesec organizacijom pa događa 5.

88

SERVIS 1 PRODAJA

MUZNIH

UREĐAJA

Šetnja mirisnim

lipnjem

dospjeli Našom da u hladu stare i do lipe lipnja, mjeseca uživamo u u cvijeća i zuju mirisu njenog već lipnja klasje je pčela.

Krajem marljivih stari kao more, i uzbibano su žuto pa naši tajmjesec zvaliKLASEN. Pobožan i IVANŠČAK, zna zvao hrvatski puk gaje i Ivi. Zvao se sv. po se, omiljenom nešto s ROŽENEVET,štoje zacijelo latinsko u svezi. cvijećem Međutim, pravo JUNIUS. Dali su mu ime mu je gaRimljani vrhovne u božiceJunone, častsvoje U rimsko samoga je Jupitera. supruge četvrti doba to bio u mjesec godini. dobri tom su poljodjelci, Nijemci, hrvatskom dali ime u koje mjesecu znači su jer prijevodu "mjesec ugara", ratarskom tada u svom sustropoljnom tavu obrađivali površine pod ugarom. u se U lipnju zviježđe nalazi slijedećem trećine mjeseca položaju: prve dvije znaku a u u sunce Blizanaca, je Dana u znaku trećini Raka. posljednjoj 21. noć najkraća solsticij, lipnja jeljetni neki dan. tada i najduži Valja doživjeti noći". Od se dana san "lijepiivanjske toga Nekoć su u 1.200 m.

Rusiji postojale kišovito i obično poboljšava, vrijeme šume velebne su a lipa, lipe zbog toga pa razdoblje prestaje, toplina prohladno slavenstva.

Danas znakom su i Sve ovisi o zraka se brzo povećava. postale onom ili u Medardu 8. svetom se usamljeneživemalimskupinama koji slavi lipnja, lipe oko crkava na u dana četrdeset on nam i parkovima,grobljima, daje, jer"što kao biti _iztu vremenu, gdjeodolijevaju dvoraca, traje."

Može neugodnih Stubici. u osobito ona u za a za Gornjoj Gupčevomkraju, nenađenja ratare, slušala kako iskusiti ono o Voćari mogu Ta seljaci snuju vinogradare. jelipa što krvavi 'junsko opadanje plodova" završetak je vidjela slobodi, zagonetno slobodu dočekala ali nas snova, možeražalostiti. i njihovih iz Hrvatske s nagu crpi koje svoje zemlje U mirisnom moramo još napisati lipnju da život. Čitamo za od svoj mnogostoljetni o staricama lipama, koju prekrasnim ništa ali i u grom nam udario, nju je zato, kojih je dobrogmeda,ljekovitog širi i se se, i drva za oporavila zeleni dalje "svoj umjetničke rezbarije.

Lipe čaja islavnih hrvatskih miris žut“. se od nadaleko su Prisjetimo rasprostranjene: Finske, U Češkoj u do sve Španjolske. " Prirodne knjizi s pomenutih lipa, sjeverne pa a u Tirolu na rastu i na 700 m visine, znamenitosti Hrvatske": čak životnom

stazom

smo

Lipa Ivancu(Hrvatsko Zagorje), stara u Vrbovcu lipa "Frankopanska", dvije stare dvorom na lipe predžupnim Bednji, stara Strelec kod u selu i Čakovca lipa u skupina lipa Varaždinskim toplicama.

U 74 u Hrvatskoj postojiparka kojima rastu vrsta: lipe raznih malolisna, širokolisna, srebrnolisna i još druge podvrste ikrižanci."

"Lepi nalaže, Na Ivanjsko navečerje.

Ivo Lado!

Ojlado, lado, oj Ivo kres

u

Vratimo

Z desnum

rukum

nalaže, Z levum

šalton

kres

igra,

Pid Njegamajkadomom još zvala: “Za "Hodi Ivo na večerju!"

7481 ne : Večerajte, čekajte! kolo v su N88 Divojke došle, Vje i s. divojke snašice, uKizASJAjemoram nadigrati, Nadigrati, nadplesati!

Ivo Lado!

Ojlado, oj

nazivu

"Ivanščak", koji je nosio čast Ivana u sv. lipanj Krstitelja, rođaka i Isusovogkrvnog duhovnog krstio preteče, koji jesvogaSpasitelja u Jordanu.

Sv. Ivan bio rijeci je strog i vremena. propovjednik proroksvoga Kada suladarice ovako Bio primile razmeđi darove, na je najznačajniji čovjek su se zahvalile: i Korio Starog NovogZavjeta. je kralja stari HerodaAntipu zbogrodoskrvnog braka, "Lepa fala majki, u Ki su dare daruvali. gaje kralj zbog utamničio nekoj toga pa cisterni. bila u se svaki Premalegendinjega Bogjimplati dan, mlada I sveti Ivan!" zaljubila Saloma,=pastorka današnji godovnjak ali Ivan odbio.

Herodova, juje odlučno Ivan tako da ga za zaštitSV. je omiljen osvetila. mu Jedse Zbog toga strašno nika uzimaju nom krojači, kožari, tako krznari, je prigodomsvojim plesom vunari oblačio devinu se u (jer oduševila da kožu), u trenutkraljajoj je ku slabosti obećao remenari, dati sve gostioničari, nožari, što zaželi. brusači, očuha, i Ona utamničenici, pjevači glazbenici. sv. Ivana. Krvnik jezaželjela glavu ju Budući da i zaštitnik i izvora te ubrzo donio je na voda, je pladnju. da se u hranio zdravom pustinji hranom; odredila 24. za Crkva je i lipnjanjegov medom bi biti i mogao skakavcima, dan blizu blagdan.

