Mljekarski list 5-1995

e

GODINA

XXXI

SVIBANJ

se

su

1995.

e

o

o mAym=

VAM

NUDI

S

m

s:

_—_—-_.————

o

-

--.—-—

ro

——

">>

=...

o

ss

—

>.

o.

j

i |

o

silažu za

Kukuruz

Za zimu kada nema vegetacije, ili ljeto kada je zbog suše vegetacija slaba i nema krme dovoljno,stocitrebaosigurati dovoljnokvalitetne voluminoznekrme u ono doba godine kada ima dovoljnoproizvedene krme onim kulturamakojeu određenim uvjetima podmiriti potrebe mogu na količini ikakvoći.

M da ča do a

a O

i

tvari, proizvedene spremaju će u masi za imati visok kao ili ovisno te se o siliranje koji sijenosilaža, uvjetima, i urod zelenu a istovremeno još opremljenosti potrebama gospoklipova, ivisini i lišće. te o darstva, vrsti, kategoriji proiz- stabljiku stoke za se krma vodnje koju proizvodi. Da bi se dobila kvalitetna silaža u Za tu svrhu naročito ozimi i su prikladni kukuruza čitava vrijeme siliranja b iljka naknadni i ali usjevi, i djetelišta mora imati od 28 do 34% suhe tvari.Suha travne djetelinsko smjese. trebala bi biti u to tvar u lišću i u stabljici ili u navedenom nešto vrjeme Nakon ozimih kultura rasponu skidanja repice, niža od oko 50%. a u navedene, klipu ogrštice, žitarice raž, ječam, pšenica, zob i s ozimim Da bi se to pšenonjihova smjesa postiglo potrebnoje hibrid za mase lepirnjačama (grahorice, grašak) ostaju izabrati prvi raž, proizvodnju treba odmah danas ima veliki za silažu. Na površine slobodne, koje tržištu broj nakon ozimina novim ali svi hibridi nisu hibrida skidanja zasijati kukuruza, jedza mase za kulturama, kojeće tijekom vegetacije nako prikladni proizvodnju kvalitetnu zelenu krmu će Hibridi osigurati koja silažu. koji jednolično dozrijevaju i se i zelena u upotrebljavati početkom tijekom ljeta još kojima je vrijeme siliranja a se i veći dio lisne mase će viškovi jeseni, proizvedeni stabljika prikladniji zimu kao odnosno za silažu od hibrida su za se rano spremati sijeno kojima služi čitav niz Za svrhu tu nam i lišće.

Hibridi silaža. osuši s tabljika kojima jedkultura raznim se u sredini na zrno koje mogu sijati nolično dozrijeva klip, ima u crtu rokovima sjetve. klipavrijeme siliranjamliječnu do na zrna. trećine veličine polovini dvije Jedna od i najznačajnijih najproši- Zrno u to ima oko 42% suhe vrijeme tvari, kultura u nas kukuruz za silažu. odnosno nešto renijih je više od 7% i oko šećera Trebao bi se kao naknadna kultura sijati U tom 28% zrno škroba. stadiju razvoja iza ozimih _krmnih kultura raznim u ima najveću a za energetsku vrijednost, rokovima ovisno o vremenu _ sjetve se fermentaciju gubi najmanje hranjivih da su skidanja Budući ozimogusjeva. tvari. ozimi malo u nas usjevi zastupljeni kukuruz Hibridi kukuruza za se u se rano silažu najčešće sije golo kojima tlo.Za treba i kada mase za u proizvodnju silažu osušilo lišćestabljika vrijeme je odabrati hibride fazi za one su zrno u u koji najbolje najpovoljnijoj siliranje određenom suhe masa se prilagođeni p reviše proizvodnom pravilu imaju tvari, dati tom udu a na s području, će koji području teško nabija, mjestimavećim Viškovi

visoke

krme

urode

zelene

mase

i suhe

-

0.HRANILICE |

DUDE

ZA

TELAD

|

66

m

=—-m—

non

Boa

A

—

“o.

m.E-

mo

rr

se jelomsuhoglišća pojave plijesni jer se odstraniti ne izmasenabijanjemmože zrak. Takvu silažu stoka nerado uzima, nižeje probavljivosti, slabije je isTakva ima nižu krmnu korištenje. silaža vrijednost.

Da

bi

iskoristila

vegetacija one ovisno o odabrati hibride će koji ili vremenu sjetve (glavni naknadni usjev) da u tu fazu dospjeti razvoja će upravo se

treba

Proljetno

od 30 do 35% čitava sadržavati biljka suhe tvari i za dospjeti skidanje prije mraza u jesen.

U tu

svrhu

upotrijebiti hibridi kukuruza vegetacijskih grupa se u sistem će koji uklopiti proizvodnje i navedene krme kojiće zadovoljiti kriterije.

obrezivanje

se

mogu svih

razni

Prof. dr. Zvonimir

Štafa

papaka

Papke pašnihgoveda,kojase prekozime držeu stajamatrebaprije na izlaska pašu svakako pregledati i obrezati.

Obrezivanje papaka ne smijese raditi na neposredno prije izgona pašu,nego nekoliko samog na dana ranije da se svježeobrezani papcine binažuljali tvrdomterenu.

Dobar kod nekih da kod ne jeobičaj uzgajača stajskog držanja, gdjegoveda u nakon krave i vrijeme obrezivanja troše rožinu dovoljno prvo (mliječne na papaka, govedatjeraju bliže pašnjake rasplodni bikovi). da se ipomekšemterenu, papci priviknu i na a tek na hodanjeotvrdnu, kasnije Uslijed slabog trošenja i neprestalnog i tvrđem terenu. pašnjakepo dalje rasta se rožine, papak proširuje, oblik ili Kod izdužuje, poprima skije opanka, se pašnih govedaobrezujupapci su te do dva vrhovi često p apaka i podignuti jednom godišnje puta zapravo vrhovi dok su na p reći znaju jedan treba im p reko izvršiti d rugoga samo paši Kod se papaka ukrštaju. izduženih na korekciju nepravilno potrošene rožine se sa Kod težište papaka pomiče obrepolako papcima. stajskih goveda sredine kako se prema tri do se peti papka, zivanje vrši četiri putagodišnje Na krava sve i izdužuje. papak n ačin se taj moraju neprestalno zapravo tabansku = manje opterećuje da bi c ijelu se kontrolirati injegovati, održao a sve samo dok površinu, oblik i više time a petni dio, prirodan veličina, zdravlje dio ne nosi naposljetku petni čitavu nogu i cijelog organizma. težinu Pod tako velikim tjelesnu životinje.

Zdrav raste se papakneprekidno (kod opterećenjem smanjuje cirkulacija izraste 5-7 mm na rožina goveda krvi, nastaju cirkulacijski poremećaji tkiva u mjesec).

Pašna,a pogotovoradna prehrane papka. petnomdijelu izraslu u pa govedapotroše rožinu, njih Zbog togana tom dijelu papkarožina inema se krhka i prekomjerne rožine, koja javlja postaje lomljiva. neotporna, -

1.

AUTOMATSKE POJILICE STOKU ZA

67

papka, petnomdijelu tetive i ostali na i nego zglobovi nogama te su opterećene,životinja nepravilno bolova. od pati jakih No

samo

ne

na

iliveću

manju očituje često i teško ustaje, nevoljko šepavost, i obično smanjen apetit. je jedeležeći mlise kravama smanjuje Mliječnim tovnim a govedimamjesečni ječnost, se Bolesnim govedima smanjuje prirast. a bolesni mogu papci proizvodni vijek, radi noge goveda a i biti uzrok stražnje Fiksiranje klanju,ugibanju.: prisilnom obrezivanja papaka dodiru stalnom s u Kako su papci i od i tako Štete neobrađenih nepravilnih bakterije nečistoćom, različite s razkroz lako su papaka ogromne, mikroorganizmi prodiru pa zemlje drugi stočarstvom tom staposi problemu vijenim upalna oštećenja papaka uzrokuju Trud i sredstva m nogo pažnje. većuju nja. u papaka održavanje uložena pravilno i bikovi težestojehodaju, se Rasplodni vraćaju. mnogostruko te i nerado teškoskačupripripustu, biti vremena moraju isključeni često prije Dr. iz Banožić Stjepan rasploda.

