Mljekarski list 8-1994

KOZA« »UZGOJ I HRANIDBA Proizvodnjai preradba kozjegmlijeka

P

aa

a

VET

ANI

IgE

S.

Feldhofer

KJE

TITLPATV LA

N.

Antunac

FATJEĐVITI

adresu:

as

TINI

HRVATSKO

MLJEKARSKO

ZAGREB,

a

ILICA

DRUŠTVO 31/I1I

K

Djetelinsko

travne

Sastavljanje smjesa

5.

Smjese se sastavljaju po načelu udjela masi svake Pri sastavljanju vrste. u smjesa služimo se najčešće linearnom ili običnom metodom po ŠoštarićPisačiću i Klappovom metodom.

Količina

sjemena potrebna

običnojmetodi dećoj formuli: po

kgha

=

izračunava

za

se

sjetvu po slje-

Prodornost

LIT

mena

za

menu

da

su

se

ill.godini

u

I.

uda

tablici iznesene

norme

u

kg/ha i kg/ki, se ne bi zamijenilekoličine sjemena jer bi inače zamijenjena sklop. vrsta imala pregustiiliprerijedak

Uporabna vrijednostu

po

Šoštarić Osnovno

trajanja

%

doziranje kg/ha

A

72

stoklasa

n

78

potn pr-Vpr

84 72

50 50 30 30

potn potn pot

81

40

81

50

Vpr

80

40

Vpr

81

Vpr

82 70

mačjirepak vlasnjačalivadna roškasta smiljkita močvarna smiljkita

potn potpr pot potn n

87

35 40 25 20

68

32

76

20

75

14

lucerna

Vpr

82

30

esparzeta (u ljuskama)

pr

87

160

švedska

n-pr

82

Vpr

82

n

82

114

5,0 kgha.

izračunavaju i količine sjeostale smjese, uz naposve

Tako

pr-vpr

djetelina crvena djetelina bijeladjetelina

=

u

12

blještac

17,6kg/ha

djetelinasijese 17,6 kg/ha ili 5,0 kg/ha ljulja 10,4 kg/ki,a talijanskog ili 3ko/kjza navedenu smjesu primjeru.

72

klupčastaoštrica vlasuljatrstikasta vlasuljalivadna nacrvena vlasulja ljulj mnogocvijetni engleskiljulj vestervoldski ljulj

=

100

n

krestac

22kg/ha_

————>>

rosuljabijela pahovka rana' bezostata

x

talijanski ljulj kha

za

sastav smjesa po običnoj (linearnoj)metodi

Naziv vrste

80%

=

=

kolina sjemena prodidniudo ve

za

potrebnakoličina sjemenacrvene kg/ha djeteline

Crvena

Primjerkako se izračunava potreba sje80 % mena za smjesu. Crvena djetelina 22 kg/ha.Talijanudjela,sjetvena norma ski ljulj 20 % udjela,sjetvena norma 25 kg/ha. Izračunavanje potrebne količine sjemena za navedeni DTS:

Tablica

smjese

81

25

20 22 16

—

Pisačiću

KOKA. 7,0 29,0 29,0 17,5 17,5 23,0 29,0 23,0 14,5 20,0 23,0 14,5 11,6 18,6 11,6 8,0 17,5 93,0 11,6 13,0 9,0

vrlo prodoma

Vpr_=

pr

=

n

=

pot

=

vrsta

prodomna vrsta višeneutralna, po sastavu smjese ilizbog povoljnihilinepovoljnih uvjeta slabo prodorna ilipotiskivana manje vrsta koja biva potiskivana,odnosno koja može biti i ugušena

Kratkotrajnesmjese zelenom krmom)

košnju (na osnovici

za

m

djetelineza

crvene

PĆČČČMČPČČNNNJPJJČJČ

sijeno i hranidbu

MČ

Vrlo povoljna

Povoljna

staništa za

staništa za

djetelinu crvenu djetelinu (vlažna crv.

Vlažna

ili

mokra

tla

Svježa tla i

tla)

Vrsta Udjel _a_jjjj———_——_—— crvena djetelina 90%

kgha

Udjel

kgha

20

80%

švedska

djetelina ljulj mnogocvijetni klupčastaoštrica mačji repak

10%

kgha

Udjel

18

70%

80%

18

5,0

10% 10%

15,55 2,0 2,5

10%

25 3,0

JO

20%

2,5

Udjel

10%

__ esa Višegodišnjesmjese košnju za

10%

2,0

Got unosa (0 V o G EM 6,0 Ro o Sova osnovici lucerne

na

Povoljno

Povoljno

Granična

= stanište za lucemu lucernu

stanište za

(svježatla)

Suha

ili

Suha

vrlo suha

tla

tla

(svježaili suha tla)

Vrsta

Udjel kg'ha Udjel kgha

Udjel kgha

Udjel kgha

lucerna

85%

70%

70%

djetelina roškasta smiljkita pahovka rana klupčastaoštrica livadna vlasulja mačjirepak

kg/ha A

26.

90%

27.

21.

10%

5%

3

5%

1,5

5%

3

2.10%

5

stoklasa bezosata

20%

lucer-

nu

kraće

-

trajanje (239) Udjel kg/ha

21.

crvena

10%

tla za

40%

12

20%

5

10%

3

10% 10%

5 2

10%

3

2

10%

5

10%

3

10

ljulj mnogocvjetni

Smjese za kombinirano iskorištavanje (služe za izmjenično napasivanje I košnju, ali preteže napasivanje) kratkotrajnei višegodišnje smjese —

Svježa ili vlažna

tla-

visoka

Vrsta

Svježa ili

— vlažnatla—

vis.

Svježa ili

Vlažna,

vlažna tla

mokra

staniše crvene

rel.vlaga zra-

rel.vlaga

ka iobilne

zraka

ljetneoborine

Udjel

kgha

Udjel

10%

1,5 2,5 2,0 7,5 4,0 525,5 40 3,0

20%

kgha

ili

poplavna tla

djeteline Udjel

kgha

Udjel

30%

48 2,5 2,0 5,0

20%

3,2

20%

4,0 10,0 4,0 3,5 4,0

kg/hha

bijela djetelina —

ladino

djetelina švedska djetelina livadna vlasulja vlasuljatrstikasta engleskiljulj mačji repak klupčastaoštrica crvena

10% 10% 15% 10% 15% 20% 10%

3,2

10% 10% 10% 80%

32,0

20% 10%

10% 10%

20%

3,5 2,0 6,0

10%

20%

i

6. Obrada

priprema sjetvu tlaza

obradu Djetelinezahtijevajuduboku tla,a osobito lucerna (30 i više cm), a brazde

dubinu

trave

25

—

30

Od

cm.

sjetve treba proći nekoliko dana da se tlo slegne. Sjetvenislojtreba 6 cm) biti dobro i plitkopripremljen(3 da sjeme ne padne preduboko. Ako površina nijeravna, treba je ravnjačem poravnati jer će na neravnoj površinina udubljenim mjestima (depresijama)staće propasti djetelina jatioborinska voda na takvim mjestima.Tlo za sjetvusmjesa širokozahvatnim treba pripremiti sjetvospremačem kojiće ujedno poravnatiplitke do

obradbe

—

i

udubine. se u Predsjetvenom pripremom unose tlo potrebna hraniva (gnojiva).

Količine hraniva koje se unose tlo ovise o plodnosti tla,kakvoći iurodu kojiželimo posti-

u

Ći. i kalijevagnojiva mogu

Fosforna

dati odjednom

na

tlima dobrih

U većini slučajevagnojise

tlo svake

go-

porast (otkos).Količine hraniva osnivatlo unose pri se najčešće koje

svaki

u

40—50kgha — 30 70 45 120 Fosfora 80 20

Dušika

—

Kalija120

180

—

su

u

600

—

7:14:21 8:26

—

—

količine hraniva

Navedene

>

kg/ha kg/ha 70

100

kg/kj koki kg/ki.

sadržane

kg gnojiva kombinacija ili400 500 kg kombinacija 700

—

: 26.

smjese na osnovici djetelineuglavnom se ne tijekomvegetacije.Prihraprihranjuju vrlo KAN-om na samo se njivati mogu Djetelinskotravnei crvene lucerne

kiselim

tlima.

smjese za kombiniTravnodjetelinske dušise rano iskorištavanjeprihranjuju 54 kg kom za svaki otkos u količini27 200 kg/ha KAN-a) po hekdušika (100 djeteline taru. Smjese na osnovici bijele dušikom. 'se prihranjivati mogu —

—

116

opasnost od zakokasnoljetnoj sjetvi i suše je manja nego proljerovljivanja će. U kasnoljetnoj sjetvi glavnikorovi su Brasica vrste (kupusnjače)i žitarice koje otrusile tijekom žetve. se su U

u

Herbicidi

svojstava.

se

nju smjese iznose:

Smjese se sijuu rano proljeće(ožujak, početak travnja)i u kasno ljeto(kolovoz, početak rujna).U proljećese smjese siju takvu sjetvu, u golo tlo,pripremljenoza ili u nadusjev (ako jerijedaki ako se rano skida).Kasnoljetnasjetvaima više prednosti pred proljetnomsjetvom.Tlo za sjetvu nakon skidanja žitarica može se na (prašenje i vrijeme vrlo dobro pripremiti vrlo duboko oranje)i ostaviti da se slegNa vrijeme se može ne. pognojiti, pripremiti sijačicaza sjetvu,nabaviti sjeme i sama pravodobno odsjetva se može lično obaviti. Nakon sjetve potrebno je kolutastim valjkom. tlo ponavaljati

se

a u travnodaje prisjetvi, ili travnim smjesama za djetelinskim

dine. Dušik

Sjetva

u

se

uglavnom

primjenjuju

ne

DTS.

sijena dubinu 1,5 3 cm. Ako položeno (na površini), je sjeme preplitko sjetvenise slojosuši pa sjeme ne klija.

