Mljekarski list 2-1995

GODINA

XXXI!

jer ishranu, za da izazivaju smrt životinja)

Vrlo škodljive vrste (neuporabive toliko otrovne su

detaljno pisanoMljekarskom listu sijena broj 11/94.Ocjenakvalitete O tome

u

-

-

str. 165.

L)je (Conium vrsta. Ima velike dvogodišnja rasperjane listovi listove u rozeti. Štosu bliže cvatu i su na stabljici manjisjedeći. do 250 cm. naraste Stabljika ješuplja, Odozdo ima crvenosmeđe Cijela pjege. presvučena je tamnoplavim stabljika zaudara U zelenom mraškom. stanju po miševima. a u suhom mokraći, stanju po staništima Dolazi uz na puteve, rubove Vrlo uz i dvorišta.jerijetko kanale, vrsta. tipična travnjačka travnjaka.

Nije U među vrste.

Spada najotrovnije Otrovi iz kukute otrovna. sijenu jemanje i srca. živce dišnih paraliziraju organa 1. Kukuta

maculatum

tako

da

već

Trovanje nastupa brzo, Koristi nakon 1 3 sata životinja ugine. se u medicini. da se ne se ranom košnjom, Suzbija i herbicidima. osjemeni, vrlo

-

Močvarna

(Eguisetum preslica vrsta. Širi se podL)jetrajna palustre i truskama. zemnim vriježama Stabljika 2.

naraste

do

50

cm

visoko.

močvarpreslica stanišzamočvarnim i poplavnim nim, vrlo tima u količini. često velikoj Zbog i otrovnosti velike čestogproširenja od vrsta smatra se jednom najotrovnijih više otrovna Sadrži našimtravnjacima. nih supstanci.

Močvarna

18

dolazi

na

močvarnompreslicom imaju smanjenu mršave, muznost, kod a imajuporemećenživčani sustav, jačegtrovanja ugibaju.

Goveda

otrovna

Konji močvarnompreslicom u zatim početkupostaju preosjetljivi, u imajusmetnje kretanju, teturaju, dok ne se, zanašaju konačno nastupe i koma nakon grčevi kojeugibaju. otrovani

Trovanja preslicom najčešća izlaskom na Životinje kojeprežive, pašu u ozdrave. proljeće, su

zimi.

Suzbija odvodnjom, čestom njom,valjanjem, blanjanjem (drobljeherbicidima i njem) preoravanjem. koš-

se

3. Otrovna

trubeljika (Cicuta L) za je jetrajnavrsta.

Karakteristična zajednicu Dolazi na šaševa. visokih močvarnim i uz zamočvarenim pašnjacima vodotoke.

U nas i u Posavini jeraširena virosa

Podravini.

Sadrži

otrovna

nekoliko

spojeva, i čitava je naročito biljka, sjeme otrovnih

podzemni dijelovi.

Trovanje nastupa brzo i nekoliko sati. Otrovana traje ako 12 ne za životinja, ugine sati, vjerojatvrlo

no

ozdravi.

a

Suzbija odvodnjom,čestom da se ne košnjom, osjemeni, preoravai herbicidima. njem se

Vučjestope(Aristohochia titis vrsta.

L)jetrajna Stabljika jegola, raste 20 50 žutozelene boje, uspravno nekada i Cvat cm, više. ježutomirisa.

Dolazi boje, neprijatnogsumporaste oranicama na rubovima i svježim, šuma, livadama plodnim, aluvijalnim bogatim vapnom.

4.

clema-

-

je otrovna, naročito sjeme. na Djeluje bubrege.

Trovanje vučjom često stopomzavršava smrću(goveda, i stoke konji svinje).

Mlijeko hranjene krmom bilo u kojoj vučje je stopeoboji se crveno, te ima okus. Stoka neprijatan jeizbjegava.

Vrlo

a

Suzbija čestomkošnjom, preorai herbicidima. vanjem se

Prof. dr. Zvonimir

Štafa 19

kvalitete silaže na temelju

Ocjenjivanje

iznosimo podatke šećera, u šećera pojedinim sadržaju topivih

šećeri Topivi(fermentabilni)

tablici 1

u

siliranje Materijaluspješno treba

za

tvari

kemijskih

pojedinih

sadržaja

o

sadržaj različiti stadij nismoispitivali i šećera na u odnosu Tablica 1. stadij biljke dijelove (fermentabilnih) Sadržaj topivih

suhu

zrelosti.

Kako

tvar.

razvića

- Stadij Dijelovi razvića = bike — —

Kemijski (% sastav

g.bjeioOS.mast

S.vlakna.

od

suhe

Pepeo

tvari) NET

Pork

ećeri

Stabljika Mliječna 4,0

1,6

30,2

4,7

59,5

15,0

Voštana

4,0

1,3

31,9

5,0

58,4

13,8

Fiziološka 3,9

1,2

32,7

5,2

57,0

4,0

Mliječna 16,4

2,5

25,5

12,0

43,6

5,0

Voštana 12,5

1,9

27,3

12,0

46,3

3,2

Fiziološka 8,5

1,2

29,2

12,8

48,3

2,8

27

20,2

3,0

64,3

11,0

zrioba

zrioba

zrelost

List

zrioba

zrioba

zrelost

(okla-.

Mliječna Klip sak

10,0

zrioba

+

j

9,0

3,2

12,0

15

74,3

4,7

Fiziološka 8,8

3,5

11,3

1,2

75,2

2,5

Cijela Mliječna 9,0 zrioba biljka Voštana 8,4

9,2

25,0

54.

58,4

11,3

25

19,1

4,0

66,0

6,6

komušina)

Voštana

zrioba zrelost

zrioba

2,7 Fiziološka 67,2 18,4 3,9 7,8 zrelost tvari suhe mlade trave s 17-22% zovi (ADAS, 1978) engleskim preporukama 2,8 ;

Prema

minimum

3%

fermentabilnih

šećera.

Sadržajbjelančevina Povećanisadržajbjelančevina u otežavauspjeh bijkama principu važan Za vrlo siliranjaje siliranja. uspjeh u

20

i u šećera proteina do se od Ovajomjerkreće 0,9 biljkama.

U korist u šećera. slučaju topivih 2,5 fermenu omjera procesu nepovoljnijeg odnos

između

i tada sadrže 7% surovih tacije dominacije maslačnog jer preko što se dok vrenja, očituje octenog porastom bjelančevina, pri krajucvatnje te 5% pH vrijednosti sadržajem amonijaka. sadrže ispod surovih bjelančevina. kukurzne enerSilaža cijele biljke je kod svih vrsta Sadržaj bjelančevina voluminozmo krmivo siromašno getsko kukuruznih silaža ovisi između i ostalog i na bjelančevinama (oko2%) pa jeovo od izbora hibrida. krmivo . za tov povoljnije preživača. na Sjenaža jebogatija bjelančevinama Prema naših podacima kemijskih i kao voluminozno (oko5%) poželjnija je analiza da su možemo konstatirati krmivo za proizvodnju mlijeka. u standarkukuruzne silažegranicama dok u su Sadržajbjelančevinasjenažama da, sjenaženiževrijednosti. ovisi o vremenu Jedan od trava ili ovih košnje legumirazloga nižih vrijednosti Trave bi se trebalo kositi u noza. može se pretpostaviti stadiju jekasnija košnja. tada 5% surovih vlatanja jer sadrže preko dok U tablici 2. su bjelančevina,je prikraju cvatnje prikazane poželjne 4%. i surovih i ispod Lucernu djetelinskovrijednosti probavljivih bjelantrebalo bi kositi u nekih vrsta smjese stadiju pupanja čevina travne silaža. dolazi

do

,

Tablica Vrsta

2.

Poželjne vrijednosti

surovih

silaža

Kukuruzna

silaža

Surove

cijele biljke

i

tvari

bjelančevine (g) Probavljive bjelančevine (g) 80

Sjenaža Sjenaža talijanskog ljulja lucerne Sjenaža DTS

probavljivih bjelančevina g/kg

suhe

u

100

-

45

*150 130

-

50

85 75

200

120

—-___________________..._________—_-.—

Sadržajsurove

vlaknine

smanjuje njezina probavljivost.

U tablici

*

surove u biljci sadržaja raspon vrsti i starosti biljke.

Povećani sadržaj vlaknine u ST i g/kg poželjne vrijednosti vlaknine raste sa surove starošću biljke, kao i suhe međutim se ST dobre za sadržaj tvari, sadržaja silaže isjenaže.

