Mljekarski list 4-1995

GODINA

XXII

TRAVANJ

1995.

_

——

_—-_—

.---—

Novi

kultivari (sorte) stočne

repe

godina u Europi,dogodilesu se značajne promjene u Posljednjih uzgojuivrednovanjustočnerepe.Dok jeprinosstočnerepepo hektaru posljednjih 30 godina porastaogotovo dvostrukoisada iznosioko 100 ova tiha, kultura je posljednjih 5 godina doživjela iboljuprocjenunjene za energetskevrijednosti 13% kroz NEL (net-energysystem) lactation čime se približavakoncentriranojstočnoj hrani.Stočna repa sa probavljivošću organsketvari oko 90% iekvivalentu mliječneproizvodnje od 25000kg je na samom vrhuosnovne hraneza životinje.

30000 danas binirani kultivari sa visokim znači: Stočnarepa sadržajem suhe tvari “ smanjenje sadržajni i 12,5troškova kultivari vrlo visokim s (polušećerni) 15% koncentrata u hranidbi stoke uštedu suhettvari od 15-18%.

Kultivari sadržajem kvalitete se osim po boji poboljšanje mlijeka žuti, (bijeli, togarazlikuju i obliku po narančastii crveni) (cilindrični za većucijenu mlijeka proizvođača oblika = masline, klinasti, izduženo Osnova zdrave i >. ekonomične vretenasti). hranidbe stoke dobra osnovna hrana je stočne na Glavni cilj oplemenjivanja repe proizvedenavlastitom gospodarstvu da se visoka suhe u udio je proizvede štovećojmogućojkoličini. količina Njen tvari i treba 50% suhe hranida prinos hranjiva, činiti obojekombinirano tvari, zbog visokom s udio bi ne probavljivosti. benoDaljnji ciljevi razloga taj trebao bitiniži od 40%. su monooplemenjivanja genetski fizioloških dobar germno sjeme, lišća, Osim mnogo garantiranog visokog prinosa, odnos i na korijena lišća, otpornost i stočnarepaosigurava palatabilnost dobra kvaliteta proraslice, skladištenja, visoku Ovakav probavljivost. uspjeh bolesti i na Proizštetnike. otpornost stočne ostvarenje prije svegaselekcijom vođači danas na sorraspolaganju imaju Nove metode . oplemenjivanjate repe. svaki za prilagođene mehanizacijski su osigurale profitabilniji uzgojstočne Kad se radi o konvencionalnom proces. se vrlo samo na S elekcija obavlja repe. i su ručnom uzgoju vađenju, najbolje dobra kao što su svojstva oblik, boja, masovne ili sorte sorte s (kvantitativne) masa i lista, korijena sadržaj hranjiva, malo, lišća.

Za mehaniziranu potpuno kvaliteta = otpornostna proraslice, su proizvodnju, pristupačne genetski itd. uskladištenja sorte. One su za monogermne pogodne 20 Tijekom prošlih godina, koristeći mehanizirano vađenje z bogjednolikog metode nove redu i u oplemenjivanja, opleme- rasporeda biljaka imaju jako su stvorilikultivare njivači (sorte) različitihlišće, za različite tipova, različite lokacije, i Kultivari stočne masovne načine uzgojaprocese vađenja. repe Postoje 3 "Remtipakultivara stočnih repa:masovni (Ludbreškažuta","Brigada", kultivari s = | niskim a (kvantitativni) linger*) dajuveće prirode korijena, suhe tvari od komsuhe tvari u sadržajem 10sadržemanje količine 12,5%, 50 —

“—

—

—

—

povećane sadržajne potrebe. organizirana korijenu, repe na odnos kod postojipodručju Brojni proizvodnja sjemena obrnut. kojih jeovaj autori da su +d.d.), gospodarski bolji općineLudbreg(*Agroludbreg" ističu tradicionalna i datira još ona sadržajni kultivari, jerdajuvećeprirode gdjeje već danas To iz tridesetih hraniva suvsuhe tvari i veće stočnih godina. je prirode u remena masovne u odnosu na organizirana proizvodnja, Orijentaciju repe. a ovsuhe tvari na sa na sektoru, većom kooperaciji privatnom količinom repe tako ladana sa i odlike sa našeklime, nalažu kojaobiluje jekako stručnog i sušnim ili a gledišta i čini kraćim dužim razdobljima, tehničkood osobito na proizvodnje preko utječe prirod jednucjelinu tehnološkog kojanegativno Promet do dorade masovnih . sitnog pakiranja. gospodarska M eđutim, repa. se ne se stočnerepe očituje sjemenaodvija prekosjemenarskih vrijednost Hrvatske. i tvari suhe u samo kućadiljem sadržajuprirodu odnosno samo u nutricionom korijena, U nas se na mogu tržištu još uvijek laksativnom i u smislu nego njenom iMamuth" stari kultivari"Eckendorf? naći jedjelovanje te niz novih: djelovanju.

Naime, poznato visokim masovnih sa stočnihrepa odnosno Ž UTA: "LUDBREŠKA reselekcionirani sadržajem "plodnogsoka", "Eckendorf". kultivar suhe u (poboljšani) Korijen nižim sadržajem tvari, i oblika, ježuteboje, valjkasta poboljšanju probavljivostijoj gotovo peristaltike, iznad ovo se krme je boljemiskorištenju manjevrijed- 2/3razvija tla, svojstvo važno a u osobito kod krava. Za provođenju mjeranjege, mliječnih nosti, i osobito kod za krave a repe pripreme vađenja goveda, koze, naposemliječne List i za zimski treba masovne čuvanje trapljenje period. (kvantitativne) proizvoditi ima žućkaste kao što su reselekcionirane peteljke.

Daje jenaboran, ("Eckrepe, suhe tvari u endorf*_ i komte sorte većeprirode i odkorijena "Brigadier*), biniranih nosu na "Eckendorf. svojstava ("Polyfoura", _ za Stočnarepa "Arabela").

"Tamara", reselekcionirani kultivar "BRIGADA" i ako biti će svinjekonje vrednija sadrži *Brigadier*. narančaste boje, Korijen je da suhe tvari u više štoznači korijenu, od izduženo više 1/2 valjkastog oblika, te vrstu na za ovu jebogatija šećeru iznad tla. se se nešto Odlikuje razvija treba sadržajne životinja proizvoditi mase. i većim korijena ukupne prinosom repe. (polušećerne) Oba kultivara nova p oboljšane imaju Rad novih se na selekciji repaodvija osobine: ujednačenost, gospodarske i u novih našoj zemlji.

Kreiranje visok i stabilan mase, povećan prirod stočnerepe započelo je genotipova dobro lako suhe se sadržaj tvari, topive 1981. fakultetu na godine Agronomskom skladište. rad na u Višegodišnji oplemenZagrebu. sarelativ*POLYFOURA" rezultirao kreiranr epe stočnarepa stočne jivanju je suhe novih kultivara — i no visokim čvrstog postotkom tvari, jem ('Brigada" zimsko 1994. za su odlična *Ludbreška žuta"), koji priznati lista, svijetlocrvena, a lako se u novim te Čvrsto godine, brojnim materijalimaskladištenje. sjeditlu, vadi. masovnih stočnihrepa, povećane suhe tvari. količine oblika *REMLINGER“ masline, repa masivna zdravim sa narančasta, bujnim Današnjaorganizirana proizvodnja listovima. Pogodnaza strojno vađenje. sadašnje sjemenastočnih repaprati Mr. Milan Pospišil a u potrebe proizvodnje, stanju jepratiti u

odnosu

na

Takva

i

-

-

-

51

Odnos

između

sustava

mlijeka i mesa Govedo

proizvodnje

govedarstvu u

modernim

proizvodnim nemaju prvipogledmnogo zajedsustavima koristi za dva osoni su veoma proizvodnju ničkogipak čvrsto Uz novna to mesa. mesa proizvoda, i Najčešće mlijeka povezani. jeproizvodnja ima također direktno se vezana za značaj stajski gnoj jer proizvodnju mlijeka, koristi za kvalitete obradivih novim poboljšanje započinje jerpočetaklaktacije ratarskih ima te tele koristi se u tovu. površina,stoga tržnu telenjem a vrijednost.

Proizlazi dakle da za broj jedinkiproizzavisi direktno mesa o kontinuirani vodnju (telad) Proizvodnja je mlijeka krava za momentom prvog broju proizvodnju mlijeka. započinje k oji proces krave i se nakon telenja na obnavlja svakog Uvažavajući različite potrebe Zavisno nove količini i mesa kao i razine začetkom laktacije. telenja, mlijeka proizo kod ovih životinje, zdravlju njezinim reproduk- vodnji proizvoda promatrano osobinama te razini cijskim proizvodnje po prosječnoj jeteško životinji d ostići vrlo krava koristiti se u može proizvodnjibrojgrlakojaće optimalno zadovoljiti kroz Ono se i mlijeka dugo razdoblje. jednu druguproizvodnju. i dobi od 16-18 ' ponekad približava Pri tome lakše se ipak uvijek osigura U krava uz tom godina.cijelom razdoblju za dovoljan broj proizvodnju g rla mlijeka na proizvodnju mlijeka daje uvijek teladi za mesa. broj proizvodnju itele. nego se početku laktacije Telenje obično U u stočarski razvijenim zemljama javlja,slučaju normalnog reprodukda raste statusa općenito vrijedi praviloznačajno cijskog krave, jednomgodišnje. razina kravi te da se na proizvodnje po Mlada obse za životinja, tele, koristi m lijeka način željena količina taj stada ako se radi o novu ženskomgrlu ostvaruje Ovo sa manjim brojem g rla. je ili ako za mesa proizvodnju nije potrebno ekonomski od interesa za promatrano obnovu odnosno za osigurati akoje grlo ostvarena Što proizvođače mlijeka. je tele muškogspola. razina kravi proizvodnje viša mlijeka po veća to da biti ona rastom je će vjerojatnost i Proizvodnja započinje mesa Međutim razina se mladogorganizma čemu nakuplja profitabilnija. "željena pri i ostala tkiva. tz. ostvarena sa se mišići proizvodnje biomasa, Kaže manjimbrojem i da teladi te se životinja postiže grlaznači manjibroj koja prirastesvakog koriste za tov. dana Kada sve se postaje teža. procijeni da tov za završen, je životinja, jedinka Iz ovih odnosa prikaza proizlazi se mesa, se, nesklad proizvodnju uništava, između razine kolje proizvodnje te se za treba i mesa. dalju proizvodnju osigurati mlijeka novo grlo.