Ako se sjeme položidubljeod 3 cm, niče dio sjemena, a na oko 7 cm, niče samo 10 30 % biljaka.

Vlasnjača livadna niče Ako je duboko uz samo posijana, svjetlo. niče uopće. ne DTS

se

—

—

Sjeme svih vrsta predviđeno za sjetvu se pomiješa, a miješatise može sjeme onih vrsta kojeje slična oblika iveličine. sjeme se miješa sa sjemeDjetelinsko nom mačjeg repka, blještaca, i rosulja,jer je sitno i podjednako curi kroz sijačice.Krupno, dlakavo sjeme i osati slabijecuri kroz sjetvenu napravu posebno sijati, po mogućnopa se mora sti okomito, ili u suprotnom smjeru od sjetvedjeteline.

vlasnjača

(sijačiSjetvase može obaviti omaške iliručno) ili u redove. Za sjetvusitcom danas postoje i nog sjemena (djetelina) posebne sijačicekoje precizno doziraju

količinu i dubinu, a iza ulagača imaju vai dr. Ako se ljak _(brilion) sije sjeme smjese takvim sijačicama,može se količina sjemena smanjiti za četvrtinu od na-

u Vrijeme sjetve treba biti tako uskla-

vedene đeno

tablici.

norme

djetelinedo

da

zime

razviju9

—

12

Zaraznirinotraheitis goveda To

listova.

dovoljno vlage u tlu nakon može smjesa, se posijati žetve, odmah koja još iste godine može dati jedan otTakva kos krme. je smjesa u proljeće iduće godine u punoj proizvodnji.

Prof. dr. Zvonimir Štafa Ako

ima

—

pustularni vulvovaginitis

se je goveda, koju u zrokuje virus, očituje dišnih oblik zatim slujakom u palom prednjih (dišni putova bolesti), znice te stidnice i rodnice oblik Proširena očiju, (spolni bolesti). je Može biti svijetu, uzgoju je sklona širenju. prisutna uzgoju, da se bolest veoma nju Životinje koje p rebole ostaju imune i smatra da su doživotno dišni na dugo praktički otporne oblik bolesti.

bolest

zarazna

u

a

a

za

a

u

u

ne

zna.

se

Virus

je dosta otporan, te na niskim može temperaturama (ispod ništice) prei više mjeseci;osjetljiv živjeti je na eter, kloroform

i alkohol,a izravno ga sunčevo zračenjeubijaza 48 sati. Za njegovo uni-

štavanjedezinfekcijomsluže 5postotna otopina fenola,0,1 postotna otopina sublimata

i 10-

postotna Zarazni

otopina lizoforma.

rinotraheitis goveda

najčešće se u velikim pojavljuje uzgojima, u tovu ili medu mliječnim kravama; u manjim veće značenje. uzgojima, nema Izvori zaraze

bolesne

izživotinje, dahnuti zrak, zatim i iscjedak iz nosa sadržajdušnika (traheje).

Bolest

su

širidodirom, zrakom

kojidišu i iskašljavanjembolesne zatim životinje, spolnim dodirom pri prirodnom osjemenjivanjuilisjemenom priumjetnom osjemenjivanju.

Od

se

zaraznog

rinotraheitisa (upalenosa

i dušnika)obolijevaju grlasvih dobi. Raz-

Voju bolesti pogoduju razni stresovi,nepovoljnimikroklimatski uvjetii općenito

loše klimatske

Osim goveda oboprilike. kao ovce i ljavajui druge vrste životinja i s blagim znakokoze, ali veoma rijetko vima bolesti (malo povišenom tjelesnom temperaturom).

Inkubacijatraje5-7 dana, iznimno 2060 dana. U slučajevimadišnog oblika bolesti promjene nastaju iznenada, povisuje se tjelesnatemperatura iznad 40%C, životinja je potištena,u prvih1 do 2 dana iscjedakiz nosa je bistar,a sluznica nosa i dušnika veoma upaljena.S trajanjem bolesti u dušniku i nosu nastajudifterične naslage u obliku tzv. lažnih opna (pseudomembrana), koje mogu pokritiinosno ogledalo,kao da je pokriveno krastama.

Nakon skidanjakrastica sluznica je izrazito crvene boje i zbog tog znaka bolest često zovu crveni nos.

Disanje je ubri plitko,premda na plućima nema zano bolesnih promjena. Pokatkad se od jake upale nosa, uzgrednih šupljinaglave (sinusa) i dušnika mogu začepitizračni putovi,pa životinja ugine. Akutni stadijbolesti trajetjedan dana ozdravi životinja

i

117

nijebilo pogoršanja u pluća i dišnica (bronha). ako

obliku

upale

U

drugom obliku bolesti kao jediniznak očnih kajavljase upala očijus otokom paka. Kad je iscjedak iz oka jak, mogu se po licu naći kraste od zgrušane izlučevine (sekreta).

U

spolnom obliku bolesti,kojise može bez znakova bolesti prednjih dipojaviti šnih putova, nalazi

nice

i rodnice.

se

otok sluznice

Iz spolnih organa

stidkrava

(junica) cijedise u početku rijetkosluzav, a poslijegnojan iscjedak. Na sluznici stidnice i rodnice, a u bikova na spolnom udu (blanopostitis upala glavićai unutarnjeglista naglavnika),na mošnji i uo—

kolo nalaze ilileće

se

čvorići veličine zrna

prosa

i graška, kojiposlijepucaju, pa

nastaju ranice različite dubine. Kadšto se i oko spolnih organa nalaze čvorići različite veličine. Taj oblik bolesti zovu još i osip zbog spolnog akta (koitalni egzantem). Zbog promjena u spolnim organima nastajesvrab, češće mokrenje i češanje o različitepredmete, a bređe krave pobanakon cuju.Zaražene životinje kliničkog virus u okoliš oporavka još dugo izlučuju i ostaju kliconoše. Važno je napomenuti da krave za trajanjabolesti ne mogu ostati bređe, a prestankom bolesti ponovno zabređuju. Od te bolesti životinje 4 tjedna i ne ugibaju,a ona traje2 završava oporavkom. Uzročnik bolesti, virus zaraznog može terinotraheitisa, —

ladi u dobi od 2

upalu mozga

—

u 4 mjeseca uzrokovati

i moždanih

ovojnica.U takvom obliku bolesti telad je neraspoložena, gubi ravnotežu, podložna jevanjskim podražajima i lako se uzbudi, dobiva grčeve, izlazi im pjena na usta, leži na i lamata nogama. boku, škrguć zubima

Dijagnoza bolesti postavljase škom

serolo-

pretragom krvi.

Liječenje protivvirusa zalijeka rinotraheitisa, pa se liječenje raznog svodi na sprečavanje uzgrednih (sekunDanas

118

još nema

U tom smidarnih)bakterijskih infekcija. slu daju se bolesnoj životinji antibiotici, sulfonamidi i drugilijekovi, kojima se podiže opća otpornost organizma. Ako se ne pogorša zbog neke druge pojave i naknadne bakterijskeinfekcije,bolest prolaziza 14 dana, te kod dišnog oblika bolesti životinja ostaje doživotno imuna. i ženskim Promjene na muškim spolnim se otopinama različitihliorganima liječe jekova, kojima se ispirubolesna mjesta, i različitim mastima za premazivanje sluznice spolnih organa. Preboljenjem spolnog oblika te bolesti,za razliku od dišnog samo oblika, goveda ostaju imuna godinu dana, a onda mogu oboljeponovno ti.

Zarazni

rinotraheitis goveda

se

šno

uspjeprovodi

koje se suzbijacijepljenjem, od drugih zaraznih zajedno s cijepljenjem dišnih bolesti goveda. Dosta je goveda cijepiti jednom na godinu. Doduše, dišni oblik bolesti nakon se ne cijepljenja pojavljujedo tri godine, ali zbog spolnog oblika bolesti goveda treba cijepiti jedna nom godinu.

Prijepripustasve bikove treba klinički lise promjene na spola nađu pregledati, udu i uokolo nom njega valja zabraniti pripust.

U Naredbi o mjerama zaštite životinja od

zaraznih

i nametničkih

bolesti životi-

nja za 1994. za zarazni rinotraheitis pustularnivulvovaginitis stoji: »Za prirodniprispustmogu koristiti se bikovi kojisu dva puta samo tijekugodine podvrgnuti kliničkom pregledu laboratorijskoj pretrazina balanopostitis.

Za proizvodnju sjemena za umjetno biosjemenjivanjemogu se koristitisamo kovi kojine pokazuju kliničke znakove bolesti,kojihsu krv i sjeme prijepočetka a korištenja, tijekukorištenjadva puta godišnje laboratorijski pretraženina zarazni rinotraheitis pustularni vulvovagi—

u

i

u

—

nitis.

