Mljekarski list 1-1995

BROJ

1.

re GODINA

XXXI!

*

ZAGREB

-

1995.

SADRŽAJ Krmne kulture; Nepoželjne vrste

na

travnjacima(II)

Veterinarstvo: Ozljede tijekom poroda Hranidba: Ograničitipotrošnjumlijekau hranidbiteladi Ocjenjivanjesilažana temelju ukupnih kemijskih analizasuhe tvari Selekajai reprodukcija: Izlučenjekrava iz proizvodnjeiuzgoja

stočarski Obavijesti: Drugi međužupanijski izložbenoi gospodarski u prodajni Bjelovar 14 Gudovcu 1994..........0000000000onon sajam

Nepoželjne

vrste na travnjacima

(Il)

je (Bregeš,ŠoštarićKovačević, kakvoću tratine raznih Čižek,Ivanek,Štafasa sur. i dr.) utvrđujućiPisačić, biljnih zajednica, te utvrdili vrlo različitiudio tratini ili vrsta su u u s ocjenjujući nepoželjnih sijenoistih, bio to što bilo tlo na tratina razvila i što bila a se sijenu, koji je manji je svježije kojem je i intenzivnija gnojidba iskorištavanje. ali i Takve vrsta mogu površine Najmanji brojnepoželjnih ogrubi). travnjačke utvrđen iskorištavati u se na najmanji postotakmasi, je uglavnom napasivanjem suhim do tlima kozama kada ili su u ovcama, svježim zajeddivljači, umjereno nica stoklase i mladom u srednjeg (20 stanju.

Prijelazom generativnu trputca i i tim rane na vremena, 35%) pahovke (20 48%) fazu nastupomsušnog i ukusnost ih stoka vrstama se pa = području Križevačkosmanji i te da idonesu ocvatu BjelovarskoZagrebačke ostavljajući izbjegava koprivničke Karlovačke način — — omogućenoširenje Nataj je bilogorskežupanije (na kojim sjeme. tim su vrstama područjima intenzivnije provedena kojepotiskuju kvalitetnije i vrste se na istraživanja.) šire njihovo mjesto, zbog Na ili vrlo suhim udio raste vrsta u sušim čak staništima čega nepoželjnih razvile su se razne tratini.Jako dlakave stoka nerado vrste travnjačke asocijacije i od su kada takve a subasocijacije, kojih značajnije jede, pogotovo ogrube, Xerobrometum i rdobrade izazvati čak vrste mogu zajednica (u: probavne na i su na Mediteranu), kojima proširene smetnjenepovoljno utječu zdravlje vrste su krmom. sušu, kojemogu podnijeti jer životinja takvom hranjenih Na takvim suhim do vrlo suhim stasvoju morfološku građu prilagodile i U takvim ništima treba određenim uvevaporaciji transpiraciji. agrotehničkim lisna i udio zahvatima i _isjetimasmanjena površina je (gnojidba .načinom lišće usko i čekiu herbilišćamasi, je korištavanja: košnja, napasivanje, gotovo ili konkurentsku kožasto njasto čvrstom cidi) prekriveno povećati sposobnost i na kvalitetnim i vrstama kožnatom epidermom, zeljanicama omogućiti njihovo masa lepirnjačama lišća, širenje. smanjenaje smau rozeti, kojejeuglavnom povećana Povećanjem je vlažnosti staništa dio u vrsta travse na dlakavost,lišća jepretvoren bodlje njuje brojkvalitetnih Sve navedene i udio raste a (trnje). prilagodbe biljaka njacima, broj manje takvim na kvalitetnih ili su za vrsta na travnjacima nužne koje čaknepoželjnih vrste tako da mokrim _ili su se na preživljavanje negativno travnjacima, odrazile na kakvoću tako da većina zamočvarenim krme, travnjacima dominiraju vrsta ekstremnim niske krmne prilagođenih uvjetima uglavnom biljke vrijednosti male krmne čak ili a one su se je vrijednosti, jako škodljive biljne koje vrste, dlakave ilione s ekstremnim tim jakorazvijenim šiljcima prilagodile uvjetima su u masi tratine (trnjem)nepoželjne koja vlage. se stoke. Ako se za na upotrebljava ishranu Biljne zajednice, kojedominiraju takva tih masa s te mokrim busike su suši, travnjaka staništima, zajednice osobine oštre i raznih sitova su i nepovoljne još prilagodbe šaševa koji imaju dlake vrlo i krissu razne jačeizražene oštrije, (trnje je lišće sadrže grubooštro i kožnato a usko tale i grublje, lišće jošjače šaševi, inkrustacije (busika, sitovi, U

čitav niz autora

nas

nakon

Turine

-

-

-

.

2

sp)koji dr.)kojiizazivaju divlji (Allium probavne ljanica kvalitetu mesa i Ako se stoka hrani duževrijeme sp) smetnje. pelin(Artemisia količinama torbica krme i u većim kojoj ogrštice (Brassica sp)pastirska navedene bursa na vrste, dominiraju probavne (Capsella postoris)oranicama, bitivrlo mogu pa teške (pobačaj režuha pratensis), ivančice smetnje (Cardamine čak i da kukuta su Budući sp), (Cicuta smrt). zajednice (Chrysanthemum i šaševa među busike dosta u nas proširene virosa) kojaspada najotrovnije ili u tim florikao iotrovna vodotoke uz u našoj trubeljika depresijama, biljke staništima treba odstraniti suvišnu slak (Conium inoculatum),(Convolvulus vodu, raznim zahvatima a zatim agrotehničkim sp) preslice sp) mlječike (Equisetum bročike udio vrsta u (Galium smanjiti nepoželjnih kojih (Euphorbia sp) mollugo naročito šaševima vodeni i a sp.) verum), zajednici busike, iglice (Geranium ima i masi 90% u (Kovačević, dubačac(Gratiola offcinalis), kukurijek preko bunika Štafa, Čižek). sp) (Hyosciamus Ivanek, (Helleborus trava Nanapuštenim sp) (neobrađivanim) (Hypericum gospina povr- niger), šalata se na šinamanajprijeprošire sp) napuštenim koje divlja (Lactuca korovi, kada su mladi stoka rado međutim kamilica metsp), jede, (Matricaria oranicama, tim neobrađivanim i vica na površinama sp), orhideje (Orhis Ophris koje (Mentha biti neki dvornici mak dušikom Sp), sp), bogatoopskrbljene divlji (Papover mogu korovske se razne sp),bujad(Pteridium sp), razvijaju (Polygonum koje vrste, većina akumulirati velike količine dušika kvare mogu žabljaka sp) (Ranunculus takve i analizama ali U sebi. Prema kemijskim kvalitetu, sprečavaju sekreciju sadrže sleč velike vrste količine dušika škrobotac koji mljeka, (Rhinanthus sp), kiselice u bjelančevine već nije uvjekugrađen sp), (Rumexsp) (Rododendron dio se nalaži u neke vrste nebjelančevinastom jedan (Salvia sp),čistac kadulje obliku. Ako 20 iliviše % tih je dušika (Trollius sp), (Stachys sp),planinčica formi čemerike borovnica u . može biljakanebjelančevinastoj sp), (Vaccinium doći do i do pa probavnih (Veratrum sp). smetnji čak i neke kulturne Čak teških trovanja. biljke, Navedene kvare vrste _ uglavnom ako mladom su u jakognojene i mogu ali neke kvalitetu, sprečavaju sekreciju stadijurazvojasadržavati toksične mlijeka.

Većina navedenih vrsta je manje i dr. stare sorte količine (sirak) ili dok neke vrlo su višeškodljiva, otrovna a Neke vrste nisu škodljive, kukuta, trubeljika, biljne jakoškodljive, ali zato i čemerika, mlječike, preslice, bunika, razne štosadrže aromatične te u naše vučje tvari spadaju se bujad na meso stope prenose škodljive koje izazvati i u ih smatramo najotrovnije koje biljke mogu mlijeko nepoželjnim i smrt Kvalitetu vrstama. kvari velik pobačaje, teška čak trovanja pa mlijeku broj ako stoka krmom hrani u se i vrlo duže neke stoke, a škodljivih škodljivih vrsta, već 1 5% su u masi. kvare kvalitetu i sekkojoj zastupljene sprečavaju mlijeka sreću veliki no na vrsta reciju, broj nije treba (gnojidba, Stoga agrogehnikom dok neke u su proširentratini, znatnije a u radikalnim iskorištavanje, odvodnja, niske tako da su samo uglavnom _herbicidima _ ili slučajevima preoravau tratini u nekim prisutne zajednicama. njem)smanjiti ili navedene pobiti vrste, Međutim što neke vrste svojim kemijskim a na njihovo kvalitetne mjesto zasijati kvare sastavom kvalitetu i sprečavaju vrste koje su prilagođene uvjetima biti zasmogu sekreciju mlijeka jako određene sredine. tratini.To su u tupljene najčešće šaševi i sitovi Zvonimir Prof. dr. a od zeŠtafa (Carex sp.)

(Juncus sp) kiselice

i

kvari i

luk

-

3

Ozljede

tijekom

poroda

i stijenke Tijekomporoda mogu nastati veće ili manje ozljede sluznice porođajnihputeva Kroz kojeprolazi plod (maternica, grljak maternice, rodnica, stidnica, pa izdjelica).