Bolesna

krava

Paša

koze

skučenom na

prostoru vezi

šipkom užetom. toj željeznom paši, gdje dva između otići u na se ona bi jeprsten, priveže stupapostavljen kvar, mogla se na kolac. uže pričvršćeno na pomoćuužeta životinja Privezivanje koji priveže dvoovih da isu stari se kolac koze na Pomoću duljini. potrebnoj jenačin koza strukih užeta Memale koriste površinu može ispasti pašnjaka. površine od velikih i kod u obliku pravokutnika se dužine spoja đutim,upotrebljava dvostruke širine da bi prištedjeli privezana. užeta je k ojim pravljenje pašnjaka ogse pašnjaka gaženje kojom priječi rade, Ovako krme. i privezana uništavanje ovisi koza u a veličina kruga krugu, pase užeta. o duljini Ako

se

koza

drži na

ili

tamo

Na

ispašu potez neke ili cestu, povrtnjak pokraj kulture, dva tako onda se upotrebljavaju po stupa, koza ne a da da se iskoristi sva w paša, dva u u kvar. Ovakva može otići stupa dva kolčića Koza pomoću ili lancem privezana su vezana duljini određenoj Kad

se

za

ima

uzak

uz

| NJEGUSTOKE 2.PRIBORZA UZCOJ,HICIJENU 68

u je stup zemlju može tako da životinja pasti kojeg stabla, Koze donekle barem na u paši sjeni. se češće svježom napajati moraju Dobro

zabiti

blizini

u

Masnoća

vodom.

To

dana.

Za

dana

mora

vrućih jepotrebno i nevremena, kišniholujnih da ne se kozu čuvati pokisne. osobito

Dr.

kozjeg

za

Banožić Stjepan

mlijeka

Međutim, masnoće mlijeka kozjeg kravljeg tu nalazi u obliku masnih mast kako se mliječna u (kapljica) nastaje kuglica mlijeku U i velika razlika između masnoćajeraspoređena kozjem mlijeku mlijeka. kozjeg kravljeg u u i finijim mlijeku. kuglicama manjim nego kravljem obire te dolazi tako masnih u teže malogpromjera) kapljicakozjem Promjer mast se do mikiznosi a u Mliječna izvjesnog gubitka. mlijeku 1,99, kravljem 2,50 na U u rona. mm* površini kozjegmlijeka ohlađenog jednom mlijeka, kozjem Masne se ne a u se nalazi polaganije. kuglice mlijeku 9,200.000,kravljem izdvaja kao što se masnih Pored u događa spajaju"grozdove“ kuglica. toga 4,800.000 s u masne prihlađenju (kozje mlijekom mlijeku podjedkravljim kuglicekozjem ili ima čitavom nako su u mlijeku. mlijeko manjeaglutinina raspoređene ga uopće učinak obiranja nema).

Zbog je toga da Smatra mast se se mlijeka kozjeg manji. od masti brže i lakše, potpunije probavlja Mast u kozjem mlijeku jenajvarijabilniji kravljeg mlijeka zbogmanjegpromjera količina masti što uz veći kratmasnih (2- Prosječna postotak kuglica, sastojak kiselina varira od 28 masnih u u omogućuje g/l srpnju kolančanih kozjem mlijeku 8%). i do 41 u brže lakšedjelovanje lipaza tijekom g/l prosincu.

Na osnovi same probave. togakozjem ovisi o Količina masti u određena mlijeku se pashranjiva mlijeku pripisuje hranidbi i drugim ostalim vrstama laktacije, mini, stadiju mlijeka. čimbenicima. | od prednost pred izmuzavanpotpunog Međutim to s masti u mlijeka ja ovisi postotak kozjeg svojstvo mlijeku, jer masti. tehnološkog gledišta nijeprednost, posljednji n ajviše izmuzaji imaju masza nego jenepovoljno proizvodnju Dr. mast se Banožić Stjepan laca, jer mliječna (masnekuglice U količini

između

i

nema

neke

bitne razlike.

je vrijednosti uzgojne podatak temeljuobračunalaktacijskih relativne iz i 1995. vrijednosti zaključaka ožujka uzgojne godine podatak 100 razina BLUP model izračun (RUV)pričemu jevrijednost jekoristeći obavljen od ili testa za bikove simentalske a veće manje prosjeka, vrijednosti i progenog ili neki bik koliko izračuna Rezultati Holstein bolji je njepokazuju pasmine. od dani su u tablicama. slijedećim slabijitoga. dan

Uz

Na

3.

SOLNICA ORICINAL ZA

MINERALNE

SOLI 69

-—-_—

——

-

Red.

broj 1.

Ime

iHb

Mom Best Tobi

Bambi Ben Erol

Haral Eshil Hal

.

.

Samuel

.

Bil

.

Singl Bengal

.

Rumeni

.

Piri

.

Rasni

.

Idealni

.

Pitomi

.

Pravi

.

Ponosni

.

Radosni Sandi

.

Hark

.

Mink

.

Bizmark

.

Mark

.

Bardok

.

Heinaldo

.

Hektor

.

Horus

.

Hik

.

Hasel

Harbig

.

.

.

Harmon

Wisky

Tafo

bika

Broj Mlijeko

--

-

>

>

4

.

=

"

"o

3

1

= —— Red.

broj

Red.

broj

Ime

i Hb

bika

Broj Mlijeko

Ime

i Hb

bika

Broj Mlijeko

Pripremio Dr. Ivan Jakopović .

PRODAJAMUZNIHUREĐAJA . SERVIS.I

!

71

Izložbe rasplodne tijekom

stoke

Hrvatskoj u

1995. godine

Značajan uzgojnoselekcijskogobavlja aukcijom je održavanje rada izložbe u izložbe predstavljaju rasplodne potpunosti opravdalo svoju stoke. Na se na njima jednommjestu namjenu. rezultat pokazujunajkvalitetnija U grla, dugogodišnja Hrvatskoj postoji rada predanog idugotrajnog uzgajivača tradicija kvalitetnih izlaganja rasplodnih i kao i svih službe selekcijske drugih grla. od su Izložbe počele već prvih sudionika Tu se dobiti ovog posla. može začetaka i uzgojno s elekcijskog rada, uvid ne samo kvalitet u izloženih nastavljene jasan kroz su ovo razcijelo gotovo već su to se grla mjesta gdje uspješno doblje. se Zadnjih godinaposebno za = predstavlja gojidbeni program značajna o vakvoj p ridaje pozornost vrste i stoke. pojedine pasmine što uzgojno promociji selekcijskog rada, iu Ovako i jenastavljeno ovojgodini. izložena grla predstavljeni su da se kod Hrvatski stočarsko gojidbeni programi prigoda centar selekcijski dodatni interes za akuzgajivača i sa orpobudi županijama općinama zajedno tivno u genetskoj uključenje 16 izgradnji ganizira stočarskih tijekom godine stada. svojeg izložbi. su o i da Izložbe mjesta ove stručne rasprave će izložbe Vjerujemo godine temama vezanim za stočarsku kod interes kao i pojedinim pobuditi uzgajivača se Bit će to nova za proizvodnju gdje zajednički okupljaju prošlih godina. prigoda te znanstveni i kvalitete uzgajivači stručni djelat- upoznavanje naših rasplodnih nici bave ovim se kaoi zameđusobne susrete koji poslom. grla prigoda Ako se uz to uokviru i međusobnu isza izložbe organizira uzgajivača razmjenu i te ukoliko se to kustava između vrsnih prodaja rasplodnih uzgajivača. grla dio

onda

Raspored

stočarskih

1 2.