Ovo od je jedan najznačajnijih razliku od mesa za u Proizvodnja je problema govedarskoj proizvodnji koji diskontinuirani on proces načina. se na mlijeka jer riješiti više nastoji svaki završava jedinke putaEm mesnih sustav u Uvođenje pasmina za proizvodnju. od govedarske proizvodnje jednoje lako dva. ova sustava Pri tome međutim imati na proizvodna rješenja. valja se

u

na

.

52

Korištenjem grla mesnoggoveda završnom težinom ostvari se kada su na velike sa većom raspolaganju ganizira te se ne mogu u ratarskoj višaproizvodnja površine koje po grlu posljedično treba teladi za koristitina intenzivan tome način. proizmanjibroj proizvodnji iste kod voditi da mesa. u takračuna je vodnju količine Valja toga tele sustavu vom proizvod godišnji jedini danas U se proizvodnja Hrvatskoj što da ono bitiizvor mora znači osigura- mlijeka razini od na prosječnoj ostvaruje svih troškovaproizvodnje nja Za tu nisku razinu oko 2400 uz proizkg. dobit. očekivanu uobičajeno relativno veliki je broj vodnje potreban bila dostatna između također bi kako za ona Križanje pasmina grla, Ukoliko bi se našihpotreba. doprinosi dijelomriješavanju namirenje ovog Tako i razina se povećala značajno mliječne križanjem proizvodnje problema. bi se se mesne na značajnije smanjio broj potreban pasminedobije koje grlo će efikasan koristitiza kvalitetnu krava za što način može realizaciju, njezinu direktno teladi Ponekad mesa. se na raspoloživi broj proizvodnju utjecati goveđeg i dobro u intenzivnim susza tov. organiziranim tavima koristi za mesa proizvodnje u proizvodnje g ovedarske Razvojem teladi za tov rani povećanje broja pripust nas da će se računati valja postupno iz tova tek se čemu junica junica pri kolje da već ostvariti ove štoznači tendencije, nakon telenja. danas u planovima razvoja govedarstva odnosa između treba uzeti u obzir razinu Postizanje povoljnijeg proizvodnje i ove mesa uvažavajući proizvodnje dvije proizvodnje organizaciju pri mlijeka žele tome uskladiti se te količine proizvoda koje brojgrla nastojati potreban se ostvaritii za te može proizvesti, planiranjem namjene. razine i razine proizvodnje mlijeka proizPri tome u idućem razdoblju valja mesa vodnje proizvoda, računati po jedinici na znatno veći b roj p roizvodnih Uzme li obzir da se u životinji. je kao i na proširenje sustava pasminskog kod uobičajena težina grlapriklanju i sastava naših genomskog goveda. nekih do 700 a u nas zemalja kg manje od 450 da se u razlici Dr. Ivan Jakopović kg jasnoje toj umu

da

se

sustav

or-

nalaze

velike

rezerve.

Fascioloza (Il) Liječenje i profilaksa točnu Kao kod svakebolesti liječenja takoiovdjeprije trebapostaviti u obzir ne dijagnozu.

Kod perakutnogoblika dijagdolazi nipostavljanje a moguće niti j e liječenje, provoditi jerživotinja ugine naglo, noze, iznenadabez ikakvih znakovabolesti.

Kod

akutnog (posdijagnoza upalnom ili kod akutna a ona uginuća kliničkih tavljatemelju životinje) znakova, lije klanja bi kao i kod oblika . punktiranjem nog perakutnog se mogla potvrditi inalazom mladih nalazom karakse trbušne šupljine metilja dijagnoza postavlja .

oblika

se

pos-

u

eksudatu.

Postmortalno

53

u jetri, terističnih pužića, i promjena, populaciju barskog posrednika nalazom fasciola u Zatim treba u juvenilnih upalnom razvoju velikog metilja. eksudatu i u Ako se na = zagađivanjepašnjaka izreže sprečavati jetri. jetra komade ili zdrobi i ostavi i u jajašcima manje metiljasprečavati invaziju kroz nekoliko nosilaca fiziološkoj otopini sati, metilja. mladi iz aktivno će izaći te metilji tkiva, barskih uništavanje pužića Potpuno dobiti uvid u intense na način može taj nekom na područjuje nemoguće zitet invazije. bez provesti ogromnihmaterijalnih Kronična fascioloza se sredstava sigurno može Upotreba ulaganja. kemijskih za i veoma a života koprološkom dijagnosticirati je skupa, opasna zbog osnovi nalaza karakterisna sredine. Uvelike se pretragom zagađivanja prirodne tičnih izu može barskih jajašaca velikog metilja pužića smanjiti populacija metinama i životinje. drenažom provođenjem melioracije Tada su p ašnjaka. akutne fascioloze do nedavpodvodnih njihova Liječenje mogu područja zadržavanja živjeti bilo No (gdje vremena bezuspješno. je nog na zaostalim irazmnažati ograničena (Fasinexf se) triklabendazola pojavom i sličnim Fanex")dobiveno jekorisno sredstvo lokvama, kanalima, jarcima te ta moguće akutne fasmjestima, je mjesta u u liječenju koje jedjelotvorno moluscidna sredstva cioloze. Isti i u većih stavljati bez jedjelotvoran preparat ekonomskih izdataka i bez odraslih fasciola. opasnosti se po liječenju Ovajlijek okoliš. davati životinjama ne u smije laktaciji se za Veoma dobro sredstvo za kojih mlijeko upotrebljava ljudsku uništavanje a prehranu, odgoda klanja liječenih barskogpužića(limacid) je freskon, iznosi 4 teren s barskim se životinja tjedna. pužićima. kojim prska U nedostatku freskona Za fascioloze na može poslužiti liječenje kronične bakarni sulfat ali ona su su (modragalica),je raspolaganjupreparati koji djelotribe. otrovna za se vorni zrelih fasciola. Kod nas p užića može Barskog protiv je uništavati a živim amonijevim najviše vapnom, upotrebljavan metiljin, prednost nitratom i limacidima. da mu se drugim je liječenih životinja mlijeko može za nosilaca postiže upotrebljavati ljudsku prehranu, Sprečavanje invazije a 14 dana. za odgodaklanja jepoželjna se ograničavanjem pogodnih prostora Nilzan ima Dalje postoji lijek koji širok za život osobito u malog barnjaka, jesen, i a spektar djelovanja, djelujeprotiv jersu ta mjestabogatija travom s i nematoda želučanocrijevnih i plućnih najvećom koncentracijom metacerkarija. kao i trakavica vlasaca, protiv preživača. Temeljitim ili sušenjem s ijena siliranjem Tu i Monil, također antihelmintik uništiti jejoš trave s takvih terena mogućeje širokog područja vitalnost djelovanja.

Potrebno je metacerkarija.

6 Pored na svrhu u mjeseciprije liječenja, sprečavanja uskladištiti sijeno stoci. Životinje treba nastanka niz davanja napajati bolesti, trebapoduzeti da iz raznih a ne mjera. čistom vodom, piju su lokava, potrebna besprijekorna pojila.

Kada nekom se određenom na Sustavnim domapodručju namjerava suzbijati fascioloza, dehelmintizacijama nekom u potrebno jepoduzeti moguće je mnogo preventiv- Ćih preživača nih ciklus a stalno se radnji, njima jecilj prekinuti području, gdje javlja fascioloza, Tim i Tako se znatno iu ovaca. razvoja velikog metilja. mjerama smanjitigoveda ili bar što rafosse u ovcama pokušava uništiti, više smanijiti, Engleskoj davanjem osobito

"

',

54

Tr

—

_

_—

m

i razne

mik-

nametnika, u lipnju, mnogihdrugih rujnu, kolovozu, udio denom .roorganizme. _izlučivača prosincu i od 50smanjio se jajašaca metilja Za velikog mogu — dehelmintizaciju od zavisno samo na kao i u isti 0,3 1,0% 90%, liječenju preparati upotrijebiti stada. Inače se da preporučuje kronične ali nema pojedinih sumnje fascioloze, obaviti bar u tijeku jeza jesensku dehelmintizacije dvije dehelmintizaciju najpouzJesenska to u u proljeće. godinei jeseni nemogućNažalost triklabendazol. daniji nakon se provodi dehelmintizacija nost životinja divljih dehelmintizacije kako bi se uništio što veći broj umanjit uzimljenja, suzbijanja će planskog uspjeh štetno i spriječilo njihovo radi metilja divljim potrebno je fascioloze, toga se na životinje.