Sadržaj

surove

vlaknine

surove TablicaSadržaj

3.

silaža

Raspon sadržaja vlaknine u suhe tvari g/kg

Poželjne vrijednosti sadržaja suhe tvari ST g/kg

surove

cijele biljke

Sjenaža Sjenaža talijanskog ljulja lucerne Sjenaža DTS

smo

vlaknine

silaže Vrsta Kukuruzna

3. naveli

ovisi o

Sadržajsurovogpepela

190 220 230

230

-

-

-

-

250

<

260

340

<

260

310

<

240

340

<

270

Ako su ju, drugim što u vrijednosti većenego su prikazane tablici4. tada se na evenSurovipepeo predstavlja može sumnjati mineralni sastav tualna ovisi sa o silaže.

Sadržaj onečišćenjazemljomprilikom minerala vrsti biljke, botaničkom gnojen- Siliranja. sastavu, starosti

i

faktorima.

21

u pepela Sadržaj surovog

Tablica 4.

silaži.

sadržaj Prosječan silaže Vrsta g/kg pepela silaža Kukuruzna 100 cijele biljke DTS 60 Sjenaža nat ia ..—.—_-—p

surovog suhe tvari

dd.

U tablici 5.

Tablica

5.

kalcija Sadržaj

I

Ca

silaža

i fosfora

u

140

u

silažama.

silaži. suhe

g/kg

P

tvari

g/kg

suhe

tvari

2-4

6-11

biljke cijele

-

100: emaasi

količine kalcija prikazanenamanjenajveće i fosfora

surovog suhe tvari

130

i

su

Vrsta silaže

Kukuruzna

vrijednosoti g/kg pepela

Kritične

225 ilikao neto u analize se Iz (najčešćenašojpraksi) može kemijske đulima u mega i postotak energiju (MJ). izraženu sadržaj energije preračunati i vlakana surovih bjelančevina, masti, ekstraktnih tvari (NET) nedušičnih drugih Ivica Dr. hranidbenih obliku i Katalinić u jedinica prikazati DTS

Sjenaža

Ocjenjivanje

3-4

silaže na temelju

(organoleptičkog

nalaza)

izgleda

i kiselosti

j e subjektivna Organoleptička metoda silaže Uzimanjeuzoraka od i traži uvježocjenjivača izvjesnu uzorak uzima u Osoba i stručnost. banost velikoj koja rezultate analize. Uzorci na utječe mjeri dobro a Miris s većeg se silaže jeprijatspremljene broja mjesta,najuzimaju Ako kroz sondom uzeti kiselkast i ih no blagoaromatičan. je posebnom bolje je uvsredine i dna. u neogovarajućim s obavljeno siliranje presjek, tj. vrha, cijeli miris i imati silaža u Uzorak se vrećicu. jetima, će neugodan stavljapolivinilnu radom dobro što uzrokovan okus se maslačnego zaveže bakterija vrećica Prije u zrak i istisne suvišni iz se s rukom aromatičnost, Povećanu nje vrenja. nog dobit će se s i odnosu zatim na Uzorak normalnu, označi(vrstadatum). u treba dostaviti u najkraćem vremenu prisiliranju povišenom temperaturom te karakterističnu 30%C) promjenu laboratorij. (iznad mase. bojesilažne Organolepitčka ocjenakvalitete kukuruzne biljke je silaže cijele Boja silaže(DLG) od prekrupljenog žutozelena, siliranog a zrna Silaža kvaliteta silaže se vršiti žutožuta, klipa može Ocjenu zelene maslinasto i trava lucerne i osnovu boje, na je crvenkasta. organoleptički osjetilima zeleno lišća i a repe dao analiza. Koch šećerne glava (1969.) je kemijskih ovih silira Ako se smeđe sistema smjesa boje. ocjene prikaznjemačkog navedobiva se kvalitete silaže na kombinacija organolep- biljaka, temelju U dobro strukture i boje). denih boja. osobina silaži spremljenoj (mirisa, tičkih ostala _siliranih biljaka struktura je (Tablica 1) -

22

Tablica

1.

Ocjena kvalitetne po ključu silaže

DLG

1. Miris

na alkoholno-voćno a) kiseline, vrenje Maslačna kiselina samo b) prisutna u tragovima miris maslačne miris provenute ili silaže €)Umjereni kiseline, jači pljesnive Jači miris maslačne kiseline ili d) amonijaka Miris truleži ilimiris na e) koji podsjećapljesan Bez

maslačne

miris

14

OnNa0

2. Struktura

a) stabljike Struktura lišća nešto b) izmijenjena sljepljivanjem Struktura lišća i ili malo i onečišćena C) stabljike jako s lijepljena popljesnjivila Lišće i stablo dosta d) pljesnjivi izaprljani Struktura

lišća i

dobro

održana

O=n+silaža

Boja zelene mase dobro malo kod silaže a)Boja održana, tamnija provenule nešto ili b)Boja izmijenjena (žutasmeđa) vrlo C)Boja izmijenjena (vrlo tamna) 3.

—__EP—————————__——___________________________—_—

Kvaliteta 1. Vrlo dobra

18

2. Dobra

14

Zadovoljavajuća 4.

Osrednja

10

3.

5

5. Loša

O

-

-

19 bodova 17 bodova

-

13 bodova

-

-

9 bodova 4 bodova

—__—___.//_///...j.—......—

se Octena sačuvana.

Dobro zapažaju dijelovi b) kiselina zrna, lista i stabljike. kisika u Nastajeprisutnosti na početku fermentacije djelovanjem bakterija grupe u Sadržajorganskihkiselina ili Coli razlaganja aerogenespakuslijed Silaži kiseline.

U normalnim silažama mliječne octene kiseline biti u količina može suhoj U — analizama kemijskim na silaža tvari do 5,5%.Većekoličine djeluju se određuju uglavnom mliječna, octena, smanjenje konzumiranja silaža. i maslačna propionska kiselina. kiselina c)Proplonska Prisustvo ove kiseline u a)Mliječna kiselina silaži pokazuje da do tvari. jedošlo razgradnje dušičnih u Sadržajmliječne kiseline silaži U dobrim silažama nalazi se u tragovima, na i ukazuje intenzitet vrenja sadržaj ali ako se taj od do 2 s adržaj kreće 0,1 anaerobne fermenšećerau postupku suhe to na g/kg tvari,ukazuje početak po tacije.

Stvorena mliječna U kiselina, vrlo razgradnje bjelančevina. lošim ima završetku vrenja, da ta baktericidnosilažama možese dogoditi količina kao djelovanje, i 5 suhe tvari. služi konzervans. pa prođe g/kg Našekemijske analize nisu obuhvaćaleispitivanja U silaži kiseline. normalnoj kukuruznoj sadržaj propionske od do mliječne kiselinese kreće 2,0 6,5%, kiselina a u do u odnosu Maslačna d) na sjenažama 3,0 7,0% suhu tvar, U i silažisjenaži dobroj po pravilu .

23

>=

čevine_

i

aminokiseline

do

kvalitete silaže

u odnosu

octene,

više maslačne ali i mogu kiselina u tvari. Maslačna u maslačne kiseline, propionske 0,02% suhoj nastati i otrovni amini (histamin, kao tiramin, silaži uglavnomnastaje posljedica uz i oslobađanje kadaverin) putrescin = zagađenosti nedovoljne kiselosti, i ili NHa. CO2 uslijed pak zemljom materijala siliranog kiseOvu silaže. sabijanja nedovoljnog linu maslačnog bakterija enzimi razbijaju Cl. silaža pH Ocjena prema i tyrobytyricum vrenjaClostridium vrijednostima Bakterije saccharobutyricum. razgrakiseline u i mliječne ostatke šećera đuju i se kiselinu. bakterije Silaža može ocijeniti Međutim, maslačnu premapH su Clostridium sporovrijednosti čije granične vrijednostima maslačnogvrenja 2.

CI. u tablici i prikazane bjelanrazgrađuju perfigens genes kiseline

nema

od

iline

-

Tablica

ocjene pH pojedine vrijednosti

2. Granične

suhu

za

tvar

Granična

Sadržaj % tvari,

suhe Vrlo dobra

do4,0

15

20

jj

na

do

4,1

25

do

30

4,2

do 4,3

35

do

4,5

40

do

4,7

ocjene pH pojedine vrijednost do loša do Dobra Osrednja zadovoljavajuća do 4,4 41do 4,5 42-44 43 4,6 do 4,7 43 do 4,9 44do 5,3 4,6 5,2 48 do 48 6,0 -5,9 —_______———————————=ČEC za

-

-

bjelančevine razgrađuju vrenja kiselosti silaže. nasu aminokiseline čemu konačnici pri kisela i ako slobodamini.

