Mljekarski list 10-1995

GODINA

XOxlI

LISTOPAD

gospodarenja zatvorenog tlo Tlo čovjekživotinja biljka

Shema

sustava

-

-

-

-

1995.

Ozime

krmne

voluminozne

kulture daju puno kvalitetne krme, ali su u nas premalo zastupljene

u svim krajevima Vrlorano u proljeće, Hrvatske, ozime krmne gotovo kulture osiguravajukvalitetnu voluminoznu krmu. U Sredozemlju a u dospijevajuveć početkom travnja, kontinentalnim krajevimaod sve se sredinetravnja dalje do kraja svibnja.

Ako sijusorte(kultivari) pa za ili smjese krmnihkultura selekcionirani namjensku uporabuiu raznim rokovimasjetveiomjerimasjemena,mogu produžiti iskorišćivanje i do sredinelipnja (smjesena osnovici graškaili grahorice).

Ozime

krmne

kulture

osiguravaju sjetve sadnje (krmne zelenu ili masu se povrće drugekulture). kulture, koja možeiskorišćivati više kao zelena na krma načina: O roku kultivaru skidanja, (sorti), ili može se i košnjom, ovisit će kakvoća napasivanjem, i je smjesi agrotehnici Silrati ili žitarica s urod ozimih kultura. Ozime kulture treba (žitaricesmjese itravama sušiti i skidati prema lepirnjačama ljuljevima) potrebama gospodarstva za sa zobi i i kada visoke su na sijeno (smjese grahorice ljukakvoćenajčešće iz u unuu ljevimaMediteran, sušiuvjeti prijelazuvegetativnegenerativnu fazu Grahorice ako rasta i vremenske su trašnjosti) (žitarice). grašak prilike zelenu duže krmu isse za Neke ozime kulture odnosno mogu povoljne. naročito oni kultivari a i se za korišćivati, zrno, (sorte) smjesemogu iskorišćivati i u u tom visoke urode koji jako granaju mase za gornjem d ijelu jerdaju proizveliku masu.

Tek u koncentrata dijelu stvaraju cvatnji vodnju (žitarice, grašak, i grašak najveći grahorice i maju prirast i žitarica). smjesegraška iznosi u koji uvjetima povoljnim jednu Na ili u sušnim sredozemnlju krajevima etažu dnevno. Ako je sijana s mjesa kasna niže ili žitaricama gdje ili proljetna sa sjetva ljeti daje graška grahorica odnosno kada ili za urode, zbogsušeproljet- travama skidanjesiliranje, ranije pri na ozime krmne kultreba možezatajiti, sjetva povećati sjetvi udjelsjemena ture zauzeti kao i Za za zrna. moraju većepovršine, jer žitarice, proizvodnju namiriti krave zelenu krmu muzare za na se potrebe gospodarstva siju mogu krmi s smjese povećanim (zelena, lepirnjača, silaža). udjelom sijeno, iduže se su koristiti Ozime krmne kulture su dobar jer kvalitetnije mogu predus- a da neznatno na kakvoći. pritom gube za kultura.

U slijed jev većinu naknadnih kultura ozime se kulture dobro bi se da uklapaju, Ako se ozime kulture siju ovisi o voluminozna krma tada za jernjihovo skidanje uglavnom proizvela sjetili o rokovima treba odabrati vu kultivare i forme potrebama gospodarstva -

—

GUMEX.

146

E

-

naknadnih

kultura

može produžiti visokograsta, povećanimudjelom uporaba Tritikale do dobro odnešto ogrubi cvatnje. sporije lišća, (žitarice) koji nabusavaju i za vremenski nosno nego raž uporabu pada (lepirnjače). granaju između raži izbalanu dobro pa pšenice i Kombinacijom ozimog naknadnog siranom Ozima ima svoje mjesto. slijedu vrlo visoki urodi se mase postižu usjeva od navedenih žitarica pšenica najkasnije naročito i po jedinici površine, hranjiva ali se za zelenu inajduže dospijeva krmu, Rezultati ako se na skidaju. vrijeme posdo za sve može predcvatnju koristiti, na tignuti pokušalištu Agronomskog zelenu krmu. Stoka slabije pšenicu jede Maksimiru fakulteta u su u iznešeni navedenih od nakon ali cvatnje, bolje listu br.

Ti su rezul9/1993.

Mljekarskom Od stoka žitarica. žitarica, jede najradije svim tati na u praksipotvrđeni. tržištu vrlo zob. Budući da se na našem ilisu znatno još ozime lokacijama, postignuti nađe o zobi, njoj rijetko sjemena =(Bjelovar, =Rovišće, = Desinec, se ovoga neće bolji govoriti. puta i Čakovec Bošnjaci, dr.).

Navedene se i silirati: mogu žitarice da rok za dobru Prednost za Budući je prošao silažu silažu. sjetvu daju ozimih i dati treba se one žitaricama repicaogrštica, kojedospijevaju ovoga silirati u ih punoj ranije.

Najbolje je putanećespominjati. zriobi. mliječnoj i Nakon u za proljeće repicaogrštica, Od svih krmu dolaze ozime i zelenu žitarica najranije dospijeva žitarice Nakon te ječmanajranije ječam. skidanja lepirnjače smjese. njihove Upravoje naknadni Ima se sada i za može posijati usjev. vrijemenjihovu pripremu sjetvu, i da za biti više Iza o izbjegne nicanje dovoljno vlage će riječi.repica, njima pa više i od urode pa stiže raž. krmu ozima za U sušu, daje sigurnije prva proljeće kasno Za krmu zelenu se razne sijanih usjeva. mogu sijati sorte: treba odabrati visoke sorte vrlo kvalitetnu Osim navedenih bogate žita imekše slame. urode visoke i zelenu krmu u proljeće lišćem, tanje Tetraploidne tvrdu ali ozima sorte dobro običnagrahorica (Vicia nabusavaju,imaju daju ivrlo ako se zakasni dlakava villosa), krupnu stabljiku, sativa), grahorica (Vicia pa odrveniti i s pannonica), (Vicia panonska grahorica njihovim skidanjem, mogu arte ozimi balast. One ali dobar su grašak(Pisumsativum, nosač, postati da ozime ih nakon s vrlo malim u lepirnjače Budući imaju vense). jer udjelommasi, i visoku stoka vrlo slabo stabljiku koja jezeljasta mekana, klasanja jede(otvrdnu). one ne na istovremeno za stabljici, često raži, Poslije mogu stajativlastitoj gotovo dobru Vrlo oslonac ozime sorte većtraže (potporu). košnju, ječma. prispijevaju a uz Nakon žitarice, lepirnjačama daju potporu ječma dospijeva koji to tritikale, žitarice i U masu. kao zatim ozima osiguravaju smjesi, pšenica slijedi najkas- i nisu konkurentni u lepirnjače hranjinija. dužik na vima: lepirnjače, vežući korijenu dio tritikale u Raž,ječam pai kvržičnim oslobađaju bakterijama imaju iskoriste za kratko za proljeće žitarice koji svoje vrijeme skidanja togadušika Žitarice u zelenu oko 8 do 10 dana. su u smjesi krmu, pravilu potrebe. stoga bolje treba kositi u do nego u čistoj naročito kulturi, Njih vlatanju početka razvijene silažu ili raž nakon Stoka vrlo slabo ako se Zrno). (za klasanja. jede kasnije skidaju Neki kultivari s u pravilu lepirnjačama o štro žitarica ječmaimaju Smjese klasanja. baš ako Za zelenu krmu treba se dušikom zbog osje. odabrati, manjeprihranjuju dušika kultivare se kvržičnim bakterijama jemoguće, osja, vezivanja glatkog pa takvih kultivara

s

:HRANILICE

| DUDE

ZA

TELAD 147

lepirnjača. grašak pšenice kg/ha korijenu sije velike mase ozime u lepirnjače jer gornjem dijelu, stvaraju (25- kg/kj.) plus zoni masu u grananjem cvatnje stvaraju (kao 70 gore). iznad žitarica mase kojajeuglavnom Ozimi ima u grašak sjemekrupnije ali su i raž). (ako niske),često prerastu mahunama u vršnim, doljnjim nego pa Tim lepirnjačama osjepotreban stoga varira.

1000 zrna težina Stoga jako je lonac da ne a u rano proljeće iznešen ivelik polegnu, u količini sjemena raspon da ih iznad tla. Dobar oslonac su dignu za Količina sjetvu. sjemena potrebnog kultivari dobro (sorte) koje busaju, imaju izza graška ozimog potrebnog sjetvu bus i ne čvrsti poliježu. i više nosi 80-160 zrna kg/ha (70pa vrlo su kultivari dobri pšenice Noviji ovisno o roku m), namjeni, sjetve, 150 po naročito ako se nosači, smjesekasnije pripremi a o kultivaru. Konaročito tla, kada odnosno skidaju, grahorice grašak ličina sjemenaobične ozime grahorice vrlo veliku masu, iliako stvaraju jecilj za sjetvu iznosi od 70-100 (120) k g/ha, silažu ili zrno.

Iznad mase za uzgoj Količina dlakave (40kg/kj.). sjemena ozime ili pšenice, grahorice grašak grahorice u za villosa) (V. sjetvu smjesi 60 kao što toliko visoku masu još stvaraju iznosi 30-60 a kg/ha(20kg/kj.), a u čak jepšenica, pojedinim godinama 60-90 kg/ha panonske g rahorice (3535 i jošvišu, usjev krajem cvatnje ko/ki.). paječitav 50 visok oko Takvom 2 m. lepirnjača usjevu norme se da ne Niže početkom sjemena s iju nosač ječvrst potreban polegne. rokova u vrlo uvagrotehničkih povoljnim Količine za sjemenapotrebne sjetvu Ako se sa zakasni se jetima. sjetvom siju ozimih žitarica krmu za zelenu silažu: kako navedeno. većekoličine sjemena je ozima 180-220 ili100-130 Za zelenu krmu se raž: kg/ha siju većekoličine žitarica. Ako i se kg/ki. sjemenalepirnjača se Tritikale: 180-220 ili 100-130 smjese n amjeravaju ranije skidati, sije kg/ha veća količina a ž itarica, manje sjemena kg/ki.

Kao ne nosač leprinjača (da polegne). ozimi 170-220 ili 1400-130 ječam: kg/ha dobrima u sjetvi lepirnjačama pokazale kg/ki. i su se sorte sana, pšenice žilavka druge. ozima 200-250 ili 115Sve kaoi kulture pšenica: kg/ha čiste žitarica, smjese, 145 zelenu treba za kg/ki. sijati krmu, ranije, roka lisda i se početkom (početak sjetve Budući smjese žitarica rokovima i za u topada). lepirnjača siju različitim dane norme su s različite namjene, sjetve Lepirnjače krupnijim sjemenom okvirno i u i za svaki treba i širokom (grašak, obična rasponu grahorica druge) se mogu se na pojedinačni slučaj prilagoditisijati (5cm). dublje Dublje sije i U tlima i u suhim uvjetima uzgoja načinuuporabe. lakšim 8 naročito uvjetima, se od smjesama sije: mogućnost ondje gdje postoji ili od bure. ozime 40-100 raži kg/ha(25- kg/kj.) smrzavanjastradavanja i ozima 80-150 Odnovna obrada te graška kg/ha (5058 tla,gnojidba tla iste su za kg/ki.); 85 predsjetvena priprema krmu i kao i za za žitarice ako se smjese, proizse u sije tritikale, sije smjesi zrna.

40-100 vodnju i ozimi kg/hasjemena grašak ili Prof. dr. Zvonimir Štafa grahorica (kaogore); na

Grahorica

i

—

ozime

—

—

—

—

—

-

—

AUTOMATSKE POJILICE ZA STOKU 148

se

40-120

Temeljne

zakonitosti nasljeđivanja II. dio Uvod

U

prinmuški ženskiroditelj. prva dijela No, te utrazini Cipikvantitativnog na nasljeđivanja populacije, broj promatrano na jecaj čimbenika pojedinih genetski potomaka i m uške ženske životinje nije U ovom biti napredak. ćedijelu prikazani ako se jednak, posebice oplođuje umjetvažnostpojedinog i, nim puta selekcije osjemenjivanjem, važnost je na pa poposljedično tome, njihovutjecaj novih jedinih roditelja pristvaranju genetski napredak. bitno Već generacija različita. istaknuto da Doprinos trenutku u jeranije je novih u i stanice svakog roditeljastvaranju ženskemuškespolne spajanja može se kroz kod (oplodnjom) generacija promatrati zapisangenetski Pritom istu važnost budućegorganizma. selekcije. putove dva

dani

su

osnovni

ima

i

i

Putoviselekcijskog napretka 4 gore Uvažavajući postoje putaselekcijskog spomenututvrdnju, napretka, s razine i promatrano roditelja njihovih potomaka.

