Mljekarski list 9-1994

OZIMI

STOČNI

L a A A BGE PoGežasniće) KOE [MARVEOŠ VE

MA

OZIMI

STOČNI

ŠAK_

SIE

SMJESI

SE S

Ma Re

GRAU

ŽITARI-

Ne RSA

N ao nO

i.

I OSIGURAVA

CAMA U PROLJEĆE VRLO KVAVISOKE URODE LITETNE

KRME

-—

ZE-

dn

a

o A

LENA

CENTRAT

SILAŽA, KON-

Podno

u Gnojidbatravnjaka ijesen kasno ljeto 49 % od Travnjaci Hrvatskoj zauzimaju poljoprivrednih površina, 36 % 13 % livade ili20,5 % obradiva tla. otpada pašnjake, toga prostore Travnjaci zauzimaju uglavnom koji granični siguran ili ratarskih i kultura. isplativ uzgoj drugih u

na

a

na

one

Najčešće

vima

nalaze

se

dijeloplavljeni udaljeni

nižim

na

vodotoke, djelomice su ii u udolinama, a vrlo često su uz

gospodarskoga dvorišta. Budući da su proširenina raznim tipovima tala od vrlo plitkih skeletnih pa do dubokih, od od

—

vrlo suhih

do

zamočvarenih

kiselih iličak

tala, često

zaslanjenih, na njima su se razvile različitebiljne zajednice uvjetoklimom Botanički vane iskorištavanjem. ovije sastav tih zajednica vrlo različiti, —

i

sno

o

staništu,klimi i načinu

nja.Biljnevrste koje rastu

iskorištava-

travnjacima vrlo su različite kvalitete. Botanički pripadaju različitim porodicama i različite su rodnosti. niske

Vrlo

često

kvalitete,a

staništima

na

su

na

visokorodne, ali

suhim

neke

ilimočvarnim

neprikladne hranidbu domaćih životinja(škodljive čak i otrovne vrste).

za

pa

rastu

vrste

velikog broja vrsta koje rastu je malen brojvrsta travnjacima samo Od

soke

kakvoće

i služi za

hranidbu

na

vi-

stoke.

Stoga treba podesitiagrotehniku,napose zahtjevima tih gnojidbu,te iskorištavanje i najrodnijih vrsta, tako da najkvalitetnijih od jednootkosnih dobijemo višeotkosne travnjakekojiosiguravajukvalitetnu krmu od proljeća pa do kasno u jesen (3-6 otkosa).Tako bi se boljeilipotpuno iskoristio potencijalkvalitetnih trava

i djeteli-

travnjaka.Češćim pretežitdio mase iskorištavanjempovećava se udio kvalitetnih trava i djetelina u masi, a smanjuje od zeljanicai loših udio zeljanica.Neke trava prilagođene su dosadašnjem načinu iskorištavanja (jedan otkos) jeru prvom porastu donesu sjeme koje se sušenjem otrusi. Tako se te vrste održavaju na,

130

su

u

za

previšeproširei potiskuju

često tratini,

kvalitetne vrste. Budući

tete, daju lošu kasno

kose.

Za

krmu,

da

su

loše kvali-

posebice ako

brz rast tratinitreba

se

osi-

onih hranjiva, napose gurati dostatno koja će djelotvornoutjecatina rast i porast kvalitetnih skupina i vrsta kojeosiguravaju neprekidan porast tratini;a to su niske trave i djeteline. uglavnom visoke Trave u masi uglavnom sadržavaju više koosobito ako se kasno ugljikohidrata, prijeilido početka cvatse, a lepirnjače nje gotovo dvostruko više bjelančevina Neke od trava i nekih zeljanica. zeljanice staništima tako su i lepirnjačena suhim staništu da u potpunosti se prilagodile završavaju ciklus rasta i razvoja i u tim staništima prevladavaju.Klima, tlo i način često su presudni za raziskorištavanja i razvoj nekih vrsta. Po zastupljenosti se prepoznati voju vrsta u tratini može biljnazajednica,a te značajke vrste uputravćuju na kojinačin je najboljemasu kako treba travodnosno njaka iskoristiti, da bi se što je moguće bolje njak gnojiti iskoristio njegov potencijalrodnosti.

i

i

kvaliUtjecajgnojidbe na urod mase tetu u nas na najvažnijimzajednicama istraživao je veliki broj naših autora koji ustanovili da je od 22 do više od 65 su tratini. Udio lepirnjača % udjela trava u tratiniprirodnih travnjakavrlo je nejed-

u

o rištavanja, koji

nak

klimi,staništu i načinu

ovisno

na

se

može

isko-

jako utjecati

gnojidbom. Ustanovljeno je da naši travnjaciimaju od neznatnog udjelado 35 % lepirnjačau masi. Udio zeljanicaje vrlo staništu i načinu iskonejednak ovisno a najčešćije od 20 do više od rištavanja,

o

60

%

u

masi.

Velik udio

nijepoželjan jer ih je većina loše kvalitesu čak škodljive te, aneke pa i otrovne. travnjaka mijenja se biljni sastav tratine,kvaliteta i količina proizvedene mase, djelujese na porast i ritam razvoja te prilagođujenačinu i vremenu Gnojidba obično smanjuje iskorištavanja. ali povećava gustoću tratini, brojvrsta i pokrivnost i tako utječe na urod mase idućih godina. Ako u narednoj i nekoliko tlo ona se hranjiva gnojidbom unesu koje će omogućiti rast i razvojstanovitih, vrlo kvalitetnih vrsta, kojedaju visok urod i imaju dug porast od rana mase proljeća iskodo kasne jeseni,mogu se produžiti rištavanjetravnjaka,i hranidba zelenom krmom (košnja, napasivanje) i do 30 dana na godinu. Stoga je vrlo važno kako, kada i kojim gnojivima valja gnojiti u koje vrijeme i koje travnjake,odnosno količine i omjere hranjivatreba unijeti u tlo da bi tratina bila bujna s neprekidnim Gnojidbom

u

u

porastom,

dala

visoke

i imala

urode

vrlo kvali-

pokrovnost.

Jednostrana poticatirazgnojidba može voj nekih skupina i vrsta koje se mogu tako da gotovo prevladau tratini, proširiti vaju. Ako se takvoj gnojidbiprilagodii tratini ritam iskorištavanja, neke vrste maslačak, stolisnik,mrprevladati: mogu kva, paštrnak,livadni osjak,trputac,ali i škodljivevrste: preslica,žabljak,bujad i dr. Na tratini preobilno gnojenom dušikom uz mogućnost osjemenjivanjamogu Rumex vrste (ščav ilikiselice) se proširiti koje se prošires pokrivnošću više od 80 % površine s udjelom u masi više od 90 ščav da % (ustanovio autor). Budući stoka ne jede, treba ga iz tratine ukloniti nabusaherbicidima. Trave u kasno ljeto busu i podna vaju stvarajućipupove zemnim vriježama.Za formiranjepupova tetne

mase

kiše, vrlo važno

padnu

zeljanicau masi

dobru

u

vegetativnihi generativnih,kojiće iduće dušikom treba gnojiti godine dati masu, količina dušika Potrebna fosfor i kalij. uz za nijevelika, 30 stvaranjetih pupova 40 kg/ha. Stoga je potkraj ljeta,kada —

opskrbititratinu ali prijekopotrebnom količi-

tom

malom,

nom

dušika.

Ako

tratina

se

ne

gnoji pod krajljeta,

stvarajumanje pupova pa iduće godine daju rjeđu tratinu i manji urod.

trave

razvoj lepirnjača(djetelina), kojihobično ima brojčano,ali vrlo rijetko dovoljnoi u željenuudjelu,treba opskrbiti tlu da je fosfor PK hranjivima.Budući slabo pokretan i treba mu za unošenje Tratinu

za

u

jem gnojitiu kasno seni

i ljetoili početku je-

vode, tratinu treba fosforom

puno

onim

na

poplave dana

ne

kali-

u

tlima gdje jesenske i zimske

mogu

doodnijeti(isprati)

hraniva.

Gnojidbom fosforom i kalijem osobito na ispranim tlima, povećava se udio lešto je ustanovljenobrojpirnjača tratini, nim istraživanjima u Hrvatskoj.PK gnojidba povećava brojčaniudio svih djetelina u masi, tako da je ustanovljenopovećanje udjela lepirnjačačak i nekoliko puta na kiselim i ispranim staništima, nau vrijeme ljetnogporasta (2. i 3. pose daju otkos), kad upravo veći dio mase djeteline, jertrave i neke zeljanicezbog

u

visokih temperatura i suše

u

to doba

sla-

bije porastu. Štafa u Rovišću, Štafa i Magdić na širem područjugrada Zagreba ustanovili su povećanje udjela lepirnjača u tratini gnojidbom s 80 kg/ha P205 i 80 kg K2O na 56% u drugojgodini,a u trećoj od 17 na 36 %. Ivanek je na području sušim livaKriževaca u više pokusa na ustanovio povećanje lepirnjačau dama masi

tratine PK

gnojidbom od

17,8

na

31,4 %. višeotkosne, tadjeteline kvu tratinu treba više puta kositi (2-4 bakterije godinu). Rhisobium puta na vežu dukoje žive na korijenulepirnjača šik kojim se koriste ostale biljkeu tratini, osobito trave, kojima se povećava udio Budući

u

masi

da

su

i uspostavljaravnoteža.

na povegnojidbane djelujesamo ćanje udjelalepirnjača tratininego i na povećanje otpornostiod smrzavanja, osi-

PK

u

131

minerala sastav u krmi, povoljniji posebice fosfora kojipovoljno utječe na zdravlje i dužinu života životinja, nappose visoko proizvodnih.Brojnim kemijskim analizama ustanovljenoje da su sijena iz raznih krajevau Hrvatskojsiromašna fosforom. Sijeno u Posavini sadržaLici i valo je 0,27 do 0,47 % fosfora,

gurava

Gorskom samo

kotaru

uotoka

1,17 do 0,40, a

0,08 do 0,16 %.