Uzroci takvih _biti velikim maternice s mogu povreda povredama stijenke vrlo često a strane ona različit, nastaju prilikom donje jenepovoljna. nestručnih kad pomaganjapriporodu, Pri maternice treba brzo rupturi porod i neoprezno ulazi rukama se u treba izvaditi i grubo i završiti, plod posteljicu i kad se porođajne zatim brzo zaustaviti puteve maternicu, krvarenje.

Manje nasilno izvlači a nekad iu plod, nepravil- povredestijenke kroz se sašiti mogu kad se neoprezno nom položaju, ispituju porođajne velikih a u slučajevima puteve, Zatim položaji nepravilni ploda. pri povreda maternice donjeg d ijela potrebrazličitim _inneopreznom rukovanju otno izvršiti je (operativno laparotomiju strumentima zatim =poroda, tijekom sašiti i tada trbušne š upljine) varanje i prilikom embriotomije priizvlačenju ranu s trbušne strane. Ako jematernica kad kost dijelova ploda, koja oštra zapne — patološki (nekrotična) promijenjena itd. o stijenku treba izvršiti odrezati. Ako se ne može ju maternice biti najprobitačnije operacija, mogu poje životinju Ozljede na može biti samo uputitiklanje. vršinske, ozljeđeno nekoliko a može materAko maternica bude ne slojeva, stijenka rupturirana nice biti te maternice probušena,šupljina sašivena životinja će sigurpravodobno komunicira sa Pokatkad i no trbušnom šupljinom. uginuti. unatoč pravodobdo raznih kompomoći može doći pomaganja noj Uzroci, porednestručnog kao što su bitii plikacija potrbušnice, amože upala mogu pri porodu, padrodilje, i razne doći i priraslice drugo. spontano. m aterničnog Ozljeda (cervikgrljka Znakovi maternice su povrede različiti kad nastati sa).

O zljede grlka je i ovise o i mogu Pri veličini mjestupovrede. kad otplod prevelik, grljak nije dovoljno velikim maternice povredamastijenke kad rukom se voren, pokušava grljak se znakovi naglo prestaju trudovi, javljaju i sl. proširiti šoka (hladno znojenje, drhtanje, plitko Povređeni krvari pa iz ubrzan rad Iz mnogo grljak disanje, srca).porođajnih obilno a krv se istječe većakoličina porođajnih puteva nastaje krvarenje, puteva krvi. i Ubrzo u Površineplitke možeskupljati povredeprolaze i trbušnoj šupljini. bez i prognoza ali znakovi se sluzposljedica jepovoljna, javljaju anemije (bljedilo velike su slab ubrzano Pri povrede cijele stijenke grljka nica, puls, disanje). velikim maternice prognostički nepovoljne. povredama plodmože u a u a maternice šupljinu, pastitrbušnu maternici, Liječenje je povreda g rljka u rodnici se treba maternice: pokatkadi naći c rijeva, mogu slično liječenju povreda se i na stidnici. sašiti zaustaviti koja mogu pojaviti štoprije krvarenje, ranu, ako trbušnu a Kad o tvoriti su maternice je potrebno povredestijenke i trbušne strane. ranu s i kad se nalaze s šupljinu sašiti manje gornje strane, ali kad Ako o prognoza na ranu, jepovoljna, jeriječ životinja mjestu preboli 4

povrede nastaju ožiljci, sužuju koji Potpuniprekid teškim itime kad kad grljak otežavaju prolaz porođajnim porodima, jeplodprevelik, se ionako u u je najužipodručju izvlačinepravilnom putem,koji položaju (noge Takve redovno ukrštene iznad i kod grljka. životinje kasnije glave) jakih velike u te iz može međica imaju teškoće pa porodu, zbog naprezanja puknuti treba izlučitiiz dolazi do ulaza uzgoja. toga zadnjeg (rektuma) crijeva i rodnice novonastalu u U tu šupljinu. rodnice. Do rodnice Ozljede ozljeda a šupljinu životinja istiskuje balegu, dolazi kod najčešće životinja kojeprvi posljedica se je upala r odnice, koja toga i kod otkojih jenedovoljno putrađaju te na možeproširiti maternicu, životinja kanal. Naravno voren i tu porođajni je Takve nikada rane postaje neplodna.

Povnestručno pomaganje priporodu. ne treba već životinju spontano zarastu, rede mogu biti razne veličine i dubine, odmah operirati, često a i operacija nije od do iogrebotinapotpune nagnječenja radi i uspješna životinje tiskanja pucanja rodnice.

Kod manjihpovreda šavova. rupture znakove ne kod a rodiljaočituje bolesti, stav Pri težih ž ivotinja povreda tiska, joj je Ozljeda zdjelice.teškomporodu, a iz stidnice se silom i pogrbljen, podignut, izvlačenju pri ploda prevelikom pri rep krvav Katkad do cijedi iscjedak. pri komplet- padu životinje može doći povreda se u rodnici naći mogu nojrupturi crijeva kostiju zdjelice: razdvajanje zdjelične i Tada se simfize ili lomova mokraćni mjehur. promijeni kostiju zdjelice. ili ne općestanje, rodilja slabijeuopće mokri i Kao Ako simfiza jede,otežano balega. je razdvojena zdjelice, nastati posljedica može rupture upala rodilja obično leži raskrečenih stražnjih i Ona ali potrbušnice septikemija.

Prognoza je pokušavaustati, rijetko nogu. kod stane na to u noge, no ako joj nepovoljnija jačih oštećenja (rupuspije, iliako su ona s strane. hodu i tura) donje naizmjenično podiže spušta Ako do kukove. je došlo prijeloma Kod treba zaustaviti krvaliječenja zdjeličnih životinjane kostiju možeustati, davati te antibiotike i rane, se sašiti renje, pripomicanju jednenogečuje pucsulfonamide.

Treba što izvaditi posse rektalprije ketanje.

Dijagnoza postavlja i nadzorom nom u kosti se životinju teljicu držati pod kojoj opipavaju pretragom više dana.

Pri raskolu simfize zdjelice. zdjelične kod a jesumnjiva, prijeloma prognoza stidnice. i neke kosti Ozljede Ozljederaspukzdjelične je nepovoljna nuće stidnih usana ako se na nastaju najprobitačnije plod je životinju poslati velik a i naglopovlači, plodje porođajni klanje. nisu otvoreni. putevi dovoljno Svježe treba odmah rane a konci se vade Kod s sašiti, liječenja životinje povređenim 10 14 dana treba staviti na kasnije. zdjeličnim kostima, ju duboku 10 ako a ne i liječiti stelju dana, Kod velikih dođe i do na ozljeda ožiljci ostaju poboljšanja poslati ju klanje. usana tada ne U krava kosti ali iskrivljenje stidnice, koje zdjelične mogu srasti, dobro ulaz u te u rodi zatvaraju rodnicu, ostaju deformacije suženje z djelične nicu znatno remetiti dospijevaju mikroorganizmi, čestice šupljine, štomože budući i razne Radi zato takve balege prljavštine.togau porod, je bolje životinje rodnici iz se nastaju upale, koje mogu isključiti rasploda. ina pa životinje prenijeti maternicu, često Dr. Banožić postaju jalove.

Stjepan veliki

međice.

Pri

-

-

5

Ograničiti

potrošnju

mlijeka u hranidbi

teladi

a mladunčadi, ujedno je hrana je prva igotovo nezamjenjiva Mlijeko veza majke irođenog mladunčeta,posebiceako mlado siše prirodna majku. nakon Prvih dana nespecifične domaćinstvima obiteljskim je porodamlijeko treba preporučiti bolesti ili kolostrum teladi, gruševina, uzgojne gustatekućina, od krave većzadrži da se telad ne suhe s odvaja tvari, bjevećim postotkom telad blizini. Na i masti i u tajće način njezinoj lančevina globulina), (albumina za biti u suhe tvari i minerala. Sadrži oko 25% bakterija okruženju saprofitskih imuluči se (pasivan Gruševina kojeposjeduje otpornost 17,6%bjelančevina. od 7 dana a poroda,značajna nitet). otprilike razlika običnom mlijeku je i U prema telićarrodilišta slučaju odvojenog tele mora 24 sata. prva Stoga posebice i ako neposodržavati moguće nije nika, odmah nakon dobiti gruševinu poroda, rednu vezu teladi s okolišem to krava, i to obično za čimpokaževolju sisanje održavanje dezinfekciju, nalaže temeljitu 6-8 sati ili 3-4 sata unutar zoohinajkasnije i čistoće drugih besprijekorne Tele treba nakon posisati naj- gijenskih poroda. u rodilištu i telićarniku, uvjeta 2 litregruševine. može ostati bez manje gruševine jerdavanje većeg učinka. osim visoke Gruševinaposjeduje biološka i hranidbene i Vrlo važna vrijednosti imunoglojevažna resorpcija iz u bulina gruševinom mladunče prima jer svojstva, gruševinecrijevu (antitijela) i vitamina i više isznati da se teladi. Treba bjelančevina energije, i resorpcija dobiva u u (globuline) koja protutijela korištavanje imunoglobulinacrijevu danima u koliko telad ne pojačavaju života prvim otpor- teladi smanjuje dobije od mladi nost i štite 3-6 sati nakon unutar organizam infekcije gruševinu poroda, sati gruševina nakon a imunizacija). (pasivna 8 značajno već oslabi u djelovanju. života obrambeni U prva 2-3 tjedna teladi mlade sustav iz kolosje (imunogeni) imunoglobulina Resorpcija i kolostrum utbiti truma pruža slabije “razvijen i pod može oslabljena zaštitu. Ako tele ne od također zadovoljavajuću jedan zime,štoje jecajem i u i teladi na uzroka gruševinuvrijemedovoljnim dobije učestalijeg obolijevanja što 80 oko i iz misliti zimu treba Na g količinama (2 litre, je uginuća. razloga i u što sustelad rađa s se većem globulina) brojuobolijeva nerazvijenim tavom ugiba. (tertopline tjelesne regulacije da se Uz to, s obzirom moregulacije). da Treba imati na umu gruševina telad rađa bez energetskih zaliha hrane sadrži bakterija u tijelu, antitijela brzo uz premasojevima a hladnoća gladovanje krave obitavale iz u su okoliša kojem lako podliježe telad razmladunče, iscrpi sedmica O tom prije poroda. posljednjih i nim oboljenjima. drugim infekcijama treba voditi računa ako se telad zadržava vrlo ili Za neku sredinu ii u mladunčeta jevažna premješta drugu otpornost tele vitamina krave nisu boravile i visoka telićarnik, koncentracija koje prije gdje ako se u primagruševinom. javljaju poroda.Stoga,