Tablica

1.

Značaj pojedinih selekcijskog napretka putova

Put

selekcijskog napretka Otac sinova slijedeće generacije (OS) sinova Majka slijedeće generacije (MS) Otac kćeri slijedeće generacije(OK) kćeri Majka slijedeće generacije(MK)

Relativni

značaj

puta %

43 33 18 6

ovisi Genetski o se Godišnji genetski napredak možeizračunati napredak svih selekkao genetskom doprinosu putova zbrojgenetskih četiri doprinosa io intervala različita sa cije trajanju generacijskog selekcije, podijeljeno puta od tih intervala ta svakoga putova. zbrojem četiri generacijskih se forrazlika T aj račun može puta. prikazati Selekcijski je doprinos (R) mulom izraz g u između kojoj predstavlja srednje fenotipske vrijednosti R i genetski napredak godini, genetski po potomakaizabranih roditelja cijele od četiri L a izbora selekdoprinos svakog puta, roditeljske generacije prije dužinu interpredstavlja generacijskog cije. vala svakoga p uta. interval Generacijski je razdoblje između kao a se Ros + Rms dvije Rmk generacije, + Rok + opisuje dob u trenu 9=- Los + Lms + Lok + Lmk prosječna roditelja rađanja njihovih potomaka.

-

PRIBORZA UZCOJ,HICIJENU [ NJEGUSTOKE 149

nadoknaditi

vrijednosti uzgojne zaključak procjene može intervalom. može da se godišnji generacijskim kraćim napredak genetski intenziteta selekcijskog povećati: Zbogvisokog dostiže se najveći u ovome selekcije putu doprinosa povećanjem selekcijskog napredak. genetski svakogputaselekcije, intervala skraćenjem generacijskog majka sin 2.Putselekcije svakogputaselekcije. krave predstavljaju selekcije Ovaj put da se U doprinos izabrane da proizvedu novu želji povećagenetski generaciju intenzitet povećati uzgajivači nastoje mladih bikova. To su tzv. bikovske (R), majke. izbora tih krava povećati pouzdanost i/ili Samo mali dio ukupnogbroja selekcije i izabire se za bikovske grla.

Stogaje majke. dane U ovoga intenzitet ovom u drugomedijelu prikaza selekcije slučaju su transfera visok. mogućnostipovećanja razmjerno praktične Primjenom u svakom po više tz. MOET i napretka godini, genetskog još embrija programom, se bikovskih selekcije. putu može značajno majki broj izravno posljedica veći čemu je smanjiti, otac intenintenzitet s vemu, sin 1.Put selekcije Unatoč selekcije. ovim zitet bikova izabrani postignut Očevi nove selekcije putom generacije otac niži u odnosu na testirane na temeod progeno značajno je put su grupe sin. vrijednatprosječne uzgojne lju njihove u Bikovske se testirani bikovi nosti. Budućida se majkebirajurazličitoj lakviše krave dobi. s mladih odabiru od zaključenih Starije bikova, broja velikog uzimat će pouzdaniju selekintenzitet u ovom procjenu tacija selekcijski putu Kod tih uz to velik. Za bikovske izrazito vrijednosti. jekrava, gojne je (OS) cije i o na bira se nekoliko rasplodnjaka, podatak rasplaganju ponekad očeve pa također važna izuzetno što potomaka, proizvodnji uzgojne pouzdanost je uztočnosti bi se da sa njihove procjene sigurnošću doprinosi vrijednosti, izS strane, izabrali druge Stoganaglasaknije gojnevrijednosti. najbolji. dobi raste bikovskim borom samo na starije majki procjeni uzgojnevrijednosti to na a već i na njezinoj utječe pouzinterval, generacijski očeva, posebice danosti. napredak. genetski interval Da bi se skratio generacijski selekGenetski interval u ovome putu izabrati se bikovskih one izabrani normalno mogu majki, cijenajdužije; rodovnakon na star testirani otac u ovome temelju telenja putu prvog progeno ili na o Zili u trenu polusestrama p odataka nika, rađanja je više godina svoga lakvlastitih sina. se tijekom podataka jedna godina temelju Ovdje računa dalje stare su oko Takve bikovske sin za kada majke tacije. taj postanesposoban sina.

3 kada u trenu 3 i njihova rađanja godine korišćenje najmanjegodine dalje skratiti interval možejoš se mlijeko. Generacijski kćeri počinju proizvoditi njegove na temeizborom tako svježe junica, oteljenih Mogućnostskraćivanja dugog i o 3 4 intervala podatakapolusestrama. rodovnika godine) lju (na generacijskog tih izbora bi Da bikova. se mladih u se povećala pouzdanost korišćenju nalazi bikovskih izabrati na Mladi bikovi mogu se konačni majki, temelju potencijalnih kada za izbor može se rodovnika i o odgoditi vrijeme polubraći podataka svojoj dana. im sinovi u dobi od oko su odnosno godinu _ polusestrama. je, Pitanje trenutku U tom na može lise je raspolaganju pouzdanosti gubitak međutim, Iz te formule

se

izvesti

—

—

-

-

-

-

SOLI SOLNICAZA MINERALNE ORIGINAL 150

podatak proizvodnji prve laktacije.

standardne

o više stada io statusu reproduktivnom udjelu u izlučivanja životinja Mogućnost njemu. u ovom 3.Putselekcije otac kćer povećavanja intenziteta selekcije skromna.

Intenzitet se slučaju je = predstavlja Ovaj put selekcije može djelomice povećati p rimjenom za novih korišćenje očeva proizvodnju transfera od se čemu embrija, pri krava. jedne Nakon generacija provedenog životinje veći dobije broj p otomaka, od pa testukupnogbroja od je ukupan broj potomaka genetski mladih krava izabiru se obično osjemenjivanja, pozitivno vrijednijih u tom znatno životinja slučaju testirani svega očevi.

Zahvaljujući prije veći. Kod ta se ovoga selekcije, puta tehnici dosumjetnogosjemenjivanja, metoda sada može za ne djelotovorno tatan malen progeno jerazmjerno broj koristiti. komercijalno testiranih što životinja, = doprinosi U s visokom intenzitetu pouzdanošću usporedbi procjene razmjeno selekcije. kod kod uzgojne muških vrijednosti g rla, Pri tih bikova korišćenju posebnoje krava ona razini. na nižoj je značajna pouzdanost procjene uzgojnih interval u ovom vrijednosti, jerpotrebno je osigurati Generacijski slučaju doista stvarno bikova.

4-5 Može se uporabu obično najboljih traje godina. djeTo se lomice kvalitetako se za nove i postiže pravovremenim skratiti, roditelje nim na koriste i krave testšto je generacije junice prvog većem te Mlađe bi krave u moguće broju stada, kasnijim pariteta osjemenjivanjem telenja. načelu morale imati za računanjem_uzgojnih vrijednosti višu uzgojnu vrijednost. osobine. interGeneracijski promatrane val u tom iznosi oko 6 slučaju godina, jer Zaključak su progeno testirani bikovi se koriste koji za novih krava ubrzati se proizvodnju generacija Genetski m ože napredak toliko stari u trenutku intenziteta rađanja kćeri, povećavanjem svojih poselekcije, nakon Kada testa. dokazanog progenog većavanjem točnosti procjene uzgojne koriste se ili najbolji rasplodnjaci tijekom vrijednosti skraćivanjem generacijskog interval te intervala. duljeg razdoblja generacijski veći. skupine jošje roditelja Generacijski Genetski se interval m ože postići napredak upomože,međutim, smanjiti kroz Ti rabom mladih četiri bikova selekcijska za putovi puta. proizvodnju različite novih sadrže U tom mogućnosti bržeg genetgeneracija krava. jeslučaju procinterval iznad skog Selekcija stočnijom napretka. generacijski nešto dvije često — jenom uzgojnihvrijednosti godine. a viši inproduljuje generacijski interval, tenzitet 4. selekcije rezultira manjom Putselekcije kćer majka Ti odnosi zahvarijabilnošću. suprotni Ovajslekcijski dijelom tijevaju zasebno putnajvećim kako bi se promatranje, i Uz sam organizira provodi uzgajivač. izabrao novih način s tvaranja generacija eventualnu u pomoć selekcijske službe, bi koji najbržem pridonio g enetskom stadu on odabire krave od želi imati kojih u razšto napretku mogućekraćem je novo potomstvo. doblju. tu Intenzitet selekcije jenajniži, jer je obnovu za nove Dr. Ivan generacije potrebno Jakopović

o

70%

ili

krava

u

stadu.

Ovisno

-

-

KOMPLETVEZOVI KRAVE ZA

151

Silira

vrenjem spontanim konzerviranja početkom siliranja, koristi do se Ova vrsta silaže najčešće kukuruzna duže prvih biljka. razdoblje sprema berbe kukuruza. i do krmnih a ponekad slijedeće proljetnih kultura, zeleni od 8 do 12 cm iznad zemlje kukuruzne ener(samo biljke Silaža cijele krmivo za hranidvoluminozno dio stabljike). je getsko dio osnovnog i sastavni bu Za preživača je dovoljan je manjagospodarstva i obroka ovaca ili nošeni koza).

Linija (goveda, silopolunošeni dnevnog tako silaže Pri za silaže organizirana je jepripaziti spremanje spremanju potrebno kombajn. traktor s kukuruzne ili da se uz na sjeckanje kombajnkreće kombajniranje se silažne mase u usitnjena u silos, prikolicom koju prihvaća prijevoz biljke, S silos. i odmah silosa. masa i u prevozi biljna gaženjepokrivanje čestice od obaviti u obzirom na Sve te silosa, udaljenost potrebno je radnje za treba odrediti roku. Kod brojprikolicaprijevoz najkraćem mogućem manjih što iskorisda bi se dobru mase, silosa 70 uz se bolje usitnjene (do tona) taj posao U se rad tio dva dana. za kombajna. protivnom može dovršiti organizaciju i a Pritom bi trebalo imati tritraktorske linije: događaju kombajniranje zastoji, pusilosa se kod na usporavaju. njenje kombajna, prvi traktor, nošenih masa i utovarena na biljna Dopremljena dovoženju kombajniranja, drugi liniji tankom u odmah se silažne mase a sloju u silos,trećalinija je poravnava brzo idobro i se zatim silosu. mora mase silažne u gaženje siloprostora radovi u da četiri Te su To mora se bi temeljni učiniti radnje temeljito, gaziti. bilo vrste zrak i što istisnuo iz mase se spremanja koje organizaciji više biljne ili Da bi se Trakstvorilianaerobni uspješ- nataj silažesjenaže. radnje uvjeti. način sa: no unutar kretati isključivo tori se jeraspolagati obavile, potrebno smiju za bi ne kako kombajnom silažu, silosa, silose kotača preko tri is traktorskim najmanje Sa prikolicama zelenu masu. nanosila na prostorom, zemlja i to za vučenjekombajna, traktora, mikroori razni se unose štetni zemljom Osim silažne mase. i gaženje prijevoz ganizmi. dobra orsu svega toga potrebni i Po sabijanja vremenske završetku punjenja rada i povoljne ganizacija silos se mora silažne mase kukuruzne prilike.

Ne odmah trenutak za možemo razuvjeriti pokriti. spremanje Najpovoljni da silos ne doba kada kukuruzne zrno plastičnom pokrivaju silaže je ljude je bez obzira na trenutne a to na u razloge. zriobi, odgovara folijom, klipuvoštanoj od 30 do suhe tvari Ako ne se sadržaju biljke 35%, nastaje silaža pokriva, klica na zrnu odnosno kada se kod 50% i na rub zida silosa u dubinu uz kvarenje crni Nakon silosa od 10 do 15 cm. pojavi sloj. površini kišnih dana kukuruznu biljku otvaranja silosa Tijekom se, posprilikom s loj ovaj treba se u silos tako ne da ne mora jer kombajnirati, odbaciti, izuzimanja, tupnog i unose vlaga nepoželjno uđe u obrok za stoku. Nakon zatvaranja nepotrebna blato. Dužina 4 može otvoriti nakon (kombajnirane)silosa, se masa usitnjene 3 kukuruzne treba bitiizmeđu za kada biljke 1,5i prikladna je silaža tjedna, Tako masa cm. će usitnjena biljna lakše uporabu. i silosu. Kukuruzna se u bolje sabijati Dr. Ivan Katalinić visini silažu na se za kombajnira biljka Pred

smo

kada

se

metodom

SERVIS 1 PRODAJAMUZNIHUREĐAJA 152

na

istopad,

Oktober,

Miholjščak,

Desetnik zašto

jasno njegovo godini Nije desetogmjeseca stoga označava ime dali se zbiva slijedećem mjesecu. koja prirodnu pojavu Hrvatske. U lisu kontinentalnom U na se dijelu priroda priprema listopadu žuti s i pada lišće topadu,naime, drveća i Zašto i bjelogoričnog grmlja. kako lišće botaničari objašnjavaju pada, zrak i tlo da sve činjenicom hladniji da uzima vodu onemogućavaju korijenje lišće bi i ono malo vode a iz zemlje, što bi za bilo iscrplo, biljku pogubno. dnu lisne se na Zbog toga peteljke stvarati početkom jeseni počinje plutasto od stanice u se staničjekojem jedna možemo lako To druge odvajaju.staničje i i vidjeti boje golimokom,jer jesvjetlije kao Ono prozračno. jesenskom vjetru, kad da lišće lako puhne,omogućava, li na na nego Prije padne zemlju, otrgne.