Smatra

s

se

da

bi

donja granica fosfora u sijenutrebala biti stoke, po 0,50 %. Za pravilnuhranidbu njemačkim podacima (Klapp), sijeno bi trebalo sadržavati

1,6 %

dušika, 0,65 %

0,4 kalija,1,0 % kalcija, Sijeno koje magnezija i 0,25 % natrija.

fosfora, 2,0 % %

sadržava

navedene

minerale

navede-

u

omjerima povoljno utječe na proizvodnju,zdravljeidužinu života životinja. nim

sadržavaju sijena uglavnom znatno manje količine minerala od navedenih postotaka zbog čega se javlja mnoštvo poremećaja životinja hranjenih tim sijenom. Što je intenzivnija proizvodnja, poremećaji su jači.Da bi se spriječile neželjene poremetnje i sačuvalo zdravlje visoka te osigurala životinja, proizvodnjakvalitetne krme s travnjaka, Osnovnom travnjaketreba gnojiti. gnojidbom daju se slabijepokretna hraniva fosfor i kalij u koja se teže i sporijeunose tlo. Da bi dubljeprodrli u tlo i dospjeliu pojas korijenovemreže treba fosforna i kalijevagnojiva dati u kasno ljeto.Količina hraniva kojom se gnojitravnjakovisi tla hranivima, ekološkim o opskrbljenosti urodu i kakvoći zajednici, uvjetima,biljnoj te (kvaliteti) proizvedene mase ciljui intenzitetu stočarske proizvodnje.Dakle, sve travnjake ne gnojimo jednako. Travnjake na ocjeditimtlima, na kojima stoji voda ilinisu tijekom zime plavljeni, treba u kasno ljeto(rujan)nakon skidanjaprethraniposljednjeg porasta gnojitiNPK vima u količini od 300 do 450 kg/ha. Količina gnojiva ovisi o omjeru i oskrbljenoNa dobro opskrbljenim sti tla hranivima. treba dodati 60 tlima hranivima 90 kg/ Naša

u

o

—

132%

ha

P2Os i 90

120

—

sadržana

hraniva

kg/ha K2O. Ta količina je u 250-350 kg gno-

jiva kombinacije 8 : 26 : 26. Na slabo koliopskrbljenim tlima treba navedene ili po hektaru čine povećati i do 50 % kombi500 kg navedene gnojitis 350 nacije gnojiva. Za jesensku gnojidbu travnjaka mogu poslužitisva gnojiva s jako naglašenim udjelom P20:5i K20, ali koja sadržavaju malo dušika (ispod 10 —

%8:16:22,

7:14:21,

kombinacije ako

se

Ako ćanom

ali i PK nabaviti.

mogu

u jesen gnojili travnjaci pove-

bi se

dušika, dušik bi izazvao

količinom

bujan porast tratine koja bi zimi izmrzla U proljeće tapa bi se tratina prorijedila. tratina je rjeđa kav travnjakkasnijetjera, i urod mase manji.Ako se u kasno ljeto i vrstama količinama gnojinavedenim u proljeće, gnojivatravnjaketreba gnojiti kad počne vegetacija(veljača, ožujak).

Nakon proljetnegnojidbe treba travnjak tlo. da se gnojiva unesu podrljati ne

u

proljećegnoji(travanj, gnojisvibanj),fosforna, a dio i kalijevih se dovoljno duboko unijeti va, ne mogu u tlo (pojas korijena).

Stoga će biljkeiskoristitisamo dušik, a fosfor i kalijtek i iduće godine pa će gnojidba fosforom sljedećegodine. kalijem djelovati Ako

se

kasno

u

Gdje je god moguće travnjaketijekom kasne gnojovjeseni i zime treba gnojiti uz nadopunu kombinacijama bogakom ili NPK tim fosforom kombinacijama u proljeće (početak vegetacije).Ako se travnjakgnojitijekom jesenii zimi samo gnojovkom, može se potaknutineželjen takva razvoj zeljanica,kojima upravo se gnojidba najbolje odgovara. Tako gnojena tratina jako »zakorovi« i nijeprikladna za sušenje, jer se dugo i teško suše uz gubitke pri sušenju (otrusise lišće i mladi dijelovi), a dobiveno sijeno

je vrlo grubo i loše kakvoće.

Tumač

u

širem pojmu lepirnjače mahunarke na travnjacima djeteline =

=

—

Prof. dr. Zvonimir

Štafa

Trihomonijaza goveda (Trichomoniasis bovis) Goveđa sitni nabolest, trihomonijaza tipična je spolna koju u zrokuje metnik iz Trichomonas Bolest skupine protozoai genitalis f oetus).

(T. je među nas. po pa proširena cijeloj Europi, Prije je spadala najčešće uzroke krava i stvarala velike jalovostiijunica je nevolje govedarstvu. u

u

Danas,

je uvedeno umjetno osjemenjivanje, svedena je na uske okvire, uglavnom na područje prirodnogosjemekrave pobacuju njivanjakrava. Bolesne često već u 6. tjednu,a najkasnijeu četvrtom mjesecu bređosti. One se pregone, dobiti i upalu maternice a mogu s posljedičnom neplodnošću. kad

Glavni izvor bolesti su napadnuti bikovi i njihova bolesna nosi

Bolest

se

pre-

prirodnimpripustom s bolesnog bika kravu, ali se

na

sperma.

osjemenjivanjem

može ako

širiti i umjetnim

kravama

daje bolesnih bikova. Bolest može sperma prijećisa zaraženih krava i junica na zdrabolest na Vog bika, kojiće zatim prenijeti ženska sva grlakoja bude oplodio. U šiveću renjubolesti bikovi imaju kudikamo ulogu od krava. Danas trihomonijazeima u područjima u kojima se u prirodnom različitineosjemenjivanjuupotrebljavaju licencirani bikovi, koji nisu zdravstveno pregledani.Vlasnici krava i junica nakon višekratna i neuspješna umjetnog osjemenjivanja običavaju životinju podvesti biku, kojise ne smije iskorištavati za rasplod. Zbog daljnjeg pregona podvedu kravu drugom biku i tako redom obiđu cijelopodručje. Ako je krava bila zaražena trihomonasom, prenijet će bolest na bikove kojisu došli u spolni dodir s sve bolest na njom, a oni će pak prenijeti na druge krave koje im budu dovedene pripust,i bolest tako uzima sve više mase

ha.

Teoretski može

i praktičkitrihomonijazase

nečistim priborom za odprenijeti ržavanje čistoće krava, a može se prenijetiimasovnim pregledima krava različitim instrumentima, ako nisu sterilni.

Nametnik

Trichomonas

nasegenitalis ljujese na sluznici spolnih organa i posteljici uzrokujućibolesne promjene. Tjedan dana nakon napada sluznica rodnice se upali,postaje crvena, otekne i ohrapavi »rodnica nalik na ribež«.

—

Upalni proces

rijetkose ograniči na rodnicu, pa se obično proširiina maternicu. Bolest se u tom stadijuobično ne uočava, kadšto se može pojavitii gnojni iscjedak.Kojih 4-5 tjedana nakon pripusta krava se ponovno goni, a zatim opet svaka tritjedna.Duže razdobljeod pripusta do ponovnog vlasnigonjenja zavara ka, kojije uvjeren da je krava bređa, ali u tom razdobljukrava jevjerojatnozabređala i neprimjetno pobacila, nakon čega se počela goniti.U nekih krava i junica bređost se razvija do četvrtogmjesesve ca, trihomonas napada u njih sluznicu spolnih organa, posteljicui plod, što uzrokuje potpun pobačaj, tj.krava izbaci U plod i posteljicus plodnim vodama. drugih krava raspada se plod i nastaju gnojne upale s nakupljanjem gnoja u maternice. Kad se razvijepiomešupljini tra (nakupljanje gnoja u

krava maternici), se više mjeseci ne goni.Ako je piometra zatvorena, nema iscjetkaiz maternice odnosno rodnice, i vlasnik je uvjeren da je krava bređa.

Ako je piometa otvorena, gnoj se cijedi iz rodnice i najlakšese uočava ujutrokad krava leži. Piometra može više od trajati godinu dana. Krave koje se više puta se same nakon izliječiti pregone, mogu višestrukogpregona. Te su krave stvorile lokalnu otpornost spolnih organa, koja nakon nekoliko mjeseci prestaje, pa živobiti zaražene. tinjemogu ponovno 133

U

brzo

bikova

nakon

nastaju sluznici puzdre i spolnog uda jednake na promjene kao na sluznici rodnice krava.

Kad mokre, bikovi očitujuda ih boli,oglei davaju se prema stražnjem dijelutijela nerado skaču krave. Iz puzdre se cina jedisluzavognojniiscjedakkojimje sljepljenaokolna dlaka. Sluznica spolnog uda je pokrivena crvenim čvoroćima i gnojnim nakupinama. Za nekoliko dana bolest nestane sa spolnog uda i puzdre, bikovi se inormalno vladaju poput zdravih životinja skaču, ali prenose ska

bolest

grla.U kroničnom

raženih

bikova

bolesti,ali su

jerprenose kadšto

nema

zdrava

opasni,

krave. Bole-

bitiizvor zaraze,

Liječenjetreba ponoviti za 14 dana. U novije doba trihomonijazase uspješno liječi preparatom Dimetridazolom (5 dana trihomouzastopce), kojisluži u liječenju nijazeljudi. bolest

otkrijeu uzgoju, treba Junice pregledati sve životinje.

se

i kove treba višekratno liječiti.

Ako krave

zdano

zdrava

bika, bolesne

krave

u idućojbređosti liječenja bace, smatraju se zdravima.

nakon

bolest

tako dijagnosticira da se puzdra ispire fiziološkom otopia nakon nom, ispirakcentrifugira, toga talog pretražimikroskopom.

nalazima

krave.