Na Ako i silaža temelju dovoljno nije amonijak taje treba u silaži ima visoku odrediti pH vrijednost, u nog amonijaka možemo silaži _i amoodrediti sadržajamonijaka ovih bakterija. stupanj dušika. nijačnog su U tablici 3.. navedene granične i Sadržajamonijaka amonijskog na u odnosu od (NHadušika ukupnogdušika ukupnogdušika vrijednosti kvalitet silaže.

N) enzimi maslačProteolitički bakterija označavastupanj pH vrijednost

Tablica

3.

u

nog

dušika

slobodnog Vrijednosti

NH3-N

Kvalitet silaže

silaža

Kukuruzna

Vrlo slaba Slaba

Zadovoljava Dobra Odlična

>

150

80 100 60 50 150

100

-

<

50

N) (g/kg ukupnog lucerne DTS Sjenaža Sjenaža 200

>

150 200 100 - 150 100 70 -

160

>

-

<

70

200

160 120 120 80 200

-

<

80

Dr. Ivica

24

Katalinić

o]

Veljača zvao se je u čast Mjesec veljača "Svečen" starinski ili " Veljak“.

Njoj po donioje časopis"Seoskigospodar"godine 1893.ovu kratku pjesmicu:

Majka narav

kan da tare oči,

budi, preteci ju,skoči

Već Dok nepalenovogsunca traci Žumnou tlosjemebaci! se

-

Za stočare

bilisu

ovi

godine savjeti: “"Volove za a počni bolje hraniti, teg debelo I blagoprodaj. konjemvalja obroke.

Ne štedi krmom podavati jače kod ii teladi." junadi

=.

0

=.

0

=

0

te

e

=

=

0

m

0

o

=

=

Izkalendara Poklade

nikad

noći, bez mjeseca. kano

o

0

=

0

=

došel

je

svijetle Vince bum

vinari

0

=

e

=

Sveti

=.

=

*

e

=

Blaž

lagvića glaži pretakal z

biti

Mljekari Iza vas ima u važan svetac veljači ovaj se kojemu pjeva: -

=

Došel

imati mogu što Uskrsna noć ne može ne

e

vu

Narodnegatnjeu veljači Sviječnicu (2.2.) toplo bez bit će na sja zemlju snijega, bijeli Uskrs.

Ako

na

sunce

Toplo (3.2.) rataru laža. nije utjeha, nego sunce

na

sv.

štedi

Agata(5.

2.) suknje.

Na

“Valentinovo

ptičice.

Blaža

-

luć,

ali ne

odlaže

(14.2.)

se

žene

Sveti

Matija (24.

2.)

Ako

ga nema,

iznova

leda

razbija.

ga

sprema.

nastali i

slučajno parova bilo dobro sretni To za supružnici.je nekad bilo kakvih mladiće, je sramežljive da su moglipristupiti svojoj puno, izabranici i družiti se njome. izbranih

tako

Valenitna

običaji tako su se u počeliEngleskoj zbogtoga SAD-u. Za dan po taj proširili cijelom jako urešene čestitke svim se pišu posebno osoba bio Sv. Valentin o je povijesna voli i se a napose poštuje, ženema, k oje malo zna. Bio se međutim jeizgleda onima koje kojoj Razvila se se ljubi. je posebna cara za svećenik, koji je vrijeme Klaudija industrija darova za Taj ValentineII.oko 269-70. umro mučeničkom običaj godine širi u nas. se u novije vrijeme day. da smrti. Ostalo je poznato je liječio i da osobito Valentin više slavi u Kod se sv. nas padavičavu jejednoj djecu, vratio vid. Ta u činjenica je djevojčici sjevernoj Hrvatskoj gdje mnogim mit kao stvorila o oltar voliteljucrkvama i crkvicama ima pokrajni njemu zacijelo oznaka mladih a tom se moli za je mladeži, najosnovnija svecu, posvećen kojemu zaštitinik tako od dolazi dobro Ime i mu zaljubljenost, je postao pa zdravlje. da što znači *valens" je jenjegovo latinskog zaljubljenih.

Zanimljivo pridjeva u u nastalo zato čašćenjesrednjem vijekuEngleskoj zdrav, pa je lijepo čil, krepak, Uoči i Škotskoj bilo osobito odnosno Zdravka. ime Zdravko razvijeno. dana veljača) svečevog (14. sakupljala oba na neku vrstu se vesela mladež spola Pripremio: Na su ceduljice ispisala ljubavne lutrije.

Keglević S tjepan ing. dipl. imena stavile se i se mladića, djevojaka izvlačile. iz u su se jednuposudu koje sreći svatko Tako svog našao je po para, družiti morao se slijedeću cijelu itajpar je bio u službi Mladićje godinu. prema kao izvučenoj djevojci srednjovjekovni iz dami. vitez su Zacijelo prema svojoj Kako

ll

su

ti

za

sv.

Poklade,

fašnik, karneval!

sv. u od Trikralja do radost doba inesputana Cijelo toobjesnoveselje vas nema vas opstankaljudskom potječe STOČARI! Bez od Pepelnice su mnogih naroda svojinom vaši p ostali društvu, problemi iproslave pa krozduga stoljeća.

(osnovan godine stočari su se prije Krista) bojali vukova, koza i ovaca. im razdirali stada su koji 17-te su svake veljače godine Zbogtoga to slavilibučno kojemu bogaLuperkusa čast vukova". ime znači "Odbijač Njemuu sebe zaklao a mladići su na se jarac, nabojali stavljali dijelove njegovog krzna, krvi i s kožnatim se remenjem njegovom obilaziliRimom. u rukama Ženesu vodile kako bi iliostale da ih njima tuku, postale plodne.

U starom

753.

Rimu

već

skraćenom

opisu svih naziremo početke kasnijih pokladnih selima. U osnovi svih tih u našim običaja velikom bukom sa zvonaca, veselja lanaca i sl. zlih nadnaravborba je protiv nih sila kao vukodlaka i dr. vještica, koji stoci i bolesti i donose razne ljudima pomor.

U

ovom

sasvim

Slični

i

običaji su se sa proljeća, nadolazećeg koji na europskog jugapreselili sjever, gdje to slavi u se mjesecu lipnju. bili

su

u

slavu

udomaćila

raznim

iskrivljenim oblicima kao na pr.*fašnjak“.

sjeveru S

vremenom

u

su

nestale

čov-

bojazni

Kršćanstvo, naročito zapadno, i osod zlih duhova kako slična narodna zvjeri, jeka opasnih je preuzelo veselja, ali su ostale talih ipak čudovišta, poklade bi se i ljudi izveselili, naplesali napjevali sa krinkama preoblačenjima, svojim uđu i u nego pokorničku prije ozbiljnu, i (maskama,larfama) oponašanjima korizmu. To "ludo" dobilo razdoblje posnu Tu biti se i u životinja. drugih osoba, p a naziv što da je "karneval", mnogismatraju samim nalazi sa čovjeka nezadovoljstvo dolazi od latinske uzrečice "carne društvu ili vale", sobom,svojim u p oložajem znači "meso dobro a da bar neostvarenim nekim zbogom".Tome pa željama, naš naziv sati nekoliko ili dana u u odgovara kojega "mesopust“, jednom godini, nalazimo Hrvata. u južnih Riječ "poklade" bude što ježelio i da se u tome izživi.Ima znači a i za "mesojeđe', Faschingje povorke, dubljih razloga pokladne čak i da se naime našem se na novine, njemačkariječ, koja je zabave, pa a

nekome

ilinekima

kaže njih neugodna predstavljaju vrijednost istina i da ih se Netko narodne nalaze u Etse izvrgne smijehu. je umjetnosti pa rekao da od u jesmijeh razornijitopova. nografskom muzeju Zagrebu.

Ima vrlo maskerada uspješnih političkih U seoskim i su ili za neke ili pokladnim grupama promicanjesuzbijanje ideje orači sa obično a stranke. Totalitarni režimi obično ne dozornicama, maske, žene, vuku vuku i branu pa ide karnevalske plug.

Koji voljavaju puta povorke. i to na sijač.