6

Važno

je djelovanje gruševine prvomrazdoblju telenja koristiti i samo = ispražnjavanje crijevnogsadržaja može ugljikohidrate boravka iz za i u (mekoniuma) bjelančevine nakupljenog mlijeka, je prvim stoga života u maternici sedmicama hrana ploda (intrauterinog razvoja), mlijeko jedina tele u od teladi. telad uzima do sitosti jer protivnom obolijevazačepa Mlijeko se (opstipacije). neposrednim sisanjem majke, napaja bocom iliiz posude.

Sisanje je prirodan hrana u Svježe mlijeko je pravilu jedina ali način teška prehrane teladi, je mladih sisavaca.

Razlike u kemijskom kontrola količine posisanog mlijeka. sastavu ovisne o: su mlijeka vrsti, pasNekad tele ostavlja neposisano mlijeko mini i individualnim životinja,u vimenu te ako se naknadno svojstvima ne provi načinu hranidbe razdoblju laktacije do vimena. možedoći jerava upala sadrži životinja.

Svježe mlijeko prosječno Dok oko tele suhe tvari izlučivanje gruševine traje (11,912,5% 3,3% treba da kravu masti češće siše puštati bjelančevina (svaka (2,9- 15,0%), (3,03,5% 2 i sata), jer zbognerazvijenog 6,4%) 0,8%pepela probavnog 4,3%),(0,7trakta ne može većukoličinu posisati 0,9%). iako ima visoku Mlijeko, vodenasto, u a mlijeka jednom sisanju, potrebno je hranidbenu H. ili2 vrijednost (0,25 j./kg što više da uzima se gruševine.

Kasnije H. suhe i visoku j./kg tvari) probavljivost na a zatim dva dan. na prelazi tri, sisanja suhe (94probavljivost tvari). Vime mora biti a sise čisto, uvijek oprane. kao i Biološka vrijednost mlijeka, 98% Telad se ali aminokiselinski sastav vrlo ga može napaja b ocom, bjelančevina, lako iz se Pri su hranidbi naučiti pitiposude.

Međutim, povoljni. obilnoj mlijekom bocu ili treba obvezno na telad brzo ima posudu napreduje, većiprirast siske da se odi a uz uspori pijenje, tjelesne težine, čisto higijenskistavljati će nosno vrlo mala istjecanje što mlijeka, ispravno mlijeko jeopasnost sline i od i izlučivanje bolju bolje probavnih poremetnji oboljenja. omogućiti probavu m lijeka. mast Mliječna jesastavljena uglavnom Siske na s za od oleinske i posudama mlijekom triglicerida palmitinske telad biti visini u ramena količina često vrlo a masti moraju (70kiseline, je od cm siskama a otvor biti na mora O masti tla), 75 promjenjiva. mliječnoj najviše da oko 15 ovisi veličine kao i ispražnjavanje traje hranidbena vrijednost drugi minuta. sastojci mlijeka. i _ p unomasnim Sisanje napajanje kao Mliječni šećer (uglavnom laktoza), o dobi i mlijekom ovisi i količina minerala uzgojnoj namjeni su podložni manjim teladi. Hranidba teladi obično mlijekom promjenama.

45-60 dana. Telad za traje drži rasplod u mnogo ali se dnevna na Mlijeko sadrži kalcija (1% duže mlijeku, ipak fosfora u količina treba biti veća od 7 ne suhojtvari), (0,8% suhoj tvari) mlijeka i u Malo ima odnosno 10 litarana dan.

(0,4% suhojtvari). natrija litara, Davanje malo a veće količine magnezija (0,1%), posebice je mlijeka nije g ospodarski cinka i Hrana mangana. se uz željeza, razbakra, opravdano, jer mlijeko sporije ne mineralni na sastav i i tele utječe značajnije a predželuci vijaju preživanje, u dobi mlijeka. kasnijoj ne dobiva dovoljno potrebitih minerala kao a Vitamina ima dosta u ali i magnezija, posebice mlijeku,je i nekih vitamina kao vitamina i A vrlo željeza ovisno njihova količina promjenjiva D. o vrsti inačinu stoke i držanju hranidbe, klimatskim već treba dobi 14-21 dan u prilikama.

Stoga i

na

Telad

u

nakon

Z

iznad

znači kasnijoj dobi, pomalo odgovarajuće telad u krmne treba težine, prevladavati smjese (za porastu kg tjelesne gotove i hranidbi teladi i telad sirovih bjelančevina) krmna u S 15-18% sijeno smjesa Tako da uzima od Dakle se telad postreba će volji. odbijatimlijeka. postupno po suhe na telad sve na pogrešno mlijeku jedržati tupno privikavatiuzimanje uz a u treba do 150 ograničeno dobi, kasnijoj hrane, već težine, ranije kgtjelesne uzimati telad ćesve više kad ili davanje mlijeka, težinu prodavati dostigne odbijati suhu hranu. To ćepomoći bilo bržemrazvoju 110-120 kg,štojeranije uobičajeno. i U sa 110-120 p osebice b uraga, probavnih težine, organa, kgtjelesne toj dobi, brzi svim tržna teladi se u organizma zadovoljitirazvoj prodajna cijena uklapa vitaminima i iznosi 7-10 i realnu potrebnimmineralima, koja cijenu vrijednost a teladi za drugim hranjivim tvarima, ujedno litara mlijeka kg živetežine u spriječiti nastajanje (12,0- kn/kg). kasnijem razdoblju i avitaminoze anemije(slabokrvnosti) 16,0 hraniti kao se Mlijekom može punoteleta.

U ili u i masnim svježim prahu. obranim, kao i krmnu Suhu ne smjesu hranu, hranidbe teladi mogu tim tehnologijama davati s se izmiješanomlijekom. se smije u naći uštede proizvodnje. cijeni d alje ičista voda za piće biti mora Svježa uvjek Obrano davati kao zamse može mlijeko teladi ako uzima suhu na raspolaganju dobi 4-6 za u tjedana, jena punomasno hranu. ima obranim hranidba a mlijekom bez Telad se može odbiti od se bave mlijeka u značenjegospodarstvima koja ako uzima stresova 1 većih najmanjekg maslaca_(separiranjem proizvodnjom dan. suhe hrane na obranim (koncentrata) Uz hranidbu mlijekom mlijeka). u othrani teleta mlijeka treba Ukupanutrošak posvetiti posebnu pozornost teletu. treba iznositi oko 600 | D iE vitamina po ćesigurkoji dodavanju A, u hrani. no nedostajati Ograničeno naročito davanje mlijeka, ima i u kasnijoj dobi, gospodarski razlog tvari u Nedostatak nekih hranjivih i relativno u potrošnji visokoj visokoj mlijeku se izbjeći napajanjem može cijeni mlijeka.

Mlijeko jeipaknajskuplja,teladi i mlijeka r egeneriranog davanjem iako vrlo kvalitetna ako hrana, posebice za za mlijeko).

Zamjena (zamjenica teladi u iznad 100 se daje kasnijoj dobi, sirovih sadrži oko 22% proteina mlijeko Telad dobi u težine. kasnijoj kg tjelesne imati stim da mora najmanje i12%masti, litara 12-13 troši štoje preko mlijeka, i 70% sve u prahu, mlijeka 50%, pa oko kn. U dobi vrijednost19,0toj je antibiotike, vitamine, minerale, potrebne međutim da se 20,0 dovoljno daje3,0- kg i dr.