Vodu ilina uz obale lišće gradski asfalt, stablu tvari. vraća svoje hranjive U našim toplim primorskim krajevima stari promicatelji Naši zasluženi počinak. kada već Pozlišće listopad prođe. pada 19. umnog stoljeća krajem i da voćke nato gospodarstva su dobro je koje gnojene da tome nisu u dozvoljavali dušikom kasno lišće. seljacima gube su ove n ego spjevali prirodu slijede drveće također stihove: Crnogorično gubi ali malo po malo.

"Priroda sprema, svoje igličaste listove, spavat Dok vrhu rastu nove na lišće grančice iglice, Sok ne buji, pada; dnu one se tako pri opadaju, postiže Nam' odmora nema, pa trajna zelenilo. vječito i strada!

Tko taj počiva, krenuti na Mi ćemo Međunarodni naziv OKTOBER počinka umjesto (Ociz Rima. po uobičajenu šetnju listopadskom tober) potječe opet staroga da bio tek osmi sjećanjem počaskalendaru, svojim Rimljanima jetaj mjesec po svetice. timo neke svece redu ime u i naše mjesec godini, jesvoje pa dobio "octo" što znači "osam". po riječi slave se lissvete u Obje Terezije što znači zovu ga i ona Mala iliod Isusa Nijemci "Weinmonat', Djeteta topadu, *vinski naroda a više slavenskih i ona Velika ili mjesec", prvoga (odmah dana), i Česi zovu su ga "Žuti Avilska To su bile "žene mjesec".

Poljaci (petnaestoga). naziv međutim kako ih u "listopad" mjesecu za sva vremena", dali, svojoj stalnoj studenom. rubrici naziva "Glas koncila".

Ime

u

nam,

su

se

svome Podrijetlo našegstarog hrvatskoTerezija je naziva za MIHOLJAvilu rodnome u kavskog listopad, današnjoj Kastiliji, kajgradu nam se sv. se rodila 1515. ŠČAK,nije Španjolskoj, jasno, jer Mihalj gdje godine izvanslavio Bila to žena u (Mihael) bogatoj obitelji.je oduvijek krajemrujna.

Avilska dobila

ime po

redne

duševne

nadarenosti, plamteće aljenbudi,Gospodine ža mašte i zanosne Kao rječitosti. pjesniki- moj, a i stilistica zaslužila u nja po bratu našem jesvoje mjesto Vjetru, Oblaku,, žena svih krugunajznačajnijih vremena. po Zraku, ,pojasnoj “ i Njezina brojna religiozna djelanjezina vedrini, 2 s suvi svakom Vremenu prepiska najvećimnjenim i tvojem, remenicima čuva se u ; uzdržavaš stvorove slavnoj knjižnici kojim Escorial kod Madrida.

Prevedena su na svoje. tz sve tako i hrvatski. na pa “-€" Bio sv. europske jezike, je Franjo g orljivi Avilska osim obnovila iŠpanjolskoj, Terezija je, toga, propovjednik Italiji ljude po red karmelićanki.

Umrla u u 67. dobra je Albi, na na i jepoticao pokajanje djela. živio kao godini života. bio Njoj jeposvećena prekras- Neko jevrijeme pustinjak, barokna na crkva u često bolestan i umro već u 44. župna Požegi. je je Uz te vrhunske sve ove Već u rodnom značajke godini ž ivota, Assisiju. možda navesti da su nakon smrti svetice, nije zgodno dvije godine proglašen je i vinari slikari najbolji vinogradari (osobito svecem. su Mnogobrojni najradije uz svece mnoge kako klečeći raširenih ruku austrijski) druge pris- ga prikazivali odredivši da possebe Isusove.

Vojili inju, njen na rane blagdan prima tane danom berbu za dana najpovoljnijim ne u Osamnaestoga listopadu od radi se zaboraviti Luku grožđa kojeg na sv. najkvalitetnije smijemo koji j e vino. uzoru na sv. smo, po treće i Zbog toga aposnapisao Evanđelje Djela i složiti ove u čast slobodni tolska. rodom iz Martina, njoj Taj j eliječnik, Antiohije, stihove: sv. Pavla na p ratiteljem njegovim postao Pusti neka Umro grožđe zrije misijskim putovanjima. jepriroddo dana svete smrću nom u 80 s Terezije! visokoj starosti, Beri ga danu tom, Tebi. simbol u godina,gradu Njegov je krilativol. bit će vino kao grom!

Stočari Vendelina dana slavi u se Četvrtog imaju listopadu svogasvetoga lisveliki sv. kojemjespomendandvadesetoga i omiljeniFranjo Asiški, prijatelj Bio dobrotvor Pobožnalegenda siromaha, je rasprodao topada. jepastir. koji da su mu, dok klečeći se svo da bi oca kaže, molio, imanje bogatoga trgovca anđeli čuvali stoku da odluta. ne Godine 1210. osga njima Njemu razdijelio. selu u novao red se kapelica zagorskom jefranjevačkikoji proširio jeposvećena kršćanskom U svom po polak koje planinari prolaze svijetu.našoj DonjaBistra, dio Medvednice. na za Bosni i su središnji putu Hercegovini franjevci, upravo vrlo trnovite do sve Dok tako dio liso prošavši naših pute, pišemo sjetnom dana i Sv. stihovi franna um su nam očuvali vjeruhrvatsku povijest. topadu, pali bio Franjo jeoduševljeni ljubitelj prirode cuskogpiscaE. Rostana, koje izgovara i u svakom vidio de njenomstvorenju je njegov j unak Cyrano Bergerac ( č.

Evo dok kako lišće prisutnost velikogaStvoritelja.

Beržerak) umirući, gleda nekoliko stihova iz himne njegove "Pjes- pada: bratu ma Suncu': "Kako lijepo pada!

"Hvaljen budi, Gospodine moj, Iu ko'u na pad zemlju, životu, sa svim stvorenjima svojim, Kako zna unijeti Suncem. posljednju ljepotu! napose s bratom gospodinom Ni strah od ništa smeta Od dolazi dan i nam truljenja nas njega svojim Da i l&ta." svu zrakama padupokaže ljupkost grije.

Ono i Priredio: puno; jelijepo sjajne jesvjetlosti slika je, Svevišnji, božanskog sjaja.

Dipl. ing.

Stjepan Keglević tvoga H

S

:

u

mu

u

ne

"Oluje" Franje pobjeda zbila se = hrvatski operaciji zvanoj "Oluja" uglavnom FRANKOPANA — Slunjskog, velikaši su u Bosnu. na upali Like, Sjeverne Dalmacije, području i Tomo Ban 1584.

Banovine, Pounja dijelom ERDODYi krajiški Korduna, bila su, kotara. Ta ista THURN 24. su u područja Gorskog listopada Josip general oko Turaka od kod 2000 dolini Močila s bici u pljačkaških pohoda prvih Slunja, do 17.

1471. sve p a oko 10 000 Turaka su kraja stoljeća, vojnika godine koji porazili stravično ratno se na vraćali iz se s poprište kojem Kranjske. plijenom vodila borba između i mačem ognjem istoka i s agresora junačkih okrutnog svoje branitelja svakogkomadića popahrvatske Ratna sreća bila je ljene zemlje. hrvatsko To promjenljiva.je prastaro bilo 200 područje preko godina natapano krvi. Tu se Hrvatska hrvatskom toplom većim branila i a ta su obranila, područja bansku vraćena pod dijelom kasnije Nedavna

slavna

hrvatska

vlast. Odužit

ćemo

se

1570.

u

bar malo

Pod

vodstvom

bana

onodob-

plemićima vitezovima, nekolicine ako se pučanima, prisjetimo se ćemo Poslužit većih pobjeda. njihovih iz lijepeknjige pritompodacima Siska Treća 1593. *Ilustrirana počela je opsada pri objavljene Hrvata", povijest Grad 15. s 300 vojnika, junački u lipnja. proljeća" kraju "hrvatskog tj.listopadu brane kanonici Blaž DJURAK navodimo zagrebački 1971. Podatke po godinama i Dana tu i FINTIĆ, poginuo. koji je Matija izvojevanih pobjeda. udružena 22. hrvatskolipnja Turaka 10.000 GREB 29.

1483. Hrvatski ban su, koji napala je vojska je Matija njemačka Uni kod "Broda na — Hasanpaše pod = zapovjedništvom Zrinjskog" listopada obalu na oko 10.000 razbio tursku s PREDOJEVIĆA, se, prešli lijevu koja vojsku bici. Sam te ih razbila u vraćala u Bosnu iz u dvosatnoj Kupe, pohoda sužnjeva, Turaka i većina i Korušku. preživjelih Hasanpaša Kranjsku U u su se utopili pribijeguKupi. svijetu hrvatska 1513. U bici kod Dubice o se je kojomje pobjedi tojsjajnoj pisalo bana Petra Turaka u bilo vojska, pod zapovjedništvom napredovanje zaustavljeno bili Turke su i Hrvatsku Berislavića, koji porazila prekretkojajepredstavljala u hrvatskih nicu u borbi za obranu Pounje. provalili zemalja. nim

hrvatskim

i

i

Kapetani gradaKlisa, ORLOVČIĆ, KRUŽIĆi Gregorije ponovo i uz odbili Turaka su pomoć napade tursku iz do nogu potukli vojske Senja jepodsjedala grad. koja vojsku 1524.

Petar

1594.

General

Lenković

Juraj zauzeo

1556.

grad,

krajine Hrvatske do Bihaća je provalio

ali ne

barun

i tvrđavu.

krajiških kapetana Vojska

HER-

i

1493.

BESTEINA, grofa jeonajna polju godine, bitke kod DRAŠKOVIĆAu dvije Petrinje kadaje cvijet hrvatskog izginuo plemstva. i 20. veliku tursku Hrvatski (19. rujna) porazila je jenarod, međutim, zahvaljujući 20-30.000 vojsku koja jebrojila vojnika. žilavoj borbi za tim na goliopstanak Petar ZRINSKI 1663. to sve i Grof. raspršio je područjima preživio, bježao tursku kod Rakovice i vraćao se, te i danas.

Radilo se vojsku pobijedio je opstoji kod blizu Otočca.

Jurjevih stijena O agresiji nadmoćnog= vanjskog bile su iztakva ova Daljnje značajne pobjede neprijatelja.

Najteža agresija je osiz doba uzvojevane tijekom općegaustrijskog našega (1991.-1995.) koju je rata 1683.-1699.

U rokovao iz lobodilačkog godine. velikosrpski neprijatelj iznutra, to vodstvom svećenika naših je vrijeme samih iz pod htio nas njedara kojih je Lici buknuo usu MESIĆA Matije opći rastočiti.

Ali, prohujala je pobjedonosna tanak u bilo oslobođena prvo kojemje *OLUJA' i crne zauvijek r astjerala dolina a zatim Gacke, Perušić, Ribnik, oblačine s između naših područja rijeka Like bilo Korenica.

Oslobađanje je i Une vrletnih gora završeno i 1689. Te iste Save, Kupe naših godinepodban Velebita Za tu Ivan DRAŠKOVIĆ Turke iDinare.

"OLUJU" hvala grof potukao je hrvatskom hrabrim Zrinskom kod na narodu, vojpolju Novoga.

Izginulo cijelom nicima i umnom 7000 našem čelništvu! je neprijateljskih vojnika. ni Priredio: između da Nije potrebno naglasiti je tih bilo i strašnih kao što pobjeda Dipl. ing.

Stjepan Keglević poraza,

Lenkovića

IV

i bana

Ivana

Krbavskom

listopadu U

mjeseculistopadu skupi djelovanja vjetrova, pogodne se svih vrsta za rane mnogo jer gospodarstvu poslova, povrća, proljetne usjeve i a se i kulza posprema prošla ljetina, udaraju posebno rajčicu, paprikudruge buduću.