(nepripuštane) i oteljene krave treba umjetno osjemenitiilipripustiti pod pou-

znakova

U

Krave

i rodnicu

nikakvih

dijagnosticiramoginekološkim pregledom, zatim mikroskopskom pretragnoja s posteljice,plodnih voda ili gom žisadržaja želuca pobačenog ploda. votinja,koje su dulje zaražene, treba uzeti sluz iz rodnice i poslatije u laboraradi pretrage na trihomonijazu. torij se

Bovakrina, kao

odmah

i doživotno.

bikova

mašću

tijekubolesti u za-

Bolest

U

i

Ako

zdrave

godinama

rodnice). Tu dolazi u obzir pražnjenje gnoja iz maternice, ispiranjematernice i rodnice, npr. lugolovom otopinom, presl. Bikovima treba mazivanje mastima izvući spolniud, opratiga otopinom Rivanola ili Tripaflavina, zatim a namazati

žen-

na

takvi bikovi veoma

bolest na

sni bik može

zaraze

U

Naredbi

od zaraznih za

o

ne

bi-

po-

mjerama zaštite životinja

i nametničkih

bolesti u 1994.

trihomonijazustoji:

prirodnipripust iliumjetno osjemenjivanjemoraju se prijekorištenja na laboratorijski pretražiti trihomonijazu. »Bikovi

Bikovi

za

prirodnipripustmoraju se u tijekusvog korištenjadva puta godišnje na trihomonijazu.« laboratorijski pretražiti za

kliničkim liječe prema ili (piometra, upala maternice

i junice se

Dr.

Stjepan Banožić

Hranidbateladi Za

pravilnuorganizacijutehnologijeuzgoja teladi važno

ško-hranidbene

nužnost

—

osobitosti

hranidbe

mlade

tekućom

je poznavati osnovne

teladi:

krmom,

i bjelančevina, ograničene mogućnosti iskorištavanja ugljikohidrata postupnost razvoja predželudaca te s tim u vezi preobrazba probave od monogastričnog tipado preživača.

—

—

fiziolo-

i mijene tvari

tijekuprvih tjedana života telad ne može podmiritipotrebe za hranjivimtvarima iz suhe krme jer ima anatomsko fiziološko nerazvijene predželuce. Ako se telad hrani regeneriranim mlijekom ilimlječnom zamjenicom, tada razvoj teladi u prvim tjednima života ovisi o količini hraniva u suhoj tvari mliječne zamjenice.

U

i

134

Prema

tekuće

utrošku

se razlikuje

krme

nekoliko

sustava

othrane

teladi,kojise danas

primjenjuju.

Hranidba

teladi velikom

količinom

tekuće

hrane

iliobranog mlijeka, davanju tekuće krme (kolostruma, svježeg punog regeneriranog mlijeka)telad posiše količinu od 15-20% svoje tjelesnetežine. Prirast dosegnuti i više od 1000 g na dan. Telad obilno hranjena tekućom krmom nevoljko mogu jede suhu krmu (sijeno,smjesa), pa je razvoj predželudaca spor.

Pri obilnom

je istaknuti da temperatura mlijekaza sisanjeilinapajanjetreba biti36-38*C. Tako što se vidi iz ovih zagrijano mlijeko lako se probavlja (lako se gruša sirištu), podataka: Vrijeme grušanja Temperatura mlijeka Potrebno

u

32

Ako

se

Ako

se

5 min

30*C

8 min

25%C

12 min

20“C

34 min

15C

5-6 sati

isključivo punim mlijekom, tele za 1 kg prirastatreba oko 9 kg mlijeka. othrane teladi primjenjujese kad su cijene mlijeka niske a cijene teletine

hrani

Taj sustav povoljne.

Hladno

37%C

—

proljevi. mlijeko dakle sporo gruša i teže probavlja,zbog čega se javljaju upotrebljavakiselo mlijeko,njegova temperatura treba biti 20-25“C. se

Hranidba

teladi

umjerenom

količinom

tekuće

krme

Umjerenim (ograničenim)davanjem tekuće krme utroši se po teletu 250-350 krmom 6-8 tjedana. Prirasti su manji, 500-650 g na dan. Prohtjev za suhom izražen, a razvoj predželudaca ubrzan. startera

je napomenuti i sijena.Starter mora

čevina

treba

Potrebno

biti od

16 do

rast, ali to nijeekonomski

razdoblje odbića teladi uvelike ovisiti i o kakvoći bitisastavljenod tečnih kvalitetnih krmiva. Sadržaj bjelan18 posto. Veća količina bjelančevina(npr.20%) poboljšava opravdano. da

će

u hranidbi teladi sve Neproteinski dušik (urea) ne treba upotrebljavati preživatii jestiveću količinu suhe tvari hrane.

Primjersastava —

—

—

—

—

—

—

—

kukuruzna

startera

za

dok

ne

počne

telad:

prekrupa

73,5

sojinasačma brašno riblje

18,0 3,0

šećer

23

DICaP

1,0

vapnenac

1,0

sol

0,5

VAM

0,5

Pri odbijanjuteladi

prvih jače je

|u

se tjedana može odjednom prekinutidavanje neke tekuće krme. Postupno odbijanjenajčešće nema prednosti.Sustav umjerenoga (ograničenog) davanja tekuće krme teladi vrlo je raširen u našoj praksi. u

dobi

od

6 do

8

135

Hranidba

teladi minimalnim

količinama

mlijeka

primjenjujekad je cijena mlijeka visoka, a koncentrata povoljna.

Način hranidbe da telad dobiva manju količinu mlijeka ilimliječne sastojise u tome biti visoke zamjenice, a starter se počinje davati u dobi od 2 tjedna. Starter mora kakvoće, tako da uspješno zamjenjuje mlijeko.

Ova

metoda

se

Dob

Vrsta hrane

teleta

(dana)

Kolostrum Mliječnazamjenica Mliječnazamjenica Mliječnazamjenica Mliječnazamjenica Mliječnazamjenica Starter teladi

Količina,za jedno

Broj

hranjenje(kg)

hranjenja

1-6

3,0

2-3

74 1521 2228 2949 5014-70 56

3,5

2

4,0

2

5,0

1

5,0

1

2,5

1

po

volji

Starter + koncentrat

7184-120 84

(1:1)

zarast

Koncentrat

za

rast

Sijenopo volji Voda za piće

14

dalje

—

odmah

2

1

25

1

po volji po

volji

metodom telad Uspjeh takva uzgoja temeljise na ranom uzimanju suhe krme. Ovom u prvih 6 mjeseci ima prirast750 g i na krajuje teška oko 180 kg. Ukupno se troši oko 150-200 kg mlijeka,120 kg startera, oko 200 kg grovera i oko 350 kg sijena.

Najčešće bolesti u uzgoju teladi su probavne poremetnje i bronhopneumonija.

Voluminozna —

Sijeno Za

krmiva

za

hranidbu

teladi

—

hranidbu

teladi valjaupotrijebiti najkvalitetnije sijenolucerne

ilidjetelinsko-

travnih nadame. smjesa jerpoželjnoutječena razvojpredželudaca, reguliraprobavu i sprečava —

Silaža Silaža

—

mjeseca, iako se u praksi telad počinje hraniti i ranije.

Veće količine silaže mogu davati nakon 5. mjeseca. Sjenaža je boljekrmivo se hranidbu za rasplodne teladi. U početku se daje 1-1,5 kg silaže ilisjenaže.

—

Paša

se

teladi može

davati nakon

3

—

Najpovoljnije vrjeme za pašni uzgoj teladi je u dobi od 5-6 mjeseci,jer se tada tele može napasivanjem nahraniti na pašnjaku. Telad mlađa od 5 mjeseci slabo iskorištava pašnjak jerpojede malo zelene krme. U tom slučajuteladi je potrebno dodavati oko 2 kg koncentrata.

Dr. Ivan Katalinić

136

ikakvoćumlijeka Utjecaj hranidbe kemijski interes Količina uzgoja gospodarski (mliječnost) jetemeljni mlijeka količina služi samo krava. Kao osnova mlijeka vrijednost plaćanja od već i masti, posebice novije vrijeme, mliječne postotak mlijeka, i po pose interesa sirarstvo, plaća mlijeko razvijenim zemljama stotku bjelančevina. mliječnih sastav

na

ne

za

a

u

za

vrijednosti objektivnipokazatelji i određivanja cijenemlijekakojima treba dodati i higijenskepokazateljeprosudbe i mikolokakvoće mlijeka (bakteriološke ške).

To

su

manje važni za komercijalnu upokakvoće trebu su i subjektivni pokazatelji mlijeka (organoleptičkepromjene) kao: miris, boja i okus mlijeka,a u posebnim slučajevimai neki drugi kao: koncentracija minerala, vitamina, prisutnost raNe

dioaktivnih elemenata,

antibiotika,pesti-

zadovoljavatisve fiziološke potreba životinja s hranjivimtvarima, i proizvodne potrebe žiuzdržne a to su votinja.Pri tom se misli prijesvega na energetsku vrijednost i bjelančevinasti mora

sastav

hrane, zatim

S

je u

tim

i zvoda. kao

vezi

minerale

i vitamine.

i zdravlje,reprodukcija,

količina i kvaliteta stočarskih

proi-

proizvodnju mlijekautjecatće nedostatak hrane, energetski i bjelančevinasti sastav hrane, uz neke druge čimbetehnika mužnike (broji dužina laktacije, nje, stanje reprodukcije,utjecajvanjskih promjena u okolišu i dr.).Davanjem dovoljno energetskihi proteinskihhranjiva, ovisno o prirođenim genetskim sposobnostima, dobivat će se najveća količina Na

kisemlijeka.Međutim, ovisno o masnim linama, a razlikuju se porijeklomiz krepkrmiva kih ilivoluminoznih posebice o

količini propionske i octene bivat će u

se

kiseline,do-

veći ilimanji postotak masti

mlijeku.

da se dobijeprosječno nastojati najmanje 3,5% masti u mlijeku.Uz hranidbu pretežitokrepkim krmivima (konTreba

centratima) dobiva se više mlijeka ali s nižim postotkom mliječne masti. Hrakrmom nidba voluminoznom manje ener-

koja ima više sirovih getske vrijednosti, vlakana, dovodi do stvaranjaveće koncentracijeoctene kiseline što je povoljno za povećanje postotka mliječne masti.