Regeneantioksidante, emulgatore krmne na dan 3,5 jeukup- rirano što smjese gotove teladi izmješano se mlijeko daje se na a vrijednost 6,0- kn, postiže 1:9-10. vodom u sa omjeru zagrijanom isti 7,0 na približno prirast težine tjelesne Feldhofer Dr. dan.

Stjepan davati

8

teladi

To

da

u

100

*Piroda

i

počiva, jerjoj siječnju i naknade onih što ih naši stočari zaštitinika Antuna sv. oporavka sila, je svog tolike Još ovih =proizvodeć potrošila, svoje pustinjaka. se sjeća pisac ako spava, doredaka da su iz okolice Varaždina plodove.

No, nije umrla; seljaci skora da se će dobro dan nosili na na svečev oltar ima probudi, pak joj u taj bude li udesio da doći, jojčovjek crkvi bunpriliku, tamošnjoj Fratarskoj kobasice, sile brže i nadoknadi i da svoje laglje ceke i komade kako bi izmolili slanine, bude li bila." nego dapačesnažnija je (iz zdravlje stoku. Ne znam da li za svoju još "Seoski za časopisa gospodar“ siječanj toidanas postoji. sv. Antuna Tog zimskog 1893. godine)." slikari sa prikazuju svinjom porednjega, zato .zaštitnikom pa je valjda postao stoke.

Međutim prema — njegovom bila ta simbol životopisusvinja je zlog demona i prema požude proždrljivosti se u svom kojima jesvetac pustinjskom skloništu stalno borio. On kao jenaime, sin u u bogatih Gornjem roditelja Egiptu, nakon smrti svojoj 18- godini, roditelja, sve toj rasprodao imanje, poklonioga siromasima i u živio pustinji strogo duhovnim Hranio se kruhom i životom. doživio 105 pa soli, jevaljda zbogtoga On 356. u godina, umrijevši godine. je mašti znao svojoj bujnoj vidjeti pakleni slikari kako ga pa oganj, prikazuju, ga što ga uvrstilo i u zaštitje nogamagasi, nika Njegovi sljedbenici vatrogasaca. bili vrlo su za kasnije značajniondašnje osnovali su u društvojer Francuskoj spava

treba

U

na

17. dan

slavili su

stari

-

*Bolničko

svoje

bratstvo

čestitka: i slijedeća

"Čestitke iželje -

niesunego slova, marnog išterada ta Godina nova!"

Antuna"

i osnivali

bolnička

prihvatilišta osobito za ondašnjemnogobrojne hodočasnike. iz Eto, pobožnelegende, razumski izađu vrlo koji neshvatljive, puta korisne i stvari za potrebne svakidašnji život malogačovjeka. samostane

Uz to nalazi se

sv.

-

Priredio:

dipl. ing.

Stjepan Keglević

Siječanj

-

božićnog

završetak

doba Bal-

najljepšoj je mladić bio dan a jeGašpar. tazar,golobradi Za dar su i i veselo time svečano završava sveto donijeli tamjan plemenitu zlato, U doba božićno mast. doba. prikazivanje Triju gotike bilo uzoru na je sjajno, kraljeva ostala su nam Ova sveta Tri u po kralja dvorove.

Tu bila ondašnje je europske iz dragojuspomeni obiteljskih štalica, *kavalkada i devama na konjima kraljeva" oni nezaobilazne osobe. su gdje šarenu svitu i uz slugu. brojnu pratilaca daleke maštu Pobuđivali na su dječju domaći Tako su i naši prikazivali umjetodakle oni došli su krajeve nepoznate čak nici Vincent i Ivan iz su koji Kastva, vođeni do sve zvijezdom repaticom unosili iz lova u romatničnom prizore Jeruzalema.

Tamo su ih Herodovi grada likove iz te životinjske Ezopovih krajoliku, mali Betu pismoznanci uputili grad basni. starim treba se lehem, gdje po pismima će ih iz roditi ušla su i u naše Tri u kralj židovski, koji spasiti običaje kralja iz robstva. ovo tri si nacrni Sve proizlazi kojima rimskog mladića, lice, jedan već u II. se sv. po obilaze sa Evanđelja Mateju, pa zvijezdom selo, pjevaju pred katakombama u neki dar. To kućom i svakom stoljeću tajnovitim po dobivaju nalaze slike ovog a događaja. najčešća popijevka suzvjezdari, njihova vaš blažen "O tri sveta o kao odličnika naslikani Ta tri su je kralja, dan, kad Sinka rodila nam!

Time se mudraci ili se jeDijeva istočnjački magi, koji pokzavršava malom i Božića, dostojanstveno veselje njegovu lanjaju Isusu,daruju radost a ih Međutim X. započinje pustopašna poklada! u stoljeću počinju majku. slikati kao u tri razne umjetnici kraljeve Priredio: životne bio dobi. Prvi sa je najstariji, ćelavom imenom Stjepan Keglević dipl. ing. drugi glavom, Melkior, slavi se

bio

Triju kraljeva svima i 6. poznato) siječnja (što je

Poklonstvo

na

muž

u

dobi

zvan

-

Blagoslov

kuća

po blagosSiječanj je poznat lovu kuća. to ljudi Zapravo je blagoslov obitelji.

-

u nas

-

našimkrajevima blagoslov je adventa a u nekim u (Dalmacija), vrijeme se za Uskrs obitelj blagosivlje zemljama (Italija).

U nekim

je Austriji blagoslov i u pjevači Njemačkoj, gdje procesiji i složno noseći pjevajući zvijezdu prate od do kuće, a svećenika kuće prikupljeni su namijenjenimisijama. prilozi Posebno

U

našim

svečan

u

krajevima uglavnom od do sveta Tri kuće Božića blagosivlju odnosno Svijećnice. kralja, se

Župniki na tajnačin upoznaje svoje župljane, njihov život, njihove probleme.

Siječanjski

mrzli sveci

U našim

sjevernim krajevima pojam želi, dajesvojprilog za ciču kad zeko traži u noći zimu, svećeniku lukno i to u novcu ili u namirsveti FABIJAN i mamu, svoju jesu nicama.

Budući da stalnih nemaju slave na 20. se SEBASTIJAN, koji to način prihoda, je uzdržavanja Velika dana siječnja. jehrabrostići tog svećenika kod nas. i na sv. Misu u neku njihovu udaljenu hladnu uvijek jako kapelu.

Njihove Ministrantima svećenika kojiprate obično na ili su kapele kraju početku davali su i orahe simbol ljudi jabuku sela ili kako bi štitili stanovnike grada zdravlja, plodnegodine. od strašne kuge.

Tko

može

i

-

-

U

prijašnjem A kako smo tek kao žalilisv. razdoblju zabranjivan je djeca svećenicima karp a skoro blagoslov kuća, je mora Sebastijana koji stajati dinal Šeper dok u ježupnikovaoTrnju, gol, i izboden na neki još privezan stup bio osuđen na zbogblagoslova prisilni strelicama. To je istiniti događajiz rad. istovara drva i života iz iz Ipakjeposlije uglja plemića mladog Galije tog kolodvoru odna u III. Zapadnom Zauzimao visoki Zagrebu u Rimu stoljeća. je lazio u bio svojim župljanima naime postojanideji vojni položaj,je zapovjednik blagoslova. careve Pretorijanaca, tj. tjelesne I kao takav usudio se garde. jeprijeći Kada da su kršćanstvo i to što na uvidjeliideja nije loša, javno priznao, komunisti su tu vrstu i dopustili na pastoral- gajedakako došlo mučenički g lave i oni kriomice u kasna a često su način. One strelice ga nisu rada, zapravo nim satima otvarali vrata ali su večernjim kad svojih ubile, kasnije, je opet ga kuća i stanova svećeniku. caru javno njegovu prigovorio vjersku areni. u dotukli netrpeljivost, toljagama Strašno što ni Običaj znao blagoslova jesjećanje mogao zapravo jeplatio nije Isusovo Bez obzira kakvi na biti djelovanje. karijerist. i dobre i sve su, On jeprihvaćao ljude loše. Odlazio i u kuće onih svetosti u sv. je Njegovdrug poznatih je i mučenik po zlu. upravo Fabijan, koji je papa 250.

20.- siječnja godine poginuo kao prava žrtva I obraćao jeljude!

Decijevog tog progonstva Uz naslikana kršćana. njega jeuvijek kad se to dužnost on na golubica, koja jepojavila,je Eto, je svećenika, poziv bio izabran papom.

Postao zaštitinik na je obraćenje, dobrotu,toleranciju, i kositra.

Ne znam prema lončara,ljevača poštenje, ljubav bližnjem. kako do došlo. je Dakle, toga obucimo ako se idemo se dobro, pokPripremila: loniti tim dragim, svecima. prastarim Mirna Božičević ing.

-

-

Priredio:

dipl. ing.

Stjepan Keglević

Mljekari Ne

zaboravite

vašeg

sveca

prvog

na

vinogradari!