Sve biti za onu mora ture za temelji kojeimajupovećanepotrebe dobro ne se ono Ima učinjeno smije izgubiti toplinom."jošmnogo drugih zahtjeva što već a sve kada osniva kao što su: se je postignuto, valja poduzeti povrtnjak, da se novo blizina slijedeće za godineopetposkuće, pristupačna mjesto voda, Ako bio vlažan i da tigne. jerujan kišovit, još ne bude kompostište, povrtnjak zatim, će se više u ilineke poslova nagomilati Ako listopadu. u sjeni u drveća zgrade... i to listopadu posijete špinat, primjerice U POLJU: Štohitnije pobrati kukuruz, sortu imat ćete ga već u Matador, ožujku i ubrati šećernurepu iskopati druge i Ne zaboravite na zimski travnju. koji kelj kako bi se ozime žitarice plodine, zasijale će dobro doći to isto Posadite u vrijeme. rokovima obično u optimalnim koji lučice i sadnice a češnjaka orijaša, 5. a počinju listopada, završavaju krajem zaboraviti nitimatovilac nemojte krajem d a Želimo novce, mjeseca. seljaci prime zime kako bi jako jeskup. nabaviti mineralni za mogli gnoj ima Tko osnovnu U VINOGRADU: berbe vinognojidbu. stajskog Poslije dobro će ali da bi gnoja je:potrošit uglavnom gradizgleda otužno, opet vlastitu radnu ga bio veseo, svoju koja još ga snagu slijedeće godine pognojite malo košta. I održava nas NPK ili nekim 7-14-21 sličnim S uvijek dalje naša skromnost! ima u tlo. Loza pa sredstvom,zakopajte dubok Ako među redovima korijen. je razmisliti o Valja jesenskom suzbijanju stalni zeleni pokrov, si ste u štedjeli korova u ukoliko herbicidi pšenici Quartz jesensko zahvalno k opanje. nije No, i nisu Tigrex preskupi.

Pregledajte mjesta žive te na pa gdje miševi, glodavce vrijeme suzbijajte.

Ovoga ljeta naime, su se namnožili. jako se

na

veoma

su

-

-

U

VRTU:

Vrijeme je osnivanje što će proširivanje povrtnjaka, zacijelo su poduzetimnogi prognanici koji promijenili mjesto obitavanja.

Dipl. ing.

Katarina Švabek ovo: napisala jejednom "Izbor vrlo za mjesta povrtnjak je Za posao. odgovoran uzgoj povrća biraju se

ravni

ili malo

za

kosi

tereni. Parcele

ili

s

južnom, jugoistočnom jugozapadnom ako nema izloženošću, posebno štetnog i

davati

savjete: ali i mnogo 'protiv"l o

tome

mnogo

jetoga'za",

iliod

kukuruza

kukuruzovine.

Silaža ima

suhom

krmom.

O

prednosti pred stručnu tome preporučujemo knjižicu U VOĆNJAKU: Ako je tlo kiselo, *Silažom do jeftinije i stočne kvalitetnije Ta za upravo jesada vrijeme kalcizaciju. hrane“ autora Novak-Katalinić-Dolenec. visoke izdrave omogućava mjera prinose U PODRUMU: ima voća. Poduzeće "DOMIN" iz Slavonskog Gospodarkoji će većinom u Broda ili nudi u vinograd, listopad provesti vapnenac granulama zaoravati.

Berba, muljanje, taloženje, podrumu. ga mljeveni; nije potrebno kvasca složeno i "Duramin" sumporenje, vrenje, dodavanje Međutim, postoji svi ti su za NPK s odlučujući poslovi dobivanje kalcijevo gnojivo hranjivima.dobre vinske Sve Mlade voćke zaštiti od te kapljice. poslove valja zečeva; Kunilent se obavljajte smireno, točno, čisto, bezpuno životinje odbija pripravkom bistre misliti na R-12. Isto tako pomagača, glave.Nemojte valja suzbijanje zaboraviti staviti otvor na miševa i naše vrelnjaču bačve, voluharica, protiv kojih da u ne tvrtke "Pliva" i "Herbos" pazite toplina podrumu padne "Chromos", imaju li svi vinarske se 1 5“C. dobra točno sredstva.

Ispune ispod uvjeti Postupajte prema dočekat ćete miru i veliki u otrovna! ta sredstva su struke, veselju jer uputama, MARTINJE! blagdan U STAJI: Došlo za jevrijeme prehrastoke Dobro tko ima Priredio u njivanje staji. je ilisilažu od i zrna sjenažu vlažnog Dipl. ing.

Stjepan Keglević klipa mnoge

-

-

-

U javnom Prava

muka

gradskom

prometu Pri

ulazi li

ječekanje autobusnoj ulasku, pored starija ili stanici. ženska osoba to no rtamvajskoj jojprednost, dajte na

ne

znači

da

trebamo

nas

stalno

čekati

i

Opasnost roditelje djecom doći na osobe kako inače propuštati iliza trudnice čine loši često uvjeti koji red za ualazak. Ali osobe s trudnice, u su vladajugradskomprometu.

Uvijek malom malu te djecom, djecu, invalide, velike dolasku i odlasku na gužvepri nemoćne osobe stare treba obavezno posao. Tko jeza to kriv? Prometna uprava da i im propustiti uđu, prepustiti ilimožda prve mi Razmislimo malo i o sami?! ružna slika kada mladić ili stolicu. Vrlo je se našem ponašanju, jer nerijetko udobno i djevojka smješteni čitaju sjede ako bez događada, uopćeuspijete izaći, novine ilise da zamišljeno gledaju prave ivrlo ponekogdugmeta, izgaženih cipela, kroz starica ili a njih stoji pored prozor, neraspoloženi. osoba s na rukama. djetetom satima krenuti U "kritičnim" potrebno je ruke i noge morali bismo držati Svoje bi ili ranije, kako mogli propustiti tramvaj našem raširitise a ne na dijelu sjedala, autobus ako krcat Na stanici je putnicima. da smetamo Putnici su dužni drugima. trebalo bi formirati se tako red, jer mnogo se napraviti mjesta d rugima; pomaknuti lakše i brže ulazi u istovnego vozilo, odnosno ima u sredinu tamo vozila, gdje više da u remeno s e Često događa grupi. više Zauzeti takav da ne mjesta. položaj vratima. na putnika odjednomzaglavi ometate druge putnike. treba sve Naravno, pustiti putnike prvo izlaze iz vozila. dovikivati se u koji Nepristojno je tramvaju za

s malom

-

VI

ili autobusu

sa

glasno

raz-

znancem,

govarati čuje raspravljate.

U novine ili neuputnika knjigu drugog zavirivati. ljudno je ulaziti u vozilo s pristojno prljavim Nije Ako stvarima ili u nečistu radnom odijelu. iduće baš treba je neophodno, pričekati vozilo u kojemjemanjagužva.

Za kupnjukarte, jer izbjegavanje treba karte kupnje jeprekršaj, pripremiti što i tako se novac, pa smanjuje sitniji gužva. odPutnici se s moraju poštovanjem nositi službenom u osoblju javnom prema Sukobi neuviđavnim s prometu. perdužni ste sonalom od nikakve koristi.

Stoga predočuje svojuiskaznicu, nije kartu. neka voznu putnik podnesepis- pokazati nezadovoljan lica menu službenog prijavu protiv U gužve, buduće manje dužna utvrditi Služba nadležnoj upravi. je više strpljenja kazniti istinu iako prekršioca, jepotrebno i vožnja. ugodnija i se a putniku šalje pismenaobavijest službenika. svog isprika zbogpostupka Pripremila: Mirna Božičević službene Na ing. zahtjev osobe,koja da svatko

o

komu

ili očemu

povišenog krvnog tlaka Novi podaci o liječenju smanjiti posto. jeizrazitije bolessmrtnosti uzrokovane i krvi nedavbolesti srca, smanjivanje učavanje pluća vezi s tima su u rezultate no izravnoj povišenim je objavio istraživanja koje i srčani moždani krvnim to a su oko 11.000 na tlakom, Amerikanaca. provedenog Američki

Ti

rezultati

nacionalni

dodatno

institut za

ističu

za

pro-

važnost

oko

20

Još

udar.

povišenog liječenja "lagano"umjereno rezultatisu tlaka. će ovo Točnije, pokazali krvnog vjerojatno istraživanje Ukratko, tlaka da nekim da dati dodatni se liječenjem dijastoličnog poticaj liječnicima niže između i 90 i (“niža" brojka), još dijastolične 104, počnu liječiti onoga do sada tlakove od onih može su bilo smrtnost liječili. koje (od kojeguzroka) ili

VII

Kada posjekotinazahtijeva medicinsku skrb?

Vjerojatno je najčešća kućanstvu kome žive mala u razigrana li odvesti Ivicu djeca: je potrebno maloga načelu na u mora pregled?

Odgovor Ako i glasiti:postoji sumnja, potrebna je neke provjera.

Ipak, smjernice pomažu li medicinska skrb priodlučivanju je potrebna: dilema

rubovi

u

takvim

posjekotine područjima jest svede na stvaranje ožiljaka najmanju mogućumjeru. u

da

jeposjekotinapodručju iznad iliblizu Pokreti će pokreta zgloba. kože i stalno rubove povlačiti posječene odgađati zacjelivanje.

3. Kada

na

-

jeposjekotina juje "prljava" uzrokovao ili životinjski ljudski ugriz. šavovi obično ne se Ovdje preporučuju, 4. Kada

ili

posjekotine da jačerazmaknuti, umjesto lagano stoje Takve rane, ako se uz jedan drugoga. da od ostave same ne što ili 5. Kada zacijele sebe, jepokret osjet izgubljen, da su izložene od samo možda to da unutra na većoj opasnosti povupućuje je tkivo više tetiva iliživac. infekcije (jer unutrašnje nije rijeđena pokriveno kožom,najvećom prirodnom ako bilo znak da bi će se Uopće, koji postoji nego infekcije), preprekom protiv medicinska skrb biti više mogla potrebna, tajprostor "popuniti" ožiljkastim treba što Ako tkivom normalnom kožom. moguće je potražiti je prije. nego 6 do 8 sati od rane, jeprošlo zagađivanja 2. Kada nalazi na kozmožda će biti odustati od se posjekotina potrebno metički kao što šavova i ranu držati otvorenom.

Takva će osjetljivom području, je lice. svrha šavova za čak i male rana Ponovo, zacijeliti ožiljkom.

1. Kada

su

na

koži

Tjelesnomasno

tkivoineplodnost

Mnoge tijela, kojerazvijaju hrani. kada količini da u prema odbojnost pročitaju krajnosti tkiva bilo da ima tjelesnog Pravi zašto može izosmasnog ga razlog ovulacija ili uzrokovati mogu previšepremalo priv- tatikod žena koje iz brzo organizma gube to remenu (sterilite), sasvim Očito neplodnost jest masno tkivo, nije jasan. je izostanak da nekih to mjesečnogotpuš- međutim, ovulacije, je posljedica promiz nema tanja jajašcajajnika (ako jajašca, jenau ženskim hormonima, posebice ni Ta nema veza sve tkivo masno trudnoće). je estrogenima, jerje djenaše doba intenzivnih lomice u ovo za očiglednija stvaranje. odgovorno njihovo i rekreativnih i sportskih djelatnosti bez obzira što tome je uzrok, Međutim, i i dugotrajnih dijeta, jer jedno drugo obično nakon neplodnost je reverzibilna, količinu masnoća. smanjuje tjelesnih što se količina masnog tkiva vrati u opet i u Ovulacija izostaje slučajevima svoje normalne r azmjerno granice. *anorexia nervose" viđa se stanja koje mladih u Vaš žena,opsjednutih izgledom liječnik će

se

žene

možda

-

-

-

VIII

iznenaditi

svoga

abnormalnu

BIOS GLASNIK

broj2

Rujan 1995.

"BIOS"

€

Savez za organskogospodarstvo,zaštitu biološko okolišaiunapređenje zdravlja RepublikeHrvatske

Dro$

Temeljne pretpostavke organskobiološke poljoprivredne proizvodnje NAZIVLJE tenzivna poljoprivreda 1.

konvencionalna

i/ili in-

tri

i

regije brojnih podregija moguća konvencionalna ali i orje poljoprivreda i ganskogospodarenje različitog radnim _ temeljena mogućnostima složenog od mediteranske do "proizvoda" biološko bimehanizacije, genetskom potencijalu nizinskoPritom_ moramo regije. i učincima ljaka životinja, agrokemikalija imati i umu, jošuvijek nedovoljno panonske i rada. Ova odorganizacija proizvodnja istražene i sistematizirane mogućnosti "plave trokutu KOLIČINA TEHvija brazde" mora. jadranskog DJELOTOVORNOST NOLOŠKA PROFIT. 3. POSTOJEĆESTANJE: poljoprivredi na i proizvodnja uzgoj biljaživotinja Organsko- poljoprivreda dosada su se različite u odvijali dvije potpuno biološka Tla tradicionalnom koncepcije. "društvenog _gosposektora", temeljena oko 20% datostima.

