Mljekarski list 12-1995

GODINA

XXXI

ZAGREB

PROSINAC

1995.

=.

m.

oo

--

Preporuke

-

—-

o - o

—

o

-

hranidbu goveda uz silažom

>

m

o

o

i.

>

3

=

—

__

—

kukuruznom

Ako se kukuruznasilažadodaje u hranidbi goveda,trebaobuhvaćati najviše50hranidbenog obroka.Uz veće davanje silaženižaje 60%vrijednostkrmnog hranidbena obrokaine mogu se postignuti visokprirast tjelesne težineiproizvodnja mlijeka. silaži Nadalje,u kukuruznoj nedostajusirovebjelančevine, nekiminerali ivitamini, pa ihjepotrebnododavati u dopunskim krmivima, a za višuproizvodnju trebadodavatiienergetski dodatakkrepkihkrmiva.

dobro znači bjelančevina, jeuz do 30 kukuruzne što hranidbu kukuruznom silažom davati najviše kg silaže,je dodatak krmne uz lucerkino i manji dopunske sijenoodgovarajuću dopunza osnovne dodatsmjesedovoljno potrebe sku krmnu smjesus povećanim krava i 5-10 | na dan. proizvodnju mlijeka kom sirovih bjelančevina (krmnu s mjesu Kravama iznad 10-15 višemliječnosti, 13-14% sirovih s bjelančevina). najmanje treba kukuruznu na I/dan, smanjiti silažu Krmnu dobro davati uz smjesu je 20-25 a u kg/dan, visokoj gravidnosti kukuruznu kod davati silažu već do mliječnosti 15 najviše kg silaže/dan.iznad 5-7 krmne 1 mora dana treba I/dan; kg smjese Posljednjih predtelenje pot2 litre se s i s očitovati više mlijeka proizprestati silažom hranjenjem_ puno Krmnu davati samo suhu hranu kao što dobro vodnje. smjesutreba, dakle, je obroku te 1-3 ovisno krmiva u krmnom o povećavati sijeno, kg krepkih (konkrmiva ali i se kao u za centrata).

Krepka većoj mliječnosti, pravilu zamjenu ovisno o silaže veće kod daju gravidnosti, proizvodnjismanjeno davanje proizi te mlijeka, uhranjenosti kondiciji krava, vodnje (tablica 1). vimena o od (čuvati ranog stanju Ako vlastitim gospodarraspolaže i nalijevanja oticanja vimena!). krava treba u hranidbi kukuruzom, ga koristiti tako da količinu S obzirom da u odgovarajuću silaži kukuruznoj 5 oko kukuruzne prekrupe (1 kg/dan) nedostaju bjelančevine (onasadrži po6-8% sirovih u s već prema bjelančevina proizvodnji suhoj tvari), miješa, mlijeka, obrok a krmni mora _krmne sadržavati manjom količinom goveda dopunske

To

.

da

se

kravama

treba

davati

sirovih

12-15%

|

-

Tablica

1. Hranidba

krava

kukuruznomsilažom

i krmnom

smjesom

mliječnostlitara mlijeka Sijeno lucerne Kukuruzna

silaža

Krmna žnjete

(13-14% sir. bjelančevina)

==

sonex

10

14

16

20

25

40

40

40.

40

40

40

300

250

250

200

200

20,0

50

60

80

10,0

10.30

(du) nE

178

'

nI

-

=

id

oo

a

a

i

<

2

a

ši

o.

=

|

o

SITE Tablica

2. Hranidbeni

obrok

krava

s

silažomdopunskomkrmnom-:

kukuruznom

i

smjesom(Super 30)

mliječnostlitara mlijeka

Krmiva

kg kg

Sijeno (lucerne) Kukuruzna

54,0 7 25,0

silaža

Kukuruzna

Ko) 25,0 25,0 4

'

prekrupa Dopunska krmna smjesa (30% sir. bjelanč.)

Potpuna krmna smjesa (18% sir. bjelanč) :

Krmna

4,0

4,0

1,0

2,0

3,5

20,0 5,0

0,5

1,0

1,5

1,5

20,0 5,0 1,5

1,0

3,0

0,5

0,5

0,5

,

7,0

8,5

10,0

6,0

7,0

8,5

9,0

.

-

-

silaža

smjesa (13-14%

Tablica

sir. bjelančevina)

4. Hranidbeni

krmnom

junadi 30) smjesom(Super obrok

tovne

s

25

4,0

Sijeno Kukuruzna

20

15

10

silažom

kukuruznom

i

dopunskom

tjelesnetežine

Krmiva

250-300

300-350

350-400

400-450

450-500

0,5

0,5

0,5

7,0

8,5

I

Sijeno

kg kg

Kukuruzna

silaža

Kukuruzna

prekrupa

Dopunska smjesa Krmna smjesa krmna

za

bjelanč.)

(30% sir. junad (14% sir. bjelanč.)

sadrži smjese koja najmanje bjelančevina (0,5- kg/dan) (tablica 2).

Kravama više od | 20 1,5 kojedaju kukuruz i se uz mlijeka/dan preporučuje krmnu davati 1-3 dopunsku još smjesu krmne krave za kgpotpune smjese dojne sirovih S 18% bjelančevina.

30%

sirovih

5,0

5,5

1,0

1,5

'

10,0

bjelančevina (Super manje tablici 4. se 30), Daje 2,5- kg prema kukuruzne pomiješene prekrupe 7,5s 0,5krmne ovisno smjese, 1,5kgdopunske o težini junadi.

30%

sirovih

Svi navedeni

sustavi

krmnih

obroka

načinjeni postigne može davati 5-10 se tovne mase Tovnoj junadi kg prosječan prirast tjelesne kukuruzne od 250 na Prekod silažedan,počevši junadi najmanje 1- kg/dan. i davati a se može kukuruza se rupa težine,može kg tjelesne zamijeniti suhog 1,1 Uz uz ranije, postupnoprivikavanje. Siliranim vlažnim kukuruzom (tablica 5), kukuruznu silažu krmna se daje smjesa ilidavati u ovim omjerima: sirovih 13-14% s bjelančevina, najmanje i to uzrastu prema (4,5-kg/dan) junadi 1 kgkukuruzne prekrupe (14%vlage) (tablica 9 3). kukuruza zrna (30%vlage) kgvlažnog 1,23 zrnakukuruza Za može kukuruza vlažnog (35%vlage) k g 1,32 korišćenje vlastitog krmna zrnakukuruza s naj- 1,43 poslužiti dopunska smjesa kgvlažnog (40%vlage) su

tako

da

se

=

HRANILICE. 1 .DUDE

ZA

TELAD 179

=---

=

>...

——

>.

-.-—

—q

a

i

g

tenššea

a '

"

silažom KR Tablica 5. Hranidbeni obrok tovne junadi s kukuruznom silažom, i krmne prekrupedopunske smjese(Super 30)

kukuruzne

tjelesnetežine 300-350

250-300

350-400

400-450

450-500

Sijeno Kukuruzna Silirana

silaža kukuruzna

Dopunska krmna Krmna smjesa za

Tablica

prekrupa smjesa (30% sir. bjelanč.) junad (14% sir.

bjelanč.)

6. Hranidbeni

punskom

obrok krmnom

junadi smjesom(Super 30) tovne

sa

i do-

kukuruznim

siliranim

klipom

tjelesnetežine 250-300

kukuruznog klipa Dopunska krmna smjesa (30% sir.

Krmna smjesa za junad (14% sir. bjelanč.)

Silaža

bjelanč.)

300-350

350-400

400-450

450-500

8,0

120

140

16,0

18,0

0,5 1,5

1,0

1,5

1,5

a

1,5 g

g

:

silaže Preporuke davanje bjelančevina mljevedo tovu i iskorišćuju u klipa junadi razgrađuje amonijaka nog kukuruznog tablici 6. Silirani mikrobskom kao sintezom mikrobske su prikazaneu mljeveni kukuruzni količini od 8-18 To da i se se u bjelančevine. omogućava klip daje težini od 250i urea prema kg/dan, tjelesnoj dušik,amonijak neproteinski 500 da se koriste kao prave s time s u izmiješa kg, bjelančevine 0,5dijelom krmne što hranidbi s kg dopunske preživača,treba, smjese najmanje zbogniže 1,5 sirovih bjelančevina 30% iskoristiti.

(Super 30). cijene, gospodarstveno voditi da se s računa Kukuruzna Valja dopunskom kukuruzne silaža (cijele krmnom smjesom obroku dodaje, se davati u krmnom prema može biljke) _ siliranim kukuruznim potrebama goveda,dovoljno kalcija: ali sa klipom, je fosfora ili davati (vapnencem), (FOSFONALOM s kukuruznom bolje prekrupom, ili kukuruzna spojevima natrijeva fosfata), slabi kalcijeva jer. silaža energetski _ili soli krmni obrok s (stočnom kukuruza i natrija kuhinjskom klipom snizuje klorida ilisoli za raznih 1 hranidbene natrijeva lizanje), To znači ga ispod jedinice. mikrominerala i vitamina dase dnevni (mineralnone postiže prosječan prirast vitaminskim težine od što premiksima).