Ne smiju se

oplođivatikrave

kliničkim znakovima

vaginitisa«.

i junice s

pustularnog vulvo-

Ugrkljivosthipodermoza ličinke zvanih Hipodermozu goveda u zrokuju dvokrilaca, goveđi štrkovi i to Veliki štrk 13-14 mm, (Hypoderma bovis), koji jedug sivom i mrkim stršećim krilima,živi dlakav, crne boje glavom 2-7 dana. ličinka 21 28 mm, su te a odrasla 1,15 mm, Jaja duga Mali štrk nešto od Li(Hypoderma lineatum) koji je manji velikog. činke tih štrkova fazi dolaze kožu na leđima posljednjoj razvoja pod otok i žive i i križima se, uzrokujući upalne razvijaju goveda, gdje čvor s otvorom ličinke boravka na gorprocese. Na mjestu nastaje strani čvora disanje. njoj —

sa

sa

—

u

za

Štete od hipodermoze su doduše, od nje ne životinje,

dijelanogu,

ugibaju,ali

izlaze ličinke,koje lizanjemulaze bavne

i stoga

Štrkovisu

rašireni na

svim

a

naročito

kontinenti-

im

u

organe,

-

Životinje

izlaska,ličinke se

nakon

lini invadiranog goveda

šuma, za na

šumaraka

i šikara. Odrasli

štrkovi

kratkog života nastojegovedima jajašca na dlaku donjeg paši prilijepiti

svog

učahure

u

oko-

(u staji,na

pa-

šnjaku, bilo na zemlji ili pod lišćem, te balegom). Mjesec dana kasnijeiz čahure odrasli štrk. dvokrilni insekt izlijeće —

jačiniinvazije. dok ličinka prođe od U početku invazije naročitih mjesta ulaska do leđa, nema znakova bolesti,ako nijedošlo do oštećenja leđne moždine. Kad se ličinka ugnijezdiispod+kože na leđima i križima nastajuu početku manje a kasnijeveće kvržice, a prijeizlaska ličinke iz tijela, Znakovi

bolesti ovise

o

dostiže veličinu oraha. Svaka otvor

Štrkovilete po toplom, sparnom i mira zadržavaju se uz rubove nom vremenu,

promigrirajuispod sluznice i

dospijevajuu područje leđa križa,gdje se ispod kože ugnijezdei daljerazvijaju.

Ličinke mogu probušitikožu i živčanim tu putevima doći ispod kože na leđima U području leđa ispod kože dalje živjeti. i prosinličinke dospijevajuu studenom probuše kožu cu, tada se počnu razvijati, već u veljačipomoću svojih bodljikao i pomoću jednog dermolitičkogtoksina. izalaze Podkraj proljećailiu početku ljeta kroz rupu kojaje velika 4, pa i do 7 mm.

To se događa pod utjecajem pružanja ali i radi tjela kod dizanja ililijeganja, vlastitogpomicanja. Oko 12 do 36 sati

Životinje

ili tima zadržavati.

u

i

pogoduje vruće ljeto.

U umjerenom pojasu goveda budu invadirana na paši tijekuljetai početka jeseni (od lipnjado rujna),kad štrkovi da bi im na dlaku prinadlijećuživotinje lijepili jajašca.Goveda prepoznaju svojšum stven kojinastaje letenjem štrkova i (djelomičnopolaganjem jaja,a možda golicanjemkoje nastajepritom), te da bi se obranile, odnosno onemogućile polaganje jajašca,daju se u paničan trk,tzv. štrkanje(nekitu pojavu nazivaju obadanje iako uzročnici nisu obadi). su uznemirene, uzdižu glavu, udaraju stražnjimnogama donjem dijelu prema trupa, savijajurep prema gore i kreću u divljebježanje:Ove se pojave postepeno u tana cijelostado. prenose kvom stanjuzalete se u vodu do trbuha, žitno poljegdje se znaju sau žbunje ma,

trbuha

i

nastaju veliki gubici u kožarsku osim sirovinama za industriju, postupno mršavi, toga bolesna životinja kod mladih dolazi do zaostajanjau rastu, smasmanjuje se priplodnavrijednost, i mliječnostse njujese vrijednostmesa smanjuje za 10-40%.

odbacuju

Iz jajašaca i plahtice.

višestruke:

Ako

kvržica ima

(rupicuna koži)prekrivenkrastom. se

skine ta krastica vidi se otvor kroz

koji ličinka diše i izbacuje produkte izmjene tvari.Nakon izlaska ličinke za 6-10 ličinka dana nestaje kvržice. Ukoliko ugine na tom mjestu šupljinase ispu119

njava granulacionim tkivom, koje može ponekad ovapnitite tako zaostaju trajne kvrge. U rijeđim slučajevima dolazi do edematoznih oticanjadebelih 1-2 cm na manjim područjima ilipak dolazi do difuznih edema.

Ako

se

kvržica, neće ih ima

nalazi samo

leđima

na

teškoća, ali ako

biti većih

bovis: ličinka.

Hypoderma

-

i stotine, invadirana

desetke

na

nekoliko

Prirodna

veličina

će imati teškoće pri napasivaživotinja zbog upale nju,jerse neće moći saginjati

i će imati teškoće tim. prilijei Životinja i ustajanju, smanjitće joj mliječ-

kože s

na

velike bolnosti

leđima

ganju

u

svezi

se

.

ćaja općeg zdravstvenog stanja,a kako je bolest kronična, grlo će mršaviti i sve da životinja više slabiti. Računa sa se više od 20 ugrka pod kožom zaostaje u rastu i mršavi. Pokatkad se opaža alerbjelangijakoja nastajeposlijeresorpcije što je čevina uslijed spontano uginulihili, češće, ubijenihličinkiprilikomnjimnogo iz ugrka. hovog istiskivanja primjeličinjujufizikalne metode, tj.istiskivanje naka štrka kroz rupicena koži. Mnogo je liječenjeorganskim bolje i djelotvornije fosfornim preparatima,kojise daju kroz Kod

danas liječenja

kožu, tako

da

se

više

se

otope

u

ne

vodi

u

—

sprečavanja tog oboljenja osnovna preventivna mjera je uništavanje štrka ispod kože. To se najjednostavobliku vodene nijepostižeNeguvonom iliuljne otopine, kojom se polijeilinakrižima. Ljudikoji maže koža na leđima rade na suzbijanjuhipodermoze Neguvonom moraju imati zaštićene ruke gumenim rukavicama, a budući da je to otrov s njim treba pažljivo postupatii ambalažu spaliti.

U

će sporo napredoživotinje upalu kože doći će do poreme-

nost, mlade

vati,uz

Neguvon suspendiran tni ulju Hipodermin). parafinskom

i Tigubon. (6%-

i zatim

je preliju po leđima i križima. To liječenje najboljeprovestimjesec do mjesec i pol nakon posljednjeg izgona na pašu. Od preparata smatraju se najboljimNeguvon

svrhu

u

i

Štrk ne

staje,tako da invaziju i ne sprečavamo držanjem goveda staji izvodeći ih na pašu. Kako štrk ne leti goujutro,uvečer i po lošem vremenu Ako štrk potreba tada napasivati. veda loži jajana dlaku, možemo govedo očeti vodom kati ilijoš bolje oprati mlakom vode isprati sva sapunicom, te mlazom jajašca štrka. ulazi u

u

Dr.

Stjepan Banožić

Uzgoji hranidbateladi novorođenom

Postupak s

Za u

biološki status

prvim satima

mlade

i danima

teladi važne

su

triznačajke koje uvjetujupostupak s teladi

života:

agense, 1) Umanjena otpornost na zarazne 2) Ograničena mogućnost prilagodbena životne uzimanja hrane.

3) Ograničena 120

teladi

sposobnost

uvjete,

Umanjena otpornost na

agense

zarazne

uvjetovanaje,kako je majke i nemogućnošću poznato, slabom propusnošću placentarne barijereza antitijela mladog organizma da stvara veći aktivni imunitet u prva 3-4 tjedna života. Da bi se tele zaštitilo od bakterijalne potrebno ga je opskrbitiimunoglobulinima,zaštititi zaraze, patogenim bakterijamai jačatinespecifičnuotpornost organizma. ga od zaraze Umanjena

otpornost tek oteljeneteladi na

agense

zarazne

imunoglobulinima Opskrba Pravilna opskrba pojedinačno uzevši, najvažnijaje mjera imunoglobulinima, ovisi sudbina teleta. (preživljavanje) opskrbljujeimunoglobulinima pravilnimnapajanjem kolostrumom, potrebno i dopunskom primjenom imunoglobulinskihpripravaka.

Tele

se

a

o

kojoj

|

ako

je

ovisi o imunoglobulinskoj vrijednosti Opskrba teleta imunoglobulinima sa kolostrumom bi se postigladobra zaštita,tele kolostruma o stupnju resorpcijeimunoglobulina.Da treba resorbirati oko 50 g imunoglobulina(1,42 g/kg tjelesnetežine).

i

najboljaimunizacijapostižedavanjem kolostruma 3-5 sati nakon Smatra podražuje lučenjeprobavnih se, naime, da prva porcijakolostruma teljenja. sokova kojizgrušavaju imunoglobuline prisisanjuilinapajanju.Prema tome, čini se da treba iznositi 1-2 I. bitna za imunizacijuteleta i ona je prva porcijakolostruma Pokazalo

se

da

se

gamaglobulinima prvih 12 sati, je napomenuti da je kolostrum najbogatiji toga njihovakoncentracijavrlo brzo pada, kako se vidi iz tablice 1.