3.

i

godini

izložba

25.

Pitomača

5.

Đurđevac

6.

Sv. Ivan

9.

1995.

Zagrebački velesajam konjogojska Virje Vrbovec

8.

Hrvatskoj u

-

4.

7.

izložbi u

Žabno kod Đakova Gorjani Sunja Ferdinandovac

12. kolovoza

Kompolje BjelovarIvanec Gudovac Buzet kod

travnja 4. lipnja 11. lipnja 15. lipnja 23. lipnja 24. lipnja 23. srpnja 23. srpnja 29.

-

Otočca

26. kolovoza 31. kolovoz

Zagrebački velesajam Požega

-

Jastrebarsko

Hrvatski

stočarsko selekcijski

6.VILE, LOPATE, KOSE,MOTIKE AKCIJSKA PRODAJA +

72

3.

rujan 2. rujna 9. rujna 11.

17. rujna 16. rujna 23. rujna -

centar

Svibanjska

šetnja

ovajdrugi proljetni mjesec je četiri u hrvatskom tijekom stoljeća jeziku a to imena, ijoš jednonajstarije, jeMajus. !

Počnimo

dobio

službenog tog mu a bila imena, koji je Maia, u Herje grčkoj mitologiji majkaboga a u Merkura.

Bila mesa, rimskoj boga je kćerka božanstva veselogprirodnog i sama bila zaštitnica Fauna, bujne pa je ili te su se u vegetacije porasta, joj svibnju žrtve. pridonosile od

prvog dala božica

stvaranje drugog mjeseca katolička crkva svibnja utjecala je jerje dobio ime što bilo u čast "Filipovčak“, je slavi sa sv. sv. se 3.

Filipa koji Jakovom Sveti bio Isusov svibnja. Filip je apostol, uskrsnuća koji jeposlije njegovog pošao širiti kršćanstvo u Frigiju, kojaje svezi ali i ima U Filipovog svibnja prvog njegovom= zaslugom postalaprva u nekim zvan dijelovima Slavonije običaj kršćanska U u pokrajina Maloj Aziji. gradu To *Filipovčice“. je skupina o draslijih smrt.

Hierapolisu podniojemučeničku svečano djevojaka, obučenih, koje Nakon više malim desetljeća dječacima obilaze sokacima noseći zelenu grabovu kod nas često se ime daje Filip, opet pa šarena tkana granu, kojuobjese svoja im svima čestitamo imendan s najboljim U selu Otok kod Vinkovaca nja. zabilježio željama.

M. Gavazzi ovu jepok.prof. njihovu pjesNa

imena

micu:

iJakov

"Filip goru lomio, Goru lomio, Bogamolio, Da da kiša Bogda, pade, Da kiša da trava raste, pade, Da trava raste, da paun pase." nam

Iza ove se

i svake

pripjev:

druge

kitice

nadodaje

Filipovčice, jakobvčice, Drvce šareno. zeleno, jajce Nazivi

i "Sviben"

"svibanj" kora u zimi g rma, visokog kojemuje crvenkaste narodno ime mu boje, je latinsko Cornus sviba, Spada sanguinea.

U u drenova. porodicu proljeće najprije dolaze

od

—-

—----

--

--.

.

_ _o a posvećenemnoge Njemu lista, listove, nasuprotne pa nalazi ili barokne se mu su u cvat. i oltari, kip kapele cvijetovibijele bojeskupljeni od veličine Plod koštunica ilizabatu kuća. On crna na jejedan jekuglasta oltaru, ali i zaštitinika Grm voli dobrohumusno tlo na" zagrebačke prvostolnice, graška. šuma rubovima Poljske. i svijetlim mjestima.

Preostalo i ime naime namje peto svibnja Na prve siju gospodarice Florijanovo da za nam *Rožnjak“,koje jejasno proiz- krastavce na otvorene gredice. lazi iz su ružakoje "kraljice raznobojnih ukras slavi naveliko i lako se o cvijeća", vrtova_i najljepši svibnju pjeva kao i uređenih kao na u se ga cvijetnjaka, parkova najljepšeg mjeseca godini, francuski način. U zimi nam ruže ima su u oživljuju zamki, koje njemugrdnih ipak crvenim To već šteta mnogo prirodu koje svojim plodovima, nanijeli poljoprivredi. mrazevi kasni zovemo su su znamo šipak. koji proljetni "tri ledena sveca": sa — povezani i Pankracije, Servacije Bonifacije kojih 13 i 14. na spomendanipadaju 12, Ti mrazevi su srednjosvibnja. posebnost ti sveci su južnjački europske klime, pa sasvim nedužno za okrivljeni. njih ima

su

a

kod

nas

-

Ali narodno

iskustvo

zna,

da

možemo

još prijeći preko ali onda sv. još Sofija (hrvatski njaka", ofuriti rano dobrano Mudroslava) može kukuruze i izniklo sijane drugo bilje. i sretno

Ove

ova

godine

"trilede-

slavimo

svibnja Za SPASOVO iliUzašašće. ovajblagdan ima naš narod više naziva kao: Križevo, Sensa ili a naši zovu ga «Križi, južnjaci Sensova od latinske a što dolazi riječi znači U a ascesio uzašašće.narodu, što u naročitoSlavoniji, Srijemu iVojvodini se postoje"Spasovski ophodi“, koji "križari. U zovu predvečerje negdje Spasovadječaci i djevojčice naprave Na 4. osobiti od okite početku mjeseca, togcvatućeg križ lakšegdrva, ga slavi se sv. ime od svibnja kojega Florijan cvijećem, vijencem raznog napose iz latinske što znači U krenu seoskim s po proizlazi riječi "flos", cvijeća. njim jutro mi zovemo i On sokacima osobite pa ga pa cvijet Cvjetko. je pjevajući pjesme, Luka zaštitnik od Ilić evo poznati jednekojuje zapisao požara,kojega 150 uzeše za Orkovčanin, pred godina: vatrogasci nebeskog gotovo svog Rodio 190. se on u zaštitnika. godine Svi križi božji bio Doljnjoj Austriji, gdjejekasnije rimski se, Podigoše hrabro A mi idemo časnik,kojije prešao na kršćanstvo. Ali mučeničke U vaše togajestajalo dvore, smrti Enns. Na su u Na pune stole. utopili rijeci pa ga velebni mu Tko nas grobu jekasnije sagrađen daruje, nedaleko Ti samostan Bože! augustinski Linza. njega na

25.

|

-

od

Hrvatske. pastiri dobivaju svojih naročito sira, jaja, obilno župnika ili bilježnika,gospodarica predkućuučitelja, da si onda mu tako na mesa, polju zapjevaju: pa pića, mogu Krku otoku Na prirediti čašćenje. zlatnom na tronu, mladići se na Spasovo Gospodin sjedi utrkuju, pobpa Pružio noge u ladnu dan sireve, Na vodu, taj pastiri jednici dobivaju biser se pere, i kore truni, Gospoja šaraju izrezivanjem svoje p rutove svilu niže to za svaku kravu Gospoja bere, jedan. po I vrat veže, pod U Hrvatske krajevima sjeverozapadne nema Tu se duhovita križarskih običaja ophoda. naših opaža šaljivost veselih šokaca. smatra se Spasovo još I tako šetnjom svibnju mjesecu p o kao stranama na dođosmo do i blagdan pastiramnogim najnovijegnajvećeg DANA narodnog blagdana, DRŽAVNOSkad dobismo vlastitu TI, konačno svoju svih smo se državu.