-

u

špa22. slavimo Saragoze, kojega njolske Sveti Vinko

iz

tekućoj godini, je a

to

On

zaštitinik

siječnja. je vinograda a i Štajerskoj, Hrvatskoj, Kranjskoj Tirolu, u

Francuskoj. započeo jesvoju "karijeru* u

Na

tajnjegov

treba

dan

izlaska

prije odrezati

doći

sunca

u

vinogradar i

vinograd

(rodne prošlogodišnja izboja

tri

ih kući i staviti u vodu

mladice) odnijeti u

Kad

toploj prostoriji.

zazeleniti

Ujedno

tad _se

je

došao

propupalo

očekivati berba.

za

se

one

rezidbu.

koliko

Taj

se

prema

je.pupova

je

tome

može

što

u

se

buditi sokovi

već

to

vrijeme, jesunčano, mogu ako

1647.

trsu, pa je

u

u

vezi

toga

zapisan godine stih,glasi a

hrvatskom

*Ako

izgleda zbogtoga,

izabran

svetac

vidi

i kakva

rok

će

u

prijevodu: Vinka

na

sunce

peče

-

v

lagve

vino teče!"

Mi

smo

običaj: da

dovedemo

s

vinom

običaju

donesemo

koba-

prijatelje,

naložimo

sice,

dodali i

svoj trsje, da blagoslovimo

Hrvati tom

peću

kleti ida

se

od

srca

proveselimo.

Priredio:

Keglević ing.

Stjepan dipl.

Ukrasna

kopriva

Biljka korov, koja jeprije godina uvezena Nalazila se u Europu, jekopriva.

Afrike i na plantažama Azije. sto

-

Međutim

ta

Raznolikih

je

šarenolisna

lijepa, biljka, skromnih vrlo kao potreba jeprikladna dekorativna sobna biljka. žuti, smeđi,

listova:

crveni

pak

ili

šareni.

Da

bi

ukrasnoj koprivi i lišća treba ljepšiboje intenzivnije,joj dosta i osigurati topline, vlagesvjetlosti. listovi bili što

Veoma

brzo

raste

pa

vrijeme, treba otkidati vrhove. joj kako

bi narasla

ne

upotrebljavaju razmnažanje. se

Reznice

s

kao

vremena

na

previsoko,

Otkinuti vrhovi reznice

oko li se

za

nikada

korijena

ne

osuši, dogodi no

biljku voli kiselu kišnicom, jerkopriva reakciju, a ne vapno. podnosi to

odmah

treba

obilno

zaliti

posadimo posudu Budući da se vrlo u proljeće jeftino ili ih stavimo čistu čašu u s pijeskom može nabaviti u ne vrtlarijama isplati ju vodom da zimu. biljkapusti korijenje.se njegovati cijelu se u Zakorijenjene biljke Zimi listpa posade lončiće, mora odbacuje nije lijepa; a kada držati u treba ih se 2-3 se zimu na prokorijene još toploj prostoriji, jer je jako osjetljiva.

I velike biljke putapresaditi. jedanput Tako samo - ljeti. presadimo ogoljela biljka nagrđuje prostoriju.

Plavkasto bijeli, neugledni cvjetovi No u proljeće treba k oprivu nabaviti, ih koprive nepotrebno iscrpljuju biljku pa jerpravilnom njegomukrasit će prozor, ilivrt. treba kidati. balkon, u

s

vlažnim

-

Za

žarkih

puta

na

ljetnih biljku dan obilno da se zaliti, zemlja dana

treba

2-3

Pripremila: ing.

Mirna

Božičević

Filodendron najje najpoznatija iz Meksobna Potječe raširenija biljka. na raste u šumama zapadnim gdje sika, obroncima Kordiljera. i

Filodendron

suvišak

Budući

da

filodendron

veoma

treba

raste, prignojavanjem s

brzo biti

na

previsok, Odrezani može ga se bez straha prikratiti. do tri zračna dva sa korijena, vrh, lonac zataknemo u cvjetni laganapunjen Uz nom propusnomzemljom. dovoljno će se brzo zakorijeniti. vlage biljka Postane

oprezu.

li filodendron

podnosi razlike u temperaturi. na Uspijeva vlage, od 10 mu 20“C. Najbolje temperaturi od ali mjesto,zaštićeno odgovara svjetlo održati i na Može se sunca. tamnijem budući da je biljka Filodendronu, ne od mjestu, premda napreduju. treba potporanj penjačica, osigurati ililetvica. treba Filodendron čvršćeg štapa zalijevati potrebi, po ovisno o u se kojoj temperaturi prostorije Mlade filodendrone vlažna. _ — biti nalazi. presađujemo mora uvijek Zemlja velikih svake a kod lišće _ te Redovito godine, starije rjeđe, ga treba prskati, prati svake razraslih i od da ga oslobodimo godine je dovoljno biljaka nečistoće prašine. u samo slojzemlje promijeniti gornji posudi.

Filodendron

lako

-

Filodendrona

ima

ali za

vrsta, s su vrste u sobi manjim prikladnije uzgoj lišćem a vrlo Phylodendron pertusum, deliciosa Monstera s sorta je lijepa velikim listovima su u mladosti cijeli, koji duboki urezi i otse a kasnije pojavljuju mnogo

-

vori.

koja uzgaja je biljka no lišća,manjejepozzbogdekorativnog da filodendron mu nato Cvijet je cvjeta. sličan kale i se samo na cvijetu razvija starim velikim u staklenicima. biljkama Filodendron

se

zračno

je napomenuti je kod njegovanebiljke koje korijenje, također za djeluje dekorativno,biljku treba ne pa ga uklanjati. korisno, nipošto da

Bitno

u i i ljeti sobna sobi, jer je isključivo biljka.

Filodendron

zimi

treba

Mirna

Pripremila: ing.

VI

držati

Božičević

Uočite

manjkavosti

svojoj prehrani u

Hrana je dobra medicina.Tečna vrućapilećajuhicasvakako krijepi tijelo iscrpljeno od temperature.

Međutim,ovdje govorimo o nečemu posebnijem: o zdravstvenimtegobama uzrokovanimmanjkom nekih hranjivih tvari. *Kokošje (noćnasljepoća). cvjetače, sljepilo" rajčice, krumpira, graška, Rani znak vitamina A lubenice i se u očituje manjka jagoda. tamu. na teškojprilagodbi Dakako, *Astma". U nedavno objavljenoj studiji oko se na ljudsko prilagodi smanjeno istraživači su ustanovili da je u 15 od minute.

Za za svjetlo manje jedne astmatičara bio znatan vitamina manjak oči 15 do 20 minuta osobu,čije trebaju 15 osoba u s B, usporedbi drugih koje kažemo da ima noćnu za prilagodbu, nisu bolovale od astme.

Dok su dobivali sljepoću. svih vitaminske u su nadomjestke, astmatičara kao što su Dodaci vitamina A obliku hripanje simptomi (u ljekarskih i asmatični bili i loš noćni vid mogu napadaji znatnorjeđi pripravaka) poboljšati lakši. uzrokovan vitamina. manjkom toga Nakon održavati dnevne toga,valja Takva su na ispitivanja nastavljena vitamina primjerenim potrebe uzimanjam većih bolesnika. uzorcima skupina A u Dobri su izvori vitamina A: prehrani.

Istraživači ističu da se od pripravci pak krumpir, špinat, mrkva, dinja, prokulica, 100 vitamina za vrijeme pokusa, Be, mg marelica. buća, davati samo nadmoraju podliječničkim što visoke zato zubno Kad meso". se zorom, koncentracije *Upaljeno vitamina izazvati količine vitamina C u mogu oštećenja Be smanje organizmu, živaca. kao što se pojavljuju simptomi skorbuta, i Ta mesa. je upala krvarenje zubnog od Uzimanjem žitarica, proizvoda bolest česta u nije općojpopulacij, banana, i mesa lješnjaka, oraha, peradi međutim žive zatim stariji ljudi, koji sami, održavati se mogu ribe, sigurno potrebne su alkoholičari, posebno osjetljivi, jer razine vitamina. tog oni lošu se uglavnom imaju prehranu.

Taj leđa može nekoliko u *Loše držanje tijela".

Iskrivljena manjak popraviti svega biti znak u uz200 do 300 starijih ljudi tjedana,uzimanjem mogu vitamina C na dan. (šupljikavost, napredovale miligrama osteoporoze ne naskostiju).

Osteoporoza poroznost vitamina C može imati i Manjak ulogu noći. s ostaje preko Zapravo, ljudi u bolestima to nastanku zuba, jestu upale možda u oskudijevaju teoporozom uzrokovane ostacima hrane, bakterijama kalciju već mladenaštva. od rana i zubnim dakle svim kamencem, kadšto vitamin Liječnici propisuju kalcij, između izuba. mesa nakupinama zubnog kako bi D, fluorid, _itd., estrogen Takve zubno i meso upaleoštećuju koštanu masu, ali ni poboljšali, povećali i uzrok olabavljuju zube, glavni je to za nije uvijek djelotvorno.

Najbolji lijek zuba nakon života.

35 ispadanja godina to je prevencija jest osteoporozu vitamina C dosta se s Manjak može nadomjes- opskrbiti organizam kalcija, titi vitamina D uzimanjem i tjelovježbom. limuna, paprike, prokulica, -

VII

posljedica kalcija mliječni proizneplodnosti manjka vodi. Konzervirana vitamina C u može riba s organizmu.