Potrebno a

nakon

kolostruma

Sastav Tablica

1.

Sastav

kolostruma

Kolostralno

Tvar

mlijeko

Normalno

mlijeko

Učasu

Nakon

Nakon

Nakon

Nakon

porođaja

12sati

24sata

48sati

72sata

66,4

79,1

84,4

86,0

87,2

tvar

33,6

20,9

15,6

14,0

12,8

Mast Bjelančevine Kazein

6,5

2,5

3,6

3,7

3,7

23,1

13,7

7,1

4,9

3,5

5,6

4,5

4,2

3,6

2,8

Albumin

16,9

9,0

2,6

1,1

0,7

šećer Mliječni

2,1

3,5

4,2

44

4,8

Pepeo

1,4

1,1

1,0

0,9

0,8

Voda Suha

i globulin

ustanovila su istraživanja da se najveća količina imunoglobulinaiz kolostruma apsorbira kroz sluznicu epiIma teladi koja uopće tela tankog crijeva. kroz nisu sposobna resorbirati antitijela Neki misle da i produljenjebređocrijevo. sti (bez obzira na razloge toga stanja) može na smanjenje propusnosti utjecati crijevaza antitijela.

Podaci

Znanstvena

iz literature govore

da mehani-

nijejoš dostatno proučeni resorpcije i da na resorpcijuutječumnogi još nedovoljnopoznati čimbenici. zam

smještaja Higijena

teladi

aglomeracijama (farmskitip pojediproizvodnje)telad treba smjestiti kavezima načno u zasebnim (ketrecima U

većim

121

ili boksovima). Boksovi

za

pojedinačni

način

smještajteladi mogu se nalaziti u zatvorenom ili telićnjaku, pod nadstrešnicom na

otvorenom

u

obliku

kućica.

i mezaraze mogućnost međusobne đusobnog sisanja lizanjateladi. Pojedinačni bi smještaj teladi i u kasnijojdobi bio najpoželjniji oblik uzgoja, ali to nije moguće osiguratizbog ograničena pro-

i

_

ili na otvorenom pod nadstrešnicom imaju prednostipred onima u zatvorenim prostorijamazbog teškoća u održavanju mikroklimatskih uvjetau zatvorenim telićnjacima. Na osnovi dosadašnjih iskustava široka je praksa potvrdila da je najboljesmjestititelad u pojedinačne bok2-3 tjedna. Tako sove je i pojedinačni

u Otkup preradamlijeka

lakši i sigurniji, smanjuje

se

Boksovi

i

hranidbe

stora

na

farmi. Produžen

ostanak

teladi

(duže od mjesec odvojenim kavezima teladi dana) izaziva ukočenost nogu zbog ograničena kretanja. u

Dr. Ivan

I.

polugodištu

1994.

Katalinić

godine

Tijekom prvog polugodišta 1994. god. ukupna kretanjau gospodarstvu Republike Hrvatske utjecajem stabilizacione politike Vlade RH stabilizirane su.

—

Ovakva

odrazila se i u cijenama otkupa mlijekai prodaje mliječnihproizvoda, politika tako da od siječnjado lipnjabilježimoslijedećeotkupne cijene mlijeka sa 3,6 posto m.m.: siječanj1,328 K/, veljača 1,2577 K/, ožujak 1,28466 K/, travanj 1,2929 K/, svibanj 1,3 K/, lipanj1,3 K/I. Odstupanja od siječnjado lipnjaiznose 1,8 posto. za u mlijekuvarirale su 3,2 posto m.m. u postotku razlike Premije od 0,10 DEM-a tečaja DEM-a kojise kretao za (obračunato prvog dana u mjesecu za protekli mjesec): siječanj3,794, veljača 3,593, ožujak 3,670, travanj3,67, svibanj3,72 i lipanj3,72.

Na

od temelju iznesenog utvrđujemo da su cijenestabilne s minimalnim varijacijama +1 do —2 posto, što je ohrabrujuće i daje proizvođačima mlijekasigurnost u gospodarenju s mlijekom.

Dinamika

otkupa mlijeka

Tijekom polugodištaukupan ulaz u mljekare i rekonstitucijom kretao se: mliječnog praha

—

otkupom, uvozom

mlijeka,a

—

mjesec

količina u |

siječanj veljača

25,161.000

104,46

23,720.000 26,890.000 26,909.000 26,678.000 27,306.000

102,50 107,94

159,664.000

105,23

142,469.000

102,54

17,195.000

132,36

ožujak

travanj svibanj lipanj UKUPNO od

čega u RH

iz uvoza

122

odnos

prema

106,35

107,55 105,35

1993.

ponegdje

Iz prikaza je vidljivo da

ukupni rast otkupa od 5,23 posto postižese iz domaćih izvora sa 2,54 posto i 32,36 posto iz uvoza.

Drugim riječimauvezeno je za jednu trećinu mlijeka nego 1993. godine.

više

Otkup mlijeka po

izvorima

ulaza

mlijeka | prerada mlijeka

Prikaz

otkupa mlijekapo izvorima proizvodnjei uvoza godinom, vjerodostojnije podatke.

daje radi upoređenja sa

izvor prometa

odnos

1.

mlijeka

količina u |

prema

1993.

otkup iz Republike Hrvatske a) od seljaka b) od državnih poduzeća

107,508.000 12,812.000

102,21

ukupno iz RH

120,320.000

100,57

kupljenomlijekaiz RH i rekonstitucija uvoza 3. uslužna prerada

38,057.000

122,24

518.000

26,75

4.

158,895.000

104,05

13,270.000

194,78

—

1993.

god.

88,63

2.

ukupno ulaz (od 1, 2, 3)

5. prodano

mlijeka

6. dato

uslužnu

na

preradu

ukupan izlaz mlijeka

7.

8. prerađeno

u

mljekarama

prerađeno u vlastite proizvode

9.

Upozoravamo 2.219 veći

više, a

611.000

<

9,00

13,881.000

102,01

145,014.000

104,23

145,107.000

104,61

podatak pod 1 ovog prikaza iz kojegje vidljivo da su seljaci proizveli državna poduzeća 11,37 posto manje, što u zbiru daje svega 0,57 posto na

otkup iz proizvodnjemlijekau RepubliciHrvatskoj.

Podatak

pod 2 (kupljenomlijeko)rezultira iz 17.195,000 litara uvoznog mlijeka i 20.862,000 kupljenog mlijekaiz mljekara u Hrvatskoj(pretežno mljekara između Save i Drave) za mljekare kojima nedostaje mlijeka i Istre) i od rekon(mljekareiz priobalja stituiranog mlijeka,kojeg u 20.862,000 I ima 2.069,000 litara ilicca 10 posto od kupljenog mlijekaiz Republike Hrvatske.

Moramo da

bi se

da je mlijekou Hrvatskojproizvedeno zaključiti ispod mogućnosti prodaje i i uz uvoz od 17 milijunalitara moglo preraditidaleko više.

Trebalo a

od

svega

bi povećatiproizvodnjui otkup mlijekau

najvažnijecijene mlijeka i broj krava

Hrvatskojjerza

to postojesvi uvjeti,

muzara.

Proizvodnja i prodaja mliječnihproizvoda rezultat je otkupa, a ne potražnjeproizvoda od mlijekašto je vidljivo iz ponude mliječnih proizvoda iz uvoza.

Povećana

proizvodnja:pasteriziranog fermentiranih proizvoda,vrmlijeka,sterilnog, iz 4,61 posto povećanja prerade mlijekai smanjenje hnja i svježihsireva rezultiraju proizvodnjepunomasnog praha (u količini od 2.900,000 litara mlijekakao sirovine).

123

Prodaja mlijeka i mliječnih proizvoda Proizvod

mlijeko 2. Sterilizirano mlijeko 3. Fermentirani proizvodi 4. Vrhnje sve vrste 5. Svježisirevi —

6. Polutvrdi sirevi 7. Tvrdi sirevi

Topljenisirevi 9. Obrani prah 10. Punomasni prah 8.

12.

Maslac

mjeseci 1994.

god. odnos

47,197.000 23,225.000 12,493.000 4,369.000 1,592.000 2,723.000 362.000 1,373.000 656.000 1,109.000 167.000 856.000 2,130.000

1. Pasterizirano

Sirutkin prah

6

količina u litrama ilikg

(grupaproizvoda)

11.

u

13. Ostali proizvodi

1993.

prema

103,60 123,10 134,02

113,69 108,40

100,15 72,26 89,92 132,53 75,00 32,90

109,33 127,17

ing.

dipl.

Stjepan Deneš,

Ankice

gospodarstvo Obiteljsko đurđevačkih uzornih Gospodarstvo posjeduje9,5 k.j.zemod toga su 4 k.j. kukuruza, namijenjelje, pšenice, nog uglavnom stočarstvu, 3 k.j. kultiostalo i su a zobi, 0,5 j ečma k.j. po virane livade. Postrno sijuranolu, repicu, krmni

sirak

i kukuruz

zivno

zemlju. iskorištavaju

za

silažu. Inten-

stajiFučekovih i sada su 2 bikovske stanicu u testnu majke. Do sada su Varaždinu otpremili8 mladih bičića, od kojihje Oziris 8 godina bio u rasplodu Centra za umjetno osjemenjivanje KriU

u

se

dva

124

u

a

2

u

Slavonskom

testnojstanici u bičića.