1 tjelesne kg/dan, nije tova u BENURALA S i FOSFOsuvremenog dovoljno uvjetima Dodavanje NALA dobrim hranidbi vrlo se u junadi. pokazalo naročito veća ako se goveda, daje U se dopunskoj krmnojsmjesi koja količina se na silaže, n ačin jer taj d odaje kukuruznu treba davati uz daje silažu, količina alkalnih elemenata veća (kalij, sunbjelančevine, jeftinije sačme jeftinije i dr.) ublažavaju natrij, magnezij koji i BEcokreta, posebice uljane repice visoke kiselina djelovanje koncentracije S NURAL što za (sadrži ureu), postoje silaže i alkalnu rezervu orpovećavaju razlozi. Krmiva se gospodarstveni naj- ganizma. mikrobskom većimdijelom razgrađuju Tako Dr. Feldhofer u fermentacijom buragu preživača.

Stjepan za

AUTOMATSKE 180

se

i

70-100%

POJILICE

ZA

STOKU

hrane

(1)

Mikotoksikoze

su štoih uzrokujutoksični Mikotoksikoze otrovanja izmjene proizvodi različitih tvari gljivica.

Javljaju Te bolesti nisuprenosivepoput zaraznih. se iznenadai često imajudramatičnobrzitijek, alise mogu odvijati i Često su s određenom sporije. sezonskogkaraktera, mnogo povezane vrstomhrane.

Antibiotici i osušiti pa se koriste osnovna drugi lijekovi koji popljesnivi.

Kukuruz, vrlo mali učinak. Štete žitarica za u se liječenju imaju prehranu stoke, upljesnivi bolesti točno te nisu i u skladištu sklananose na koje lošeg polju prilikom stočna ali u | hrana (silaža, pojedinim utvrđene, godinama dištenja. druga bitivelike. Osim izravnih i te. slama mogu ječam, korjenjače), gubitaka pšenica, od mikotoksikoze kukuruzinac ako ih uginuća, uzrokuju i, mogu popljesniviti i stoka izazvati mikotoksikoze. rastu u zaostajanje razvoju mladih, pojede, teško starih i mršavljenje prisilno klanje bolesnih i životinja.

Smetnjenastaju a se razmnožavanja, prilikom životinje bređe i a lažno moguće pobace. gone, Dokazano da velik različitih je broj gljivica otrove proizvodi jake (mikotoksine) i Te se životinje kojima truju ljudi.gljivice žive na i a klasjuuskladištenoj hrani, zasad samo poznajemo manjibroj toksinima otrovanja gljivica.

U

nastanku

mikotoksina

ulogu ima hrana na se razkojoj razmnožavaju Bolest se hranom i bolesti j e te prenosi koja pljespa prema ličite gljivice plijesni, mikotokodnosno tome i sadržava niva, koja uzrokuje općepokvarepljesniva sine. S obzirom sredstva na hrana. Mikotoksini na su veoma današnja otporni bolesti se brzo i lako i na povišenu druge vanjske komuniciranja, temperaturu kontinenta na te ih nikakvim s ne prenose činitelje, jednog drugi. postupcima ukloniti iz zaražene hrane. da na na u možemo Budući polju, livadama, hrane i u nastamskladištima stočnim i razlise na Gljivice plijesni razvijaju različitih bama ima u veoma gljivica čitoj hrani, voluminoznoj ikoncentriranoj. stočna krma lako se količini, velikoj Ako krma je prevlažna nepravilno ako i a su još zarazi, pogodni uvjeti, skladištena nastaje užeglost, pljesnivost, U brzo hrani. se u krmiva.

Krma razmnože širegljivice općenito trulenje, kvarenje dobrano se na za njuplijesni igljivica sudjeluje i može upljesniviti već polju, i sam kada iliako se ne čovjek vjetar, pljesnivu vlažnih nepovoljnih, godina, pa i raznih trava Kada se kosi u kišnom na žitarica hranu, sjemenje skupi vrijeme. se ne s na razdoblju godine, sijeno stigne prevozijednog mjesta drugo. veliku

PRIBOR

ZA

UZCOJ,HIGIJENU I NJEGUSTOKE 181

a.

_—

--

o

životinja a organizmu mikotoksine, pretrage ali su i slučajevi kada su mikotoksine na su poznati usta, kojom hranjene otrovi i oštetilikožu i izazgljivica plijesni životinja. vali na lokalne Lokalne njoj promjene.

Kod liječenja, životinjama oboljelim našle su se iu su radili promjene ljudi koji treba oduzeti hranu slamom i s dotadašnju smjesta pljesnjivom sijenom. i zdravom bei nadomjestiti je higijenski Na mikotoksinima otrovanja osjetljive hranom.

Ako mikotoksini sprijekornom bez obzira vrste su sve životinja iperad nisu bolesna se dob i mlada na oštetili će jako jetru, spol, pasminu, pa ipak nekoliko i obole. za životinja životinje lakše qa lošehranjene tjedana oporaviti; također otrove na ako treba ovjekje osjetljiv životinju je, pak,jetra stradala, i ekonomski iskoristiti gljivica plijesni. (zaklati).

Posebnog Znakovi bolesti su ovise o vrsti i isto ni tako a nema nema, različiti liječenja mikotoksina izazvao Bolesnim se koji je otrovanje. protuotrova. životinjama Kada veliku količinu životinje prime lako hrana dajedijetna, probavljiva znakovi bolesti veoma su mikotoksina, mineralima i lako bogata vitaminima, i dobro kratko a bolest uočljivi, traje jaki bjelančevinama. i ubrzo smrću. probavljivim kada završava Naprotiv, hrane da hrani količine otrova u Temelj preventive ječuvanje primaju manje znakovi bolesti i da Ako ne se vremena, ne se tijekom duljeg popljesnivi pokvari. su zaossu, takvu hranu izraženi, blaži manje preteže ne većpokvarila, smijemo mladih u rastu životinja, tajanje smanjuje davati životinjama.

Kada jehigijensko i se se mliječnost javljajudrugeporehrane hranu treba stanje nepoznato, i u radu susmetnje organa organskih mikotoksine. ako Tek na se pretražiti tava. Blaža nisu smrtonosna. otrovanja utvrdi da hrana tada se je smije zdrava, bolesti se na Dijagnoza postavlja dati životinjama. više metoda: kliničke temelju pretrage, razudbe i Dr. na sadržaja Banožić crijeva Stjepan pretrage U

otrovi ulaze

isto tako

na

i

hrane

Kobilje mlijeko Kobila

proizvodi mlijeko svoje međutim su ždrijebe, ljudi zadnjih godina ustanovili da odlično kobilje mlijeko služi Kada se gozdravlju kažezadnjih ljudi, misli se na znanstvena dina, istraživanja iako se ono kobiljeg većmnogo mlijeka u mepreporučavalonarodnoj ranije za

\

dicini.

182

——

—..

samba

emo

-

-

a.

m

-—

_

o.

ao.

a

va

mnogo saznanjima jepridonisistematsko jelo njemačkih promatranje ruskih i stručnjaka (lječnika) pa kobilje

ORIGINAL SOLNICA

i

d

Novim

ZA

—

MINERALNE SOLI

Po

dr. G. Storch

1985.

mast

mliječnišećer

%

%

Kuhano

bjelančevine peptidi aminokiseline % mg/kg

1

6,5

1,9

mg/kg 609

mlijeko

3,0

1,9

1190

970

4

7,0

0,9

1367

282

Kobiljemlijeko kobilje

Majčino mlijeko

važno

kao važan

mlijeko mjesto, u čimbenikzdravstvenoj terapiji.

Evo nekih naslova tema o se kojima na govorilo javnimnjemačkoforumima: ruskim zauzima

—

—

hranidbeni

—

kod

dodatak

kod i dr.“.

alergija

osušeni

nešto

Kumylac preparata kože su novo u njezi i tijela, lotion. Oba

za

"Kao

smrznuto

Kumylac krema,

—

"Uporaba kobiljeg mlijekadojenčad malu te kao i djecu, nadopuna majčinog mlijeka",

osušeni

Kumylac granulat oblik kobiljeg kuhanog mlijeka.

Kobilje kao mlijeko granulat jakojeprikladno za u svakidašnju uporabu, manjim količinama,

—

—

ml

45

smrznuto

-

do-

obrambeni

100

ispod 45

-

—

"Utjecaj kobiljeg mlijeka sistem organizma", na

352

na

Equilac granulat oblik prirodno ostavljenog kobiljeg mlijeka,

—

"Kobilje mlijeko datak kod kroničnih želučanonih i jetrenih oboljenja", crijevkao

kilokalorije (Kcal)

Kumylac kupkutuširanje.

Ovajgel omogućavaodličnu njegukobiljim a mlijekom prilikom kupanja, preiza bolesnu kosu. poručljiv je i

za

—

crijevnih smetnji,

Kobilje mlijeko jealbuminKumylac kobilje mlijeko. albumin Kadodatak uz mlijeko (kazein 45%).

55%, Temelj jekobilje globulinsko mlijeko, zein fino u gruikvasca.