Rješili "tutora'; U okolici Slav. Broda

Križari kad

Tada

dođu

-

na

slobodni A

smo

Hrvati!

slave

zadnji svibanjski dan, svoju MajkuBožju posebnoZagrebčani, od Kamenitih svi onu vrata, pazapjevajmo na

našu

staru:

Marijo svibnja kraljice, Ti majkorajskog slavlja, Pred sliku Tvoju ružice, Na pozdrav svibanj stavlja.

Priredio: Stjepan Keglević Dipl. ing.

Gospodarske mudre poslovice -

-

-

-

-

-

-

-

Prazni klasi visoko Zločesto

kolo

strše.

najjače škripi.

Dajbožedavati, nedaj prositi.

Nužda Dok

uči ima

-

bogatstvo

nadima.

kašu

valja vatre,

kuhati.

imučati.

Umijgovoriti, znaj ali

Kupuješ li

suvišno

Nije gorega

-

prodati ćešnužno.

od žene

bez

muža.

Ante

Starčević ideologije Vuka

Karadžića.

Izdajničke

i mlake

Hrvate

je *trbuhozborcima" i pripadnicima *ogavne slavoserbske pasmine."

Nikada

i

nazvao

nikako, Starčević, nije mogao pomiriti sjugoslavenskom idejom J. J. đakovačkog biskupa Strossmayera, u pa je njemuujednogledaonajopaszatornika Hrvatske. nijeg Ante

se

život Čitav posvetio je ostvarivanju samostalnosti islobode hrvatskog prava,

hrvatske

države.

Ocem

Domovine

jejer svih istaknuo u velikim književnom radu, rodoljubljem. nazvan

se

iznad

tinama, hrvatske kraj državotvorne um groba Najveći Ante Starčevića.

Ante Domovine", rodio se u ličkom ideje, Starčević, selu Žitniku, 23. a umro Na izričitu u u Šessvibnja 1823., želju pokopanje 28.

1896. narodnu u tinama, odjevenličku nošnju. Zagrebu veljače Bio oštar a je protivnik Beča,Pešte, Pripremila: Mirna Božičević ponajviše velikosrpske hegemonističke ing. a

da

ne

zastane

"oca

Gosti smo!

Pozvani

Poziv ste

prihvatili goste. s a ako morate radošću, odbiti, ga ipak ali se zahvalite. objasnite zašto, Dodite na Ne dozvolite da vas vrijeme. ali se doći ni dugo čeka, nemojte prerano. nudite ne i ne Domaćici svoju pomoć ili u smetati gore zavirujte kuhinju, još joj prikuhanju.

Na tak kada se svoje mjesto sjeda je domaćica. sjela ste u

...

IV

činitito i u kući.

Također, gostne počinjite jesti svojoj prije domaćice.

Glasno bezobzirno i nosa, brisanje Ubrus na nikada ili vrlo stavljajte koljena, ne glasno k ihanje zijevanje je neprikvežite oko vrata. ladno i Morate li to nepristojno. učiniti, budite diskretni.

Od svega što se i pa nudi, jelo koje baš ne uzima se volite, Za stolom se ne pomalo. naročito između puši, uzmite dva Puši li kad se domaćica Radije jela. puta nego zapali prenatrpati tanjur. cigaretu.

Kada ste s Ne u centar gotovi jelompoložite stavljaje svoj 'ja" pozorvilicu i nož na a ne usporedo tanjur, prek- nosti. riženo. Ne odmičite kao da vam tanjur U ne i ne smeta. gostima ostajte predugo, odlasku na i razgovarajte dugo glasno. ali ni Nemojte jesti prebrzo, polako, jer zahvalite onda čekati dok vi završite.

Domaćici toplim riječima, drugi moraju "Bila divna ili ali je večer“ Ružno slično, npr. s jegovoriti punimustima, glas- nikako: "Hvala za dobru večeru". no laktove nasmljackati.

Nepristojno je na stol. domaćine k sebi u poslanjati Svoje pozovite bit će im jet, novina ilislično drago! Čitanje knjiga, jako je neugodnodomaćinima, jer imaju osjećaj Pripremila: da vam dosadno.

Vrlo Mirna Božičević je jenepristojno ing. kao

Mali podsjetnik

poljodjelske za

mjesecu u U

u najljepšem mjesecu godini, tako mjesecu ljubavi, seljaci imaju da misliti na posla jedva mnogo mogu ljubav.

radove

svibnju nadkritim

prostorima. na bure i su jadneDalmatince, kojima odnesle sav ali oluje proljetni trud, žilavi su neće oni, kapitulirati predprirodnim sve Silama, će popraviti, nego opet Da pa što se sve to na vidimo strovaljuje dalje Za punu turističku sezonu naprijed. leđa u poljodjelska cvatućem svibnju: biti će na tržnicama svake vrsti krasne zelenjave.

U VRTU: već u smo Presadnice koje sada ih treba U travnju kukuruza posadili prihranjivati POLJU: Sjetva jejošu vodi.

O u osobito otopinom na mineralnih gnojiva jeku, hladnim posavskim kada i čime treba ali će i skoro završiti. sistemu prihranjivanja tlima, Suvremeni dobro slušati da "korove agronomskuslužbu, jer zaštitari predlažu suzbijamo tu "svima nema se isto“.

Salate opetsiju, kad ih vidimo" kakoone jednogodišnje kao i svakako tako pa i i rotkvice, travne. početkom višegodišnje, širokolisne dok Svibnja krastavce, tikve, dinje, jer niknu neće biti korova valjda ide više kasnih Suzbijanje u ozimih pšenica To se svakako mrazeva. tiče onih ne a na treba do naj- kraju, jarim provesti kraja u Treba naprednijih, da lema kojiuzgajaju povrće busanja. gledati nije u

Mislimo

međutim

V

2

treba naOko VOĆNJAKU: voćke ispijati žitarica. počelaizgrizati i *“voćnu se treba već okopati, a kasni Rani koju može zdjelicu* praviti krumpir iliraž može jošisaditi. Kosi djetelinu zai u sušnom se razdoblju prihranjivati krmu. za zelenu tlo u mladim voćnjacima Bogato lijevati. biti će za povrća, koristiti uzgoj valja Odmah sijati grah zrnaškojije m dalmakoristi. našem bez Na dvostruke meso Stručnjaci kosti“, "sirotinjsko tinskom s ačuvati i Istri valja jugu, ovih dana napisali u su pa "Gospodarskom od trešnjine maraske kukuruz rastu itrešanja listu" da plodove najbolje grahi treba biti u vezi muhe. to laka Nije stvar, zagrljeni. kulture u Institutom za sa jadranske i Dubrovniku zavodima te u Splitu, borba Na nesmiljena Poreču. kontinentu, se nassa dalje pepelnicom fuzikladijem, kišni. osobito ako jesvibanj tavlja ili

U

vlati

+.

>

svjepočinje zna se, žom zelenomkrmom,pa, oprez nadmom. uz Međutimždrijebićima pred stoka Mlada dati i zobi. pašuvalja nešto ali neka što viže boravi na pašnjaku, dovesti u red. trebalo prije kojega je U STAJI:

Stoka

se

hraniti

izreka "Kad

jedna kraj 26.

Filip tj. (tojedrugi Filipovo svibnja i će biti spusti kiša klasje Neri) puno kukuruz gusti."

I za

stara

se

na

-

veselo vide se na zametci i prvi njišu povjetarcu se grozdića, koji(nesmijemo glasno berbu. Može dobru obećavaju veseliti) a nerodnih mladica, početi obtrgavanje mladice. već vežuporasle najmarljiviji donosi Međutim svibnja polovica prve okom od nevidljivih opasnosti prostim šta: bića nema vrsta), (gljivice triju pa i *složno rame" na braćo prskalicu "nego "Pliva" "Herbos", "Chromos", prskajmo!" što inozemni sve imaju inaši prijatelji ti samo nama vinogradaru treba, pa kako ti oni duboko u segni džepikupi U

VINOGRADU:

Mladice

se

-

kažu!