Tajje spomenutog zaštitnikom suvremenih ekologa. narodi su početkaljeta, koji poganski veselo slavili i pjesmama,plesovima i Bogatjelipanj blagdanima velikim Do danas vatrom. očuvao se da svecima: tu su Duhovi sv. običaj (4.lipnja), se na i sv. Vid uoči Ivanja pale krijesovi vrhuncima Antun Padovanski (13.), Tijelovo ili na zaštitnik mladeži brežuljaka sv. raskrižjima putova. (15.), Alojzije, (21.), Mladež palivatre, sv. preko pa preskakuju Ladislav, kralj Hrvatskoili u Vatra od njih pojedince parovima. je i utemeljitelj zagrebačke biskupije (27.) ugarski, simbol i zaštite od zlih konačno uvijek očišćenja i sv. Pavao sv. Petar papa prvi sila. su natprirodnih Ivanjski krijesovi kojegzovemo naroda" "apostol (29. od općeeuropski običaj kojipotječe lipnja). i Kelta.

Rimljana Panonski su Želimo,dakle,u mirisnomlipnju Hrvati njegovali jedan sa običaj Ivanja. gospodarima povezan svetkovinom injihovim gospodaricama s ali Svečanoodjevene djevojke, cvjetnim mnogo uspješnog rada, i dobroga zvali na su vijencimaglavi, imendanima! koje ladarice, hlada na proštenjima i krisnice ili obilazile kresovalje, ivančice, kuće i su u Priredio: pjevale ovako, primjerice Križevcima: Dipl.

Stjepan ing.

Keglević se

R7 i.

-

-

-

-

tnik za poljodjelske mjesecu u

radove

lipnju

i povrće jesensku potrošnju prvih od dana Ne sve Spomenimo zerviranje i smrzavanje. lipnja vrvi poslova. znaš što sunsamo kasne okopati kukuruz, krumpir, ovdje sadnju presadnica: prije: i kultivirati cvjetače, soju prihraniti je kasnog kelja pupčara, cokret, dušičnim jesenske salate, gnojivima.

Naposeuzgajivači korabice, kasnogzelja, razbiti i Korisno repe jeposijati sladorne moraju pokornicu, porilukadrugog. ako ometa ona jošjednom peršin, endiviju, je nastala, jer ciklu, razvoj mrkvu, će biti odmahi a korijena, moraju prihraniti. grahmahunar, svega, svega, repu pa da milina takav vrt gledati. je troši dio Repa,naimenajveći gnojiva Osim u prvoj polovici svoje vegetacije. i prorijediti usjev togavalja repe.

Polovicom nakon pokošenih lipnja, krmnih se se sve koja kultura, sije heljda češće nalazi na se jelovnicima.

Mogu još i rani zatim zasijati hibridi kukuruza, silažni igrah. kukuruz, pa krumpir Glavni u su, činitelji poljodjelstva lipnju kosci. Trave dok međutim, valja pokositi kada u sebi sadrže su u još cvatu, najviše Tu zatim kosidba hranjiva.je grahorice, i otkos lucerne. crvene djeteline, pa drugi Važna žetva je i ozimog ječma, hrana nekadašnja siromaha, koji jepjesnik ovako Dragutin Domjanić pjevao: U VOĆNJAKU prorjeđivati važno je Zreli nam ječamnaš, zreli, zametnulo.

To ako ih se previše plodove, Sunčece i grejzanas, radi kad su se plodići jabuka škarama, Da biga zlatnoga želi, ili krušaka To veliki kao lješnjak. je Da bi mu se klas! spunil osobito važno za 2-3 stare mlade, godine Nakon su nove za kako ječma to mogućnosti preporučuje poznati voćkice, raznih kultura voćar sjetvu _postrnih koje S lavko Jenč. dipl. ing. ishranu i domaćih poboljšavaju ljudi se tiče Što kemijske zaštite, početkom životinja. lipnja počinjesuzbijanje jabučnog U VRTU motičica ne djelatnost jenjava, i svih dobro a s time savijača, usporedo rukama svakodnevno.

Ivan u je Dipl. ing. od gljivičnih bolesti, kojih prijeti poznatih *U se Gašparjednomjenapisao: lipnju stalna Nakon obilne oplodnje opasnost. obavlja smjenapovrtnih kultura, jedna voćke dušičnim valja prihraniti gnojivima. vrsta a na povrćaodlazi, njihovo mjesto korisna vrsta. Ovu U bilo mora u vrtu malo mira za doćidruga VINOGRADUje treba izvršitišto kad loza vremena u cvatnje, smjenu prije, jer vrijeme podnevnim nema." satima miris. za se U lipnjuosigurava otezanje širi opojni svojprofinjeni, Na

oranicama

livadama

desetak

te za

za

-

kon-

Inače,

kao

što

rekosmo, 'prskalicu Kranjčević, i ne rame" i crni dajperonospori pepelnici (hajdučku travu), sljez, medvjetku da se lako se (oidium) ugnijezde, jer poslije (koju nije sabirati).

Skuplja još toga bitka sve teža i sve je skuplja.

No,pret- majčina dušica, ivanjsko cvijeće, lipa, treba: slušati s ne jerivati prskanjem valja vrkuta, bijeli sljez, mirisna lazarkinja, to za savjete stručnjaka koji određuju naj- rusomača, imnogo drugobilje. rosopas rokove.

O samo svim tim povoljnije i potrebite sušenju i rukovanju biljem valja pročitati stručnog štiva. oko ŠTALI mnogo U jevelikog poslaibrige mnoštva su podmlatka: njemu potrebni "kad se svud širimiris ULIPNJU, dakle, dobra i raznovrsna dodatak uz hrana, žut" ne zna se tko ili lipe je marljiviji: ljudi vitamina zraka te i minerala, svježeg pčele? dosadnih muha. tjeranje LJEKOVITO kako

nalaže

na

skupljajlipnju, ing.Marija gospođadipl.

BILJE

u

Raspored

i

to

ove

vrste:

stolisnik

Ispripovijedao: Dipl. ing.