Negdje j e običaj Pepelnicu, U našim hrvatskim ima pokladama kad ova i zaorava njivama grupa po također a u prastarih utjecaja, najviše što se zove sve u okolo okućnicama sela, kriv što za sve spaljivanju fašnika, koji je To čini u se *oboravanje." mnogim se U u jezloga dogodiloprošloj godini. slavenskim a narodima, predstavlja kao što Samobor ili manjimgradićima je također da oko vjerovanje krug prastaro u dramski se Hrv.Primorju razvijacijeli sela ima moć štititi i stoku magičnu ljude kolima vozi se na prikaz, gdje krivca, od bolesti kojeodnekuda nadolaze. obično lutka od slame u a dronjcima, Ušli su maškari i u narodnu i sa fašnjak sudac, k rvnik, tužitelj drugi prate ga: ćemo navesti onu iz Međip a maskama. i osuda su pjesmu, smiješnim Optužba često u murja, koju p jevaju se Prinobilazeći kuće: pa grupe, sastavljene stihovima, "Tu za Karnevala tu za ili ca za sve len, len, Krnju proglasi te ga se svečano ili za debelu krivim, objesi, spali repu. baci u more uz veselo klicanje prisutnih. Tu za len, tu za len, To simbol nad zimom je pobjede koja je Za to masno zelje! i oskudice. punanevolja se Fašnjikjeoženil, krajevima U siromašnijim glavne figure Pepelnicu zaručil, i su nose poklada djed baba, koji dijete Pepelnica zaručnica, obučeni u neke u nose koritu, krpe, ili vrećicu Fašnjik zvono mladoženja." s batinu, pepelom.

I bi se Međusobno o raznim se tako, moglo jošpisati nabacujupaprenim seoskim i tući ili gradskim pokladnim šalama, pokušaju druge bacaju ali da o maškare na dolaze običajima, dragi čitatelji, bolje je žene.

O vakve pepeo tome ne sami se u svim slavenskim čitate, sa različitim uključite nego narodima, bar na Pokladnu ili Pokladni nedjelju maizmjenama. utorak i 28. veselo i (26. veljača) njim bezbrižno u da Međutim i obično se zgodne "ludosti", stvaraju grupe, zaboravite dnevne žene obučene muškarce i u brige, ćete koje dalje obrnuto, od lakše na Pepelnice snašati, misleći maske u cigani, crnci, časnici, gospoda, fašničke zgodice. krznima ili sa bakživotinjskim mjedenim renim veliku Pripremio: zvoncima, kojima stvaraju buku. Takve vesele grupe zovu se na pr. dipl. ing.

Stjepan Keglević Kastavštini u u "zvončari",Slavoniji a u "bušari“, sjevernoj Hrvatskoj: maškuri, baukači ili U nose kugači. Međimurju drvene maske sa _ životinjske glave Maske zvane iz rogovima “lampa birkon". sela Turčišće a prema Katici Bencprof.

IV

za

Bošković

veliku

ŠOKAČKO

SIJELO

Ove će su se slitisvi u ravnicu Šokci dugim večerima godine radeć se i na hrvatski izna zabavljali sijelu prelu. krajevi prikazujući Sijelu radu i isi Već ženskih dvadesetosam oglavlja: konavoskih u godina veljači međimurskih i slavonskih. ožive tarskih, duh iako Županjci pa starine, je tisuću dana A će onda zazvečati tamburica i pod općom opasnošću, pojurit ne će Županija svatovska izbor Šokačkog na prekida tradiciju ljepotice zaprega i zabavu. sijela.

Seljačku Ta i i I unatoč sirenama _i prkos ljubav zavičaju prema E domovini održali su Šokca, će Frola i će graničara. zabavljat pjevat Sokci, jer: U različite manifessu i Hrvati smo vrijeme Sijela *Slavonci pravi tacije: mi nosimo crven, bili, plavi." izložba i etnografska prikaz ljepote Hrvatski duh utkan u je ručnih u radova.

Bit će detaljima bogatstvaizradi slavonske i duboko usađen u nošnje zatim stari biće Županija prikazani zanati, jer je Šokaca. od davnine kao i trgovačko poznata obrtničko Mirna Božičević mjesto.

Pripremila: ing.

U

zimskim

-

-

0

=

0

=

=

zo

o

0

=

0

=

0

=

e

=

ŠOKAC Božičević

Mirna

.Naširokom licu, je zastao osmjeh: dali od divana fraklić uz sinoćnjeg od nekogugodnogsjećanja ili dobro utržene zbog repe kao

rumenom

da

-

-

-

-

tko bi to znao?

Sjaj plemenitu dušu. velike ruke rubina Žuljevite, i ukaljana od o znojagovore njegovu životu. nabio na Crni, plitki šešir čelo.

Kožu' šara s i pršnjakbezbrojem čuva mu kosti. umorne ogledalaca fusekle i od tvrde Šarene opanci kože,. mu ali pomažu priteškom, sigurnom mu

u

očima

odražava

-

-

koraku.

I

grunepo kojupsovku i misleći na pljune, (ne bonton) i ore i i i sije, pluži, žanje, i hrast ruši;

i dobar

i

je plemenit je,

pošten je Šokac naš hranitelji i

-

-

Upravljanje

vozilom ilijekovi

o najčešće utjecaju misli govori sigurnostiprometuonda Kad za na upravljanjembilokojeg vozila. vozača sposobnost alkohola sve pažnju i obratiti jepotrebno više upozoravaju d a stručnjaci Međutim, u uzrokovanju na ili igrati ulogu kojitakođermogu svakodnevnelijekove, pridonošenju nezgodama u automobilskomprometu. svaki da može svaki skoro Dok praktički izazvati bolje jepretpostaviti lijek ili dobiven na za neke u određenih (bilo lijek je recept kupljen osoba, probleme Sto može na bez izazvati da vožnju. recepta) utjecati opće preparate poznato mogu istakav ako se uz bilo takMeđu lijek više, koji vožnju. reakcije kojeometaju konzumira i alkohol tovremeno tri vim može zaslužuju posebgrupamalijekova, biti smrtonosno nu pažnju: opasno. svaki Prema onajkoji prima tome, 1. Sredstva za ili od u (trankvilizansmirenje ljekarliječnika kupuje lijek recept Ovi na široko lijekovi ni, primjenjivani trebao bi ti). pitanje: jednostavno postaviti i ometati tjelesnih može li tajlijek izazivaju pospanostusporenje sposobnost bilo za očekivati da će Ne može lijek kojeg vožnje?

Ustvari, koji reakcija. liječnik može kaže da se tim proiz- ili farmaceut o sam je"'psihoaktivan* govoriti vesti za vozače. opasnenuspojave unaprijed. problemima Ovi su 2. Antihsitaminici. lijekovi podoni zato su jer mukliji negotrankvilizanti, u ambulantu povišenje i Ulazak često skriveni u raznim kombinacijama tlaka krvnog onim iliviše u posebno dvaju lijekova, istraživača u bez Prema se mogu tvrdnjama koji preparatima recepta grupe već sam To su, na na dobiti u primjer, Milanu, pogled liječnika ljekarnama. krvni tlak za da podigne prehlade, alergija,dovoljan je preparati protiv brojni većini otećenih sluznica u kao i oni za ljudi. poprilično jedinica olakšanje skoro nakon desetak minuta krvni se u će Antihistaminici Međutim, (npr. nosu). vraća na određen tlak uzrokovati prvobitnu svoju stupanj uglavnom uvijek te ali iako stvarna u svih ('Lancet'). jačina razinu,ne pospanosti, i dobro dokumenovisi o vrsti antihistaminika i Ovajprovokativni pospanosti interesantna neka takve osobe tiran nalaz svake na pokreće reakcije pojedine treba li krvni tlak Na pitanja. primjer, lijekove. bolova. sasvim određeno ne 3. u vrijeme Mnogi Lijekovi protiv mjeriti se u ambulanti? tako pacijenta koji preparati protiv bolova, tijekom pregleda jaki od strane sadrže kodein kao sasMože li se krvni tlak izmjeren na dobiju recept, tlakom uzrokovati može sa kodein tavni a liječnika pouzdanousporediti dio, Jači osoba?