VI

Ispripovijedao: Keglević ing.

Stjepan dipl.

Vrijeme -

Ako

već

je za uređivanje Vaš balkon

balkona

Vas čeka

zaista su ali pomalonestrpljivi pelargonija divne, što vašem se na bilo naročito terećene savjesti njihovo prezimljavanje nije balkonu iliterasi Kako nabaviti novo a jošuvijek osjeća mrtvilo, uspješno. bilje, već a Uskrs trošak mali i već u je prošao, imate opravdanje. uklopiti unaprijed nestabilno i budžet.

Vaš Travanjsko nepredvidivo isplaniran mjesečni suprug bili su razlozi naročito ne za vrijeme opravdani vašoj pokazuje razumijevanje neodlučnoti. Ali Vašu Da biste i svibanj mjesecživota ljubav prema cvijeću. za i za raskošnim ljubavi, vrijeme je uređivanje udovoljili želji lijepim pravo istovremeno a bitno ne Vašegbalkona. balkonom, ionako skroman narušili budžet, iskorisU Vašim i se glavamajavljajuideje tite prednost južno s mještenog balkona, različita kakav balkon kakvu pitanja želite, odaberite izbor a jeftinije cvijeće, jedšto vam bojucvijeća volite, jenajjednosdoista velik.

Uz nogodišnjih cvjetnica, je što Vaša imala tavije održavati, je susjeda nešto sačuvanih pelargonija predložit bilo a sezone, prošle jeprekrasno. neke će ćemo ljetnice koje sigurno Na Vaša ta sva i tako teško ispuniti očekivanja. pitanjanije ali bilo kakve ishitrene odgovoriti, prije Petunija (Petunija hybrida); portalak odluke dobro znati je jedno: prkos(Portulaca grandiflora) salvija bilo u Biljke lobeija kojeuzgajamo (Lobelia kući, (Salvia_splendeus); verbena vrtu iliterasi živa su bića i erinus); (Verbena_hybrida); balkonu, potovise o nama. i niz Koliko im vremena, Tagetes- (Tagetes hybrida) još puno će i i toliko ćemo drugih ljetnica ljubavipažnjepružimo, kadife koje cvjetati dugo balkon uzvratiti idobiti. a Vaš iliterasa će obilno, postat ukras ne samo vaše kuće ulice i i nego U ovom osvrnut se na napisu ćemo u će a vama grada kojem živite, pružiti neka balkona pitanja kojapriuređivanju osobnozadovoljstvo. često zanemarujemo.

Pošto ste odabrali za Vaš bilje balkon, izračunali koliko trebate ljetnica kupiti, Izborbilja prema položaju nabavili pripremili cvjetne _sandučiće, balkonaili možete novu ali terase zemlju, pristupiti sadnji, tome ne pri Imate zaboravite: li sreću da Vaš balkon na je sunčanom i položaju (jug, jugoistok prošlogodišnje pelargonije prikratite izbora doista jugozapad) to niste mogućnost je (ukoliko učinili prošle jeseni) velika. ćemo svakako dati Prednost i starih očistite korjenje prikratite pelarpelargoniji (Pelargonium peltatum viseća i gonija zonale u P. uspravna), našim koristite krajevima jošuvijek novu nezaobilaznoj cvjetisključivo zemlju (nikako nici. Vaš bio s balkon jeprošle godine pun mješatiprošlogodišnjom) ste

i op-

i bile

-

-

-

e

e

_-

-

e

VII

---—-.

3

napunjene previše ostaviti 1-2 cm tj. ispod ruba, zemljom (Begonia begonija Gomoljasta izv. rub za zalijevanje ako joj tuberhybrida) cijelo ljeto cvjeta vodite raučna o razmaku sadnje prihrane dovoljno vlage, osiguramo sanduka stavite krhotinu na dno kojom držimo te u svakih 14 sjeni, dana, suvišne = omogućujemo otjecanje od sunca.

Najbolje zaštićenoj jakog vode. strani. na uspjevajuistočnoj Razmnožava odlučili za raznoliko Ako smo se bilje se gomoljem. bi i šareni ne petrunija smjela balkon, uz izostati. To hybrida) pelar(Fuchsia Fuksija dugo jednogodišnja biljka, je i vrlo i do zastupljena petuniju goniju jesenskih privih (od lipnja cvjeta balkonima. raširena na a se i biljkaprozorima mrazeva).

Razmnožava sjemenom, kao i zato i pelargonija, biljka Višegodišnja je prilično dugi mukotrpan, uzgoj je raznicama. se sadnice obrazmnožava lagano kupiti savjetujemo gotove zirom da cvijeće. petunija spadau jeftnije vrlo za su Visećefuksije prikladne a od Vole “balkone. sunca, punojutarnjeg treba sunca juzaštititi. jakog podnevnog Dakle za u sjeni. rješenjebalkone pravoje i formirati kao može se uzgajati Fuksija To prikraćivanjem grmidrvce.postižemo ostavimo a vršni izboj izboja, postranih visine. Iz novih do da raste željene stalnim prkraćivanjem izboja postranih krošnju. formiramo e

Sadite

u

sandučiće

sunca.

-

e

e

-

.

kombinaciji cvjetnice dvije lijepe s malo helix), bršljana (Herba asparagusa Vaš će ili zimzelena znatno uljepšati i dobro se komCvate u raznim osloboditi Vas bojama balkon a na sjeveru, i binira s ostalim ljetnicama trajnicama.*Krivnje! balkonu Vašem da na nema Uz nezaobilaznu zasigurno života cvijeću. petuniju ako i nekim nećete pogriješiti ljetnicama verbene kao npr. i S odabirom u lobelije, salvije, kadife, sadnjombiljacvjetne Vaš da uvisanduke samo mogućnsot ukrašavaju pružite jednom je udovoljeno Budite bez brige one balkon izdrave sadnice ostanu kvalitetne da jetu ovogaljeta. do Vas Ć E sve takve VAŠ IZBORBITI nećeiznevjeriti! vegetacije tijekom cijele DOBAR! uz obilnu i cvatnju. dugotrajnu jeseni, Od

u

-

prihrazalijevanju, sunčanog njezi, prednosti njihovoj zaštitnih sredstava Vaš balkon i na balkona.

A što ako njivanjuprimjeni je i štetnika u Ostaviti ga čitajte pusto? protiv bolesti strani? biljnih sjevernoj inače bismo posadili slijedećem broju.

Nipošto, jergdje begnoiju, gomoljastu fuksiju, prekrasnu i Pripremila: koje bršljen, asparagus drugobilje Vera i ne Volarić, dipl. ing. trpi polusjenu agr. zahtijeva upravo Naveli

VIII

smo

neke

O

mo.

.—

—

+

-

-

'

Kadmij

-

opasan

i čest zagađivač

hrane

Kadmijje teški metalkoji je uz olovoiživu vrloopasan ičestzagađivač u prirodi, a u malim je stočnei ljudskehrane.Vrloje raširen prirode, ivrlo otrovanza čovjeka iživotinje. količinama Kao zraku u posljedica otrovanja kadmijem Koncentracija kadmija kod i se i na u a javljaju životinja ljudi anemije značajno utječe kadmij tlu,posslabokrvnost redno | hranu na i hipohemoglobinemije, tj. kojuuzimaju ljudi i Tako da se u zbogsmanjenog primanja iskorištavaživotinje. se procjenjuje i nedostatak cinka se nekim dnevno željeza. nja Javlja razvijenim zemljama kao mineral se kadiz zraka oko tlo kad10-30 koji troši mg u prenosi suprotan kao a su miju(antagonist), posljedica mija/ha površine (5- g/hagodišnje). i kosti.