Stjepan Keglević

gostiju za stolom

od sebe Čestose i vi i vaš gostnađete smeteni smjesti najstarijeg muškog stol. će tko za mušku a s strane prisjedanju Gdje sjesti?! gosta, lijeve drugu I tu neka osobu starosti ili i Isto tako po postoje pravila. položaju. domaćici Ako domaćin, k oji s jedi sučelice, za jedomjenak priređenprijatelje, desne strane sa odrede će i tko a domaćini ne svoje posjeda n ajstariju gdje sjesti, i žensku osobu po položaju. svatko najugledniju mu sjedagdje odgovara. stola su U nekim domaKrajevi prepušteni najdrugimsituacijama zadatak voditi o ćinima je brigusmještaju mlađima. stol. obratiti za gostiju Treba pozornost i muž obično ne uz Žena sjede j edno da se muškarci ne s grupiraju jedne i mladi su drugo; iznimka mladenci već a žene s treba druge, goste strane, bračni su uz koji uvijek jedno drugo.

Kada društvo par se smjestiti naizmjenično. stol a za skupilo, je priređen jelo, na domaćicapoziva goste jednostavan

način:

"Izvolite, Vas,sjesti stol", tome ili tko će s pri rasporediti, objasniti kim sjediti.

U ulazi s blagovaonicu domaćica prvo a s najstarijim gostom, potomdomaćin onda ostali. najstarijom gošćom,pa svi Dva su za najčešća načina sjedenja tzv. "francuski način" i stolom; "engleski molim

za

Stil".

način" ja u sredini a desno mjesto stola,

*Francuski zauzima IV

kada

domaćica

a

na "Engleskim sjeda vrh a Ostali stola, domaćinnasuprot. isti kao i kod je raspored francuskog I za stolom načina". okruglim raspored gostiju jeisti. li kući u muške Nema punoljetne među osobe, najstariji muškarac gostima zauzima mjesto domaćina.

Prva zatim uvijek sjedadomaćica, stolicu muškarci primiču ženama,pa onda oni. sjedaju P Jesti se tak kada domaćica počinje S zaželi dobar a se nuditi tek, jelo počinje o“ A) od GLAVNA GOŠĆA osobe. najstarije ženske Da za bisiolakšali trud, prikladno je se uz prezimenima gostiju, koje postave stolne svečaneručkove izraditi kartice veličine oko 10 x 3 cm ili s i čašu. imenima tanjur

stilom" domaćica

"Francuski

način"

"Engleski

stil"

Pripremila: ing.

MirnaBožičević

C

adaptacija prilagođavanje afektacija neprirodno ponašanje afirmacija potvrđivanje okolina ambijent -

-

-

-

B

cakliti

sjati

više nego srdište

-

centar

-

obično

se ciklički koji ponavlja, kružni u ciktati prigušen smijeh visokim tonovima -

-

D

banalan običan bontonponašanje brutalan grub dobro doslovan bukvalan -

-

-

debata rasprava -

dekor

-

ukras

diskretan nenametljiv mala kućna zabava domjenak -

-

u

za Godine je ustoličen 1852. zagrebačkog biskupa. godine, kada nadzagrebačka biskupija postaje Haulik biva nadbisbiskupijom, Juraj prvi dobiva i titulu kardinala. a 1856. kup, Još kao bio bana. biskup jenamjesnik se za Zalagao uvođenje hrvatskog škole i urede.

Osnovao u u jezika je, društvo Zagrebu, Gospodarsko kojemu bio U Hrvatsku doveo je predsjednik. je sestre 1868. a osnovao milosrdnice, je Ne ni sv. Jeronima.

Društvo preza pred tako pa čim, glasnonapadaprotivnike vjere.

1869. umire godine Juraj Haulik, pozlako Haulik rodom = nat dobrotvor“.

Juraj Slovak, je imenu"Omiljeni po Hrvatsku za i ljubavlju svojim zalaganjem Pripremila: Hrvata. predočuje iskrenog Mirna ing.

Božičević

Haulik

1837.

g

ZAKEJ? Zakej moj dok dvorišću japo prejdem na glavu kraj vleče, sosed

a

oči mu

kaj

moram

tak zbeče

se

gledeti

ga

v

jadu moke,

on

najmput

i

z

očimi

žmigne

i .e

jeiotpera a obrvnice digne zapera

je videl?

Z zameće nogami z vusnicami frče, morti ga nešte brče. mene protiv A kriva? sam jabogica, kaj I baš onda kad oču zube otpreti da tak ireći mije žal kak

da

dušu

f kmice

_

Ove

stihove

Javite nam

poslala je nam

se

i

Vil

naša

kak

maček

same

nek

me

ako

jezik splazi?

dok

miša

spazi.

Bože me dragi, čuvaj Ipazi!

Se bom zobe stiskala trpela, kaj

bo

tak ne

čitateljica Dragica Vdović.

gledi.

Njega

cvijeća tijekom

ljeta

u Vegetacija bilja koje posadili sandučiće na cvjetne ste raznovrsnog balkonuje u punom jeku.Ako stepostupili prema Vašem dugogodišnjem iskustvui znanju,ili pak prema savjetustručnjaka, tj. ako ste prilikom sve izborabilja isadnjeučinili štotreba, prvijeuvjetda Vaš balkonbude lijep.

brizi oko dnevno i i nije kraj poslu cvijeća. puta (ujutro naveče).