Druga provodi životinjama djelovanje pašnjaku. onemogućiti prilaz i to bar dva u proljeća, tjedna Domaćimživotinjama početku svinja) konj, (npr. radi uništavanja na također nosioci izgona pašu, prije su metilja, velikog koje dikako bi se istim izbjegla na metilja, trebalo bi zabraniti zaostalih napasivanje na jajašaca pašnjaku., seminacija s domaćim preživačima. pašnjacima treba se treba invadiranu dehelmintizacija Pošto izvrši Kod zaklanih životinja raskužbu gnoja. jetru za biotermičku provesti a ako se hoćeupotrijebiti uništiti, se Urednim gnojapočinju treba ih dobro pakiranjem prokuhati stočnu h ranu, tertvari kroz organske djelovanjem raspadati neoštećena prolaze (jaja metilja se mofilnih mikroorganizama, pa razvija crijevo pasa). do od 65 75%, koja temperatura Dr. kao i uništava Banožić Stjepan jajašca metilja, jaja velikog a

.stu-

kanida

.-

-

*

Mljekari u Koruškoj Hrvatsko

društvo mljekarsko

stvrtkama

u

"Gumex

farm' i"Alfa

u njekakvoće opreme susret da u nadu izrazio će ovaj je mljekarima pomoćihrvatskim Koruškoj ide suvremena kamo u spoznaji tehnologija. svjetska Alfa Lavalu

i

suradnji 23. i 24.

Laval je organiziralo Agri" u farmerima austrijskim veljače posjet Alfa Lavalfarme čije Koruškoj imaju Predstavnike ovu hrvatskih farNakon opremu. organiziran je posjet toga Feldkirchenu u i u mljekara gradiću mama Moosburgu Feldkirchenu, Siedler Rudolf se nalazi AlfaKlein GI&dnitzu u kojima je inženjer pozdravio tvrtke 'Alfa Laval zasLaval-ova za mužnju Agri" koji ravnatelj ihranidoprema koncern do Milk mastera bu od n ajveći proizsvjetski taj tupa Alpro najnovijeg i staje sustava za profesionalno vođačaopremeza mljekarstvo dobivanje" i u Hrvatskoj. mlijeka. južnoj Austriji, Sloveniji istakao Siedler posebnoje Gospodin Ivica Fodor rada i istraživačkog ispitivaznačenje 55

x

-

>

---

-

«<

Koza

poslije jarenja

u se bolesna Razdoblje kojem spolni organi naje životinja. nakon. vrate u Kod koza poroda 1-3 stanjeprije posteljica obično izlazi naziva se 4-6 a bređosti sata nakon izađe ni puerperij, a ako traje ne poroda, tjedana. nakon 6-8 onda se o zaossati, govori kao bolesnom i tajanju posteljice stanju maternici u poroda Nakon zaostaje tada treba zatražiti stručnu pomoć. nazvan tekući sadržaj lohije.

Ispražnjakoza Neposredno n akon jarenja je maternice 7-14 vanje poslije poroda traje i češće umorna treba duže leži, j u dana. stoga Normalne lohije nemaju neugodan na miru da se odmori.

Ako se pustiti miris i nikada ne znoji one su smrde, i z apravo treba dahće, juistrljati gužvama bez slame, mirisa ili mirišu na možda malo a okolinu ili za se čim pokaže z animanje meso. svježe Naprotiv patološki iscjedak digne, treba da mlaku joj ponuditi pije iz ako do maternice, jedošlo infekcije,vodu s malo ili brašna ž itarica posija. zaostale upalematernice, gnjilenja posU treba da se veoma početku laktacije sjetiti teljice islično, ima neugodani te se mnogičimbenici koji pogoduju prodoran zadah, ponjemuprepoz- postoje nastanku vimena te ih treba uklaupala To biti njati. mogu loši držanja uvjeti velika (hladnoća, vlažnost), propuh, zatim i slaba nejednolična prehrana, pa i neredovita, gruba nehiginepotpuna, funkcionijenskamužnja,neispravno za sisa ranje strojevamužnju, oštećenja ili od zubićima jaradi ozljede šiljastih kroz sl. i predmeta, prolaz oštro grmlje

Dr.

Jare nakon

poroda

Stjepan Banožić

treba osiz bilo ostane bez Novorođeno jare štoprije kojegrazloga jare i mu loboditi mora mu se plodne ovojnice valja očistitigruševine svoje majke, nosnice usta kako se da i pri udisaju omogućiti posišegruševinu p rvom druge ne treba se dana. bizagrcnulo.

Također štoprije koze, koja jarila istog ili jare osuštiti krpom mekanimsijenom, treba Svako jare temeljito pregledati, a onda dati da ga te ako ima koži obliže. manu vidljivu kojaće mu se sam i treba ili treba Pupak obično prekine otežavati onemogućavati život, od ga zaštititi ne dirati iz ga nečistoće, isključiti prstima uzgoja (nepravilne čeljusti, i nekim za Ako nedostatak rane. posuti praškom i nepravilni nepca, papci treba na te neke pupakkrvari gapodvezati dužini noge, vidljive nepravilnosti spol3-4 cm od nih trbuha. organa.

Jare vime ako običnonagonskitraži Međutim jare prvoj procjeni prema ako mu to ne no za da ima majke, treba za polazi rukom, pokazuje uvjeta rasplod, mora mu se i da nađe i pomoćiomogućiti obilježiti upisati. ga sisu i uzme ili prvo mlijeko gruševinu Prvi dan ilina dan treba rođenja jare samo i (kolostrum), kojepripada jaretu i izvagati ono zabilježiti težinu. prije nakonjarenja gamoradobitišto ito Ako Dr. (već prvi sat) uštovećoj količini.

Stjepan Banožić .

.

56

:

=a

Proljetna

šetnja po

mjesecu

travnju

po

slavi sv. narod klimatskog Stošiju, jeposvekojoj Našje prevrtljiv15tog ćena romanična Traven ili ca zvao još:Jurjevščak, tamošnja prekrasna Mali tog iz 13.

Rimu bio traven. U starom mjesec katedrala stoljeća, (langobardska) jedrugi i zvali su u a što znači = najljepša srednjovjekovna godini Aprilis, koja je ga u i otvaranje prirode, njenih cvjetnih lisnih građevinaDalmaciji.

Imao tada 29 ali je dana, gaje pupova. kalendar četvrto svrstao na julijanski“ i dao mu 30 u mjesto godini današnjih Sa dana. prihvaćanjem kršćanstva su anglosaksonski “narodi zvali ga a neki Uskršnji mjesec, drugi Promjenljivi da Nizozemci mjesec.

Zanimljivo je ga kao i mi Travni zovu mjesec(Grasmonat).

Za vrijeme t rećine dvije travnja prve znaku u a u ovna, stoji zadnjoj sunce na trećini bika. u znak Ovegodine 9- travnja padalijep prelazi borbenog i preduskrsni naime, radostan blagdan tog Poznate u su, naročito ili u gradovima, Cvjetna nedjeljaCvjetnica, kojaje iz su kao To mali prvoaprilske šale, koje porijeklom narodu vrlo omiljena. je tada u od otužne se na Francuske, prešle Njemačku, pa korizme, jer taj predah te nas. i Njemci šale stigle ido (u nazivaju ulazak slavnisvečani dan spominje navodno To Isusa Krista u prijevodu) mu “Aprilska slanja." kada Jeruzalem, je dolazi od muke se Isusove koja najčešće mnoštvo klicalo ipolagalo palmi grane Slavi u kada slali su na na travnju, Njega jašući k ojima j eprolazio puteve od svećenika Ane ka Na tom (upućivali) Kaifi, pa događaju magaretu. uspomenu od Pilata do Heroda i To zaista također nose kite u crkvu natrag. vjernici ranog bile kako nam pa ili osobito a nisu šale, nije jasno, je procvalog grmlja drveća, to neki šale. za vrbine mace, ilizelene mogao postati temelj drijenak, lijeske čine da se te šale se tise.

Na hrvatskom nose Danas uglavnom grančice jugu nekome ili se nekogapošalje uopće koji maslinove ga grančice, ružmarini lovor.

To često u uredima zvao. se Palmine listove nije je gdje u lijep vješto isprepletu činovnika da odmah pozove kako to i u telefonom oblik, je običaj drugim ode sa narodima. kite Te se dođešefu, nose taj strahom (zbog pa sredozemnim čudi a se u se nečiste savjesti) šef poštoje pa procesiji, nakonblagoslova došao.

Ili ti tamo donesu kući sliku neku idi odmah u,buffet,. svetu za i zataknu žena I tako s ili u vazi da dođu ili na stojinekimstrancem. prvog čekaju gredu biti i ne moramo travnja oprezni nasjesti svečani stol uskršnjeg zajutkra. duhovitim šalama.

Nezaboravna U će ostati ima nam svetačkih uspomena travnju lijepih spomendana.

To 1990. je prvosv. Izidor (4.travnja) na Cvijetnu nedjelju godine, kada zaštitinih ratara i svih narod se sav poljodjelaca.

Taj je hrvatski biou zanosnom kod svetac zove narodne Žiga. kajkavaca Zatim, očekivanju “uskrsnuća svoje Zadar i zadarska grad cijela nadbiskupija države: -:

|

,

'

on

>

>

s

>>

-

>

Cvijetnica lijepaSlavoniji je fkrali, otpeljali, kite bunare Usred uoči te gdjedjevojke nedjelje luga zelenoga, Med ii đČerme s proljetnim cvijećem: fijolice, ružice, i s I med zlatne macama, jaglacima, drijenkom, devojčice. pa okite otarcima peškiri).