OtroAko se količine kadoboljenja kože omekšanja 11 unešene polovica zatim se iz vanje kadmijem može očitovati mijaispere tla oborinama jošuvijek i dolazi do oboljenjem jetre, gušterače trajno bubrega, povećanja koncentracije a s tim u vezi dolazi do tlu. žlijezda, spolnih u kadmija težine i isslabijeg prirasta tjelesne Na treba kadmij upozoriti i posebice korištavanja hrane, slabije plodnosti ako su hrane za površine u proizvodnju smetnjireprodukciji.

U gumama u blizini motorprometnica. nih nalazi se oko 4-10 kaddolazi u u vozila mg/kg Kadmij prirodi zajedništvu cinkova s 2-3% i sa fosfatima. su (u mija spoju i sirovim oksida) cinkom Stoga da se veliki na cestvornice guma računa trošenjem zagađivači prirode, koje tama nekih oslobađa antikorozivna se zemalja proizvode sredstva, pigoko 60-150 i a zatim tvornice godišnje kgkadmija.

Stoga baterije slično, mente, na 5-20 od mineralnih m okoliša jeustanovljeno udaljenosti gnojiva.

Zagađivanje vrlo _ tla dolazi zraku se u prometnica jako zagađenje najčešće zrakom, jer cinkom i ito: od sitne m od olovom, kadmijem 0,5 javljaju čestice kadmija (manje nađeno 2 um ulaze i prometnica je4,2mg kadmija/kg promjera) kojeudisanjem 15 m 70 ili a m hrani po tla, udaljeno oštećuju pluća, padaju 0,6mg/kg, treba biti i time ih _ udaljeno 0,5 mg/kg,što (krmivima) zagađuju. da se stoka ne uz upozorenje napasuje oslobađa se i s Kadmij sagorijevanjemprometnice gustim saobraćajem dizel i a motornih kao i da se ne koristi ugljena, gorivamazivogulja, vozila, na cestama automotu hranidbu stoke. za naročito trošenjem sijeno pokošeno bilskih guma. u su MjerenjaNjemačkoj da se nalaze unosi tlo i se u pokazala kadmijeve čestice Kadmij gnojidbom u do ng/m? ako čistoj prirodi mineralnim _gnojivima, svega 0,1posebice a u blizini i 50-1.000 * fostorne Naravzraka, zagađivača 1,0 sadrže spojeve (fosfate). ng/m?zraka (50do 1.000 putaviše). to ovisi o no mineralnih količini gnojiva * LELE LO O UZV MEMBRANE,DIZNEZA SVEPRSKALICE 73

_

+

-

—

——

po mg/kg. koje oko 1 unosi se u Švicarskoj gnojidbom doMineralni dodaci su neophodni međutim To na ha g kadmija površine.je kao i sve daci u stočnoj hrani, druge od i zagasirovine mnogo manje atmosferskog životinjskog biljnog hranjive tla. divanja Pravilnikom o kakvoći Stogaje porijekla.

Ovim se ne da _krmiva određeno krmiva upozorenjem proglašava biljnog mineralnim i od imati 1 mg ne štetnim gnojivima porijeklasmiju gnojidba više izostaviti iz da treba krmne za sve tehnologije ju kadmijakg, smjese. ratarske se u krmiva a mineralna proizvodnje, posebice jer životinje 0,5mg/kg, mineralnas do mnogo jošuvijek manjetroši svega 0,75mg/kg. nih u nego drugimrazvijenim gnojiva teško resorbira se u to treba biti probavKadmij uvijek zemljama.

Međutim, ako resorbira traktu. nom se mineralnih Lakše je na umu proizvođačima u u tim da s se za mekanoj posebice vodi, otopljen proizvodnju gnojiva od U vodi biti vodi. ne koriste mineralnih više sa smije stoga fosfatišto gnojiva treba da kad10 se tvari. Tako reći za ,ug/litri.

Međutim, manještetnih npr. proizda iz i zaossirovi fosfati koristiti t eško i zlučuje se organizma mij koji vodnju mogu u u ovisno 3 do u najviše taje unutarnjim organima, sadrže 75 mg kadmija kg, bubrezima ali i i u mesu sirovine. o gušterači, jetri, porijeklu životinja. iz tla kao i uzima kadmij Biljka druge tvari. Prinosima biNamirnice u mineralne hranjive životinjskog porijekla odnosi iz tla oko 1-2 g kadse ljaka imaju manjekadmija pravilu negobiljna što uzima dozU hrana. mesu za Količina mija/ha. kadmija biljka ljudsku prehranu ovisi i o vrsti Tako uzima svega biljke. pšenica jekoncentracija kadmija voljena više i visokim ali s nego više raž, špinat kadmija gljive 0,05mg/kg, zbogokruženja da se u povrće.

P ojedini dijelovi zagađenjima nijeisključeno nego drugo također koni nađe sadrže različite biljke životinjskim proizvodima (imesu) Na literaturi U se u centracije kadmija. primjer većakoncentracija kadmija.mlijeku navodi da žitarica se obično nalazi oko kadmože zrnje 0,0025mg/litri oko u mg sadržavati 1,25kadmija mija. livadnatrava lišće šećerne kg, 5,36 0,1mg/kg, zaštite velika U leži suhe tvari. cilju odgovornost repe0,6mg/kg na zagađivačima okoliša k admijem. sadrže mineralni doMnogo kadmija Voće i treba dobro povrće prije upotrebe daci hranu kao se u stočnu koji dodaju ili koru i vodom tekućom oguliti oprati krmni fosfati fosforni (mineralni spojevi). vanjske listove. Stoku netreba napasivati fosu mineralnim Koncentracija kadmija ihraniti hranom raste uz koja prometnice fornim ovisi o sirovih spojevima porijeklu s s aobraćajem gustim motornih vozila, fosfata i fosforne tehnologiji proizvodnje ili u tvornica. okolišu kiseline. Krmni fosfati mogu 9 sadržavati Dr. do 23 mineralni Feldhofer a ukupni Stjepan mg kadmija/kg, se

74

baca

tlu. Tako

se

računa

da

dodaci

1 do

21

Posjet

sabirnici mlijeka "Mljekara" Ličkom u

d.d. Zadar

Lešću

dnevni na bio tada oko 10.000 Sabirnica najljepšem je kapacitet u da bi nekoliko u mjestu Lici,plodnoj Gackojdolini, litara, se samo godina uz 25.000 litara. na odmah glavnu prometnicu. povećao kasnije U sabirnici i na Dobiva kao da se prijemu ovo pasterizaicji dojam je mjesto radi 8 Neki od su za ovu mlijeka djelatnika. njih predodređeno namjenu. neki stalno u redovima a povremeno, Sve veći te Hrvatske od domotržišta, zahtjevi razvoj invojske početka i su rata. dustrije turističke upućivali privrede vinskog nas na proširenje daljnje sirovinskog Sabirnica ima za laboratorij, ispitivanje tako 1970. smo se područja, godine kvalitete mlijeka pa anali(fizikalnonašli na području Ličkog Lešća, Otočca ze), halu sa opremom za pasterizaciju, kemijske i a u Lici smo Vrhovina, prisutni hlađenje i zapravo do čuvanje mlijeka njegove od 1962. i to na Lovingodine, području za "Mljekaru" Zadar. otpreme ca, Pazarišta, o Perušića, Bilaja iMedka, Ovo vrlo interepodručje strateški čemu ćemo pisati drugomprilikom. santno na moru (Karlobagu), putu prema Godine 1971. u domu u udaru se na Zadružnom prvo našlo srboiskoristili dio smo 1991. u LičkomLešću poslov- vojske srpnju godine. četničke uredili sabirnu i čiji stanicu, nogprostora Dio nastapodručja, otkupnog koji je se srpskim njen pučanstvom uključuje vrlo brzo u Hrvatske pa rušenje države, automatski na je otkupmlijeka prestao ..tom prostoru.