To pahuljičast, je nije zbijen mliječne kiseline, bakterija de. Jako visok aminokiselina biološki aktivno kome u je sadržaj piće ježivuće i Kobiima oko alkohola.

(352mg/kg)peptida (609mg/kg).

0,5ima ivisok vitamina C. lje mlijeko sadržaj 1% već koristi kao se Kobilje mlijeko dugo tvrtka Hoher Njemačka Kugestat namirnica živežna vrijedna (kumis, pozOdenwald posjeduje ergelu kobila, dvje- nat u ruskom azijatskom kao području), tih kobila sa stotinjak svojomždrebadi dodatak hrani te protiv kroničnih crijevbez Ta na pase slobodnom, vezanja. nih poremetnji. tvrtka već 35 ispreko godinastječe o kustva kako se te kako Razmišljajući kobiljem mlijeku, pouzgajaju kobile, se dobiva i se ljoprivrednik može konjogojac upitati prerađuje njihovo mlijeko. li kobioko se nalaze visoku se uz isplati taj dobivanja p osao Pašnjaci ergele Jedan netaknutu i na ljeg njemački uzgajivač m lijeka. šumu, području kojeje tvrdi kako od kobile biološki za konja mlijeka jedne čisto držanje konja. isto koliko i za samo ždrijebe. dobije Proizvodi tvrtke Hoher Kurgestat Odenwald su: Dr. Banožić Stjepan —

-

KOMPLETVEZOVI

ZA

kuhano

KRAVE 183

-

s

ho

i.

...-

o.

--

e...

Rezultati proizvodnosti

SETE

dijela populacije

godini 1994. u Izvješća stočarskog (Prikaz Hrvatskog selekcijskog

centra

za

1994.

godinu)

se, poboljšavanje proizvodnje procjenjuje populacije novih lise se na genetski gradnji naime, ostvaruje planirani goveda temelji od su za = svojstvo. generacija koje bolje postojećih.napredak promatrano Ukoliko se to ne se Preduvjet je,dakle, svakoguzgojnodogađa,javlja da se rada promijene dijelovi uzgojproizvodnih potreba selekcijskog spoznaja Sve to da osobina nog postojeće pokazuje je populacije. programa. spoznaja poroizvodnih svojstava preduodabiru tih Na se temelju podataka = uspješnog vjet uzgojnoće one koje zbogsvojih boljih rada i genetske jedinke izgradnje. selekcijskog značajno proizvodnih svojstava dopriosobina kod Utvrđivanje proizvodnih Podaci o nijeti genetskoj izgradnji. proiz- nas selekniz već provodi dugi godina služe vodnosti to i za uz procjenu služba. Na svake godine kraju cijska i rada uspješnosti uzgojnose postignuća uzgojnozbrajaju Na ostvareizgradnje. genetske temelju selekcijskog i rada u govedarstvu cijskog selekTablica 1. krava krava obuhi Brojnostanje udjel u izvješobjavljuju posebnom radom vaćenselekcijskim ću = stočarskog Hrvatskog centra. se Broj krava selekcijskog Ondje i o Obuhvaćeno Županija selekcijom nalazi velik broj podataka Ukupno i % Ukupno proizvodnosti brojnom stanju i o svih faza 38.820 Zagrebačka grla, provedbi 21.346 Da bi programa.

KrapinskoGojidbenog 15.116 imao što veći Sisačkouzgajivača broj zagorska 8.588 Karlovačka dobiti uvid u te rezulmoslavačka 15.088 prigodu Varaždinska 30.259 ukratko u su Koprivničkoprikazu tate, 30.233 neki od Bjelogorskoobrazloženi značajnijih križevačka 1.991 Primorskobilogorska Izvješća.

6.083 dijelova Ličkogoranska 5.082 Virovitičkosenjska 7.980 Požeškopodravska 8.927 Brojno stanje k rava i 1.

Brodskoslavonska 5.878 Osječkokravamatičnogdijela posavska 193 Zadarskobaranjska 150 populacije Šibenska kninska 3.587 Vukovarsko8.615 Podaci o stanju Splitskobrojnom srijemska 5.713 191 Istarska po župakrava, p romatrano dalmatinska 817 Dubrovačkoslužbama 6.613 1.271 selekcijskim nijama, Međimurska neretvanska u | 221.053 39.051 Ukupno privatnefarme 17,67 | uzgojnim organizacijama, Na ovom su izvješću detaljni.

Velike farme 5.178 5.

100,00 zE tablice dani su o podaci kraju 226.321 19,55 Ukupno krava _na ukupnom broju

Genetsko

ne

razine

-

-

SERVIS PRODAJAMUZNIHUREĐAJA I

184

Svim o

a >

veselje! zemlji mir, na

pjesmica kojoj spominje Ili, ljudi, jer čeznu 21. zimski U dobra mira proizlaze sva za solsticij pojava, čovjeka. prirodna dan kada a i duhovna miru se materijalnaprosinca, je noć najdulja, stvaraju i koristimo se se najkraći: njima dobra,njima i U miru se veselimo. najuspješnije radi odmara. najljepše tada Prosinac jer je mjesecmira, i naše voćnjaci njive, vrtovi, miruju ako mirno a osobito vinogradi, spavaju su snježnimpokpokriveni bijelim i u nas neka rivačem. Mir u prirodi prijeđe naša sveta U tom će nam pomoći ljude. jevrijeme kršćanska, vjera jerprosinac četiri kada ili Došašća Adventa, tijekom naše imamo za prilikusmirenje tjedna To obnovu. našu duhovnu za duše, je Već se bliži vrijeme blago, za proslavu vrijeme priprema dostojnu bliži Već se dana Božića mira u nama u onaj čas, samima, Kad će izić'Sunce i u hrvatskom našim drago, obiteljimacijelom Svanut' svemu narodu. spas! svijetu Svani dane i noć skrati, bio osobito nekoć Advent na je lijep i čvrsti selu. Tada se ranom povrati: Sini, Sunce, zorom, gazeći čast na crkvu išlo u s visini, Bogu u lampašem ruci, snijeg, mir u nizini!

Išlo i staro i Misu na sv.

Svijetu Zornicu. je kitice iz adi nikome bilo teško. Narod mlado se je Prisjetimojošjedne nije ventske s roso stvorio adventske u pjesme"Padaj neba, pjesmice posebne zrcali sveta" se u su tako produhovljena kojoj prostodušno isprepletene kojima molitva ih: istine i život u za Čujmo svoje zemlje: seljakaplodnost vjerske prirodi.

Orvori se, zemljo mila, krila Da iz "Pričice plodnog pjevaju, lijepo tvoga Obnoć blažen čas na s retan, U taj gnijezda sjedaju.

Jutrom rano traže hranu izabranu. nikne Svemu svijetu spas!

Takova Duboka u ptica jesam ja, vjera pobjedu seljačka "ZDRAVO MARIJA" ovako dobra nad zlom koji pjevam je pjesnički ispjevana: male leteć Visom ptice domu Našem zapjevale: Za

svi dobri

mirom

iz

se

u

-

-

Srca gore, evo

zore!

nek* bude

Kraj o

Sin će

zloći

k nama

Božji

Srca gore, evo

svakoj

doći:

zore!

puktijekom Adventa molitvom, i pokajanjempostompriprepjesmom, Božića: od mao za Badnje svetkovanje Budući da večeri pa do sv. Tri je Kralja.

Tako

ooo...

se

ooo

pup

e

ggssšiiešni

---

cijeli mjesecprosinac Božića, čača, stari "VEsu Puru ga Hrvatiprozvali obrača, nekoć da a budući LIKOBOŽIČNJAK", Z vincem zaleva je kajkavci bilo i mnogo dobio i ime Pak si popeva: GLORIA! snijega, je davno to u seljačkim GRUDEN.U doba, skromnim domovima i teleBožića u našem više narodu (bezradija Ovog je doista vladao mira i su se vizije) je mir, jeobitelj p a veselja jer mnogi prognanici mraka bila više na zbogdugogtrajanja zahvaljujući našoj hrabroj vojsci mogli u s vratiti b arem im okupu, mjesecima svjetla n ego puno nazemljište gdje je stajao i rada.

Stručni listić dom ili su danas "Seoski puno topli gdje njegovi jadni u smoći duševne gospodar“ jekrajem prošlog stoljeća, ostaci. Oni će opet snage svome dao ovakvu da se vesele kao što su imali prosinačkom broju Božiću, i miran za sretan život nadu u na poduku obiteljski neposustalu povratak soje. u više naraštaja.

Prosinačku tihu večer dugu, ded Obiteljskomposveti krugu; Jesi 1 i dobar svojim blag sveđer, će biti života večer!