Osobito (ručnici, tako su I i pjevali djevojke jedan po momak bunar kući za u onoj gdjeje košom od momak (pokriven zelenja) ženidbu. si od do hodajući kuće kućeinakupili darova onda veselo su davnina ostao na koje zajedno umivanja Iz jeobičaj vodom u u kojoj Cvjetnicu jutro jecijelu blagovali. bilo To će noć proljetno cvijeće. djevojsu Seljaci možda i nekad, negdje dobro kama lice donijeti lijepo iuopće slavili dan Sv. Marka p obožno danas, Hrvati u Sa zdravlje.

Bunjevački stavljaju Evanđelista kojidolazi 25. travnja. vodu imlado zeleno se izražava žito.

Time da došli su k nama Sicilije i običaji i za mladošću. svećenik želja svježinom, zdravljem sa na u polazi pukom procesiji od U Lici drijenak, važan je cvijeća i kako bi paje usjevi polja blagoslivlja ih, "Zdrav i tamo nastala narodna poslovica žetvu. Ubiralo se dobru donijeli blagosko drinić." i lovljeno poljskocvijeće donijelo kućama da i tamo nosi sreću Sveti Na 23. izdravlje. travnja je opće omiljeli ali Sv. Marko zaštitinikod zlih "ki je vjetrova, Juraj jejunak bil, kojjekačuzdrgezil." osim ima i različite on druge toga djevice Tog svetog viteza, osloboditelja od narod zagovara na dužnosti, košaraše, zidare, je mnogo gadnogazmaja, pa sretno u i Zaštoinjih?

Sv.Marko, načina uklopiostare poganske pa bilježnike. bio rođen u i svečanosti u gradu Jeruzalemu,jepismen proljeća čast probuđenog Petra i kao u očuvadobre i te za Sv. čovjekpostao tajnik prošnje žetveberbe, diktirao tekstove za od zla.

Ove jenjemu nja svakog godineobjavit Rimu,koji tako sv. da sv. se smatra stihove iz Evanđelje, je ćemo Turopolja knjizi pa prema Marko među evenđelistima. Zato Milana Gavazzi-a: prvi pok.prof. dr. ga i ruci.

A se s u knjigomperom prikazuje Isus i Hvaljen Marija! ležimirno lav sa velikom uz njega grivom.

Kruto veseli se, jako On veliki zaštitnik nekad kano drvo zeleni se, moćne, je aristokratske kano drvo su u u zelenje, Venecije, jer republike iz devetom Sve mrtvo u stoljeću njegovo tijelo ptičice veselje. dovezli k Sveti mu Aleksandrije sebi, izgradili Juraj koplje meće, dandanas I šeće. u prekrasnu kojai stoji crkvu, zmajastrašnog I danas liklava Sv. Marka svojoj ljepoti. je zastavi i na razvijene pokrajine bogate Jel' se, v Boga, Veneto. krilatilav sa otna Juro, ufaš šapom Taj I u Sina kamenu nalazi u se na jedinoga? vorenoj knjizi Odličeni v Jurajkrvi, palačama i gradskim mnogim crkvama, Med bil zidinama 400 vojaki jeprvi.

Dalmaciji, koja je po našoj osobito

u

-

<

gospodinje, Gospodaru,

Cele hiže i družine!

vi sad

Podajte darca, tri Pak nam dajte dva, jajca.

AK" nas ne b'te darovali, Mi vama bumo sinka fkrali, nam

Sinka

blagdan kojemslavimopobjedonosni godina: pod vlašćuVenecije stihova stari se su nekih kako jenaši nazivali. Uskrsa, Mletaka, pa prisjećamo Dom"Vuzem*' iz kalenDragutina I tako smo pjesmice šetnjom laganom po došli janića: u travnja do kraja daru togzelenog Sunce na nebu jejasnomu kak ni bilo zdavna, Zlatno, vsa ga pozdravljaju stvorenja i vsa ravna. polja bregi i

ili

bila

je, kaj sad, dobilo novi. blagoslov štel Ja bi pakBoga prositi: V cirkvah bu

"SRCA

TAKAJ

hrana

nam

BLAGOSLOVI!"

Priredio:

Keglević dipl. ingStjepan Uskrsna

jaja i zec

bilo zabra-

je cijele korizme jesti jaja. njeno radi uskrsna su u Upravo jaja toga bila starini privlačna.

U u o Srednjemvijeku, proljeće, kmetovi su Uskrsu, svojim gospodarima dio obveze morali Da podmirivati jajima. bi uskrsna nosili na su jaja, koja prava razlikovali od blagoslov poreznih, bojili ih namačući su u vodu su kuhali u kojoj simbol nade i uskrsnuća. ljuske luka. crvenog Od onda ostao O i zec.

Uskrsu se je običaj bojenja jaja. spominje što ih na Uskrs Šarena jaja ljudi daruju U smislu nepovoljnom simbol je znak su života. jedni drugima Simbol i požude. je plodnosti.

Iz život! se rađa nov jajeta znači Prikazan u orlovskim pandžama Za kršćane znak jaje je vječnog života, pobijeđene strasti.

Nekada

.

.

bijeli stavljanogu iprikazuje kipaDjevice Marije Njezinu nad pobjedu požudom.

Ponekad

se

do

zec

No,bespomoćan ječovod Krisjekakoji svoje spasenje očekuje uskrsnuća. ta i Njegova zec

simbol

Mirna

ing.

Pripremila: Božičević

Luka

Ibrišimović

>

rođen Požegi Godine je Luka vikar u Ibrišimović.

Biojebiskupski Slavoniji. se borio a 1683.

Hrabro protiv Turaka, kada Turci su jeizbio više rat, puta ga zatvarali. osudiše na no Turci smrt, ga su pustiliga uz otkup.

Junaštvo brdu u borbi na Sokolovcu kod nadimak mu Požegepribavilo je "sokol".

Slankamena 1691. godine kod podvizi Hrvata, kojeje Lukapredvodio, ganizira naseljavanje opustošenih krajeda se su pomogli Slavonija Bok Sokol od podiže c rkve. va, ou Turaka.

Turaka i Širio je kršćanstvo u organizirao nakon Upravo Vojnoj krajini slobodu za upravu. s e Uvijek zalagao Bečani. Luka ni tada ne preuzimaju vlast Hrvata iHrvatske. š tititi narod od odustaje hrvatski samovolje bečkih časnika.

Pripremila: Već nakon orpobjedenad Turcima Božičević ing.

Mirna

1620.

u

Slav.

Ugostit ćemo! li previše vam da U ospredblagdanske ž elimo dane, i nisuzadali posla, razmisliti moramo tavite vremena primiti za malo štoučiniti goste uvijek predah da im boravak bude kako bi vedro ugodan. izgledali iodmorno. vjerujte neku bit Učinite je,da sve prije novinu, će Bitno gostiju, dolaska i a vjerojatno zasigurno bude na primijećena, poh. tako da osvrijeme napravljeno valjena. tane da vremena se dovoljno domaćini S Vaši će biti i dobre svaka ododjenu. alitruda, gosti primjereno volje, mnogo ili da u ih dočekate biti uzorna ne, žena, jeveni, zaposlena poze pa nije redu neuredni. domaćica.

Trebate biti urednoi lijepo s frizurom uvijek: obučeni, u cipelama. i li sve sve Organiziratedobro, pripreme vašim Prozračite, a izvršite, gostima bit će ugodno, da u stan Cijeli Pripazite vama na čast. stanu to nije jer p retoplo će uspavati Da bi znali da vam nisu teret na ali ni gosti društvo, hladnoća nije ugodna.

IV ove

|

_'

j

| u

ai

u

i

a

a

j

a

aa at

ia

a o

A

a.

a

a

a

a

a.

i

E

i

. (hodniku). predsoblju prirpemite dosta i ih vješalica oslobodite svojih kišobrana. kaputa, jakni, šešira, čiste nov U kupaonicu stavite sapun, male toaletni i ručnike papir. uredite. maštovito Stollijepo Složite male vazice sa cvijećem izapalite ubruse, po kojusvijeću.

Bez obzira lidruštvo iliveće je manje ljude jednedrugima predstavite. trebaju Domaćicai domaćin se baviti tako da nitko ne se osjeća gostima i sok nudite uz jelo.

Vino usamljen.

Kolače, slastice i kavu tek kada nudite nikada odmah stavitina “Jelonemojte završe obrokom. s stol. Prvo slane uz svi glavnim ponudite aperitiv kekse ili sendviče. dosta i male Pripremite pepeljarašibica. donose sami. i nudi Cigarete gosti Aperitiv domaćin. sprema do Ako dođe disse ne između Čašama nikad nazdravlja oštre gostiju ine skrenuti već se čaše samo i nastojte kuca, dignupogleda kusije, razgovor na temu. se domaćicu. drugu ste biti centru neprekidno u u Nemojte lako domoćini nemojte lijetati kuhinju.

Ako trebate uraditi u sa ipak nešto kuhinji, pozornosti svojimrazgovorom to što sve uključiteprisutne. učinite bržeidiskretno... ali bitiprevruće, Kada n eka odlazak ne se na Jelo smije gosti spremaju je ih zadržavati. Zahvalite im dovoljno toplo. nemojte toplim i dolasku. na riječima smiješkom njihovu Za nudite ne jela vrijeme previše, ako netko a Pripremila: ponudite jednom, odbije bez komentara. prihvatite ing.