Unatoč sabirsvimratnim nedaćama, nica radom niti sa nije prestajala jedan nalazi

se

dan.

Stvorioinatprkos proizvođača mlijeka, djelatnika zadruge"Mljekare" ni nisu Zadar, časa kojijednog pomišljali da s radom. prestanu Ostali smo bez mosta i Masleničkog 1991. u smo rujnu godine, trajektom, pa otok s koji jepovezivao Pag kopnom,išli svaki dan pune po mlijeko dvije godine.

U razarajekunajvećih neprijateljskih bili smo u nja jedina mljekara prisutna Lici. se Neponoviloviše!

Sa područja otkupnog kojegravitira sabirnici u u 1994.

LičkomLešću godini oko litara otkupljeno je 3.500,000 mlijeka se

.

u Priručni laboratorij sabirnici mlijeka

Ličko

Lešće

'

i

kod

75

-

ab.

području vrše Otkupmlijeka i poljoprivredne zadrugeOtočac Ličko Lešće. na

ovom

pomoć Poljoprivredne zadruge ulažu "Mljekare" Zadar, ogromnenapore, da bi povećali krava i poboljšali broj pasuz

minski

sastav.

nešto više vrijeme zadnje i baze krmne poboljšanju hranidbe, a i sjenažesilaže,posebno uvođenjem teladi do bređih na ženske junica. uzgoju U

za

Zadar

"Mljekari" mlijeko u

predaje Mlijeko 3,75%mliječne da što će oko 900 reći, proizvođača, oko svako domaćinstvo godišnje preda litara 3.900 mlijeka. masti.

s

području ima da se kravi otkupi znači svakoj krava, po oko 1.150 litara godišnje. mlijeka Na

ovom

oko

radi na

unapređivanju doprinos Vetestručnjaci pružaju govedarstva obuhkroz rinarske stanice Otočac veći vat osjemeplotkinja putem umjetnog steriliteta. i kroz njivanja suzbijanje Veliki

Cisterne

se

3.000

na

Poljoprivredne zadrugeće raditi na sa Zadar, zajedno "Mljekarom“ robnih proizvođača a mlijeka, formiranju na će prootkupnompodručju cijelom i vesti poduzetiodgolaktofrizaciju u _ varajućemjere ciljupovećanja kvalitete i proizvodnje poboljšanja mlijeka. također

i možemo govoriti proizvođačima njihovim kravama, Gackojdolini, poljoprivrednim samo pisati lijepo.

Pripremili: Šime Đapo mr. i Goran Vašarević O

76

i

Obiteljsko

gospodarstvo

Vučić

proizvođači

mlijeka su

Gat

-

.v

-

#

Belišće

mjesečno.

DomaćinAntun, Marija, mlijeka s upruga Antun Sandra Martin čine snaha i unuk sa Gospodin Ivica, upoznatje stimulativnom odlukom Vlade Hrvatske složnu radnu obitelj. i vlastite i u o 17 premiranju mlijekarasplodnih grla.

Obrađuju kj. zemlje kredit za koristio 1994.

Kukuruz i 20 je godine pšenica najzas- Tijekom zakupu k.j. da bi Smatra nabavu 2 i i su a siju junice. rasplodne još ječam tupljenije kulture, i za vlaskredit trebao lucerku na 3 dodjeljivati uzgoj ki. bi se Od 3 čime mehanizacije posjeduju traktora; ttogženskogpodmlatka, krava _u 48 i 39 dvobrazni i povećao broj rasplodnih KS, jednobrazni domaćinstvima.

60, tanjurače, drljače, sjetvospremač, Pored plug, kukuruz i za proizvodnje mlijekaobitelj sijačice pšenicu, prskalicu teladi i bavi se itovom .za Vučić svinja.

Imaju četveroredni pesticide, kultivator, Podmladak 4 tove cisternu za krmače. rasplodne bočnu kosilicu, gnojovku, vlastiti zob i uz i i mineralna koristeći ječam, kukuruz, kombajn rasipač stajnjaka dodatak 3 i za razne bjelančevinastih komponenata. gnojiva,prikolice namjene Načelno nacrtom su sa dr. upoznati od 10 za Strateškog razvoja p oljoprivrede, Stajski objekt popunjen je grla, mnogo Sva krava i 3 sa 6 muznih su očekuju. kojeg junice. grla U laktretmanom punoj pod selekcije.

"Dukatu" i do 1700 taciji predaju Zagreb Stjepan Brlek, dipl. ing. sin

litara

smije uzimati sistemu e ne po "sam svoj liječnik" Zna

.

da

dostupni ljudima mnogimmjestima, već malim vrlo _ to bez u n ego v iše dijelovi hrane,koji Zbog je, recepata. toga količinama da se ikad da budu dobro norpomažu održava važno ljudi prije, malni rad Zna se da moramo informirani o mogućimpogrešnim organizma. primda u bude i vitamina. voditi našemjelovniku brigu jenama zloupotrebama oblik hrane u biti Jedan će zastupljeni pogrešneprimjene je dovoljno kojoj vitamina da vitamini i u količinama većim najvažniji budući ljudski uzimanje može stvarati tzv. su ne nego u što potrebe životinjski organizma, organizam Ponuđeni kao Vitamine. za rješenje megadozama. ima svaku zadesi u za Međutim, ljudi koji potrazi nezgodukoja gotovo za za za posežu većinom zdravljem dodatnim, tijelo stanja koja pret- ljudsko velikim medicinsko u ne jeranim, liječenje dozama,vitamina, postoji sigurno obliku farmaceutskih takva i različitih primjenadoziranje vitamina, preparata. po Pri tom ne da takvim sistemu imati "sam razmišljaju može svojliječnik", postupcima čak fatalne često gore da ne samo ne poboljšavajuštetne, posljedice; bolest znatno se sama nego, mogu nego zdravlje, dapače, liječiti. koju željelo Vitamini i stotine svom naškoditi organizmu. olakšavaju reguliraju Amerikanci Kada u Samo potroše godišnje metaboličkih reakcija tijelu. dolara od odrena 15 milijardu kupnju čovjekprimipreviše nekog što očito vitaminskih vitamina hrane ili (bilo ukazuje denog preparata, putem interes za vitamine u višak se izluči mokraćom ilise na njihov prevencijitableta), i Danas uskladišti u masno vitamini U tkivo iliorgane. su liječenju oboljenja. se

su

vitamini bitni sastavni

i

na

-

-

77

o.

slučaju uskladištenja više može prijeđe kao od vrlo kao tvar u skorvažna djeluje hrani, oboljeti ozbiljnog oboljenja nego buta. medicinske sa proizvodeći lijek, učinke Možda svim i rješenje jenajbolje opasnostima nesigurnostima srednji koje put: redovno idu s vitamine u povećanih uzimanje umjereno njima.

Ljudi uzimaju količina vitamina ili samo u 10 C vrijeme megadozama (otprilike putavećim do se dnevne su Preporučuje oboljenja. pola jedan što preporučene nego režim od gram. za Ovaj možeponešto primjene potrebe) praktičkisve, liječenja ali raka do seksualne olakšati neće siptome, vjerojatno pojačanja moći. učestalost smanjiti prehlade.

Prehlada Prevencija r aka od 80 nas se Više prehladi posto barem Nekih godišnje. posebjedanput Razarajući učinci n ažalost, još raka, no to za znanstvenike da djelotvornih lijekova stanje uvijekostavljaju — dvostruki dobitnik nemamo. da u mraku Međutim, bezuspješno traže (ili tapkaju Nobelove tvrdi da U svrhu *na i nagrade prof.