Blag tvog MIR u se doba Riječ božićno posvuda i čujepaje obiteljska proslava Badnjaka znaku mira. u Kada sva je čeljad oko u skupljena lijepo stola, prostrtog sobu u

ulazi

slame

i

domaćin

znaku

noseći

A

naramak

poželi obiljesvakoj i ali mira i plodovastoke, najviše Božjeg blagoslova. svima

u

Miškov

vrsti

i vlazi, još hladnoći,propuhu neka ih božićna utaknuta u grije svijeća ili u niknulu zelenu sjemenje pšenicu, mir hrvatskih ide i kao Uz uvijek veselje,njegova obavijenuvrpcom boja: i crvenom, u narodnim bijelom plavom. pa posljedica, božićnim pjesAko za Božić bude onih micama ima radosti iz svakijošuvijek koji mnogo čeznu tada za svojim domom, njima a naročito to se u dašnjeg života, osjeća želimo da da im nade i još izdrže, dalje starim kajkavskim žive i budu božićnim zelene kao pjesmama vječno smreke, Nina i borovi u zime. kojejezapamtila prof. Samšalović jele bjelini iz Svim Vugrovca: našim _poštovanim. i dragim mir u čitateljima želimo i veseljedušama, Kam' kam? Betlem Betlem, i gori, mir hrvatskom i svim obiteljima, Glas čuti s je nebesa, da srca narodima svijeta, iz zapjevamo pa po zraku zvoni. božićnu s pjesmu hrvatskog juga: Jen starec štali *U to vrime Mir se svitu v godišta navišća Naslonjen stoji, Med oslom i volom leži. ditića od Divice djetešce Porođenjem Marije Anđeli se Ti, Jaga, dajlana, javili Rajsku pismuslagali, Slava mir A purana, Bogu pivali Ti, Miško, ljudima malomu Jezušu bu! prosili!"

Malomu, naj Iliova vesela: Priredio: posebno Dipl. ing.

Stjepan Keglević z mustači Štefek Foo Z vincem se vrači.

Makar

u

na

-

-

-

-

Kobase I k tomu

nadjeva, popeva:

GLORIA!

IN VINO

VERITAS stola. Samo

blagdanska i vinari govore: "Litra vina sadrži osminu i izabranim vinom u ukomponiranim dnevno i devet možemo čovjeku potrebnih kalorija postići svečanoj prilici svakoj desetina 1 pravo dobrograspoloženja". zadovoljstvo. najbolje pripako se izreka o vinu ta francuska "zalijevaju" pogrešno jela Upravo naj- remljena 1 malo vinom neće odabranim božićne i novoviše može prijati. pomoćipred od kad nam a i skromni jejedna godišnje blagdane, potrošač, obrazovaniji pozkako se što da svako vino vina navalac zna ne bolje rapoložiti. briga prija Zato se svi iuz svako u i Vino orsvakoj prilici jelo. ugodno zagrijava postepeno i užici dobrim do jela postižu usklađivanjem " štimunga" je ganizam, put pa pravog uistinu može o se i s ostalim pa nego priča pobiti jačim vina, laganiji sporiji, trenutačno alkoholnim nema pićima koja koje lošeg poslije dobroj "podlozi" Zato vino a u vina. "udaraju" glavu. je uvijek na kako i vino za ga nezamjenjivo Koje pogotovo "duge" staze, piti blagdane bilo čisto ili s mineralno servirati?! miješano piće, učinite vino iz Ako vodom. poslužujete bačve, da staklenim i to u Bez vino bokalima, bijelim konkurencije, je najbolji dobrom svih s a i =goste. bojom raspoložite naročitobogata, pratilac jela, najveći europski vinogradari Francuzi,

masna,

-

A

—

—— _ ——— _ ————— —— _ ————

am u Č KOLAČE KREME !

KUPOVE =

<

,

dobro

—————_———

3

nezamjenljiva prirpemi "gemišta", koje tako rado svi oni žele malo piju koje dulje i malo češće ali se nikad i popiti, jako "Gemišti" napiti. najsporije opijaju.

Izabrali ste kvalitetno (ipriklado uzjelo) vino. nikako iz kakvih No, nije svjeedno će se čaša vino. ilirebraste piti Obojene vinske čaše iz kućnih servisa hendikep kvalitetu i su za najbolje odnjegovanih u

vina.

Prave

vinske čaše

kristalnog stakla, bez

stalkom dodiru

Flaširana kvalitetna vina

kako

s

se

vino

tankog bijelog

od

su

ikakvih ne

bi

rukom.

ukras za

ukrasa

sa

zagrijavalo u

Najljepši stol, ujedno podižu čaše. su vrijednost vina, vitke, elegantne izrađene ili su u obliku kruške Najčešće i se one tulipana smatrajunajboljimakoje vrhu se pri sužavaju, jerskupljanjem mirisa omogućujunajjačeosjećanje a

otvarajupred i zatim gostima serviraju.

I vina bitna. posluženog je temperatura vina se na 10Bijela ohlađuju ružica na 16crna a laganija i jaka 12“C, vina crna se na piju neohlađena, 18“C, sobnoj arome vina.

10temperaturi Za vina su pjenušava najbolje Vino može i kao visoke, poslužiti aperitiv.

22%C. Naj- uske iz se čaše, i staro visokokvaj er uobičajenih plitkih jeposlužiti bolje jako širokih čaša litetno suho vino. Takva su vina prebrzo g ube mjehurići, traminac, čime u je vrijeme pjenjenja šampanjca bijeli burgundac, graševina, malvazija, čaši svedeno na minimum. žilavka, pošip. grk, vugava, ili stol ili se sve na se Čaše Ista vina odlična su uz serviraju razne predjelo, kao i vino. Toći li se flaširano nareske i suhomesnate mijenjaju proizvode. vino prvo se domaćinu ilinaručiocu U uz uspe primorskim krajevima, bijela da on tek kad on kuša, je i uz ocijenio mesa meso p a (teletinu, peradi) riječnu vino toči se ostalim i dobrim, morsku ribu gostima. se: bijelu serviraju kod izbora i li vina debit Postupite serviranja maraština, kaštelet, bijeli, bogbudite da ćete i vi na odnosno ovaj n ačin, uvjereni danuša, kujundžuša, žlahtina, i vaši svu mosgosti osjetiti njegovu opojnost. rizling, silvanac, rizvanac, škrlet, Bit će dok budete vam sve ga kontinentalnim u lijepo = lavac,kraljevina dobro ali... "nosili", područjima. ...Zloi ako vino ponese vas.

Uz sve vrste naopako kolača, krema,kupova slatka ili se serviraju poluslatka vina, Pripremila: dezertna vina.

Mirna Božičević ing.

Slatka: muškat, malvazija igraševina, prošek.

Poluslatki slatki bakarska i pjenušci: vodica, fruškogorski biser, milion, slovin, baranjac.

Uz kavu treba ponuditi ipakjaka alkoholna razne pića: likere, whysky, votku. brendi, rakiju, Nisu ni stolna za potcjenjivanje i vina: (domaća flaširana) plješivičko, plemenka, kraljevina, kraljica, svatovac, stolno. ona su golubica, bijelo Naprotiv, se

——aaboodi

Fena

.——-_—>-

mn

u

-—

o

nn.

——

s

R-Sm

m

o

|

o

m

-—-—-————————————

J hrvatski demokratski

Drugi

sabor

1861. godine

i nohrvatskog demokratskog prvog 1848. ali u i bečki nosti razvijati napredovati, godine, je moraju održanog sabora, politička mađarsku svezi s interesima dvor ubrzo slomio Monarhije. cjelokupne građansku vlastitu u 20. kao i Na car Beču, Josip Ij .e revoluciju,svoju temelju toga, Franjo p a demokratske oduzeo narodima izdao 1860. . je svoju "Listopadsku listopada slobode im tek bio dao. bila tek Nastupilo diplomu" koje je kojaje poludemoku centralistička i isto u a centralizacije kojoj je je razdoblje vrijeme ratska, vladala bez izborene važne federalitstička. su svemoćna birokracija Ipak moć kontrole. Carska demokratske slobode ili osobne prava: jedopet ljudska bila To crno zakosvih je neograničena. razdoblje, nakopravnost pred građana naziva "Bachov se u i obveza api nom, koje povijesti opća vojna porezna 1860. solutizam" a sloboda započelo je godine, vjeroispovjesti. duša mu bio ministar Alexantih Na je austrijski događajaupravoje temelju dar u Bach,čovjek građanskog podrijetla,prekonoćiuskrsnuo politički život izvanrednih što znači da nikad ni organizacijskih sposobnosti Hrvatskoj, nije presskriveno tao makar živjeti. barun Novi Josip ban, general, bansku ŠOKČEVIĆsazvao jeproširenu održala dana 26. se konferenciju koja 1860. u u studenog Zagrebu,današnjoj ulici 10. Tom je skupu Opatičkoj broj iz i kul55 osoba političkog prisustvovalo isticali su se koji turnogživota, i radom nadarenošću, javnim javnim povcar u godine je jerenjem.

Krajemiste Beču osnovao Hrvatski dvorski dikasterij Ivanom s na čelu (kancelariju) oblasti državne Dr. u uprave. Mirjana MAŽURANIĆEM,kojaje moglaizravno smatra Gross,današnja povjesničarka Na _ kontaktirati sa carem. svojoj biliutemeda su u tome razdoblju upravo siječnja sjednici početkom posljednjoj Hrvatske. moderne ljeni počeci odlučila Banska konferencija je 1861., To završilo razdoblje jedesetgodišnje izbordemokratskom izbore raspisati po strašnim u porazom vojničkim Austrije, nom redu iz 1848. godine. bitci kod Solferina od Garda (južno dr.