MirnaBožčević U

|

|

_-

L

o čistoći: Pravila nastoj, stvar da ti Glavna ječistoća; oruđe je čisto, životinja čista, polje zrak čisto, voćnjaci čisti, sjemečisto, dvorište čist, čisto, staja čista,zgrade čista CISTA! čiste, postelja i SAVJEST Stjepan Keglević, dipl. ing.

-

T

Mali podsjetnik

poljodjelske za mjesecu travnju u

radove

Poljodjelski oranicama, puta. uljanu repicu i i na vrtovima, livadama,voćnjacima bojati repičinog sjajnika vrijeme ga i su za suzbiti. vinogradima poznati ustaljeni U VRTU: kulture Tu se ne žaliti u mnoge glavama mnogih smije leđa, jer dobro Na su veliki i skoro našihseljaka, generacija koji poslovi svakodnevni. kad što treba raditi. smo treba što otvorene veći znaju, Ali, ipak gredice zasijati mi u doduše se kultura kao: i našem specijaliziranom broj povrtnih mrkvu, peršin _listu* odlučili da svaki ciklu nisu već od u *Mljekarskom (ukoliko ožujkazemlji), naše lukove razne mjesecpodsjetimo dragečitateljetada razne salate, špinat, neke da im ne na rana poljodjelske poslove, (crvene ibijele), cvjetaču, korabicu, izmaknu za i Tko bio maran u velikoj gužvi, koja vrijeme zelja kelj. je grašak pa vlada na neka u vegetacije seljačkim gospo- zasijao već ožujku, posije drugi darstvima. ako ima Isto tako vrtu. se u usjev, mjesta Sve članova mora se manji broj sade obitelji raznih Pod presadnice kupusnjača. baviti s više kultura raznim i dalje i nadkrite sad se kulgredice siju l jetne domaćim životinjama, putanije ture: paprika, pa koji krastavci, tikvice, rajčice, lako na sve teže sve na a misliti, jošje i dr. Tko hoće imati celer, dinje profinjene obaviti. vrijeme neka sadi jelovnike sije šparogui jagode.

U POLJU: Sve što se učiniti nije moglo Ono što naši s jevernjaci siju podfolije, u klimatskih ožujkuzbog nepovoljnih rade na otvorenom to južnjaci uključujući ili osobnih prilika zbogsvojih poteškoća, tu i patlidžane, i lubenice. dinje to što U u učinimo prijetravnju.prvoj U hitno završiti sve što VINOGRADU: crvenu polovici mjesecavalja zasijati do sada na nije učinjeno sređivanju čist travnodjetelinu (kao usjev), i i sve za lucnjeva brajdi, pripremiti sadnju što su za djetelinske smjese, lucernu loznih što si treba ostaviti za cjepova vrlo važne Malo mljekare kulture. kasnije dosta vremena Tu svaka se i strpljivosti. kao što se isuncoksu siju uljarice, soja površnost osvećuje. i tko bavi.

Tko se ret, pa konoplja, njome U VOĆNJAKU se na prelazi proljetna se Također mraza ne boji posije igrah. treba s prskanja kojima predusresti treba staviti iako u su krumpir zemlju, ga ih pojavu k rastavosti ipepelnice (ili već davno izDalmatinci posadili, pa jeveć i razne liječiti).

Suzbijati valja gusjenice nikao će možda a morati izzemlje, Ličani Pokositi travu pipe. ispod i voćaka, dok se hladna pričekati zagrije zemljica. stablima i dodati U rasprostrijeti ju pod svakako se drugoj polovici mjeseca dušična kao i nekad od gnojiva. i to sije, Jurjeva, kukurz U se hraniti ŠTALI počinje s toku zatim raniji najprije hibridi, tvrdunci, pa ali suhom. sa zelenom hibridi. k rmom, je miješati da ta se se, kasniji Događa sjetva Ne ovce na mokru Paziti na puštati i na pašu. mjesec" svibanj. krmače protegne "ljubavni se a Sa zaštitu za koje odojcima prase, stručnjacima bilja dogovorit ćete se dali korove nakon osigurati toplinu. suzbijati sjetve, malo nakon Evo, podsjeta, korova a ili čega nicanja prije nakonnicanja možete mirno "lako davati ili reći je savjete, korova. kukuruza,nicanja ali to uradite." sve pa žitarice dođite, Ozime valja prihraniti drugi a dušičnim gnojivima, proljetne puta prvi Dipl. ing.

Stjepan Keglević radovi

Tko ima

na

mora

-

">

se

već

Osteoporoza

-

epidemija tiha

Iskrivljene kičme,slomljeni lomovizapešća čestesu pojaveu kukovi, zna se da 25 postožena iznad60 kasnijoj dobi života.

Tako,na primjer, osk ičmenog uzrokovane godina ima kompresivne frakture stupa teoporozom.

Nakon se su gubi što desetljećima Zašto kostiju tako prijelomi koštana se masa, mogu kostiju prijelomi čestiu starijih ljudi? strada vrlo lako Najčešće jedan dogoditi. tada iliviše se kosti ičeste frakPremda su pomaknu kralježaka koji slabašne Ako zahvaćen znatan ture žena, premanaprijed.je problemi starijih ljudi, posebno dio kosti rezultiraju iskrivljekičmenog započinje s tupa, koji oslabljuje proces leđima ili Bol u ustvari u kralješnice. grbe nja još srednjim ranije, mnogo također života. Kosti stiču na Prijelomi postati problem. može godinama snagu "zarađeni" kod od se osnovu zapešća(često kostiju koja sastoji svoje strukture, frakture. tvrdih vlakana su fleksibilnih Treći pada) drugenajčešće i proteinskih kuka i to su učestalosti su prijelomi fosfata. Čitavog života kristala po kalcijevog kosti stanice komplikacije. ujedno najozbiljnije doživljavaju promjene, jerim i malo Do malo dodaju oduzimaju. dobi od oko 35 kosti se u povećavaju godina, čvrstoći.

Nakon vrlo te masii dobi, posviše koštane mase, tupno, nestaje nego što se stvara. u oba se Taj gubitak javlja međutim kod žena. Bez spola, ipakbrže žena ima lakše kosti nego obzira na dob, 6 5 do muškarac iste težine. U prvih nakon prestanka menstruacije, godina koštanu žena brže gubi supstancu nego obično.

Sve čini žene to posebno sklonima u prijelomima kostijustarijoj dobi. .

oblik koštane mase zove Često gubitka se (poroznost, šupljiosteoporoza Kod se u kostiju).ovogastanja smanjuje kavost kostima količina i bjelančevina kalcija. Štoučiniti se da pomogne Pravi uzrok bolesti nije Ustvari, poznat. sa osobama krhkimkostima? radi o se ne vjerojatno jednomuzroku, uzročnih faktora. o nekoliko Pojavi nego da Važno imati na umu “ne mogu pridoje osteoporoze proceskoji količine i vitamina dovodi do fraktura obično 30 odgovarajuće započinje kalcija nijeti: do 40 desi D u hormonalne se u prehrani, godinaprije prvi promjene nego nedostatna fizička aktivnost i organizmu, Nemogućejepopraviti stanje prijelom. desetsunčevom se moguće smanjeno izlaganje razvijalo prekonoći,koje svjetlu. ljećima.

VII

ML

LL.

i.

Primjenjuje mliječnim Povrće, što proizvodima. abnormalno slabih i zeleno su jačanje kostiju.

Nijedprokulice, kupus, keljdrugo na i zato su od njih nije idealna, posebnoonda povrćebogati izvori kalcija kad kasno: u više mnogo jeliječenje započelo trebajubiti zastupljeni našoj S obzirom da sama prehrani. prehrana Estrogen (ženski spolni hormon) daje kalne žena često “starijih pruža često d ovoljno sa osse ženama starijim faru \ d odaci «cija, kalcija “obliku Ova za korisna teoporozom. jeterapija biti pripravka maceutskog korisni.

S da za sve. mogu nekežene,ali ne obzirom može imati Vitamin D inepoželjne učinke, estrogen u resorpćiji pomaže kalcija nastaviti davati se samo taj hormontreba i u čitavom ornjegovom r aspoređivanju kad da do povećavanja jejasno dovodi ganizmu.

Mlijeko ivitaminski "pojačane" mase. žitne koštane da pahuljice omogućavaju tijelu vlastiti stvara D. Premda Dodaci | D često su svoj vitamin je kalcija vitamina doza vitamina D sastavni Kad se dijelovi liječenja. propis- prekomjerna opasna, dovodi do. osti dodaci no mogu nedostatak primjenjuju, usporiti dugotrajni koštane ali oni ne Jabljenih kostiju. gubitak supstance, dovode obavezno do nove stvaranja redovna mase. _ tjelovježba Konačno, je koštane bitna... Kosti. veoma se ne koje relativno se u Fluor, kad daje velikim automatski slabe. Dnevno upotrebljavaju dovodi do kosdozama "popunjavanja" makar. i može hodanje, kratkotrajno, Ali ta nova kost normalna u tiju. nije svojoj u pomoći sprečavanju stanja. tog Strukturi da li za i, sada, jošnije sigurno ima ona na povećanu otpornost < OsŠto liječnik može učiniti?