Stoga je jako važno da krave dobivaju i u povoljnom omjeru dovoljno hrane što će se krmiva krepkih i voluminoznih očitovati proizvodnjom najveće količine mlijeka s najvećim postotkom mliječne

masti.

cida i dr.

Hrana

u

mlijekuse povećava na početku i na kraju laktacije(nakon poroda i prijezasušivanja),a posebno treba skrenuti pozornost pri mužnji da izmužajimlijekabudu masniji, posljednji treba vime u svakoj bi to postigli, a da mužnji izmusti temeljitoi do kraja.

Postotak

masti

u

energijei određenog postotkasirovih vlakana (celuloze)krave moraju u hrani dobivati i dovoljno bjelančevinaodOsim

govarajućeg aminokiselinskog sastava.

To će se također povoljnoočitovati u količini proizvedenog mlijeka,ali i postotkom bjelančevinau mlijeku.

Kravljemlijekosadrži oko 0,53% duši33-35 g bjelančevinau kg ka, odnosno kao i pomlijeka.Količina bjelančevina, stotak masti u mlijekuovise o nasljeđenim genetskim i pasminskim sposobnostima, a postižuse pravilnom hranidbom.

Bjelančevineizlučene mlijekom moraju se uglavnom dopunjavatis bjelančevinama

hranidbenog obroka.

Nedostatak

bjelančevinau krmivima može se ublažiti boljim iskorištavanjem, kompenzatorno djelovatidedok obilnije davanje može presivno na iskorištavanjebjelančevina.

137

Često i sl.).

odnoiskorištavanje, sno bjelančevina iz krmiva probavljivost i davanje potrebne količine.

Dakle, vrlo je važno

hrani neće

i veći nedostatak

mlijekaobično se povećava od 2. do 7. mjeseca nakon telenja,a povećanje je očitijeako krave dobivaju energetskijaču hranu.

Bezmasna

suha

tvar

Pojačano davanje bjelančevinau hrani neće dovesti do većeg postotka bjelanbiti i štetno (očevina u mlijeku,a može štećenjejetrei bubrega, slabijaplodnost

na

se

bjelančevina u

očekivani

način

očito-

bjelančevinau mlijeku. Smetnja za dobro iskorištavanje kvalitetnih bjelančevina u preživača su najčešće buragovi mikroorganizmi koji bjelančevina razgrađuju oko 60-100% hrane do amonijaka i aminokiselina, što služi za reprodukcijunovih mikroorganii izgradnju mikrobnog proteina. zama Tako se veći dio bjelančevina krmiva koristipreko mikrobne reprodukcijeu buramanji dio izbjegnerazgradnji gu, a samo i fermentativno iskorištava u crijevu. se To je razlogda se za potrebe mikroorgalako pronizama u buragu treba davati proteinska krmiva bavljiva ali jeftinija (BENURAL S, amonijak iliureu),uz veću proizvodnju mlijeka repičinui suncokretovu sačmu, a kvalitetne bjelančevine i vrijedneaminokiseline treba davati zaštiod mikrobne ćene (protektirane) razgradnje u buragu (Slika). vati većom

bjelančevina u hrani dovodi do smanjenja mliječnostii suhe tvari (bjelansmanjenja bezmasne čevina) u mlijeku.Treba znati da se mliječnostobično održava na nešto višojrazini u odnosu na primanje hranjivahrate se nedostatak nom bjelančevinačesto očituje trošenjem vlastitogtkiva. Stoga kod krava visoke mliječnosti u punoj lakipored boljeg iskorištavanjabjelantaciji čevina (boljekonverzije)često dolazi do mršavljenjaživotinja.

Duži

ni kvaliteta

količinom

bjelančevinau buragu

Probava

bjelančevinehrane

jednjak 2 burag 1

3 kapura 4

5 sirište

3

6

ukupne

a+b

Posebice se

bjelančevine

a-

nerazgrađene bjelančevine0-40%

b-

mikrobne

crijevo

bjelančevine60-100%

6

metionin

za

ko-

jom su istaknute potrebe i koja nedostaje u krmivima mliječnihkrava. Suvremena tehnologijapoznaje, i u tu svrhu se proi138

dvanaestopalačno

——

je kod preživačaznačajno da

zaštiti aminokiselina

knjižavac

aminokise(protektirana) lina metionin. Tako npr. dolazi pod imeM SMARTAMIM (Rhone-Poulenc) nom preparat metionina kojise daje 12 g na dan što potičei povećava sintezu mliječ-

zvodi zaštićena

bjelančevina za mjena SMARTAMINA

1,5 g/lmlijeka.Pri-

važnost

mliječnihkrava

nih

kod

M

visoko

proizvodnjimlijekaza

ima

posebice i u

sirarstvo.

i minerali

su

vrlo

i

ržaju

ranjem (manje siliranjem) gubi se vitamin A i B karotin iz hrane što se tada očituje i manjom koncentracijom u mlijeku.Kravljemlijeko obično sadrži oko 1.560 |.j. vitamina A, a kozje mlijeko2.074 [.j./kg.

Slično E

koji njenih na se

može

se

nalaze

D mlijekukrava hra-

reći i za

više

u

vitamine

i

hranom.

Za vitapaši zelenom treba reći da nedostaježivotinjama drže u stajipa makar hranili se se

D ako min

zelenom

hranom.

Naime

vitamin

D

se

pod utjecajem sunčanog zračenja.

Prosječno ima u kravljem mlijekuoko 32 vitamina D. l.j.

stvara

Vitamin

E

se

nalazi oko

i

biva se

više vitamina

E

u

pašom domlijeku.

slučajudobro je davati vitamine A, i E u hrani s dopunskom hranom ži(premiksima),posebice mladim i proivotinjama i kravama u reprodukciji zvodnji mlijeka.

D

Minerali sredno

mlijeku često

u

ovisni

nisu

nepo-

sadržaju u hrani, jer se neko vrijeme u nedostatku primanja hraizvlačitiiz tijela nom iako mogu životinje nekad na štetu zdravlja, plodnostii reprodukcije.Stoga krmiva moraju sadržavati o

minerale, a posebice treba spomenuti: kalcij, fosfor,magnezij te mnoge misve

krominerale Sve

važne

koji se

izlučujumlijekom.

makrominerale

i mikromine-

rale kojinedostaju u hranidbi,a

potrebni životu krava i proizvodnjimlijeka su u treba dodavati dopunskim krmivima (premiksima) o čemu treba voditi računa ovi-

o obroka, klimatskim prilikama i vrsti hrane

sno

s

i sastavu

hranidbenih

zemljištu

kojihse dobivaju krmiva.

Mlijeko može

sadržavati

i neke

tok-

sične tvari,alisu to najčešće sekundarna

zagađenja mlijeka i ako nijeisključenoi izlučivanje mlijekom nakon uzimanja zahrane radioaktivni gađene (antibiotici, elementi, teški metali, pesticidii dr.).

Dr.

0,9-1,0 1.j./kg

mlijeka,od čega 70 posto prelaziu

Selekcija

obiranjem. Uz hranidbu

U svakom

značajni u kemijskom sastavu mlijekaposebice za prehranu mladunčadi, djece starijih ljudi. Neki vitamini u mlijekune ovise o sadi davanju s hranom, jerih preživači sami sintetiziraju u svom organizmu. To je npr. vitamin C, kojidolazi oko 20 l.j./kg mlijeka i vitamini B kompleksa. Od važnosti su međutim vitamini kojise moraju dodavati hrani. To su vitamin A i njegov provitamin B karotin kojise nalaze obilno krmivima i u većoj količini u paši i zelenim prelaze u mlijeko.Sušenjem ilikonzerviVitamini

slac

Stjepan Feldhofer

ma-

reprodukcija

|

Rezultati proizvodnosti matičnogdijela populacije goveda u 1993.godini Prikaz 1993. centra Izvješća Stočarskog selekcijskog godinu za

Uzgojno selekcijskirad ima u Hrvatskoj dugogodišnju tradiciju.

Upravo je u 1993. godini obilježena80 obljetnicaorganiziranog uzgojno selekcijskograda.

Prve govedarske udruge organiziranesu na a Savez početku ovog stoljeća, mar-

vogojskih udruga započeo od 1913. godine.

U čitavom

je sa

radom

razdobljudo danas uzrad značajno je doprinogojno selekcijski sio razvoju govedarske proizvodje.

Danas se on temelji na jedinstvenom tom

139

organizacijama.Ovdje su ti podaci za privatnisektor sumirani po županijaNa kraju tablice dani su podaci o ma. ukupnom broju krava na velikim farmama ranijeg društvenog sektora, te sveukupan broj krava u Hrvatskoj. nim

Programu gojidbenog stvaranja goveda 1991. godine. u Hrvatskoj donešenom krajusvake godine sumiraju se rerada u govezultati uzgojno selekcijskog u zasebnom izvješću darstvu i objavljuju Stočarskog selekcijskogcentra. U njemu proise nalazi veliki brojpodataka kako zvodnosti i brojnom stanju grla tako isto i o provedbisvih faza Gojidbenog prograDa bi što veći broj uzgajivačaimao ma. priprigodu dobiti uvid u ove rezultate neki od značajnikazu su dani sumirano Na

o

godini bilo krava od čega 236.384 ukupno 214.997 na velikim na privatnimposjedima i 5.613 U usporedbi sa farmama. prethodnom godinom došlo je do daljnjegsmanjenja ukupnog broja krava; za 15.293 grlakod farmi i 327 grlakod velikih farmi. privatnih raste broj matičnog S druge pak strane dijelapopulacije na privatnom posjedu (povećanje za 1.502 grla)što dovodi do sveukupnog porasta ovog dijelapopulaU

u

jihdijelovaIzvješća. krava

i krava

stanje Brojno populacije matičnog dijela

I.