Poželjno ali Čeka Vas svakodnevna hladna briga, pola jezalijevati odstajalom vodom, jer sata za i voda to "šokantno" lišće na odvojitecvijeće kojevolite, djeluje ugrijano neće veliki teret. često suncem, pa lišće osjetljivih predstavljati biljaka požuti. da Dakle, pretpostavimoje cvijeće dobro i Ukoliko dnevne već i obveze posađeno, ukorijenjeno, dozvoljavaju, naveliko novi lisna rano tjeraju izboji, masa se poželjno jecvjeće zalijevatiujutro, znatno veliki rashlađeno se a ako povećala, pojavio jebilje noću, broj jer prilike znakova bolesti nalažu nema da to činimo onda to cvjetnih naveče, pupova, niti štetnika. Znakovi činimo to da kad su ohladi od se pojave kasnije je bilje dobro i dnevnih naravno ono se ne _ postupljeno žega.Danju biljke smiju uloženi trud a vaša to na najvažnije isplativ, zalijevati!

(Imajteuvijek umu.) očekivanja ispunjena.

Uklanjanje ocvalih isuhih Zalijevanje i listova cvjetova svim u Ljetni mjeseci (lipanj rujan) i Naizgled, manjevažan sporedan našim donose mnogo krajevima topline posao, ali nije tako.

Važno je i pravovreu svjetlosti.

Bilje cvjetnim posudama ocvale meno sve odstranjivati cvjetove, znači to zalijevatćemo ljeti ima premapotrebi, će u kojih svakodnevno, jer protivvelikih vrućina a za i dva svakodnevno, nom a slabije cvjetati, cvjetne posude će neuredno. djelovati Dakle, trganjem ocvalih suhih cvjetova i listova činimo dvostruku korist i obilnija cvatnja ljepši izgled.

Ali to

-

-

-

Prihranjivanje za Prihranjivanje bilja je bujan rast to ali strah nas jeposvejasno, je dane nešto i time učinimo pogrešno posefekat. tignemo Strah jeopravsuprotan samo dan,jer ispravna prihrana je što učesdjelotvorna,podrazumijeva: talost izbor iznad a prihrane, gnojiva, biti ne svega koncentracija, koja smije već određana.

Zato proizvoljna,strogo

važno

-

VII

+2

2

— _

oR

3

s

s

>>>

= ' ;

t

proučiti uputstvo dclgnojiva redom. proizvođača Krenimo gnojiva. ili Prihranu vršiti ne po ujutronaveče, ili na suncu ne nastanu u svibnju travnju Biljke posađene ožegotinelišću) (da listu u kišu odmah da sredstvo i ne se ne (detaljno pisano Mljekarskom pred u 5/95.) svježepripremljenu plodnu ispere. možemo početiprihranjivati Kada zemlju, s željenu bujnost postignemo sredinom lipnja. mase, prihranu možemovršiti lisne puno u određeni dušika ćemo biljke Prihranjivati s a zamjeniti gnojivo rjeđe, puno dan i to dva ima najmanje putamjesečno. ćemo gnojivom u fosfora više kojem Ukoliko da stvara uočimo bilje i u odnosu na sporo i dušik (fosfor kalij kalija lisnu masu, ćemo vršitisvakih prihranu potiču cvatnju). i svaki 10 a za početak tjedan dana, i trud navedena dana. će osigurat Sva briga određenog i nam zadivljujući pogled veselja mnogo Odabrati ćemo u gnojivopoljopriv-s ulice na balkon, kad se u trenucima i se rednoj apotecipritom posavjetovatiumorni vraćamo rada u s polju, napornog takva ako se sa mogućnost ili stručnjakom, iz zatvorenih prostorija povratka pak onda na a ako ne potražite gnojivo pruži, ureda i tvornica.

TEKUĆELISNO(FOLIJARkojempište: balGNOJIVO za u čarobnom našeg NO) balkonskog izgledu prihranu Kako bi bilo ne cvijeća. iznenađenja, kona neugodnih dobro znati rezultat a Obzirom tržištu da cvijeće, je oboljelo na postoje nešto o zaštitiod bolesti i štetnika, pojave (Folifertil, Supstral, o čemu mnogobrojna gnojiva čitati narednom možete u odabrat ćemo Fertina i Cvetal, dr.) jedno lista. sredstvo i broju M ljekarskog srpanjskom na slijedeći njega primjenjivati Vera Volarić način: ing.

Dipl. se

obavezno

mora

na

10 litaravode.

-

-

-

-

-

-

PRIMJER:

.

(1litra), gnojivo 40 g sadrži 120 g koje ukupnogdušika, K u obliku i 60 fosfora u obliku P205 g bakar + mikroelementi (željezo K20 Fe, cink bor Cu,mangan Mn, B, Zn, molibden Mb). da dušika ima najviše, Primjećujemo što u je početku vegetacije jerje bitno, rast na dušik taj utječe bujan koji upravo lisne mase, istvaranje koja jeapsolutno obilnu za najvažniji cvatnju preduvjet narednih i fosfora u odmjeseci.

Kalija oni su dušik ima nosu na važniji manje; Mikrokada u punom je cvatnja jeku. elementi su sadržani u malim količinama, ali su bitni. sredstva Na piše: Doziranje uputstvu 25 koncentracija 0,25% štoznači: ml 25 grama sredstvo u na ili (ako je prahu) ilida 10 litara 1/4 pojednostavimo vode, Folifertil tekuće -

lisno

-

-

-

-

-

-

-

VIII

-

-

. “

Na

označavaju broja višeživotinja tetoviranjem postoji populaciji i To uho. međusobse mogu je pozdan trajannačin koje ipak oznakama, takva oznaka ali samo ako se uz no trajostaje jer broj označavanja, razlikovati, životutisnuta u uho i no o cijelog tijekom daje podatak uzgojnoj organizaciji Tetovira se ona životinje. dotične kojoj pripada. nog vijeka ubaci se U u za koja tetoviranje stočarski razvijenim zemljama kliještima utisnuti u uho. danas koristi sustav ozse pripadajući broj koji valja jedinstveni da se uho Nakon tzv. životnim se, protrlja, boja načavanja životinja brojem. toga nastale uvuče u se, nakon Životinji utiskivanjem rupice otelenja, dodjeljuje načina Nedostatak do života. ovog = = broja.