Prosječna proizvodnjamlijeka u 305 standardne dana laktacijepremašuje 5.000 kg mlijeka. sudjelovali gotovo na svim izložbama u zadnje vrijeme u Đurđevcu, Vrbovcu, i Bjelovaru i dr.

Koprivnici, Fučekovi

U

Imaju traktor od 41 KS, jednobrazdnii dvobrazdni plug,tanjurače,drljače, sijakoriste iz usluge, silokombajn, čicom se zajedničkiutovarivač za gnojivo i dr., staju s klasičnim izgnojavanjem za 15 grla,koja je popunjena sa 4 krave, 2 bređe junice.

ževcima,

Fučeka, Franje govedara i

u Brodu. Sada

Varaždinu

nalaze

Sv.

su

Ivanu

izložbi 1973.

Žabno

na

organiziranoj

krava

Fučekova

Cifra,ote-

ljena25. 9. 1969., proglašena je prvakiproizvela4.338 njom, kojaje u I. laktaciji kg mlijeka sa 3,8% mliječnemasti. izložilikravu

su

1977.

izložbi u Daruvaru

Na

Ružu

mb

Fučekovi

2686, oteljenu

koja je u četiri laktacije proizvelaviše od 4.800 kg mlijekasa 3,8 posto mliječnemasti.

17.

10.

Kao

1968,

i mnogi, posebno stočari

u Podra-

zadovoljni cijenom mlijeka,ali u njihprevladava ljune bav no znaju do kada. tradicija,

vini i drugdje, Fučekovi

nisu

i

Stjepan Brlek, dipl.ing.

Stočarske

manifestacije području Koprivničkožupanijekriževačke na

U Đurđevcu

je povodom tradicionalne »Stočarska izložba Đurđevac 94«.

šna Na

izložbi su

izložene

manifestacije »PICOKIJADA«,

održana

kolekcije:

I. Steonih

dana

Red.

junicadomaćeg uzgoja: 6 grla,kojihje prosječna proizvodnja iznosila 4.877 kg mlijeka(4.012laktacije ih: a izložili su 6.627),

nje

Mjesto

Vlasnik

br.

Ime

junice

ĐuroHorvat

Lana 4.055 Malenka

3.

Stjepan Posavec

Đurđevac

4.

IvanHodalić

Đurđevac

5.

MarijanRačan

Sv. Ana

6.

Đuro

Sv. Ana

Jagoda Beba Javorka Malenka

Luka

2.

ll. Mlade

<Dora

1.

Štimac

Kolar

krave

305

4.431 6.627

4.600 5.538 4.012

izložilisu:

Balatinec

2.

—IvanHodalić

3.

Luka

4.

—IvanVranić

6.

Tomo

Holer

6.

Đuro

Horvat

7.

—IvanMarkovica

Đurđevac Đurđevac

Šoštarec

ll. Kolekcijakrava, a izložilisu

Beba Meggi

l.lak. 3.998 100 d 1.910

kg 100 d 1.560 kg 100 d 1.750 kg I.kontr. 14,2 kg I.kontr. 13,8 kg I.kontr. 15,0 kg

Đurđevac Đurđevac

Ruža Blaženka

Đurđevac Đurđevac Đurđevac

Malenka Beba Olga

Bruna Kita

5.592

Jadranka

4.987

ih:

1.

—IvanStankir

Đurđevac

2.

IvanHodalić

Đurđevac

3.

5.

LukaŠoštarec AnteČorba AnteČorba

6.

ĐuroHorvat

= Micetinac Jagoda = Micetinac Zita Đurđevac Košuta

4.

u

Proizvodnja majke

Čakovec Đurđevac

1.

iuspje-

Đurđevac

Prosječna proizvodnjamlijekau 305

dana

iznosi 4.093 laktacije

5.724

4.648 4.326 3.926

kg kg kg kg kg kg

kg mlijeka(3.926-

5.724).

IV. Kolekcijupotomaka 1.

—

—

—

—

jedne majke, izložio je:

Franjo Fuček, Đurđevac, kćer Lutka 6.231 kg kćer Bimba

200

dana

Rumenka 3.256

6098

kg

1. 4. 1994. otelj.

Lara (od majke Lutke)oteljena28.11.

kćer Rita unuka

92.

pripuštena 20. 3. 94.

Stjepan Brlek, dipl.ing.

125

Stočarska Povodom

izložba

Kalinovac

94.

obljetnicevatrogastva, 64. obljetnicemarvogojske udruge i

100.

otvaranj i PZ Kalinovac, pod pokroviteljstvom

dječjeg vrtića, PCH-Stočarski

selekcijskicentar vrlo uspješnu izložbu. su poljoprivrede, organizirali

Ministarstva

području uzgojne organizacijeKalinovac, uzgojem stoke bavi se od kojihje 326 obuhvaćeno va, sa 1.100 plotkinja uzgojnogotovo 30% plotkinja.

Umjetnim osjemenjivanjem. oselekcijskim buhvaćeno je 92% Na

domaćinsta-

109

radom, što čini

plotkinja.

značaju izložbe govorio je Mr. Zlatko Dominiković, direktor PCH-SSC, dip. ing. načelnik općine Đurđevac dr.,a izložene su kolekcije: O

i

—

I. Steone

1.

Ignac Rabađija

Kalinovac

Košuta

2.

Vinko

Janković

Kalinovac

Crlenka

3.

Stjepan Zvonak

Kalinovac

Ruža

krave

prvotelke iz domaćeg

—

Ignac Aurer

Kalinovac

Beba

5.

BožoLuka

Kalinovac

Jelenka

6.

Stjepan Zvonar

Kalinovac

7.

BoltoJanči

8.

BoltoJanči

Kalinovac Kalinovac

9.

Ivan

11.

12.

Kalinovac Kalinovac Kalinovac

Kucelj Ivan Kucelj Franjo Kovačević Franjo Kovačević

Kalinovac

II. Kolekcija po

kravi Biserki M.B.

13. Biserka

8. 1987.

14.

31.

Jagoda

15. Ruža

—

IV. Krave

sa

3.751

Maca Maca Beba Beba

(Nj) Rada (Nj) Eliza (Au) Dunja (Au)

1. kontr. 15,4

— 1. kontr.

1.kontr.

1. kontr. 20,0 1. kontr. 22,8 1. kontr. 23,2

1. kontr. 17,6 1. kontr. 30,6

848, vlasnik Josip Marić, Kalinovac

kg

proizvodnjom

životnom

496, oteljena 1979., otelila 11 teladi (5 ženskih

—

kg mlijeka sa

i6

3,56 posto mliječne masti.

muških). U Vlasnik

IV. Martin

Kalinovac.

muških).

Rega, MB 628, oteljena 1983. godine, otelila 9 teladi (4 ženske i 5 Bikovska III.laktaciji je majka. proizvela 5.232 kg mlijeka sa 3,80 posto masti.

Krava

Krava

Cifra, MB

576, oteljena 1982., otelila 10 teladi (6 ženskih

proizvela 3643 kg mlijeka sa laktaciji Cifre je FlorijanKarlovčan Kalinovac.

—

126

14,0

1. kontr. 14,4

U

19.

16,0

kći 21. 7. 1993.

laktaciji proizvela 5111

18.

kg kg

kći 22. 5. 1991.

Zora, MB

Krava

Jušta

3.537

— 3.503

3.810kg

kći 10. 6. 1992.

—

16. Košuta

17.

—

—

Pr. majke

uzgoja, izložilisu:

4.

10.

Janči,

junice,izložilisu: Ime

ll.Mlade

Tomo

i 4 muška). U

2.

3,80 posto mliječne masti. Vlasnik Rege i

V.

Kolekcijaproizvodnih krava

20. Renka,

oteljena1990., otelila 2 teleta,vlasnik Ignac Babec

Malenka, oteljena1988., otelila 4 teleta,a sa 3,67 posto masti, vlasnik Mijo Gorički

21.

—

Kalinovac

3. laktaciji proizvela3.835

u

Kalinovac.

—

Beba, oteljena1990., otelila 2 teleta,u 2. laktaciji proizvela3.733 3,61 posto masti. Vlasnik Antun Aurer Kalinovac

22.

kg mlijeka

kg mlijekasa

—

VI.

Kolekcijaovaca Pasmina

Cigaja,1 ovan,

izložene

su

i 2

i2

4 ovce

pomladka. Vlasnik Tomo

kolekcijesvinja,a

izložilisu

ih

Erdelec, Kalinovac.

Franjo Golubić

i Tomo

Peić

iz

Kalinovca.

Svim

su diplome i 150 izlagačimadodijeljene

grla pod br. 2, 7, 12, 16, 18 Fond

su nagrada osigurali

Vlasniku

—

alpsko zvono surađuje.

Na

i 21

sa

500

PCH-SSCH

kuna

kuna

grlu,a posebno su nagrađena i poklon paketom »SIRELE« Bjelovar. po

i prometne

firme iz Kalinovca

i Đurđevca.

držaocu

junica br. 11 i 12. iz AustrijeFranjiKovačeviću, tradicionalno uručio je ing.Richard Pichler iz Austrije, sa kojim PCH-SSCH uspješno

kraju svečanosti

izvršena

je razmjena poklona i diploma.