Ako dokneka također u izmjeri druga koji pospanostmnogihljudi. veći ambulantu i bolova tor uđe u odmah izmjeri izazivaju protiv pakpreparati "blagu" hipertenpacijentu tlak, pronađe stupanj smirenja. i Osim navedenih da li opravdano? mnogidrugi, ziju, jeliječenje lijekova mišiće ili kao što su oni relaksiraju koji lako To sve na su krvni mogu pitanja kojanije smanjiti povišen tlak, snizuju lako tako Isto izazvati vozača ili oprez nije odgovoriti Naj- odgovoriti. vrtoglavicu.

se

VI

o

u

se

ina

pitanje koje postavljajupacijenti:uključujući stupanj povećanja koji "Ako mi se utvrdi krvni tlak kad povišen je izmjeren.

Oni koji dobiju "blago" normalan sam tlak kad a se napet, tlaka nakon nalazim povećanje u krvnog pogleda opuštenoj atmosferi, kojem tlaka da da na možda se mjerenju vjerujem?".

Izgleda bijeli ogrtač koji približava, su zabrinutosti i na osobe,koje stanje i ne trebaju lijekove.

Međutim, postoji napetosti reagiraju povišenjem svog velika da će takve osobe vjerojatnost riziku tlaka, izložene lagano povećanom ako razmotre tlak. komplikacija, postići željeni kojepratepovišen cilj primjenu rizik toliko velik kao Ipak, taj nije onaj i drugih važne su veoma u m jera koje kome izložene su osobe visokim s slučajevima blage hipertenzije (kontrola tlakom. takvo to tjelesne težine, tjelovježbe, cigarete, Daliliječiti stanje jeprosudba ovisi o koja mnogim faktorima, kava, alkohol, relaksacija). neki

i

tlaka

-

=»

8

=

9

=

0

o

e

0

=

0

=

0

0

>

s

0

2

0

s

o

m

o

m

e

=

e

=

e

Biti jači od alkohola Štose događa kad čovjekpopiječašu alkoholnog pića?Naše je tijelo čudesna mašina,kojaima sposobnostda prepoznaida se braniod raznih se otrova,tako i od alkohola, nastoji riješi što prije. d a Nakon pa ga konzumacije, alkoholse brzoresorbira krozstijenke crijeva idolaziu krv, s ciljem kojaga zatimodneseu jetru, da bude razgrađen.

U većineljudi, jetra razgradi, krozotprilike jedansat,onu količinu alkohola kojase nalazi u čašivinaili u jednom pive.Prema tome,akoje tosve štopopijete satu, na jetraće s timizaći kraj, isvladati neprijatelja. ako brzine može Alkohol i Ako na srce.

Međutim, pređete granicu utjecati te osoba od moći više se razgradnje, boluje angine jetra neće pectoris (bolovi uzrokovani u srčanim nositi s tim i krvna grudima oboljeopterećenjem ćestruja će alkohola obim alkohol u mozak.

Ako količina njem), pijenje smanjiti odnijeti i intenzitet se alkohola u krvi fizičkog određenu kojemu rada, pređe granicu, osoba može izložiti, prije počnu se ima nego čovjek počinje osjećati pripit, i to zato što alkohol već bolovi, suzuje i i bezbrižan. veseo vrtoglavicu postaje ionako blokirane djelomično arterije koje Sve to rezultat alkohola na je djelovanja vode prema srcu. stanice i krvne žile tu mozga.Svakako, i i se a spada glavobolja mamurluk, koji A seks?Alkoholpojačavaželju, sutradan. osjećaju umanjujemoć alkohol? Štovam jošmože pričiniti bio u pravu kad kazao da Šekspir je je alkohol U želucu on može seksualnu ali oštetiti provocira želju, sloj sluzi, koja "izvedbu" barem u i može oštećuje muškaraca. ublažuje učinke želučane kiseline, tome što alkohol Razlog j e taj stimulirati djeluje da stvara više kiseline. želudac direktno na testise, smanjujući stvaranje Zato nerazborito za bolesnike s je čirom testosterona hormona muškog spolnog želucu ilidvanaesniku na alkoholna a testosteron piti za jepreduvjeterekciju.

Alkohol može također oslabiti pića. sportske -

-

-

VII

o

količine ženskih

povećane je jersuzuje aktivnost, oštećena hormona i u krvi krv teče kroz srcu koje muškarca, arterije koje prema i odstraniti iz razgraditi nije uspjela jetra drugimmišićima. tijela.

Ako ste samo prosječan, povremen često i Kod to čini u ženapak,kojeuzimaju društvu, koji konzumentalkohola, alkohola učinke onda biti, posljedice alkohola, neposredne mogu puno između što ako možete smanjenje seksualnih ostalog; smanjiti, prije nego itd. otežano ili nešto krenete na postizavanje želja, pojedete pijaču, orgazma što od ili Hrana konzumiranje je Najgore (bezalkoholno!). piće popijete svega rizikza zdravu trudalkohola da brže vam predstavlja pomoći razgrađujete neće većih količina alkohola noću. ali će Trošenje njegovu usporiti alkohol, ponešto ili sklonost i rizik od pobačaja prolaza povećava resorpciju usporavanjem čeda.

Masna hrana kroz želudac. alkohola Novorođenčad (ili rođenjamrtvog izložena raznim češće su šačica ovaj alkoholičara maslina) usporuju najbolje i oštećenjima. razvojnim anomalijama proces. i oštetitisrce, pluća može mozak Alkohol Gotovo se u Oštećenjejetre najopasnija svieksperti ploda maternici. da bi se trudnica trebala slažu u mišljenju posljedica okaniti alkohola u potpunosti. alkohola kroničnih konzumenata Kod rezultate

To

i samu

rezultat

-

-

(dehidracije) Dozvoljenoako je umjereno zbog stalnogisušenja s vremenom počinje tjelesnih stanica, alkohol ima i kazati da stanica i valja Međutim, (ciroza). propadanjejetrenih da dobrih nekih nema sklonošću Kronični sa razloga strana, pa alkoholičar, čašice odreknete se šećera u krvi koje potpuno povkoncentraciji niskoj prema količine da Poznato remeno. imat će vrlo česte i ozje umjerene (hipoglikemija), alkohola u mogu prevenciji pomoći glavobolje, napadajedrhtanja, biljne način štou mana taj srčanog i nfarkta, itd., ubrzanogsrčanograda,znojenja alkohol u oštećena krvi zato povećava ne može količinama njim osigurati jer jetra visoke guskoličine lipoproteina koncentraciju krvnojcirkulaciji dovoljne toće. oštećena šećera. ne naravno, jetra I, od više efikasno oslobađati malo što svima Kao uz nam tijelo može je poznato, onda u i možemo alkohola isušuje ostajekrvi, koji alkohola, društveniji, jer postati i konačno stanice u neka on svugdje organizmu ipovrenašakočenja opušta ih razara. zabrinutost meno tjeskobu, možeolakšati i nemir. Sve su ovo dobroćudni učinci, većih količina Ako —konzumacija ovisni o da ne alkohol uvjetom pod alkohola postanemo _potraje taj dulje vrijeme, njima. oštetiti srčani mišić i može su zbogtoga dokazi da alkoholičari često Ne će umjereno iscrpljeni. postoje kronični vina ili ili zakazati u Srce čaše funkciji pijenje, svojoj jedna dvije možečaki npr. odmah u učiniti pivadnevno, dvije krigle početku nekogtežegfizičkog jednaili loše osobi tih rada. jeupunomzdravlju.

Osim nepovoljnih učinaka, nešto koja i kad to ne bi bilo baš oštetiti bilo bi alkohol može inteligenciju Ipak, bolje osobe svaki dan. Osim sa prekompamćenje.