Tajje broj koji joj ostaje kraja da se sustav životinja dodijeljeni je važanpri označavanja označavanja posebice i utvrditi na ne tehnike jednostavan praćenja broj može uporabi kompjutorske to za fizički je potreban jer i jed- lagannačin, jerosigurava podataka, pouzdanu budući i dodir između životinje čovjeka, noznačnu identifikaciju svakog grla nalazi utisnut na uhu životinje. da se broj obuhvaćenog uzgojnooni načini Zato su radom. označavanja povoljniji selekcijskim kod se iu nas ove se uvesti brojmože kojih dodijeljeni će Tijekom godine i iz veće novi sustav udaljenosti. označavanjaživotinja pročitati način donedavno U nas životnim uobičajeni je matičnogdijela populacije, bilo odraslih označavanja grla žigosanje brojem. bio oblik označavanja u rog.

Taj je broja sustava Osobine novog su i trajan.

Najveća razmjerno pouzdan označavanjaživotinja bile mu teškoće prilikom zamjerka u našim uvjetima da bi se taj žigosanja.

Naime, samog U novom sustavu označavanja životni uspješno j e o bavio, p otrebno posao uz o broju sadrži,podatak životinje,osigurati broj izvor za ugrijavanje topline i i o o kojoj brojeva podatak županiji pasmini Osim treba za žigosanje. toga, Podaci io o županiji životinja pripada. pridržavati ć e i koji grlo osigurati ljude se s a za pišu pasmini dvije znamenke, se samog Nekoć žigosanja. taj prilikom ostali dio određeno 6 životnog je broja bez su u poteškoća, način jer provodio čitav životni znamenki. da se To znači bile organizirane pojedinim mjestima znamenki.

Nakon od osam brojsastoji smotre na su uzgajivači godišnje koje što se ta kodu i oznaiskoristi, dovodili serija brojeva na ocjenu svoja grla se novi županijabio Tom dodjeljuje broj, čavanje. osiguran jeprilikom način može koristiti nova se na i dosta izvor taj a bilo pasmina pa prisutnih topline, je serija. bili su p ridržati uzgajivača spremni koji Pri izradi sustava označavanja grlo, kako bi kako novog žigosanje proteklo obuhživotinja jeriješiti valjalo problem se većeg međutim, zbog Danas, valja. vata sustav u uključenih taj ranije grla. broja krava u smotre ne održavaju stadu, da se za u tome Rješenje postojeće na takav način, je se već životinje ocjenjuju ostavi životinje dosadašnji matični broj, i označavaju u krugugospodarstva. oznaka se uz županijestari način koji dodaje se o značavanja taj Zbog toga mine i oznaka čemu i uveo uzgojne organizacije. se za se pasnovi, pri napustio ušne markice. rabe Načinioznačavanjaživotinja označavanje Postoje markica: metalne oblika može dva se Označavanježivotinja temeljna i Na različite načine. Promatrano na plastične. mesinganim (mesingane) provesti obmarkicama utisnut mlade se pripadajući broj životinje je po kategorijama, s

istim

vezatno

u

LOPATE, KOSE,MOTIKE AKCIJSKA PRODAJA 6.VILE, »

89

i u životinje. većih teškoća očekuje najveća točnost ažurnost uho na uz Tako se u nas sva pričvršćuje pomoć odgova- registraciji promjena.

Ako rabe se u rajućih kliješta. plastične matična grla, oteljenapromatranom da se tome u a mogućnost markice, postoji serija mjesecu, označavaju mjesecu, ilida se u upiše brojeva pripadajući registriraju ranije središnjem matičnompoolovkom neposdana.

15 u za brojupišeposebnom slijedećem pisu mjesecu, redno na uho pričvršivanja životinje. Od sredine 1993. godineuvedena je prije |uovome tehnika sama svih slučaju stavljanjaobveza označavanja životinja plasmarkice uho ili na tičnim osim (kliještima nožem)na matičnog markicama, d ijela relativno način To jednostavan rješava populacije. označavanje p rovodi No da veterinarska služba. problem. uvijek sustav postoji opasnost Taj je dio markica vremena na će uveden da tijekom pasti označavanja poglavito stoga ili Ako markica ovaj onajnačin. padne, bi se na pouzdannačin mogao pratiti se identitet gubi čim grla, stokom i da bi se pajepotrebno veća postigla promet markicu. novu pričvrstiti prije sprečavanjustočnih sigurnost p ri = životinjatekućim zaraza.

Označavanje 1995. za Način označavanja t oga na na dušikom koži trajan način, je vidljiv godinu propisanje Naredbom o S na se većojudaljenosti. mjesta koje od zaraznih i zaštite mjerama životinja utisnuti ukloni dlaka. se želi broj najprije nametičkih bolesti i financirannjihovom se utisnuti u će Brojevi koji kožustavljaju u 1995. da se ju godini.

Propisano je kome se u u tekući dušik temperatura rasplodna g oveda pod selekcijskom iznosi -196 što se Nakon stupnjeva. služba već kontrolom, tekućina koja j e selekcijska se vade pjeniti, brojevi prestane i na ne i označila, označavaju dio kože bez način, taj na te stavljaju dlake, drže osim ako tada ih se u oko 30 sekundi.

Za 6-8 stavljaju novopromet tjedana treba označiti narasla dlaka utisnutim — "propisanom na dijelovima određena Naredtom do markicom, koja j e ušnom postaje bijela itakvomostaje kraja bom. života.

Tajjenačinoznačavanja prihistaknuti da se, unatoč se Valja jasnoj što tiče većih vatljiv stada, posebice odredbi vrlo često u ona ne kada se ona slobodan na naredbi, drže način, jer način se na se tako iz utvrditi poštuje, označavaju ovaj većeudaljenosti može pa i svake životinje obuhvaćeneuzgojnoidentitet životinje. radom U se jasnovidljivu novije vrijeme istražuje seleknačin cijskim i kojeimaju oznaku.