Izvješćusu dani detaljnopodaci o brojnom stanjukrava promatrano po žui uzgojs lužbama selekcijskim panijama, U

Tablica

1. Brojno stanje krava

PP

i udio

krava

PPPPPPČ______Č_/_Č__

Hrvatskoj je u

cije,kako nom

obuhvaćen m

u

1993.

tako

apsolutnom

iu

postot-

iznosu.

selekcijskimradom

Č Č_MČ“

EEEEE,E

Broj krava

Županija

Ukupno

selekcijom

—Obuhvaćeno

%

Ukupno

.———_—;—._._.—.—»—»—»—;..r.p 39.452

Zagrebačka KrapinskoSisačko-moslavačka zagorska

22.559

eeom.oooaaeeaeani 7.901 1.075

15.915

519

Karlovačka

9.117

2.210

Varaždinska

19.257

1.364

32.420

5.727

30.569

9.148

Koprivničkokriževačka Bjelovarskobilogorska Primorskogoranska Ličkosenjska VirovitičkoPožeško-slavonska podravska

2.154

113

5.548

1.066

7.975

1.021

Brodsko-posavska OsječkoŠibenska baranjska

8.740

2.009

5.547 158

620

Vukovarsko-srijemska

4.405

879

11.902

-

Splitskodalmatinska Istarska

-

94

5.739

7,08 17,67 29,93 -

-

6.765

20,03 4,77 3,26 24,24

1,67 19,21 12,80 22,97 11,18 -

19,96 -

1,64

Dubrovačko-neretvanska

1.502

Međimurska

6.660

1.197

17,97

236.384

34.943

14,78

5.613

5.613

100,00

241.997

40.556

16,76

ČčZČČČEEEEEEEEEEE

EEE,E

Ukupno privatnefarme

PL TE

Velike farme

Sveukupno

____—_—

140

PPP

ČččČmČČmČm m

-

-

Laktacijska proizvodnja tičnog dijela populacije

2.

ma-

Proizvodnja mlijeka matičnog dijela populacijeizražena je u standardnoj laktaciji(trajanje305 dana). Temeljem nje može se objektivno procijeniti moguća Tablica

razina

U idućojtamliječne proizvodnje. blici dani su ovi podaci sumarno za pasmine, promatrano po rednom broju lakkako tacije (paritet) za privatnisektor tako i za velike farme ranijegdruštvenog sektora.

2. Laktacijskaproizvodnjamlijeka(305 dana)

matičnog dijelapopulacije

Broj

Paritet ;

Laktacijskaproizvodnja

aktacija

,

PRIVATNE

FARME

Simentalska

pasmina

3

Mlijekokg

Mast

kg

Mast

%

I

2413

3352

124

ll

2320 1830

3637

135

3798

142

997

4163

157

3,69 3,71 3,73 3,73

7560

3654

136

3,72

III

IViviše

_—

=

""j=y=yj——==—_—

Prosjek Holstein

_—_—

pasmina

— —

___————

o

uteoo sampraM RAatsa

l

123

3990

144

ll

3,60

78

4941

II

37

IV iviše

13

4882 4421

177

177 162

3,58 3,62 3,66

ajn»), 9 Penis

4397

158

3,59

a", <A Prosjek kojsan

VELIKE

251

FARME

Simentalska

—____ Po

Pp

pasmina

veeno maono ona RBE

I

24

ll

27

III

26:

IViviše

75

4568

Prosjek

152

l

1389

ll

1159

Ili

849

— PČ

3432 4312

129

4519

166 167

3,76 3,66 3,67 3,65

4334

159

3,66

5290 5904 6158

186

206

5742

202

3,51 3,48 3,45 3,51

5719

200

3,49

158

PS

e PV Ra Vrant: *),9,BRESSNENA

Holstein pasmina

IViviše

1163

Prosjek

4560

Uzme

lise

obzir da

je po statističkim podacima prosječna proizvodnjamlijeka krava bila 1863 kg te da uz količinu koju dobije telad (oko 600 |) približnoiznosi oko 2460 kg, vidljivo je da se kod matičdijelapopulacije ostvaruje znatno nog u

213

potvrđujetvrdnjuda je matični dio populacijeu uzgojnom smislu ali ida ovi uzgajivači vode dakvalitetniji leko više brige oko korištenja genetskog potencijalasvojihgrla.

viša razina. Ovo

141

zvodnje. U idućoj tablici dani su podaci u Hrvatplotkinja o stanjuosjemenjivanja priskoj,glede umjetnog osjemenjivanja, rodnog pripusta i udjela nekontrolirane oplodnje. Podaci su prikazani sumarno po županijama.

plotkiosjemenjivanja Stanje i efikasnosti renja Hrvatskoj produkcije

3.

u

osjemenjivanja organizacija krava značajno utječekako na genetsku razinu proiizgradnjutako i na ostvarenu Kvalitetna

Tablica

3.

privatnimfarmama

na Stanje osjemenjivanjaplotkinja

=

broj plotkinja

Županija

Nekontrolirano

Osjemenjeno

Ukupan

i

neoplođeno

Uu.O. Broj

%

pr.pr.

Broj

—————

Broj

%

%

Zagrebačka KrapinskoSisačkozagorska Karlovačka moslavačka Varaždinska KoprivničkoBjelovarskokriževačka Primorskobilogorska Ličkogoranska Virovitičkosenjska Požeško-slavonska podravska BrodskoOsječkoposavska baranjska VukovarskoSplitskosrijemska dalmatinska Istarska Dubrovačkoneretvanska Međimurska

47.533

41.855

88

350

1

5.318

11

27.180

15.926

59

98

1

11.156

41

19.175

12.092

63

196

1

6.887

36

10.985

8.659

79

2.326

21

23.201

17.457

75

5.744

25

39.060 36.830

29.336 28.684

75

9.724

27

22

2.595

2.247

87

-

-

8.048 348

8.150

1.798

22

-

-

6.684 9.608 10.530 6.683

4.649

70

967

14

1.068

16

8.398

87

725

8

485

5

8.824

84.

1.504

14

202

2

4.817

72

-

-

1.866

28

190

132

69

-

-

58

31

5.307

4.065

77

-

-

14.340

3.016

21

-

-

6.915

5.766

83

-

-

1.810

379

21

-

-

8.024

7.780

97

-

-

Ukupno

284.800

205.910

73

3.938

Šibenska

78

-

-

_

-

-

-

98

-

13

6.352.778

1.242

23

11.324.

79

1.149

17

1.431

79

244 74.972

1

3 26

h......_—z—.—.—z—z—z—z—.—z—z—z—.obccbc.—,—.—._—»........—.—.—.aeev—ee—ve_eeve_ev_va

je udio umjetnog u plotkinja osjemenjivanjana populaciji Hrvatskoj bio 73 %, prirodnog pripusta kvalitetnim rasplodnjacimamanje od 1 %, a da nekontrolirana oplodnjasudjeluje 26 %. Udio umjetnog osjemenjivanja sa da Iz tablice jevidljivo

županijama kretao

promatrano po rasponu

od

21

do

97

se

u

treba

Međutim se

ne

u

svim

može

maksimalno

koristiti.

slučajevima gdje ostvariti optimalni udio onim

umjetnog osjemenjivanja treba koristiti bikove poznatog porijeklaa izbjegavati 142

porijekla,

Uspješnost reprodukcije najbolje je trajanjaservisnog mjerljivapodatkom razdobljakrava. Pod tim pojmom podrazumjeva se razdoblje koje trajeod momenta

otelenjakrave

do

nove

uspješne

steonosti.

%.

Umjetno je osjemenjivanjenajpovoljniji način oplodnje krava jer se tako postižu učinci glede efikasnosti proizvodnajbolji nje, uzgojne izgradnje i zdravstvenog

stanja te ga

nepoznatog

korištenje vrlo često iz tova. bikova

U idealnom

slučajukrava

se

treba teliti

lise u obzir godine što znači uzme trajanjesteonosti da bi idealno servisno oko 75 dana. razdobljetrebalo trajati

svake

izvješćusu dani detaljno podaci o servisnog razdobljaza krave matrajanju tičnog dijelapopulacijekoje su imale zaključenu laktacijui kod kojihse je stoga moglo izračunati ovo razdoblje.

U

U prikazu dani simentalsku

su

podaci za privatnih farmi i

Holstein pasminu

sumarno

pasminu

najzastupljenije pasmine

to

su

velikih farmi,budući u

da

nas.

Tablica 4. Trajanjeservisnog razdobljakrava

—_ ll Pasmina

Broj krava

Trajanjeservisnograzdoblja::/M/M/M dana

ooo

do65

66-100

101-120

121-150

151i

više

trajanje

1204

112

JE

—_-—-—-—-—-—-—-—-—-———____________

Simentalska6214

privatnefarme

%

Holstein

3979

1445

100

851

788

23 367

100

%

1926

— Prosječno

9

Iz tablice je vidljivo da je prosječna dužina servisnog razdobljabila kod simen-

koje mogu doprinijeti uspješnijojgovePosebno darskoj proizvodnji. se to od-

talske pasmine

nosi

stein

pasmine

sila 156

dana.

efikasnosti

Prva

112 na

dana

velikim

dok

je kod Hol-

farmama

i

izno-

i

Ovo

dokazuje da u dijelu reprodukcijepostoje rezerve

stočarska

izložba

Dr. Ivan

Varaždinske

dana sklopu manifestacije»Deset svete nedjeljei ludbreškog sejma«, pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske, u varaždinske, oporganizaciji ćine Ludbreg i Stočarskog selekcijskog centra Hrvatske, održana je 31. kolovoza Stočarska izložba Varaždinske županije Ludbreg '94.