Nepopravljivo. toga, češće trebaju težinom, jernom t jelesnom Muškarci koji mogu razviti izbjegavati puno piju sadrži on alkohol, jer puno viši glas, karakteristike: žensketjelesne kalorija! dlakavost povećane sise,genitalnu Vaš i dlakavost sličnu na licu. liječnik ženskojmanju VIII

Stočar

kao zdravstveni

radnik

životinja. liječnika ostalog zdravstvenog ljudi i raznih veliki niz od Muzači bolesne još stručnjaka krave osoblja boginja ili radom u od tzv. bradavica većoj manjoj zaraze se, te boluju svojim djelatnika i očuvanju općeg utječudoprinose mjeri muzača(muzačkih kvržica), stanovništva. stanja zdravstvenog ili kuhano —nedovoljno — __ Uživajući i sve veterinari Tu u su se meso na _ osoblje može pečeno ljude prenijeti sanitarni veterinarskim ako meso niz _ambulantama, potječe oboljenja, opasnih te svaki se bolesnih od inženjer, onaj koji “ životinja agronom, (ikričavost, Svaki bavi stokom Bilo i s istočnim Isto tako proizvodima. trihineloza). je mlijekom. u klaonici u mesar kožnim đonovima da stočar, se djelatnik staji, je slučajeva kod ocili ako su đonovi antraks na jeodgovornost mesnici (kolika ljude, prenose zatim od od mesa), jeneupotrebljivosti trgovac potjecali kožeživotinja oboljelih i stokom stočnimproizvodima, proiz- antraksa. i u vođačmlijeka mljekari, lovac, djelatnik raznih uzrok biti Lovci širenju drži samo od i mogu pa onajkoji životinja zaraznih bolesti zbog svoje veliku ilipsa kanarinca n eopreznosimaju odgovormožda Naime i a neznanja. zbog t, i nost za očuvanje vlastitog zdravlja od bolesti se divljih okoline. Povezanost i prenose. mnoge bližedalje zdravlja i sa na domaćeživotinje: životinja ljude tolika da sa čovjeka životinjama je lisica i lisica i zečeva sa tularemija, da i nema možemo reći, gotovo čovjeka vukova sa bjesnoća, bedrenica, jelena vezi sa životine u bilo kakvoj koji stoji i i štakora sa leptospiroza glodavaca ima velike koristi od Čovjek njama. njih druge. ako se drže međutim one mogu uredno, ako bitivelika kanarinci i za ljudi, druge Golubovi, papige, opasnost zdravlje rada kao ukrasne se 's ne domaća perad prilikom njima polaže ptice, biti pažnje. dovoljno (guske, fazani) mogu opasnost pure, bolest Poznata za je ljudsko zdravlje. bolesti osamdesetak su koje Postoji ili bolest, koju papagajska psitakoza životineki način na i zajedničke ljudima vrste na razne čovprenijeti ptica kao su mogu bjesnoća, njama što npr. antraks, jeka. slinavbruceloza, tuberkuloza, vrbanac, ka i Q Sa ostalih šap, groznica, leptospiroza, prelazi konja, pored bolesti, niz i listerioza itd. Tu to na čovjeka (maleus) je jejoš parazitarnih sakagija i bolest a zarazna = ehinokokoza, gljivičnih oboljenja: kopitaračovjeka, Veliki Tu i i veoma trihineloza, broj mesojeda. jekonjski trihofitija druge. rijetko tih bolesti u i ma zajedničkih i životi- encefalomijelitis, ljudima kojega naročito dolaze kod vrsta USA. više njama(zoonoze) i domaćih divljih životinja.

Neuredno a držanpas, naročito pas od kod lutalica bez Neke od tih bolesti su jošuvijek jednaje najvećih vlasnika, iu se za za nas priličan Sjetimo zdravlje. svijetu problem zdravlje opasnostiljudsko i

Pored

i

-

-

25

bjesnoće(smatra je svinjama, muhama, drugim. od smrt ona najstrašnijačovjeka bjesđubrišta i Pri gradnji staja, gnojnica ehinokokoze i Redovpa noće), drugih. da nisu izvora valja uvijek paziti preblizu nim cijepljenjem bjesnoće, vode i bunara ilida možda pasaprotiv nemaju podskoro tu ona no je nestala, jeopasnost zemnu to vezu s u tom slučaju njima, jer od — (lisice, —vukovi),koji divljači biti voda i izvor razneće već pitka leglo rezervoar predstavljaju prirodni bjes- nih bolesti i životinja. ljudi od a se noće, domaćihživotinja pas s najčešće susrećenjima. i skladišta hrane Čestose oko staja nalazi biti Kod veći raznih zaraznih bolesti štakora, broj koji mogu suzbijanja raznih zaraznih bolesti i stoci na prenosioci o ljudi uvijek jeprisutan stočar, jer uvelike ovisi i životinja uništavajući suznjih djelujemo njemu liječenja uspjeh korisno u životii i zato očuvanju ljudi zdravlja pa bijanja bolesti, je njegova a na se osnačin nja, pored taj za toga odgovornost čuvanje zdravlja ljudi lobađamo velika. štetočine. brinuti da stoka se velikog mora Stočar bude bolesti na vrijeme cijepljena protiv i ini da redovno stočarstvo Razvijeno razvijena raskužuje staje, pribor, namirnica za i i na da ž ivežnih dustrija preradu način uništava posuđe slično taj nove uzročnike bolesti. predstavljujuprobleme: unošenje uzročnika novih i da tipova opasnost kakve u greške tehnološkom zbog Ako ilibilo tko mesar, stočar drugi procesu ne dodu u prometzagađeni bolesnu i meso U tom izbiti vrlo životinju zakolje prodaju mogu proizvodi. slučaju bez može uzrokovati stručnog pregleda, opsežne epidemije. veliku za zdravlje. opasnost ljudsko Baš kod namirnica dolazi do živežnih U značajnih p romjena. posljednje Isto tako svaki i stočarpoljoprivrednik i kod nas primjećen vrijeme je porast da mora o prispremanju gnoja znati, salmonele kod izolacije tipova kojih samom i gnojištu, njegovuuređenju čovjek domaćin. nije glavni ovisi zdravumnogome spremanju gnoja i ljeljudiživotinja.

Gnojište jenaročito Salmonela učestalosti zbog svoje za pogodnomjesto razmnažanje muha, vrlo važan predstavlja problem javnog hranu na iživotinjsku slijećuljudsku koje zdravstva. rezervoar su Glavni infekcije i bolesti razne zarazne mogu prenijeti i svinje, preživači perad,glodavci, (biokemijsko raskuživanje gnoja).

Glavni zaraze su mesojedi. putprijenosa namirnice meso, živežne_ (zaraženo i bolesti izse Postoje koje ljudskim mlijeko, jaja). metinama na a šire stoku, ljudi kod namirnica su meso, uživajući obolijevaju njihovo pa Inačeje živežnih zato dobro i uređeni zahodi neobično higijenski važan pregledpitkevode, takvih u bolesti.

Ta oboi nužni suzbijanju mliječnih mlijeka proizvoda. ako su ljenja nijemoguće suzbiti, zahodske i otvorene Prof. dr. jame pristupačne Stjepan Banožić samo

se

komarcima

da

-

26

i

Ekonomsko

značenje

parazitoza

su (nametnicima).

Parazitima bolesti uzrokovaneparazitima Parazitoze se sva u biološkomsmislu kojase, živabića,životinjska ibiljna, smatraju u hrane životnoj fazi trajno i li života jednoj ili cijelog ili povremeno svog a sadržajem da kod bića crijeva, živog njegovih ili sastojinamadrugog ne takodugo, dok im broj ne nijeprevelik. razaraju, barem toga i većoj tome Kod = nastojanja = unapređivanja nju hrane,pa prema i orzarazne što koristi od za i različite prijemljivosti stočarstva dobivanja veće invadiranim štetno bolesti. Na zanemariti stoke se ne životiganske smije u su životinjskih njamaustanovljeneporemetnje parazita. djelovanje a u metabolizmu promjene metabolizmu, vrlo Štetnodjelovanje prazita je do dovode biološke općegsmanjenja kod želučanocrijevnih različito.