Stjepan Brlek, dipl.ing.

Obiteljsko gospodarstvo

Katice

—

Farkaševcu

—

i Vinka

Vrbovcu

Markovića

Praščevcu

u

jedno je najnaprednijih govedarskoj proizvodnji od

u

rasplodnihjunica,a svojedobno se moPosjeduju17 k.j. zemlje (bivši zemljišni maksimum). Kukuruz je najzastupljeniji gao kupitiza 4 junice.

8 kij, sa zrno silaža, 5 k.j.pšenice, 2 Markovići su nakon 1974. od provedbe k.j.djetelinskosmjese (DTS), a Programa gojidbene izgradnje u govetravne ostalo je livada pašnjak,kojinakon drudarstvu Hrvatske, isporučili u Testnu stagog otkosa služi kao pregonski pašnjak, nicu u Varaždinu 17 mladih bičića od ko—

—

eletkrični pastir.

Od

mehanizacijeposjedujugotovo sve 2 traktora 60 i 45 KS, plugove,tanjurače, drljače,sijačice, utovarivač i rasipač za stajsko i mineralna gnojiva,prskalicu za pesticide,silokombajn,kosilicu,priko-

—

lice i ostalo.

Staja za 20 grlaza

krava, od toga 7 ženski pomladak. sa

8

je popunjena bikovskih majki i

sada

jihse 2 nalaze u centrima za UO, a veći broj je otkupljenza prirodnipripust u razne krajeveu Hrvatskoj.

Nakon žbama

1969.

na

nekim

stočarskim

izlo-

u

bivšoj bjelovarskojregiji, posebno u Vrbovcu, bile su zastupljena i negrla Markovićevih. Nabrojimo samo ka:

Biserka

mb

108

čilisu

oteljena25. 5.

1963., otelila 12 teladi;za rasplodje prodano 8 potomaka. U 11 laktacija proizvela 43.736 kg mlijaka.

i rasplodnih goveda,

436, oteljena11. 4.

1971., otelila 5 teladi,u III.laktaciji proi-

Uz obilnu hranidbu

teladi 1993.

isporu-

SIRELI 25.000 litara bjelovarskoj mlijeka.Nezadovoljnisu cijenom mlijeka

posebno paritetom cijena.Za jedan traktor treba prodati 10

—

—

Dunja

zvela

4942

—

—

—

mb.

kg mlijekau

305

dana

stan-

127

m

a u 4 laktacije proizvela laktacije, je prosječno 5.038 kg mlijeka sa 4,09

dardne

posto mliječnemasti. Na izložbi 1977., u

proglašena je šampionkom, a izložbi 1978. u Vrbovcu na jedan od sinova p.b.3280, oteljen30. 7. 1977., imao varaje dnevni prirastod 1628 grama ždinskojTestnoj stanici.

Daruvaru

u

Dijana

—

—

mb.

746, oteljena23. 3.

u

III.laktaciji proiDunje; zvela je 6.762 kg mlijekasa 4,01 posto mliječnemasti; izložena u Dragancu Čazma 1984. Na istojizložbi izložena je

1978., kćerka

—

bila i:

junicap.b.4640, oteljena4.

III.laktaciji 10. 1982.

Majka Dana je proizvela5758 kg mlijekasa 3,76 posto mliječnemasti.

—

u

Palma

—

u

mb.

799, oteljena3. 6. 1978.;

kg mlijeka 3,70 posto mliječnemasti; izložena je

I. laktaciji proizvelaje 4385

sa

1982.

na

izložbi u Križevcima.

istojizložbi izložena je i junica Dana p.b. 3956, oteljena5. 8. 1980.

Ill.laktaciji proizvela Majka Dana je 5758 kg mlijekasa 3,76 posto mliječne masti u 305 dana laktacije.

Na

u

Darijamb 1402, oteljena15. I. 1987. (majka Drina).Otelila je 6 teladi, III. laktaciji proizvelaje 5596 kg mlijeka sa 3,91 posto mliječne masti. Darijaje bikovska majka izložena na. izložbi u —

u

Vrbovcu

1520/H, oteljena26. I. 1988.

(majka Drina).Otelila je četvero teladi. U lII.laktaciji proizvela5784 kg mlijeka s 3,80 posto mliječne masti; bikovska je majka, izložena na izložbi u Vrbovcu 1994.

Dorli 834/H,

—

oteljena 30.

Otelila je 12 teladi. Prvo

8.

1979.

tele 1981.

5 žen-

potomaka. Od 5 ženskih 2 junice prodane su za rasplod a 2 su matične krave, a od 7 muških potomaka, 5 je prodano Testnoj stanici u Varaždin. služi za rasplod Jedan od sinova Samuel Kriu Centru za reprodukcijuHrvatske U IV laktaciji ževci. je proizvela6269 kg mlijekas 3,79 posto mliječnemasti, 11 laktaciji a u proizvelaje 57.238 kg mlijekas prosječno 3,90 % mliječnemaskih i 7 muških

—

Drina

—

Divna

—

1994.

—

sti Na

izložbi u Vrbovcu

1994., priređenoj

i 90. povodom 750. obljetniceVrbovca obljetniceprve Marvogojske udruge za uzgoj pinzgavskoga goveda, Markovići su za svoja izložena grla bikovprimili žiske majke Dariju,Divnu i Dorli za votnu 25proizvodnjui nesebičan plakete, priznanja godišnji rad zaslužena i novčane suvenire nagrade po 1000 izloženo grlo.Priznanja kuna za svako im uručili načelnik vrbovečke su općine gogospodin Turk i direktor PCH-SSCH spodin mr. Zlatko Dominković.

—

—

—

-

Stjepan Brlek, dipl.ing.

nekada većpožutjeloj bilježnici, ova pjesma: IJelm U

ri PoI

f

-

.

a

#

sd

e.

Q.

6

.

NAJA

.

5

'

r

+

a

m

rf

>

hd

PE

40

* .

Sd

,

4.

zr -

g.

*&.

x

=

..

I.b

1

.

..

., D

ME

>

KALANHOA |

pravilnu njegu, cvate vrlo dugo. Može cvasti čak cijelugodinu!

Kalanhoa

dobro

podnosi suhi toplizrak u sobi. Ipak,optimalna temperatura jojje 13-15C.

Najboljemjesto za držanje kalanhoe je sunčana prozorska daska. Zalijevase tek toliko da zemlja bude umjereno vlažna.

Pojavi lise na biljci plijesan, napadnuti dio treba energično ukloniti. je lako razmnažati, jer se lako zakorjenjujulistoviivršne reznice.

Kalanhou

i

Nakon

'

cvatnje kalanhou treba presaditi u hranjivupjeskovitu i propusnu zemlju. .

Lišće

Potječe iz Madagaskara, a u Europu 1935.

Poslijedrugog svjetje uvezena skog rata, počela se u nas uzgajati.

Prednost

ove

biljkeje u tome, što uz

kalanhoe

je debelo, mesnato, kožnato, nad kojima se na kraćim iliduljimpeteljkama uzdižu šticisa mnoštvom sitnih ciglastocrvenih cvjetića. ing.Mirna

Božičević |

:

—

(Dobra

Nala Qoipa rođenje blažene Djevice Marije —

djeca vesele se rođendanu

ke. Crkva

poziva da

nai

1

ivetkujemo.rođenjeBlažene

Zato, molimo. Qospu, da isprosi u

ivoje maj-

oeeljem 8. rujna

Sina

ive

potrebnemilosti za

nale

svoga

ipasenje.

Djevice NNarije,

daseonazanaa moli.

Samduana proglasio jujeavima nama zamajku.

križu

dake. je Marija bila kraljevskog roda

vidova, rodila se

pređi odavna

u

uiromaltou,

jen au

(Da-

njezini

izgubili sjaj kraljevstva.

(Roditelji Djevice Marije, i0eti Joakim i seta ctna, bili au jednostavniljudi,puni ljubavi za ivoje dijete.

Dobožni roditelji, Mariju 4u

7/01prije rođenja posvetili Qospodinu. San.

joj je život bio. nebeski.

arija,

koju je njezina majka otni

naučila

čitati,često je čitala Božju riječi nepretano njoj razmilljala.Čitava i00jeq života

dovala

t

o

napre-

krepostima;bila je radina,

je sjajnim

88

poslulna, strpljiva, pobožna, 14jedna

jod že

(Rodno

gradić u očima

Sve Qalileji.

maleno.

i

neznatno.

u

svijeta,ali dostojnoda Djevica

Narija bude

i

u

tome

nalik na

ikog sina, i tako. posrami

naučina1

ivojeg božan-

dosta

poniznosti.

okrenuti Ulje

šati sa

u

sve

papriku

to

žlicom

šećera, nešto

djevojčicu,čitati.

Slani

rastvor —

mahune

samo

pekla paprika

3 dl vode, 1 dl octa, soli po

1 kavenom —

kojem

se

uči Djevicu Mariju,još kao

<

zagrijanog ulja

i slagatiu bocu.

Sv. Ana

oholost i svojim

Pečena paprika Na

e «

mjeato. Narije je Hazaret, malen

000ga

primjerom

— a

Blanširane 2 dl vode

pomijeukusu,

češnjaka

skupa prokuhati i zaliti vrućim.

na,

mahune

zalitisa

otopinom

i 4 dl soli.

mahuPrijeupotrebe tako pripravljenih treba

ih dobro

prala suvišna

sol.

oprati, kako

bi se

is'

oo

Paprika i krastavci,

Šampinjoni

.