U

stva

Umjetno osjemenjeno

Sabati, župan Varaždinske

Brojkravapod selekcijom

,

Ženski podmladak

39315

31215

79,4

1052

2,7

1539

36272

27873

76,8

2109

5,8

-

34480

26304

79,2

2050

6,0

1043

24672

19111

11,5

896

3,6

263

23201

17457

75,0

1364

7,8

168

da se podataka jevidljivo od 1974. godine do 1993. broj plotkinja na području Varaždinske županije sma41 ili za njio za 16.114 posto, da se umjetno osjemenjivanje za isto razdoblje smanjilo sa 79,4 posto na 75 posto, poIz navedenih

i njegovoj budućnosti, informirali su:

osjemenjivanje Brojno stanjeplotkinja, i broj grla pod selekcijom na području Varaždinske županije u proteklom razdoblju:

Izlagačei posjetitelje, prigodnim govorima o značaju izložbe, tradiciji stočar-

1974.

1981.

1983.

1992.

1993.

županije Ludbreg

županije, mr. Franjo Križanić načelnik općine Ludbreg, mr. Zlatko Dominiković, ravnateljHrvatskog stočarskog selekcijskog centra.

—

Broj plotkinja

Jakopović

94.

dr. Zvonimir

Županije

Godina

Holstein

pasminu gdje je dužina izservisnog razdobljaizuzetno visoka nosi u prosjeku 156 dana. na

je broj grla pod selekcijom od 1052 grla 1974. na 1361 grlo u 1994. ili porast za 1,3 posto. (U Ludbregu je serad prekinut 1992. i 1993. godilekcijski 1994. godine je obnovljen.) ne, sada rastao

143

|

Kretanje otkupa mlijeka na

području

razdoblju

regije u proteklom

varaždinske

bivše

(000 litara) ĐĐ

1984.

1988.

1990.

Područje

1964.

1974.

R. Hrvatska

143.460

302.870

462.972

508.804

427.022

1542

12.833

32.281

37.182

23.228

1,1

4,24

Var.

Međ.

+

od

Var.

%

R. Hrvatske

7,00

7,3

5,44

Hrvatska

1964=100

100

211,1

322,8

354,7

297,7

100

832,2

2.093,00

2.409,4

1506,0

Varaždin 1964=100

Međimurske

i Varaždinske

sljednjih30

godina

području

je na

je vidljivoda

Iz tablice

županije u poporastao

znatno

zvodnje stočne

i količinama apsolutnim kup odnosu.

Najveći porast ostvarelativnom Hrvatskoj u godine, kako ren je 1988.

dvije županije

i na

godine

Marija,

Ivan,

majka

kćerka

Ljubica i sin Đuro,

ŽU-

Marija, radni

tim

nica

Od 35

k.j.vlastitoga i 3 k.j.zem-

kj. livade, od čega 3,5 k.j.djetelinsko smjese.

travne

i 32

KS,

sijačicuza

2

posjeduju

2

i strna

žita, utovarivač

i rasipač stajskog gnoja, prskalicu za

sticide, kosilicu, samoutovarnu običnu

prikolicui dr.

su

posjeduje i

i stočarske

proteklom razdoblju or-

u

području.

tom

predaje SIRELI

uređaj, muzni litara godišnje. Nije sa

cijenom mlijeka, posebno

cijena prema

odnosom

materijalu (mineralna mehanizacija,

sjeme,

reprodukcijskom gnojiva, pesticidi, rezervni dijelovi i

dr.)

Pozdravlja odluke

rinarskom Kao se

Vlade

o

premijama

mlijeko i rasplodni pomladak.

Zadovoljan je sa

pe-

prikolicu,

junicom

mlijeka

26.000

zadovoljan

traktora

pluga, tanjurače, drljače,

kukuruz

što

krava,

je sa

za

mehanizacije

mlijeka.

za

cca

= riJP J ZUpI) 2,4 k.j,krumpir 1 kj., 0,5 kj. repa,

.

Po-

Kucelja 14 grla, popunjen Stajski kapacitet i 2 ženska teleta, 1 9

'

nE

m. a7

15

i

bolje ishrane.

iz Kalinovca

5 članova,

tog gospodarstva.

Posjeduju

proi-

posto.

supruga čine

i povećanja

utjecaj pobudile su

ganizirane na

gospodarstvo

mnogih, Kucelji sa

od

količine

Ivana

Uzorno Jedno

ukupne Znatan

iz

2409,4

panije bilježeporast od

je i otkup

izložbe

posto, a spomenute

354,7

za

rastao

(Hrvatska 1964.

ove litara, što je porast 508.804.000

hrane

su

mlijeka, povećana proi kao grlu, mlijeka po proizvodnja sječna

ot-

mlijeka, u

tako

podaci rezultat

Ovi

i

zbog

agronomskom

službom.

i

vete-

žali

izložbi, mnogi izlagača Mljekarskog lista. od

na

neprimanja

Stjepan Brlek, dipl. ing.

|

— —

Čovjek sazdan odljubavi, blagim pogledom nadu, ulijeva uzdigrukom nutom i smiješkom podaje blagost pozivai vjeru, čitavom MIR svojom pojavom potičedaruje na

KarolWojtyla SvetiOtac 1994.

10.

Hrvatsku koji jecijelu rujna počastio mt dolaskom. svojim U velik pun jednostavnosti svojoj ječovjek, Duba Krista. samoga nasljednik Svetog, kako od ga Joškao mladić, Lolek, milja zvali, bavio interesirao književnost, punoječitao, dramom, recitiranjem, pisao pjesme. i nastala Takoje pjesma koja predanosti ROLO Oca dužnosti 1 Svetoga Kristu, njegovoj odgovoržrtvi kao nosti, koju jepribvatiopedesetogodinjak. papa nije Nakon godina Poljak Talijan Karol je, Wojtyla, Papa Ivan Pavao II mira i apostol ljubavi 1

|

su

.

se

za

\

se

'

o

š

Kačv

:

<

sto

—

—

CA

Krist žalu na

Karol Wojtyla

jednom na ljude djela božanskom riječi.

Ti trebaš dlanove moje ražaren srca Moga plamen I samoću kaplje znoja, moju.

Krist Tražeć Da love srca

žalu stade velika za

Ja sam

:

čovjek Tebi b lago Moje predanost I da idem čisto Tobom. krećemo danas Ti1 ja Lovit života su

—

srce

>

|

=

O

Bože

zar

s

srca

=

|

sI

siromašan

si pozvao

A

_

Tvoje lađu sada žalu Svoju ostavljam kamo ti.

Od sad idem šalješ me usne

moje

rekoše ime

moru

bit će

mreža

mene

na

prava. riječ Božja

Ks

A

ak

=:

s)

SR

:

Žare

DA

a

sk

EDIMAR

CRI

a5

LA

_

JL...

RPR

P S . Du

o

SABAN

pg

/

RER

RL

ERI

s p

DASKU

PRI

. težetotoe SANDS if e nirs dara:ao ik nu ZTASNA do: Raso Bruno a S Elk redi Šri jeBi Ša. Bene ..

Pp a Palin (Jrenoblu, nik profesor 9) jekanonik, biskupski u ća Pkandlar Chartreuseu Dosta (Rema. benediktinac je nt i Osnovao Sam kartuzijanti., Poranak Odatle lenediktinski potječe nikakoa dao pravila» je svojim Mije pisao k

. e...

..

: jd

x

..

.

..

.

...

.

daa

A

a

ja

ok

draža

RES

'

"

ZRK

1

;.

i

—

i u

u

|

Jamostan.

keš

:

Pa

ji

€

ali

životom

kontempečatsvome redu, kojije ostao jedanod najstrožih, redova u Crkvi. platonih(misaonih)

0

o

oke

PROBAGRDAROADDODODDOODNODODODDODDODODOOBODIDI ks

.

\

*

:

ž

Li

.

. a

.

-

.

a

Spremanje cvijećapreko zime.

Pen

Palargonije mogu p rezimiti li Nemate u loncu

z

mjestu.

nom

dovoljno

hladprostora, na

cvjetne one zalijeva treba svjetla, ce mnogo jedini

BZ:

jedan uz drugi. Zimi

lonce stisnite

KES

se

a

cd

biljci

U

Fuksijo osjetljive, Miaanoći ne Podnose vrlo umjesvjetla, zalijevaju mnogo trebaju reno. ih iz lonca i jednu Izvadite gusto položite pijetresetom u sanduke napunjene uzdrugu ili Ne biti Skom. emiju izložene mrazu. nisu

'

se

a

:

'

Azre

RES

Nosač

obiga Po A La PKI PASSKIS aga GS EE M "a Za

a

u

|

KRI

SRA

RSK

j

pod

;

č

velik, da ako svežite je grane IJA ik Oleander, zauda se tek toliko zimamanje prostora.

Zalijeva RG Ne se zemlja potpunoosuši. suviše podnosi. toplijuod ni hladno prostoriju 10C. ali mjesto, “Manjeviše sve cvijeće loncima cvjetnim ke možepodnijeti mora veliku dosta hladnoću, ali ina dobro NIbiti pokrivenosuhom. pokriti i “Najbolje zasuti tresetom je jebiljku Erna aa :

ne

ŽenaB

|

ZVE

u

—

s.

BEI ža

i

Pr

ea ZAPISA

Ka

rd

5,

du

otiču

jea Ž

a

*i

hi

F.

t

Pa

s

2

,

j

ia

a

a

i.

$

u

me

s

KS

BS

LA

.

m

“"T

p

,

..

"aw

P

S

“

<

rr i

a“

5

a

io

Park "i

.

<

L.

Fr

:

3

z

ši

2

.

.

"

sj

ss.

:

dj

.

fa

i

ht

Ž

'

:

4

Yi: :

“j

:

ufs

Nr

Ko

«>:

AE

;

vi:

'

ki

EK:

FALE

“a

“KJ,

oAk(>YJ2 A

..