Taj manjak (skupakostima) također dobar izvor kao što su izazvati ili u je kalcija, taloženje skupljanje spermija kaže i dr.

Earl i prokulica, kelj, riba, riblje ulje, mlijeko hrpe, Dawson,profesor sunčeve i teksaškom zrake. na opstetricije ginekologije bračne

Najbolji su

izvor

Medicinskom

fakultetu

u

Galvestonu.

gomilaju s permiji postaju hrpe, bitirani To može i teže uzduž "Suha, grubakoža". manjepokretni "putuju" znak nedostatne količine vitamina A u kanala u maternice. grliću Dodavanjem vitamina C za od organizmu. vrijeme jednog ispitivai znatno se nja, poboljšalo stanjenaglo živih muških se povećaobroj spolnih "Popucalekapilare".

Zbog manjka stanica, spermija. vitamina C mogu oslabiti stijenke kapilara sitnih krvnih žila.

Ondjegdjepopucaju *Mogućnost oštećenja spermija zbog koži crvenkasta se u mogu vitamina C nešto što pojaviti je je manjka vrijedno česta krvi. To ako bračni sa područjaizljevi je pojava raspraviti svojim doktorom, sreumatodnim artritisom. u kaže s ljudi Liječnici par ima poteškoća oplodnjom", ustanovili da dodaci vitamina C smasu Dawson. prof. tu njuju pojavu. (artritis) Upalezglobova razine vitamina C u pridonose smanjenju "Grčevi u Manjakkalcija, nogama". i neki artritisa a tijelu, lijekovi protiv može ili uzrokovati kalija magnezija metabolizam vitamina ometaju C. Ako u nogama. na grčeve posumnjate takvu neravnotežu bi razumno minerala, bilo Oni se i = divertikuloza". posavjetovati sliječnikom. koji *Začepljenost za česta uzimaju (diuretike), lijekove mokrenje u Začepljenost je tegoba općoj velike količine osnovi u piju steroide, koji alkohola, Što populaciji. je pojava te oni hrane se To trudnice, ljudi, koji stariji opstipacije?jeponajviše pogrešna oskudica vlaknatih sasj ednoličnom uglavnom hranom, p osebtočnije prehrana, izloženi no su u hrani. Hrana s malo takvoj opasnosti. tojaka probavljivih tvari može i diverpridonijeti pojavi tikuloze. Divertikuli su vrećaste male Magnezijemobiluju: grah, orasi, crni banane i krumizbočine tih lješnjaci,kruh, soja, crijevne stijenke.

Upalu banane igrožđice, vrećica(diverkulitis) kalcijem: krumpir, crijevnih prati pir; sok od i mlijeko. naranče, rajčica povišena riba, grčevi, začepljetemperatura, nostili česta u Ta proljev. jepojava starijih obično mekanu Uzroci bolesti ovom u osoba,koje jedu hranu, spomenutih laku za oskudnu u žvakanje, neprobav- članku mogu bitirazličiti.Pogrešna prehvlaknatim ljivim (celuloza). rana jesamo jedanod mogućihu takvu sastojcima nizu uzroka. Da biste bili da niste sigurni neki važan moguće previdjeli problem, crnog Dodavanjemprehrani kruha, posavjetujte se sa liječnikom svojim prije voća i se unos žitarica, povrća, povećava sami išta učinite na ruku. svoju nego takvih vlakana i zaštita od poboljšava i devertikuloze. a možda začepljenosti, Dr. Ivo Belan Kad

se

u

-

-

“

"Neplodnost". jedanspecijalist ima pravo, onda 15 je postoslučajeva Ako

VIII

Ocjenjivanje

silaža na temelju

ukupnih

kemijskih

tvari

analiza i suhe

krmivasu izimiosnovna Na našim gospodarstvimasilirana goveda, a sve se višekoriste iza ishranuovaca i koza.

krmivaza

hranjivu iotvaranja silosa potrebnojeznati Nakon završenefermentacije silaže.

Stogajepotrebnostručnouzeti uzoraksilaže vrijednost ikvalitetu a na hranidbenu temeljuanalizeizračunati i izvršiti kemijskuanalizu, silaže. vrijednost područja Naša godine pojedina gospodarstva rijetko kvalitetu krmiva krme. su se nose o kvaliteti osnovne odlučuju ispitati jer podaci u ovu koristili smo radu premaloupućena problematiku. U ovom podatke zašto se često od To analiza jejedan razloga silažalaboratorija kemijskih koriste i nezdrava loša krmiva, koja "EUROINSPEKTi na ZAGREB. obradili 120 smo štetno djeluju zdravlje proizvodne CROATIAKONTROLA" Ukupno stočarstvu. rezultate U silaža s uzoraka u područja mnogim različitih državama da se Hrvatske. europskim praksaje vrlo

seoska

U shemi

su

prikazane

vrste

svake

silaža i

iz-

za

broj

analiziranih uzoraka.

Sjenaža SiliranaSilirana RERKO SažaGia gen: Sjenaža prekrupa prekrupa t g lucerne kukuruznog kukuruznog smjese biljke SMA ljulja klina P (DTS) 20 20 20 20 20 "

:

Vrsta silaža

a

Broj

uzoraka

Kemijske

analize vršene

su

po

standardnoj Weendeovoj

metodi.

Prosječne vrijednosti kemijskih 1.

Vrsta krmiva

Prosječni kemijski

sastav

Kukuruzna

Hranjive i

tvari Suha

tvar

Surove

bjelančevine

Surove

masti

Surova

vlakna

Surovi

pepeo

NET (g) Kalcij Fosfor (g)

<a

i

analiza

Tablica

;

krmiva

iz tablica

vidljive su

3 i 4.

1,2,

silaža

silaža

cijele biljke

prekrupa prekrupa zrna kukuruznog kukuruznog klipa

Silirana

Silirana

2

%

%

26,92

69,86

62,18

2,11 1,29 6,72 1,19 15,61 0,86 0,44

7,73 3,26 2,29 1,16 55,42 1,02 0,53

4,76 2,73 5,26 1,74 47,69 1,29 0,60

Tablica

2.

sjenaža Prosječne vrijednosti

Vrsta krmiva tvari Hranjive Suha

Sjenaža DTS

masti

Surova

vlakna

Surovi

pepeo

Tablica

3.

5,01 1,43 11,83 13,37

3,13

Octena

Maslačna

Prosječni sadržaj organskih Kukuruzna

Silirana

Tablica

4.

Octena

Maslačna

1,56

1,95

0,95 0,01

0,77 0,02

1,94 0,84 0,06

kiselina

u

sjenažama

Sjenaža talijanskog Sjenaža lucerne ljulja

DTS

kiselina

Silirana

%

Sjenaža

Kiseline kiselina Mliječna

1,89

%

Prosječni sadržaj organskih

Vrsta krmiva

2,87

%

kiselina

:

12,93

prekrupa prekrupa zrna kukuruznog klipa kukuruznog

silaža

cijele biljke

kiselina

1,30 9,43 1,76

sliažama

u

kiselina

Bra

1.28 kiselina

Kiseline kiselina Mliječna

31,16

2,98

1,34

krmiva

%

34,27 4,56 1,39 10,05 1,42 16.85

1,48

NET (g) Kalcij Fosfor (g)

Vrsta

2

33,12

bjelančevine

Surove

Sjenaža

lucerne

%

tvar

Surove

pje

%

%

%

1,42 0,76 0,17

1,32 1,12

1,24 0,93 0,21

0,19

Tipfermentacije je najvećoj mjeri jesadržaj siliranja određen suhe tvari i zelenih krmiva od tada dolazi 30% sadržajem šećera, manji kao i do iz soka sposobnošću silažnog (efluenta) puferskom biljaka otjecanja i do se a time koje siliraju. značajnih silosa, gubitaka što iz tablice 5. hranjivih tvari, jevidljivo Ako

u

Tablica

5. Gubici

silažnog

soka

Sadržaj (%) vlage

10

ovisno

o

suhe

tvari kod

sadržaju vlage Količina

izgubljenog(I/t) soka

—

aktivnosti

jepribližno silaža ima nisku hranjivu vrijednost i slabu kvalitetu. (ispod 0,17Hj) ili zrna Prekrupu kukuruznog klipa treba siliratikad sadrže 25 do 35% vlage. zrna sadrži Siliranje ispod prekrupe koje 25% vode. mogućejedodavanjem vlage

stimulaciju i osmotski u silaži, jevažan vrlo ganizama S povestanicama. u pritisakbiljnim sokova u ćanom koncentracijom biljnih Za

mikroor-

stanici stimulira se aktivnost enzima

sokova

bak-

220

| na

1 t. Takva

mliječnoterija vrenja, enzim maslačnog vrenja. kiselinskog U osmotksi zelenih se praksi pritisak Iz navedenih da podataka jevidljivo krmiva postiže provenjavanjem kukuruznu i na mase za naši s eljaci siliraju cijelu biljku pokošene način siliranje taj suhe tvari.