HORVAT piše: Povjesničar Josip dana 24. u su bez "Izbori su saborski jezera) lipnja 1859.,kojoj protekli incidenta, bilo 2.292 a 10.807 ihje Odlike reda iz poginula vojnika, u idili. izbornog zapravo Car bio na i 1861. To političke 1848. doniješe ranjenih.je prisiljen naš je ploda Prošireno sazvao državno najintelektualniji ustupke paje Sabor, S abor jakih i nu su Hrvatsku sa vijećekojem Slavonijom dividualnosti".

Ambroz barun bili izabrani Na su VRANICZANYi zastupali politički njemu a odIzabrano bilo 135 naroda.

STROSSMAYER, buskupJosip Juraj je kapaciteti BORELLI. vojenu Dalmaciju grofFranjo većinom pravnika, učenjaka zastupnika, borbe su se bile vrlo snažne osobe i Velike političke i idejne Dvije publicista. ali većinom bio Ante su vodile, jeipak glasova seljačkog podrijetla:Starčević, da se doktor i dr. prihvaćen zaključak pojedinim filozofije FranjoRački, treba Ostali su bili svećenik i povjesničar. zemljama priznati njihova povijesindividualnost

Nakon

e.

m_

i.

2

da se

narod-

--—_

--——

o

i

>

U

s,

s

i

3

—

>

>

ustanovama za sve građani plemići.

Saborupočetku još općina, nisu ali su se uskoro i kao i za postojale stranke, _ pučke srednješkole, različitih na učilište Križevu stvorile_tri, zbog gledanja Gospodarskohrvatske odnose Beču Pešti. prema o u sav i cima, uvođenju hrvatskog jezika šumarsko Narodna stranka bila za ulazak je o znajavni život, osnivanju Akademije Hrvatske u. vezu s državnonosti i umjetnosti i Narodnog Muzeja. ukoliko Ugarskom, pravnuova prijetoga Sabor odredio hrvatsku Ovajje politiku Hrvatskoj prizna teritorijalnu cjelokup- za mnoga slijedeća Stalno desetljeća. neovisnosti državnu nost, ravnopravnost.pozivanje na s sjedinjavanje Dalmacijom Za to bila saborska većina su je koju Nakon izbora u nije uspjelo. činili bivši Ilirci.

Vojnoj krajini uglavnom Manjina_u i u Sabor ušli i su stranci bila Srijemu, izravno za prvi s p ut po je povezivanje Sabora. predstavnici Austrijom. carska se i Unionističku stranku stvorili su bivši Međutim, volja mijenjala stezati slobode te mađaroni.

Oni su realnu opetje htjela jepozvala predlagali uniju Hrvatski sabor da ali bez s pošalje svoje predstavUgarskom, prethodnog priz- nike bečki u što prava Hrvatskoj, središnji parlament.

Većina navanja političkih je odlučila u da ide tamo se ne predložio grof Julije Janković je Daruvarski. Saboru Hrvatska stranka prava bila radikalna dio Na(čimejeporažen je proaustrijski nitiza Beč nitiza rodne za samosa car to na Peštu, stranke), je nego odgovorio talnu na nakon državu Hrvatsku,temelju njenih raspuštanjem Sabora, šestomjestarih bio prava. dan 8. na 1861. povijesnih Osnivač joj je sečnog rada, studenog Ante i a s Kvaterneke važne Starčević,njimeEugen na saborske Ipak j e pristao nik i Petar i dao Vrdoljak. zaključke svoj p otpis.

Tako se 1861. stvorilo hrvatsko Sabor održan godine u Ovaj je današnjoj hvala višestranačje kojedanas, Bogu, u Ćirilometodskoj Starogradskoj vijećnici imamo. opet ulici u Zagrebu.

O zaključcima bilo četiri ovog velevažnog Sabora nije čak godine, o pet sabora Drugogdemokratskog hrvatskog bio tek 12. pa je slijedeći održan Kao napisanoje mnogo rasprava.

1865.

Hrvata za demokstudenog Volja bismo najvažnije ovdje istaknuli, prema ratskim sudbinom i Ferdi Šišiću, upravljanjem svojom o samoosnivanju rasprave državom neuništiva stalne hrvatske je! o stolu sedmorice vlade, o Priredio: (vrhovni sud), uređenju županija) i slobodnih kraljevskih gradovaseoskih Dipl. ing.

Stjepan Keglević u

o

naučnim

-

-

.

-_

*

-

e

-_

e

=

*

-

o

_

_

e

—_

*

-_

o

e

-

-_

.-

IvanAntunović Radeći na u listove suzbijanju mađarizacije Bačkoj pokreće narodnom na 1870. jeziku. godine počinje izdavanje tjednika novine".

Pisao Antunović i "Bunjevačkoje, poučne, a napose nabožne, povijesne knjige.

Napisao jevrijedno šokačke djelo o o i skupljajući građu Bunjevcima.

"Razprava podunavskih i Sokcih...".

O vo sadrži bitne potisanskih Bunjevcih djelo povjesnedokumente.

Ivan Antunović radio na i Dakle, nacionalnom mnogo je vjerskom preporodu bačkoHrvata.

Rođen 1815. u 1888. a umire u baranjskih je godine Kubaji, godine Kolači bio od gdjeje pomoćnibiskup 1866. godine. .

Prirpemila: ing.

Mirna

e

e

Božičević

sg

_—

Ba

o

-

U

mjesecu u

prosincu

prosincu nije moguće No aku u danima zemlju. prvim prosinca ne dobro nastupi smrzavanje, jejošjedobilno zalitisve nom u crnogorično bilje više

obrađivati

grbjelogoričnih

'

mova

Neposađene gradice kojima već u nešto saditi moramo veljači pokriti lisnim da se ne slojem zemlja preduboku želimo

smrzne.

bi da što ga u Oruđe bolje vrtu, i očuvali, neophodno jetemeljito očistiti podmazati. nasele se u vrtne Miševe, koji često i redovito ih inače sjenice šupe, trujte, jer štete.

Padne li mnogo nanijeti mogu obilan i s snijeg,crnogorice osjetljivih za

treba

redovito

vrtu.

na

i stabala

rad

otresti, jer težinom se pod lome snijega grane.

U zimskim mjesecima u našem ptice vrtu su upućene samo na uglavnom našu pomoć.Osiguim kućicu i rajmo redovito

ih hranimo.

Pripremila: Mirna ing.

Božićević

Najčešćiiujedno najmanje informativni simptomi kojipacijenti iznosesvojimliječnicima Smatra

da

pati postoljudi pad atmosferskog tlaka, promih da vlažnosti u brzina se _ glavobolje koja prisiljava jena zraka, vjetra i obrate liječniku za pomoć.Takvih jeljudi druge. više. Sve veći sve klinika za kod broj liječenje Glavobolja povišenog krvnog niču u čitavome tlaka dosta a u glavobolje, koje svijetu, je čest, mnogim dokaz kako široko su je rasprostranjeno slučajevima najraniji simptom.

Međutim, to zlo. Bol u kao može može ona se i kod glavi, simptom, javiti niskog k rvnog rev.pratiti velik tlaka. ne Arteroskleroza može biti uzrokom broj oboljenja koja moraju odmah biti i niti jasnauočljivabolesniku, dugotrajnih glavobolja jačine. srednje će niti liječniku.

Zbogtoga pronaći Od pravi uzroka mogućih spomenimo dalje: uzrok nekad biti i glavobolji dugotrajan gladovanje kure za (stroge mršavljenje), za raznih posao mukotrpan specijaliste alkohola i pretjerano uživanje cigareta medicine. ukgrana Pogledajmo uskrasada, (neprospavana noć, mamurluk), kod se ratko, kojih stanja kave onome tko se na crne javlja taj ćivanje nju već neugodansimptom. nas naučio (kod jesigurno primijeVazomotorna takve vrste glavobolja vjerojatno je ćen glavobolje!), porast oblik najčešći glavobolje u uopće.

Nastaje tumor,apscesi krvarenje mozgu, vezi u sa somatskim ili abdominalpsihičkim akutne zarazne bolesti (gripa, kada se i u ni tifus akutnu ili kroničnu mozgu naporima, arterije . itd.), upalu moždanim ili šire. bolesti kroničnu sužavaju = sinusa, opnama bubrega, na može uz Promjene arterijama, ostalo, začepljenost, stanje predmenstruaciju, se

od

osam

izazvati

=

— _ — i Ba

VII

nn

BA

a

aaa

kl

dake

ozbiljnog vjerojatno upalu opni(meningitis), posljedica takvim da bolesnik Jasno živaca u s traumu je jenja. mozga), upalu (potres odmah mišića u vratu i mora liječnik skalpu glavoboljama glavi, zategnutost način glave), pogledati. držanja (pogrešan sjedenja, dalekovidvid takvih vrsta Evo nekoliko oslabljen (kratkovidnost, glavobolja, U vratnih kada se odmah mora oboljenja kralježaka, pozvati liječnika. nost), upale iizuzetno žestoka emocionalne iznenadna napetosti, tjes- prvomredu, uha,zuba, može biti i koba teškoće, glavobolja strahovanja (životne simptomkrvarenja Bolesnici se, u mozgu. stenjući, konflikti). glasno psihički i dosta Još za je uvijek hvataju glavu.Mogu postojati toganepoznato ali ih Bol u se glavi, koja jošbrojni drugi uzroci, promjene.