Fe

& kras

ay

.&

TAE

-

Pars

pitka

a<

ai

fas

ša

ha hm

ut

bit

AN

>

ta

..

a.

"Ba

dode, rabon PET

-

Aa

ode ao '

. .

Pri>

piši

m

dd

KOLAČ

CRNO

|

BIJELI: /::.

o.

“Tijesto: -

Gj

X

sU

:

-

Ps

pJALE

Snijeg 25 5 šećera da bude. pari bjelanjaka dkg lupati dA GRALA Zi aa izvaditi ;

Po

:

>

K

x

£

|

nin) 5 ili10 6 maslaca masti dkg dkg Sve 1 tome dobro izmiješati

“

=

na

'

dodati:

pecivo prašak 2 žlice (može i kakaoa 21/2 adi BRE mlijeka 25 dkg brašna /

1

:

ji

a

k

Prijenego je tijesto sasvim

pečeno,

iz pećnice,

pekmezom namazati pećnicu da malo posuši. i# staviti

gore snijeg.Vratiti m

za

ne

se

mora) ana

,

e

gEs

|

moe

Sa

1 staviti peći. skupa dobro izmiješati

\

Sve

U GROŽĐE RAKIJI >

|

Krupno i svježe grožđe dobro operitei Velikigrozd razlomite u male grozdićeda na

ocijedite. svakom

3-bobe.

U čiste red red šepa staklenke 4 stavljajte grozdića, ćera 1 Na šećerstavite3 prahu visini klinčića. red grožđa, dok klinčiće, napunite sve Opet šećer, staklenke. Na vrhu biti šećer. budu

DRP

Ja.

RKL

Nesa

=

u

*

cm.

u

ne

mora

=

rakijom komovicom suhom i bladnom fanom. otvarati šest tjedana. nemojte klenke Prelijte Ostavite na

i dobro zatvorite celo-

mjestu. Sta-

Lg

Srem :

:

o

—

>

Pasko

LISTOPAD starinski Mliholjičan

MA RNno a

ž

7

o

listiću 1893. uputa za radove prije gospodarske tjekom koji jeopet mjeseca listopada, ovi pomalo nujan,napisani stihovi: donila, evala, mlad SA je Sto Tem sada; venuti ud Jo. sve Bilje gubi odidla, aag Ja jedjela listopada. se svoga (Jebojimo listopada, li dobrog rada!

Btigne poslje : U

»Seoski

br, 100d

gospodar«

.

PRA

su

|

mara

<

S

Ša

sans

ko

nas

k

.

-.,*

.k

,

:

CI

.

“*

.

,

»wL4

+

.

S

.

.

A

: ,

p,

.

"

o

ab

“

4

*

h

-

.

Po

.

u.

his

f

D

F

ša.

:

+ *

“

B

"

,

.

ši

ho

+

nai

.

»

.

m

s

"a

.

m

“

.

Auf"

y

“ &

K

LJ

i!

ka

.

>O

+20.

4

p

j

y

i

m.

,

i

" =

<

(

.

:

K+

"

-.

,*

>

;

.

H

+ “

7

.

,..

e '

Tr

e

-

i

s k

:

Ki

'

re

u

.

,

a“

*A

/'s

a .

»

ze "u

Ž

b

.

g

"a

.

si

=

;

'

“u

4

I

. |

V

...

.

,

z '

.

E

“

“

Pa.

stare mljekari Ako je koji naš tada m poručujemo lovac, mudre ove Bmnisti i danas vrijedne: koje. su ali i plemenita, »Lov lijepa je. ište: dobar skupa zabavakoju pas, prikladno dobra odiepuška, ne propuobuća, lo, najpače koja i puna putorba, štavlagu često kad kad ide lov, n egoli vraća!« se s njega mu

e“

se

za

.

ga

—

se

u

nija

.

»Biljekoje | uplivamlijeko« na

Šibenski poljodjelski list

»Gospodarski

poučnik« objavio je u broju11 od 11.

1885. članakpod gornjimnaslovom, želeći objasniti kako pojedine čitateljima lipnja krave hrane mogu vrste bilja se na kakvoću mlijeka.Nazivi bilja utjecati su na na jeziku,a domaći nazivi staroga Naša željabila da ove zanimljive podatke iz »Imenik iz ostalih hrvatskih narječja, u čemu nam jepomogao približimo Šulek 1879. Zato smo svaku' za obilja«kojije sastavio akademik dr.

kojima latinskom narječja. je čitateljima

jeziku čakavskog uglavnom povijesne mljekarstva |

Bogoslav stavili Latinske nazive naveli i po neki drugi naziv koje biljku još zbolace dva .ne navodimo osim slučaja. svrstano U članku je ovako djelovanju mlijeko: po svojem bilje to smo

u

>

u

na

razno

mlijeko: kojeg sočica, kukazečla bučarnik,osjak (stričak, djetelina, cecelj(kisela palamida), štavljak(pitomi 501),sjekavac(karda, divlji artičok), papar, smokve, vačina štavetj).

Bilje

—

usire

sokovi

“

"

Bilje priječi ili dopušta da mlijeko * usiri: koje hren tuštika). žličnik),tušć (tuštdivlji, (žbičnik, Bilje mašćenje (bojadisanje)masla i sira: kurkumar žutinica, divlji (žunfran), žutelj, šafranika šafran),šafran (mala dud trava), (divlji orašak),podsunac (znojorad,vjetrina (murva). mrkva, maslo (ne užeže): Bilje sgrančavi da se kiselice (Rumex abysinicus). vrsta Sir da postane miomirisan: orekovec). ), zdravljika (pšena,divja ( djetelina, kistac eona oni ne

>

—

za

ne

“>

__

.

—

IVSK

se

koje daje mlijeku crvenkastu boju: Bilje broća, preslica, i pupljebjelogorice sitina (sitinec), i žabljak obročina, šaš, crnogorice. žutu boju mlijeku: daje Bilje koje revnik (raved, rabarba)i mrkva.

—

>

\

276.)

—

|

| mlijeku: Bilje plavu koje daje kosan žuka, cvatuća žukva), volnjak,urodica(šena, livadar), resulja (cvijetna heljdai kokotić (zv onac, (prisadnik), šuškavac, lisjak). tek: Bilje daje mlijeku neugodan miris ili koje Među najgorespadaju: kozjak (pasjiluk, čremuš, medveđi luk),"pelin (poeljen Zatim slijede: akšenac), mlječer (kačinomlijeko,rodino mlijeko). mjesečnik (konjboju

—

oštar

“—

trava, vodeni

ska

a, bijelarepa, kamilica,

brosky kukuruz, Na članka ovako opisuje jedna biljka: »Ipak ima napokon i jedna kraju još bilinačiji sok rabi mjesto mlijeka, jerje posve jednak životinja,to je mlijeku Brosimum Tu vrstu B. Šulek galetodendron. spominje svojem Imeniku, biljke bavio nalazi jer se biljemkoje južnoslavenskim prostorima. dubočac),

sprež.

se

se

a

ne

on

samo

se

u

na

Međutim Leipzigu, nalazimo tu pod nazivom Galaktodendron, što znači mliječnodrvo, koje raste opisanu biljku obalama Venezuele, kao i drugim Domaći područjima. američkim tropskim stanovnici zovu je Palo de vaca, što pak kravsko drvo. Ta golema biljka znači deblo ili obilno ispuštažućkastovelikekrošnjevrlo je omiljelajer u granu Tekućina sličnu malo vrlo mlijeku. kravljem je ljepljiva, ugodna bijelu tekućinu okusa i mirisa, te osobito hranjiva.

Osobito veliku količinu soka ta biljka ispušta Na zraku slična siru. površinisoka stvara žuta, žitka osvit kana pokožica, . u

leksikonu, konverzacijskom

Brockhausovu

na

1884.,

u

-

urezom

u

000

se

0000

0

uo

ooo

na

0

00

o

oo

000

00000

0000

0000

ooo

oo

a

Listopadske narodne

uzrečice

Na1.

—

listopadagradovi puni regruta.

Oko Maksai (12-jačimra16) zevi.

—

Sredinom

—

Hedvige

za —

mjeseca

pireve.

počinju

pripreme

'

»Pučki Varaždinski prijatelj« ovako vrijeprognozirao je1873. me: list.

|

vrijednost sladak, Topli listopad hladan siječanj. juka vača.

Kad sijeva tad zima polijeva.

Na listopad žena zimsku krpa Uršulu (21.) ruke, odo- Do svetoga Luke, gdje hoćeš drži džep ih sakri. po Luki žir Koncem dozrijeva. mjeseca Judu Na iz ) izlaze šumari Šimuna Od Lukova (18.) torba puna ke(18. selo. svaka kolibe Priredio: stena.

Sijepan babje Koncem dipl. nastajeljeto. listopada Keglević, ing.

Mošt je

gubi

—

—

—

ru.

u

sv.

—

—

u

—

_

ts

Pa

“Je likava štetna?

PSA Dvijei) tri šalice dnevnovjerojatno nikakvih imati . neće kave od na većinu na zdravu jest štetnih utjecaja nas. o sobu, D o 5 od onih kemijskih Kofeinje E supjedna žMetanai ; vremena koje se . vrijeme u naslovima novinskih U nađu članaka. to jest sastonovije | kava, njezin vrijeme izaziva zabrinutost što se tiče jakkofein, eventualne razvojnim sa njegove | ploda umaternici icističnim anomalijama bio je kofein dojki.U prošlosti oboljenjem vezu gotovo svime, od dovođen.u mise govore u koji zabrinutost ove daci do čira želucu. S srčanih na dolaze od studija oboljenja uglavnom obavljenih kave obzirom na ogromnu potrošnju vrlo velike | i primjenjujući životinjama biti ž ele da ljudi nije čudno upopostoje valjana doze kofeina. Danas svijetu, hazardima za sa bi zdravlje, izjave znati mogućim istraživanja koja podržala opakofeinnosi snosti kod sobom. koje ljudi.