Npr. aktivnosti. sluznicu u zabadanje parazita njihovo ivisokoneki izazvati a Uvođenjem novih, plemenitih može upalnepromjene, u svrhu duboko i da toliko od povećanja pasmina produktivnih mogu prodru, njih dolazi do da probuše postići ćemo teško stočne p roizvodnje pa stijenku crijeva vodimo ako o ne Paraziti u računa željeni cij potrbušnice. skupljeni upale bolestima. u Naime, poznato slučajevima parazitarnim izazivaju pojedinim klupko da su nove mnogo ili čak plemenite pasmine je začepljenje suženje crijeva. iz Paraziti na bolestima, mogu osjetljivije premaparazitarnim koji imigriraju crijeva računa brzo vodimo ako o ne uzrokovati svom tome, upalne promjene. pa putu biti im očekivaće ispod produktivnost ako Neki se u paraziti, pogotovo nja. i velikom nastane u želucu broju inPrema krvi i hraa meričkog jednog procjeni mogu crijevima oduzimanjem da nanose stituta se i slabotvari izazvati mršavljenje štete računa k oje njivih SAD iznose svih u i neke vrste tome 1/3 a životinjski paraziti luče krvnost,pri stočarstvu. šteta u krv i štetno otrovne na tvari, koje djeluju kontroli U istom institutu prouzrokujupovećano= raspadanje je podvrgnuto krvnih tjelešaca. bili 5 volova su supklinički invadirani koji znakova od bez ikakvih vanjskih bakide na ruku Navala metilja, parazita 4 oni su nakon mjeseca h ranjebolesti; infekcijama terijskim putemmehaničkih imali 17. do 30% klaoničku manju i a s nja oštećenja sluznice, druge upalnih od 5 kontrolnih zdravih volova iste sobom i težinu strane sa donošenjem patoistu dobi i uz prehranu. pasmine, u za putovanja genihbakterijavrijeme od da u mesu su Proračunali gubitak životinje. tijelu | iznosi 7 do 10%. druge metiljavosti dovode do Neke štete. nanosile su nemale ozbiljnih parazitoze parazitoze bolesti sa izrazitom slabomršavosti, da su ustanovio Isti institut svinje je i i do krvnošćudrugimznakovima, pa od askarida bile invadirane su koje a uginuća životinja (akutna metiljavost),nakon 4 22 do 24 tova težile kg mjeseca dio izaziva neizravne veći njih štete, koje od zdravih. biti velike. Te neizravne štete, manje jako mogu da su uzrok Pokusi često su i ne u su Australiji pokazali opažamo, koje od kad bile i su ovce, =slabijoj napadnute mršavosti, produktivnosti davale do 45% manje iskorištavatrihostrongilida, slabijoj otpornosti, slabijem _

27

baš supklinički slučajevi najviše i zato štete, je jedini i spravan p ut na umu Imajući činjenice, spomenute poduzimanje preventivnih mjera protiv a isto tako štovećeproizvodnje potrebu tako da do bolesti mogućparazita i vune na po kože, mlijeka, drugog, valja nosti ne treba dođe; riječima, drugim misliti na a evenvrijeme sprečavanje, i liječenje poduzeti sprečavanje zajedno. tualno i na liječenje pojedinih parazitar-Poznato da se takav zove je postupak nih odnosno bolesti, parazita. se dehelmintizacija.

Dehelmintizacijom smatra ne samo i Kod stoka invadirana od nas uništenje parazita je više u vrsta i nametnika. njegovih razvojnih stadijakonačnom vanjskih nutarnjih odnosno i u nosiocu, već posredniku, Teško i odrediti inu je približno npr. broj vanjskoj sredini, tlu, vodi, g noju vadiranih dobar u no itd. grla praksi, biti pokazatelj može brojparazitarnih bolesti ustanove se treba obaviti tako da koje pripregledu Dehelmintizaciju stoke za kao i mesa i za klanje, poslije klanja. je djelotvorna oboljelu životinju a da se neškodljiva, jajašcima parazita U takvim se vidi da slučajevima jebroj ne zarazi okolina liječene životinje. klaonicama u parazitoza ustanovljenih i do a tu dolazi i mesa velik, zapljene okviru u Npr. jetra). planskogsuzbijanja organa(pluća, određenom na metiljavosti području Veterinarska kontrola u klaonicama niz je potrebno jepoduzeti preventivnih vrlo. važan instrument za svrha otkrivanje mjera k ojima je prekidanje razvojbolesti a i stoke.

To parazitarnih, ciklusa drugih One se nog velikog m etilja. dolazi do lokalnim u naročito ili bar izražaja na uništavanju smanjenju temelje stoka se klaonicama, gdje pretežno kolje pužića populacije p osrednika, pa spres nalaz a u užegpodručja, časuklanja čavanju dehelmininvazije ina sustavnoj sliku i dajevjernu svih stanja parazitarnih tizaciji pašno preživača, uzgajanih bolesti na terenu. drugih na napokon onemogućavanju pristupa i pašnjacima preživačima divljim drugim bolesti vrlo Suzbijanje nametničkih je nosiocima metilja. i dosta S zadatak. obzirom složen težak na i na učestalost parazitoza činjenicu da bez supklinički slučajevi na (oboljenja Potpuno uništenje pužića pašnjaku čine bez velikih materiuočljivih vanjskih znakova) najviše nemogućejeprovesti da tih bolesti štete, očito je jesuzbijanje jalnihulaganja.

Upoteba kemijskih sredstava i joškompliciranije. jeskupa opasnazbogzagasredine. divanja prirodne Smanjivanje Pojedinačno liječenje nametničkih populacije meliorapužića p rovedivo je dovodi do dosta slabih bolesti rezultata,cijom i drenažom pašnjaka. podvodnih ako se i liječena životinja pogotovo dalje Tada se njihovi na ograničavaju biotipovi istim u ostavlja držanja, prilikama preh- zaostale lokve, te i kanale, jarke sl., je i rane dolazi do innjege, jer ponovnih ta u sredstva moguće mjesta stavljati A ako obzir da se uzme u se vazija. bez ekonomskih izpužića većih protiv tek onda kad liječenju pristupa životinja dataka i bez okoliš. opasnosti po znakove tada većočituje vidljive bolesti, u sa je učinakliječenja poredbi Poznato da Prof. dr.

Banožić sprečavanjem jošmanji. je Stjepan vune.

28

čine

Pregled

kretanja cijene mlijeka u otkupu 1993.

1994. i realne prognoze godinu 1995. za

-

1994.

Cijena u siječnju mlijekaotkupupromatrana uspjelo. kroz nekoliko unazad godina potvrđuje stabilizacionim Vlade Općim mjerama da bilo jemlijeko plaćenou granicama mlijeku dato mu konačno je mjesto k oje od 75 100% a tek od koštanja, cijene i se u pripada plaća prosjeku 0,4625 01. 01. 1994. one su uz koštanja DEM za 3,6%m.m. (uključivo cijenu i premiju). i omogućavale akumulaciju proizVlade uz naporom vođačima Ovim smanjenje mlijeka. troškova te proizvodnje tečaja padom 1993. od dolistopada, DEM i povećanjem godine, siječnja cijene otkupa m lijeko veliku bilježimo inflaciju kojaje činila ulazi u grupuatraktivnih poljoprivrednih proizvodnju mlijekanerentabilnom,proizvoda. su 20 u proizvođačigubilisupstanci Na 25%. temelju takvogpoložaja mlijeka, smo 10 za očekivali povećanje otkupa U tih devet se nominalmjeseci 15% u 1994. no cijena se samo nažalost uspjelo kretala od no do u zaustaviti na HRD/I siječnju 195,12 1993. otkupu g.

HRD u 1289,00 listopadu.

Iz vidimo da podataka jecijena mlijeka iznosila u tom 28 razini od Premija je na razdoblju no u kunama DEM, 0,4625 do u 38 varira.

HRD/I(3,2% m.m.) ravničarskom ona HRD u planinskom području.

U da u zaključku jevidljivo cijenaprosVlade Hrvatske 1994. iznosi: za Programom osnovna Republike jeku godinu Od 4. 10. 93.

DEM 444 na kn i kuna utvrđivanjem cijena1,289 premija 0,4143 HRD i HRD 100 na ili povećanjem premije kn/L. 1,7033 odnosno 120 u _ HRD/I planinskom Prije nezadovoljavajući spomenuti kvartalu u je zadnjem području, mlijeko zaustavio se otkupa mlijeka koji porast s 2-4% u doseglocijenu akumulacije u 280.000.000 | na cca našoj z emlji (od proizvodnji.

300.000.000 350.000.000 prije rata) U 1993. za da se obratimo ministarstvu naveo nas zaključku možemo godinu je da devet i Vladi Hrvatske dodatnu reći jeu prvih za mjeseci mlijeko republike sa za u sistemu kako u premijom plaćanoprosjekucijelu intervenciju financijskom 1993. cca DEM-a 11s m.m. bi po za 0,32 3,6% povećali stimulaciju proizvođača da veću proizvodnju bila mlijeka, cijene nedostatna i a Povećana premija je od iznad razine u proizvoda mlijeka, 2 iznosila jeneštopreko pf(feninga).1994. rastu. ne godini, analiza Poslovne Nakon učestalih iz za smo uvVlada Hrvatske zajednicestočarstvo uspjeli Republike programiVladu Hrvatske da u 1995. za jeriti Republike ranjemdržavnog proračuna iznosa proračunuza 1994. poveća iznos predvidjela jepovećanje premije za što nam od za 48-50% nakon premije 0,10DEMje mlijeko prihpa a, 29 u

konačno

-

-

-

-

-

-

-

— proizvodnjommlijeka u hranidbi krava pretežito mjere poduzeti i dodatkomkoncentrata povećati pa jeftinija mlijeka, jerjesmjesa proizvodnju od mlijeka.

vaćanja proračunamožemo u visini od 55 za lipa (0,55 premiju mlijeko u 1 I sa za m.m., što kn) mlijeka 3,2% iznosi % masti u za mlijeku prosjeku 3,6 kuna ili kuna, sveukupno 0,2103 0,6188 odnosno 1 |s m.m. p o više mlijeka 3,6% 12,52%više. očekivati

treba

bavi

mlijeka cijenu da 1995. sve proizgodnipoduzmite gospodarskih vedete Daljnjastabilizacija većekoličine kojeg je mlijeka, standard i viši cijena potrošački prilika, i ovakvo mljekara tržište garantira sigurno putem povećanje građanaopravdava litre. svake U svakom se ponuđene otkup gospodarstvu koje cijene.