Postoje psihičke može iz se ne neurosa razloga ovdje razumljivih pojavi zajedno specifičnim Možda i loškim sve ovoga je čitanje zamagljenjem vida, spomenuti. promjenama: da već mentalnom konfuzijom, gubitgrčevima, navedenogadovoljno nekoga nekih Posebnu kom zaboli vrst glavobolje, tjelesnih glava! svijesti, gubitkom znak ću ili za migrenu, funkcijagubitkom osjeta, je opisat drugomzgodom. lako znamo mnogim _glavoboljama liječnički pregled. podrobni ima i onih uzrok i ukose ostaju koje jošuvijek Glavobolje temperaturom da se u biti Činjenica mogu jest neobjašenjen. znakmeningitisa, čenjemšije većini u samo pozadini velikoj slučajeva toga Jasno, upalemoždanih_opni. nalazi neko ne od može ovo ozbiljno, simptoma stanje liječnik razgraničiti po ili simptoma gripoznogdrugogvirusnog oboljenja. obratiti ina Pozornost glavobolje valja ili s vremenom često se ponavljaju koje Bolesnik se mora sve postaju intenzivnije. kada boli u obratiti ionda glava lječniku kao što su nekom određenom području, i slično. uho, oko,polovica glave Štoprije ukloniti uzrok. tako i Kao i u drugdjemedicini, ovdje redu u primijeniti nastojati valja prvom bolesti uzročnu osnovne koja je terapiju Dok to ne bolova dovela se u glavi. do od radi se o a ne ovdje nekoj postigne, bez Prema život oboljenje. tome, mogu opasno glavobolji, spomenutoj opasnijoj kod i velikih sredstava doze blage, se primijeniti uzbuđenjapanike umjerene se ili sredstva za bolova koja jednom glavobolje kratkotrajne (aspirin) protiv da to samo Ističem pojavila! .povsmirenje. je sada A o i par riječi glavoboljama remena privremena mjera. obratiti da sa Nema posebnu kojimaje potrebno pokušavate živjeti potrebe biti znak mogu naročito ako vam ozbiljnog jer pozornost, svojim glavoboljama, dnevne remete oboljenja. aktivnosti, noćni ometaju Gotovo kod život. i odmor svatko, prvihnapadaja zagorčavaju obratiti ne bi lise morao bolova, pomisli liječnika.

Zatražite pomoć svog radi lise možda o za ne liječniku savjet, Dr. Ivo Belan ni oni bolesti?

Nisurijetki nekojopasnoj i odmah tumor na mozga pomisle koji slične bolesti. lakose, nasreću, pobezazlenim o najčešće radi prolaznim, ima i onih po koje, ipak glavoboljama, da nekim upućuju posebnostima, svojim moždanih

akutnu

VIII

a

m

a

m

a

o

aim

ra

a

su

obol-

društvenog ranijeg krava u Hrvatskoj. te tora, ukupanbroj 1994. koncem U godine je Hrvatskoj od 226.321 bilo krava, čega ukupno i 5.178 221.053 na posjedima privatnim s U farmama. velikim na usporedbi se smadaljnje godinom, prethodnom na krava: za 15.331 grlo njio ukupanbroj velikim i 435 na farmama grla privatnim sek-

velikim farmama

farmama.

broj druge,pak, na matičnog populacijeprivatnom dijela što 4.108 za grla), (povećanje posjedu uzrokujeukupan porasttog dijela iu i u populacije aposolutnom postotS

-

— -.-

nom

strane

iznosu.

raste

Tablica 2.

Paritet

\ proizvodnja Laktacijska £d* jeka (305 dana) matičnog populacije dijela mli-

Broj laktacija j

Laktacijskaproizvodnja

Mlijeko kg

PRIVATNE

FARME

Simentalska

pasmina

Mast

kg

3604 2828 142 3793 li 2275 II 146 3899 2103 1062 Miviše 4164 156 142 Prosjek = 8268 3803 134

l

Mast

%

3,71

3,74 3,74 3,74

3,73

Holstein pasmina

IV i više

244 166 100 8

Prosjek

518

Simentalska

pasmina

l li Ii

152 4655 169 5225 189 176 4722 165 4567 4220

3,60 3,63

3,61 3,72 3,61

proizvodnja 3988 2.Laktacijska ll 163 4473 22 3,64 populacije II matičnogdijela 185 5072 32 185 3,64 87 i više 5078 matičnog dijela Proizvodnja mlijeka 174 4767 3,65 Prosjek 190 laku izražena je standardnoj populacije Holstein pasmina Na 305 (trajnjedana). temelju taciji toga 182 3,42 1522 l 5308 se 3,42 li moguća procijeniti može objektivno 205 5991 1098 212 6191 3,42 Il U razina 803 idućoj Niviše mliječne proizvodnje.

211 3,43 1186 6146 za sve tablici dani su ti pasmine, podaci rednom po laktacije broju promatrano sektor i za velike i za 3. plotkinja privatni (paritet), osjemenjivanja Stanje sektora. farme iz u Hrvatskoj društvenog idjelotovornost ranijeg Uzmeli se u obzir da reprodukcije po statističkim je, = prosječna proizvodnja Kvalitetna podacima, osjemenjivanja organizacija kravi nešto iznad 1860 kg te po mlijeka na krava utječe genetsku značajno 600 telad uz razinu i na ostvarenu dobije (oko koju da količinu proizizgradnju vidi iznosi oko 2460 o ona plotkioplodnje kg, Podaci stanju 1) približno vodnje. dani su u da se kod se Mljekarskog prošlom broju matičnog populacije nja dijela se pa Ovo viša razina. n ećeponavljati.

Valja znatno ovdje lista, ostvaruje osustvrditi da u mjetnog udjel je ipak matični dio da u populacije potvrđujeje oko i prirodni 75%, jemenjivanja dalje ali isto tako smislu vrlo kvalitetniji, uzgojnom bikovima podrijetla pripust poznatog većim intenzitetom da ti uzgajivači da što od 1%), mali znači jeudjel (manje koriste viši od 24%. nekontrolirane potencijal izgrađeni genetski oplodnje nekontrolirane Tako velik udjel oplodnje grla. svojih 49

I

149

3,73 3,64

PRODAJA LOPATE, KOSE,MOTIKE AKCIJSKA VILE, »

185

Prosječno trajanje Simentalska-

privatnefarme

%

100

razinu značajno smanjuje proizvodnog dijelu djelotvornosti reprodukcije postoje ovog dijela rezerve potencijala Važno populacije. kojemogu doprijenijeti uspješčim većim jedasetaj Posebno problem prije riješi, nijoj govedarskoj proizvodnji. udjelom umjetnog— osjemenjivanjase to odnosi na Holstein pasminukod to ili dužina izuzetsvugdje gdjeje objektivno moguće koje je servisnog razdoblja bikova visoka no i iznosi u 172 dana uvođenjem podrijetla. poznatog prosjeku tih bikova mora 16 dana u Uvođenje na materijalno (za duljaodnosu prethodnu i to poticati središnja lokalna vlast, jer je godinu). u djelotvorno ulaganjerazvoj govedarstva.

Uz uporabukvalitetnih rasplod- 4,Ustroj selekcijske službe u njaka, uspješnost provedbi oplodnje Hrvatske = doprinosidjelotvornosti značajno U ovom izviješću posebnajepozorgovedarske proizvodnje. nost dana prikazu ustroja se selekcijske Uspješnost oplodnje najboljemjeri 1994, intenzivno službe.

Tijekom godine podatkomtrajanja servisnog razdoblja se radilo na novom krava. Pod tim ustroju selekcijske pojmompodrazumijeva budući da se službe, od vremena promkrave postojeći, zbog razdoblje teljenja do nove steonosti. U uspješne idealnom Tablica 4. Ustroj službe selekcijske krava slučaju se trebateliti svake godine, službe li Ustroj uzme se obzir u štoznači, trajanje Županija da Stari bi servisno Djelomice razsteonosti, idealno novi trebalo oko 75 dana. U izdoblje trajati Zagrebačka dani su o viješću detaljni podaci trajanju Krapinskokrave za servisnog razdoblja matičnog Sisačko-moslavačka suimale zagorska dijela populacije koje zaključenu Karlovačka Varaždinska i kod ovo razse, laktaciju kojih stoga, Koprivničkodoblje mogloizračunati. križevačka BjelovarskoU dani su prikazu Primorskoopćipodaciza bilogorska simentalsku farmi i Ličkos privatnih pasminu goranska VirovitičkoHolstein velikih budući s senjska Požeško-slavonska podravska pasminu farmi, da su te kod pasminenajzastupljenije BrodskoZadarsko-kninska nas. posavska OsječkoIz tablice 3 se vidi da jeprosječna Šibenska baranjska kod simendužina Vukovarskoservisnog razdoblja Splitskotalske bila 114 dok kod pasmine srijemska dalmatinska dana, je Istarska na velikim farmama izDubrovačko-neretvanska Holstein pasmine nosila 176 dana. Ovo Međimurska da i u dokazuje |

+

ZA RASPRSKIVAČI, MEMBRANE,DIZNE SVEPRSKALICE 186

|

sk

—-—

a...

|

o

==-

+.