S obzirom da fluor imati prijelome. može "tiha"bolest u je većem dijelu teoporoza bolesnike treba ozbiljne nuspojave; toka. Ona ne pokazuje simptome svog brižljivo pratiti. do kad se sve kasnogstadija, većpočnu su se Kalcitonin | bifosfonatikemijski javljati Što frakture. ranije započne se također više koristi imati Rezulspojevi koji primjenjuju. liječenjem,će pacijent tati sa .biofosfonatima od “posebnoohna Liječnik terapije. jeonajkoji pazi rane i rabruju. znakove, procjenjuje problem sa Što učiniti započinje liječenjem prije u sprečavanju mnogo porozdođe katastrofa. nego nostikostiju? sami?

Odrasle koštane mase Što možemo učiniti se Gubitak često osobe uočava na slikama su trebaju održavati odgovarajući rendgenskim koje unos i dozvoliti u ne kalcijaorganizam napravljene zbognekogdrugograzloga. da se on Ako se u fazi Nakon dobi od 35 do biti smanji. toj nalazzanemari, može 40 važna kalne godina, mnogiljudiresorbiraju izgubljena prilika. tako dobro bilimlađi.

Oni su kaokad cij može konzumirati da bi imali istu koncu kazati da se nema trebaj više Na apdnevna količina za “ali korist.

Preporučljiva solutnogizlječenja “osteoporoze, osobu 800 rano odraslu je miligrama, štoje liječenje započeto dovoljno (recimo 50-tim ili 60-tim u može dovoljno zdravoj mladoj osobi.

Međutim, godinama života) dobi u možda će bolesti srednjoj pa nadalje, usporiti napredovanje ispriječiti količina 1500 biti razod miligrama više kasnije prijelome kostiju.“ “na borita.“Kalcij uglavnom stoji i u Vaš raspolaganju mlijeku drugim liječnik se

nekoliko

metoda

kao

za

“

|

.

|

VIII

Hranidba

mliječnih

koza

proizvodnji

reprodukciji u

i

mlijeka

i domaćeživotinje prilagođene prirodnim uvjetima životne ako da vrlo Tu se često se dojam podnose nepovoljne uvjete. griješi, posebice životni su u farmskom u držanju većegbroja nepovoljni uvjeti koza,neprirodnim uvjetima.

Kod suh i čist dobra hranidba od ležaj i najvećeg značenja. togaje i u dobro izmusti. se očituje Prilagođenost prirodi suhu Rano koza na “ privikavanje smjesu sezonskom,jesenjem_mrkanju će da lakše i bez tako da dolazi zimi se pomoći (rujanjarad jarenje će od već stresova Na u produžit (veljačatravanj). odbije mlijeka, tajnačin studeni) dobit i i se se više za (mliječnost) će proljeće laktacija jaradjesposobna pašu tržnu zelene hrane. za i domaću korištenje potrošnju. mlijeka prisutno Koze brzo Sezonski i nakon moraju jarenja pripust jarenje jei veliki i u suvremenom su na ojačati, jer zahtjeviorganizam uzgojuplemenitih koza s tim da križanih pasmina jejarad zbog naglogpovećanjaproizvodnje dobi oko 10 dakle iste u mjeseci, još mlijeka.

Naime,najviše mlijeka daju nakon i 2 do 3 za mjeseca jaregodine sposbna prirust reprodukciju.tijekom prva i dva hranidse s dobrom mora Moguće je postići jarenja njašto pratiti bom. dana nakon dok estrusa godišnje Stogapar provokacijom (gonjejarenja, ali koze od treba su umorne pomoćuhormona, ojarena još nja) jarad poroda davati kozama dobro u ne drugimgodišnjim razdobljima laganu, probavljivu i dobro krmu i se za uzimaju rasplodreprodukciju. hranu, sijeno krepku (konsati nakon Nakon dobivati dana mora 14 Već prvih jarenja centrat). mogu dobiti zelenu hranu i ići na jarad mlijeko (kolostrum, pašu. prvo mogu Jarad treba grušavinu, mljezivo).

Mliječnost prvih je nasljedno (genetski) dana sisati 10-14 ali od hranidba tom u jer jednom određena, je pri po volji, uzeti da iskoriste se sisanju nije sposobna većukoličinu posebne važnosti se na = proizvodnje može puštati mlijeka.

Kasnije genetske— mogućnosti 3 dan. da Treba a zatim 2 na sisanjeputa, računati mliječnost mlijeka. puta Koze se u nas koza “nakon većim uzgajaju dijelom što postupnoopada korisno zbogdobivanja mlijeka.

Stogaje najveće protekne razdoblje proizvodnje uvesti u do 2 3 rano nakon uzgojnapajanje jarića i mlijeka mjeseca jarenja. suhu hranu. nakon na 200-300 u mora privikavanje Već Laktacija pravilu trajati 14 dana treba urediti dana ikroz treba koza dobivati to jarićima vrijeme prostor će se nalaziti suha hrana određenu količinu i kvalitetu krme. Kroz gdje (potpuna krmna hranidbu idobro to koze mogu dati 600-800 litara z a smjesa jaradi) vrijeme tako da se od neke dobre a sijeno, jarad početka privi- mlijeka, pasmine uzgajane kava na suhu hranu.

4-6 i To obzirom u s na Nakon tjedana više. selekciji je treba jarićima vrlo velika ograničiti životinje uzimanje mlijeka veličinu proizvodnja. i na ih se Za na način će taj veće podsticati proizvodnju mlijeka je najbolja krmne zelena itreba iskorištavati uzimanje smjese. paša, krma, je nakon treba Paša u Naravno, svakogsisanja najvećoj mjeri. sadrži dovoljno vime i u koliko u vimenu kao i pregledati bjelančevina je ienergije, potrebne zaostalo treba kozu minerale vitamine i za neposisano mlijeko i najveću proizKoze

su

vrlo dobro

životnim

stiče

57

.

vodnju. trebaju uzdržnu Soli) lizanje (brikete). oko 3 dobre Koze su atoliko Na se živahne životinje. paše, paši kg jepotrebno i hranu. iza svaku litru dobre koze mlijeka.

Zbogtoga Dakle, mnogokrećuprobiru kozama treba dobivati oko 9-12 zelene trave = kretanje ograničiti moraju kg ili također dan. a na _ ogradama pregonima, (paše) troše što Ne zaboraviti da se se mnogo energije smije prvih kretanjem znači da troše i hrane. dana koza na pašu prije istjerivanja mnogo uzdržne S obzirom koze vole malo da uz kozama malo suhe hrane pašu i ponudi hrane treba da mlade i pripazitibrstom svježe (sijena), jerzbog trave, grube i mladih ne na celuloze nema lišća grančica čine štetu koja dovoljno (sirovih mladom i do drvećugrmlju. vlakana)može doći probavnih Sunce i na i do povoljno djeluje biljke poremetnji proljeva. smislu u Ako koze i su stvaranja gravidnosti životinje, tijekom napose vitamina D. Preko vitamina D na metabo. nakon treba im jačeomršavile, jarenja lizam ifosfora da zelene hrane neko štoznači djeluje kalcija još pored vrijeme kosti. Koze i rast na su dodavati krmiva okoštavanje krepka (koncentrate). međutim vrlo izravno na Zelena može trava davati i se osjetljve svježe sunčano a koza. u zračenje, prestaju pasti, pokošena štalskom držanju i se Treba da se trava smanjuje izlučivanje Stoga mlijeka. naglasiti pokošena koze treba zaštititi o d hraniti i ne mora se sunčanog izravnog svježa smije dugo i skloniti u brzo na zračenja prekopodneva držati počinje hrpijer vrenje, hladovinu ili nadstrešnicu.

Tu se itako trava se može pod zagrijava "upaljena" kozama dati obrok voluminozne izazvati i koza. može nadimanjaproljeve krme slamu ili a Uz zelenu krmu koze vole da (kukuruzovinu, sijeno), općenito treba biti i na i malo se raspolaganju dovoljno što dobiju suhe, grubehrane, vode. davati u obliku slame svježe ili kukupitke može ruzovine. Uz koze dobivati pašu moraju i sol klorida Dr. Feldhofer natrijeva (7- g kuhinjske Stjepan 10 Koze

za

hranu

ilisol za

|

Komentar iinformacije "Zakona o izmjenama idopunama Zakona o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi i ribarstvu" U listovima u i naš Zakon donesen prethodnim Mljekarskim ovaj starstava, 1995.

Zakona smo o nešto od datuma. najavljivali izmjene kasnije planiranog i naknadama u Donesen Sabora novčanim 01.

31. na poticajima poje sjednici su u ljoprivredi koji materijalizirani 1995. godine.

1995. za u *Državnomproračunu Radi g." istog r azloga (obimnog p osla), naknada znatno se kojem povećala isti tek 10. 2. 1995. na je stigao tiskanje kao i u ostalim države stočarstvu Narodnim novinama u 9/95., kojim s s granama poljoprivredne proizvodnje danom i na novonavedenim stupa u ribarstvu. snagu. poticajima iznosi za novčani Mnogi pojedine Kako zahvatio je proračun mnogo korisnike ostali razini Zakona iz su na novih u a u ozračju mogućnosti, toga 1994. skladu s sredstvima ćemo godine, prikazati vrijed= povećanim pa nosti naknada od 01. 01.

10. 02. 95. i to za Državnogproračuna 1995., je Sabora i miniod 10.

02.

95 31.

1995.

12. prezauzetošću nadležnih -

.

*

-

-

58

i. Mlijek litru Naknada m.m. za premija1 3,2% 55 37 se sa na povećava lipa mlijeka iliza lipa/litru48,65%.

od

-

01. 01. 95.

lipa

55

sa

za

m.masti.