Ako to s suhe tvari.To osnovni prosječno 26,92% sadržaj regulira je navedenim s kvalitetne činjeusporedimo prije sjenaže. preduvjet spremanja možemo utvrditi da bi trebalo nicama, Za kvalitetne sjenaže provoditi dobivanje kako bi edukaciju seljaka proizzelena masa treba sadržavati prosušena vodili silažu. bolju 60 do Idealno 65% za vlage. vrijeme kosidbu ili kasno trava leguminoza je Silirana_prekrupa kukuruznog _klipa se tada ima u a zrna popodnejer gubimanjelišća pri prosjeku 37,82%vlage, a zelena masa se u silos što da se u provenjavanju, znači spremaju 30,14% Pri rokovima berbe. sprema slijedeće prijepodne.proiz- povoljnim oko 60% vodnjisjenaže je smanjen i rada za svaku tvari Sjenaže tonu (DTS,talijanskog ljulja utrošak suhe se s neštonižom trava lucerne) spremaju sjenaža suhom tvari ilileguminoza pazbogtoga do nego što ima 33,12%) u odnosu na (31,16 proizvodnju bi prednost Pri (35se i optimalno odgovaralo sijena.spravljanju sijena gubi više suhe tvari kod 40%).

(10- nego spremanja Prema .iskustvima našim poželjne sjenaže.

20%) s obzirom na granične sadržaj vrijednosti Pri trave suhe tvari i s 80% su u svježe siliranju silaža sjenaža vlage prikazani bez tablici i 6 7. _.

— gubitakbiljnih Tablica kvalitete silirane 6. zrna i _provenjavanja, Klasifikacija prekrupe kukuruznog klipa a

slabi

Sadržaj [ore suhe

oaene Kukuruzna

prekrupa

Kukuruzna silaža

cijele biljke

tvari u %

[mn] kritično s

zadovo-

obzirom

ljavajuća

[2990 zadovo-

dobra

ljavajuća

na

vlagu

| 3133 [vrlodobra

| 3435 pm

| 36-37 vrlo dobro

37

|

-

40

odlična

zadovoDr. Ivica Katalinić

11

Izlučenje

krava

iz proizvodnje

interes da

se

i uzgoja izazvana

_anatomsko

proizvodnji jemlijeka Izlučenja fiziološkim u prodajom proizvoda (mlijeko, gnoj) promjenama organizmu telad, odtroškove što 2. na uz Izlučenja temeljenasvjesnoj najmanje postigne je luci veća dobit. s uzuzgajivača moguće namjerom postizanja Jedan od u stadu. značajnih čimbenika koji gojnogcilja Razlozi za izlučenjeiz načina izbor to na utječe grla proizvodnje je optimalnog iz Na u osnovi su koji pripadaju prvoj grupi izlučenja grla proizvodnje.većim izvan kontrole To farmama su se u svijetu uzgajivača. prije posvećujeizlučenju anatomskih iz svega i fizioloških promjene značajna grla proizvodnje pozornost. i često Vrlo se to koriste i složeni za stanjakoja mijenjaju proizvodne se modeli kako bi se mogućnosti grla.

Ovdje matematički postigao reproduktivne misli na odnos i onih u različita oboljenja prije optimalan grla korištenju svega izlučiti. kojaizazivaju smanjenje proizvodnih kojevalja U sustavu kao govedarske proizvodnje, pri sposobnosti organizma oboljenja čemu je u nas proizvodnja smanjenje proizvodnih mlijeka kojaizazivaju kao od interesa da se ona su što najznačajnija, sposobnosti organizma je kontinuirano bolesti susodvija vimena, tijekom proizvodnog nogu,probavnog krave uz kraća metabolizma i te vijeka razdoblja prestanka tava, poremetnje 60 u lučenja (oko posebno poremetnje koje reguliraju mlijeka suhostaju dana). reproduktivne funkcije. takva Ponekad krave Tijekomproizvodnog poremetnja umanjuje vijeka razinu ali međutim niz se čimjavlja dijelom proizvodnje nije nepovoljnih benika indirektan za u stadu na direktan ili životinje način presudna opstanak koji S neke kravu odnosno na na utječu posljedično drugepak strane, poremetnje, često svih dovode ostvarenu razinu proizvodnje mlijeka. prije reproduktivne, Zavisno od da i intenziteta tome u nema uzgajivača njihovog broja situaciju pri izbora te da takvo do iz dolazi mora izlučiti različitog smanjenja grlo proizstada bez obzira na tome vodnje.Posljedično uzgajivač njegovu genetsku dali će neku odlučuje životinju vrijednost. zbogtoga Između ovih izlučitiiz stada iline. krajnosti postoji situacija više čimbenika Svaka odluka o se se na izlučenju gdje javlja nepovoljnih temelji intenzitetom velikom sa na sve utječu čimbenika broju koje zajed- koji različitim treba uzeti u obzir i razinu Pri tome oni no se proizvodnje. donijeti najbolju o procjenu tijekom proizvodnog opravdanosti daljnjeg javljaju postupno način i na takve u stadu. držanja životinje vijeka taj kumuliraju svoj Odluka bitiu donosi o se mora izlučenju Uzgajivač grla nepovoljan utjecaj. onda kada razlozi značaj pojedinog postoje stanjuprocijeniti opravdani utvrditi kada da te se temeljem će čimbenika kojih možeprocijeniti nepovoljnog dati su oni držanje prešli daljnje takvoggrla zajedno granicu, manji dozvoljenu što U tom bitiako tolerirati. te ih se to se u stado ne nego će više može profit zdravo donosi odluku o uključi slučaju uzgajivač drugo grlo. razlozi iz se mogu Općenito izlučenja izlučenju Utjecaj takvog grla uzgoja. svrstati u čimbenika dolazi u dvije skupine: nepovoljnih pravilu U

12

1.

kod ili jače izražaja grlavišeg prve genetskog grlima tijekom drugelaktacije. dodatno ovu Ukoliko krava u što potencijala otežava prve laktacije proizvodnji se u tom iz nižu razinu u situaciju, jer slučajuuzgoja postiže značajno usporedbi Na sa kravama izlučuju reda genetski najbolja grla. taj drugim istog laktacije, način ne se samo na a tome nekih nema elemenata bi gubi smanjenju pri koji razine ukazivali da do došlo proizvodnje (neizvjesna jeproizje toga zbog drugih vodna razina novih ulaze u velika da će ona grlakoja razloga, jevjerojatnost se proizvodnju), već gubii u genetskom iu preostalom proizvodnom vijeku imati smislu se tako od razinu jer najboljih grla dobije uvijek nižu proizvodnje.

Stogaje su ona u ona kandidat za manjibrojpotomaka, bez jer ozbiljan izlučenje U tom korištenju kraće razdoblje. slučaju obzira na ostala anatomsko fiziološka stado u te treba izlučiti uzgajivač U je prisiljen uključiti svojstva, je čimprije. onih a ukoliko nakon potomke grlakojaostaju, nižeg ovom slučaju je prvog su ostala steona genetskog potencijala. telenja sačekase drugo i Drugaskupina razine izlučenja predstavljatelenje poslije opadanja proizona su iz koja uvjetovana svjesnom voljom vodnje izlučiuzgoja. ostvariti Pri odluke uzgajivača kojiželi uz štoveći o izlučenju donošenju u stadu. Dok se navedene prva genetski napredak ovdje čimbenike, nepovoljne kao te skupina izlučenja u stadu veoma može promatrati važnost uzgojnog cilja radi se o uzeti nužnost, obzir u i ekonomske ovdje grlima kojapo jeznačajno anatomsko = fiziološkihparametre kriterijima uzgoja rasplodnog podmlatnikakvih ali mana ka te ostvarenu za poremetnji nemaju čija cijenu izlučena grla. razina takva da Ukoliko odnos velik proizvodnje nije može taj nijeposebno razina biti zadovoljiti uzgojni cilj se sa uzgajivača. izlučenja može veća jer Dok se u ulazom mladih stado u slučaju zbognužde prvom grla otklanja iz u trebalokorištenja izlučiti genetskom značajnija pojava čimbenika nepovoljnih smislu krave kod došlo na najbolje kojih je koji utječu proizvodni životinje. vijek do u ovom Ako se odnos zdravstvenih za poremetnji, je taj nepovoljan kriteriji iz su u slučajuuzgoja se također izlučuju grla koja izlučenje trebaju mijenjati. zdrava ali po razini Pri treba potpunosti ostvarenoj provedbi planaizlučenja ne i voditi proizvodnje da zadovoljavaju uzgojne posebno računa i uzgoj proizvodne ima veliki kriterije. rasplodnog podmlatka značaj.

U smislu ovo odluke uzgojnom jepodručje Naime pri o izlučenju donašanju se izbor selekcije, ovdje obavlja treba grla koja uzgoj rasplodnog podmlatka će dalje osiguravati genetski = promatranouzeti kao napredak. ekonomski Pri tome imati na umu da se valja tek kod jeovaj ulaganje koje počinje vraćati izbor i ograničen prinudnim izlučenjima prvogtelenja (tele) poslije proiztoga Tek kada se kojapripadaju prvoj grupi. vodnjom mlijeka. izluče kod se anaU grla kojih javljaju se razdoblju uzgoja izgrađuje proiztomsko vodni buduće krave. fiziološke poremetnje mogućeje potencijal Neprana stada prići preostalom u nas vrlo dijelu izlučenju vilan uzgoj, povezan često je temeljenom na zacrtanom sa i uzgojnom intenzivnom hranidbom posljedično Sto to su tome raznim cilju.jeviše prinudnih izlučenja pripustom, dovodikasnije stadu u mogućnosti u selekcije do manjepa razdoblju korištenja takvog grla niže i tada razine je genetski razina napredak manji. proizvodnje.