1 litra octa, 3 litrevode, 2 žlice šećera, 1

sve

prokuhati i povrće u

(ako

kg šampinjona dobro operi veliki razreži).

Istresi u kipuću slanu

staklenkama

zalitivrućim

vodom. '

ra,

Mahune

-

vodu

Ocijedi i isperipod hladnom Složi u bocu, stavi 2-3 zrna bibe-,

1 klinček.

Skuhaj 3 dl octa

1 litra octa, 3 litre vode, 2 žlice soli, 1

žlice soli,1 lovorov

žlica šećera

rice cimeta)

>

(>,

su

2-3 minute.

:

'

-

1

žlica soli —

Ak

prokuhati

i zalitivrućim

—

sa

7 dl vode, 3-4 male

list(može i malo

ko-

prelijvrućim.

Šampinjoni su

za

upotrebu za

3-4

tjed-

il

3 a

3

3 3

s 3

s;

Kućni

>

poslovi Olakšajte dnevne Rasporedite poslove! si

——o — _

obveze

u

kućanstvu.

|

#

Tjedno —

|

i

Svaki —

—

:

—

dan

pospremitesve po kući sve površine(osobitou kuhiprebrišite

—

—

—

koe zdjelicekućnih ljubimaca nji

-

—

—

pepeljare(osobitouvečer) ispraznite namjestitekrevete i pospremiteodjeću operiteposuđe operite sudoper, umivaonik, kadu i :

—

—

WC *

—

usisavač upotrijebite

potrebno.

za

prašinuako

—

—

—

usisavačem

temeljitoočistite prostoriju

dnevnog boravka očistite hladnjak obrišite prašinupo cijelomstanu operiterublje temeljitoočistite peć (zimi)ako se grijetena drva ili ugljen: istresite otirač pred ulaznim vratima pometite dvorište, stube i ulaz u kuću istresite prostirkena kojima spavaju pas ilimačka, te očistite krletku za ptice.

ka

je

ing. Mirna

Božičević

PORTUGIZEC -

PRVO

RUJANSKO

pjesnikje napisao stih »seljak nujan jedva čeka rujan«.Prvi lijekod nujnostistiže već polovicom rujna,a to je naš dobri, stari, crni Portugizec.

Koji put već za Malu Gospu osvježuje njegov mošt suha grla,koja su se osušila tijekom vru.Ćih ljetnih mjeseci.

Domaći —

Prema

pisanjustranih i domaćih vinoiz elegradara naš je Portugizecrodom gantne, vinorodne

Francuske.

Od

tamo

su ga Nijemciu svojejužne krajedonijeli bio je ve, a u prvoj polovici19. stoljeća unesen u susjednu Brzo je stekao simpatije vinogradarakao i potrošača kako zbog svoje obilne rodnosti, tako i svježinevina. ljupkosti

Štajersku.

skog zatim vom

društva Tuškancu, gospodarskog na

Lijepojvesi u Zagrebu. U njegokretao se je tada postotakšemoštu u

ćera od

14-16%.

—

Stražimir Dragutin poznati u doljnožupnik svrstava svojoj zelinski knjizi»Vinogradarstvo«(1870.).»Modru ranu kraljevinu«u grupu »Kriepka crna vina«,ali u nižu skupinu,jerdaje»voljkije,slađe i ponešto lahko vino«. Nije mu dao ocjenu »stalno«. Ima s grožnaime đem jednapovelikapoteškoća,jerga ptice jako vole,pa ga treba od njihbraniti.

IV

VESELJE

Štajerski

Trummer stručnjak Franc vidio ga je kod nas za vrijemesvog drugog hrvatskim vinogradima putovanja po kod Križevaca, 1853. godine u Ravnom u novim vinogradimatamošnjegvlastelina Aleksandra pl. Zdenčaja. to vrijemese ina hrvatski naš novajlija morao pokrstiti način, pa je dobio službeno ime »Modra Neki druginadjeli rana su mu kraljevina«. ime »Portugizacrani crni«. Njemačko ime No mu je glasilo»Blauer Portugieser«. naš bistrinarod je to sve skratio ipodomaćio na kajkavski,pa je postao i ostao »Portugizec«.

U

Kao snovano

U

nova

sorta

uvezen

Pokušalište

naše

vrijeme

je u tada novooHrvatsko-slavon-

tj.

Zlatnoj knjizi 1976. opisujese Portugizacu o vinu«, okviru podrajona PLJEŠIVICA ovako: u

»

dobrih vina poznaju i crno »Ljubitelji vino Portugizac,tipičanza područje Sv. Jane. Ono je postaloposeban pojam Hrvatskoj. crnog vina u Grožđe se podvrgava posebnim tehnološkim procesima te se dobiva srednje jako,

sjeverozapadnoj

puno,

ekstraktno,vrlo harmonično

vino.

okus i miris, kojinaročito specifičan dolazi do izražaja u mladom vinu, kad je ono bogato ugljičnimdioksidom«.

Ima

PRIGORJE ocjenjuje Dakle, bilokuda između Mure, Drave ovako: »Crne sorte, kao uostalom cii Save naći ćemo pomalo svuda ljupkog i jelom rajonu kontinentalne Za

podrajon

se

u

Hrvatske,

sade, je portugizac,

rjeđe se uglavnom

a

i ono

malo

što

manje

kovkaineke

goji fran-

se

poznate domaće

ie.s

Portugizca,na kolcima ili brajdakojije eto već prek' stočetrdeset let ma, žednih grla,i prvi tješi prvi gasitelj čeljad ! nujnu um crnog

ijesecu rujnu

sor-

.

Priredio:

dip.ing. StjepanKeglević Razbistrit će Budući

da

se

seljak nujan!

mnogi naši mljekariujedno i vinogradari neće biti na odmet prisjetimotakođer vesele vinske pjesmicekoja se pjeva pod krajrujna: su

da

se

došel sveti

Došel

je Mihal, dozrelo bum bral. ga Grozdje ja Kume mojdragi, daj napi' bu vžil ga Dugo daj se

.nas

ne

se

jer već ima stvarRujan je veseo mjesec za seljaka Ne živi nih rezultatanjegovihmuka u proljećui ljetu. se

više samo

nade

od

nego

evo

što kažu

ovi stari

stihovi:

žitak, netrebaš, Spremi Meć kola, v ozi, trg da Gledaj zgodu uvrebaš, BOG POMOZI! RADI, TRGUJ, što ga

u

na

*

==

Ali

-

vratimo

iz veselograspoloženja još malo

kojeg nema nikad mira i odmora i zbog kojeg uvijek netko mora ostati kod kuće. Nema. odlaska na godišnji odmor.

Da obiteljskog vidimo na što je list»Seoski gospodar« upozoravao uzgajačestoke u 1895. godini. se

»Proračunaj, imaš

li dovoljnokrme

u

naše stočarstvo

od

lije, blago kroz čitavu zimu. Nemaš stoku, bilojunad, bilo kravu. Vola ne prodaj bez sile. Konj vriedi samo ravnici; vol svagdje.U toru pripuštaj ovnove među da imaš ovce, proljećerane jagnjadi,paša koncem mjeseca rujna biva za rana ako je bilo mraza jutra opasna,

suvišnu prodaj

-

m

za

sve

u

ilihladne

u

kiše.« »..

»mljekarenje« uvijek ide zajedno i ishrana goveda, što jasno vidimo i u ishrani goveda stručne članke donosi našem »Mljekarskom listu«,koji redovno da pogledamo kultura. Stoga neće biti na odmet kao i o uzgoju i korištenjukrmnih čemu je 135 a o hraniti godina, prije kako ljeta tijekom se goveda preporučivalo 1859. godine. Članak je bio na kolovoza od 4.

31 list« br. u pisao Uz

temu

o

prvoj

»Gospodarski i nosio je naslov »HRANJENJE strani kao uvodnik

STAJI«. misao

“Prva

napredka u gospodarstvu. Takvog gnoja međutim Na pašnjaku se međutim hrane u staji. goveda ljeti

nema

i

se

potrati; stranom

posuši, mokraćom stranom

se

balega postignute koristi

dobro izmiješa

se

opere,

na

paši

žeđe

ljetamnogo

i

sad

muči,

sad

joj obadi

i

zima

sad

muči

propadne,

ne

sad

vručina,

bube

druge

Nije

hude

više

nego

ju kiša

dosađuju; hrane,

i otrovne

čas

živinče

ovih

opisa pašnjaka pisac se pobojao da

preko

a

ovako'

stajipa

u

rano

i

u

a

i marvi

dođu

konačno

kraju članka je, kad

pako nevalja izvoditi,da

»Odavde

ne

u

hranimo

upravo

kako

savjeti —

hraniti

potrebito, neka da

upravo

staja čisti

se

je

i

kaže:

blago u stajipa

u da

se

vode.«

i čiste

staji,da s proljećanepređemo također samo polako

goveda

pak previše

bi seljaci marvu

ne

piše: izlazi na nikad Dapače je marva hranjena staji, polje. neka donde svaki dan večer, jutro izpusti, pod tako kao Čista treba zraka vjetar. promahuje »Glavno

hasne

čupa putih gladi svaki oboli, čudo, da ovakvo

vode; od

zdrave

pije i barežnicu.

zatvarali i držali samo

na

ikakve

i parne«.