1 litru

3,2%

rečenog dobio 37 za samo Narodnih novina bili izlaska Nakon nesporazuma lipa/l ot1995. iznenađeni sa smo po Ispravku zahtjeva kašnje- siječanj neugodno dobit će | zaostatak od 18 odmah no novog Zakona, kupljivača njemprimjene razliku iz Miniizlasku istih smo čim otkupljivač naplati lipa upozorili po da da starstvo sve proračuna. državnog učini poljoprivrede, od 01. 01. se za da su neki otkupljivači premije mlijeko isplate Napominjemo od 111995. što u ili iznos od 55 jeiučinjenoperiodu odmah, lipa/litru naplatili 20. vlasiz su iznos od 55 veljače. lipa/l isplatili svojih će se titihsredstava.

Dakle za premija mlijeko isplatit rasplodni za podmladak 2.Premija kvalitetan Naknada vrsta

za

No

ukoliko

način

kao

rasplodni podmladak ostvaruje

na

se

stoke

01.01.95.

-

je

10.02.95.

netko

i

u

10.02.95.

radi

1994.

-

31.12.95.

1.480,00 po grlu 444,00po grlu 444,00po grlu komadu 14,80po komadu 14,80po

1.480,00 po grlu 444,00po grlu 444,00po grlu komadu 14,80po komadu 14,80po

dna grlaugroženi

atskih izvornihpasmina

a) govedo 740,00 Po grlu slavonski b) podolac 00 hrvatski c) 1.850, po grlu posavac(konj) d) lipicanac (konj)

5.500,00 po grlu 1.850,00 po grlu 1.850,00 po grlu 1.480,00 po grlu

a) goveda b) svinje i koze ovce Cc) d) perad selekcionirane e) emijaza

matice

ras

istarsko

(poosjemenjenoj sjemenjivanja

akna

otkinji smanjuje cijenu davanja proizi one su iste kao nema vođaču proizvođač, seljak promjene jemenjivanja.

Dakle, da su koristi ovu naknadu 1994. u iu godini.

Napominjemo indirektno, putem, direktni korisnici ustanova vrše osstanice veterinarske osjemekoje pravilu i po oplođenoj životinje. jemenjivanje koje plotkinjinjivača U ovom

obliku

naknade

za

životinja osjemenjivanje i junice goveda

Naknade

za

u

1995.

navedeni

iznos

os-

iznose

plotkinji a) 8,88 po osjemenjenoj nazimicu i krmaču kn po za b) plotkinji osjemenjenoj 5,55 i kozu kn za ovcu šilježe, c) plotkinji 5,55 po osjemenjenoj omicu i kobilu kn po za osjemenjenoj plotkinji d) 11,10 U zakonu i neki zahvati nisu direktni su su korisnici premirani drugi subjekti koji kojih kako ti korisnici a su mesa proizvođači imlijeka, slijedi: indirektno Centri za umjetno zaproizvodnju sperme(što osjemenjivanje smanjuje za

kn

59

troškove seljaka) realiziraju proizvedenu od elitnih bikova kn po dozi 9,25 dvostruko testiranih kn po dozi 6,29 testiranih kn dozi jednostruko 4,44 po netestiranih kn dozi 2,96 po za minimum doze ti iznosi se su pa troši osjemenjivanje jedneplotkinje koje 2,4 kroz od kn seljak manjeplaća osjemenjivanje 5,92 19,50 po osjemenjenoj plotkinji.

Iestne stanice zatestiranje vlastitog rasta itova realiziraju. bika za kn za ispitivanje umjetnoosjemenjivanje 3.700,00 po grlu bika odlazi u za kn koji prirodni pripust 1.850,00 po grlu tovnih za kn 1.85 po kg ispitivanje sposobnosti žive testiranih (kilogram vage životinja) dozu:

za

-

-

-

-

-

-

-

-

Proizvodnja pastuha(trogodišnjih) potrebe pastuharni 3.700,00 po grlu za potrebe zemaljskog uzgoja1.850,00 Iz zakona se: istog količina temeljem otkupljenih mlijeka financiraju ustanove kn I 1000 na selekcijske 9,60 mlijeka ustanove zdravstvene kn 1000 | na zaštite mlijeka 1,90 mlijeka ustanove R. Hrvatske za kn I 1000 u na stočarstvu reprodukciju mlijeka 3,80 Ovim uvidom Vas sveobuhvatno u Zakon informirati smo o pokušali prvenstveno zakona realizirate sredstva direktno kao za: dijelu proizvođač premakojem (otkup) mlijeko rasplodni materijal osjemenjivanje izvorne ugrožene domaćihživotinja, pasmine kn

za

-

-

-

-

-

-

-

i indirektno

kroz:

proizvodnju stočarstvu, testiranja proizvodnje rasplodnjaka (goveda zdravstvene i zahvata u konja) domaćih selekcije životinja, zaštite reprodukdomaćihživotinja. ciji Deneš, Stjepan dipl. ing.

-

sperme, i rad službi

Obiteljsko gospodarstvo na Basrekzapaženije Gostović izložbi stočarskoj "Vrbovec 1994."

i

u

Gospodarstvo članova Ivan, i Marin i Josip suprugaNada,sinovi snaha Silvija.

O sebi rekli isvojemgospodarstvu "Sa su nam: proizvodnjom mlijeka (intenbaviti 1973. smo se zivnije) počeli dana Bersmo Ovih posjetili(Ljiljana kada obpočela je godine, i izgradnja tek, dipl. ing.rukovoditeljica selekcijske nabava jekata, n jihovo opremanje, Vrbovec službe Stjepan Brlek, dipl. ing.) rasplodnih i dr. grla Basrek. cijenjenu obitelj Posjetje Sada 30 posjedujemo k.j. vlastitog na u dogovoren izložbi Vrbovcu.

15 a u zemljišta, još zakupu obrađujemo ekonomsko smo Razgledali dvorište ki. i opremu U strukturi objekte, stoku, mehanizaciju, sjetve najzastupljeniji je te zamolili da za i4 15 kusa dr., čitatelje Mljekarskog kukuruz za silažu ki. kij. lista što sa kuruza također ishranu za zrno za opišu svoje gospodarstvo,je i prihvaćeno. zadovoljstvom . goveda, dijelom svinja peradi. čini 5

.

-

-

-

60

-

prodali rasplodnih Pšenica koju sajmovima jezastupljena k.j.

1995. 3 od mlinova za zama ove u nekom rasplodne junice. junica deponiramo U Testnu stanicu dio isporučili Varaždin (bjelančevinasti obroka). jenuposija bičića.* smo sirak 2 sa jednog štoje Stočni zastupljen k.j. je smo zeleni izvanredna Upitali ugodne sugovornike konvejer. kultura, pravi i da li su za ovakvu 4 travno a proizvodnju obitelji smjesa djetelinskih kij. koristilikredit i uvali kultivirane livade. ostalo su kapacitete pod kojim prirodne, 32 sa: jetima?

Posjedujemo stajske objekte dobili od *U 1973. vremenu zatim 10 za vezova, godine stajališta objekte više kredita smo do slobodnom u pod različitim uvjetima, držanjujunice grla ali i 10 teladi do odbića. prihvatljivim, posebnoonaj uglavnom prirpusta iz tzv.

1980.

Podni silos 1.500 m? plana". godine "zelenog kapaciteta O iznosima kredita i Za za ukupnimulagatekućeizgnojavanje (osim točnih Kredite nemamo slobodno su izgrađene, podataka. držanje) dvije njima koristili za od i 90 smo m". jame 190 staje, izgradnju objekata septičke Instalirana u — — septičkih jama, mužnja, silosa, objektu strojna opremu, je nabavu kao sa rasplodnih grla iposebnoopločena prostorija mehanizaciju, iz kao i rashladnim junicavlastitog odgovarajućim uzgoj rasplodnih uređajem. i i ostalim remont Nad za objektima uzgoja stajom popunupostojećih “su = smještene dovoljnekoličine kapaciteta."

Dali ste Vlade sa odlukom upoznati sijena. kvalitetnog baliranog Hrvatske Od o opreme premiranju mlijeka mehanizacije Republike pos65 i35 i 4 traktora: od grla? rasplodnih jedujemo 95,75, odlukom. tom s od smo 2 2 sa *Upoznati KS, čega duplomvučom, Smatramo da Vlade. to i je pravi tanjurače, pluga, jedno dvobrazni; potez "Dukata" s za 4-rednu Premiju mlijeko preko drljače, sjetvospremač, frezu, redovno a kukuruz i 18 za mlijeka primamo, isplatom sijačicu pneumatsku od po 400 do sada i smo rednu za pšenicu. premiju primili DEM 7 Prskalicu za u protuvrijednosti oteljenih samoutovarnu junica".

Univerzalnu, prikolicu rasplodnih Da li ste nacrtom i s za za prešu baliranje upoznati sijenosilažu, i i Strateškog razvoja poljoprivrede sijenaslame, pa kao i 3 na za stočarskog štoga je javnu prkolice širunamjenu, dijela, Ministarstvo silokombajn uputilo poljoprivraspravu karede Hrvatske? za cisternu prijevoz gnojovke Republike da takav nacrt ali litara i smo "Čuli postoji, paciteta drugapotrebna 3.200 više što se u neznešto oruđa. njemupredlaže 20 krava: 9 osim za namo, Držimo holštajn pasmine, prijedloga formiranje od Fonda. Sredstva bi se namirivala iz 5 11 simentalske su pasmine kojih prisbikovske kod stoke i te 17 uvoza (prelevmana) majke, junica. tojbi rasplodnih i u 305 Prosječna Proračuna proizvodnja stočarskih mlijeka proizvoda Repuiznosi 4.800 dana blike Hrvatske. Iz fonda bi se kreditirala laktacije kgmlijeka po stočarska To vrlo smatramo kravi. proizvodnja.