Niža p ak proizse na uzrok Izlučenja da posovakva koja temelje se izluče vodnje je grla u iz tavljenom direktno uzgojnomcilju na (izlučenja ranije korišenja, što utječe treba na mlađim užem smislu) ove Na obaviti se ekonomičnost proizvodnje. taj

do

13

slučaj drugi n ajčešće jer nije krugova jedan način razlozi iz izlučenja prinudnih grupe neekonomičnog govedarstva.

To se ors redišnje mjesto. zauzimaju podmlatka treba rasplodnog Uzgoj odnosi na se izlučenja uvjetovana na posebno čemu načinpri jeftiniji ganizirati u su voluminozna koje poremetnjama koristi najvećim reproduktivnim dijelom često nas obnovu kako na jeftiniju razlog. glavni štoutječe, krma, tako i na većurazinu proizvodnje. stada, velike da u tom Ovo znači leže dijelu i od razine proizvodnje U zavisnosti te za ekonomičnije rezerve govedarstvo u organizacije procesaproizvodnje treba posvetiti da se posebn jemu stoga ako se stadu smatra se da jeopravdano na pozornost.

Pri 20-25% iz stada izluči grla. godišnje niske proizvodnjetome izlučenja zbog Dr. Ivan Jakopović bitinajznačajniji razlog. trebaju selekcija,

Drugi

U

od

zatvara

međužupanijski

stočarski

i gospodarski

Bjelovar

1994.

nas

to

izložbeno-prodajni sajam

Gudovcu u

iz br.

(nastavak

-

11/94.) i kvalitet-

osjemenjivanjem Umjetnim županija Bjelovarskorelativno i nom obuhvaćen Županije je oplodnjom koprivničkozagrebačku bilogorska 1968. umjetTako vrhu nalazi se u većibroj plotkinja. je križevačku gotovo nim a obuhvaćeno osjemenjivanjem proizgovedarske stočarske, posebice Za 78%.

1993.

Na a tom u pojedine Hrvatskoj.

73,45%grla vodnje Republici bila su znatna locirane su odstupanja. mljekarske općine području poznate 84% 1988.

1968.

U su u *Sirela* i 96%, Bjelovaru koje "Zdenka", industrije 6%. za 80% a 1993. pad ukupni svoje proširivale razdoblju proteklom 46% a 1988.

U Čazmi1968. i na: 78,9%, održavanje utjecale kapacitete, ili 59% za 41%.

1993. pad povećanje govedarskeproizvodnje, 66% 1988.

1968.

U Daruvaru 73,1%, proizvodnju stočnehrane, proizvodnje ili 25%.

75% a 1993. i manje mlijeka, otkupa grlu, prometu po pa 1988. -77% 1968.

U Garešnici selek68,4%, goveda,uzgojno rasplodnih ilinekvalitetne oplodnje 1993.

83% a i radu u izgradnji govedarstvu, cijskom 17%. i dr. svega mjesta uređenju otkupnih 1968.

Grubišnom U razU razmatranom 68,4%, Polju 25i 92% 1993.

78% a 1988. znatno što najbolji je rasplodnih b roj smanjen je godišnjem doblju i i krava za neplodno jer jenekontrolirano junica rezultat, rasploddospjelih 8% plotkinja. na agresijenašuzemlju svega poslije posebice se Na ove i Daruvara nalazi županije području Grubišnog Polja). (područje selektretmanom 1968.

Od 52780 pod broj grla plotkinja taj najveći ukupno 3 0569 ili 36830 Od ili 36830 1993. na u plotkinja ukupno cije. plotkinja broj je pan ili 9148 se krava od na za pod selekcijomnalazi području: čega 30,22% relativno i za Čazme 39,11%, 29,93%,štoje apsolutno Bjelovara 5,97%, U u i Daruvara pojedinim Hrvatskoj. najveći broj Garešnice 36,31% 49,41%, od Grub. plotkinja broja općinama ukupnog Polja 50,16%. uz

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

.

-

-

-

-

-

14

-

Tabela

kvalitetne i Brojno tretmanom stanje rasplodnih goveda, oplodnje grla pod na u selekcije području Bjelovarskožupanije razdoblju 1968.-1988.-1993.

AJ —_ GJ AIG PDOP IDS Godina Naziv bilogorske Daruvar ' Garešnica _Gr. Č azma Bjelovar PoljeŽupanja 1968 Broj 52780 plotkinja 19040 8630 9100 7850 8160 “Kvadi.

38770 14356 6814 oplod.

6646 5373 5581 % 86 78,9 68,4 73,1 68,4 73,45 Nekontrolirana 1816 2579 oplodnja 12010 2684 2454 2477 % 14 26,9 21,1 31,6 31,6 26,55 Grla pod 71 131 selekcijom 1308 677 298 131 % Od uk. broja 3,55 0,82 3,27 1,60 1,67 2,48 7919 47709 Broj 19090 p lotkinja 8500 5600 6600 1988.

— 33115 oplod.

15968 3663 5034 3292 5158 Kval. % 46 78 84 66 77 69,41 Nekontrolirana 1.

oplodnja

3122

%

3466 34

1308 23

1442 22

13594

16

4256 54

4824

1085

939

1068

1333

9249

19,07

20,19 Sd 36830 4067 28782 3750 78 92

Grla

pod selekcijom

%

Od

uk.

broja —_———-_ Broj plotkinja 17904 1993.

Kval.

— oplod.

14341 % 80 Nekontrolirana oplodnja 3563 % 20 Grla pod selekcijom 4552 25,26

%

“ić

od

uk.

broja

25,42

13,70

5255 3096

11,04 ij 4604 3453 75

83

2159

1151

41

25

59

1483

1010

28,22 21,72

5000 4142

30,59

19,38

658

317

8048

8

22

949

1154

9148

18,98

28,37

24,81

17

krava Prosječna dana standardne u 305 proizvodnja mlijeka podtretmanom selekcije na laktacije, u 1988. i 1993. području Županije bjelovarsko1969., godini.

—_—_—_—,——— PJ (05, 1900.

11999.

HOOINI. | Godina Bjelovar bilogorske Daruvar Čazma Garešnica Grubišno Polje o Ve!Pes SArGsnica g Grubišno Polje) ega 3012 1969.

2637 3162 2850 2973 3542 3641 1988.

4516 3754 3523 4089 1993.

3882 3142 3386 3276 => A A Vo

i Pregled u otkupa 1988. i mlijeka 1993. mljekarama "Sirela" "Zdenka" po 1974., 1980., 000 godini (Iz privatnog sektora) (u litara)

o

Godina

Sirela

Index

Zdenka

Index

% Ukupno —_———— ga a OVER iiuii Zoue 1974. 41389 100 211212 23584 100 64973 100 30,76 49946 136432 1980. 86486 209,98 413231 208,96 211,78 33,02 85820 43200 129020 1988.

345579 207,35 183,18 198,57 37,33 98249 1993. 71881 173,67.26368 212690 111,80 151,22 46,19 —_a_—__————____..______._........— E Ra

Index

Hrvatska

15

Koprivnica ničko-križevačke Đurđevac, Garešnici pod selekcijom nalazi Vrbovec. i i Daruvaru Zagrebačke Križevci 21,72% Bjelovaru 18,98, Čazmi28,22%, Grubišnom Polju 25,42%, Promet govedimapored rasplodnim 28,37%. i na vršen je županije, području potreba i na dijelom je otkupljivano Mlijeko u Hrvatske. područjima drugim Požeškožupanija današnjih područjima slavonske Pakrac,VirovitičkoVirovitica i Slatina, inž. dipl.

Brlek, Stjepan Koprivpodravske u:

se

-

-

-

PODUZEĆE ZAGREB,

VIŠE MLIJEKA

NAŠA SVA ŠTALSKA I MUZNA OPREMA

SERVIS

I

ZA

REZERVNI

OPREMA, DIJELOVI

ZA

OPREME

PROIZVODNJU

HARAMBAŠIĆEVA

ZA

STOČARSTVO

15

OC ALFA-LAVAL AGRAR

Redakcijski kolegij: Mirna Božićević, dr. Ivo dr.

Brlek; S tjepan dipl. ing.

Banožić; ing.

Belan; Stjepan dr. Ivan Jakopović; dr. ing. dipl.

Feldhofer; Deneš; Stjepan Stjepan dipl. ing. dr. Zvonimir Štafa Keglević; prof.

Stjepan Vera urednik: Glavni I Čičmak; dipl. ing.

Redaktorica: Juraj dipl. ing. odgovorni Mirna Božičević urednica: ing.

Tehnička Volarić; društvo Hrvatsko i Vlasnik mljekarsko Izdavač: 01 [424llica | tel./fax: Zagreb, 31/III, Uprava uredništvo: 420 kn Cijena: 1,70 .

Tisak: TISKARA

16

Orbis

d.d.