Kofein Tvrdnja naorgani2. Cistično oboljenje učinaka nekoliko dojki. da Na on kave konzumiranja zam. mokrenje primjer, prestankom pojavača već duže vrii kavu onaj pije žene mogu smanjitiučestalost cističnog svaki koji | jeme dobro zna da smije popiti puno došla je od jednog amedojki, “oboljenja kave nekog dugotrajnog sastanka ta Međutim, ričkog prije sugestija liječnika. i od biti Međutim, treba sa kojeg nema izlazaka. drugih p otvrđena najjoš istrakofeina kliničkim učinak je izraženiji stimuliranje | živača pokusima. valjanim sustava. takav, nervnog 3. Oboljenje koronarnih krvnih žila iš Kao centralnog može izazvatiod on povišen krvni tlak. Ima tome već nekorazdražljivosti blage do nesanice. U prosječnoj neki iz kako liko ozbiljne šalici. znanstvenici godina ima oko 100 mg kofeina, kave osobe da Bostona crne koje su SRA u iznijeli tvrdnju ili velike količnekave izloženevećem i čaši coca- čaja oko50 mg. Bez piju tom rizikuod sumnje, neki postanu ovisni udara. novije Međutim, srčanog cole ljudi tu vezu. učinku kave nisu SB stimulirajućemidoživljavaju studije Stručnije potvrdile da Jedno simptome (najčešće glavobopak neugodne pokazalo istraživanje je dnevna od 250 mg kofeina doza lju),ako x ka mogu doći do svoje uobiča- | (oko i može o. “dvije do tri šalice kave) jene dnevne »doze«. povećati oko 10 tlak i sistolički krvni za kolara m posljedice na dijastolički Međutim, koT akođer, sumnje nema jedinica. vi > razmišlja, da zdravlje, kojima izazvati može, nekih ljudi, privreslijedeće: su i fein spektakularnijeuključuju ritmom. srčanim ' Razvojne anomalije na plodu. Ame-' 1. "meneprobleme Godi4. Veze i bolestima. < rička uprava lijekove (FDA) drugim hranu i se kofein sav .nama mogućim učinje upozorenje drugim povezivao: objavila razvoj želucu idvabolestima, kao što je čir maternici, cimakofeina ploda irak šećerna bolest (dijabetes). ako konzumira kavu. / ' naesniku, Većina trudnica da ovo pitanje | do zaKr znanstvenika Međutim, mokraćnog smatra mjehura. danadokaza dacma bosoinosi zn zn nemaČvrsti međutim osno Belužuje '

na

s

|

veze

<

sa

na

u

ne

o

sa

Ka

:

ima

crne

ne

“

;

-

su

a

o

see

'

a

ne

:

se

o

sve

u

sa

|

=“

sa

za

sa

o

na

u

.

na

|

|

|

.

ia

naa

š

koji ma iman kava bilo , od “vatiupotrebu bilo kojeg Vi tih trudnoći, u lijeka ako nijeapsolutno neophodan, sukladno pogoršati premda može postojeće. stime čir) ikonzumije probleme (kao štoželučani se preporučuje smanjiti unekih ranje kave, ili ako se ikako je osoba. moguće ž prebaciti kavu bez kofeina. Također, UMJERE- bilo bi razumno da žena cističnimobo; Definitivni savjet: eliminirakavu, kokaNOSTASIST dojke ljenjem čaj itd.iz svoje prehrane i da kolu, kakav, zA

K

AE

GIL

ET

TA

sb

><

ona

.

j

.

>

na

sa

|

|

'

Prema tome, na koncu, što kazati o šalicikave? Detoj,nama tolikoomiljenoj bi bio umjerenost.Dakako, neki ljudikojisu izrazitoosjetljivi na učinke kofeina, trebaju u stimulirajuće kavu. Osim toga, s potpunosti izostaviti obzirom da se uvijek izbjega-

vidi

.

finitivni savjet —

savjetuje

učinak

može

imati takva

promjena.

Ipak, dvijedo tri šalice kave dnevno, .

vjerojatno štetnih zdravu to na veutjecaja osobu, jest ćinu od Dr. Ivo Belan neće

imati

nikakvih

>

na

S

nas.

Obavijesti i reportaže izložba Stočarska Ferdinandovac 94. “ naina 150.

Prigodom Županije godišnjice Ferdinandovac, pod p okroviteljstvom centra Hrvatske i domaćina općine koprivničkoStočarskog selekcijskog.

20. kolovoza stočarska izložba organizirana je Ferdinandovac, prigodnu prodaju križevačke, rasplodnihjunica.

1923. udruga formirana goveda za. simentalskog godine je Marvogojska 40 uzgoj članova, posjedovali 51' kravu,90 komada podmlatkai1 bika,da bi ženskog 1932. godine bilo preko 80 krava, čija je prosječna mlijekaiznosila preko 3000. poena 305 dana “kg laktacije.

87 proizvođača (u 1994. godini) i 166. pod tretmanom ima 373krave Kod selekcije dakle 539 grla. komada ženskog podmlatka, 20 nalazi je 90 posto Umjetnim osjemenjivanjem se obuhvaćeno posto plotkinja, pod selekcijom.

Na izložbije krava prvotelki, kolekcija kontroli čijaje proizvodnja prvoj u predstavljena iznosila ih: izložili 15,4- kgmlijeka, 1. Ivan Mađerek N. I. kontrola16,2 itara je Virje, B. o teljena Ruža 25.2.92., krava 16,2 3,8 posto masti.

S mlijeka 2. Franjo Šimunović 15, 20. 2. oteljena je 5.

Ferdinandovac, k ontrola 92., krava Rajka dh litara 3,6 posto masti. mlijeka 3. Mijo Lukić N. Virje Ferdinandovac, krava 5.8.92., i Fkontrola oteljena — Jelenka 3,6 posto masti.

15,4 litara mlijeka 4. Đuro Maletić 26.9.91.,|.kontrola 15, 6 itara oteljena mlijeka —Batinska,. krava Lisa 3,7 masti. s posto Kolekcija ogu i MINKU HB6645 po mladih krava junica 1.

14,8.

K Kovačev, iro Malenka L Ferdinandovac, oteljena Josip krava 27. lau SAV pijeke 3GposemastiVa (VI |

LI

.uz

sa

a

su

KS

u

=

a

a

su

—

|

-

Y

s

—

s

s

j

;

S

-

:

/.

o teljena 16, Virje, Ferdinandovac, Dona litre va K 16.

1 ŽIVKO MN. 2.Vladimir krava 6.92. masti. mlijeka 3,7 p osto. grla) Ivan Britvić-Podr. Sesvete, G. Miškine (2ll 3.

3 S 7 4185 2.11.92.

Biba junica a) majkelaktacija oteljena —Mlj. kgmlijekaposto 1

s

/

:

masti, pripuštena 19.2.94.

pripuštena 10.2.94.

30. — b)junica oteljena bikovskih “Kolekcije majki Kovačević, Ferdinandovac (2 1. grla) Franjo 7 posto masti.

3, a) Krava Elisa MB 1111 ot. 27.5.91. | K 17,6 litaramlijeka masti. litara 30,6 3,4 1110, ot. mlijeka MB 17.11.90., IK. Krava Dunja _b) poso 2. Ivan Golubić, Podr. Sesvete masti.

KravaRužaMB 16.3.89., lllakt. 4616 kg mlijeka 3,7 posto 834 a) oteljena masti. lakt.

3,6 MB mlijeka posto 2.3.90., 1 Krava Mara kg s 877, 3846 oteljena b) Bebi sa 4 kćeri kravi po Kolekcija Ferdinadovac vlasnik Ivan Kenđelić, dala ženskih i 5 muških) 15 teladi M B 735 laktaciji Beba 28.4.78.

(10 UI oteljena m1: "4.173 kg mlijeka 3,7 posto masti.

II 2, kći Ruža MB 950 oteljena 18.1.88., 4 teleta (2 ženska i 2 muška) laktaciji LEA“ 3889 kg mlijeka 3,7 posto masti. proizvela zm | i 1 muško), 26.3.90.

2 teleta 1045 3. kći Zvonka MB oteljena laktaciji (1 3409 3,7 posto masti. kg mlijeka proizvela 2 teleta (muška) 12.4.92.

MB 1103 4. kći Cveta oteljena — 18.7.93.

5. pb. 6360, oteljena kći Biserka 9.92.

Dana

-

<

s

s

s

*

PALA

sra

\

A

,

u

—

s

S

X

u

s

,

u

u

—

s

|

Kolekcijaproizvodnih krava 1. Vlasnik Mijo Lukić, N..Virje, krava Jagoda MB 998,

oteljena

3,8 posto masti. *

17.7.89.,u

kg mlijeka proizvela

II laktaciji

3475

s

Vlasnik FranjoŠimunović, Ferdinandovac

2.

laktaciji mlijeka 4655 kg proizvela Jelenka oteljena 1.8.88., 965, 3,73 posto masti.

3695 II laktaciji 18.3.88., proizvela MB 947, otelena b) u mlijeka litara Biserka masti. posto 3,7 III proizvela3683 kg mlijeka c) Ruža MB 955, oteljena 10.4.88., laktaciji 3, 6 posto masti. _Kunđelić,Ferdinandovac, MB Cveta Vlasnik oteljena 1048, d) Stjepan krava proizvela $ 3,7 2.12.89. I laktaciji masti. kgmlijekadposto 3225 izložena grla.

Ukupno 22 do 254 dana majki 12 junica, ( proizvodnja Za prodaju je namijenjeno od 130 bređosti od 8.000,00 je7 3165 do 4185 kg mlijeka 305 dana laktacije). poCijeni Prodanojunica do 10.000,00 kuna. dipl. ing.

Stjepan KLA Brlek, MB

a) krava

'

II

u

LX

S

S

s

u

/.

u

su

.

u

;

K

=

s

VI