Odvija se ukupnepovršine (nizinskodarenju prirodnim korištena četverokutu u TLO BILJKA ŽIVOpanonska regija) koncepcijom TINJA s ČOVJEK (obiteljsko proizvodnje gospodar- konvencionalne/komercijalne visokim i i načelima hrane bez udjelom tehnologije organizacije stvo) proizvodnje rada. učinci mineralne Snaga stroja, agrokemikalija. isredstva za zaštitu od gnojidbe bilja korova, 2. PRIRODNI UVJETI: Hrvatski bili su i poljo- štetnika i bolesti, jesu p retpostavčine tri makdjelskokama S prostor komercijalnog uspjeha. druge = nizinsko= gorsko- strane, veliki dio od oko 80% tala Hrvatske roregije: proizvodni i planinska bio mediteranskoregija u pravilu panonska, je podmanjom "agresijom" s nizom prijelaznih i podregija Tako očuvana od ekorajona. stroja suptropska kemije. fizikalne, i raznolikosti Zahvaljujući biološke i obujmu prirodne mehaničke, kemijske degradacije, i u energije njezinoj ila ta prostornoj preraspodjeli, u pravo predstavljaju bogatstvo su pa Hrvatskojrazvijeni brojni "alternativne" tipovi tala, mogućnostima uporabe. reći da "tla Hrvatske se može predstavljaju što velik dio tala Pogotovu je s toga, zbirku tala tla kao član Europe".

Tip glavni velikim u s EUROPE, zemljama potrebama odlučno i na "agroekosustava" utječerazvoj za organskou proizvodima, rast i vrsta. kompatibilnih biljnih životinjskih velikoj — m jeri degradiran značajnim biološkim To nam, da utvrdimo za pravo količinama daje opet, kemijskih zagađivača. kako i jeukupni zemljopisni poljodjelskonaš izuzetno 4. POSTOJEĆE MOGUĆNOSTI: Reprostor proizvodni bogat i vrstama. biljnim životinjskim Dakako, agrara konceptualizacija hrvatskog opće-

utar

sve

na

e

na

se

u

-

-

na

e

-

su

-

-

na

-

un-

prostori, svojimukupnim više danas POLJOPRIVSTRATEGIJA RAZVOJA korpusom, civilizacijskim veliki interes ikada REDE REPUBLIKE = — HRVATSKE", predstavljaju izza vječitoj potrazi čovjeka banog seljačko obiteljsko gospodarstvo potpuno nitima vlastite u ulozi prošlosti. utvrđuje stožernog nositelja ukupnog gubljenim na MEHANIZMI I MJERE 5.

ZAŠTITE: "agrokompleksa", gospodarenje poljozaštite Mehanizmi omogućuje djelskoproizorganskoprostoru Is"OD POLJA DO STOLA". od i te prema proizvodnom biološke onoj: uzgajivača vodnje proizvođača kroz tovremeno, ciljeve poljodjelstva utvrđuje moguće moraju osigurati zlouporabe Svaka uredbe i s na proizjasnim "strategija" naglaskom proizpropise. poljodjelska količina kvalitetne hrane. organskoposebice, vodnji dovoljnih vodnja, roba kao od završava i "kvalitetna hrana" biološka njive, počinje Pojam podrazumijeva pravilu nužno tržištu. Pritom faze je dvije gospodarenje, čiji proizorganskoi to istalnom kakvoćom vodi kontroli, biološko zakonskoj regulativi podrediti moraju količinom, tla za organskopotrebe turističkog pogodnost ponudom zadovoljiti i i biološko uzgoja/proizvodtehnologija gospodarenje općenito, gospodarstvapotrošača Analiza turiz"zdrave proizvodnje, fizičkog nje. prostra zdravog prehrane", području inod itd. turizma ma, sportskoudaljenost prometnica, njegova tla emitera i te stanje zagađivača, dustrijskih rekreativnog "STRATEGIJA RAZVOJA",utvrđujućiobzirom i količinu štetnih tvari na sadržaj rurali ekološke sociodemografske funkcije utvrđeni su "PRAVILNIKOM O ZAŠTITI a nog poljo- POLJOPRIVREDNOG općenito, posebice prostora OD ZEMLJIŠTA mehanizme te predviđene djelstva, potpore, ONEČIŠĆENJAŠTETNIM TVARIMA" i hrvatskih velik upućuje značaj prostora čine registracije moguće pretpostavku biološki stanovsu koji pretrpjeli egzodus svake aktivprije gojalproizvodnje.

Dakle, otoci ništva (brdskoprostor, itd.). nosti i planiranja utvrditi potrebno je niske ti planinski zbog prostori (tla, voda) Naravno, tala. Tehpedološkopodrobnost nisu bili produktivnosti objektom kemijsku Prirodne način te mjere obrade, uzgoja, nologija oblika niti degradacije, kemizacije drugih biti zaštite od bolesti i štetnika pod moraju tako da "djevičanska predstavljaju pravilu službe nadzorom stručnojkontrolne strogim za sve oblike veoma organskotla", pogodna i odoslužbi utvrđuju koje mjerodavnih i za gospodarenja dobivanje biološkog roba proizvedenih/uzgojenih bravaju promet asortimana ambijentalnovelikog o organskoznakovlje idodjeljuju ekološkihgospodaOrganskoproizvoda. hrane. biološkom porijeklu širi to što uz omogućuje "plodored" renje, biološko I na agroekotipova kraju, bogatstva istovremeno unutar osigurava gospodarstva, za te rastuća organskokemizacije, potreba veću osnovicu i ekonomsku i daje proširuje biološkim predstavproizvodima, zasigurno radne veću dobit zaposlenost gospodarstvu, čvrst gospodarenja temelj razvoja ljaju i biološku konačno tog te snage omogućuje unutar programa proizvodnog uobičajenog također sela. Ono reprodukciju socijalnu gospdarstava. seljačkih i ublažava "vječitograta" posljedice pomiruje Ivan Šalinović, i ruralne civilizirane urbane između polj. dipl. ing. sfere. nito,

kroz

"PREGLED

STANJA

I

Ruralni

sa

no

ur-

veoma

u

a

se

u

na

a

su:

u

na

uz-

u

ll

Tlo Tlo

čini

života na

osnova

-

"tanak"

zemlji

sloj zemlje kojoj bivaju utjecaju Zemljine atmosfere. živimo.

Ono održava nas sredini. biljke _ prilagođavaju koje Stijene novoj vlaknima i šumskim i opskrbljuju hranom, Kemijske fizičke promjene koje nastaju obuhzovu proizvodima. stijenama trošenje.

Trošenje vaća takve kao što Tlo fizičke promjene se jesmještenogranici gdje sastaju i smrzavanje, otapanje, utjecaj vjetra, kretanje kao pa atmosfera zemlja djelujeprometnik i vodom. ledenjaka količinu oborina ispiranje Kemijski određujući (kiše- koje minerali se u Rahli će stijenju oteći i oborina raspadaju. pokće ući površinski koje vode) rivač na nastao tlo. Tlo skladišti i Zemlji, trošenjem vodu. Mikroorstijena, je pročišćuje tlo. i tla vidi se tla Trošenje stijena nastajanje tvari. mnoge ganizmi razgrađuju otpadne slici1. istrošene dubok na oko Tlo zaluta kao Sloj stijene je vodu ili kao u koje talog 30cm. Ovisno i tvrdoći sastavu kemijskom u zraku prašina pridonosi zagađivanju našeg od 30 tla može se stvoriti okoliša. Budući da su stijene, sloj živežnih proizvodnja kratkom od 100 vremenu ali namirnica i kakvoća okoliša tako godina, taj našeg može i 100.000 i više proces usko trajati i razboritim godina. povezane pažljivim vrlo važno da svi znamo Na slici može da tla ima korištenjem tla, je vidjetisloju nekoliko osnovnih tlu. velikih razlika veličini čestica. Neke čestice o činjenica su veliki komadi veličine kamenja, druge i tako su sitne Čestice pijeska. glinemulja Tvorbatla da okom ni mogu prostim vidjeti.

Dalje, tla u rastu Posvuda na nalaze se sloju biljke.

Biljke stvaraju Zemljinoj površini tlu. Rast tvar i u ili tvorevine i ilitlo. Kada gansku biljaka trošenje stijena kamenja obično idu izdubina dođu usporedo tijekom stijene ikamenje površinu, stijenja tla. Dok stvara stvaranja tlo, korijenje dioksid biljaka izlučuju ugljični koji otapa vodi i stvara kiselinu. Ova kiselina ugljičnu ubrzava kemisjko trošenje stijena.

Kemijsko čini da bitni elementi trošnje, drugu ruku, rast biljaka postaju topivi.

Ukratko, rastu kemijsko trošenje doprinosi biljaka. i rast u Trošenje biljaka djeluju zajedno, kao stvaranju tla, "ekipa". izloženi

na

se

u

se

su

na

u

o

cm

u

s

se

u

u

su

se

ne

or-

na

se

se

u

u

za

U

većini klimatskih

područja kretanjem vode tlu prenose sitne mineralne čestice, obično se Čestice npr. čestice gline. gline kreću silazno u tla porvšinskom sloju (A taložeči se u tla horizontu) dubljem sloju (B odnosno mrtvici. _B toga horizontu) Zbog horizont ima veći čestica od sadržaj glinastih A horizonta i znatno jezbijeniji. u

se

tla Sastav SL

1.

Trošenje stijena nastajanje i

tla

Trošenje biljaka zajedno tla. tlo obično tijekom stvaranjaStoga je i rast

idu dakle

tvari.

organskih smjesa sitstijena nastaju zbijenih Trošenjem tvrdih, međuprostorima. niji dijelovi praznim i porozne tlo ima Prema tome, dijelove. tla različitih Odnos na je dijelovaprikazan da li neobično pore grafikonu.

Nije tla vaše njive, zauzimaju polovicu prostora mineralnih

i

s

vrta

Mineralne

čestice

ililivade?

veličinu

naše

ukupnu vrlo tla iB sloj (A horizont) Zemlje, planete tanak ima mnogo Odnos čestica tla s kojih jesloj područja je do vode i tla odnešen sve erozijom vjetrova, matičnih naše 75% stijena.

Druga područja koja planete pokriveno je golih Otprilike nisu bila izložena vodom mogu jakoj eroziji naizgled preostalih rijeke, jezera), (mora, oko Od imati dubok tla. čini 25% pa ipakovajsloj sloj tla, tla, površina površine ili tri zamrznuta samo su predstavlja jednu milijuntninu petine pustinja, pustoš da bi na promjera. njima Zemljina površine (0,000001) planinske prestrme oko rasti korisno Tako bilje. ostaje moglo 60 Zamislite jabuku promjera golemu tla desetine rst biljaka površine jedne kora kora iste kao metara, debljine čija je za hranu (žitarice, odjeću povrće) potrebnih Relativan odnos tanke kore obične jabuke. i za (drvo) lan, k onoplja), građu (pamuk, tla isti u odnosu sloja golemoj jabuci je i sirovine drugo. industrijske (ulje, kaučuk) veličine na spram ukupne Zemlje.

Zemlji U

odnosu

na

-

a

za

na

prikaz stvaranja pokazao Stogagospodarenjekorištenje malen dio i vrlo biti Zemljine moraju beskrajno promišljeni oprezni. za mase na poljoprivrednu raspolaganju dr. Jan Čižek Prof. proizvodnju. tla

kratki

Ovaj da samo je je

tla

i

Tlo omogućuje životbiljkama sebi, počinje Pretpostavimo biljke i uzima vodik mladu skriva preosuspavanu kisik, mosfere ugljik, sjemenukoje Kada na padne toplo biljčicu (sl.

1.). sjeme vlažno se značajne počinju događati tlo, vodu i promjene.

Najprije sjemeupija nabubri. sjemenom biljčica Uspavana hrana spremljena i hrana zametku "oživi": se disanje pojačava trošiti. uskladištena počinje sjemenu zametak sjemeni vršni se otvori i iz njega proviri Ubrzo, sjeme i dio zametka.

To rođenje biljke korijenski dio nadzemni ili listići naziva se klijanjem.