Takvo ne Tom nepoštivanje propisa elektronskog označavanja životinja. metodom se organizaciji potkožno životinji ugrađuje doprinosi kvalitetnoj elektronski i stvara za nego stočarstva, (čip) služi dojamanarhije koji transporter način i tako i same se uzidentifikaciju.

Taj označavanja samovolje zbunjuje rabi alise ne dosada još rutinski, očekuje gajivače. da U svim vrlo zemće se u skoroj budućnosti često stočarsko naprednim intendio u stadima s primjenjivati, posebice matični ljama je populacije posebno zivnom svekolike on proizvodnjom. izdvojen, je temelj genetske i izgradnje povećanjaproizvodnog Označavanjezemaljskogdijela Nema potencijala cjelokupne populacije. populacije da i mi se ne Sustav živoobjektvnog razloga označavanja pouzdanog takve sustave u za ugledamo stočarske tinja posebnojeznačajan najkvalitetdio svake naziva se proizvodnje. niji populacije koji Od sustava se Dr. Ivan matičnim dijelom. tog Jakopović Markica

se

bez

-

7.

90

DIZNE RASPRSKIVAČI, MEMBRANE,

ZA

SVEPRSKALICE

Pregled

doblje

01. 01. do 31. 03. 95.

1995.

Otkup mlijeka Hrvatskoj iako vrlo zasad godini spororaste, je bi da 1. od Vlada siječnja 1995., za stimulirala povećala premije otkup, 1 za 37 na 55 3,2% lipa litru) 48,5%(sa od Jedan m.m. sporog razloga mlijeka. krava u rasta pad broja je,nažalost, i što No, Hrvatskoj,pomalo zabrinjava. u

u

siječanj veljača ožujak ukupno IH

kn/I 1.6620 kn/I 1.6976 kn/I

1.7438

|

mlijeka za raz-

i prerade

cijena otkupa

1.7100

kn/

dodatne

utvrđuje upravo i za kreditiranje za nabavu junica mjere podmlatka. rasplodnog Vlada

sada

u Štose cijene (osnovna tiče otkupu stabilnim u ona i _ premija), cijena i nove utjecajem prilikama gospodarskim kako raste, sijedi: premije 1995. [_ cjena Povećanje cjena % 1.8900 84 kn/I % 1.8916 kn/I 13,82 % 1.8932 11,53 kn/I % 1.8916 kn/l 11,20

1:2,13 povećanja c ijene učinak Dakle, kako ćemo otkupa, 11,20%jepovećanje nego prije, povoljnija je 25,3% koja od vidjeti, 5,84%. kasnije da se proizvođači mlijeka pomaločudi iz da su na ne povećanje kolličine otkupa proizBudući odlučujuznatnije se redovite uvoze nedostatne za potrošnju, otkupa, vodnje, zbogsigurnog i to za skoro i znatne 3,5 količine mlijeka, cijene. bolje mlijeka isplate 1994. nego putaviše u smo već prethodnim Spomenuli i Time da se krave cijene, izvješćima sada da zbog stimulirajuće vrijeme je odnosu na u cijena bolje paritet i to koncentratima, posebice jerje h rane, kukuruza : krave od mlijeko za 1,17 1,27 smjesa cijena što 2 | a nekoliko uporabu mlijeka, daje kn/kg, godina prije neposredno vrlo koncentrata čini isplativom.

1:1,7 Dinamika otkupamlijeka uvezle i od količine su mljekara drugih kupile otkupile, mljekare koje mlijeka Ukupne 000 se do od za l) kreću (u razdobljesiječnjaožujka za

—

ul.lll.

danas

1995.

-

—

mjesec siječanj veljača ožujak Ili ukupno

ulaz

94.

mlijeka 24.452 23.007

26.173

se

95.

mlijeka 27823 27754 31100

73.632

vidi da

je

toga podatka 1994. višenego 17,72%mlijeka uvoza mlijeka. visokog Iz

ulaz

više nego

94.

13,79 % 20,64 % 18,83 % 17,72 %

ušlo

tromjesečju mljekara prvom perone vrlo To povećanje, nažalost, proističe iz, međutim,

na

u

1995.

91

Otkup mlijeka izHrvatske kupovinamlijeka ipreradau mljekarama -

Stvarnu

sliku

ulaza i izlaza stanjamljekarskoj preradi dajeslijedeći prikaz mlijeka, dobiven analizom tržištu kao sirovine. na ukupnih kretanja mlijeka U tri bilo 000 proteklamjeseca stanje je slijedeće: (u |) u

a)Otkup mlijeka Rep. od seljaka iz

od

državnih

+%

Pad

-%

Hrvatske (o 3

-

-

Porast

i

č

organa

Ukupno b)Kupljeno mlijeko Od iz inozemstva uvezeno kupljenog uslužnu na C)Primljeno preradu ulaz Ukupan mlijeka d)Prodaja mlijeka Dano uslužnu na e) preradu izlaz Ukupan mlijeka f)Ukupnoprerađeno Prerađeno u vlastite 9) proizvode

-

on

Š

+

R

:

iz Hrvatske

|

1

[ka 384 Š

ta]

21.961 | RANA 239.) |Rau 63.1 74.078

9=

+17,48

ij

Iz tako

razvrstanih

5.937

4.987

249

216

6.186

+20,52 & + S

raste za samo podataka otkup Republike a da ulaz za 5,84%, kupljeno (uvoz 155,2% štoznači je 244,00%), povećan 17,48%. izlaz znači da za isto za Manji mlijeka posljedica jeprerade uvećane 20,63%, što toliko i raste postotaka potrošnja mliječnih proizvoda.