—

ono

-—-—-

-—

jeuzgojnoustroja jenevlasničkih rad u Selekviše ne najvećem cijski organiziran selek- broju države, može postojati. veću ima stočarstvo iz radnih orgaslužba se županija gdje izdvaja cijska važnost. dio i poduzeća postaje jedinnizacija službe stvene koja selekcijske Hrvatske, nalazi u temelj dijelom svojmaterijalni U nekim županijama uspostavljana je i a proračunu države, županijeopćine, službe, selekcijske cjelovita organizacija i korisnika u U nekim dijelomučešćuuzgajivača za županiju. cijelu jedinstvena u tek stočarskih proizvoda sufinanciranju ta u procesu služba županijama je Uz sredstva čemu službe. to,služba dijelom nastajanja, u županije dijelu pri je iz vlastite sveadio ostao novi djelatnosti, prije ostvaruje još ustroj, je uspostavljen stoke. u obliku. starom u r asplodne udjelom prometu ga tablici dan U idućoj prikaz ustroja je po službe, selekcijske promatrano Dr. Ivan Jakopović županijama. odnosa

Iz tablice

i novog

se

vidi da

-

Pregled otkupa,nabave mlijekaipreradeproizvodaod mlijeka 1.1.1995.-30.9.1995. razmjerno mjeseci godine, tijekom otkupumlijeka očekivane raste no i za količine. ispod zadovoljavajuću otkup cijenupremiju mlijeko, banke Narodne razini DEM i na po srednjem preračunato tečaju Cijena je dalje 0,35 1 | od i za do kn za 1 | sa i od m.m. se premijom 0,6188 kreće 3,6% 1,2584 1,2977 kn za 11. što do m.m. jeukupno1,8772 1,9165 3,6% devet

U

1995.

bez

obzira

na

i nabave Dinamika otkupa mlijeka D.O.O. od DD ili količina nabavljenog iz i poduzeća, mlijekaotkupa seljaka Ukupna i u slijedeće bilježi mjesecima rekonstitucije mlijeka kupovine zemljiinozemstvu, po litara: u količine o/o09 (no ovi +moje ooo oem|omoomomm 80% +17, %

I.

+24,70 +16,90

%

+19,70

%

+9,10

%

+8,97

%

-0,47 %

ilisveukupno

od

210.717

212.857

34.202

58.261

+12,08

%

čega

otkup od seljaka,DD, D.O.O. iz AH i mljekarama u RH međupromet među uvoz

247.971

277.917

+10,70 % +6,6 %

iz inozemstva

rekonstitucija

1,02 % +

70,35 %

+123,51

%

187

os

3

a

pp

o

=

štorekosmo,

Dakle,

kao

2

_

—————

obzira

|

BI

sa na povećanje premije 0,10 0,15DEM, odnosno 50% za 1995. u vidimo da se u prema količineprometumlijekom 1994., od do do 30. za 1. a od dakle za samo povećavaju siječnja lipnja 1,74%, rujna 1,02, zaokruženo

bez

na

1%.

Uzroke

slabe

Prema sada zainteresiranosti proizvodnju otkupistražujemo. tako nizak dostupnim podacima, posljedica je,neštovećegotkupamanjih porast, 30 to iznosi oko i na mljekara (oko njih većegplasmanamliječnih 2proizvoda domaćinstvu. a u tržnicama, proizvedenih 3%) II: Izvori

i

za

otkupa, prerade mlijeka sliku o iz raznih izvora i Potpunu čistom otkupu, kupovini mlijeka rekonstitucije, uslužne i izlaz u preradeodljev mlijeka, prerade mlijekamljekarama dajeslijedeći I: u prikaz0/o090 od 1. 1. do 30. 0. 1995.

Dakle, bilježimo postotke: nabave

i

-

izvor 1. Otkup od

seljaka

2. Otkup

DD

od

Sveukupan

i D.O.O.

otkup

Kupljeno u RH i uvoza 4. Primljeno na uslužnu preradu 5. Ukupan ulaz 6. Prodano mlijeka 7. Dano uslužnu na preradu 8. Izlaz mlijeka 9. Ukupna prerada 10. Prerada vlastite proizvoda 3.

ž

:

+39,40

%

+86,00

%

+15,90

%

+3,40

%

*13,76 % +2,8 %

+17,11

u

%

+16,90%

Prema

za 6 sa izvješću prethodnom pao otkupa seljaka je mjeseci porast 14,10% od DD na i D.O.O. za a što rezultira iz vlastitih 8,45, otkup 3%, ukupno padomotkupa izvora u sa od u do od na u Hrvatskoj12,49 razdobljusiječnjalipnja, 7,26% razdoblju do su što će u siječnja rujna(ovdje moguće manjepogreške izvješćivanju se u godišnjem izvješću popraviti).

Kako raste moći s strane i zaštite potrošnja zbogpovećane kupovne jedne proizkroz na tako nabava vodnje, prelevmane uvoz gotovih uvezenog proizvoda, mlijeka i to za I. IX. 1994. oko 8% prema uvozu u prvom prema raste, 39,40% godine,a polugodištu. deficitarnima Prodaja mlijeka kontinentalnih mljekara, mljekarama mlijekom (obala i neke u stabilizira odnosno se, kontinentalnom dijelu) razmjerno smanjuje.

Prerada raste za a za iz mlijeka zbogrečenog ukupno17,11%, proizvodevlastitog asortimana 16,90%.

Ova i u a time se tendencija jezanimljiva obećava sigurnost proizvodnji mlijeka, će ta se i (kada proizvodnja povećati ostvari) otkup.

Ne da zaborativi treba 100-160 litara kao bi smijemo mljekarama milijuna mlijeka, se uvoz i na uvoz riješio sirovog mlijeka smanjio pritisak gotovih trgovaca proizvoda.

od

-

-

Ill:

Proizvodnja proizvoda mlijeka u rezultate i se Povećana ponuda preradapromatranom razdoblju daje očitavaju koji li u o/ooo kg: 188

od

op

---

zg

e

ez

a

ze

Proizvodnja 1. Pasterizirano

mlijeko 2. Sterilni proizvodi

37.756

proizvodi 4. Sve vrste vrhnja 3. Fermentirani

21.202

7.088 2.497

5. Svježisirevi i namazi

4.224 395 1.466 1.412

7. Tvrdi sir 8. Topljenisirevi 9. Obrani

prah

10. Punomasni

11. Sirutka

u

prah prahu

proizvodi

% %

-40,12 %

-9,4 % +90,10 % -19,85 %

1.175

1.654 392 1.493

353 1.528

12. Maslac 13. Ostali

3.525 1.779 3.825 751

2.974

sir

6. Polutvrdi

+18,90 +41,17

8.424

+17,44 % +39,40 % -2,29 %

smanjena jenešto proizvodamlijeka kretanja plasmana prikazanog sterilnih proizznatno no zato povećana proizvodnja mliljeka, je prodaja pasteriziranog acidofila i voćnih fermentiranih svježih jogurta), vrhnja, (posebice proizvoda voda, "dnevne odnosno potrošnje". proizvoda skupina sireva, sirevi a to su se uvoze, s koji najviše proizvoda proizvodnjom Lošajesituacija odnosno roba dok ostala obrani i i nespomenuta topljeni), prah maslac, (polutvrdi zadovoljavajući bilježe razmjerno mliječni proizvodi porast. da se i i interesu i bismo u obostranom industrije, dalje mljekarske seljaka Željeli od nastavi potrošnje proizvoda mlijeka. tendencija porasta Deneš Stjepan Dipl. ing. vidi se

od

Iz

Zvona

da

obitelji Holjevac veliko!

Uz

vlastitu

Gospodarstvo je mjesecu Drugog Mašanedaleko u Kako i u | Ličkog Osika,mjestu zemljuzakupu. obrađuju zemlju, TO kod je ke ETNIStrud NEEE demonstriran E KTA Holjevac luk, obitelji i svoj maksimalan olakšali,uspjeli rad muznog Laval.

Instalirale uređajaAlfa su svu mehanizaciju. kupiti potrebnu dana

su

ga stručne

studenom

u

osobe

FARMA

GUMEX

iz

Zagreba. od crte da nedaleko za je Nije vjerovati moderna bojišta predOlujuizgrađena sa svom u štala jeupravo opremom kojoj ovakav uređaj. nedostajao 10 rasnih U štalideset stajališta je

a

g

-

krava.

predaje Mlijeko, obitelj Holjevac, kravi 2500 prosječno Pazarište; I, po Budakle oko 25 litara tisuća godišnje. veliku hranidbi da dući pridaju pozornost masnoća stočna silaža, repa) (sijeno, iznosi m.m. mlijeka 3,7% PZ

..

m

ema

-- —

om

m

A

ze

e

e

-

--

-—

—

.- ---

=

>

m...