Nježne supke i ubrzo izvire iz budući biljčice tla, pozelene, biljka korijen sama proizvoditi svoju fotosintezom počne iz hranu. Potrebna hraniva upijatla, biljka kukuruza SL 1. te odnos iz zraka i iz vode u tlu sjemenog zametka (primjerice: ugljik, i Sjeme hrane spram uskladištena u Hrana spremljene njegovih dijelova dušik, željezo, kalcij). sjemenu brzo se se sada sjemenu potroši,biljka da

život

u

sama

brine

o

te

iz zraka

i vode

iz at-

a

u

se

u

a

u

no

IV

Jednostavnim za nost u tlu služe koja proizposebno značajna. hrane iz tla. može se utvrditikoličina vodnju fotosintezom upija kemijsim pokusom tvari humusa tlu.

Neko od 13 hraniva iztla se u organske tj. koja uzimaju vrlo često može rast Kroz dlačice pa ograničavati biljke, korijenove biljka upija malo hraniva obliku molekula ili a ne jestoga potrebno točnije promotriti iona, kako čestice ila hrane sitnih čestica tla 150 biljku.

Kemijsko (sl.

2).Prije godina čestica tla vrlo izvor smatralo da sitne se trošenje jeznačajan općenito biljka upija hraniva. te čestice da se biljnih Tijekreakcije jeslijedeći: Vjerovalo putemkorijena. kao što se hrana kiselina probavljuje vapnenac probavlja ugljična kemijsko biljka želucu. čudno što 1840. + nije Liebig Stoga je | irošenje CaCO3 HCO3 izazvao velike rasprave godine svojom _ionske hranidbe Danas teorijom bilja. ion ioni dioksida da čestice tla važne izvor znamo su kalcijev ugljičnog jer Feat bitnih elemenata hranidbu za Ca kit 2HCO3 bilja.

Stoga možemo reći da tlo želudac je biljke, nastali jer ioni su vapnenca Razgradnjom kome sustav i bikarbonata.

Ioni predstavlja probavni su kalcija pozitivno i procesima trošenja razgradnje oslobađaju (Ca**)ili negativno (HCO3) nabijeni ioni hraniva atomi ili biljnih atoma. koje b iljka upija. skupine Danas zašto zdravo tlo toliko znamo ili je Mikroorgnaizmi, bakterije prvenstveno važno istokao što naš za za tla tvar poljoprivredu, je gljivice, razgrađuju organsku biljna život zdrav važan želudac. hraniva obliku iona. Orse u oslobađaju važna tvar što ganska je poglavito stoga dušik pa biljkama osigurava jenjena prisut- Bitna biljna hraniva (osnovna) talih 13 bitnih hraniva

u

u

su

u

se

a

Premda

svako

tlo može

mehanički

gotovo i rast neke su livade osigurati razvoj biljke, od nekim vrtovima ipak zelenijedrugih, i iliraste cvate krupnije ljepše cvijeće bolja salata i a neka drugo povrće, imanja imaju više od prirodedrugih.

Količina hraniva što biljnih je hoće li se i određuje biljka bujno razvijati dati dobar iliće i prirod, životariti, bezbojna u

ono

sitna spram Samo

kakva

onome

bi morala

biti.

plodno osigurati iživotne i rast I sami za potreberazvoj biljke. važnost i usklađene osjećamo dovoljne hrane za naše Ista usklađenost blagostanje. i hraniva osiguranje punih potreba potrebni To znači da rast za zdrav i bujan biljaka.

SL 2 dlačice iz Korijenove izbijaju primarnog korijenov sustav raspolagati dovoljkorijena nim količinama te da ti ioni 1. Stanična iona, moraju jezgra; biti odnosima. u 2. Čestice pravilnim tla; 3.

Svako hranivo ima zadaću u Zrak; posebnu 4. životu Korijenove dlačice; Ako neko od osnovuzgajane biljke.

5. Voda tla; nih hraniva će nedostaje, biljke pokazivati 6. Stanična stijenka (celuloza) znakove nedosposebne, prepoznatljive toga tlo može

sve

hranive

su

mora

V

smatrati

pra(Mg) Magnezij Agronomu sličan po tiocem da odredi što od znaci kalcija, jerje njemu vidljivi omogućuju se a hraniva najčešćezajedno nedostaje. mnogimosobinama, biljci biljnih pojedinih U hranidbi i nalaze je biljaka prirodi. četrdeset mogu (asimilirati) upijati Biljke i uzimanje. pratilac fosfora pomaženjegovo Od tih elemenata. do kemijskih pedeset i bitan klorofila je stvaranju Ipak, kao bitni šesnaest ih jepoznato elemenata, zelenu biljaka. osigurava zdravu, boju većine ili osnovni za razvoj biljaka. dio sastavni biljnih je Sumpor (S) im ti osnovni elementi i su i nekih a koje Koji hormona, bjelančevina biljnih zadaće? na glavne utječefotosintezu.

Ostali bitni elementi nadelement Dušik potrebni biljkama pospješuje koji (N)je bor zelenu i im tamnu zemni rast mangan (Mn), (B), bakar, (Fe), željezo biljaka daje molibdne i klor i On kakvoću i zdav na cink(Zn), (Mo) (CI).

(Cu), izgled.utječe boju Količine tih elemenata količinu a biljkama potrebne omogućuje prirodi, bjelančevina i ih često nazivamo mikvrlo su osnovnih elemenata. i pa malene, drugih bolju uporabu roelementima. u enNajčešće potrebni Ima ga u plodovima, zimskim sustavima biljaka. najviše Fosfor (P) dlačicama i koje sjemenju korjenovim elemente Sve te prnabrojane biljka vode i brzo upijanje biljnih venstveno omogućuju iz dodavati pa mogu upija tla, svim ima hraniva. u ulogu Fosfor glavnu i su No,biljkama neophodne gnojidbom. životnim tokovima koji zahtijevajuvelike količine biljaka i kisika (O) ugljika (C), odnosno hrane i promjenu prijenos energije, čine zapravo vodika Ta tri elementa (H). biljci oko 90% Međutim, ukupnih potreba biljke. ih iz zraka i životnu pa biljke najčešće uzimaju vode, osigurava Kalij (K)prvenstveno oni nisu tako često čidobar i snagu (vitalnost) razvoj ograničavajući korijenovog stoga elementi. kao ostali rasta sustava te ublažava nitelj biljaka mogućenepobiljaka, suvišnih količina količine bitnih elemenata dušika, djelovanje voljno Određivanje kao što tla kao i usjeva. jepolijeganje pokazatelji općeplodnosti tlu, analizama se tla, odgovarajućim određuju dio staničnih čini Kalcij (Ca) građevni se mogu mjere poduzimati temelju kojih On čvrstoću stabiljnim stijenki.daje nedostataka ispravljanje potrebne čvrstoću našim i isto kao što daje bljikama, tla. hraniva i poboljšavanje opće p lodnosti također neutrakostima.

On životinjskim lizirakiseline J. Č. unutar se koje stvaraju biljaka. iliiskusnom

tatka.

možemo

ti

gospodaru

on

u

u

su

su

u

su

u

se

u

na

za

Djelatnost i obavijestisaveza imanje "Zmo",poljoprivredno hrane Nova (10254 ganskouzgoj i član BIOS-a biološki Kapela, Habjanovac 45), zaštitu okoliša dobitnik Državne nagrade i šumarstva za u poljoprivrede području 12. u na imanju Habjanovcu 1995, seminar "BIOkolovoza organiziralo je DINAMIČNO POLJODJELSTVO“ ovim temama: o se kojem raspravljalo za

or-

za

na

VI

promatranje stvaranje plodnog biljaka, izrada načini zemljišta, plodored, gnojidbe, s biodinamičnim pripravkompostne hrpe i njen utjecajpoljodcima, astronomija jelstvo. na

MENZO

DE

je gospodin za ugledni stručnjak BOOM, Nizozemac, biodinamičnu Četiri jegodine poljoprivredu. studirao biodinamičnu u poljoprivredu Predavač

bio

kojem poljoprivredu organsko Keopfa godine Engleskoj,prod. i o će se Sedam kod Dr. Bochemuhla. značenju raspravljati posebice je Njemačkoj, te bio članom za zemljama proizvodnje širenja potrebi predsjedništva udruge godina Novom biodinamičnu na tranzicji. poljoprivredu i četiri Zelandu godine savjetnikom i će biti nazočni Sastanku sponzori, biodinamičnu Tasmaniji. poljoprivredu radi i Europskubanku, uključujući ćemo seminara vas S bi nacionalnih programa tijekom koji upoznat utvrđivanja Glasnika. tih sredstava iz broju slijedećem financirali. radni sasodržala Saveza je Delegacija i resorni ministri iz svih zemaPozvani Ivanom tanak Hodalićom, ing. dipl. će se tom donijeti prilikom s udionica, jer lja Odbora za poljoprivredu, predsjednikom i vlade se traži da države rezolucija kojom Hrvatske.

Sabora selo i seljaštvo Republike zaštiti sastanku na koji k rajem okoliša, Predvši mu prvibrojnašegaGlasnika, u podupru organiziraju, Sofiji godine Odbora smo se da se na sjednici dogovorili vrlo kao poljoprivredu ganskou organskoraspravi pitanje rujnu zaštitiokoliša. čimbenika i važnog i utvrdi važnost nas biološku poljoprivrede biološke državne za mogućnost međunarodpotpore njezino i ovog O zaključcima tijeku i za gospodarstvanog sastanka obavijestiti promicanje pomaganje ćemo vas u takvu na proizvodnju. koja prešla Glasnika. broju našeg slijedećem će se Od 27. do 30. u rujna Grožnjanu J. Č. nevladinih za održati sastanak organizacija i tri

kod

biološku

u

na

u

u

za

u

u

se

su

s

o

or-

ove

u

u

su

S mala Stanu

FIKIEIEKELGL nsuunaai sšMREENEE uss=u RTTITITI ZETI uasnaanu

g

ama diziz NGZE

EBE Jani izr grinii i

i

iron

g Hui

i

areni

i

tz a

Iminii

zi

Shema Tlo

gospodarenja tlo čovjek životinja biljka

zatvorenog sustava -

+

-

-

VII

Za

koji priključiti pomoći objavljujemo prijavnicu.

sve

one

"BIOS"

žele

se

i

radu

u

Saveza

PRIJAVNICA "BIOS"

Savez

organsko- gospodarstvo, okoliša i Hrvatske promicanje zdravlja Republike biološko

za

I. Osnovni

Ime

i

podaci Naziv

prezime (X)

Kućna

adresa

(X)

za

Osoba

II.

zaštitu

za

(X)Sjedište

kontakt:

Kojom

aktivnošću

okviru

"BIOS"

se

namjeravate

baviti

u

(Zaokružite predloženih svoju dopišite želju) = b)prerađivačka; a)Proizvođačka; trgovačka; cc) d)izdavačka; e)stručnoželim biti i rada Saveza.

1) član-savjetodavna; promicatelj potrošač da mi obrazac i Molim(o) (nam) pošaljete pristupnice potza u skladu s pune uvjete učlanjenje mojim(našim) željama navedenim u prijavnici. između

ili

Potpis(X)pečat: i

Datum:

(Podatke (X)upisuju organizacije poduzeća) treba adresu: Ispunjenu prijavnicu poslati Hrvatsko društvo "BIOS" mljekarsko 10000 Ilica 31/III ZAGREB, označene

i

s

na

-

VIII

Silaža

-

osnovno

krmivo

hranidbi u

goveda krmivo.

gospodarski vrijedno goveda je suvremenoj tvari krmiva i količini teško silaže ovisi o vrsti Hranidbena probavljivih siliranog vrijednost (celuloze). silaži S tim u vezi treba reći da se izvjesna Kukuruznoj nedostaje postotak Tako u količina ovisno krmivima o celuloze u (proteina). bjelančevina mijenja ima kukuruzne 30 ili ivremenu silaže dovoljno košnje ubiranja. kg vegetaciji da se obično Sa starošću se uzdržne zadovolje povećava energije biljke 5-7 litara i krava i sirovih vlakana proizvodnja smanjuje potrebe postotak obrok sadrži dnevno. krmiva. Samo hranidbena Hranidbeni mlijeka je vrijednost ali samo hranidbenih oko silažni kukuruz se sa mu jedinica, jer 7,5 izuzetak, tvari. u 7-8 % sirovih bjelančevina kukuruza i zrna zrelosti i rastom suhoj klipa Naravhranidbena jer bjelančevina nijedovoljno, Dakle, povećava vrijednost. obrok mora tovne no, granica junadi zrelost, hranidbeni jemliječno12-16% krava a odrveni i nakon više sadržavati 12nije jer voštana togastabljika sirovih bjelančevina. i dobro gaženjesilažeposmoguće 13%, anaerobnih za u nedostatka bjelančevina uvjeta mliječno tizavanje Zbog obroku kiselo hranidbenom vrenje. silaži, kukuruznoj dodavati treba krava itovne silažu obično Goveda sijeno junadi uzimaju slabije krmnu i lucerne krmu. zelenu iste vrste odgovarajuću dopunsku nego svježu sirovih s vrstom povećanim dodavanjem smjesu silaže je uvjetovano Uzimanje suhe tvari, bjelančevina. postotkom krmiva, siliranog Sirove u tehi kiselinama u silaži, bjelančevinekukuruznoj PH vrijednosti idodavanjem i se obradom mogu nadopuniti higijenskom silaži nološkom 60 BENURALA ili te dodatkom silaže dopunskih 0,5- ureje 1kakvoćom dobiva Na se Tako krmiva. taj način siliranja. prilikom goveda običnobolje 1,0% 1,5% dobre i ne samo kukuruznu travnu energetske, silaža j e koje djeteuzimaju nego i za linsku silažu, s prosječnu vrijednosti silažuvećimpostotkom već proteinske dan.