vidi se

da

iz

Hrvatske

Proizvodnja mliječnih proizvoda Iz tako u se povećane prerade mlijeka tromjesečju proizveloslijedeće količine prvom i kako to i mliječnih proizvoda, slijedi (u000/ kg):

a) mlijeka Sterilna b) mlijeka Fermerntirana c) mlijeka Sve vrste d) vrhnja sirevi e)Svježi Tvrdi sirevi f) Polutvrdi sirevi g) sirevi h)Topljeni Obrani i) prah Punomasni i) prah Sirutka u k) prahu Maslac 1) Ostali lj) mliječni proizvodi Pasterizirana

92

Iz tih

podataka, povoljnih povoljnijoj cijeni, te,štojeneobično 1994. neznatno godinu, jemanjaproiz- važno, redovitoj isplati mlijeka, mlijeko je vrlo vodnja pasteriziranog mlijeka, polutvrdih proizvođačima postalo zanimljivo sireva i punomasnog kao tržni višak i iz bi sireva, topljenih spomenutihrazloga Sva ostala od trebalo da praha. proizvodnja bilježi svakogpoizvođača poticati do odhranidbom krava malog znatnog prodaje boljom (kojeimaju porasta veliki nosno potrošnje. genetski kapacitet proizvodnje što veće i mlijeka) proizvede proda Kao i dosad Štoreći na kraju količine prikaza? mlijeka. (posljednjih sigurnošću mjeseci) otkupa svih i znatse količina koje ponudetržištu Deneš,dipl.

Stjepan ing. u odnosu

na

no

'

Obiteljsko gospodarstvoBradićizopćine Dubrava Zetkanmlijeka proizvođač 2silosa 110 za m?

Ivan, Ankica, sjenažu majkaLudmila, supruga otac i sinovi Goran i vet.

Franjo Sandi, 6 kom.

35 m? za zrno baterija tehničar 18 posjeduju k.j. vlastitoga Na m“) vezani su i u 10 jamu(80 zemljištazakupuobrađuju još k.j. svi septičku objekti.

U strukturi sjetve najzastupljeniji je Uz kukuruz 8 od stajski objekt izgrađen jemljekarsa 4 za zrno kij.,čega k.j. nik.

3 također za silažu, kij. stabljika1 3 za Sada 14 silažu, silažu, ki.klip pšenice, k.j. klip posjeduju krava,jednu 3 3 sirak 3 tovu a u ječma,kjj. kij. stočni zobi, 0,5k.j. junicu, dvoježensketeladi, zelenu kultivirani za 2 3 ishranu, ki. bika,konjaposavski hladnokrvnjak. za a ostalo su travnjaksjenažu, prirodne 3500 Prosječna proizvodnja mlijeka je livade i pašnjaci.

I po a muzari,ukupnaproizvodnja preko Od 36 000 litara tri trakgodišnje. mehanizacije posjeduju od 40 KS tora. Dva i od 60 jedan KS, Za i nabavu izgradnju, opremanje dvobrazna 2 tanjurače, pluga,sjet- mehanizacije u _ proteklom r azdoblju utovarivač i vospremač, drljače, rasipač korišten kredit "SIRELE" je preko za stajnjaka imineralnih sijačice gnojiva, i PZ Dubrava.

Bjelovar _i strna za žita kukuruz, prskalicupesodluke Vlade Hrvatske za ticide 2 za Pozdravljaju (400|),prikolice širu namjenu, "od — samoutovarnu i premiranje za m lijeka, podmlatka prikolicu sijeno slamu, kao i odluke o cisternu za mikser za prvotelki, najnovije tekućegnojivo, mlin i dr. ž enskog kreditiranju uzgoja podmlatka gnojovku, čekičar krava tretmanom te nabavu pod selekcije Od 20 sa i dr. objekata posjeduju staju rasplodnih junica instaliran sistem za vezova, mužstrojnu služveterinarskom su sa Zadovoljni kao i te sistem nju pojilice izgnojavanja.bom za zdravstvenu i sa kao zaštitu, UO, 15 za Posjeduju objekte grla podmlatka te službom. selekcijskom te 50 tovnih i25grlazatov goveda svinja.

U zadruzi radi agronom na uskoji je su i silosi: Izgrađeni luzi svim zainteresiranim poljoprivred150 m? nicima i za stabljika klip stočarsku biljnu proizvodnju.

-

—

—

-

-

—

-

93

mehani-

dijelovi, Zadovoljnidjelomično cijenom sjeme, kod većine zastari 50% zaciju kojaje seljaka uključujući (preko mlijeka premiju iznad ali ne isa maloprodajne) paritetom jela. ostali u odnosu na reprodukcijski cijena mineralna dipl. ing.

Stjepan materijal; gnojiva, pesticidi, Brlek, su

Mogu

sa

rezervni

lilijekovi ući u majčino

zatim

mlijeko

desetljeća Ovdje lijekovi koji poticanja da ulaze danas iza se zna na se u dojenčadi bočicu, češćoj hranjenja uporabi koje i naveliko u ponovo zagovara majčino dojenje mlijeko.

Popis, dakako,nije i On nudi neke lako i niti preporuča. dojenčadmajkeimaju opširan potpun. primkoristi od i služi takav kao čitateljicam prirodi, je jere podsjetnik togpovratka ili da s se sa način hranjenja liječnikom spojen jednom svojim posavjetuju uzimati farmaceutom li nego mogućom opasnosti. počnu Lijekovi koje majka prije uzima bilo dok i u u prijeći njezino mlijeko koji lijekvrijeme doje. mogu na količina — utjecati — zdravlje mala Kofein.

Premda nepovoljno samo dojenčeta. kofein u prelazi majčinomlijeko, je uzročnik i mogući razdražljivosti trajnije neka vrst Majčino jemlijeko zapravo budnosti.

Kada te za mnoge *stupice" lijekove.