Dakle

uz

stimulativnu

u

godini mlijeka otkupnih cijena Pregled po mjesecima Index 1 [sa godine Ukupno Osnovna cijena Premija 100 Mjesec m.m.

3,6% 0,4254 1,3238 102,70 1./94.

1,7493 1,6620 0,4043 97,57 1,2577 11./94.

0,4129 99,66 1,2846 lIl./94.

1,6976 1,7082 0,4153 100,29 1,2929 IV./94.

1,7200 0,4184 100,98 1,3016 V./94.

100,77 0,4175 1,7165 1,2990 VI./94.

1,7086 0,4156 100,31 1,2930 VIl./94.

1,7066 1,2915 100,19 VIIl./94.

0,4151 1,7089 100,33 1,2932 1X./94.

0,4157 1,6950 99,51 X.194.

0,4123 1,2827 1,6873 0,4104 99,06 Xl./94 1,2769 98,62 0,4086 Xl1./94.

1,6798 1,2712 100 1,7033 0,4143 1,2890

Tablica

1.

u

1994.

=

'

a

:

godini ukupnacijena mlijeka povećanjem premije 48,65% cijenu 1994. kako iznosit će u usporedbi sa 1995. u za slijedi: prosincem godini mlijeko osnovna ukupna kike Dješen cijena cijena kn 1994.

1,6797 Prosinac 1,2712 kn 0,4085 kn 1995.

1,2712 kn 0,6188 1,8900 Siječanj Ovim

.

za

u

uz

1994.

g

Deneš,dip. ing.

Stjepan

30

Rezultati progenog

testa mliječnosti

1994. obračuna temelju laktacijskih zaključaka prosinca godineobavljen je BLUP model testa za bikove simentalske Rezultati koristeći izračun pasmine. progenog izračuna dani su u tablici. slijedećoj

Na

iz

Uz

podatak uzgojne vrijednosti je podatak uzgojne vrijednosti (RUV) razina 100 veće ili od a čemu jevrijednost pri prosjeka, vrijednosti manje njepokazuju koliko neki bik ili od je boljislabijitoga.

Rezultati progenog t esta za Tablica: mliječnsoti simentalsku pasminu dan

o. broj :

Ime

> Tobi 3.

— 4.

Bambi 2.

Best

5.

Ben

— 7.

Haral Erol

6.

8.

Eshil

9.

Hal

— 11.

Bil 12.

Singl — 13.

Bengal Samuel

10.

Rumeni

14.

— 16.

Rasni — 17.

Idealni — Pitomi — Pravi 19.

— 20.

Ponosni — 21.

Radosni = 22.

Sandi — 23.

Hark Piri

15.

18.

24.

Mink

= 26.

Mark 27.

Bardok =Huk —Bucek =Prorok 30. = 31.

Lukas — 32.

Honda 33.

Heino — 34.

Schill 35.

Heinaldo =Hektor — 37.

Horus Bizmark

25.

28.

29.

36.

38.

— Hik Hasel

— 40.

Harbig — 41.

Harmon —Wisky 39.

42.

43.

Tafo

— 45.

Himalaja — 46.

Panda =Pirana — 48.

Gea 44.

Zorba

47.

_—_'..._///—______

relativne

Proizvodnjakćeri

Gusar

1.

i

i Hb

bika

Broj

Uzgojna vrijednsot

“"

Mast Mast Mast % Mlijeko kg UV RUV UV RUV 112 116 10 -1 100 6075 3143 3,69 100 13 3,72 0 6215 56 3288 122 100 3145 119 3,79 5 103 6348 59 85 102 114 3,72 0 100 6349 39 3054 116 -32 99 3,72 -2 6350 32 3126 128 -63 98 10 3,72 0 6366 59 3435 100 3,76 6367 45 3382 128 -4 125 3,71 101 6368 98 3368 -4 100 -123 3,75 97 6416 52 2946 96 -4 4 3,72 103 6417 62 3404 127 3,72 104 103 6418 63 3268 131 -88 95 95 6450 113 36 3455 3,79 -166 -6 -2 98 6460 89 3416 124 125 3,66 -81 98 95 3,71 4 103 6492 3358 103 -5 3,73 -2 100 6513 21098 3582 128 134 3,73 100 -174 95 6514 3426 -5 31 3,76 0 100 6550 69 3359 126 99 3705 141 37 101 2 101 6553 13 3,80 91 -10 92 6556 2796 105 3,77 -294 128 -21 0 100 6580 74 3394 128 3,77 99 1 6581 3479 3,68 -26 99 5 3,74 2 6582 3476 130 100 0 100 6644 36 3443 132 3,83 -41 99 23 2 102 6645 53 3496 132 3,77 18 3,78 2 101 6646 27 3230 122 3,74 -30 100 6647 3687 138 3,72 207 106 116 5 104 6648 24 3394 126 103 2 6693 31 3502 3,66 68 3161 101 3,67 3 6696 36 105 8 106 6706 103 3498 129 3,69 158 6712 3,81 4 103 20 3669 140 52 102 6713 128 3,76 3 102 183 3405 64 102 6714 3,73 101 2 101 109 3573 133 28 6715 123 6 3,75 1 100 58 3277 125 100 6716 31 13 3,76 2 101 3319 100 6718 10 17 3,70 100 3596 133 100 6719 7 105 26 3550 133 3,77 109 103 11 -15 3,71 0 100 6720 12 3586 133 100 145 171 3,74 105 6728 10 3882 105 3,70 3 103 6729 16 3404 126 54 102 2 102 6730 10 3358 123 3,66 55 102 3,78 5 6893 15 3473 103 107 10 108 6894 3910 148 3,78 3,80 250 2 102 6764 35 3933 148 3,72 La! 102 101 -1 99 6765 30 3323 123 3,73 52 61 6783 3465 129 3,75 98 -1 6820 23 3162 121 -49 98 6839 3297 3,66 93 I a Dr. Ivan Pripremio: Jakopović Mlijeko =

2

kg

100

*

98

100

-110

97

97

1

110 121

97

-2

98

96

49

16

99

15

101

101

8

106

14

128

102

102

116

103

1

6

131

116

21

11

104

-1

118

99 99

-219

-9

93

31

>

PODUZEĆE ZAGREB,

-

--—

ZA

.-.._

--

OPREME

PROIZVODNJU

HARAMBAŠIĆEVA

-

—

ZA

---—

STOČARSTVO

15

Tel./Fax: 01/228-886, 214-189, 235-269

ZA NAŠA OPREMA VIŠE MLIJEKA SVA ŠTALSKA I MUZNA OPREMA,

SERVIS

I REZERVNI

= _QCALFA-LAVAL R

DIJELOVI

Redakcijski kolegij: Mirna dr. dr. Ivo Božićević, Stjepan Banožić; ing.

Stjepan Brlek; Belan; ing. dipl. dr.

Ivan dr.

Jakopović; Deneš; Stjepan dipl. ing. dipl. ing.

Stjepan Feldhofer; dr. Zvonimir Štafa Keglević; Stjepan prof.

Vera Glavni i Redaktorica: urednik: Čičmak; dipl. ing. ing.

Juraj odgovorni dipl. urednica: Mirna Božičević Volarić; Tehnička ing. društvo Vlasnik I izdavač: Hrvatsko mljekarsko | uredništvo: Ilica Uprava Zagreb, 31/III, tel./fax: 01/424kn 420 Cijena: 1,70 Tisak:

32

TISKARA

Orbis

d.d.