5-7 litara silažu na suhe tvari i mlijeka proizvodnju silažu, sitnije sjeckanu kiseline činiti do 60% sirovih može Silaža s manje vlakana, općenito manje i maslačne Kravama octene obroka krava. s (posebicemanje hranidbenog te silažu s litara i iznad 15-20 visoke kiseline) manjeamonijaka mliječnosti, dodatkom krmiva (koncentrata). kukutreba krepkih smanjiti davanje dnevno, odnosno 15-20 kg/dan, na ruzne biti silaže silaža može Travna gotovopotdo 50% 10-15 hrana za krave u hranidbenog najviše ukupnog proizvodnji puna treba U ne obroka. da za litara s time gravidnosti visokoj višu mlijeka dnevno, davati od 15 a i dodavati treba silaže, posljednjih više kg još proizvodnju treba dana hranidbenu silaže davanje telenje pred odgovarajuću (krepsmjesu obustaviti. ili ka s odgovarajućom krmiva) žitarice ovisitravnu silažu, Uz kukuruznu, dopunskom smjesom (superkoncenpa davati treba o Uz travnu no se ne goveda proizvodnji silažu smije tratom). krmnu kao ni zanemariti smjesu odgovarajuću dopunsku davanje dobrogsijena i to: uz suhom obroka koncentrate) krmiva, (krepka dopune hranidbenog kod silažu već kukuruznu zatim mineralni tvari i a mliječnosti celulozom, iznad 5-7 litara a uz travnu soli silažu mlijeka, stočne (kuhinjdodavanje dodatak, To ne isključuje iznad 12-15 litara sol za klorida ili sku sol mlijeka. lizanje). natrijeva Silaža

u

hranidbi

i

osnovno

vrlo

VILE, PRODAJA LOPATE, KOSE,MOTIKE AKCIJSKA +

153

i vitamina i druranije dodavanjemanjeg mikrominerala, "balansne Ovi nedostaci se mogu smjese", mineralnogog). očitovati ili dodatka. mladih u kog energetskog poremećajima razvoju životinja, vitamisTelad može uzimati silažu već u i u _ jalovosti smetnjama ranoj pojavom ali u i količini tek nakon zatim nekim 4. većoj dobi, reprodukciji razvoju ploda, oblicima U hranidbi tovne inmože mjeseca. probavnihporemećaja, junadi davati radu se -10 na (slabijem digestijama buraga) silaže 3,5 kgkukuruzne ovisno o uzrastu i hranida u teškoćama kretanju dan, junadi, drugim. beni obrok treba s 4-9 Posebice štetno po zdravlje dopunjavati kg je životinja krmne da se kakvoću ako se po smjese, očuva najbolji (i mlijeka) dajepljesi dobra mase niva i silaža. i prirast tjelesne postigne pokvarena Plijesan mesa. tvari i kakvoća toksične kojenastaju kvarenjem silaže U biti se organske raspadanjem dopunskoj krmnojsmjesi koja mogu vrlo opasne i uzrokovati patološke uz treba vodit silažu daje posebice mogu i zdravstvene računa da se minerala: promjene poremećaje, dodaje dovoljno i i u te mikrominerala: oboljenja jetre, smetnje plodnosti kalcija, natrija fosfora, bakra i reprodukciji, pobačaje, manju proizcinka, željeza.

Kalcij mangana, i rast treba dodavati vodnju, s labiji prirast tjelesne (stočnom vapnencem i fosfor ili solima težine, slabije uzimanjeiskorišćivanje kredom), FOSFONALOM hrane. i natrijeva kalcijeva fosfata, natrij mikroelemente a razne da silaža kuhinjskom soli, Nije u stanovljeno posebice kao i vitamine _mineralno-vitamiskim sastav na _ utječe mlijeka (postotak već samo masti i premiksima. bjelančevina, drugih), Kiseline iz silaže mogu koliko na znatno djeluje zadovoljavanje općih utjecati na tvarima za u mikrobiološke organizma hranjivim procese buragu, potreba ili koliko neke na krvi u djelomice uzrokuje njihov nedostatak. promjene i uzrok a loša (acidemije silaža, Stoga kojaje glikemije), manjka djelovati mogu i nekih može ketoze.

Octena utketogeno, izazivajući hranjivih tvari, nepovoljno kiselina kvalitetu i na se u sastav, u jecati količinu javlja većem postotku vlažnimsilažama bogatimaugljikohi-mlijeka. dratima uz rezance Treba da se u (npr. vlažne šećerne naglasiti silaži, posebice i znatno kiselost silaže. nalazi u količina repe) povećava travnoj povećana kisele snižava se karotina i Uzimanjem se jako silaže (provitamin A) koji prenosi i tako da uz hranidbu u silažom PH vrijednost buragova sadržaja, što mlijeko, i kisele i maslac žutu uzrokuje acidemije indigestije. mlijeko čestodobivaju Uz hranidbu silaža treba ta sadrži karotina uposilažom, stoga boju.

Ipak, manje zoriti i na trava i a ti odnosi osnego tehnologiju svježa paša, silaže, spremanja kiselost na kao i i vitamini nisu u na se i kakvoću silaže, taju mlijeku.

Drugi alkalnih elemenata ovisno o hrani. dodavanje značajnije mijenjali dopunskom krmom.

To vrlo dobre Na miris i okus objašnjava mlijeka utjecati mogu rezultate BENUneka krmiva postignute dodavanjem i (repa, repica, kelj, kupus S i RALA hranu u FOSFONALA silaže. Miris i okus preživa- slično), a tako i neke ako se ča,naročito hranidbi dajuvećekoličine mlijeka se silažom pri može silaže. mijenjati i zbog alkohola, aldehida, Zdravstveni nastati i estera mogu poremećaji ketona, drugihsastojaka koji hranidbu silažom i uz nedostatka i zbog nastaju vrenjemrazgradnjom organske nekih tvari hranidbu lošom silauz hranjivih (suhe tvari, celuloze, tvari, posebice DIZNE ZA RASPRSKIVAČI, MEMBRANE, SVEPRSKALICE i

154

dodatka

makro-

žom, držanja mužnje), čistoće higijenski uvjeti pribora, strojeva će hranidbe i S time u vezi za u životinja, mužnje. jer mlijeko posuda mlijeko, protivmirise. strane nome treba silaže na poprimiti kakvoću ponovoupozoriti držati u se ne koja smije nepotrebno staji, Uz hranidbu silažom treba obratiti davati kravama 1-2 sata i ne miris i okus ne samo na smije prije pozornost za samo mužnje, vrijeme poslije mlijeka, često veću nego većina bakteriološku treba dobro odmah a ostatke se mužnje, što sprečava mlijeka, zagađenost valova. treba očistiti iz Mlijeko odmah mužnje propisuje mjerama koje higijena nakon iznositi iz a i s mužnje staje,staju postupakmlijekom. dobro Vrlo važno održavaprozračiti. je i vimena Dr. Feldhofer štale nje čistoće (higijena Stjepan ako

su

loši

i

Pregled Prvo

mlijeka na crnoj podlozi .

otkriti, liječiti ugrožene drugimoboljenjima kod klinička slika ne samo da izrazita nego i nema znakova nikakvih vimena, kojih nije bolesti bolesti ili kada bolest kroničan u samim (primjerice počecima već je poprimila tijek).

Krave se teškim tkiva u mužnje pregledavaju žljezdanog sadržaj prije upalama odnosno vimena konna štali, samoj mjestu proizpromijenjene postaje gust, tako da se nekoliko i ima a vodnje mlijeka, prvih mužnji zistencije ponekad tvrd,pri vimena rezanaca. izmužaja četvrti mlijeka pojedinih izgled teći tamne pusti polagano preko podkao što su od crno ploča škriljevca, loge, s kakva crna za ovu staklo, plitka posudaili NR svrhu Na načinjen posebanpribor.crnoj i se promuočavaju podlozi lakšebolje Takva u ž; jene mlijeku. nije pretraga kod izrazitih vimena potrebna promjena KAR pa na kojeupućuju upalu.

2 Kg zapravo Pretragu muzačprije obavlja za grićemnonrn= svake veterinar a u mužnje, priskače tek ako nastanu pomoć izvjesne promTim se Okus onda se samo jene. pregledomprosuđuju mlijeka određuje od normale konkada i konzistensu u izgledu, odstupanja promijenjene boja mirisu i okusu zistanciji, mlijeka.

Izgled cija.Naime, _kušajući —promijenjeno može biti iz bismo mlijeka normalan, vodenast, mlijeko (sekret vimena), mogli sitno ili odnosno zrnat s zaraziti različitim se krupno mikroorganizmima S se ili krpicama.pojavomupale mijenjaju (patogenimauvjetno patogenima). imati svojstva može mlijeka.

Mlijeko ako crvenkastu boju sadrži inače možeimati primjese krvi, Mlijeko gorkast okus, sličiti a serumu ako krava u hrani nekim se sortama može krvnom težim tkiva. i rapa žljezdanog upalnimprocesima stočnoga kelja repe(Brassica vimena i Beta Ono može biti Pojavomupale mlijeko mijenja rapifera, vulgaris).

Pri slankasto konzistenciju. kroničnoj kataralnoj prikroničnoj kataralnoj upali, miris a anupali mlijeko postaje vodenasto,pri može poprimiti specifičan po treba

a

zatim

krave

kroničnim

i

e

Y

#

Ž

Š

m.

Va

|

*.

L

,

.

155

(fiziološka) dehelmintizacije pojava. i miris i muznih a se krava, može poprimiti Konzistencija mlijeka mijenja pred štale ako drži u otvorenim se dulje (laktacije), krajmuznog razdoblja pa štali. i kantama odnosno u mljekarskim laktacije, stogapočetakkraj iz vimena sekret tom Ovisno o vrsti i o u ne razdoblju, stupnju upalnog protakvo cesa, u mlijeku mogu patološkoj je različitepripadaju laktaciji, jer nastupiti sasvim to razza obliku u uobičajeno promjene pahuljica, grudica, mlijeko i u samo doblje laktacije. ugrušakadrugoga, pokatkad mlazovima se muze norprvim (kasnije izmuzeni Nakon završene p retrage, Pri malno, mlijeko). nepromijenjeno upali i vimena treba uliti u sadržaj posudu cisterne i u većihmliječnih kanalića ukloniti. neškodljivo Izmuzivanje patoizmuzava sekse početku mužnje gornji nehisekreta vimena na loškog je pod i to tako dok izmuze se ne dugo ret, bolesti se šire gijenski postupak k ojim iz sadržaj upalom potpunopatološki vimena u (mikroorganizmi) uzgoju a zahvaćenogdijela četvrti vimena, goveda. nakon se nepromijenjeno toga izlučuje Pri iz vimena se mlijeko.težim upalama Veliko takvih krvi ili s ekret s značenje je pregleda izmuzuje gnoj primjesama i za rano sličan krvnom veoma serumu. mužnje higijenu prije mlijeka vimena.

Svako poremećaja od otkrivanje sekrecije odstupanje normalnog Takav na nalaza sekmlijeka crnoj p odlozi pregled na upućuje poremećenu i za ostale vrste Sve životinja. vimena i na jednak j e reciju specijalne što potrebu bolest vimena na upućuje radi krava, uzroka mlijeka utvrđivanja pretrage i na bolesti upućivat će mliječnih žlijezda ili poremećene sekrecije upale. životinja. drugih U 7-10 početku laktacije, prvih dana, kolostrum se = (mljezivo), izmuzuje što i od Dr. žućkaste boje gušće mlijeka,je Banožić Stjepan

tihelminticima

nakon

sasvim

normalna

Obiteljsko gospodarstvoNikoleKučere izHrsova kod Sv.IvanaŽabnog Ovo tradicionalno im a na U je gospodarstvo domaćinstva. štali prednjači, Ivanu na u Žabnomzapažena usmjereno govedarsku proizvodnju,izložbi Sv. j e odnosno krava otelila sedna što proizvodnju mlijeka, njihova Mara,kojaje i krava tri teladi. mero kakvoća potvrđuje (odčetiri, ženske proizvodnja Njezina bikovske kao i od su dana iznosi 4891 U u 305 majke) podmladak kg mlijeka. kćeri Goluba te dva sa ženska dvije rasplodne junice, proizvodnji je prate i 4.653 u što teleta, pretpostavlja daljnje kg mlijeka Palma, koja je prvoj povekontroli dala muzara. ćanjebroja 1,95kg mlijeka.