Alkohol. u tvari iz Koncentracije_mlijeku kemijske jednomprijeđumajčine koniste kao i istovremene su krvi u one se ne približno njezino mlijeko, mogu u krvi. lako vratiti se dojeprehrane Zbog toga lijekovi centracije Tijekom natrag. alkohol treba uzimati s u u njem, mlijeku nakupljati razmjerno oprezom. mogu visokim a nakon koncentracijama, toga kodein).

Opijati (morfin, Mogu prijeći u u trido treba u prijeći Nažalost, organizam djeteta. izbjegavati Dojenje mlijeko. svezi s time nema bi se lako doze. sata nakon uzete pravila koje četiri Neki ne upamtilo. lijekovi, primjerice, inhibirati aktivnost M ože Aspirin. u u prelaze majčino mlijeko mjerljivim krvi kod zgrušavanja djeteta. dok ali u znatkoličinama,drugi prelaze, i Prelaze u nalazi no se u Benzodijazepini. mlijeko količini što manjoj nego se u mogu krvi. nakupljati djetetovu organizmajčinoj Treba ih mu. za izbjegavati dojevrijeme istaknuti da čak i vrlo male Valja nja. na količine nekoglijeka Barbiturati tablete neke za mogu utjecati (npr.

Ovo se oddojenčadi. zdravlje posebice Prelaze u mlijeko uzmogu i spavanje). nosi na i na rođenu prijevremeno djecu rokovati smirenosti. stanja Neki novorođenčad. lijek, inače koji nije Teobromin.

U velikim količinama ima naročito tako izazvati toksičan, može Različito u u ga ili neke norčokoladi. prelazi mlijeko. alergijsku reakciju poremetiti U uzrokovati može malne dojenčadi osjetljive funkcije.

Penicilin, primjerice uzrokovati razdražljivost. a može alergijske reakcije, i normalni bakzatim sredstva sastav za može promijeniti Antihistaminici, flore u debelom doi kod sluznica olakšanje otečenih terijske crijevu (nos) sredstva od za jenčeta. širenje mnogi bronhija: Nakon

94

nekoliko

su

navedeni

neki

su

uopće lijekove ljudi koji uzimaju preh- pak proizvoda, više im lade ili astme, su s se Što lijekova plačom, koji propisani. povezuju troši ilišto više ambulati i lošim snom obilazi, razdražljivošću pacijent djeteta. veća pogreške (British Antibiotici.

Svi antibiotici jevjerojatnost u prelaze Medical Journal). izazvati majčino promjene mlijeko.

Mogu flore u debelom normalne Osobe koje bakterijske različitih troše broj prevelik se mogu crijevu djeteta. potišosjetiti slabima, lijekova tenima ili se mogu Nikotin.

Nikotin osjećati u jednostavno kojije prešao loše uzrokovati narazličite načine. protulijek Najbolji povraćanje, može mlijeko vrećica ili ortome ubrzani i nemir. r evizija je povremena proljev, puls u se marića drže kojima lijekovi.

Uputno da Kada uzme ga majka Ergotamin. bolesnik da sve pokupi apsolutno je količine ublaži mogu migrene, dovoljne i one ima (uključujući koje koje ljekove uzrokovati i u povraćanje, si sam prijeći dijete srestva za primjerice je propisao: i grčeve. proljev i da tablete itd.) čišćenje, protiv bolova, ili Nikada se ne kontrolu. ih odnese svome na početiprespreporuča liječniku tati uzimati neki a da se uzima Svatko vremena prije lijek, toga više tijekom tko, Za s ne kao i svaki triiliviše posavjetujemo liječnikom. lijekova, onajkojem dva su "bolesi inviše takvu trudnoće dojenja vrijeme liječnika lijekove, propisuje treba uzeti u obzir kad nika" se kućne venturu god koje apoteke zasigurno svoje bi obaviti barem morao s avjet primjenjuju lijekovi, je t aj jednomgodišnje. pa stoga

tih

kod

se

dvostruko

20-25%

ne

uzima

koristan.

Vašliječnik Neprimjetnoprekomjerno doziranje lijekova medicine i neki Čuda moderne prate čiod rizici. Jedan je najneugodnijih da biti nego njenica ćečovjeku prije lošije ako uzima ili previše bolje lijekova ako, istovremeno dva ili primjerice uzimaju ili komviše čine lošu opasnu lijekova koji Nedavna u binaciju. studija, objavljena da oko Engleskoj, pokazala je polovice te trošilijekove koji uzimaju lijekove, ljudi više što misli: liječnik Drugih, nego njihov

IME

| PREZIME

NAGRADNI PROIZVOĐAČA

ADRESA POŠTA PITANJE: NAGRADNO

KUPON

|

ODGOVORI:

Koje mlijeka? od

navedenih

pasmina

krava

dajunaviše

a) HOLSTEIN b) SMEĐA c) Zaokružiti točanodgovor!

SIMENTALSKA

95

GUMEX

(BA)

FARM?

i

Kobe

oo

Tel./Fax: 01/228-886, 214-189, 235-269

Redakcijski kolegij: dr. dr. Ivo Mirna Banožić; Božičević, Stjepan Belan; ing. dipl. ing.

Stjepan Brlek; dr. dr.

Ivan Deneš; Stjepan Jakopović; dipl. ing.

Stjepan Feldhofer; dipl. ing. dr.

Zvonimir Štafa Keglević; Stjepan prof.

Glavni i urednik: Čičmak; odgovorni dipl. ing.

Juraj Redaktorica: Vera Volarić; Tehnička urednica: Mirna Božičević; dipl. ing. ing.

Lektorica: Alka prof. Domićdruštvo Vlasnik I izdavač: Hrvatsko Kunić mljekarsko | uredništvo:

Uprava

Tisak:

96

31/lIl, 01/424tel./fax: 420 kn Cijena: 1,90

Zagreb,

Ilica

TISKARA

Orbis

d.d.