=

-—_

-

| 4

Mnogo upita

strane

sa

vođača

o

rentabilnosti

proizproz-

vodnjemlijeka,o higijenskoj bilo proizvodnjijeupućenogosČičmak, podinu ing. dipl.

Jurju tajniku = “ mljekarskog Hrvatskog a o društva,tehničkim pojedinosnabave i tima, mogućnosti plaćanja stajske opreme direktoru GUMEX FARMA, gospodinu Mirku Devčić. nizala i razvila u su se Pitanja te

sveobuhvatan

stručan

razgovor. da se takvi raz-

Izražena

ježelja po cijeloj Žugovori organiziraju što su sa paniji, prisutni prihvatili kao zadovoljstvom,pripomoću radu.

Da

Dugogodišnju tradiciju obitelji stara zvona Holjevac odaju govedarska tik vrata uz Da bi i obješena štale. dalje zvuk rada odzvanjao nepresušnog i zvono marljivih Holjevaca obješeno je s FARM na natpisom GUMEX ZAGREB, ostalim! poziv

je neposredna obitelj prisvidi i se da po tome tupačan domaćin, uz GUMEX FARMA i je predstavnike prezenHrvatskog mljekarskog društva, i nekoliko sustaciji prisutvovalo njihovih također kao jeda, naprednih govedara, i Županije. napredni proizvođači ova

-

Dakako, ipredstavnici poljoprivrednih zadruga Županije. bili su

Pripremila: Mirna ing.

Božičević

Druga stočarskaizložba"Ferdinandovac1995."

Pod

Za odabrana su 92 od pokroviteljstvom izložbu grla, i ljoprivrede šumarstvaRepublike čega: u Hrvatske, organizaciji Hrvatskog 8 kolekcija junica s imentalske centra i stočarskog passelekcijskog općine mine, 12. kolovoza Ferdinandovac, održana je 6 kolekcija prvotelki simentalske drugastočarska pasizložba.

Sudionike izložbe i o su mine, pozdravili 5 krava iz uvoza simentalske izložbe kolekcija važnosti govorili predsjednik dr.

Branko pasmine, općinskog poglavarstva prof.

6 mladih krava Zlatko mr. uzkolekcija Kolar, domaćeg Dominiković, dipl. inž., selekgoja, ravnatelj Hrvatskog stočarskog 9 ostalih te Ivan kolekcija cijskog krava, Hodalić, inž., centra, dipl. kravi Odbora Jadranki 4 za po kolekcija predsjednik grla poljodjelstvo Tome doma Sabora iz RH. Zatupničkog vlasništvo BažulićaFerdinanMeđu dovca brojnim izlagačima, posjetitei iz krave 2 sa lima gostima Županije koprivničko- kolekcija životonom proizbili iz križevačke su i gosti susjedne vodnjom.

1. Šomofiiz Mađarske, na 1978.

Otelila 16 županije čijem Beba,oteljena novi malood je područjuuspostavljen po dvoje teladi,čegatriput (šest od granični 2 promet. ženskih, čega 4 u uzgoju,

Ministarstva po-

—

—

—

—

—

—

-

—

190

=a

a

2

ok

mam

i

Sdo

o

td

o

a

=a

Li

a

“mo

so

M

ta

toe

i

X mlijeka sa prodane). trećoj laktaciji proizvela laktaciji proizvela kg 4.173 masti. sa kuna 500 i sa kg mlijeka 3,6% mliječne Nagrađen 3,81% masti.

Ivan Kenđelić FerUzgajivač: diplomom. dinandovac, Lukić Novo kravu za Mijo Virje, 2.

1984. Otelila 9 teladi 1992.

I. Cveta, u oteljena Jelenku, oteljenu godine; od 6 od 5 u 4.084 sa ženskih, kojih uzgojlaktaciji proizvela toga kg mlijeka U masti.

500 kuna i sa nojorganizaciji. trećoj laktaciji proizNagrađen 3,70% vela 4.133 sa je kg mlijeka 3,72% diplomom. masti.

Babec za mliječne Uzgajivač: Bažulić Mijo Tomo Ferdinandovac, Novo kravi po Virje. kolekciju Jadranki, nagrađen 400 i kuna sa izložbe U okviru i 40 diplomom. predstvljeno je Ivan Ferdinandovac za Kenđelić za rasplodnih junica aukcijsku prodaju. kravu životna Bebu proizvodnja. za Proizvodnja majki junica namijenjenih kuna i 300 sa Nagrađen diplomom. dana iznosi 3.619 u 305 prodaju laktacije Babec Novo kravu za Mijo Virje kg mlijeka. životne Cvetu, proizvodnje, nagrađen Prvom su: 300 kuna i sa nagradomnagrađeni diplomom.

Ivan Đod za su Četiriuzgajivača Ferdinandovac,junicu nagrađena 1. 12. trećom Zoru, oteljenu 1993., pripuštenu drugom,a četiri nagradom.

8. 3. 1995. u 305 Proizvodnja majke i su Nagrade diplome nagrađenima dana 4.992 laktacije: kg mlijeka.

Branko općinpredali Kolav, predsjednik 500 kn i sa Nagrađen diplomom. i Zlatko mr.

DominiTkalec Darko skogpoglavarstva za Ferdinandovac, ković, inž. dipl. junicuJadranku, prvotelku oteljenu 21. 6. ul. kontroli Od 40 su 1993., proizvela 16,4 ponuđenih junica, prodane masti. s sa 34 od 7.500 do 11.500 kgmlijeka3,9% Nagrađen p o junice cijeni 500 kuna i kuna. diplomom.

Kovačević za Franjo Ferdinandovac, kravu 7. 5. 1991. U Brlek Elisu, oteljenu prvoj Dipl.

Stjepan ing.

U

4.922

“-

»

-

—

-

—

-

-

——-

—

-

-

—

—

—

—

-

-

-

-

Obiteljskogospodarstvo FranjeKenđelića Ferdinandovac Đurđevac Na u Ferdinandovcu i ostale obstočarskoj izložbi podmladak, izmuzište silose, zapaženose predstavilo gospodarstvo jekte. iz 5 sa Franje KenđelićaFerdinandovca, obza K enđelić Gospodin je izgradnju stoke. grla i farme koristio kredit jekataopremanje oko 3000 litara Sirele, i sporučuje kojoj 28 krava s Posjeduju odgovarajućim kravi po mlijeka godišnje.

Zadovoljan je obnovu stada. za ženskimpodmlatkom nakon cijenom mlijeka, uvođenja stimulativne i popremije.

Zadovoljan je 21 vlastite i 14 Posjeduju k.j. k.j. zemlje službom i ljoprivrednom selekcijskom Većina u zakupu. površina namijenjena službom umjetnog o sjemenjivanja. hrane od za jeproizvodnji stoku, čega za kukuruz koriste 11 Smatra silažni da bi trebalo kj., pojednostavniti, 15 djetelinsko- smjesezauzimaju i kreditni za povećati ujediniti potencijal ostalo a livade. su kj, travne prirodne i te nabavu izgradnju objekata, opreme = potrebnu rasplodne Gospodarstvo posjeduje stoke. slobodno za mehanizaciju, objekte 33 muzne krave i Brlek držanje odgovarajući Dipl. ing.

Stjepan -

-

191

>

-

s

ea

3

“

——

—--

-----

-

-e+

—_

—-

——a

---

——-

—-

=>

ve

>.

zi _

đ

Sum“, min

PODUZEĆE

ZA

fan pomno

PROIZVODNJU

OPREME

ZAGREB,

:

STOČARSTVO HARAMBAŠIĆEVA 15 ZA

Tel./Fax: 01/228-886, 2335-269

SERVIS IPRODAJA —

—

—

—

Muzniuređaji male i za

velike

proizvođače mlijeka

Originalni rezervni dijelovisve tipove muznihuređaja 3 Odgoda plaćanja mjeseca za

Novo

za

staro.

Ovlašteniservisiprodajaza Hrvatsku muzne

opreme AlfaLavalAgri

Na Vaš poziv sa zadovoljstvomćemo

se

javiti!

Redakcijski kolegij: dr.

Ivo dr.

Mirna Banožić; Božičević, Stjepan Stjepan Belan; ing. dipl. ing.

Brlek; dr. dr. Ivan Stjepan Deneš; Stjepan Jakopović; dipl. ing.

Feldhofer; dipl. ing. dr.

Zvonimir Štafa Keglević; Stjepan prof.

Glavni i urednik: Čičmak; odgovorni dipl. ing.

Juraj Redaktorica: Vera urednica: Mirna Božičević; Volarić; Tehnička ing. ing. dipl.

Lektorica: Alka Domićmr.

Crteži: Božičević Nikola dipl. ing. Kunić i izdavač: društvo Vlasnik Hrvatsko mljekarsko i uredništvo: Ilica tel./fax: 01/424Uprava Zagreb, 31/IIl, kn 420 Cijena: 1,90 Tisak:

192

TISKARA

Orbis

d.d.