Tome selekk ažu, je, pridonijelo kreditiranje Blagoobitelji Kučerapod Hranu za kontrolom se rasplodnog uzgoja. svoje blago cijskom isključivo je 10 i2 sa gospodar priskrbljuje svojih k.j. umjetna provodi oplodnja. oranica u k.j. zakupu. da će se u Vjerujemo obitelji tradicija Visoka kravi od po proizvodnja preko Kučera nastaviti. Neka im jesretno!

4.600 znak su s m.m. kgmlijeka3,68% i dobrogtimarenja sveopćebrige Stjepan ing.

Brlek, dipl. toga -

156

Žabno 95.

Prva stočarskaizložbaSv.Ivan 26

prodali krajeve vlade,druge pokroviteljstvom i 20 komada 160 bikova Hrvatske a i šumarstvo krava, 56 junica, Republike ljoprivredu ženske teladi. centra u stočarskog organizaciji Hrvatskog i službe Sv. Ivan Žabno izložba bila u Sv. općine poglavarstva organizirana Slijedeća je Dana 24.

Sv. Ivan Žabno, u bili kolovozu 1917. a Ivanu u je,povodu lipnja Žabnom godine, stoSv. Ivan Žabno, 100 i krave 96 izloženi 162 s su organizirana općine junica teladi, izložba čarska s bila 74 su prodajom 41 bik. Nagrađena aukcijskom uzgajivača. junica. rasplodnih kolovoza 23. izložba Četvrta organizirana je 100 krava 1925. već sa 200 Sv. Ivana Žabno s teladi,junica desetljećima godine Područje i orsu i 100 bikova. od vodećih zauzima po uzgoju nagrade Podijeljene jedno mjesta Znatan na grla. rasplodnih prodaja utjecaj ganizirana goveda. simentalskog u svetoivanjskom Peta izložba u Sv. Ivanu Žabnomodržala poboljšanje govedarstva škola u imala 60.

1968. u se području je Poljoprivredna obljetnice povodu godine, uvezla 1871. rada i55. godine Križevcima, kojaje početka obljetnice stvaranja udruge 1982. u a 1876.

Saveza i godine goveda, pincgavska marvogojskih udruga djelovanja 11 okolici Križevaca bilo osnovano Sv. 1913. u je pripus- Hrvatske, osnovanog godine 18 simentalskih i nih Ivanu postajanabavljeno Žabnom, današnji č iji jenasljednik domaćih bikova za centar.

Hrvatski stočarski osjemenjivanje plotkinja. selekcijski Godine 1887. škola u Križevcima uvezla jejoš bile su izložene 62 Na izložbi 1968. godine Uvoz 2 krave i 1 bika simentalske pasmine. i 11 bikova. krave, 41 junica 46 3 nastavio i 1905. Od uvezenih se junica, i N. Cirkvene F. za namijenjenih majki junica, Proizvodnja Požgaj područje (seljaci lakiznosila vlastitom u 305 dana i 78 1907. uvezlo se je uzgoju, Taras), daljnjih junica 4012 a što bila osnova marza majki proizvodnja tacije kg mlijeka, stvaranje bikova, je 3.904 simenza mlijeka. prodaji, kg junica, namijenjenih uzgoj čistokrvnog vogojske udruge 13.

1908. talca. dobili su za ožujka jeutemeljena Udruga grla izlagači svoja Najbolji izložba u Sv. Ivanu i novčane prva te a Žabnom, godine pehare diplome, plakete, 1909.

25. kolovoza Hrvatski naturalne su je godine. bilaorganizirana dodijelili: koje nagrade, 267 krava, 114 Na izložbi bilo PZ-a i stočarski centar, je predvedeno: općina selekcijski 91 bik i 140 komada ženske teladi,ili Sirela i Đurđevac, junica, drugi sponzori.

612 ukupno grla. za junicaprodaju Najveći broj ponuđenih iz D. 1912. su izložba bila Valpova Miholjca, predstavnici otkupili Druga jeorganizirana i Molva. se kretala od 7.830 do 10.700 Cijena godine. kuna. i okolice do iz Sv. Ivana Žabnog Uzgajivači Hrvatske 1912. su dipl. ing.

Brlek, Stjepan zemaljske godine preko Pod

Ministarstva

za

Hrvatske

u

po-

-

-

Pregledotkupa,nabave mlijekaipreradeproizvodaod mlijeka 10.1.95. 30.6.95.

1995. s plaćaju mlijeko Cijene kojemljekare korekcijom premija Tijekom se u 1 I 36 na 55 s su relativno stabilne i kreću sa zadnjih mlijeka 3,2% lipa po od 6 interes m.m. kn/lza 3,6% neštoje porastao proiz- mjeseci 1,25841,2744 dodanu masti vođača oti m. na vrijednost (uz 61,875 povećanja utjecao blago istu masnoću). za lipa premije kupa.

-

-

157

I. Dinamika

otkupamlijeka od i Ukupnakoličina mlijeka dioničkih koja jeotkupljenaseljaka, društava kupljenih i tuzemstvu u inozemstvu rezultat u 1000 litara. količina dajuslijedeći više

s

mjesec

+

manje

siječanj veljača

+15,16%

ožujak

+19,60%

+21,40%

travanj svibanj lipanj

RH

+16,30% +12,90% +13,39%

ukupno od ukupnog van

-

664 141 751 159

otkup iz RH

i od

iz Hrvatske

tuzemstva

Iz

ll.Izvori

uvoz

+16,28

+1,74

17 913

prikaza jevidljivo značajan je a time i proizvodnje otkupa (U0/0001). da

654 144 219 185

vrlo

i da ima

mnogo postava povećanje za

|

otkupa, prerada mlijeka U ovom dobivamo čišću sliku tržištu i na u prikazu zbivanja mlijeka prerade istog mljekarama.

Tokom 6 1995. rezultati su mjeseci slijedeći godine nabava

3. Kupljeno u RH

4. Primljeno na 5. Ukupan 6.

i

iz uvoza

uslužnu

preradu

ulaz

Pradaja mlijeka

7. Dato

na

uslužnu

preradu

8. Izlaz mlijeka

9.

Ukupna

10. Prerada

ponuda

145

014

u

145

107

vlastite proizvode

vrlo visok % a u Pregledom prikaza optimističan (što je rast) prerada ovog od rast od i % vlastite odnosno % za je otkupa seljaka 14,10 proizvode 17,00 rast iz u R. 24.244000 litara. za ukupan proizvodnjeHrvatskoj apsolutno više od % iznosi 12,49 što (apsolutno) Kako asortiman sav u je proizveden 15.026000 litara i to mlijeka. o Hrvatskoj prodan govoripovećanoj i moći stanovništva potrošnji kupovnoj da nabava a Vidljivo je jepovećana troši te koje proizvode. time i za % oko od te uvozmlijeka31,31 39.382000 sume litara a u uvezeno Kako i uvoze znatne količine se roba je 150-160.000 među u cca preračunato republici je izvršenpromet mlijeko 000 | to treba da ohrabri nove od litara. proizmljekarama 10,592000 ili vođačemlijeka one kojiplaniraju Sve to na povećanu proširenje utjecalo je svojesadašnje proizvodnje, u za preradu mlijekamljekarama 17,13 jer mogućnost prodaje jeosigurana.

158

ll.

Proizvodnja proizvoda mlijeka smo iz rezultirala i Već povećanu spomenuli ponudu njeje slijedeća proizvodnja grupeproizvoda.

Pa T= = od

1. Pastrizirano

mlijeko e. Sterilizirana mlijeka 3. Jogurt i ostali kis. mliječniproizvodi 4. Vrhnja,12, 20 i 30% 5. Svježi sir 6. Polutvrdi sir 7. Tvrdi sir (70%

izvoz) 8. sir Topljeni 9. Obrani prah

10. Punomasni

prah 11. Sirutkin prah 12. Maslac 13.

Ostaliproizvodi

| 11.707000 | a 1995. prikaza jepasterizirano2,308000vrhnja nivou na 1994. i fermentiranih i 3.511 mlijeko proizvodnje jogurta proizvoda znatno no 000 (-0,47 godine %) I vrhnja). jeporasla potrošnja sterilnog mlijeka (26,31 %). sir iz sličnih raste za Svježi razloga 43.72 %. Radi sireva uvoza Fermentirani i velikog (a proizvodi vrhnje rapid- male države od uvoza rastu no i zaštite rada istih) zahvaljujući prestanku sirevi i se u polutvrdi topljeni manje proizkuhinja privrednim poduzećima je pa vode to % za kiselo i a i polutvrdi razne 31,47 topljeni jogurt, mlijeko masnoće za su obrok.

Istovremeno 22,90. mljekare vrhnja zamjenila topli Konstatacija izvoz za povećale u (kroz 2,64 proizputa jeprovjerena, jer jepotrošnja porasla tvrdih sireva i a velikim locirana vodnju indjelomice gradovima gdjeje topljenih). dustrija.

Ostala varira prema proizvodnja u 1994. prema (Kaoprimjer Zagreba sličnim variranjima prethodnih godina.

1995.

1994. godini proizvedeno je: jogurta i fermentiranih 6981000 i | proizvoda Stjepan Deneš,dipl. ing.

Iz

vidimo

da

-

NAGRADNI IME

| PREZIME

ADRESA

NAGRADNO

|

KUPON

PROIZVOĐAČA

POŠTA PITANJE:

je potrebno prati: ODGOVORI: a) prije mužnje, b) poslije mužnje, i c) prijeposlije mužnje.

Zaokružiti točanodgovor!

Vime

159

(Ba)

GUMEX

(rao

FARMS

t

:

adaptiranim i

gj

štalama.

smještaja Planiranje

Servisiramo

—

krava.

muznih

Vez

za

,

788, 682

posjetitćemo Vas

krave

muzne

tip GF

-

univerzal

u

smještaju

IROTEHNIKA

ELEK

682

tipovemuznih

poziv zadovoljstvom.

dvorednom

Tel. 048

sve

NaVaš sa

48260

novoizgrađenim

uređaja.

—

E N. KRIŽEVCI,

ora opremu. u

Proizveden

kvalitetnom

je od nehrđajućih materijala(18/10),sa visoko radi visoke učinkovitosti štednjeenerizolacijom,

i

gije.

bb;

789, Fax: 048

681

OPIS TEHNIČKI

613

expanzija (izvedensa podnicom)

direktna

RASHLADNI BAZEN ZA MLIJEKO oblik kvadratni, okomiti ugrađenim agregatom ispod RB350, saagregatom bazena - 100i2001, pored bazena -tip 2000 800, 1000 400, 500, 600, i I. tip Freon 22 difluormonoklormetan tip rashladnog sredstva sa

-

rit

S dahu

-

B_(ekološkiFreon

134A

tip kompresora 2000

-

samo

na

hermetički

upit) do

500

I, poluhermetičkido

I

napajanje 220 ili380 V E

hlađenje kondenzatora

Zadržavamo

pravo

izmjene u proizvodnji.

Garancija 12 mjeseci.

ilivodeno

(po narudžbi)

-

mjerni uređaj

:

zračno

materijal poliuretan (biološki)

izolacioni s

-

-

za

mjerenje temperature

mlijeka, fiksni

elektronski

pranje

-

ručno

(automatsko po narudžbi)

kolegij: Redakcijski Banožić; Mirna Božičević, dr. Ivo dr.

Brlek; Stjepan ing. dipl. ing.

Belan; Stjepan dr. Ivan Jakopović; dr.

Feldhofer; Deneš; Stjepan Stjepan dipl. ing. dr. Zvonimir Štafa Keglević; prof.

Stjepan dipl. ing. urednik: Glavni i odgovorni Čičmak; Juraj dipl. ing.

Mirna Božičević; urednica: Vera Volarić; ing.

Tehnička ing. dipl.

Redaktorica: Alka DomićLektorica: mr.

Nikola Božićević Crteži: dipl. ing. Kunić društvo Hrvatsko Vlasnik I izdavač: mljekarsko Ilica | uredništvo: 01/424tel./fax: Zagreb, 31/lIl, Uprava kn 420 Cijena: 1,90 Tisak:

160

TISKARA

Orbis d.d.