Nakon

I

ako

je gnoj snažniji i jači.« Osim

pa

marvu

ju žeđa

vjetar prožme, nit

tajgnoj »bez

stajništa

U

raznesu.

samo

dobiti

se

evo

»A

u

poštene hrane,

nit ima

od

obliku

u

bube

ga

može

steljom, što još navodi pisac kao prednost dobrog gnoja

s

ljeti staji: sad sad

hranjenja

a

potrebidobrog i jeftinoggnoja bez kojega

bila je posvećena

članku

u

U

LJETI

GOVEDAH

|

naprečac

sa

suhe

odustajemo sa nadam.

Kad da vrlo mlada, Dok dakle miešaj ju djetelina je zapriečiš sječkom, dok zelena krma joj manje primiešavati čvrstija, postane napokon sječke, zelenu krmu dobije. hladu dovezav kući, dan nakositi svaki krme; ju ju frižke je Najbolje od nje ozlotrbiti.« užeći, hrpu, lasno razastrtij jerako krme

zelenu, a

na

pod jesen

ne

samu

ostaviti

a

ju sgrneš

Nakon

krme.

ćeš

sve

marva

zelene

od

tih savjeta

dli ne poslije, jer se

će

na

se nadune. još lako piše kako

goveče

ti se

stoku

a

marva

će

valjapojitiprije obroka

Članak završava

sa

i

u

uputom

sredini,

ili u

kako

postupati

se je međutim već i prijepisalou »Gospodarskom listu«. slučaju nadma, o čemu su Evo lijepogprimjera, kako stručnjaciu pojedinostiupućivaliseoski puk, koji da te 1859. neuk. se godine, izašao je Prisjetimo iz feudalizma potpuno je gotovo u

—

kad

je članak

objavljen,prošlo tek 11 godina od oslobođenja od

kmetstva.

Priredio:

dipl.ing. Stjepan Keglević Topla jesen AKk* U

u

duga zima;

rujnu kiše ima,

je vreće

dobri

I po

—

to čas po ratareve.

usjeve.

e

Narodne

Egidijevo(1. rujna) biti će 4 tjedna lijepo. takav k ljetuožujak. ljetosrujan noć pred Miholjem kaže na veliku zimu.

je lijepona

Ako Kakav

—

Vedra Ako

Budući

početku ovog

na

da naš

ljivo 99 kakvi

gatnje rujan za

su

ljetomnogo

na

strni.

zanimčasopisu

stalnu, vrlo bitnu rubriku

list ima

zdravstveni

se

mjeseca zagrmi, biti će

savjetidavali

za

biti će »Savjetiliječnika« mjesec rujan u spomenutom

godina:

Prije

»Čuvaj

smije dati

lječničtva; lieka bez propisa; jesenske groznice, kojih je težko riešiti. Pojavi li koji 3. ima ipak kod tebe groznica,idi prenesavjesnih ljekarnika računaju svoje ljekove! smjesta liečniku, da razgleda i da ti skupo ljekarnubez propišeliek. Ne idi odmah nadriliečnika i koje kakvih Čuvaj lijčeničkog propisa,jer: bolesti vodica i tobož kapljica, kuda 1. ljekarnik tvojabolest; ćih čajeva i uvaraka! od POPE Stražižupnika Mislim, da je ovaj zdravstveni savjet Dragutina danas! se

nahlade, jer sad rado

2.

harače

on

nije učio

ne

se

se

te

u

se

taman-

sve

ne

zna

aktuelan

mira

još iliponovno

Priredio:

dipl.ing. Stjepan Keglević

djevojke nego

opasnija Jesu lisportskanatjecanja za dečke?

za

Kako

sve

više

djevojčica i djevojaka

škole, u vremenu

i međuškolskim. sudjeluje u školskim sportskim natjecanjima (rukomet, košarima roditelja ka, odbojka itd.), koje brine

našli da

učestalost

čita od

one

da liim kćeri mogu

talija.

Ipak, ovo

bitisklonijeozljedama

da

dokaz

jedan bio bi od

su

one

izložene

riziku,u usporedbi

mjer, grupa

sa

istraživača

nekom

dečkima. sa

u

sličnim

sportovima. Nije bilo ozljeda dojkiiligeni-

naprosto

da

dečkima,

među

zbog toga što su djevojke.

Ako vaša kćerka ima željuiskušati svoje sposobnosti u hekoj sportskoj momčadi, neka umiri saznanje da ne vas postoji

—

dvijegodine. Oni su ozljeda nijebila razli-

od

se

istraživannjeje pokazalo

djevojke mogu

problemima,

kao

suočiti

što je,na

tetive, ali to je uglavnom

nekim

sa

primjer,upala rezultat

loše

Najvjerojatnij

opće sportske kondicije. trening prijenatjecasistematičniji

većem Na

priWashington

nja

Me(Journal of the American sveučilišta dical Association) obavila je ispitivanje ozljeda nastalih za vrijeme međuškolskih natjecanja za djevojke, na četiri srednje

Ukratko,

.

pomoći.

mame

i

tate, dozvolite

svojim

djevojkama da nastupaju za svoje timoi korisno, ve. Za njihje to isto tako dobro kao i za njihovu braću. ,

>

VII

nije lako?

Zašto debelima još dosta

Premda

pitanjao

težinom.

I jedna i

drugaozbiljsu

povezanotežine i zdravljaostajei nadasti tjelesne

snom

ljenerješeno,sasvim je sigurno da prekomjerna težina predstavljazdravstveni hazard. svjetska konferencijaposvećena tom problemu brojni čila je: »Na raspolaganjusu nam

druge bolesti kaže se da su rezultat,posljedicadebljinei da mogu smrtnosti. Često navoranijoj pridonijeti

nepotencijalne | za

smrtonosne-bolesti.

razne

Prošlogodišnja žućni kamenci. Osim toga, “đen primjer zakljukamenasu

često

gojaznost,definirana kao prekomjerno uskladištenjeenergijeu obliku tkiva, ima nepovoljne, štetne masnog učinke na zdravljei dužinu života«. Meda je đutim, pogrešno je pretpostaviti prekomjerna tjelesna težina jedno zasebno stanje, kojeje isto kod svake oso-

dokazi

da

Stavovi

tkiva, ima višak masnog određivanjuučinka te masti na

pomaže pozadina ima važan zdravlje.Genetska određene grupe naznačaj. Na primjer, tivnih Amerikanaca doživljavajuviše komplikacija povezanih sa debljinom, sa drukčijimnasljeđem. nego drugi ljudi

nagomilana

Tjelesnatežina dobi

biti povezana

može

važnosti.

od

sa

u

ranojzreloj više rizika,

kad

je smješteno masno značaja. Natkivo,može bitiod kritičnog slage masti nakupljene oko struka izgleda da su posebno povezane sa zdravbarem jedstvenim problemima. Prema muškarci kojiimaju nagominoj studiji, oko

mast

riziku od

struka

čijeje masno

većem

tjelesno

bolesti,nego

srčanih

teži muškarci

izloženi su

kilograma, često su zabrinuti i u strahu što se tiče njihovihšansi da uspiju na

tkivo više rav-

nomjerno raspoređeno po tijelu.

poslu ili u seksualnim

.

-

u

sa

da

su

visoki krvni tlak i še-

povezani

sa

prekomjernom

ljudelakim koja stavlja industrije plijenom ogromne i metržište mnogobrojna sredstva na tode za brzo skidanje suvišnih naslaga

-

masnog bolest tipa- (dijabetes odraslih) ćerna 2 tjele-

je dokazano usko VIII pi

odnosima.

Svi ovi faktori čine debele

hazard

Odvagnuti vezi jasno je Ozbiljna debljina rizicima. Statistički znatnim zdravstvenim

.

toga, mentalno Ipak, pored svega nije,u zdravljeprekomjerno debelih ljudi većini slučajeva, značajnije narušeno. osobama sa Među prekomjernom težinom nijeotkriven neki poseban tipličnoima sklonost sti,premda puno takvih ljudi omalovažavati svoje tijelo, potcjenjivati, zbog imaju sklonost da budu potišteni svog izgledai zbog neuspjeha u skidanju

Podatak, GDJE

lanu

sa

vaju.

je tjelesnaprekomjerna težina postignutakasnijeu životu.

nego

društvu

.

nakuplja masno

tkivo,izgledada je također

u

prekomjernom tjelesnomterazne žinom neugodnosti i doživljavaju predrasude, posebno, na primjer,kod prijema u radni odnos ili u školu. Jedna osobu debelu da se pokazala studija je smatra manje poželjnimradnikom ilislužbenikom, čak se njemu ilinjojpriznaje da nemaju iste sposobnostikao i osoba Iznormalnom sa tjelesnom težinom. i ranjive gleda da su žene više osjetljive muvrstu diskriminacije, na ovu nego stavovi društva škarci. Takvi se negativni debelim ljudimavrlo često uočaprema Osobe

Podatak, TKO

se

i kod

ćan.

be.

Podatak, KADA

ističe (kako kod žućnih

drugih bolesti koje zahtijevaju kirurški zahvat) da je kod debele osobe rizikod operativnogzahvata poveca, tako

:

u

se

tkiva.

'

Dr. Ivo Belan

.