Pauling liječenja slijepo"). prevencije dnevne dodatne doze vitamina C mogu se sve što pokušava daje inajminimalnij i su ivitamini. učestalost smanjiti prehlade drugih nade. Jedna od mogućnosti i u dišnim vitamine C A u poteškoća putovimasmanjiti Stručnjaci ispituju i On i isistumora. intenzitet simptoma. njegovi zlućudnih prevenciji Valja dnevno velike taknuti da definitivna tih tomišljenici preporučuju rješenjapitanja doze vitamina do 14 grama, što nisu Ono (1 je još tog postignuta. štojeuočeno do 6000 1000 više od do sada da se rizik od raka ne jeste posto smanjeni dnevnih kod tih vitamina velikim a u preporučivanih doza), postiže uzimanjem dozama i doze. farmaceutskih u obliku dodatnih prvih simptoma jošveće prehlade Oni tvrde da takve velike doze hrane uz pomoć bogate preparata, nego mogu zaustaviti bolest vitaminima. ili u samom početku spomenutim Korist od vitamina da se kao pomoćnog ne pomoći A, uopće pojavi. prehlada sredstva u nisu sve prevenciji raka,jakoje Međutim, ovetvrdnje jošuvijek može dobile znanstvenu se ne Dokazi za te ograničena.

Njega usmjeriti potvrdu. na u a rezultati su a specifična područja organizmu, priličnokonfuzni, tvrdnje osim i kad niza kontroliranih su u togajakoje toksičan je brižljivo studija korisu velikim vitamina C prisutan količinama.

Ipak protuslovlju.

Zagovornici od i tan raka u tvrde da u rezultata bilo pomoći može prevenciji slučaju loših nije ali vitamin A samo se uzima striktno biti, onaj koji sprovedeno Očito doziranje. je hrane. da ni vrhunski znanstvenici jošuvijek putem Osobe velike doze nisu velikih doza koje konzumiraju suglasni pitanju po vitamina A imati biti mogu i vitamina C u poteškoće prehladi. akutne i One žrtve kronične toksičnosti velikih (glana koji gledaju primjenu vitamina C u borbi vobolje, povraćanje, proljev, odebljanje doza protiv prehlade a u kao kože, neku o štećenje g ubitak kose, na treba jetre, bezopasnupraksu i | u slučajevima čak rijetkim žene i teoretske smrt). stvarne hazarde. na upozoriti trudnoći trebaju i zbjegavati prevelike kod Najčešćisimptomi uzimanja doze ovog vitamina. si onog Svakog koji doza i su a prevelikih mučnina proljev, želi sam vitamina propisati megadoze A, i bubrežni kamenci. se pojaviti mogu lista U svrhu ova čitava prevencije raka, takve visoke razine vitamina C Također, navedenih treba odvratiti nuspojava razarati u ga organizmu drugevažne od mogu toga. tvari u kao na hrani, štoje, primjer, vitamin B12. Osim su toga,ispitivanja Srčana oboljenja da količina pokazala uzimanje prevelikih vitamina C i kolesterola i maspovećavapotrebe organizSmanjivanje drugih vitaminom E. već ma za se krvi irizik od koronarne u Onajkoji noća će smanjit vitamina na visoke doze bolesti.

Nekoliko vitamina se adaptirao C,pa srčane vitamin

78

ne

onda

na

normalne

doze

veliko primjenjivalo ciljem smanji je prilično psihijatrima tih tvari u krvi. da li vitamini velikih doza za oduševljenjeprimjenu Međutim, zaista od smrtnost vitamina u liječenju srčanih smanjuju različitih psihičkih daleko od ii kao što ili za obojošje jasnogsigur- oboljenja, šizofrenija je Niacin i mentalnih funkcija u osoba nog (vitamin poboljšanje odgovora.

PP) ljenja, vitamin C su se u tu s upotrebljavali svrhu, oštećenom sposobnošću učenja.

Ipak, ali se komentari uvelike razte niz dobro kontroliranih primjene čitav studija je da likuju. pokazalo velike, megadozeniacina, Kod niacina vitamina vitamina ili vitamina C prekomjemeprimjene B6, drugih istraživači su nisu .imali osobe na sa uočili povećanu učestalost učinka ili mentalnim bolessrčanog poremetnji ritma,sniženje šizofrenijom drugim šećera i tima. povećanje krvnog koncentracije kiseline u krvi. takvih da mokraćne Primjećen s je Primjena megadoza ciljem svrbež ali i se pooštećenje tijela, jetre, poboljšaju poremetnje sposobnosti čira na ili također dala neki goršanje simptoma želucu učenja nije uvjerljv dvanaesniku i razultat. nesvjestice. velikih doza vitamina s Primjena C, šk da se razine kolesterola u ciljem smanje Kontraverze koristima i rizicima o rezultiralo krvi, je proturiječnim izvješ- velikih doza vitamina mogu ovako trajati tajima. u dokazi Raspoloživi govore nedogled. da određen za Kožne bolesti postoji potencijal njihovu bolestima. u nekim primjenu Međutim, Akne i velika su pošast o korisnosti doza zaspatnja mišljenje velikih i doživotna a za neke kao tinejdžera, na nevolja. novano je njihovom djelovanju Jedan vitamina A danas se kao analog a ne potencijalnog lijeka, neophodkao za prmjenjuje djelotvoran lijektešku nog, osnovnogsastojka hrane.

Naša formu akni. cističnih odvesti za ne nas briga zdravljem smije velike doze nisu se Međutim, pokazale u takve ekstreme. Možda bismo morali akni iliu uliječenju olakšavanju poslušati efikasnim za instrukcije majkeprirode: Oni kožnih rezultata drugih oboljenja.koji uzimaju postizanje najboljih konzumirajvitamina A zasve taj analog kožnih mo vitamine u količinama tipove u se kojima bolesti mogu od samim nalaze u hrani. oboljetitrovanja prirodno vitaminom A. doze tiče danas se Zanimljivo, pretjerane Što sportaša, većina izazvale su i a to nutricionista da vitamini i minerali ljuštenje kože, pucanje vjeruje baš kod su različitih kožnih dodatno se simptomi razkoji uzimaju pored bolesti. i dobro uravnotežene novrsne prehrane rezultate na učinak nemaju sportske Mentalnaoboljenja razina

da se

s

među

*

*

'

U

IME

ne

prošlosti davnoj postojalo

tako

| PREZIME

ADRESA

|

Vašliječnik

NAGRADNI PROIZVOĐAČA

KUPON

POŠTA

NAGRADNO

PITANJE:

Koje poduzeće

vrši

"Staro

ODGOVORI:

=a) GUMEX-farm b) WESTFALIA c) Zaokružiti točanodgovor!

VITREX

za

novo"

Virovitica

zamjenu

muznih

uređaja

m

—_

>

s

o

—

>.

_.-

=

me

-

-

o.

u

os

—

--

o

>.

s

>

=

'

|

|

| i

l

GUMEX/

j

x)

gnnmo

e

ooo

ooo

Tel./Fax: 01/228-886, 214-189, 235-269

“

kolegij: Redakcijski

Božičević, Stjepan Brlek; Banožić; dipl. ing.

Stjepan Belan; ing. dr. Ivan Jakopović; ing. dr. dipl.

Deneš; Stjepan Feldhofer; Stjepan dipl. ing. dr. Zvonimir Štata Keglević; Stjepan prof.

Glavni

I

Vera Redaktorica: Čičmak; ing.

Juraj dipl. odgovorni dipl. ing.

Tehnička urednica: Mirna Božičević Volarić; ing. urednik:

Vlasnik

I

izdavač:

Hrvatsko

| uredništvo:

Uprava

Tisak:

80

Mirna

dr. Ivo

dr.

društvo mljekarsko

01/42431/III, tel./fax: 420 kn Cijena: 1,90 Ilica

Zagreb, TISKARA

Orbis

d.d.

i