U 1994.

110.400 kredita smo bez za razgodini proizveli korisnim, jer povoljnih 94.500 osloboditi a "Dukatu* se isporučili kg mlijeka, nećemo vojstočarstva utrošili za ostalo ishranu smo stoke i uvoza litara, mlijeka, prerađevina." i humanitarnu Dali ste sa domaćupotrošnju teladi, zadovoljni cijenom mlijeka i pomoć. uključujući premiju?

1994. s na smo najavom Tijekom godine rasplodnim "Upoznati najnovijom 9

sa

smo

7

.

-

-

-

-

-

—

—

-

—

—

-

—

-

-

—

—

-

—

—

-

:

-

-

61

jošuvijek omogućiti cijene, nije dobivanje velike teškoće. stimulativna momentu na u ovom u odnosu na naše dovoljno cijena Krediti bi trebali biti za u namjenski cijene mlijeka i mliječnih proizvoda i odnosu te a u maloprodaji, cijena adaptacijuopremanjepostojećih objekata. reprodukcijskog materijala (mineralna nepopunjenih Zatim za nabave i popunzaštitna a da kreditiranje sjeme), gnojiva, sredstva, kvalitetnim takvih sa i u odnosu mehane na jenje objekata kažemo cijenu iz i uvoza i rezervnih Ne znamo grlima domaćeg uzgoja, nizacije dijelova. i osza kako donacija, posebno prognanike ćemo obnavljati mehanizaciju, koja sada amortizirana." tale; prilično je Da li ste sa kreditiranje uzgojarasplodnih junica zadovoljnistručnom od krava tretmanom veterite (teladi) pod službom,agronomskom 50 sa i narskom selekcije posto vrijednosti selekcijskom? bređih rok od na smo junica (1.500 DEM) *Uglavnom zadovoljni, posebno minimalnu 2 uz nakon telefonsku godine kamatu; u uključenja mrežu. i opreProblema imamo ali ih nekako kupnjuzemljišta, izgradnju ipak novih manje objekata, kupnju rasplodrješavamo. zajedno nih i smo sa potrebne mehanizacije Zadovoljni selekcijskom na goveda i rok kontinuirano pristupačnu dulji otplate službom, čije je prisustvo bilo u kamatu; značajno proteklom razdoblju pa uskladiti i osi danas." subvencije, kreditiranje talo kako rade to za poljoprivredu, Štobiste na kraju razgovora našeg mnoge da bi se zapadnozemlje." predložili bržerazvijala obiteljska europske gospodarstva? to vodio: na "Većsmo djelomično odgovorili Razgovor Smatramo da bi trebalo __ pitanje.

Stjepan Brlek, dipl. ing. ali smatramo

da to

kredita

bez

obzira

—

-

-

—

—

-

-

Biblioteka Hrvatsko obiteljsko gospodarstvo Ivan Katalinić GOVEDARSTVO Rasplodna goveda iuzgojnorad u hrvatskome govedarstvu selekcijski mesne, Pasmine goveda(mliječne, kombinirane) Razmnožavanje (odprvog pripusta dooplodnje te u itelenja) križanje govedarskoj proizvodnji Uzgoj ihranidba krava, teladi, junica i rasplodnih bikova Mužnjaibolesti vimena u tovu Hranidbene poremetnje goveda tovu u za mliječne za Staje krave istaje goveda i naći ćete na više od 200 stranica ovog toga mnogo još i način uz na priručnika koji jednostavan razumljiv i slikovne brojne fotografije boji crteže, priloge objekata i za uzgoj teladi, složenu opisuje problematiku uzgoja goveda, proizvodnje mlijeka u maloprodaji: Cijena priručnika 140,00 Kn Narudžbe kodnakladnika: NAKLADNI ZAVOD GLOBUS, Zagreb, Vlaška 109 88 46 tel.

01/44 22, fax:01/4511 Ime iprezime Plaćanje pripreuzimanju poštaru Adresa knjiga.

Poštarinu snosi Globus.

-

u

mesa.

UPUTE

ZA

NAGRADNU

MLJEKARSKOG

IGRU LISTA

IGRIsudjelujučitatelji, primaoci Mljekarskog listom" kola. s a u započinje "Mljekarskim broj je četiri 4, podijeljena

U NAGRADNOJ

IGRA

Prvo

svi

kolo:

lista.

odnosno

i

mjesec travanj svibanj. kolo: i lipanj Drugo srpanj. kolo: i rujan.

Treće kolovoz kolo: studeni. Četvrto i listopad

—

—

—

—

“Dakle

svako

Sudionici

kolo

obuhvaća

dva

broja Mljekarskog

lista.

igri trebaju odgovore svakogbroja društvo NAGRADNU llica naznakom sa mljekarsko Zagreb, 31/Ill (ZA IGRU) do 5. u lista"do 4 5. za štoznači broj "Mljekarskog najkasnije slijedećem mjesecu, do 5. itd. za svibnja,svibanjski broj lipnja iz

u

dostaviti

na

adresu:

Hrvatsko

-

Nagradni kupon jednopitanje, moguća odgovora. jejedan Sudionik zaokružiti točan treba izrezati i u odgovortočan. igri odgovor, kupon dostaviti lista na adresu. u Uredništvu naznačenu Mljekarskog Kuponešaljite ga koverti ili do na u zatvorenoj Samo kuponiprimljeni5nalijepljen dopisnici. ulaze u za mjesecu, protekli mjesec, igru. og ima

a

tri

Samo

će komisija članaizvući svakog broj što znači za svako kolo 10. lista se 5 će Mljekarskog nagradit sudionika, Nagrađeni 10 12 lista.

Svi u i biti će objavljeni brojevima: broju Mljekarskog prispjeli kuponi 6,8, bit će NAGRADI. NAGRADE za u SUPER pohranjeniizvlačenje Izvlačenje SUPER bit će u mjesecu prosincu.

Posebna

od

3

Nagradnuigru sponzorira

društvo, mljekarsko

Hrvatsko

.

i inozemne

te renomirane

firme.

Eventualne

možete

dopunske upute igri o

društva broj

kola. Za

dobitnike

dobiti na

tel.

01-424-420.

vam Želimo

puno

svaki

domaće

Hrvatskog mljekarskog

sreće!

UREDNIŠTVO

IME

| PREZIME

NAGRADNI PROIZVOĐAČA

ADRESA POŠTA PITANJE: NAGRADNO

KUPON

|

.Gdjeje

1905.

MARVOGOJSKA

simentalske

ODGOVORI:

a) Sv. Ivan Žabno b) Rača Nova c) Zaokružiti točanodgovor!

Velika

Gorica

godine

osnovana

UDRUGA

pasmine?

za

prva uzgojgoveda

GUMEX

(4)

PODUZEĆE ZA

PROIZVODNJU

FARM?

OPREME

ZAGREB,

STOČARSTVO HARAMBAŠIĆEVA 15 ZA

Tel./Fax: 01/228-886, 214-189,

ek

AltaLaval Agri “

o.

MUZNI

Alfa

“-

235-269

ŠTALSKU UZ.KOMPLETNU OPREMU I MLJEKARSKI PRIBOR

UREĐAJI Laval po cijeni pokretni (komplet)

9.855

kuna

kuna

(komplet) cijeni ISKORISTITE ZA NOVO MOGUĆNOST KUPNJE STARO servis i rezervni ovlašteni Osigurani dijelovi. originalni Vaš Na rad upitispitujemo svakogamuznog uređaja.

.Alfa

Laval

stabilni

9.125

po

Biblioteka Hrvatsko obiteljsko gospodarstvo ĐuroRoseg PRERADA MESA I MLIJEKA za malagospodarstva prerada mlijekaminimljekare fermentirani mliječni acidofilno (kiselo jogurt proizvodi mlijeko, kefir, mlijeko, fermentirano mlijeko) gorgonzola skorup vrhnjemaslac sir(feta, ementaler, trapist parmezan) x str. cm 190, format15,8 23 Kn u u fotografije boji, cijenaprodaji: 140,00 GLOBUS Narudžbe: NAKLADNI ZAVOD Zagreb, Vlaška 109 46 tel.

01/448822, fax:01/4511 Imeiprezime Plaćanje pripreuzimanju poštaru Adresa knjiga. snosi Poštarinu Globus. <

-

*

*

*

*

*

*

*

*

Tr.

kolegij: Redakcijski dr.

Ivo Mirna dr.Stjepan Banožić; Božičević, ing.

Stjepan Belan; ing. dipl.

Brlek; dr. dr.

Ivan Deneš; Stjepan dipl. ing.

Stjepan ing.

Feldhofer; Jakopović; dipl. dr. Zvonimir Štafa Keglević; Stjepan prof.

Glavni | Vera urednik: Redaktorica: Čičmak; odgovorni dipl. ing.

Juraj dipl. ing.

Tehnička urednica: Mirna Volarić; Božičević ing.

Vlasnik I Hrvatsko izdavač: društvo mljekarsko I Ilica tel./fax: Uprava uredništvo: Zagreb, 31/llI, 01/424kn 420 Cijena: 1,90 Tisak: TISKARA

Orbis d.d.